SPECIFINE TEKOE UENJA

Dario ide u 5. razred. Njegov IQ je 135. Iako po inteligenciji spada u grupu nadarene djece, ima dosta problema sa kolskim zadacima. Solidan je ita, ali ima tekoa s pisanjem: iako moe iscrpno govoriti o stvarima koje ga zanimaju, teko o njima pie. esto ometa razred izvodei razliite nepodoptine. Zbog takvog ga ponaanja kolski kolege izbjegavaju jer ne ele sami imati problema. Njegov je uiteljica jako nezadovoljna s njim, vidi koliko je pametan tijekom sudjelovanja u razliitim raspravama i nije joj jasno zato nije malo marljiviji u pisanju. Neobino joj je i njegovo ometajue ponaanje i misli da mu treba vie discipline kako u koli tako i kod kue.

Matija izgleda potpuno drugaije od Daria. Prosjene je inteligencije, ali ima velikih tekoa u itanju i pisanju. Teko organizira svoje ideje i vrlo je distraktibilan. Njegovi problemi s itanjem su toliki da je gotovo neita. Zbog njegovog loeg akademskog uspjeha, ostala djeca u razredu misle da je glup. Unato tim problemima, Matija je jako dobar u likovnom veoma je kreativan. Rado sudjeluje u svim umjetnikim aktivnostima.

Djeca koja unato prosjenim ili ak iznadprosjenim sposobnostima imaju problema sa kolom / doivljavaju kolski neuspjehNije svaki kolski neuspjeh posljedica specifinih tekoa uenja!

SadrajDefinicija specifinih tekoa u uenjuPrevalencija STUVrste STU: disleksija, disgrafija i diskalkulijaOteenja povezana sa STUIdentifikacija STUIshodi kod osoba sa STUPrijedlozi za rad s uenicima sa STU

1. DEFINICIJE STUMogui uzroci tekoa u uenju:Mentalna retardacijaCerebralna paralizaKonvulzivni poremeajiOteenja sluhaOteenja vida...

Specifine tekoe u uenju nisu rezultat niti jednog od prethodno navedenih poremeajaSpecifine tekoe u uenju oteenje u nekim aspektima razvoja jezika i/ili vizualno-perceptivnog razvoja koje interferira s uenjemi i koje ima neuroloku osnovu

Termin STU zamijenjuje prije koritene termine:perceptivne tekoeminimalna cerebralna disfunkcijarazvojna afazijaTermin STU iskljuuje probleme u uenju koji su primarni rezultat MR, oteenja vida, sluha, motorike, emocionalnih poremeaja te okolinskih, kulturalnih ili ekonomskih uvjeta

Opi termin koji obuhvaa heterogenu grupu poremeaja:u usvajanju i upotrebi receptivnog i ekspresivnog jezikaitanjapisanjarezoniranjamatematikih sposobnostiintrinzini poremeaji - posljedica disfunkcije CNS-amogu se javiti usporedno sa drugim tekoama u razvoju ili nepovoljnim okolinskim utjecajima, ali nisu izravna posljedica drugih tekoa i okolinskih utjecaja National Joint Committee on Learning Disabilities

Prednosti ove definicije:Heterogena priroda STUNaglaava da STU postoje i nakon djetinjstvaNaglaava mogunost komorbiditeta s drugim razvojnim tekoama

2. PREVALENCIJA STU5%-10% kolske populacije ima STU(National Center for Education Statistics, 2000; Vizek-Vidovi i sur., 2003)Broj djece u toj kategoriji udvostruen u odnosu na 1977. kada je definicija nastalaRana i poboljana dijagnostikaUkljuivanje djece sa suptilnijim problemima u tu kategoriju u odnosu na ranijePitanje definicije STU

Spolne razlike4-5 puta vie djeaka sa STU nego djevojicaDjevojice manifestiraju probleme u uenju drugaije od djeaka (manje eksternaliziranih problema) pa je mogue da je njihov broj podcijenjen u populaciji djece sa STU (1:1 ?)

3. VRSTE SPECIFINIH TEKOA U UENJURazliiti pristupi kategorizaciji STUPodruja u kojima se mogu manifestirati STU (Office of Education, 1977):1. usmeno izraavanje2. pismeno izraavanje3. razumijevanje govora4. bazine vjetine itanja (dekodiranje)5. razumijevanje proitanog6. raunanje (osnovni matematiki postupci)7. matematiko rezoniranje (mat. problemi)

Oteenje u jednom akademskom podruju (npr. itanje) - kombinirane tekoe - globalna TUStupnjevanje TU (blago-umjereno-teko)

Uobiajena podjela:DisleksijaDisgrafijaDiskalkulija

a. Specifine tekoe itanjaNajei oblik STU 80 % djece sa STU ima ST (disleksija)Disleksija je tekoa u stjecanju tonog i tenog itanja (esto i pisanja) koja pogaa 10% populacijeJavlja se u svim jezicima, a tekoe koje su joj razlogom traju cijeli ivotPokazatelji dislektinosti u djeteta:Tekoa u povezivanju slova i glasaZamjena slinih slova u itanju (b-d, p-b, u-n)Neizgovaranje slova na kraju rijeiDodavanje slova koja ne postoje u rijeiPogaanje rijeiPreskakanje retka u itanju/ponovno itanje

Uenici s disleksijom se od ostalih uenika razlikuju po:Duini poetnog usvajanja itanjaSposobnosti dekodiranjaak i kad naue i automatiziraju itanje imaju potekoa s:pronalaenjem smislapovezivanjem proitanog i iskustvapronalaenjem opih pravilnosti i generalizacijaDisleksija se odraava na tekoe u uenju svih kolskih predmeta

Jake stranejaki predodbeni kapacitetoriginalnost, kreativnostdobar vizualni kapacitetkapacitet globalnoga razumijevanjaintuicijaumjetniki nain miljenja

Slabe straneslaba pismenosttekoe u uenju itanja i pisanjasporo itanje i pisanje i/ili mnogo greaka pri itanju i pisanjutekoe u razumijevanju pisanogaproblemi s pisanjemumor u situacijama itanja i pisanjatekoe u pisanom izraavanju (organizaciji misli na papiru)loe verbalno pamenjelo kapacitet za analizu detalja

Mitovi o disleksiji (Raduly-Zorgo, 2009):to je bolestto je nesposobnostrezultat je nedostatnoga uenjarezultat je lijenostirezultat je manjka panjekarakteristina je samo za djecunestaje sa sazrijevanjemnestaje s produavanjem vremena uenja

Mehanizmi u osnovi disleksijeEfikasno itanje ovisi o brzom, tonom i fluentnom dekodiranju fonema (glasova) pojedinih rijei

Fonoloka svjesnostOteenja u radnom pamenju

Mehanizmi u osnovi disleksijeFonoloka svjesnost:Razumijevanjeo granicama rijei u izgovorenim reenicamagranicama slogova u izgovorenim rjeimanainu izoliranja fonema i njihovoj poziciji u slogovima i rjeimasposobnost analiziranja i manipuliranja glasovima (npr. brojanje, izbacivanje ili premjetanje)ako dijete nije svjesno da se slogovi i rijei sastoje od fonema koji se mogu odijeliti s obzirom na njihove akustike granice, itanje e biti sporo, teko i netono, a razumijevanje slabo

Oteenje u radnom pamenjuonemoguava razumijevanjereenica se ne moe dovoljno dugo zadrati u radnom paenju kako bi se shvatio smisao

Genetika disleksijeIstraivanja jednojajanih blizanaca vie od polovice T su posljedica nasljednih utjecaja (De Fries i Alarcon, 1996)23-65% djece roditelja s disleksijom i sama imaju disleksiju (Scarborough, 1998)Rizik vei ukoliko oba roditelja imaju T (51% ukoliko disleksiju ima 1 roditelj, a 75% ukoliko ih ima 2); vea i ozbiljnostST i geni na kromosomu 2,6 i 15

b. DisgrafijaSline pogreke povezane s disfunkcijom psihomotorikih centara CNS mogu se oitovati i u pisanju (disgrafija)Najei znakovi disgrafije:Nezgrapan i neitak rukopisIzostavljanje slova i zamjena slova u rijeiZrcalno pismo za neka slova i brojke (s,z, e, 3)Pisanje rijei zajedno

djevojica, 12 godina, slobodan tekst

djeak, 10 godina, diktat, pisao 10 minuta

c. DiskalkulijaDiskalkulija neuroloki uvjetovana specifina smetnja koja dovodi do tekoa u savladavanju osnovnih matematikih pojmova i operacijaKod tretmana diskalkulije vano povezivati matematike pojmove sa svakodnevnim iskustvomApstraktnije razine matematike mogu za neke zauvijek ostati nedostineKoritenje kalkulatora i kompjutera

Znakovi diskalkulije:supstitucije (zamjena jednog broja drugim brojem pri itanju, pisanju i raunanju)perseveracije (ponavljanje istog broja ili radnje)usporenost (toan odgovor, ali rjeava znatno dulje od vrnjaka)proceduralne greke (izostavlja jedan od obaveznih koraka u rjeavanju zadatka)

Primjer kako dijete moe potpuno ispravno rijeiti zadatak s inverzno napisanim brojem. (zadatak za 4. razred O)

4. OTEENJA POVEZANA SA STU25-50% djece s STU ima i pridruene smetnje koje dodatno interferiraju sa kolskim funkcioniranjemNeuspjeh u dijagnosticiranju i tretmanu pridruenih oteenja uobiajen je uzrok neuspjeha intervencijskih programaStoga je vano utvrditi ne samo ima li dijete STU nego i neko od pridruenih stanja

Oteenja izvrnih funkcijaOteenja pamenjaPoremeaji panje i hiperaktivnostOteenja socijalnih vjetinaEmocionalni i ponaajni poremeaji

Oteenja izvrnih funkcijaIF sposobnost provoenja odgovarajueg niza postupaka rjeavanja problema kako bi se postigao budui ciljNpr. sposobnost inhibiranja odgovora, planiranje, enkodiranje vanih inf. koje e nam trebati u budunosti Djeca s STU su esto impulsivna u situaciji rjeavanja problemaNe razmatraju alternativna rjeenja greke i slaba rjeenja kao posljedice

Oteenja pamenjaOteenja u sposobnosti sluanja, upamivanja i ponavljanja auditivnog podraaja esto se povezuje s TZadravanje informacije u radnom pamenju je bitno za uenje itanjaSlabi itai imaju manji raspon upamenih brojeva na WISC-u u odnosu na dobre itae istog IQa

Poremeaji panje i hiperaktivnost1/3 djece sa STU takoer imaju i ADHD najei komorbiditet sa STUPrevalencija ADHD kod djece sa STU vea od prevalencije STU kod djece s ADHDSimptomi nepanja, impulsivnost i hiperaktivnost

Oteenja socijalnih vjetinaTakva djeca su socijalno izolirana, imaju malo prijatelja, rijetko sudjeluju u drutvenim aktivnostimaDruga ih djeca takoer odbacuju zbog njihovog ponaanja i loeg postignuaUzroci problema: nesposobnost preuzimanja perspektive, loe jezine vjetine, loe itanje neverbalnih znakova,...

Emocionalni i ponaajni poremeajiEndogeni uzroci oteenja ili egzogeni (uzrokovani djetetovim iskustvom kolskog neuspjeha)Kod djece sa STU mogu se javiti suprotstavljanje, povlaenje, loa slika o sebi, depresija, izbjegavanje kole ili pak ponaanje koje privlai panju

5. IDENTIFIKACIJA STUDob identifikacije ovisi o:tipu tekoe (+ sveobuhvatna)jaini (+ jaa)povezanim medicinskim problemima (npr. + nedonoenost)djetetovoj inteligenciji (- ukoliko je djete superiorne inteligencije)roditeljskoj zabrinutosti (+ izraena),...

Po definiciji STU e se identificirati tek u koli (model diskrepance)Istraivanja pokazuju da su glavni simptomi STU prisutni ve u predkolskom periodu:Zaostajanje u jezinom razvoju (slabo razumijevanje semantike i sintakse)PanjiSocijalnim interakcijamaKontroli impulsaMotorikim vjetinama

6. ISHODIDugoroni ishodi za dijete sa STU u najveoj mjeri ovisni su o teini STU, dobi postavljene dijagnoze, IQ, prisutnosti drugih oteenja, SES obitelji, djetetovoj motivaciji za uenjem, podrciDjeca koja su kompenzirala nedostatke u O, u S mogu naii na potekoe (kompleksniji zadaci, planiranje vremena, organiziranje materijala, dugotrajniji projekti,...)U odrasloj dobi ishodi su za veinu osoba sa izoliranom STU dobri (usvoje akademske vjetine potrebne za svakodnevno funkcioniranje)

7. Prijedlozi za rad s uenicima sa specifinim tekoama itanja i pisanjanaglasiti ono to e se u lekciji uiti i zavriti lekciju saetim prikazom onog to se nauilopredvidjeti due vremensko razdoblje za usvajanje nekih temakoristiti razliite vrste podraaja i primjera vidne, slune, dodirne kod obrade novih sadraja sistematski provjeravati da li je uenik razumio sadraj, pojmove i definicije ta dati dodatna objanjenjakoristiti preraene, saete, jednostavnije tekstove (i kod itanja lektire)u udbeniku jasno oznaiti mjesta koja su bitna

kod uenja koristiti slikovne podsjetnike i kognitivne mapekoristiti razliite oblike grupnog rada kao podrka vrnjaka i uenje u timusmanjiti "nepotrebno" prepisivanje - na ploi bojama oznaiti dijelove koje dijete treba prepisatipisati itljivim, pravilnim rukopisom na ploi, upotrebljavajui boje

koristiti naine ispitivanja prikladne uenikim sposobnostima (usmeno ispitivanje, ispitivanje u vie navrata, krai testovi) paziti na kvalitetu nastavnih i ispitnih listia i materijala (sadraj, jezik, veliina slova, itljivost)zadavati manji broj zadataka, a zadatke po teini rasporediti tako da je prvo laki zadatak, pa tei, a na kraju opet laki podijeliti zadau na vie faza pismeno rjeavanje zadataka ne ograniiti vremenski, a greke tipa disleksije ne ocjenjivatigreke u pisanju ne ispravljati nego ih samo naznaiti (podvui rije u kojoj je greka) kako bi uenik sam nauio i ispravio greke uz pomo udbenika ili rjenika

kod ocjenjivanja vie vrednovati elemente zalaganja na satu i motivaciju za rad, a ocjena znanja treba biti motivirajuapoveati font slova kod tekstova za itanje s razumijevanjem i ispitnih materijalanaglaavati vanost urednosti rukopisa, ali ga ne kanjavati kad ne moe bolje izbjegavati uenikovo itanje na glas ili pisanje na ploi pred razredom (osim ako uenik na izrazi tu elju)negativne primjedbe uvijek na kraju ublaiti pozitivnom, motivirajuom primjedbom

od iznimne je vanosti raditi na podizanju samopotovanja i razvoju socijalnih vjetina vanost vannastavnih aktivnosti u kojima dijete moe stei samopotovanje

Lista za provjeru znakova disleksije kod studenata (Smyth i Everatt, 2001; www.isheds.eu) Liste provjere nisu jednake procjeni i ukoliko netko ima neke od tekoa, to ne znai da ima disleksiju15 pitanjaNejednak broj bodova ovisno o vanosti

1. Zamjenjujete li vizualno sline rijei kao val i vol?_____rijetko (3)_____ponekad (6)_____esto (9)_____vrlo esto (12)2.Izgubite li mjesto ili redak dok itate?_____rijetko (2)_____ponekad (4)_____esto (6)_____vrlo esto (8)

3.Zamjenjujete li imena predmeta, npr. stol umjesto stolac?_____rijetko (1)_____ponekad (2)_____esto (3)_____vrlo esto (4)4.Imate li problema u odreivanju lijevo i desno?_____rijetko (1)_____ponekad (2)_____esto (3)_____vrlo esto (4)

5.Zbunjuje li vas itanje karte ili pronalaenje puta u nepoznatom okruenju?_____rijetko (1)_____ponekad (2)_____esto (3)_____vrlo esto (4)6.itate li ponovno odlomke da biste ih razumjeli?_____rijetko (1)_____ponekad (2)_____esto (3)_____vrlo esto (4)

7.Jeste li zbunjeni kada istovremeno dobijete nekoliko uputa?_____rijetko (1)_____ponekad (2)_____esto (3)_____vrlo esto (4)8. Grijeite li kada zapisujete telefonske poruke?_____rijetko (1)_____ponekad (2)_____esto (3)_____vrlo esto (4)

9.Je li vam teko pronai pravu rije kada neto elite rei?_____rijetko (1)_____ponekad (2)_____esto (3)_____vrlo esto (4)10.Koliko esto dajete kreativna rjeenja problema?_____rijetko (1)_____ponekad (2)_____esto (3)_____vrlo esto (4)

11.Koliko vam je teko izdvojiti glasove u rijeima kao npr. i-z-d-r--lj-i-v-o-s-t?_____lagano (3)_____ne ba lagano(6)_____teko (9)_____vrlo teko (12)

12.Kako organizirate i pretvarate misli u reenice dok piete neki tekst?_____lagano (2)_____ne ba lagano (4)_____teko (6)_____vrlo teko (8)

13.Jeste li lagano nauili tablicu mnoenja?_____lagano (2)_____ne ba lagano (4)_____teko (6)_____vrlo teko (8)14.Je li vam bilo teko izrecitirati abecedu?_____lagano (1)_____ne ba lagano (2)_____teko (3)_____vrlo teko (4)

15.Kako vam je itati naglas?_____lagano (1)_____ne ba lagano (2)_____teko (3)_____vrlo teko (4)

ZBROJITE VAE BODOVE!

Rezultatnii od 45 bodovau skladu s rezultatima onih koji nemaju disleksiju

obratite pozornost na izrazu skladu sa rezultat manji od 45 postizali su oni koji su sudjelovali u istraivanju i kojima su psiholozi procijenili da nemaju disleksijuukoliko je va rezultat manji od 45 bodova, to ne znai da nemate disleksiju; moda ste razvili nadomjesne strategije da biste olakali tekoe.

45-60 bodova pokazuje znakove u skladu s blagom disleksijomto znai da oni koji su bili ukljueni u istraivanje i koje su psiholozi procijenili da imaju blagi oblik disleksije, postiu izmeu 45 i 60 bodova

Vie od 60 bodovau skladu s umjerenom ili tekom disleksijomistraivanja pokazuju da oni iji je rezultat vei od 60 bodova na ovome upitniku, imaju teku disleksiju

Mogue negativne posljedice navedenih znakova u studentskom ivotu:akademski neuspjeh, neuspjeh na ispitima zbog:nemogunosti itanja svih silabusa i obveznih bibliografijanedostatka uinkovitih vjetina uenjaslaboga kapaciteta upamivanja i neodgovarajue uporabe nazivlja (posebno tehnikih naziva)tekoa u izraavanju misli pri pisanju

negativan stav uitelja prema njima (oznaeni kao lijeni, glupi i slino)nisko samopouzdanjerazarajue nadomjesno ponaanje prema sebi i vlastitome zdravlju

Korisan linkwww.isheds.euPrepoznavanje upitnik

Poznati dislektiariThomas Alva EdisonWhoopi GoldbergAlexander Graham BellCherWinston ChurchillLeonardo da VinciWalt DisneyAlbert Einstein