SPECIFIČNOSTI RADIJSKOG IZRAŽAVANJA

Tomislav LežOperativni menadžmentPoslovna komunikologja

2. godinaViskoka škola Hrvatsko zagorje Krapina

- prezentacija na temu istoimenog

seminara -

Profesor Mario Plenković

Kao poseban oblik javnog komuniciranja, radio se pojavio dvadesetih godina prošlog stoljeća i vrlo je brzo osvojio svijet i u komunikacijsku teoriju i praksu unio brojne novine.

Radio je bio, i bio bi ostao da nije bilo masivnog razvoja Interneta najjeftinije sredstvo masovnog komuniciranja, ali zato je i danas jedan od najbržih medija, a zbog tehničkih sposobnosti i mogućnosti da se radio prijemnik relativno jednostavno i povoljno nabavi radio je sredinom i krajem prošlog stoljeća postao naiskorišteniji medij.

Bavljenje govorom novinara kao kriterijem novinarske kvalitete, pripada novijoj povijesti novinarstva. Tiskano novinarstvo, koje se na našim prostorima razvija od 18. stoljeća, mnogo je starije od novinarstva elektroničkih medija, primjerice od radija, koji započinje emitirati 1926. godine.

GOVOR I RADIO

Govor je, uz glazbu, najvažniji dio radijskog sadržaja (uz njih se, u emisijama snimanim u ambijentu ili u dramskim emisijama, mogu javljati i neki drugi zvukovi ili buka).

Radio institucionalizira govor i posreduje ga.

Pravila organiziranja govora proistječu prije svega iz prirode govora kao medija, a potom iz prirode radija kao medija. U sustavu toga

govor se organizira prema vrsti programa (informativni, znanstveni, sportski, zabavni).

Priroda i način govora određeni su, drugim riječima, prirodom radijskih žanrova.

Gov

or je

mat

erija

lizac

ija je

zika!

U činu govorenja govornik sjedinjuje

svoj izbor iz jezika (odabirom

leksičkog materijala) i izbor iz

govorenja (odabirom govornih

vrednota jezika kao što su intonacija,

pauza, ritam, tempo, jačina) GOVOR I

GOVOR I

RADIORADIO

NOVINARSKI DISKURS I DOBAR JEZIK

“Razumljivost” izgovorenog, prema zapažanju Schneidera zahtijeva skroman fond riječi, malo ili ništa dvoznačnih riječi, čestu uporabu fraza ili formula, izostanak ironije i korištenje poznatih metafora.

Kvaliteta novinara, koja nije jednoznačan ni lako odrediv pojamovisi o komunikacijskim vještinama novinara, o sposobnosti“razigravanja”, individualnosti, osobnoj realizaciji novinarskog zadatka.

Medijski stručnjaci se slažu, da postoji potreba sustavnog obrazovanja novinara za govorenje.

Na - duhovit, poetičan i afektivan govor, a sva tri načina pridonose većoj interakcijisa slušateljima!

Kako podijeliti govor u radiju?Kako podijeliti govor u radiju?

Prema Lotmanu (1976) i njegovoj teoriji o strukturi umjetničkog teksta, duhovitimduhovitim se može smatrati govor ili razgovor koji nastaje “kao rezultat

usložnjavanja osnovne strukture razgovora dodatnim strukturama.

PoetičnostPoetičnost je poruka u poruci.

Uz pojam poetičnost, vezuje se i afektivnost u govoru,koja je također jedan od načina “osjećajnoga” govorenja, samo što je afektivno više izraz emocije govornika, a manje njegova sposobnost kreativnog korištenja jezika.

duhovit, poetičan i afektivan govor

U RADIJ

U

U RADIJ

U!!!

-“spika”

- žargon

- Antena zagreb

- Radio 101

Afektivnost je u govoru novinara važna jer "pokazuje čovjeka", a ne samo stroj, tj. radio koji govori kao stroj.

UTJECAJ RADIA

Opasnost, koja postoji od kada je ovaj Opasnost, koja postoji od kada je ovaj medij stvoren, je tzv. telehipnoza koja medij stvoren, je tzv. telehipnoza koja postoji zahvaljujući spoznaji i postoji zahvaljujući spoznaji i mogućnosti jednodimenzionalnog audio mogućnosti jednodimenzionalnog audio percipiranja. Kada su audio stručnjaci, percipiranja. Kada su audio stručnjaci, znanstvenici, uspjeli putem audio znanstvenici, uspjeli putem audio (zvučne) komunikacije hipnotizirati (zvučne) komunikacije hipnotizirati čovjeka postalo je jasno da je tajna čovjeka postalo je jasno da je tajna hipnotičke moći u strukturi ljudskog hipnotičke moći u strukturi ljudskog govora, ritmu, intenzitetu, melodičnosti i govora, ritmu, intenzitetu, melodičnosti i drugim vrijednostima govora. drugim vrijednostima govora.