JačanJe bipartitnog partnerstva kroz zaJednički rad na kolektivnom pregovaranJuprojekt je sufinancirala europska unija iz europskog socijalnog fonda

ŠTO JE TO BAZA KOLEKTIVNIH UGOVORA

I KAKO JU KORISTITI?www.kolektivni-ugovori.info

CILJEVI, AKTIVNOSTI I REZULTATI pROJEKTAUpUTE ZA KORIŠTENJE BAZE KOLEKTIVNIH UGOVORA

2

ŠTO

JE

TO B

AZ

A K

OLE

KTI

VN

IH U

GO

VO

RA

I K

AK

O J

U K

OR

ISTI

TI? Cilj projekta „Jačanje bipartitnog partnerstva kroz

zajednički rad na kolektivnom pregovaranju“ jest pridonijeti učinkovitosti i održivosti socijalnoga dijaloga u Republici Hrvatskoj. Specifični je cilj projekta povećati kapacitete socijalnih partnera za bipartitni (i tripartitni) socijalni dijalog kroz uspostavu sustava praćenja i analize sadržaja ko-lektivnih ugovora, kao i unapređenje partnerstva između sindikata i organizacija poslodavaca.

Ideja projekta proizašla je iz potrebe da se bitno unaprijedi dostupnost sustavnih informacija, stati-stika i analiza vezanih uz kolektivno pregovaranje u Republici Hrvatskoj, posebno uz njegov sadržaj i učinak na prava radnika, poslovanje poduzeća, kao i tržište rada u cjelini, a što projektni partneri smatraju jednim od ključnih preduvjeta za daljnji razvoj i jačanje socijalnoga dijaloga.

Dostupni podaci i dosadašnje analize na ovom području bili su vrlo rijetki, te ograničena opse-ga i sadržaja, zbog čega je bilo teško davati bilo kakve pouzdane ocjene o stvarnom funkcioniranju sustava kolektivnog pregovaranja, a Vlada i soci-jalni partneri, prilikom predlaganja i pregovora o mjerama javnih politika na ovom području, nužno su se morali oslanjati na površne ocjene, osobna iskustva, ili pak anegdotalne dokaze. Zakon o radu, primjerice, na više mjesta daje dopuštenje socijal-nim partnerima da kolektivnim ugovorima derogi-raju zakonske norme, odnosno ugovore nižu razinu prava. No do danas nema pouzdanih podataka o tome koliko se takve mogućnosti koriste u praksi, odnosno u kojoj mjeri utječu na radne odnose i ispunjavaju li svoju predviđenu svrhu.

Projekt bi stoga trebao značajno pridonijeti jačanju kapaciteta socijalnih partnera, te proizvesti dugo-ročno upotrebljive i održive rezultate, koji će biti od koristi i svim ostalim dionicima na tržištu rada, uključujući javne vlasti i akademsku zajednicu.

Drugi je cilj projekta kroz zajednički rad predstav-nika socijalnih partnera, odnosno sindikata i udru-ga poslodavaca, na temi kolektivnoga pregovaranja pridonijeti jačanju njihove suradnje na konkretnim pitanjima iz područja njihove temeljne djelatnosti, međusobnoga povjerenja, kao i interesa za daljnji razvoj i unapređenje sustava i prakse kolektivnoga pregovaranja u Republici Hrvatskoj. To su sve bitni preduvjeti kvalitativnih i kvantitativnih iskoraka u bipartitnom socijalnom dijalogu.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 110.996,45 eura, a 90 posto navedene vrijednosti sufinan-cirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Projekt traje 12 mjeseci, a provodi se u razdoblju od 1. studenoga 2014. do 31. listopada 2015. godine.

o proJektu

Izdavač: Savez samostalnih sindikata HrvatskeZa izdavača: Mladen NovoselAutori: Darko Šeperić, Petra ŠprajačekLektura: Đurđica PavlovićGrafičko oblikovanje: BestiasTisak: I.T.-Graf d.o.o., ZagrebNaklada: 3.000

ISBN 978-953-6176-16-8

impressum

Ova brošura rezultat je projekta „Jačanje bipartitnog partnerstva kroz zajednički rad na kolektivnom pregovaranju“, koji uz financij-sku potporu Europske unije provodi Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), u partnerstvu s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), Sindikatom metalaca Hrvatske – Industrijskim sindikatom (SMH-IS), Sindikatom graditeljstva Hrvatske (SGH) i Sindikatom turizma i usluga Hrvatske (STUH).Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Saveza samostal-nih sindikata Hrvatske.

3

Središnja aktivnost i najvažniji rezultat projekta je uspostava baze kolektivnih ugovora, koja omogu-ćuje praćenje i sustavnu analizu sadržaja kolektiv-nih ugovora u Republici Hrvatskoj. U strukturiranju baze, odnosno definiranju podataka koji će se pra-titi i mogućnosti njihove obrade i analize, sudjelo-vali su stručnjaci sindikata i udruga poslodavaca koji izravno sudjeluju u procesima kolektivnoga pregovaranja, kao i predstavnik akademske zajed-nice koji je objavio više znanstvenih i stručnih ra-dova o toj temi dr. sc. Dragan Bagić. Stoga bi baza trebala podjednako zadovoljiti potrebe praktičara kolektivnoga pregovaranja na svim razinama, kao i istraživače sustava kolektivnoga pregovaranja u Republici Hrvatskoj i stvarnog učinka kolektivnih ugovora na reguliranje radnih odnosa.

Baza sadrži integralne tekstove unesenih kolektiv-nih ugovora, kao i strukturirane podatke o sadržaju odredbi svakog unesenog kolektivnog ugovora. Ti podaci omogućavaju naprednu analitičku i sta-tističku analizu sadržaja unesenih ugovora, uklju-čujući usporedbu većeg broja ugovora, usporedbu izabranih pokazatelja na bilo kojem odabranom uzorku ugovora, kao i automatsko generiranje od-govarajućih statistika.

Takav način praćenja i analize sadržaja kolektivnih ugovora dosada nije bio dostupan u Republici Hr-vatskoj, a omogućuje i dobivanje statističkih po-dataka koji do izrade baze uopće nisu postojali, odnosno bilo ih je moguće izraditi jedino ručnom obradom tekstova kolektivnih ugovora.

Baza kolektivnih ugovora predstavlja i osnovu za većinu ostalih projektnih aktivnosti, koje uključu-ju komparativnu analizu trendova u kolektivnom pregovaranju u Republici Hrvatskoj i nekoliko iza-branih zemalja članica EU, izradu praktičnog pri-ručnika za sudionike kolektivnog pregovaranja, edukaciju sindikalnih i poslodavačkih stručnjaka za ažuriranje i korištenje baze, tri bipartitne radi-onice o trendovima u kolektivnom pregovaranju u sektorima ugostiteljstva, graditeljstva i metalne industrije, te četiri regionalne radionice o tren-dovima u kolektivnom pregovaranju za sindi-kalne povjerenike i predstavnike individualnih poslodavaca.

Projekt završava finalnom konferencijom. Izra-đena je i internetska stranica projekta www.ko-lektivni-ugovori.info, putem koje se pristupa bazi kolektivnih ugovora, te na kojoj su javno dostupni svi ostali materijali izrađeni u sklopu projekta, kao i drugi korisni materijali na temu kolektivnoga pregovaranja.

aktivnosti i rezultati proJekta

Nositelj projektnih aktivnosti je Savez samostal-nih sindikata Hrvatske (SSSH), dok su partneri u provedbi projekta Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), te tri granska sindikata udružena u SSSH, Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH), Sindikat tu-rizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat (SMH-IS). Pridruže-ni partneri su i Europska konfederacija sindikata (ETUC) te Europski sindikalni institut (ETUC), koji su također dali izravnu potporu osmišljavanju i provedbi ovoga projekta.

proJektni partneri

4

ŠTO

JE

TO B

AZ

A K

OLE

KTI

VN

IH U

GO

VO

RA

I K

AK

O J

U K

OR

ISTI

TI? Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) dobrovoljna je i interesna sindikalna udruga više razine, koja

sustavno radi na poboljšanju kvalitete radnih mjesta, te radnih i životnih uvjeta svojih članova, ali i svih ljudi u Republici Hrvatskoj. SSSH i u njega udruženi sindikati ustrojeni su i organizirani demokratski, te su neovisni o poslodavcima, vlasti, političkim strankama i vjerskim zajednicama.

Danas SSSH okuplja 23 granska i četiri regionalna sindikata s više od 135.000 članova, te je od svog osnutka 1990. godine zadržao status najsnažnije i najorganiziranije sindikalne organizacije u Republici Hrvatskoj. SSSH zastupa zajedničke interese članova svih udruženih sindikata sudjelovanjem u socijalnom dijalogu na nacionalnoj i europskoj razini, javnim zagovaranjem, te organiziranjem različitih kampanja i akcija. SSSH također pruža niz usluga svojim članovima, kao što su, među ostalim, provedba edukacijskih aktivnosti i pružanje pravne zaštite.

Uz središnji ured u Zagrebu, SSSH pokriva područje čitave Republike Hrvatske putem mreže svojih teritorijalnih ureda. SSSH je punopravni član Europske konfederacije sindikata (ETUC), i Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC), te aktivno sudjeluje u sindikalnim aktivnostima i socijalnom dijalogu na razini Europske unije. Sindikati udruženi u SSSH potpisnici su više od 70 posto svih trenutno važećih kolektivnih ugovora u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) osnovana je 1993. godine kao dobrovoljna, neprofitna i neovisna udruga poslodavaca koja štiti i promiče prava i interese svojih članova. Utemeljena na principu dobrovoljnog članstva i na načelima demokratskog zastupanja i očitovanja volje njezinih članova, udruga promiče poduzetnički duh te poduzetnička prava i slobode. HUP od 1994. godine kao jedini reprezentativni predstavnik poslodavaca sudjeluje u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća na nacionalnoj razini kao najvišeg oblika tripartitnoga socijalnoga dija-loga u Republici Hrvatskoj. Kao neovisni predstavnik poslodavaca, stupanjem na snagu Zakona o radu iz 1996. godine, HUP dobiva legitimno pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora. HUP je snažan i neovisan glas poslodavaca i poduzetnika. Osnivanjem regionalnih ureda u Rijeci, Osijeku, Splitu i Varaždinu organizirana je snažna mreža poduzetnika koja pokriva sve županije. Trideset granskih udruga HUP-a zastupa specifične interese različitih gospodarskih grana.

Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH) je samostalna interesna nestranačka udruga dobrovoljno učlanjenih rad-nika, osnovana 1990. godine radi zaštite i promicanja ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih interesa svojih članova na osnovama uzajamnosti i solidarnosti. SGH ponajprije organizira radnike u djelatnosti graditeljstva i industrije građevinskoga materijala na području cijele Republike Hrvatske. Potpisnik je granskoga kolektivnog ugovora za graditeljstvo, koji je prvi puta sklopljen 2001. godine, kao i više od 35 kolektivnih ugovora na razini individualnih poslodavaca. SGH je utemeljitelj i član SSSH. Također je učlanjen i aktivno sudjeluje u radu Među-narodne federacije graditelja i drvara (BWI), te Europske federacije graditelja i drvara (EFBWW).

Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) je nacionalna interesna organizacija članova, utemeljena na slobodi sindikalnog organiziranja i demokratskim metodama rada, te jednakopravnosti svih članova. Osnovan 1990. go-dine, STUH ponajprije organizira radnike zaposlene u djelatnostima turizma i ugostiteljstva, uključujući hotele, restorane i druge ugostiteljske objekte, putničke agencije i marine diljem cijele Republike Hrvatske. STUH je potpisnik granskoga kolektivnog ugovora ugostiteljstva, čija je primjena proširena na sve radnike i poslodavce u djelatnostima pružanja smještaja, te pripreme i posluživanja hrane, kao i kolektivnog ugovora za putničke agen-cije. Također je potpisnik više od 80 kolektivnih ugovora na razini individualnih poslodavaca, uključujući najveće hotelske lance u Republici Hrvatskoj. STUH je utemeljitelj i član SSSH. Učlanjen je i aktivno sudjeluje u radu Europske federacije sindikata prehrambene industrije, poljoprivrede i turizma (EFFAT) te Međunarodnog saveza radnika u prehrambenoj industriji, poljoprivredi, hotelijerstvu, duhanskoj industriji i srodnim djelatnostima (IUF).

Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat (SMH-IS) je samostalna interesna izvanstranačka udruga, dobrovolj-no učlanjenih članova, osnovana 1990. godine radi zaštite i promicanja ekonomskih, gospodarskih, stručnih, socijalnih i kulturnih interesa svojih članova, na načelima uzajamnosti i solidarnosti, te jednakopravnosti svih članova. SMH-IS organizira radnike zaposlene u industriji proizvodnje i prerade metala, ali i u ostalim industrijskim djelatnostima diljem cijele Republike Hrvatske. SMH-IS je potpisnik više od 80 kolektivnih ugovora na razini individualnih poslodavaca. SMH-IS je utemeljitelj i član SSSH. Učlanjen je i aktivno sudjeluje u radu europske industrijske sindikalne federacije IndustriAll – Europski sindikat, kao i svjetske federacije IndustriAll – Globalni sindikat.

5

Baza kolektivnih ugovora je baza podataka koja sadrži integralne tekstove kolektivnih ugovo-ra (skenirane dokumente ili linkove na objavu u službenim glasilima), kao i strukturirane podatke o unesenim kolektivnim ugovorima, koji se prate putem 149 pokazatelja (atributa), od kojih 19 prati opće pokazatelje o ugovoru i njegovoj primjeni, a 130 ih se odnosi na sam sadržaj ugovora, odno-sno pravna pravila koja uređuju radne odnose i odredbe koje reguliraju odnos ugovornih strana (poslodavca i sindikata).

Svrha je baze omogućiti:

− sustavno pohranjivanje podataka o kolektivnim ugovorima,

− brži i jednostavniji pristup tim podacima od strane korisnika, te

− analizu sadržaja kolektivnih ugovora.

baza kolektivnih ugovora

Baza je prije svega namijenjena praktičarima kolektivnoga pregovaranja, odnosno osobama koje izravno sudjeluju u procesima kolektivnoga pregovaranja.

Sudionicima procesa kolektivnoga pregovaranja na razini individualnih poslodavaca, odnosno člano-vima pregovaračkih odbora, baza omogućuje brzu usporedbu njihova trenutno važećeg kolektivnog ugovora, prijedloga novog kolektivnog ugovora, odnosno svojih pregovaračkih pozicija, s ugovori-ma u sličnim poduzećima (npr. poduzeća u istom sektoru, istome gradu ili županiji). Dostupnost ta-kvih podataka pritom im može pomoći da ocijene kvalitetu svojeg ugovora, realnost svojih prego-varačkih pozicija, ili pak pronađu primjere dobre prakse, odnosno primjere ugovorenih odredbi o pojedinim temama iz drugih kolektivnih ugovora koje im mogu pomoći u sastavljanju njihovoga ugovora.

sadržaJ baze kolektivnih ugovora

U bazi se nalaze ponajprije kolektivni ugovori čiji su potpisnici sindikati udruženi u SSSH, uključujući granske ugovore i ugovore na razini individualnih poslodavaca (tzv. kućne kolektivne ugovore). U bazu su također uneseni i svi trenutno važeći i dostupni ugovori potpisani na višim razinama, dok će se dostupni ugovori na razini individualnih po-slodavaca čiji potpisnici nisu sindikati udruženi u SSSH unositi u bazu sukladno mogućnostima i ras-položivim resursima, s ciljem da bazom bude obu-hvaćen što veći postotak trenutno važećih kolek-tivnih ugovora u Republici Hrvatskoj, odnosno da podaci sadržani u bazi budu što reprezentativniji.

Baza će se redovito ažurirati unosom novih potpi-sanih kolektivnih ugovora, odnosno dopuna, izmje-na i aneksa već unesenih ugovora. S vremenom, to će omogućiti povijesno praćenje kolektivnih ugovora i njihova sadržaja, odnosno usporedbu svih podataka na različite datume ili u različitim razdobljima.

kome Je namiJenJena baza kolektivnih ugovora?

Predstavnicima socijalnih partnera koji sudjeluju u kolektivnim pregovorima na višim razinama, kao što su pregovori oko granskih kolektivnih ugovora, baza omogućuje detaljnu analizu većeg broja po-stojećih kolektivnih ugovora u sektoru za koji se pregovara ili drugim usporedivim sektorima, uklju-čujući niz statističkih pokazatelja (npr. učestalost ugovaranja pojedinih odredbi ili prosječne vrijed-nosti visine pojedinih materijalnih prava). Spome-nute, i druge, napredne analitičke mogućnosti baze trebale bi uvelike olakšati pripremu za kolektivne pregovore na višim razinama, odnosno pomoći u identificiranju relevantnih tema za kolektivno pre-govaranje i primjera dobrih praksi, postavljanje re-alnih pregovaračkih ciljeva i dr.

Baza je također namijenjena i istraživačima ko-lektivnoga pregovaranja, uključujući predstavnike socijalnih partnera kojima može olakšati pripre-mu različitih analiza i izvještaja, kao i predstavnike akademske zajednice, te druge nezavisne istraživa-če profesionalno zainteresirane za tu temu.

6

ŠTO

JE

TO B

AZ

A K

OLE

KTI

VN

IH U

GO

VO

RA

I K

AK

O J

U K

OR

ISTI

TI? Prezentacijske i analitičke mogućnosti baze

uključuju:

a) različite operacije pregledavanja i pretraživa-nja podataka:

− pretraživanje kolektivnih ugovora prema zadanim kriterijima,

− prikaz cjelokupnog sadržaja pojedinog kolektivnog ugovora, odnosno prava koja su njime ugovorena,

− usporedni prikaz sadržaja dvaju ili više kolektivnih ugovora,

− prikaz jednog ili više prava kod jednog ili više poslodavaca,

− usporedba određenih prava s vrijednostima definiranim u relevantnim propisima (npr. zakon o radu, pravilniku o porezu na dohodak, zakon o zaštiti na radu, dr.);

mogućnosti baze kolektivnih ugovora

upute za korištenJe baze kolektivnih ugovora

sadržaJ

1. Pristup bazi kolektivnih ugovora 7

2. Navigacija 7

3. Pretraživanje kolektivnih ugovora 9

4. Pregled kolektivnih ugovora 10

4.1. Prikaz jednog kolektivnog ugovora 10

4.1.1. Odnos kolektivnog ugovora i aneksa 12

4.1.2. Usporedba određenih prava s vrijednostima definiranim u relevantnim propisima 13

4.2. Usporedni prikaz više kolektivnih ugovora 14

4.3. Prikaz jedne ili više odredbi u više kolektivnih ugovora 17

5. Analiza podataka 18

5.1. Prebrojavanje pojavnosti određenoga prava 18

5.2. Jednostavni statistički pokazatelji 19

6. Izvoz podataka 20

b) analizu podataka:

− prebrojavanje pojavnosti određenog prava unutar odabranog opsega (npr.: U koliko je kolektivnih ugovora ugovoreno pravo na božićnicu u sektoru graditeljstva?),

− jednostavni statistički pokazatelji unutar odabranog opsega (npr.: Koliko iznosi prosječna božićnica u poduzećima srednje veličine u sektoru ugostiteljstva?).

7upute za korištenJe baze kolektivnih ugovora

Bazi kolektivnih ugovora pristupa se putem inter-netske stranice www.kolektivni-ugovori.info.

Neregistrirani korisnici (tj. oni koji ne posjeduju korisničko ime i lozinku) imaju ograničeni pristup podacima sadržanim u bazi, odnosno mogu pregle-davati i uspoređivati sadržaj samo onih kolektivnih ugovora koji su javno dostupni, odnosno objav-ljeni u nekom od službenih glasila ili na internet-skim stranicama jedne od ugovornih strana. Javno dostupni ugovori uključuju, prije svega, ugovore potpisane u javnom sektoru, granske kolektivne ugovore, kao i kolektivne ugovore određenog bro-ja javnih i/ili velikih trgovačkih društava. Neregi-strirani korisnici također mogu vidjeti popis svih ugovora unesenih u bazu, kao i određene sumarne statističke pokazatelje svih unesenih ugovora.

Za pristup svim podacima, odnosno korištenje svih prezentacijskih i analitičkih mogućnosti baze, ko-risnik se najprije mora prijaviti u bazu (odabirom opcije pRIJAVA ) sa svojim korisničkim imenom i lozinkom.

Registrirani korisnici imaju pristup svim unesenim kolektivnim ugovorima, uključujući strukturirane podatke koji se prate u bazi, kao i integralne ver-zije ugovora (tj. skenirane ugovore u obliku PDF dokumenta).

Upute za registraciju, odnosno slanje zahtjeva za dobivanje korisničkog imena i lozinke nalaze se na internetskoj stranici www.kolektivni-ugovori.info.

2. navigaciJa

Baza kolektivnih ugovora se sastoji od četiri os-novna dijela:

1. UGOVORI

2. STATISTIKA

3. REfERENTNE VRIJEdNOSTI

4. LOZINKA

Na početnoj stranici, u dijelu Ugovori , nalazi se popis svih kolektivnih ugovora koji su uneseni u bazu. Ako je za određeni kolektivni ugovor sklo-pljen aneks, izmjena, dopuna ili dodatak, to je posebno navedeno ispod odgovarajućeg ugovora.

NAPOMENA: Zbog terminološke jednostavnosti, u bazi se uvijek koristi riječ aneks, bez obzira radi li se u pravnom smislu o aneksu, izmjeni, dopuni ili dodatku kolektivnom ugovoru. Stoga se i u ovim uputama uvijek koristi riječ aneks.

8

ŠTO

JE

TO B

AZ

A K

OLE

KTI

VN

IH U

GO

VO

RA

I K

AK

O J

U K

OR

ISTI

TI?

Za svaki kolektivni ugovor i njegov pripadajući aneks prikazani su sljedeći podaci:

− Razina (opći, granski, grupa vlasnički povezanih poduzeća, kućni).

− Naziv (npr. Kolektivni ugovor za graditeljstvo).

− Primjena (datum početka primjene).

− Istek (datum isteka kolektivnog ugovora za ugovore sklopljene na određeno vrijeme).

− Otkaz (datum otkaza ugovora, ako je ugovor otkazan).

Zadani prikaz ugovore prikazuje poredane prema datumu primjene, odnosno na prvome mjestu na-lazi se posljednji sklopljeni kolektivni ugovor.

Korisnik može prilagoditi raspored prikaza ko-lektivnih ugovora ovisno o svojim potrebama. Stoga se uz naziv svake pojedine kolone nalaze dvije cr e može prilagoditi prikaz ugovora. Klikom na naziv pojedine kolone, raspored prikaza ugovora se mijenja, odnosno ugovori se razvrstavaju silazno ili uzlazno prema odabranom podatku.

Kolektivni ugovor ili aneks koji više nije važeći, odnosno kojemu je istekla primjena, u bazi će biti označen sivom bojom.

Iznimno, kolektivni ugovor ili aneks koji je prema datumu istekao, ali u sebi sadrži odredbu o nastavku primjene sve do sklapanja novog ugovora ili aneksa, bit će evidentiran kao važeći (neovisno o datumu isteka) i dodatno označen kvačicom , kako je prikazano u nastavku.

Primjer 1.

Za prikaz kolektivnih ugovora na način da prvi ugovor bude onaj čiji je datum isteka najkasniji u odnosu na ostale unesene ugovore (tj. ugovor s najduljim rokom važenja), potrebno je kliknuti na kolonu IstekE.

Još jednim klikom na naziv iste kolone dobiva se obrnuti prikaz, tj. prvi se prikazuje ugovor s najra-nijim datumom isteka (tj. ugovor kojemu je prvome isteklo važenje).

U donjem lijevom kutu stranice prikazan je ukupan broj kolektivnih ugovora, odnosno aneksa koji su uneseni u bazu. Uz taj broj, nalazi se i broj kolek-tivnih ugovora koji se prikazuju na jednoj stranici zaslona. Ovisno o potrebama korisnika, broj pri-kazanih ugovora na stranici može se povećati ili smanjiti klikom na strelicu pored broja ugovora.

9

Baza omogućuje pretraživanje kolektivnih ugovo-ra prema nizu kriterija, odnosno prikaz popisa ko-lektivnih ugovora koji zadovoljavaju jedan ili više navedenih uvjeta.

Kolektivni ugovori mogu se pretraživati prema kri-terijima prikazanim na slici niže, pri čemu je mogu-će koristiti više njih odjednom (označavanjem više kriterija, prikazuju se ugovori koji zadovoljavaju sve izabrane kriterije).

3. pretraživanJe kolektivnih ugovora

NAPOMENA: U zadanom prikazu ne vidi se puni popis navedenih kriterija, već samo natpis Pre-traživanje. Klikom na natpis otvara se cijeli popis kriterija.

Primjer 2.

Za prikaz kolektivnih ugovora koji su sklopljeni u djelatnosti graditeljstva, u polju Klasifikacija djelatnosti s padajućeg izbornika odaberite NKD područje F – Građevinarstvo, a zatim kliknite na polje TRAŽI .

Primjer 3.

Za prikaz kolektivnih ugovora, čiji je potpisnik Sin-dikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat, u polje Sindikat upišite „Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat”, a zatim kliknite na polje TRAŽI .

Primjer 4.

Za prikaz kolektivnih ugovora koji su bili važeći u razdoblju od 01.01.2010. do 31.12.2013. godine u poduzećima srednje veličine u djelatnosti ugo-stiteljstva, potrebno je upisati sljedeće podatke:

Klasifikacija djelatnosti: I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Razdoblje od: 01.01.2010.

Razdoblje do: 31.12.2013.

Veličina poduzeća: Srednja

a zatim kliknuti na polje TRAŽI .

NAPOMENA: Jednom izabrani kriteriji ostaju za-pamćeni u bazi, pa je prije svakoga sljedećega pretraživanja poželjno poništiti posljednje pre-traživanje, odabirom polja PONIŠTI .

10

ŠTO

JE

TO B

AZ

A K

OLE

KTI

VN

IH U

GO

VO

RA

I K

AK

O J

U K

OR

ISTI

TI? 4.1. prikaz Jednog kolektivnog

ugovora

Podaci o kolektivnim ugovorima koji se prate u bazi podijeljeni su u osam glavnih kategorija:

1. Osnovni podaci 5. Materijalna prava

2. Radno vrijeme 6. Naknada troškova

3. Odmori i dopusti 7. Zaštita prava

4. Plaća 8. Sindikat

Ugovor se odabire klikom na naziv pojedinog ugo-vora iz popisa ugovora.

4. pregled kolektivnih ugovora

NAPOMENA: Kako biste lakše pronašli određeni ugovor, korištenjem opisanih kriterija pretraživa-nja možete najprije suziti popis prikazanih ugovo-ra samo na ugovore, npr. u određenom sektoru ili ugovore koje je potpisao određeni sindikat, ili pak možete u polje Poslodavac upisati ime trgovačkoga društva čiji vas ugovor zanima.

Za prikaz podataka o odredbama ugovora iz po-jedine kategorije sadržaja, potrebno je kliknuti na naziv kategorije (npr. Osnovni podaci ili Radno vrijeme).

11

Odabirom pojedine kategorije, pokazuje se prikaz podataka o najvažnijim odredbama iz te kategorije, kao što je ilustrirano u sljedećem primjeru.

Primjer 5.

Za prikaz pojedinih odredbi Kolektivnog ugovora za Nexe gradnju d.o.o. potrebno je odabrati željeni ugovor.

Na primjeru kategorije Radno vrijeme, iz prikaza-nih podataka možemo vidjeti da je Kolektivnim ugovorom za Nexe gradnju d.o.o ugovoreno puno radno vrijeme od 40 sati tjedno.

Radno vrijeme može biti jednako i nejednako ras-poređeno. Ako je radno vrijeme nejednako raspo-

ređeno, radnik može tjedno raditi najviše 60 sati, dok u razdoblju od šest mjeseci ne smije raditi duže od prosječno 48 sati tjedno. Prekovremeni rad ne smije biti duži od 10 sati tjedno, odnosno 180 sati godišnje. Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smije biti duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 56 sati tjedno, uz uvjet da radnik dostavi pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Pre-raspodijeljeno radno vrijeme smije trajati najduže šest mjeseci.

12

ŠTO

JE

TO B

AZ

A K

OLE

KTI

VN

IH U

GO

VO

RA

I K

AK

O J

U K

OR

ISTI

TI?

U slučaju da korisnika zanimaju dodatne odredbe ugovora koje nisu prikazane kroz podatke sadrža-ne u osam glavnih kategorija, ili pak želi pristupi-ti izvornom tekstu pojedine odredbe, kategorija

Dokumenti omogućuje pristup izvornom tekstu ugovora u obliku PDF dokumenta.

Nakon pregleda željenog ugovora, korisnik se vraća na početnu stranicu odabirom opcije ZATVORI .

4.1.1. odnos kolektivnog ugovora i aneksa

Kao što je već navedeno, u bazi se također evi-dentiraju aneksi, izmjene, dopune, odnosno dodaci kolektivnim ugovorima, a prikazani su ispod odgo-varajućeg ugovora.

VAŽNO! Međutim, pojedini aneks u bazi ne sadrži samo promjenu kolektivnog ugovora koja je nji-me propisana, već i ostale odredbe ugovora koje

ostaju na snazi, odnosno koje se potpisivanjem no-vog aneksa nisu promijenile. Stoga aneksi u bazi zapravo predstavljaju pročišćene verzije teksta kolektivnih ugovora.

Pojedinom aneksu moguće je pristupiti s popisa kolektivnih ugovora, koji se nalazi na početnoj stra-nici, u dijelu Ugovori , ali i putem svakog ugovora za koji je aneks potpisan.

Primjer 6.

Na slici je prikazan Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – treće izmjene i dopune. Iz njega je moguće pristupiti:

− kolektivnom ugovoru, odabirom opcije

< ORIGINALNI UGOVOR

− drugim izmjenama i dopunama za 2003. godinu, odabirom opcije

< pRETHOdNA VERZIJA

− četvrtim izmjenama i dopunama, odabirom opcije

IDUĆA VERZIJA >

− posljednjem aneksu (sedmim izmjenama i dopunama), odabirom opcije

ZADNJA VERZIJA >

U svakoj verziji aneksa prikazane su i promjene u odnosu na prethodno važeću verziju ugovora. Narančaste kućice pritom označavaju odredbe koje su se aneksom promijenile, a klikom na prikazuje se promjena, odnosno sadržaj pojedine odredbe u verziji ugovora koja je bila na snazi prije potpisivanja aneksa.

...

U konkretnom slučaju, u trećim izmjenama i dopu-nama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo propi-sana je obveza isplate jednokratnog dodatka na plaću u iznosu 1.200,00 kn, dok je u prethodnoj verziji, odnosno u drugim izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora graditeljstva jednokratni do-datak na plaću iznosio 1.000,00 kn.

13

4.1.2. usporedba određenih prava s vrijednostima definiranim u relevantnim propisima

Dio sadržaja kolektivnih ugovora preklapa se sa sadržajem određenih zakonskih propisa, kao što su npr. Zakon o radu (ZOR), Zakon o zaštiti na radu (ZZNR), ili Pravilnik o porezu na dohodak (POPD), koji propisuje najviše neoporezive iznose posebice u dijelu materijalnih prava. Kolektivni ugovori pri-tom ponekad prenose zakonske norme, a ponekad sadrže povoljniju razinu prava za radnike.

NAPOMENA: U tablici su također navedene kratice (npr. POPD ili ZOR) koje se kasnije koriste u bazi za pojedini propis iz tablice referentnih vrijednosti.

Baza omogućuje usporedbu pojedinih odredbi ko-lektivnih ugovora s pravima propisanim odgova-rajućim propisima, i to putem tablice referentnih vrijednosti. Tablica referentnih vrijednosti sadrži popis najvažnijih prava radnika koja su regulirana propisima, kao i trenutno važeće opise ili nume-ričke vrijednosti tih prava.

Tablici referentnih vrijednosti moguće je pristupiti s glavnog izbornika baze:

Prilikom pregleda pojedinog ugovora, odredbe kod kojih postoji referentna vrijednost propisana nekim propisom označene su plavom kućicom .

Primjer 7.

Na slici su prikazane odredbe Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, koje se odnose na naknadu troš-kova nastalih na službenom putu.

Sadržaj odredbe iz relevantnog propisa prikazan je uz svako pravo čiji je sadržaj propisan određenim propisom.

...

Klikom na otvara se okvir sa sadržajem na odredbe iz određenog propisa.

Primjerice, kod varijable Privatni automobil za služ-bene svrhe, klikom na odgovarajuću kućicu, bit će prikazan sadržaj odredbe za isto pravo kako je pro-pisano u Pravilniku u porezu na dohodak (najviši neoporezivi iznos).

Nadalje, ako je neko pravo u kolektivnom ugovoru propisano prema relevantnom propisu (tj. kolektiv-ni ugovor navodi da se primjenjuje odredba pro-pisa), isto će u bazi biti označeno kao, primjerice, #POPD ili #ZOR, što ukazuje da se primjenjuje odredba Pravilnika o porezu na dohodak, odno-sno Zakona o radu.

Klikom na otvara se okvir s opisom ili nume-ričkom vrijednošću pojedinoga prava kako je ono definirano važećim propisom, što omogućuje us-poredbu propisa i kolektivnog ugovora.

14

ŠTO

JE

TO B

AZ

A K

OLE

KTI

VN

IH U

GO

VO

RA

I K

AK

O J

U K

OR

ISTI

TI?

4.2. usporedni prikaz više kolektivnih ugovora

Baza omogućuje istodobni usporedni prikaz dvaju ili više kolektivnih ugovora, radi usporedbe njiho-vih pojedinih odredbi.

Za ovakav prikaz potrebno je najprije odabrati že-ljene kolektivne ugovore, što je moguće napraviti na nekoliko načina. Najprije se mogu primijeniti neki od kriterija pretraživanja kako bi se ograničio broj prikazanih ugovora, kako je opisano u Poglav-lju 3., a zatim se može koristiti neki od sljedeća četiri načina odabira ugovora:

1. NAČIN:

Odabir više ugovora stavljanjem kvačice pored svakog

Za odabir određenih ugovora, potrebno je pored njih staviti kvačicu. Primjerice, ako vas zanimaju samo odredbe kolektivnih ugovora za Osijek-ko-teks d.d. i Elektrometal, potrebno ih je odabrati kako je prikazano na slici.

2. NAČIN:

Odabir svih prikazanih ugovora

Za odabir svih ugovora s popisa, potrebno je ozna-čiti kućicu na vrhu popisa ugovora s lijeve strane, kako je prikazano na slici niže. U tom slučaju baza automatski odabire samo kolektivne ugovore koji se nalaze na popisu, neovisno o tome jesu li važe-ći, ne uzimajući u obzir sklopljene anekse.

15

3. NAČIN:

Odabir svih aneksa

Za odabir svih aneksa s popisa, potrebno je oda-brati desnu kućicu, kako je prikazano na slici niže. U tom slučaju baza automatski odabire samo anek-se koji se nalaze na popisu, neovisno o tome jesu li važeći, ne uzimajući u obzir kolektivne ugovore.

4. NAČIN:

Odabir zadnje važeće verzije

Za odabir zadnje važeće verzije potrebno je oda-brati opciju Zadnji važeći, kako je prikazano na slici niže. Time baza automatski odabire posljed-nje važeće verzije svakog ugovora. Drugim riječi-ma, ako je za pojedini ugovor sklopljen jedan ili više aneksa koji su važeći, baza će u ovom slučaju označiti važeću pročišćenu verziju svih kolektivnih ugovora.

Nakon odabira željenih ugovora, za uspored-ni prikaz odredbi ugovora odabire se opcija USpOREdBA UGOVORA .

16

ŠTO

JE

TO B

AZ

A K

OLE

KTI

VN

IH U

GO

VO

RA

I K

AK

O J

U K

OR

ISTI

TI?

Primjer 8.

Prvi korak:

Odabir željenih ugovora

U prvom koraku odabire se područje pretraživanja, a u ovom primjeru to je prikaz kućnih kolektivnih ugovora sklopljenih u sektoru graditeljstva koji su bili važeći na dan 30.06.2013. godine.

U ovom slučaju, baza pokazuje da su važeći bili kolektivni ugovori za poduzeća Pomgrad Inženje-ring d.o.o. i ZEP d.d.

Navedene ugovore potrebno je pojedinačno odabrati stavljanjem kvačice pored svakog ugovora ili odabirom opcije Zadnji važeći. Po-red ugovora navedeni su i njihovi aneksi, ali oni u odabranom razdoblju nisu bili na snazi (što se vidi po datumu isteka, ali i tome što su označeni sivom bojom).

Drugi korak:

Usporedba ugovora

Nakon odabira željenih ugovora, za usporedni pri-kaz njihovih odredbi potrebno je odabrati funkci-onalnost USpOREdBA UGOVORA . Nakon toga, moguće je usporedno pregledati sve podatke o odabranim ugovorima, putem podjele na osam glavnih kategorija (jednako kao i kod pregleda jednog ugovora).

17

4.3. prikaz Jedne ili više odredbi u više kolektivnih ugovora

U prethodnim poglavljima objašnjen je način pregleda cjelokupnog sadržaja jednog ili više ko-lektivnih ugovora. Međutim, baza također pruža mogućnost pregledavanja i analiziranja jedne ili više odredbi sadržanih u većem broju kolektivnih

ugovora (npr. u svim ugovorima unesenima u bazu, u ugovorima za određeni sektor, ili u većem broju ručno izabranih ugovora). Na takav način moguće je istodobno pregledavati i analizirati najviše pet različitih odredbi.

Primjer 9.

Prvi korak:

Odabir željenih ugovora

U prvom koraku odabire se područje pretraživanja, a u ovom primjeru to su važeći granski kolektivni ugovori, odnosno posljednji sklopljeni aneksi. Bu-

dući da pojedini granski ugovori imaju potpisane anekse, od interesa je promatrati posljednje verzi-je ugovora (budući da one predstavljaju „pročišće-nu verziju“ ugovora koja je trenutno na snazi). Ovo je moguće napraviti odabirom opcije Zadnji važeći. Željeni opseg pretraživanja prikazan je u nastavku.

18

ŠTO

JE

TO B

AZ

A K

OLE

KTI

VN

IH U

GO

VO

RA

I K

AK

O J

U K

OR

ISTI

TI?

Drugi korak:

Usporedba odredbi

Nakon odabira željenog opsega pretraživanja, oda-bire se funkcionalnost USpOREdBA ATRIBUTA . U novootvorenom prozoru se u padajućem izborni-ku odabiru odredbe ugovora koje nas zanimaju, a za prikaz rezultata odabire se opcija USpOREdI . Rezultati usporedbe pojedinih prava iz ugovora pri-kazani su u nastavku.

Osim različitih mogućnosti pretraživanja i pregle-davanja kolektivnih ugovora, odnosno njihovih odredbi, baza nudi i mogućnost analize podata-ka. U tom smislu na raspolaganju su dvije funk-

5. analiza podataka

cionalnosti, pri čemu se obje nalaze unutar funk-cionalnosti USpOREdBA ATRIBUTA . Navedene funkcionalnosti uvijek se prikazuju na dnu tablice koja prikazuje jednu ili više odredbi u većem broju ugovora.

5.1. prebroJavanJe poJavnosti određenoga prava

Prva funkcionalnost nudi mogućnost prebrojavanja pojavnosti određenoga prava. Drugim riječima, baza pruža informaciju koliko puta se pojedina odredba

pojavljuje u odabranom uzorku ugovora (npr. u odre-đenoj djelatnosti, u poduzećima određene veličine, ili u ručno odabranom popisu ugovora).

Primjer 10.

Prvi korak:

Odabir željenih ugovora

U prvom koraku odabire se područje pretraživanja, a u ovom primjeru to su kolektivni ugovori čiji je potpisnik Samostalni sindikat radnika u komunal-nim i srodnim djelatnostima Hrvatske.

19

Drugi korak:

Usporedba atributa

Nakon odabira željenog opsega pretraživanja, oda-bire se funkcionalnost USpOREdBA ATRIBUTA . U novootvorenom prozoru potrebno je u padajućem izborniku odabrati odredbe koje nas zanimaju. U ovom slučaju to su jednokratni dodatak na plaću (regres) i božićnica. Za prikaz rezultata odabire se opcija USpOREdI . Rezultati su prikazani u nastavku.

Baza je za odabrana prava navela u koliko je ugo-vora propisana obveza isplate regresa i božićnice,

u koliko je ugovora propisana mogućnost isplate, te u koliko ugovora navedena prava uopće nisu propisana.

U slučaju regresa, od ukupno 21 (N=21) promatra-nog ugovora, u sedam (7 x Mogućnost) njih propi-sana je mogućnost isplate regresa, prema 13 (13 x Obveza) ugovora postoji obveza njegove isplate, dok u samo jednom ugovoru (1 x Nije propisano) to pravo uopće nije propisano.

U slučaju božićnice, u devet ugovora propisana je mogućnost (9 x Mogućnost), odnosno obveza (9 x Obveza) isplate božićnice, dok u tri ugovora na-vedeno pravo nije propisano (3 x Nije propisano).

5.2. Jednostavni statistički pokazatelJi

Osim mogućnosti prebrojavanja pojedinih odred-bi kolektivnog ugovora, baza također nudi prikaz jednostavnih statističkih pokazatelja kao što su najveća i najmanja vrijednost, srednja vrijednost, medijan i mod.

Primjer 11.

Prvi korak:

Odabir željenih ugovora

U prvom koraku odabire se područje pretraživanja, a u ovom primjeru to su kolektivni ugovori čiji je potpisnik Samostalni sindikat radnika u komunal-nim i srodnim djelatnostima Hrvatske.

Drugi korak:

Usporedba atributa

Nakon odabira željenog opsega pretraživanja, oda-bire se funkcionalnost USpOREdBA ATRIBUTA . U novootvorenom prozoru se u padajućem izbor-niku u ovom primjeru odabire varijabla Najniža kategorija plaće, a za prikaz rezultata odabire se opcija USpOREdI . Rezultati se odnose na najniže ugovorene osnovne plaće u odabranim kolektiv-nim ugovorima, koje su prikazane u nastavku.

20

ŠTO

JE

TO B

AZ

A K

OLE

KTI

VN

IH U

GO

VO

RA

I K

AK

O J

U K

OR

ISTI

TI?

Za 21 poduzeće u komunalnoj djelatnosti prika-zani su jednostavni statistički pokazatelji najniže ugovorene osnovne plaće. Prema rezultatima, u 20 poduzeća propisan je iznos najniže osnovne plaće, dok samo u jednom (Krakom d.o.o) u kolektivnom ugovoru nije propisana najniža osnovna plaća. Najmanja vrijednost najniže osnovne plaće izno-si 1.671,00 kn, dok je najviša vrijednost jednaka 5.220,00 kn. Prosječna najniža osnovna plaća u odabranim poduzećima iznosi 2.969,60 kn. Kod

plaća je vrlo korisna i medijalna vrijednost, koja u slučaju značajnih razlika između najniže i najviše promatrane vrijednosti daje bolji i jasniji prikaz plaće u odabranom opsegu pretraživanja. U ovom slučaju je medijalna plaća za odabrana poduzeća jednaka 2.845,13 kn. Može se primijetiti kako je u dvama ugovorima (Energo d.o.o. i KD Čistoća d.o.o.) najniža plaća propisana u iznosu zakonski propisa-ne minimalne plaće u Republici Hrvatskoj, a što je i dodatno naznačeno u bazi kao #MP#.

Svaki pojedini prikaz podataka u bazi, odnosno rezultate bilo kojeg pretraživanja, pregledavanja i analize, moguće je izvesti, odnosno eksportirati iz baze kao tablicu u Excel formatu.

Podaci se izvoze klikom na IZVOZ pOdATAKA koji se nalazi u gornjem lijevom kutu ekrana.

6. izvoz podataka

Savez samostalnih sindikata HrvatskeTrg kralja Petra Krešimira IV, br. 2, 10 000 ZagrebTel: 01 46 55 013Fax: 01 46 55 040sssh@sssh.hr www.sssh.hr

kontakti

Hrvatski zavod za zapošljavanjecesdfc@hzz.hr www.hzz.hr

Više informacija o EU fondovima mo-žete pronaći na internetskoj stranici www.strukturnifondovi.hr. www.kolektivni-ugovori.info