Upload
vuongmien
View
235
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
1
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
1
SPECIJALNI KONSTRUKCIJSKI ČELICI
KOROZIJSKI (KEMIJSKI) POSTOJANI ČELICI
VISOKOLEGIRANI ČELICI
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
2
KOROZIJA
- spontano razaranje materijala pod djelovanjem okolnog medija
- izaziva promjene na površini i/ili u nutrini koje izazivaju gubitak materijala i promjenu svojstava
VRSTE KOROZIJE
1. KEMIJSKA KOROZIJA
2. ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA
2
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
20°C oksidira na zraku
nelegirani čelici
Fe3O4 -magnetit
Fe2O3
FeO
KEMIJSKA KOROZIJA
kemijske reakcije na površini – npr. oksidacija
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
ELEKTROKEMIJSKA – uz prisutnost ELEKTROLITA
ELEKTROLIT → električki vodljiv medij – npr. morska voda ili vlažna atm.
elektrolitANODA KATODA
Razlika elektropotencijala.
Korodirani metal se ponaša kao ANODA
3
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
1. Isključivanje uzroka korozije;
2. Utjecanje na medij dodatkom stabilizatora, inhibitora i sl.;
3. Drugačije konstrukcijsko oblikovanje dijela ili sklopa;
4. Primjena materijala otpornih na koroziju;
5. Primjena zaštitnih prevlaka i platiranja -lak, bitumen, polimerne prevlake, metalne prevlake, platiranje, nemetalne prevlake (emajl ili keramika), anodna oksidacija i dr.;
NAČINI ZAŠTITE OD KOROZIJE
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
6. Primjena katodne ili anodne zaštite
npr. žrtvena anoda ili
inertne anode s izvorom struje.
Kod brodova, automobila, cijevi uz tramvajske pruge, spremnika u zemlji i sl.
Uz objekt se učvršćuju ploče manje plemenitog metala, od npr. Zn, koje kao anode brže korodiraju od čelika (katoda).
4
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
POJAVNI OBLICI KOROZIJE KOD METALA
� točkasta ili jamičasta (“pitting”), � kontaktna,� interkristalna,� napetosna (transkristalna),� korozija u rascjepu (rasporu), � razlegiravanje i dr.,
a) OPĆA
b) MJESTIMIČNA (SELEKTIVNA):
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
OPĆA KOROZIJA – HRĐANJE, OKSIDACIJA
stvaranje FeO, Fe2O3, Fe3O4
5
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
Na primjer: opći konstrukcijski čelici ili sivi lijev korodirajubrzinom do 0,30 mm/god.Al i Cu-legure do 0,15 mm/god.Ni-Cr-čelici ili Ti-legure do 0,075 mm/god.
OPĆA KOROZIJA
Stupanj
Opis otpornosti Gubitak mase,
g/m2h Smanjenje debljine
lima, mm/god.
0 potpuna < 0,1 < 0,11 1 praktički postojano 0,1...1,0 0,11...1,1 2 slabo postojano 1,0...10 1,1...11 3 nepostojano > 10 > 11
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
� dodatak više od 0,2 %Cu u niskougljičnim čelicima,
� izbor korozijski postojanog čelika,
� lakiranje ili plastificiranje površina,
� galvansko prevlačenje – cinčanje, kositrenje, kadmiziranje,
kromiranje ili niklovanje,
� dodavanje inhibitora u okolni medij.
NAČINI ZAŠTITE ČELIKA OD OPĆE KOROZIJE:
6
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
UVJETI OPĆE KOROZIJSKE POSTOJANOSTI ČELIKA
a) barem 12 %Cr i to u čvrstoj otopini (kristalu mješancu)
b) da ima homogenu monofaznu mikrostrukturu:
feritnu (F), austenitnu (A) ili martenzitnu (M)
bez karbida, oksida ili drugih intermetalnih spojeva
Ne smije biti lokaliteta (faza) različitih elektropotencijala!
običan čelik nehrđajući čelik
Fe -oksidi Cr -oksid
PASIVACIJA
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
VRSTE NEHRĐAJUĆIH ČELIKA
1. Cr-čelici (neki s dodacima Mo, Al i Ti):
ALAFAGENI ELEMENTI
� feritni (< 0,10 %C, 15...18 %Cr)� martenzitni i martenzitno-karbidni (0,15...1,0 %C, 13...18 %Cr),� feritno-martenzitni (0,10...0,15 %C, 13...18 %Cr).
2. Cr-Ni, Cr-Ni-Mo i Cr-Mn čelici:
GAMAGENI ELEMENTI
� austenitni� austenitno-feritni (s < 10 % δ ferita)
7
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
13
Cre = %Cr + 2·(%Si) + 1,5·( %Mo) + 0,5·(%V + %Nb + %Ti) + 1·(%Al)
Nie = %Ni + 30·(%C) + 0,5·(%Mn) + 0,6·(%Cu) + 20·(%N) + 0,5·(%Co)
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
FERITNI ČELICI
sadrže < 0,1 %C i 13-17 %Cr
8
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
AUSTENITNI ČELICI
< 0,15 %C (moguće 0,02 %C)>>>> 18 % Cr>>>> 8 % Ni (Mn)
moguće Mo, Ti, Nb, Ta
- nemagnetični- dobro hladno oblikovljivi- otporni na kiseline, lužine i soli- osjetljivi na plinove koji sadrže sumpor, za razliku od feritnih čelika
- ZA NISKE TEMPERATURE- ZA VISOKE TEMPERATURE – otporni na puzanje uz dodatno legiranje
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
� poboljšavanje: kaljenje + visokotemperaturno popuštanje � viša tvrdoća i čvrstoća te otpornost na trošenje u odnosu
na F i A čelike.
MARTENZITNI ČELICI
� povišeni %C (0,15-1,0) te > 13 %Cr;� niži %C – konstrukcijski čelici (viša korozijska otpornost)� viši % C – alatni čelici (viša otpornost na trošenje)
9
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
TOČKASTA ili JAMIČASTA korozija - (PITTING)
UZROK: lokalne nehomogenosti i diskontinuiteti u strukturi ili sastavu zaštitnog sloja ili unutar osnovnog materijala.OŠTEĆENJE PASIVNOG SLOJA.
Uz postojanje elektrolita → MIKROELEKTROLIZA - zbog razlike potencijala pojedinih područja u mikrostrukturi ili materijala u spoju.
Odnošenje materijala je uvijek s onog dijela koji se ponaša kao ANODA.
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
Otpornost čelika na jamičastu koroziju povisuje se:
- legiranjem sa Mo i uz povišen %Cr (oko 30 %)
Otpornost se procjenjuje prema vrijednosti DJELOTVORNE SUME ELEMENATA (DS):
DS = %Cr + 3,3·(%Mo) + 30·(%N)
Ako je DS > 25 otpornost je vrlo dobra, a za DS > 35 je izvrsna
10
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
KONTAKTNA (GALVANSKA ILI BIMETALNA) korozija
- dodir DVAJU RAZLIČITIH METALA ILI LEGURA u prisutnosti elektrolita.
- manje otporan (plemenit) metal postaje ANODA galvanskog članka i biva napadnut.
Stupanj plemenitosti (elektropotencijal) se mijenja u ovisnosti o karakteristikama medija:
- u vlažnoj atmosferi u spoju Cu i Ni te čelika, korodirat će čelik, a u spoju čelika s Zn korodirat će Zn.
neplemenitiji “plemenitiji”
ELEKTROLIT
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
Standardne emf serije
Galvanske serije
u morskoj vodiReakcija Eo at 25oC,
(V vs NHE)
Au-Au3+
Pt-Pt2+
Ag-Ag+
Hg-Hg22+
Cu-Cu2+
H2-H+
Ni-Ni2+
Fe-Fe2+
Cr-Cr3+
Zn-Zn2+
Al-Al3+
Mg-Mg2+
Na-Na+
+1.498
+1.2
+0.799
+0.788
+0.337
0.000
-0.250
-0.440
-0.744
-0.763
-1.662
-2.363
-2.714
↑Plemenitokatodno
Aktivno ili
anodno
↓
Platina
Zlato
Srebro
Austenitni čelik 18-8+Mo (pasivan)
Nikal (pasivan)
Cu-Ni legura (60-90 Cu, 40-10 Ni)
Bakar
Nikal (aktivan)
Austenitni čelik 18-8+Mo (aktivan)
Fe ili neleg. čelik
Al-legura (4,5 Cu, 1,5 Mg, 0.6 Mn)
Kadmij
Tehnički čisti aluminij
Zink
Magnezij i Mg-legure
11
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
MOGUĆNOSTI ZAŠTITE:
� katodna zaštita
� izbjegavanje spojeva metala različitih potencijala
� izoliranje elemenata u spoju
� dodavanje inhibitora u elektrolit.
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
PRIMJER KONTAKTNE KOROZIJE ALUMINIJSKOG TRUPA BRODA
12
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
Kip sove na državnom arhivu -BAKAR NA ČELIČNOM nosaču
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
Napreduje nevidljivo uzduž granica kristalita (zrna) gdje seizlučuju nečistoće i spojevi (npr. karbidi ili oksidi) različitogelektropotencijala od okolnih zrna (čvrste otopine).
Razaranje metalne veze među kristalitima i konačno raspadcijelog dijela uz prisutnost elektrolita.
INTERKRISTALNA KOROZIJA
Podložni su austenitni Cr-Ni čelici i Cr feritni čelici, dok martenzitni nisu.
13
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
Duljim držanjem pri 550-800 ºC dolazi do SENZIBILIZACIJE, tj. do stvaranja uvjeta za formiranje Cr23C6 po granicama zrna prilikom sporog ohlađivanjaiz tog temperaturnog intervala.
Ako je %C previsok, a brzina ohlađivanja premala, tada se stvaraju i izlučuju Cr-karbidi, a istovremeno se osiromašuju područja uz granice zrna na Cr, pa više ne ispunjavaju nužne uvjete otpornosti na koroziju.
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
14
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
b) Odabir STABILIZIRANOG ČELIKA s dodatkom Ti, Nb ili Ta (jači karbidotvorci od Cr), čime nastaju njihovi karbidi, a ne opasni Cr23C6 koji bi osiromašio područja uz granice zrna na Cr.
a) Ako je već došlo do izlučivanja Cr-karbida po granicamazrna, dio treba ugrijati na 1050-1150 °C i gasiti u vodi.Time se karbidi na granicama zrna ponovo otapaju u A ili Fpa su Cr i C nestali s granica i A ili F je ponovo stabiliziran.
SPRJEČAVANJE INTERKRISTALNE KOROZIJE
c) Izbor čelika sa što nižim %C
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
a) Senzibilizirana struktura Cr-Ni čelikab) Stabilizirana struktura nakon gašenjac) Struktura čelika stabiliziranog titanom
15
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
NAPETOSNA (TRANSKRISTALNA) KOROZIJA
Posljedica statičkog ili dinamičkog VLAČNOG NAPREZANJA u agresivnoj sredini.
Nastupa na mjestima ZAOSTALIH NAPREZANJA - hladno deformirani lokaliteti, ili oko zavara.
Podložni A i M čelici, dok F nisu.
Legiranje ne utječe na otpornost.
Žariti za smanjenje zaostalih naprezanja: 850-900 °C.
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
IZGLED NAPETOSNE KOROZIJE
16
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
ČELICI ZA RAD PRI POVIŠENIM I VISOKIMTEMPERATURAMA
KRITERIJ POVIŠENIH TEMPERATURA ZA ČELIKE:
- normalne temperature: < 180 ºC
- povišene temperature: 180 ºC do 450 ºC
- visoke: > 450 ºC
VISINA TEMPERATURE TALIŠTA KOD POJEDINIH MATERIJALA
ODREĐUJE KADA SE SVOJSTVA POČINJU BITNO MIJENJATI.
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
MEHANIČKA SVOJSTVA PRI RADNOJ TEMPERATURI
Rp0,2/T – vrijednost konvencionalne granice razvlačenja
Rm/T – vrijednost vlačne čvrstoće
ET – vrijednost modula elastičnosti
AT – vrijednost istezljivosti
17
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
PUZANJE - temperatura početka puzanja ovisi o visini temperature tališta
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
Rp1/t/T – granica puzanja pri nekoj temperaturi (T) za definiranovrijeme ispitivanja (t): 1 000, 10 000, 100 000 sati.
SVOJSTVA OTPORNOSTI NA PUZANJE
Naprezanje koje nakon definiranog vremena djelovanja (t) na nekoj temperaturi (T) izaziva lom.
Naprezanje koje nakon djelovanja u definiranom trajanju pri definiranoj temperaturi izaziva trajnu deformaciju od 1 %.
Npr. Rp1/100000/500 = 80 N/mm2
Rm/t/T – statička izdržljivost pri definiranoj temp. za određenovrijeme ispitivanja: 10 000, 100 000 ili 200 000 sati.
Npr. Rm/100000/500 = 90 N/mm2
18
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
Ovisnost karakteristika mehaničke otpornosti o temperaturi za dvije vrste čelika
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
STRUKTURA
� austenitna mikrostruktura s gusto složenom FCC rešetkom daje manju pokretljivost atoma nego feritna (BCC) pa je veći otpor sklizanju atoma i otežan proces difuzije (koeficijent difuzije manji za FCC rešetku);
� krupnije zrno (manje graničnih površina).
SMJERNICE ZA POBOLJŠANJE MEHANIČKE OTPORNOSTI PRI POVIŠENIM TEMPERATURAMA
LEGIRANJE
� leg. elementi u kristalu mješancu koče pokretljivost atoma – npr. Mo i Co;
� legiranje elementima (Cr, Mo, W, V, Ti) koji tvore teško topive stabilne spojeve – karbide, nitride i intermetalne faze → u obliku sitno disperziranih čestica otežavaju gibanje dislokacija;
19
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
1. UGLJIČNI (NELEGIRANI) ČELICI –
ČELICI ZA KOTLOVSKE LIMOVE I CIJEVI
Tr ≤≤≤≤ 450 °C
- dobro zavarljivi (0,2 %C)
- puzanje nije izraženo
Primjer vrsta čelika: P235GH (Č1202); P265GH (Č1204)
VRSTE ČELIKA MEHANIČKI OTPORNIH PRI POVIŠENIM TEMP.
2. NISKOLEGIRANI ČELICI – Cr, Mo i (V) ČELICI ZA DIJELOVE TERMOENERGETSKIH POSTROJENJA
Tr = 450-580 °C- dobra zavarljivost (< 0,25 %C)- dobra otpornost puzanju (karbidi: Mo2C, Cr7C3)
Čelici: 15Mo3 (Č7100); 13CrMo4-5 (Č7400); 24CrMoV5-5 (Č7432)
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
- povišena mehanička otpornost pri povišenim temp.
(karbidi u martenzitu)
- visoka postojanost na opću koroziju.
Primjer vrste čelika: X20CrMoV12-1
3. VISOKOLEGIRANI ČELICI – SUPER 12 %Cr
MARTENZITNI ČELICI (+ Mo, V)
Tr = 550- 600 °C
20
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
39
4. AUSTENITNI Cr-Ni (+ Mo, W, V, Ti, Nb…) ČELICI
Tr = 600-750 °C
- vrlo dobra kemijska postojanost
- vrlo dobra vatrootpornost.
- imaju visoku mehaničku otpornost pri visokim temp. i otpornost puzanju,
- FCC rešetka,- legiranje s Mo, W, V, Ti i Nb → izlučivanje karbida te toplinski
postojanih intermetalnih spojeva (nakon precipitacijskog očvršćivanja)
Primjer vrsta čelika: X12CrNiWTi 16-13; X6NiCrMoTi 28-15
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
Tražena svojstva:
- otpornost visokotemepraturnoj oksidaciji – ljuskanju
(> 550 °C), u vrućem zraku, vodenoj pari, agresivnim plinovima, plamenu …
Kod nelegiranih čelika na površini nastaju:→FeO, Fe3O4 i Fe2O3
Čelici legirani s Cr, Si, Al, Mo: veći afinitet prema kisiku nego FeNa površini nastaju:→ kompaktni oksidi Cr2O3, Al2O3, SiO2 ili MoO2
VATROOTPORNI ČELICI
21
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
Vrste vatrootpornih čelika:
- FERITNI
- AUSTENITNI
Nemaju mikrostrukturnih pretvorbi!
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
Sniženjem temperature:
- pada: istezljivost (duktilnost), suženje, žilavost,
toplinska rastezljivost, toplinska vodljivost
- raste: tvrdoća, vlačna čvrstoća, granica razvlačenja,
osjetljivost na urezno djelovanje.
� Osnovni zahtjev:
Dovoljna žilavost tj. neosjetljivost na krhki lomhladno žilav čelik: –40 ºC = 27J
ČELICI ZA RAD PRI NISKIM TEMPERATURAMA
22
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
Udarni rad loma – žilavost (KV – ISO-V) tipičnih vrsta čelika za rad pri niskim temperaturama
ZAVOD ZA MATERIJALEMATERIJALI IIMATERIJALI II
� Niskolegirani (mikrolegirani) sitnozrnati čelici
- normalizirano stanje: –50 ºC
- poboljšano stanje: –80 ºC
� Čelici legirani s Ni (1,5...9%) za poboljšavanje:
–85 do –200 ºC
� Cr-Ni i Cr-Ni-N (Nb,Ti), Cr-Ni-Mo-N i Cr-Mn-Ni-N austenitni čelici:
do oko –270 ºC
VRSTE ČELIKA S OBZIROM NA SNIŽENU TEMPERATURU PRIMJENE