1.ŠTA JE GENOGRAM ?Genogram je slika jedne osobe i njenih odnosa unutar obitelji. Iz genograma možemo čitati tradicionalno obiteljsko stablo, medicinsko nasljeđe u smislu nasljedne bolesti i psiholoških faktora koji karakterišu te odnose. Genogram se danas koristi sa različitim grupama ljudi u različitim oblastima kao što su: medicina, psihijatrija, psihologija, socijalni rad, genetička istraživanja, obrazovanje i druge oblasti.

2. KOJE JE FAZE/RAZVOJNE STUPNJEVE KROZ HISTORIJU PROŠLA OBITELJ ? Tokom svog dugog historijskog trajanja obitelj je prošla kroz četiri osnovna razvojna stupnja:

1. Obitelj krvnog srodstva(endogamna)2. Obitelj punalua (egzogamna)3. Sindijazmička obitelj4. Monogamna obitelj

3 .KOJE SU OSNOVNE KARAKTERISTIKE NUKLEARNE OBITELJI ? Nuklearna obitelj najčešće živi odvojeno od ostalih srodnika a sačinjavaju je : otac – hranitelj, majka – domaćica i djeca, najčešće dvoje ili troje. Otac je bio sav posvećen poslu a majka sva posvećena domaćinstvu. Tako je ova obitelj svršeno odgovarala vrijednosnom i socijalnom sistemu koji je držao obiteljski život podalje od radnog života tj. radilo se o dva odvojena svijeta. Nuklearna obitelj je funkcionirala dobro u industrijskom društvu a danas sve češće ustupa mjesto nekim novim formama obiteljske organizacije.

4 .KOJE SU PROMJENE KARAKTRERISTIČNE ZA SAVREMENU OBITELJ ?Neke promjene obitelje nastale tokom proteklog vijeka u stalnom su porastu. Možemo reći da se savremna obitelj nalazi u žiži sljedećih promjena.

Obitelj postaje svce manja. U opadanju je broj djece u obitelji Djeca su danas bliža jedno drugom po uzrastu nego ranije (manji je raspon godina

između najstarijeg i najmlađeg djeteta jer je ukupno manji broj djece u obitelji) Roditelji završavaju svoju reproduktivnu ulogu na mlađem uzrastu nego ranije mada sve

kasnije stupaju u brak Uuočljiv je trend odlaganja ženidbe i udaje, ponajčešće radi školavanja ali i zbog

nerješenih egzistencijalnih pitanja, neđto rjeđe zbog karijere Sve je veći broj obitelji u kojima oba roditelja rade i sve više djece odrasta u obiteljima

dvojne karijere, gdje su oba roditelja ne samo zaposlena, nego im je izuzetno stalo do uspjeha i napretka u karijeri

U porastu je procenat jednoroditeljskih obitelji nastalih razvodom, smrću jednog od roditelja ili rađanjem djece izvan braćne zajednice

Povećava se stopa razvoda Povećava se procenat djece koja rastu u siromaštvu i neimaštini Povećava se broj samaca tj.neudatih i neoženjenih Raste procenat ponovnih ženidbi i udaja (tako nastaju novi tipovi obitelji

npr.rekonstituirana obitelj – jedno dijete, jedan biološki roditelj i jedan adoptivni roditelj. Mješovite obitelji/eng.blended family – nastaju od obitelji sa više djece i sa ponovnim ženidbama i udajama oba roditelja

Raste procenat obitelji bez djece Raste procenat staračkih obitelji

Javljaju se prvi homoseksualni brakovi Raste uticaj medija i kompjutera na obiteljski život Konflikte u obitelji sve više rješavaju socijalne ustanove

5. KOJI SU TRANSFORMACIJSKI PROCESI U BIH OBITELJI ?Obitelj Bosne i Hercegovine se selila sa jedog kraja zemlje na drugi, ona je tažila izbjeglička utočišta u inostranstvu, ona je ostajala obezglavljena ubijanjem njenih hranitelja, ona je desetkovana, lomljena, silovana, ukratko ona je razarana na sve moguće načine. Često se postavlja pitanje kako je uopće opstala. Ali koloko god nepovoljne vanjske okolnosti utiču na razaranje obitelji one s druge strane doprinose i jačanju njene unutarnje kohezije.Nedovoljno je poznato da je na području Federacije BiH gotovo za trinaest puta uvećan broj jednoroditeljskih obitelji u odnosu na predratno stanje i BiH. Oko 3.000 djece živi bez oba roditelja, od čega je najveći procenat njih ostao upravo u ratu bez oba roditelja, dok je jedan manji procenat te djece pripada kategoriji napuštene djece.Siromaštvo je danas najupečatljivija i najopćija crta našeg društva koja najdirektnije pogađa obitelji i mlade. Izražena je veoma visoka stopa nezaposlenosti koja prema procjenama iznosi preko 40%. Naročiti je nezaposlena ženska radna snaga. Zapažen je porast siromašenja obitelji. Raste procenat djece koja se rađaju, odrastaju i formiraju u obiteljima koje žive ispod životnog minimuma. Siromaštvo posebno pogađa jednoroditeljske obitelji koje žive od penzije, invalidnine ili nekog drugog vida socijalne pomoći. U porastu je broj mladića koji su prekinuli školovanje i koji se sve teže odlučuju na brak jer nisu u stanju da obezbjede elementarne egzistencijalne uvjete za to. Mladi koji stupaju u brak odlažu roditeljstvo za koju godinu ili se odlučuju za brak bez djece. Maloljetnička delikvencija je u stalnom porastu kao i procenat maloljetnih ovisnika a raste i procenat roditelja kojima se privremeno oduzia pravo roditeljskog staranja zbog ovisnosti i zanemarivanja vlastite djece.

6. OBJASNI IDEALNO-TIPSKI MODEL OBITELJI ?Idealno tipski model nuklearne obitelji: otac hranitlj, majka domaćica i dvoje ili više maloljetne djece. Danas se svi više javlja kao romantična slika obitelji nekog minulog doba.

7. OBJASNI REKONSTRUIRANU/MJEŠOVITU OBITELJ ? (ENG. BLENDED FAMILY)Uz porast razvoda raste i porast ponovnih ženidbi i udaja, čime nastaju novi tipovi obitelji. To su npr.: rekonstituirana obitelj, mješovita obitelj ( engl. Blended family) često označene i kao binuklearne obitelj. Rekonstituirana obitelj se sastoji od najmanje jednog djeteta, jednog biološkog roditelja i jednog adoptivnog roditelja (poočima ili pomajke tj. očuha ili maćehe). Ovaj tip obitelji nastaje kada se neudata majka, razvedena majka ili majka udovica uda za muškarca koji do tada nije imao obitelj ili je ranije imao brak bez djece; ili kada se otac sa djetetom ponovo oženi ženom koja nije bila u braku ili nije imala djece. Dakle ženidbom ili udajom inokosnog roditelja za osobu koja nema brak iza sebe dolazi do rekonstituiranja osnovne obitelji.Mješovite ili binuklearne obitelji su rezultat ponovnih ženidbi i udaja razvedenih supružnika sa djecom. Razvedeni supružnici koji zasnivaju nove obitelji u kojima obično dobiju djecu sa novim bračnim partnerom, a istovremeno održavaju dobre i korektne odnose sa prethodnim bračnim partnerima radi pravilnog odgoja djece rođene u prvom braku, vremenom povežu nove i stare supružnike, svoju i njihovu djecu iz ranijih brakova, kao i djecu iz novih bračnih zajednica

svojih bivših supružnika, stvarajući time kroz obiteljska druženja nove binuklearne ili višenuklearne obiteljske relacije („imam dvije mame i dvojicu tata“).

8. OBJASNI OBITELJ DVOJNE ILI DUALNE KARIJERE RODITELJA ?Obitelj dvojene ili dualne karijere roditelja je obitelj u kojoj oba roditelja rade na poslovima od karijere. U ovakvim obiteljima se zbog odsustva roditelja (van kuće) koje može potrajati danima ili mjesecima na specifičan način mora rješavati pitanje zbrinjavanja i odgoja djece. Posvećenost roditelja karijeri može biti snažno odgojno sredstvo za djecu ukoliko roditelji mogu da ih ukljuće u dio svojih obaveza. Međutim, djeca mogu da reaguju negativno na roditeljska zanimanja budući da im ona stalno „oduzimaju“ roditelje. Bračni odnosi mogu takođe biti vrlo rizični i kako neki autori navode takav brak često izgleda kao hodanje po žici ili ivici krova. Oba roditelja su zaposlena i izuzetno im je stalo do uspjeha i napretka u karijeri. Stoga djeca i odrasli provode sve manje vremena zajedno.

9. KOJE SU OSOBINE JEDNORODITELJSKE OBITELJI ?Jednoroditeljske obitelji nastaju razvodom, smrću jednog od roditelja ili rađanjem djece izvan bračne zajednice.

10. OBJASNI ZAŠTO NIJE UPITAN OPSTANAK OBITELJI ?Obitelj će se i dalje mijenjati, transformirati i prilagođavati konkretnim društveni-historijskim i ekonomskim okolnostima i prilikama, i mada nije lako predvidjeti sve njene razvojne uspone i padove, ona će sasvim sigurno trajati. Bez obitelji nema čovjeka, a bez čovjeka nema ni obitelji. Ili, čovjek stvara obitelj a obitelj stvara čovjeka čovjekom. Obitelj je primarna potreba ljudskog bića, njegova najprirodnija zajednica potrebna ne samo potomstvu nego i odraslim jedinkama.

11. OBJASNI POJAM ATAČMENTA ? (ENG. ATTACHMENT-a)Dijete je nesposobno da opstane samo , da se ravije iz ljudske jedinke u ljudsko biće , u individuu, u pojedinca, u personu, bez odrastanja u ljudskom okruženju . Sve viže istraživanja potvrđuju da je fenomen atačmenta ( attachment-vezivanje) nije samo jedna spoljašnja manifestacija ili naučeni oblik ponašanja, nego urođeni mehanizam koji dijete usmjerava da se veže za osobu koja ga njeguje , tj. s kojom ono regulira svoju potrebu za preživljavanjem, ukoliko se pod preživljavanjem ne misli samo na prehranu i zaštitu nego i na bliske socijalne kontakte, sigurnost, ljubav, pažnju, zadovoljavanje interesa, pričanje, grljenje i sl. Atačment se može javiti i prema osobama koje mogu izrazito loše tretirati dijete. Može se javiti i prema životinji ukoliko nema drugih odraslih osoba.

12. KOJA SU DVA ALTERNATIVNA PRISTUPA DEFINIRANJU OBITELJI ?Moguće je razlikovati dva alternativna pristupa definiranju obitelji:

1. U jednom se obitelj određuje kao biološka grupa koju čine roditelji i maloljetna djeca koji žive u zajedničkom domaćinstvu – tj. najčešće kao nuklearna obitelj

2. U drugom se obitelj definira kao grupa ljudi čiji su odnosi uređeni zakonom kao što su ženidba, udaja i nasljeđivanje, a precizno članstvo u jednoj obitelji varira zavisno od okolnosti.

13. KAKO A. PAŠALIĆ KRESO DEFINIRA OBITELJ ?Obitelj čine roditelji ili najmanje jedna odrasla osoba, i djeca,ili najmanje jedno dijete, koji žive u zajedničkom domaćinstvu, uspješno funkcioniraju kao zajednica zadovoljavanja potreba njenih članova, anjihov odnos se temelji na krvnom srodstvu, zakonskoj ( brak,adopcija) ili na običajnoj regulativi.

14. KOJA JE ETIMOLOGIJA IZRAZA OBITELJ I PORODICA ?Etimološko bavljenje ovim izrazima nudi određeno razlikovanje koje zadire u samo poimanje obitelji/porodice.Etimološki pojam obitelj izveden je iz „obitavati“ tj. živjeti zajedno.U etimologiji porodice nalazi se „porod“ kao osnova zajedničkog života. Dalje je moguće igrati se riječima i riječ porodica rastaviti na dvije „porod“ i „dica“. Po ovome je logično i prirodno da se zajednica djece i odraslih koju vezuje porod tj. rađanje i podizanje djece nazove porodicom. Pojam porodica semantički ne pokriva zajednice sa usvojenom djecom ili neke druge oblike obiteljskog udruživanja koja nisu zasnovana na krvnom srodstvu, a što se čini sve važnijim s obzirom na porast broja usvojene djece kao i poštovanja prava svakog djeteta utemeljenih u Konvenciji o pravima djeteta.15. OBJASNI POJMOVE MORFOSTAZE I MORFOGENEZE ? str52Obitelj je čitav jedan vrlo komleksan socijalni sistem, koji kao i drugi sistemi teži morfogenezi i morfostazi tj., procesima stalnog razvoja, mjenjanja, ali i uspostavljanja ravnoteže pogotovo u periodima njenog narušavanja.Morfogeneza – razvojMorfostaza - stabilnostMorfostaza je tendencija da se ostane stabilan u kontekstu promjena, a nasuprot tome morfogeneza označava potrebu za promjenama u stabilnom kontekstu.

16. OBJASNI POJMOVE: MIKROSISTEM, MEZOSISTEM I MAKROSISTEM ?Najrazvijeniji model sistematske teorije ili kontekstualnog pristupa je ekološka sistematska teorija koju je razvio Bronfenbrener. Jedan od najznačajnijih teorijskih doprinosa je njegov široki i sveobuhvatni opis okruženja – ekoloških snaga i sistema koji postoje i djeluju na više različitih ali međusobno povezanih nivoa. Ovi nivoi mogu biti predstavljeni nizom koncentričnih krugova (Brofenbrenerovi ekološki krugovi razvoja djeteta). U centru je dijete sa svojim biološkim i psihološkim sastavom, ne samo nasljedno i biološki određenim faktorima nego i sa kognitivnim kapacitetima, socioemocionalnim i motivacijskim sklonostima ( npr. temperamnet i ličnost) u kojima ono reaguje na okolinu.Sistem koji ima prvi i najdirektniji uticaj na individuu je prvi krug – mikrosistem, u kojem se nalazi obitelj i članovi najužeg domaćinstva; socijalno i obrazovno okruženje (škola, drugovi iz razreda, učitelj); susjedstvo ( fizičko okruženje, prijatelji,poznanici); radno mjesto.MIKROSISTEM obuhvata lične osobine drugih, fizičke i materijalne osobine svakodnevnog okruženja i „aktivnosti, uloge i međuljudske odnose u kojima osoba u razvoju stiče iskustvo“MEZOSISTEM, sljedeći krug, predstavlja podrućje povezivanja različitih okruženja mikrosistema. Npr. očekivanja i događaji u obitelji kao pristup knjigama, učenje čitanja ili naglasak na sticanju bazičnih akademskih i socijalnih sposobnosti mogu imati značajan uticaj na kasniji uspjeh u školi. EGZOSISTEM je još širi kontekst ( treći krug). To je socijalno, političko, religijsko i drugo okruženje sa kojim dijete ne dolazi odmah u direktni kontakt, nego više preko drugih osoba sa

kojima je u interakciji. Otpuštanje oca sa posla, ratna previranja, nagla siromašenja društva i sl. može da utiče na razvoj djeteta.MAKROSISTEM je najširi kontekst koji obuhvata sve druge. On se odnosi na glavne historijske događaje (glad, poplave, rat) na duhovne i religijske vrijednosti, javnu i političku praksu, običaje i rituale u pojedinim kulturnim grupama. Elementarne nepogode mogu uticati na mikrosistem (škola, susjedstvo), kao i na samu obitelj.

U centru Brofenbrenerovog modela je biološko i psihološko stanje djeteta bazirano na individualnoj genetskoj i razvojnoj historiji. Fizičko i socijalno okruženje (mikrosistem) odmah nastavljaju da djeluju na dijete i da modifikuju njegovo ponašanje, dok je istovremeno primarno okruženje pod uticajem šireg okruženja – mezosistem. Drugi, širi uslovi kao što su politički, socijalni i ekonomski uslovi su pod uticajem općih vjerovanja i stavova koji su zajednički za sve članove društva (makrosistem).

17. ŠTA JE SISTEM I KAKO ODREĐUJEMO OBITELJ U SISTEMATSKOJ TEORIJI?Prema izvornom značenju grčke riječi (systema) sistem predstavlja organizovanu cjelinu ili skup uređenih dijelova.Sistematski pristup omogućava tretiranje obiteljskog sistema uglavnom sa dva aspekta:

1. U prvom slučaju obitelj je tretirana kao jedinstven sistem sastavljen od više članova u međusobnoj interakciji, koji je istovremeno i sstavni dio šireg okruženja. U tom slučaju obitelj je istovremeno i jedinstvena cjelina, i jedinica nekog većeg sistema, kao što je npr. lokalna ili šira društvena zajednica.

2. U drugom slučaju

18. KOJE SU KARAKTERISTIKE ZATVORENE OBITELJI ?Zatvorene obitelji su izolovane od utjecaja vanjskog svijeta. U njih ne prodiru drugi utjecaji. Drze se svojih sterotipa. U vecini slucajeva radi se patrijarhalnim obiteljima

19. KOJE SU KARAKTERISTIKE OTVORENE OBITELJI ?Otvorene obitelji su podložne utjecajima vanjskog svijeta. Za razliku od zatvorenih obitelji ne drže se toliko svojih stereotipa.

20. KOJI SU OSNOVNI SUBSISTEMI U OBITELJI ?Obitelj je cjelina – sistem u kojem djeluju njeni članovi po utvrđenim pravilima i načinu ponašanja. Ona pored granica prema vanjskom sistemu ima i svoje unutarnje granice i barijere. Obitelj kao sistem može imati nekoliko osnovnih subsistema:

Supružnički (bračni) Roditeljski i Sibling (braća i sestre)

21. KOJE SU OPĆE KARAKTERISTIKE OBITELJI ?Opće karakteristike obitelji su:

Obitelj je ljudska zajednica Obitelj čine roditelji i djeca, za dijete i njegovo odrastanje to je najprirodnija i

najpogodnija zajednica, povezana je brigom, ljubavlju i /ili krvosrodničkim vezama Obitelj je najčešće zajednica djece i odraslih koji žive pod zajedničkim krovom i najčešće

je tu zajednicu regulirala dobrovoljno ili zakonom i sl.

Ovome se još mogu pridružiti i LeVineova istraživanja koji je našao da sve obitelji svijeta, bez obzira da li pripadaju razvijenim društvenim zajednicama ili onim na najnižem stupnju razvoja, imaju tri zajednička cilja u pogledu razvoja vlastite djece: da djeci osiguraju preživljavanje i zdrav razvoj, da ih pripreme za samostalan život i ekonomsku nezavisnost i da im omoguće da se samoaktueliziraju( obitelj podstiće razvoj sposobnosti za usvajanje ostalih kulturnih vrijednosti, kao što su npr. moral , ugled, blagostanje, religioznost, intelektualni razvoj, lična satisfakcija...)

22. KOJE SU POSEBNE KARAKTERISTIKE OBITELJI ?Postoji nekoliko grupa posebnih karakteristika koje nisu univerzalne, ali mogu biti zajedničke većem ili manjem broju drugih obitelji:

Sociokulturna obilježja i specifičnosti (jezik, religija, nacija, rasa, običaji, tradicija i sl.) Regionalno-geografska obilježja (geografski položaj, kontineni, regije, klimatski uslovi,

prehrana, endemske bolesti isl.) Urbano-ruralne karakteristike ili pozicije obitelji (život na selu, život u gradu ili u

polurbanoj sredini, ugledna obitelj) Socio-ekonomske karakteristike ili materijalni status obitelji (klasni, staleški, obrazovni i

dr. položaji obitelji) Odstupanja u sredini u kojoj se nalazi obitelj (jednoroditeljske obitelji, obitelji djece sa

poteškoćama u razvoju, doseljeničke obitelji, manjinske obitelji, adoptivne obitelji, hraniteljske obitelji i sl.)

23. KOJE SU KARAKTERISTIKE JAKIH OBITELJI ?Pozitivne karakteristike jakih obitelji:

Predanost – trajna vrijednost kojom se doprinosi uzajamnoj sreći, zadovoljstvu, pouzdanosti i odanosti svakog člana obiteljske grupe

Pozitivna komunikacija – spremnost da se otvoreno i iskreno dijele osjećanja i brige, daju komplimenti, izbjegava vrijeđanje, uz nastojanja da se čine kompromisi u međusobnim neslaganjima

Duhovna orijentacija – vjerovanje u više sile koje podstiču nadu, vjeru, saosjećanje, zajedničke etičke vrijednosti, i saosjećanje sa drugim ljudima.

Uvažavanje i privrženost – obostrana briga jednih za druge, prijateljstvo, poštovanje individualnosti, ohrabrivanje, zajednička igra i zajednički humor.

Zajedničko vrijeme – spremnost da se stvaraju prilike za veliki dio kvalitetnog vremena u cilju uživanja u društvu, provođenje pozitivnog vremena zajedno, pričanje i zajedničko rješavanje problema.

Sposobnost da se izlazi na kraj sa stresom – zbližavanje u teškim vremenima na adaptilne načine, pri čemu se krize mogu tretirati kao izazovi i prilike, zajedničko jačanje pri prolasku kroz krize, izgrađivanje otvorenosti prema promjenama, fleksibilnost i otpornost.

24. KOJE SU KARAKTERISTIKE RECIPROČNIH UTICAJA TJ. DIJADALNIH ODNOSA ?Jedno dijete u bilo kakvoj vrsti aktivnosti i komunikacije sa svojom majkom istovremeno je uključeno u procese recipročnih uticaja u , tako zvani, dijadni odnos majka – dijete. (dijada – kvalitativni odnos između dvije osobe) Raspoloženje majke, njeno zadovoljstvo ili nezadovoljstvo, brige, radost i sl. direktno određuju kvalitet i „boju“ interakcije majke i djeteta. nasmijana majka – nasmijano dijete, tužna i zabrinuta majka – uznemireno dijeteU gotovo svakoj dijadi indirektno je prisutan treći član, tj. u svakoj interakciji majke i djeteta prisutan je i otac. U dijadi majka – dijete uvijek se mora podrazumijevati i otac, bilo direktni ilil indirektno, budući da obiteljski sistem čine odnosi suprug – supruga, isto kao i odnosi majka – dijete i otac – dijete.

25. ŠTA SU TRIJADE I TRIJANGULACIJA ? str 81Trijade ili trouglovi odnosa se javljaju rođenjem drugog djeteta ( dodatni odnos između braće i sestara kao i odnos roditelja prema djeci a ne više prama samo jednom djetetu). Mogu se javiti i ukoliko dođe do poremećaja u odnosu između dvije osobe (dijadni odnos), odnosno na insistiranje jednog od članova dijade treća osoba biva uvučena u sistem odnosa.

26. NA ČEMU SE BAZIRA FUNKCIONALNI PRISTUP OBITELJI ? str 90Funkcionalni pristup obitelji se više fokusira na aktivnosti obitelji kao cjeline, kao i na njenu ulogu koju ona ima u životu njenih članova. Funkcionalni pristuo u proučavanjima obitelji prizilazi iz nastojanja antropologa da pronađu univerzalne atribute obiteljskog života.

27. KO DOMINIRA U PATIRCENTRIČNOJ OBITELJI ?U patricentričnoj obitelji dominira otac.

28. KO DOMINIRA U MATRICENTRIČNOJ OBITELJI ?U matricentričnoj obitelji dominira majka.

29. KAKVE SU CENTRIPETALNE OBITELJI ?Centripetalne obitelji, prema Beaver-ovom continuumu, su one koje iinkliniraju ka unutra, a u emocionalnom smislu one teže da se okrenu ka vlastitoj intimnoj grupi kako bi bile u stanju da ispune i zadovolje emocionalne potrebe jedni drugima. Str 91

30. KAKVE SU CENTRIFUGALNE OBITELJI ?Centrifugalene obitelji teže da izvore emocionalne ispunjenosti, zadovoljstva i uživanja tretiraju kao nešto izvan obiteljskog svijeta i da ih tamo i pronalaze. Str 91

31. KOJA SU TRI OSNOVNA CILJA OBITELJI ? (FUNKCIONALISTIČKI PRISTUP)Tri osnovna cilja ka kojima obitelji teže, kada je u pitanju podizanje djeteta:

1. Cilj preživljavanja: obezbjeđivanje uslova za fizičko preživljavanje, zdravlje djeteta uključujući tu i normalan razvoj u pubertetu radi očuvanja reproduktivne funkcije.

2. Ekonomski cilj: podsticanje i razvijanje sposobnosti kod djeteta koje će mu omogućiti ekonomsku nezavisnost u odrasloj dobi (školavanje ili preuzimanje jednostavnih zanimanja oca)

3. Cilj samo-akturliziranja: podsticanje i razvijanje sposobnosti kod djeteta za usvajanjem kulturnih vrijednosti sredine kojoj pripada obitelj (moral, religija, običaji, uspjeh, bogatstvo, prestiž kao i osjećaj vlastitog zadovoljstva).

4.32. KOJI SU STILOVI UZAJAMNIH ODNOSA U BRAKU ?Moguće je identificirati tri stila odnosa

Komplimentarni odnos – karakteriše ga vrlo visoka frekventnost suprotnih oblika ponašanja (npr. agresivnost jednog partnera podržana je pasivnošću drugog partnera ili obratno

Simetrični odnosi – karakteriše ga vrlo visoka učestalost sličnih oblika ponašanja ( npr. što više viče suprug-otac, to još više viče supruga-majka ili na majčinu povučenost otac odgovara još većom povučenošću, na njenu grubost još većom grubošću)

Kombinovani odnosi u obitelji predstavljaju kombinaciju dva prethodna stila. U ovom stilu javlja se povremeno, zavisno od situacije i komplementarni i simetrični stil. To je odnos u kojem se pojedini članovi mogu naći u dominantnoj ili u submisivnoj poziciji. Ovdje je prisutna određena fleksibilnost u odnosima i članovi su spremni da prihvate određeni stepen odgovornosti za svoje ponašanje.

33. KOJI SU STUPNJEVI RAZVOJA BRAKA ?Stupnjevi razvoja braka:

Period medenog mjeseca (0-2godine) Period mladog braka (2-10 godina) Period srednjeg braka (10-25 godina) Dugotrajni brak (25+)

34. KOJI SU TEMELJNI FAKTORI KOJI UTIČU NA ZADOVOLJSTVO BRAKOM?Najfrekventniji faktori koji utiču na zadovoljstvo brakom i bračnim partnerom:

Viši nivo obrazovanja Viši socioekonomski status Slična interesovanja, inteligencija i slične karakteristike ličnosti supružnika Rani i kasni stadij obiteljskog života Seksualna kompatibilnost Za žene kasni brak

35. KAKO CARR (2000) ODREĐUJE STABILNE I NESTABILNE BRAKOVE ?Carr je stabilne brakove odredio kao : tradicionalne, androgine i izbjegavajuće, dok je nestabilne brakove imenovao kao konfliktne i nezainteresovane.

36. ŠTA JE RAZVOD I KAKVE SU NJEGOVE POSLJEDICE ?Rastavljanje ili rastava označava odluku bračnog para da privremeno žive odvojeno, ili to može biti izbor samo jednog bračnog partnera koji napušta bračno ognjište, dok su i dalje zvanično u braku. Razvod je uobičajen termin za zvanični sudski postupak kojim brak prestaje da važi. Rastavljanje i razvod predstavljaju za bračne parove kao i za obitelj u cjelini vrlo stresne procese koji u sebi sadrže mnogo ambivalentnih situacija, neizvjesnosti, optužbi i sumnji u vlastite snage, čak i kada oba partnera odluče da se sporazumno raziđu. Često nisu ni sami svjesni šta se s njima dešava i u većini slučajeva to je jedan bolan i tazoran proces nakon čega će trebati dosta

vremena da se oporave. Kressel smatra razvod jednim od najsloženijih problema koje razumno biće treba da razrješi. Razvod nije jednokratna promjena u životu supružnika, nego on predstavlja seriju složenih stresnih iskustava kako za supružnike tako i za njihovu djecu, obitelj pa i širu rodbinu.

37. DO KAKVIH ZAKLJUČAKA JE DOŠAO BOLWLY (1954) U SVOM ISTRAŽIVANJU ?Bowlby je (1954), izučavajući i istražujući djecu koja su ostala bez roditeljskog staranja u drugom svjetskom ratu i kasnije, dao najjači zamajac istraživanjima obitelji i obiteljskog odgoja tako što je potvrdio da je „kvalitet roditeljske njege koju dijete primi u najranijem uzrastu od vitalnog značaja za njegovo buduće mentalno zdravlje“. Suštinsko za mnentalno zdravlje djeteta jeste njegovo zadovoljavanje potrebe za toplinom i intimnošću kroz kontinuirane odnose sa majkom u kojima oboje doživljavaju satisfakciju i zadovoljavanje.

38. KAKO PRINGL (1971) OBJAŠNJAVA SLAB USPJEH UČENIKA U POGLEDU EMOCIONALNIH VEZA UNUTAR OBITELJI ?Pringl (1971) je analizirajući emocionalne veze u obiteljima učenika koji pokazuju slab uspjeh u učenju došao do zaključka da ovi učenici mogu biti svrstani u jednu od tri grupe zavisno od obiteljskog iskustva:

Djeca koja žive odvojeno od obitelji Djeca koja nisu voljena (odbačena od strane majke) Djeca koja žive u obiteljima u kojima nema edukativnih i kulturnih stimulacija

Pringl je ustanovio da biti nevoljen u svojoj obitelji, biti odbačen ili zapostavljen od svojih najbližih istovremeno može da znači zaostajanje u svakom pogledu.

39. KOJE SU UNIVERZALNE FUNKCIJE OBITELJI U ODGOJU DJECE ?Među univerzalne odgojne funkcije najveći broj autora će navesti:

Kontrolu i regulaciju dječijeg ponašanja tj. razumjevanje i korigovanje dječijih neželjenih i asocijalnih impulsa

Socijalzaciju kao prihvatanje postojećih društvenih normi ponašanja Personalizaciju tj. promociju ličnog rasta individue kroz doprinos razvoju svih njenih

potencijala (usvajanje navika, vještina, znanja, motiva i želja)

40. KOJE PROCESE U ODNOSIMA RODITELJA-DJECE PREPOZNAJE RADIN ?Radin smatra da najmanje šest različitih procesa u odnosima roditelji-dijete utiče na dječiji razvoj:

1. Roditelju utiču na svoju djecu modeliranjem. Djeca su veliki imitatori i oni prihvataju odrasle kao modele, bez obzira da li odrasli to žele ili ne.

2. Roditelji objašnjavaju djeci šta oni treba da rade ili ne treba da rade. Ponekada je to vrlo razrađeno objašnjenje, a ponekada su to samo naredbe šta dijete treba da čini ili ne čini.

3. Roditelji mogu uspostaviti određena kućna pravila. Ova pravila se odnose na očekivana ponašanja. Neki roditelji su mnogo dosljedniji u poštivanju ovih pravila nego drugi.

4. Roditelji uspostavljaju sistem nagrada i kazni. Roditelji nisu uvijek svjesni kada i kako oni nagrađuju ili kažnjavaju.

5. Roditelji mogu koristiti mnoštvo tehnika da etiketiraju dječije ponašanje. Oni mogu pokušati da vode razumne rasprave sa djetetom o njegovom ponašanju, ili mogu pokušati da postide dijete, ili da mu izazovu osjećaj krivice.

6. Roditelji obezbjeđuju sredinu koja intelektualno djeluje na dijete. Prostor u kojem dijete živi i igra se; koliko mu je dozvoljeno da ga koristi i istražuje, putovanja i druga udaljavanja od njihovog okruženja, sve to doprinosi dječijem socijalnom, emocionalnom i kognitivnom razvoju.

41.KOJA SU 3 OSNOVNA ELEMENTA DJECIJE SIGURNOSTI U OBITELJI ( PREMA PRESTONU)? Preston je ukazao na tri osnovna elementa djecije sigurnosti. To su ljubav, prihvatanje i stabilnost. 42. OBJASNITI POJEDINE SITUACIJE POLOZAJA DJETETA U OBITELJI ?( Pasalic-Kreso prema Medic 1997)

Dijete u centru paznje ili zvijezda Odbaceno dijete ili dijete autsajdera Jedan od roditelja odlucuje o svemu, a drugi je izjednacen sa djetetom Oba roditelja odlucuju o svemu, a djetetova licnost se ne uvazava Dijete je ravnopravno sa jednim od roditelja, ali daleko iznad drugog Dijete iznad oba roditelja (nasilnik, tiranin i sl.) Dijete u svom dostojanstvu ravnopravno sa oba roditelja

43. KARAKTERISTIKE DJECE KOJA ODRASTAJU UZ TOPLE I RESPONSIVNE RODITELJE!

1. Ona su cesto vezana za roditelje i druge koji ih odgajaju. Ova vezanost znacajno doprinosi radoznalosti istrazivanja okoline, razvoju sposobnosti za rjesavanje problema i dobrim odnosima kako sa odraslim tako i sa djecom.

2. Oni nastoje da budu dobri ucenici u toku svog skolovanja i postepeno napreduju u  skoli i povecavajuci cak i prosjecan skok na IQ testu.

3. Ona su altruisticna, posebno ukoliko njihovi roditelji cijene alturizam i prakticno  pokazuju sta to oni cijene.

4. Ona su uglavnom poslusna i to su oni mladi ljudi koji ne prave probleme i razumno se  slazu sa roditeljima i vrsnjacima.

5. Oni imaju visoke sposobnosti: samopouzdanje, samopostovanje  i smisao za preuzimanje uloge, ali kada ih discipliniraju roditelji obicno imaju osjecaj da je njihova roditeljska aktivnost potvrđena.

6. Oni su zadovoljni sa svojim polnim identitetom i zele da se potvrdjuju u svom rodnom  tipu

7. Oni ce radije usvajati norme, nego da budu kaznjeni zbog toga sto su se zalili na moralna prava.

 

44. KARAKTERISTIKE DJECE KOJA SU ODBACENA OD SVOJIH RODITELJA?Budući da nisu imala drugog modela nego roditelje koji ih ne prihvataju, ta djeca počesto nemaju želju da odrastu, nemaj odraslog uzora za identifikaciju, niti spremnost da prihvataju moralne i socijalne uzore. Str191 KulonOdbacena djeca se znacajno razlikuju od prihvacene:

brutalni su i svadljivi, igraju se sami, odbaceni su od svojih vrsnjaka, losi su drugovi u igri, zatvoreni su i tesko se povjeravaju, prljavi su i zapusteni, ne donose potrebni pribor za skolu, roditelji se zale ucitelju u prisustvu djeteta, roditelji mole ucitelja da bude stroziji.

Konstatacije dobivene u individualnim kontaktima ili za vrijeme psiholoških praćenja: hvataju se za neku od odraslih osoba i nastoje da zadobiju njene simpatije, izigravaju komedijaša, ćutljivi su, uzdržani i kolebljivi. Obićno pokazuju neki defekt u izgovoru, Budućnost vide maglovito i neodređeno, Prema svojim roditeljima pokazuju kontradiktorna i frustrirajuća osjećanja, Svoju porodicu vide kao negostoljubivu i neprijatnu, Roditeljski autoritet doživljavaju kao težak i neprijateljski

 45. KARAKTERISTIKE PREZASTICENOG DJETETA ? Prezasticeno dijete se interesuje uglavnom samo za sebe, ono se analizira, sanja vise o proslosti nego o buducnosti, ono voli aktivnosti koje nemaju nikakve veze sa realnoscu (npr. Citanje bajki), voli svijet igracaka, voli domen snova i ono samo gradi svijet u kojem ce zivjeti. Rezultat toga su nerijetki problemi u socijalnom zivotu.

egocentrizam I nesposobnost da se odvoji od samog sebe bijeg od realnosti i bjezanje u snove i mastu poteskoce u socijalnim kontaktima sa drugom djecom pasivnost,nedostatak inicijative ,nesposobnost da se brani osjecanje inferiornosti i pomajkanje samopostovanja ovisnost i nastojanje da se ostane ''malen/a'' odsustvo interesa za buducnost.

 46. KARATERISTIKE RIZICNIH RODITELJA ZA ZLOSTAVLJANJE DJECE? (Pasalic-Kreso)str198

1.  da li je roditelj u svom djetinjstvu bio stalno izlozen batinama I uskracenosti2. da li su kod roditelja evidentirani mentalno oboljenje ili kriminalne aktivnosti3. da li se sumnja da je roditelj I ranije bio sklon fizickom zlostavljanju drugih4. da li roditelj pati od gubitka smopostovanja,drustvene izolovanosti ili depresije

5. da li je roditelj dozivo visestruke stresove,kao sto su bracna nesloga ,razvod,dug, cesto preseljenje,znacajni gubici

6. da li je roditelj sklon snaznim izljevima gnjeva7. ima li roditelj kruta,nerealna ocekivanja u pogledu ponasanja djeteta8. da li roditelj okrutno kaznjava dijete9. da li roditelj vidi dijete kao tesko I provokativno (neovisno da li je dijete takvo il ne)10. da li roditelj odbacuje dijete ili ima teskoca u stvaranju veze sa djetetom

47. POSLJEDICE ZLOSTAVLJANJA ZA DIJETE ?Mnoga zlostavljana djeca, koja su dobila pomoc u vidu ublazavanja efekata zlostavljanja drugim korisnim iskustvima tokom svog razvoja, odrastaju u osnovi u normalne gradjane i prosjecne roditelje. Nazalost, ima mnogo onih kod kojih ostaju trajno, stetni, efekti zlostavljanja. Zlostavljana djeca i adolescent u pravilu imaju teskoca da vjeruju odraslima, a nerijetko i drugoj djeci. Oni na kraju prihvataju – možda nesvjesno da je ‘disciplina’ njihovih roditelja za ‘lose ponasanje’ opravdana i da je ta disciplina ispravan nacin podizanja neposlusne djece. Mnogi adolescent ‘pocinju kroz delinkventno ponasanje ispoljavati bijes koji su osjecali veoma dugo vremena, ali ne kod kuce, vec na drugim mjestima.’ 48. KOJE SU PRETPOSTAVKE ZA SIGURNOST DJETETA U OBITELJI ?Sigurnost djeteta gradi se na sljedecim pretpostavkama ili uslovima:

1. Zastita od vanjskih uticaja ( koliko obitelj stiti dijete i kako )2. Zadovoljavanje osnovnih potreba ( npr.Maslow, Erikson, Zazo i dr.)3. Koherentnost i stabilnost miljea u kome zivi, i u kome se razvija dijete4. Osjecaj prihvacenosti u vlastitom okruzenju i to

a.) kao clana obitelji ( biti voljen i pruzati ljubav, biti izvor radosti i zadovoljstva za druge, biti vodjen i usmjeravan),

b.) kao individue ( prihvatanje individualnih osobina, mogucnost za aktivno sudjelovanje i sticanje iskustava, odredjeni stepen slobode)

 49. OBJASNITI POJEDINE STILOVE RODITELJSTVA ? (autritarno,autoritativno i permisivno roditeljstvo)

1. Autoritarno roditeljstvo- vrlo restriktivno roditeljstvo, u obitelji odrasli uspostavljaju mnoga pravila, ocekuju striktno pokoravanje, rijetko ili nikada ne objasnjavaju djetetu zasto je neophodno prihvatiti sva ova pravila i cesto su povezani sa kaznama, taktikama prinuda ( kao uspostavljanje sile, a otkazivanjem ljubavi) da bi se postiglo pokoravanje. Autoritarni roditelj nije osjetljiv prema djecijem suprotnom misljenju i ocekuje da dijete prihvati njegove naredbe kao zakon i postuje njegov autoritet.

2.  Autoritativni roditelji-primjenjuju mnogo fleksibilniji roditeljski stil u kojem odrasli ostavljaju djeci znacajnu slobodu, ali pazljivo iznose razloge za restrikcije koje postavljaju da bi bili sigurni da djeca mogu da slijede osnovnu logiku i razloge zabrana. Autoritativni roditelji su responsivni roditelji koji uvazavaju djecije potrebe i misljenja, i cesto ukljucuju djecu u obiteljske odluke. Ipak, i ovi roditelji ocekuju od djeteta da se

pokorava restrikcijama kada je to neophodno i koristit ce silu ili razum da bi osigurali da se to ostvari. 

3. Permisivni roditelji-su topli sa vrlo labavim oblikom roditeljstva gdje odrasli postavljaju relativno malo zahtjeva, dozvoljavaju djeci da slobodno izraze svoja osjecanja i impulse i ne nadgledaju direktno djecije aktivnosti. Uglavnom veoma rijetko primjenjuju cvrstu kontrolu nad njihovim ponasanjem.

 50. ARGUMENTIRAJ ZASTO JE AUTORITATIVNO RODITELJSTVO NAJBOLJE ?Čini se da je u gotovo svim istrazivanjima autoritativno ponasanje roditelja najuze povezano sa uspjesnim socijalnim,emocionalnim i intelektualnim razvojem djeteta.Autoritativni roditelji su topli i pokazju djetetu da je ono prihvaceno,pokazuju briznost u komunikaciji sa djecom i znaju kako da usmjere djecu da se povinuju njihovim zahtjevima i uputama na nacin na koji to nisu u stanju djeca roditelja koji su mnogo hladniji, zahtjevniji i rezerviranji. Autoritativni roditelj primjenjuje kontrolu na racionalan način, pažljivo objašnjavajući svoje razloge za neko uspostavljeno pravilo ili zahtjev uz istovremeno nastojanje da uvaže i mišljenje samog djeteta. 51.KAKVA SU DJECA IZ AUTORITATIVNIH OBITELJI ? Djeca predškolskog uzrasta iz autoritativnih obitelji su vesela, drustveno odgovorna, samopouzdana, spremna da uce, i kooperativna i sa djecom i sa odraslima. Djeca na početku osnovnog školovanja pokazuju dobre rezultate u razvoju kognitivnih i socijalnnih sposobnosti. U adolescentnom periodu ova djeca su pouzdana, usmjerena na postignuće , razvijenih socijalnih sposobnosti i uglavnom izbjegavaju drogu. 52.ZASTO JE VAZNA RODITELJSKA KONTROLA ? str 218Roditeljska kontrola odnosi se na stepen regulacije i superviziranja djece od strane roditelja. Roditelji skloni kontroliranju ograničavaju djeci slobodu, nameću mnogo zahtjeva, aktivno nadgledaju ponašanje svoje djece i stalno prate da li se poštuju uspostavljena pravila i regulative.

53.STA JE KAZNJAVANJE I OD CEGA ZAVISI ?Kaznjavanje kao oblik primjene sile moze da podrazumijeva udarac, ostru verbalnu prijetnju ili uskracivanje neke privilegije ( gledanje TV, igra sa drugovima, zabrana izlaska). Klasicna istrazivanja su pokazala da efekti kaznjavanja zavise od konzistentnosti primjene.Djeca mogu postati vrlo neposlusna i agresivna ako roditelji neko ponasanje zabranjuju u jednoj situaciji a u drugoj to isto ponasanje tolerisu. 54.KOJE NEGATIVNE POSLJEDICE IMA KAZNJAVANJE?Strucnjaci pokazuju da roditelji koji primjenjuju fizicku kaznu sluze svojoj djeci kao agresivni model za imitiranje. Tako ce djeca od roditelja nauciti da je udaranje, sutanje, stiskanje i sl. ispravan put rjesavanja konflikata.Djeca koju roditelji cesto kaznjavaju nastoje da izbjegnu kaznu na taj nacin sto nastoje da izbjegavaju roditelje i vremenom se postepeno udaljavaju od njih. Pretjerano roditeljsko vjerovanje u fizicku kaznu moze vremenom dovesti do zlostavljanja djeteta.

 55.KOJA JE ULOGA MAJKE ?Uloga majke može biti razmatrana kao:

Osoba koja daruje život Osoba koja njeguje, hrani i odgaja Osoba koja pruža ljubav i podučava kako se voli Osoba koja socijalizira

56.POREMECAJI U ODNOSIMA MAJKA-DIJETE ?Uprkos mnogobrojnim primjerima koji potvrđuju izuzetnu vrijednost majčinske ljubavi,pažnje i brige,uprkos izuzetnim opisima njene požrtvenosti ima primjera nemajčinskog odnosa prema djetetu.Stavovi Ekermena o tome su: ako ponašanje majke u bilo kojem smislu nije kako treba,ako pretjerano stimuliše ili direktno neprijateljski napada dijete,ono će težiti krutoj ,snažnoj statističkoj ravnoteži a njegova homeostatična sposobnost bit će srazmjerno povrijeđena.Pretjerana briga o djetetu ili direktni neprijateljski napad izazivaju uznemirenost ili napetost.Pretjerano stimulisanje koje dolazi iznutra ili spolja,nadvlađuje dijete,prevazilazi njegovu barijeru protiv potresa i njegovu sposobnost da tempo promjene uspori u skladu sa svojim ograničenim sredstvima prilagođavanja. 57. STA JE ATACMENT ?Atacment je adaptivni,bioloski programiran responsivni sistem, koji se aktivira veoma rano u razvoju djeteta. To je jedan organiziran sistem ponasanja izmedju roditelja i djeteta koji imaju emocionalni kvalitet.Atacment ili vezanost ,privrzenost tj.afektivna veza koju formira dijete sa drugom specificnom osobom najcesce majkom,za duze vrijeme,a sto mu obezbjduje prezivljavanje.Potreba za ovom afektivnom vezanoscu postoji i kod roditelja i kod djeteta. Atacment-ponasanje moguce je zapaziti u vise manifestnih oblika. Jedan oblik ponasanja koji ukazuje na atacment je iskazivanje  potrebe za bliskim kontaktom sa roditeljima ili njegovateljima.Drugi oblik ponasanja koji ukazuje na atacment je pojava uznemirenosti prilikom odvajanja djeteta od osobe za koju je vezano kao I osjecaj olaksanja I radosti pri ponovnim susretom.Treci oblik ponasanja koji ukazuje na atacment je koristenje atacment osobe kao sigurnosne beze sa koje dijete istrazuje svoje fizicko I socijalno okruzenje.

58. STA JE SEGREGACIJSKI STRAH KOD DJECE ?Separacijski strah je strah od moguceg odvajanja od odgajatelja ili osobe za koju je dijete vezano 59. KOJE SU POSLJEDICE NEOSTVARENOG ATAČMENTA ?Posljedice neostavrenog atacmenta su ocigledne po ukupan psihofizicki razvoj djeteta.Tako trogodisnje dijete u domu za napustenu djecu cesce izgleda kao dvogodisnje dijete odgojeno u obitelji.Mozak takvog djeteta pokazuje zaostajanje u razlicitim vidovima,a prvenstveno u razvoju centra za emocije. 

60. KAKVA JE ULOGA OCA ?U gotovo svim svojim interakcijama s djesom ocevi postupaju ponesto drugacije od majki.Ta raznovrsnost I jeste osnova odgojnog bogatstva u obitelji kojoj ne doprinose samo roditelji nego I njeni drugi clanovi.Svaki otac unosi u odgoj djece svoj vlastiti roditeljski stil koji ne samo da u velikoj mjeri nadopunjava majcine postupke nego I sam po sebi ima veliku vaznost po optimalan razvoj djeteta-djeceZa uspjesnu socijalizaciju djeteta pored majke potreban je I otac tj.potrebna su oba roditelja.

61. PROMJENE U POIMANJU OCINSTVA ?-          Paraleleno sa savremenim promjenama drustva i obitelji mijenjaju se i uloge u obitelji. Rapidno raste broj oceva koji zele da prisustvuju porodjaju, da prvi prihvate svoje novorođenče, i da se maksimalno uključe u svoju roditeljsku zadaću od prvog dana, smanjujuci time biolosku distancu koja je u obiteljskom odgoju cesto bivala predimenzionirana. Ovim se sve vise mijenja ustaljena slika o ocu koji je do juce odgađao svoje roditeljske i odgajateljske aktivnosti oko djeteta sve do njegovog polaska u skolu, pa cak i kasnije. Izmijenjeni drustveni uslovi, porast standarda zivota, te jednostavnije vođenje i organizovanje domacinstva, ali iznad svega izmijenjen polozaj oca u obitelji i u odgoju djece, uticu na porast broja oceva koji se nakon razvoda ili smrti supruge, odlucuju da sami podizu svoju djecu. 62. KAKO DANAS SEBE VIDE MLADI OCEVI ? Novija istrazivanja potvrđuju da mladi ocevi danas vide sebe u znatno izmijenjenoj ulozi nego sto su to bili njihovi ocevi:

Oni zele da se smisleno i sadrzajno bave svojom djecom od najranijih njihovih faza Oni ne zele biti iskljuceni iz odgoja vlastite djece-tako sto bi sav odgoj bio prepusten

supruzi (majci) Oni zele biti komunikativniji i otvoreniji prema svojoj djeci nego sto su to bili

njihovi ocevi prema njima Oni zele mijenjati tradicionalnu ulogu oca kao vrhovnog presuditelja. 

63. KROSKULTURALNO RAZUMJEVANJE OCINSTVA ?-          Ukoliko su ocevi angazovani u senzitivnoj i responsivnoj interakciji sa djecom, njihova djeca pokazuju mnoge oblike pozeljnog razvoja koji su slicni sa uspjesnim materinstvom. Mnoga istrazivanja potvrdjuju da su ocevi sasvim sposobni za uspjesno roditeljstvo cak od prvih dana zivota djeteta. Njima se nazalost u mnogim sredinama i kulturama ne pruza sansa da ove utvrdjene kompetentnosti pokazu zbog opterecenosti tradicionalnim vjerovanjia u sposbnosti oca, a jednim dijelom i zbog pomanjakanja mogucnosti da u mladosti nesto vise nauce o roditeljstvu i da budu vise rutinirani za ulogu ranog odgajatelja. Tamo gdje su roditelji znacajno uzdrmali tradicionalne podjele ovih uloga i gdje ucestvuju ravnopravnije u podizanju djece zivot njihove djece, kako sinova tako i kceri znatno je bogatiji. 

64. KAKVA JE ULOGA BRACE I SESTARA I KOJE POZITIVNE EFEKTE IMAJU (SIBLING) ?Braca i sestre pored roditelja predstavljaju za dijete vazan izvor obika socijalnog ponasanja, stavova i vjerovanja.I ako nemaju istu snagu kao roditelji braca I sestre tj.sibling sigurno nastoje da kontrolisu ponasanje jedni drugih.POZITIVNI EFEKTI

djeca mnogo lakše I uspjesnije koriguju svoja ponasanja jer im druga djeca ne prastaju odredene postupke tako lako kao roditelji

djeca mogu uzajamno popunjavati jedni drugima prazninu i nedostatke u interkciji sa roditeljima

ako je jedno dijete u konfliktu sa roditeljima ono moze pronaci podrsku i paznju kod drugog djeteta cime se zapravo i stvara ravnozteza obiteljskog sistema

starija djeca su cesto inicijatori interakcije medu djecom dominantna su i za mladu djecu vecinom predstvljaju model za imitiranje

 65. KAKO OBJASNJAVATE DA DVOJE DJECE IZ ISTE OBITELJI NISU ISTO ODGOJENA ?-          Rodjenjem drugog, treceg djeteta itd. mijenja se starost roditelja, njihovo iskustvo kao i sigurnost u roditeljsku ulogu. Dakle mijenjaju se njihovi stavovi, osjecanja i aspiracije u pogledu djece, mijenjaju se tako sto oni zbog uzrasta, pola i drugih osobina djeteta ni ne ocekuju isto od svakog od njih pa mu i ne pruzaju isto niti na isti nacin. Stoga ni svako dijete ne uzvraca na isti nacin. Stoga je neshvatljivo cudjenje roditelja kada neki njihovi postupci odlicno uspijevaju kod jednog djeteta, a kod drugog ne. Svako se dijete realno naslo u drugacijem psihickom okruzenju nego bilo koje drugo dijete rodjeno prije ili poslije njega. Dvoje djece iz iste obitelji nisu nikada u istoj situaciji i ma koliko nam se to cini, ona nikad nisu odgajana na isti nacin. 66. KAKAV JE POLOZAJ PRVORODJENOG DJETETA ?Da li je dijete prvorodeno ili je rodeno kao drugo,trece ili najmlade dijete moze znacajno da utice na njihov ili njen razvoj.Kod prvorodene djece istrazivaci nalaze cesto slicne prednosti kao I kod djece jedincadi,visi IQ ,veca motivacija za uspjehom,veci stepen poslusnosti I drustvena odgovornost.Ovi efekti su vjerovatno rezultat paznje koju su roditelji mogli da posvete prvorodenom djetetu dok je bilo jedino. 67. KARAKTERISTIKE FUNKCIONALNE OBITELJI ?Fennell i Weinhold navode sljedeće karakteristike zdrave funkcionalne obitelji:

granice subsistema su jasne I mogu biti promjenjene ako to obitelj zahtjeva obiteljska pravila su jasna i pravedno primjenjivana a mogu biti promjenjena ukoliko se

promjene obiteljski uslovi clanovi obitelji jasno razumiju I prihvataju svoje uloge ohrabruje se individualna autonomija ali se podrzava I smisao za obiteljsko jedinstvo komunikacija je jasna I direktna bez prinude

 

68. KARAKTERISTIKE DISFUNKCIONALNE OBITELJI ?Fennell i Weinhold su dali nekoliko bitnih određeja disfunkcionalne ili nezdrave obitelji:

granice subsistema su rigidne ili vrlo difuzne I najcesce su nepromjenjive pravila obiteljskog zivota su nepromjenjiva I kruto postavljana ili u obitelji nema pravila

niti bilo kakvih metoda za uskladivanje ponasanja uloge su krute I ne mogu biti izmjenjene ili uloge nisu jasno definirane a clanovima nije

jasno sta se od njih trazi da bi zadovoljili ocekivanja individualna autonomnost se zrtvuje da bi se sacuvala obitelj na okupu,ili autonomnost je

nametnuta buduci da nema obiteljskog jedinstva komunikacija je neodredena I indirektna ili uvredljiva i autoritarna

 69. KOJA JE OSNOVNA KARAKTERISTIKA ZDRAVE OBITELJI PREMA MINUCHINU ?-          Minuchin je tvrdio da zdrava obitelj ima jaku obiteljsku organizaciju, dovoljno cvrstu da se zna ko je za sta zaduzen, ali i da je dovoljno fleksibilna za promjene. Isti autor, ali i vecina drugih smatra da je jedan od najvaznijih pokazatelja zdravlja obitelji baziran na kriterijumu kako se obitelj nosi sa problemima i poteskocama. 70. SIROMASTVO KAO DEZINTEGRATIVNI FAKTOR U OBITELJI ?Siromasni roditelji imaju vise problema nego drugi, a to utice na ukupan obiteljski zivot kao i na podizanje djece. Nedostatak novca, zivot u malom prostoru (najčešće prenatrpanom) bez dovoljno hrane, odjeće i obuće za sve, te slabom medicinskom zaštitom čini ove roditelje stalno napetim i pod stresom zbog nemogućnosti uspješnog rješavanja egzistencijalnih problema. Roditelji koji su iskusili ekonomske teskoće i osjećaj da se nemogu ''nositi' sa njima postaju depresivni sto na drugoj strani povećava bračne konflikte. Bračni konflikti onemogućavaju roditelje da se ukljuce u probleme svoje djece i da im pruze podrsku tako da djeca gube sampouzdanje, postižu slab uspjeh u skoli, okrecu se nekim drugim vrijednostima, uspostavljaju neprihvatljiva druženja, postaju agresivna i neprijateljska. Ovi adolescenti mogu također postati nezainteresovani roditelji sto ce se opet odraziti na njihovu djecu. 71. POSLJEDICE RAZVODA NA DIJETE ?Za vecinu obitelji koje prolaze kroz razvod ovaj krizni period traje godinu ili vise, za vrijeme kojega su zivoti clanova obitelji znatno poremeceni. Djeca najcesce ostaju sa majkom, koje zbog cjelokupne stresne situacije ne mogu biti idealan roditelj, jer se osjecaju povrijedjenim, depresivnim, usamljeni, iako na odredjeni nacin osjecaju olaksanje nakon dugotrajnih bracnih razmirica. Mnogo naucnika istrazivaca naglasava da razvod ima snazniji uticaj na razvoj djecaka nego djevojcica. Jedno od objasnjenja zasto djecaci pate vise nakon razvoda roditelja nego djevojcice je sto se oni osjecaju blizim ocevima, sto se oni u pravilu manje zale, i sto imaju snaznije reakcije na uspostavljanje nove rigidnije discipline samohrane majke. Djeca brze prevazilaze posljedice razvoda i kod njih su zapazene mnoge pozitivne promjene, ukoliko su okruzena prijateljima ciji se roditelji razvode, i koji su im pomogli da lakše prevazidju osjecaj gorcine i nezadovoljstv