SOCIOLOGIJA PRAVA

1. TO JE SOCIOLOGIJA?
2. TO JE PRAVO?
3. TO JE SOCIOLOGIJA PRAVA?

TA JE SOCIOLOGIJA?
ISTRAIVANJE:

(1) LJUDSKOG DRUTVA(2) ORGANIZACIJE DRUTVENIH GRUPA(3) DRUTVENE INTERAKCIJE MEU LJUDIMA(4) ZNAENJA KOJE LJUDI PRIDAJU VLASTITOJ DRUTVENOJ STVARNOSTI.

NAJVANIJI ASPEKTI DRUTVENOSTI

DRUTVENA STRUKTURADRUTVENE PROMJENE

DRUTVENA STRUKTURA

ORGANIZACIJSKI OKVIR U KOJEM SE ODVIJAJU DRUTVENI ODNOSI

DRUTVENE INSTITUCIJE

DRUTVENE ULOGE

DRUTVENI STATUSI

DRUTVENE GRUPE

INSTRUMENTI (SREDSTVA) ISTRAIVANJA

KONCEPTI

TEORIJE

PARADIGME

METODE ISTRAIVANJA

KONCEPTI

Ideje koje predstavljaju neke bitne karakteristike drutvenog ivota.

Izraavaju se u pojmovima koji imaju odreena znaenja.

Usmjeravaju istraivanja na bitna podruja drutvenog ivota.

TEORIJA

Skup meusobno povezanih generalizacija, pretpostavki i objanjenja koja se odnose na odreene aspekte drutva i obrasce drutvenog ponaanja.

Najvaniji izvor hipoteza za nova istraivanja.

PARADIGME

Predstavljaju teorijske pravce, intelektualne tradicije ili tzv. kole miljenja (funkcionalistika perspektiva, konfliktna perspektiva).

Okupljaju teorije koja na slian nain objanjavaju drutvenu stvarnost i usmjeravaju istraivaki rad.

METODOLOGIJA

Prouava metode i postupke pomou kojih se prikupljaju, obrauju i interpretiraju podaci u istraivanju.

Sistem pravila, naela i postupaka koji slue kao vodilja u istraivanjima.

Kvantitativna i kvalitativna metodologija.

TIPOVI DRUTVA

PREDMODERNO DRUTVOMODERNO DRUTVOPOSTMODERNO DRUTVO

PREDMODERNO DRUTVO

Zapadna drutva prije 18. stoljeaSuvremena drutva u neindustrijaliziranim dijelovima svijeta Utemeljena na religijskoj ideologijiRangiranje ljudi na temelju osobne karizme, mudrosti i prosvjeenosti Glavni izvori moi: sakralni autoritet i visoki drutveni poloaj

MODERNO DRUTVO

Zapadna drutva od 18. st. do sredine 20. st.Zasnovano na: racionalnosti, proraunu, proizvodnji, predvidivostiDominantna uloga nauke i tehnologijeObjanjenje pojava pomou razuma, logike i opaanjaPrevladavaju ugovorni odnosi usmjereni na realizaciju svjesno odabranih ciljevaKapitalizam, liberalna politika, formalno pravoVeliko znaenje privatne sfereNajutjecajniji pojedinci: znanstvenici, strunjaci, birokratski dunosnici

POSTMODERNO DRUTVO

U nastajanju od sredine 20. stljeaUbrzavanje i zaotravanje procesa modernizacijeVea socijalna diferencijacija i racionalizacija Specijalizacija i subspecijalizacija funkcijaRefleksivna modernizacija cirkularna komunikacijaRazliitost ideologija i viestruka znaenjaSve postaje relativnoFragmentacija i integracija naizgled nespojivih stajalita i ivotnih stilova hibridni identitetiBrisanje tradicionalnih granica meu sistemima, socijalanim grupama, pojedincimaIracionalnost racionalnosti (G. Ritzer)

TA JE PRAVO?

sveukupnost drutvenih pravila koja propisuju izvanjsko ponaanje i koja su podlona suenju (Herman Kantorovitz 1980).

pravo je poseban oblik organizacije obveza u kojem oni koji su obuhvaeni ne mogu odbaciti obveze bez buduih posljedica(B. Malinowski)

Poredak se moe nazvati pravom ukoliko postoji vjerojatnost uporabe fizike ili psiholoke prisile koju provodi slubeno osoblje u svrhu njegovog prihvaanja ili odmazde za njegovo naruavanje (M. Weber)

pravo je sisitem, ili operacionalna jedinica s odreenim granicama koja kao sastavne dijelove sadri drutvenu strukturu, drutveni sadraj i kulturu (Lawrence M. Friedman)

DRUTVENA ANALIZA PRAVA

Skup metodolokih generalizacija iz praktinog bavljenja pravom (analiza strukture pravnih normi, definicija i klasifikacija normi, izvori prava). Propitivanje o principima pravinosti Istraivanje povijesti pravnih instituta i sistema

Opta sociologija i sociologija prava

Opta sociologija istraivanje institucija, organizacije, socijalne kontrole, profesija.Ukljuenost prava u sve temeljne koncepte ope sociologije.Sociologija prava ograniava podruje istraivanja na utjecaj prava na drutvene odnose.Metodologijska povezanost.

Sociologija prava i pravo

Pravo prouava pravna pravila za sebe.Sociologija prava nastoji otkriti drutvene uzroke koji su izazvali pravne norme i posljedice koje one proizvode.Pravna praksa ne moe zaobii pitanje drutvene uvjetovanosti pravnih pravila drutvena analiza prava.Razlika nije u predmetu (odnos norme i stvarnosti), ve u stajalitu :

- pravo promatra pravni sistem (npr. nacionalni) iznutra;

- sociologija prava isti predmet promatra izvana. Odvojenost promatraa i predmeta.

TO JE SOCIOLOGIJA PRAVA?

Znanstvena disciplina unutar ope sociologije koja nastoji teorijski osmisliti i objasniti odnos izmeu prava i drutva, koja istrauje organizaciju pravnih institucija (poredak ili sistem) drutvenu interakciju ljudi koji dolaze u dodir s pravnim institucijama i njihovim predstavnicima i znaenja koja ljudi pridaju vlastitoj pravnoj stvarnosti.

Otvorena disciplina koja je bliska antropologiji prava, sociologiji devijantnosti, politikoj sociologiji i slinim podrujima. To znai da ona dijeli svoj predmet s navedenim naunim disciplinama.

PITANJA SOCIOLOGIJE PRAVA

Funkcioniranje prava i pravnih institucija; donoenje pravnih odluka

Uloga pravnika kao profesije

Miljenje ljudi o pravu, utjecaj prava na ljude, drutveni odjek pravnih propisa

Razgranienje prava od vanpravnih normi

Drutvena funkcija prava; pravo i pojedini drutveni problemi

Uopteno, odnos pravne norme i drutvene stvarnosti

FUNKCIONIRANJE PRAVA I PRAVNIH INSTITUCIJA

Kako pravo i djelatnici prava djeluju unutar drutvaPregovaranje u pravosuuZakonske norme i drutvene vrijednostiPravosue van suenjaPonaanje malih grupa u procesu pravnog odluivanjaPravo, pojedinac i njegova okolina

ULOGA PRAVNIKA KAO PROFESIJE

Zanimanje pravnika, karijera i profesionalizacijaSocijalna obiljeja pravnih praktiara i njihove funkcije u drutvenom kontekstu

UTICAJ PRAVA NA INDIVIDUE

Stavovi javnosti o aktualnoj pravnoj situaciji i posljedice pravnih reformiJavno mnijenje o pravnim normama i institucijama tog ponaanja na Ponaanje graana i utjecaj tog ponaanja na pravna pravila i odluke te na njihovu primjenuPritisci javnosti i monih drutvenih grupa na pravni sistem i institucije

RAZGRANIENJE PRAVA OD VANPRAVNIH NORMI

Razgranienje pravnih normi od drugih vrsta normi (navike, obiaji, moral, javno miljenjeOdnos pravnih normi i drugih oblika normativnog ponaanjaDioba prava pod utjecajem drutvenih procesa (javno pravo, privatno pravo)Nastanak novih podruja prava (informatiko pravo)

SOCIJALNA FUNKCIJA PRAVA

Drutvena funkcija prava i zakonodavstvaPravo i siromatvoPravo i diskriminacijaZloini bez rtveSloboda i prinudaProblemi upravljanja i lokalne samouprave

ODNOS PRAVNE NORME I SOCIJALNE STVARNOSTI

Stupanj racionalnosti pravnog sistemaPravo i drutveni interesPravni sistem i promjene u razliitim drutvenim institucijamaeljene i neeljene posljedice promjena u pravnom subsistemuDrutveni izvori pravnih normi i efekti koje one proizvode u drutvuOdnos pravne norme i ljudskog ponaanja (korupcija javnih funkcionera)

KONFLIKTNA PERSPEKTIVA

Karl Marx (1818.-1883.)

Kritika kapitalizma na temelju analize sukoba i protivrijenosti koje su svojstvene kapitalistikom drutvu.

METODA

Kritika kapitalizma zasnovana na dijalektikoj metodi koju Marx preuzima od G. W. Hegel.

Sinteza

Teza Antiteza

Glavni koncepti

Istorijski materijalizam

Nain proizvodnje

Proizvodne snage i proizvodni odnosi

Ekonomska osnova i drutvena nadgradnja

Klase

Klasna svijest

Otuenje

Fetiizam robe

ISTORIJSKI MATERIJALIZAM

Primjena dijalektike na konkretan socio-ekonomski ivot. Temeljnu ulogu u razvoju drutva imaju interesi, pri emu su klasni interesi kljuni u svakom drutvu. Da bi se razumjeli drutveni odnosi treba prije svega analizirati socio-ekonomsku strukturu u drutvu.Analiza zapadnog tipa drutva pokazuje da su sva ova drutva bila proeta socio-ekonomskim sukobima, napetostima i antagonizmima izmeu bogatih i siromanih, monih i nemonih.

DRUTVENO-EKONOMSKI SISTEM

Ekonomski sistem proizvodnje, razmjene i raspodjele sredstava za zadovoljenje potreba.

1. Primitivni komunizam

2. Robovlasniko drutvo

3. Feudalizam

4. Kapitalizam

5. Socijalizam

6. Komunizam

NAIN PROIZVODNJE

Proizvodne snage radna snaga, sredstva za rad i predmeti rada.Proizvodni odnosi odnosi u proizvodnji odreeni vlasnitvom nad proizvodnim snagama.

DUTVENA STRUKTURA

Ekonomska osnova nain proizvodnjeDrutvena nadgradnja ideologijski oblici svijesti (pravo, politika, religija, filozofija, moral, ideologija)

DRUTVENE KLASE

Grupe ljudi koji imaju isti odnos prema sredstvima za proizvodnju i na toj osnovi dijele slian nain ivota.

Klasna svijest od klase po sebi do

klase za sebe

OTUENJE

Posljedica ljudskog djelovanja koje je u suprotnosti s ljudskom prirodom.

Izvor otuenja: privatno vlasnitvo i proizvodnja za trite.

Aspekti otuenja u kapitalistikom drutvu:

1. Otuenje od proizvoda rada

2. Otuenje od samog rada

3. Otuenje od drugih ljudi

4. Otuenje od sebe samog i svoje ljudske biti.

KOMENTAR ZAKONA O KRAI DRVA IZ 1833.

Zakon u interesu bogatih, a ne javnom interesuU ime privatnih interesa degradira se izvrna vlast, ivot optuenog, ideja drave i kazna.Proturijenost prava vlasnika i nevlasnika. Zatitom prava vlasnika kre se prava nevlasnika i siromanih. Zakon titi interese bogatih. Ukoliko zakon koristi rije kraa za sakupljanje otpalih grana u umi onda zakon lae jer poistovjeuje protupravnu sjeu drva i ono to nije ak niti krenje nepisanih pravila.Svrstavanjem na stranu interesa bogatih posjednika takav je zakon postao nemoralan.Sastav Pokrajinske skuptine kao zakonodavnog tijela takoer uvruje nepravdu.Zakon kao antiteza pravdi.

KOMENTAR ZAKONA O CENZURI

Dekret pruskog kralja Friedricha Wilhelma IV o cenzuri 1841.

Cenzura shvaena kao antiteza slobode - kritika kao monopol vlasti.

Protudravni akt jer je iracionalan, a moderna drava treba biti etiko ostvarenje razuma (Hegel).

Zavijena tajnama cenzura je protivna temeljnim principima prava kao to su javnost i univerzalnost prava.

Zakon o cenzuri je nezakonit jer je usmjeren protiv napisa koji imaju tendenciju kritiziranja vlasti. Zakon protiv slobode miljenja. Zakon moe sankcionirati samo djela, a ne miljenja i namjere.

U okviru objektivnih uvjeta koje ini drutveno-ekonomski poredak, ljudi djeluju na temelju vlastitih interesa.Interesi su glavni pokretai ljudskog djelovanja. Drutvene institucije sredstva kojima vladajua klasa nastoji odrati dominantan poloaj u drutvu. Zatita vlastitih interesa. Drava kao iluzorna zajednica. Potreba za dravom proizlazi upravo iz sukoba privatnih interesa i interesa zajednice. U klasnom drutvu drava ne izraava interese zajednice ve je ona kao i druge institucije u funkciji interesa vladajue klase. Ona je izraz klasnog interesa. Jedina klasa iji se interesi poklapaju s interesima zajednice jest proletarijat. On moe sebe osloboditi od eksploatacije samo tako da ukine sve oblike dominacije. Ideologijski karakter prava. Demistifikacija kroz revolucionarno djelovanje podreenih klasa.Dominacija jednih znai ovisnost drugih. Ekvivalentna raspodjela je bit pravednosti u drutvu. Raspodjela prema uloenom radu i raspodjela prema potrebama.

NEOMARKSISTIKI DOPRINOS

Instrumentalizam - Jevgeni PashukanisStrukturalizam - Karl Renner

INSTRUMENTALIZAM

Rana marksistika teorija pravaSadraj prava povezuje s neposrednom manipulacijom buroazije.Pravo nuno odraava interese vladajue klase.Pravo, sudovi i policija su tek sredstva koja pomau kapitalistima u maksimizaciji profita i kontroli nad radnikom klasom.

STRUKTURALIZAM

Od kraja 70-tih glavni pristup u marksistikoj analizi prava.Razvoj pravnih oblika i sadraja povezan je s tri djelomino nezavisne sfere kapitalistikog naina proizvodnje: politika, ideoloka i ekonomska.Ove sfere doprinose odravanju kapitalistikog naina proizvodnje, ali istodobno ograniavaju kontrolu buroazije nad dravom i njezinim institucijama.Pravo je relativno autonomno u odnosu na interese vladajue klase. Zakoni o ograniavanju rente, zakoni protiv trustova i socijalno pravo djeluju protivno neposrednim interesima buroazije.

WEBEROVSKA PERSPEKTIVA

Max Weber (1864.-1920.)

Teorija procesa racionalizacije.

Racionalizacija prava.

GLAVNI KONCEPTI

Idealni tipoviRacionalizacija

IDEALNI TIPOVI

Metodoloko sredstvo koje pomae sociologu u subjektivnom razumijevanju (Verstehen) sloenih kulturnih pojava (pravo, politiki autoritet, privreda).Analitiki modeli koji ne postoje u stvarnosti.Mentalne konstrukcije koje naglaavaju bitne aspekte neke pojave, zanemaruju one koji su nebitni za razumijevanje te pojave.Zadatak znanstvenog istraivanja je u tome da utvrdi u kojoj mjeri se idealna konstrukcija razlikuje od stvarnosti.

IDEALNI TIP BIROKRATIJE

Impersonalna pravilaSlubene dunostiStrunost osobljaHijerarhijska strukturaDemokratski sistem prijema i napredovanje na temelju provjere strunosti i tehnike kompetentnostiUred postoji bez obzira na to tko ga trenutno zauzimaUpravljanje uredom zasnovano je na pisanim dokumentimaOdvojenost privatne i slubene djelatnostiAdministrativne dunosti ukljuuju puni radni kapacitet strunjakaRedovite i odreene plae dunosnikaUprava slijedi opa, apstraktna pravila koja se mogu nauiti

RACIONALIZACIJA

Svrhovitost djelovanja ukljuuje svijest o postizanju odreenog cilja.Proraunatost racionalno djelovanje ukljuuje odabir najpogodnijih sredstava za postizanje cilja.Kontrola reducira sluajnost u drutvenom djelovanju.Loginost drutveno djelovanje posjeduje unutarnju koherentnost to omoguava efikasnost djelovanja.Univerzalnost rezultati moraju biti valjani bez obzira na pojedinani sadraj (npr. pravo). Sistemski nain organizacije odnos dijelova i cjeline je takav da omoguuje najefikasniji nain postizanja ciljeva.

PRIMJENA KONCEPATA: SOCIOLOGIJA POLITIKE

Oblici politikog autoriteta (vlasti):

Harizmatski autoritet

Tradicionalni autoritet

Racionalno zakonski autoritet

HARIZMATSKI AUTORITET

Zasniva se na odanosti podanika voi za kojeg se vjeruje da posjeduje iznimne sposobnosti.Karizma odreeno obiljeje pojedinca koje ga izdvaja od obinih ljudi i na temelju kojeg mu ostali pridaju nadnaravne, nadljudske ili barem izuzetne sposobnosti.Karizma je povezana s magijskim i religijskim utjecajem politikog autoriteta proroanski karakter vlasti.Karizmatska linost kao izvor normativnog ponaanja moralne i zakonske norme (npr. Mojsije) Revolucionarno djelovanje karizmatske vlasti esto nastaje u krizama, ratovima, revolucijama.Karizmatska vlast trasformie sve vrijednosti i rui uspostavljene tradicionalne i racionalne norme.Visoki stupanj iracionalnosti. Legitimnost se zasniva na odanosti i emocijama. Ne poiva na univerzalnim naelima. Razliiti sluajevi koji trebaju biti individualno analizirani.Najsnaniji izvor legitimnosti jer izvire iz vjere u sakralno porijeklo moi i vlasti. Neposredna legitimacija moi.

TRADICIONALNI AUTORITET

Zasnovan na neupitnim obiajima i tradiciji.Pripisani drutveni status nositelja moi.Vjerovanje u sakralno porijeklo normi.Oblici: gerontokracija, patrijahalna vlast, patrimonijalna vlast, feudalizam.

RACIONALNO-ZAKONSKI AUTORITET

Zakonske norme su racionalno utemeljene svrhovitost i efikasnost.Zakonske norme ine konzistentan sistem bez unutarnjih pukotina. One su apstraktne, sadravaju namjeru i primjenjuju se na pojedinane sluajeve prema unaprijed utvrenoj proceduri.Oni koji vladaju podreeni su impersonalnom zakonskom poretku.Poslunost podreenih se ostvaruje putem birokratske organizacije.Poslunost je osigurana impersonalnim zakonskim poretkom, a ne individualnim karakteristikama vladajuih.

SOCIOLOGIJA PRAVA

Pravo poredak zajamen izvana vjerojatnou prinude (fizike ili psihike) koju provodi posebna skupina ljudi, kojim se prisiljava na pokoravanje ili se kanjava povreda.Etika skup normi ije je vaenje zajameno unutarnjim vrijednosnim uvjerenjem.Konvencija etike norme koje su garantirane nekim drutvenim djelovanjem, pukim odobravanjem ili neodobravanjem kruga ljudi koji ine specifinu okolinu onoga koji djeluje.Obiaj je tipino istovrsno ponaanje koje jedino njegova uobiajenost i nereflektirano oponaanje odrava u predajom utvrenoj koloteini.Moral vai ili kao religiozno ili kao konvencionalno pravilo. Poklapa se s pravom. Moralna zapovijed je uvijek istodobno i pravna zapovijed.

PREDRACIONALNO PRAVO

Postoji u teokratskim, religioznim, patrimonijalnim i stalekim drutvenim oblicima.Odluke se donose po slobodnoj procjeni, bez vezanosti za vrsta pravila uz upotrebu emocionalno nabijenih postupaka, kao to su proroita, boji sudovi etc.,Primjeri: kadijsko suenje, suenje stalekih vlasti, institut porote (prijelazni oblik).

RACIONALIZACIJA PRAVA

Osposobljava pravo da od religije preuzme na sebe glavni teret drutvene regulacije.Sekularizacija prava pod utjecajem ratova i u okviru vojne organizacije.Generalizacija pravnih normi (a) primjena apstraktnih naela na konkretne situacije i (b) proirenje vaenja jedinstvenih pravnih pravila na ira podruja koja su ranije bila pod mnotvom partikularnih pravnih reima.Sistematizacija prava obuhvaanje svih vaeih pravnih normi u logiki jasnu, neproturijenu i naelno potpunu cjelinu.Vezanost uz formu izriito standardizovani propisani postupci. Postupci su naelno vezani uz odreenu formu, ali su pojedine radnje postavljene elastinije nego ranije.Profesionalizacija pravnog pogona profesija pravnika, pravne kole (fakulteti), pravna nauka.Pozitivizacija prava pravo se moe namjerno stvoriti i mijenjati.

POSLJEDICE RACIONALIZACIJE PRAVA

Transformacija prava u sistem.Diferencijacija prava javno i privatno pravo, krivino i graansko pravo, materijalno i procesno pravo.Razlikovanje stvaranja od primjene prava.Pravne posljedice se veu za razlikovanje protupravnosti i krivnje.Pravna jednakost u modernoj graanskoj dravi izraz proirenja trita i procesa birokratizacije.

RACIONALIZACIJA PRAVNIH INSTITUTA

Vlasnitvo

- Od grupnog i klanskog vlasnitva do individualnog.

- Razlikovanja stvarnog prava od osobnog.

- Prijelazni oblici, nasljedstvo, dokazivanje vlasnitva putem svjedoka.

Ugovor

- Statusni ugovori, ugovori s elementima magije.

- Obveze nastaju tek iz povrede ugovora.

- Dunik se smatra vlastitim jamcem (osobno ropstvo).

- Racionalizacija uslijed razvoja trgovine.

- Iza regulacije stoji dravna prinuda.

- Danas ugovori posebno vani u meunarodnom pravu.

MODERNA DRAVNA VLAST

Drava je organizacija vlasti.Vlast vjerojatnost da e odreene osobe posluati naredbu odreenog sadraja.Ukljuuje upravni i pravni poredak koji se moe mijenjati na zakonit nain.Administrativno osoblje obavlja slubene dunosti koje su regulirane zakonskim propisima.Uspostavlja politiki autoritet u okviru vlastite teritorijalne nadlenosti.Polae pravo na legitimnu upotrebu sile u okviru vlastite nadlenosti.

DURKHEIMOVSKA PERSPEKTIVA

Emile Durkheim (1858-1917)

Moral, religija i pravo u funkcionisanju drutva

1.bin

GLAVNI KONCEPTI

Drutvene injeniceKolektivna svijestMehanika solidarnostOrganska solidarnost

DRUTVENE INJENICE

Pravila socioloke metode iz 1895. godine:

U metodolokom smislu sociologija je slina prirodnim naukama pozitivistiko shvaanje.Temeljni predmet sociologije je istraivanje drutvenih injenica.Drutvene injenice: Naini djelovanja, miljenja i osjeanja koji su izvanjski pojedincu i imaju prisilni karakter. Iako nemaju materijalni oblik (npr. kolektivne tenje) drutvene injenice trebaju biti shvaene kao stvari budui da su stvarne. Drutvene injenice su pojave sui generis. Drutvene injenice su zadane a priori. Otporne su na promjene i opstaju kroz generacije. Pravo drutvena injenica koja postoji u svakom drutvu.

KOLEKTIVNA SVIJEST

O drutvenoj podjeli rada (1893)

Sveukupnost vjerovanja i osjeanja koja su zajednika prosjenim lanovima drutva, a ine odreeni sistem koji ivi zasebnim ivotom.Djeluje kao opa moralna sila koja ureuje drutvene odnose.Moral zajednice koji ukazuje na to to je dobro, a to loe u ponaanju.Vei uticaj u nerazvijenim drutvima.

MEHANIKA SOLIDARNOST

Homogene, predindustrijske zajednice zasnovane na nerazvijenoj podjeli rada. Veze meu ljudima zasnivaju se na slinom nainu ivota i slinom nainu razmiljanja.Snana vjera u zajedniki moralni sistem.Mehanika solidarnost zasnovana je na slinosti svijesti lanova drutva.Osobnost je u potpunosti podreena kolektivnoj svijesti.Nonkonformizam je otro sankcioniran. Mali broj normi koje su povezane s religijom i ukljuuju stroge sankcije.

ORGANSKA SOLIDARNOST

Visokorazvijena podjela rada i specijalizacija funkcija.Analogija s organizmom.Uzrok drutvene podjele rada je dinamika gustoa modernog drutva koliina interakcije meu lanovima.Sloena, moderna industrijska drutva.Nema zajednikih moralnih normi slabljenje kolektivne svijesti.Heterogenost drutvene grupe procesi diferencijacije.Sistem prava i obaveza u uspostavljanju drutvene kohezije.Razliitosti u industrijskom drutvu dovode do uspostavljanja ugovorne razmjene meu autonomnim pojedincima sa specijaliziranim ulogama.Meuzavisnost na temelju razvijene podjele rada.Tolerira se vei stupanj devijantnosti nego u uvjetima mehanike solidarnosti.Razliitim oblicima solidarnosti odgovaraju razliiti oblici prava.

Drutvena solidarnost i pravo

Sve vea autonomnost i sve vea zavisnost pojedinca od drutvene grupe.Nerazdvojiva povezanost drutvene solidarnosti i prava.Norme moraju pratiti drutveni razvoj.Pravo kao vidljivi simbol drutvene solidarnosti.Dva tipa prava kojima odgovaraju dva tipa solidarnosti i dva tipa drutvene strukture.

Od represivnog do restitutivnog prava

Mehanika solidarnost kazneno pravo.Religiozni izvori prava drutveni ivot stopljen s religijskim ivotom.Reagiranje kolektivne svijesti je reakcija strasti.Organska solidarnost restutitivne sankcije tipine za porodino, graansko trgovako i ustavno pravo.Obveze proizlaze iz ugovornih odnosa.to je vea prisutnost represivnog (kaznenog) prava to e biti prisutniji i odnosi mehanike solidarnosti.Vei utjecaj restitutivnog prava indikator organske solidarnosti.

Represivno (kazneno) pravo

Pravne norme mehanike solidarnosti, ukljuujui sankcije, su gotovo u cijelosti represivne.Represivne sankcije stroge kazne koje proizlaze iz reakcije morala zajednice na krenje kolektivne svijesti.Sankcije ukljuuju patnju, gubitak ili ponienje individualnog prekritelja. Nepravda prema bilo kojem pojedincu shvaa kao nepravda prema zajednici u cjelini.Primjeri represivnih sankcija: krvna osveta, javna muenja i smaknua. Zakon odmazde lex talionis.Represivno pravo proizlazi neposredno iz religioznih izvora.

Restitutivno pravo

Povezano s organskom solidarnou.Restitutivne sankcije cilj je uspostavljanje prvobitnog odnosa suradnje, a ne kanjavanje. Krenje normi ne shvaa se kao ugroavanje zajednice, ve kao in protiv pojedinca.Slabljenje kolektivne svijesti.Pravo kao izvanjski i objektivan pokazatelj drutvene solidarnosti.Dvije grupe prava:

a) koja reguliraju odnose pojedinaca prema stvarima (vlasnitvo, hipoteka, slunost);

b) koja reguliraju odnose meu pojedincima (porodino, trgovako, ugovorno pravo).

KAZNA I DRUTVENI RAZVOJ

Esej Dva prava kaznenog razvoja (1901)

Naelo kvantitativne promjeneNaelo kvalitativne promjene

Naelo kvantitativne promjene

Povezanost kazne i centralizacije politike moi.Intenzitet kanjavanja povezan je s dvije varijable - drutvenim razvojem i centralizacijom moi.Kvantitativne drutvene promjene povezane s procesom centralizacije moi.to je vea centralizacija moi to e biti stroe kanjavanje. Razvojem specijalizacije funkcija i specijaliziranih zanimanja - slabljenje monarhije kao politikog autoriteta.18. st. smanjenje broja prekraja za koje je bila predviena smrtna kazna.

Naelo kvalitativne promjene

Brutalnije oblike kanjavanja zamjenjuju humaniji oblici.Oduzimanje slobode i zatvorsko kanjavanje povezano je s razvojem drutva i sekularizacijom.Drutvena praksa zatvaranja prolazi kroz vie faza:

- privremeno zadravanje do suenja

(predmoderna drutva, Atena i Rim),

- Europa 17. st. zatvori kao institucije upravljanja

kaznenim sankcijama (muenja i torture),

- Od 18. st. s daljnjim razvojem drutva zatvori postaju

posebnim oblikom kanjavanja zamjenjuju tjelesno

kanjavanje.

TIPOVI KRIMINALA

Religijski kriminalLjudski kriminal

UGOVOR

Relativno nova pojava u reguliranju drutvenih odnosa.Izvori ugovaranja stari koliko i zajednica.Prvi oblici povezani su s ritualima pojedinac postaje punopravni lan drutva (mijeanje krvi, zajedniko jelo i sl.).Stvarni ugovori obaveza ne nastaje ugovaranjem ve ugovornom inidbom predajom stvari od strane jednog partnera.Sveani ugovori sakralni karakter ritualnih formula.Konsenzualni ugovor obavezuje ugovorne strane kao izjava volje koja se ne moe povui ukoliko je dana u okviru zakona, slobodno i ne vrijea osjeaj pravednosti.

DRAVA

Drava je normativna pojava, institucija s moralnom svrhom.Osnovna funkcija drave je da regulira drutvo.Dravi pripada suverena vlast u politikom drutvu.Bitan element drave je teritorij.Drava je sloena organizacija koja se sastoji od funkcionera -predstavnika i uprave.S razvojem drutva drava postaje sve sloenija Nije mogue neposredno vladanje, ve su potrebni posrednici u vidu teritorijalnih i profesionalnih tijela.Legitimitet poiva u krajnjoj liniji na pozitivnoj ocjeni sposobnosti ljudi u dravnom pogonu od strane stanovnitva.Demokracija se ostvaruje kroz komunikaciju izmeu naroda i drave i u sve veem irenju dravne djelatnosti (ekspanzija javnih slubi, porast regulativne djelatnosti i prava.

DRUTVO

Drutvo je realno kao skup ideja, egzistira u glavama ljudi. Ali ideje koje ine drutvo vladaju ponaanjem ljudi.Drutvo je nosilac kulture i korijen ljudskosti u ovjeku.Dvostruki izvor drutvenog ivota slinost svijesti i podjela rada.U svakom obliku drutva kljuna je regulacija odnosa putem normi.Drutvo nastaje u svijesti ljudi, osamostaljuje se i djeluje na svijest pojedinaca kao izvanjski autoritet.Dominira aspekt jedinstva i potpune integracije pojedinca problematino u suvremenim uslovima.

POKUAJ SINTEZE

Dodirne toke prava i etikeRazvoj drutva povezan s razvojem normativnog ponaanja.Znaenje klasne podjele u drutvu.Ugovor autonomni oblik utemeljivanja obveze konsenzusom obveznika.Drava kao garant normativno regulativnog poretka.Weber postavlja naglasak na djelovanje iinstitucija sistema, dok Durkheim u prvi plan postavlja funkcioniranje drutva.Novije teorije sociologije prava velikim su dijelom razrada Weberovih i Durkheimovih pretpostavki.

NEODIRKEMOVSKA PERSPEKTIVA

SAvremena sociologija prava

Empirijska provjera Durkheimovih teza.

Kritika shvaanja Durkheimove perspektive.

ZAKON I MORAL

Lonn Lanza-Kaduce: Zakon i normativni stavoviKai Erikson. Ritualno kanjavanje i moralna solidarnostAlbert Bergesen: Teorija politikog zloina

Zakon i normativni stavovi

Durkheim: razlikovanje kaznenog i graanskog prava utemeljeno na normativnim stavovima (vjerovanja, osjeaji. uvjerenja).Hipoteze:

1. U drutvu postoji vii stupanj poznavanja sadraja kaznenog i ustavnog prava nego graanskog prava.

2. Visok stupanj poznavanja sadraja odreenog prava znai i visok stupanj legitimnosti kji se pridaje tom obliku prava. Nizak stupanj poznavanja nizak stupanj legitimnosti.

3. Krenje kaznenog i ustavnog prava izazvati e visok stupanj moralne osude u drutvu. Krenje graanskog prava izazvati e nizak stupanj moralne osude unutar drutva.

4. Krenje kaznenog i ustavnog prava imati e za posljedicu represivne sankcije, a krenje graanskog prava preteito restitutivne sankcije.

5. Promjene u kaznenom i ustavnom pravu izazivaju i promjene u moralnim uvjerenjima, dok se promjene graanskog prava izraavaju kroz podrku javnog mnijenja.

Rezultati istraivanja

56,4% graana poznaje sadraje kaznenog prava. 39,1% poznaje sadraje graanskog prava.76,2% shvaa kazneno pravo kao legitimno. 41,1% vidi graansko pravo kao legitimno.Krenje kaznenog prava smatra nemoralnim 52,2% ispitanika. 63,9% misli da je nemoralno krenje ustavnog prava. Krenje normi graanskog prava smatra nemoralnim 26,9% ispitanika.27,2% ispitanika zalae se za represivne sankcije kao odgovor na krenje normi kaznenog prava. Za represivno kanjavanje krenja normi graanskog prava zalae se 5,9% anketiranih.

Ritualno kanjavanje i moralna solidarnost

Durkheim: ritualno kanjavanje doprinosi jaanju solidarnosti u drutvu.K. Erikson Ritualno kanjavanje i odravanje grupnih granica u suvremenom drutvu.Odravanje granica fiziki i moralni teritorij.Moralne vrijednosti odreuju kulturni prostor zajednice i grupni identitet njezinih lanova.Krenje normi kao ugroavanje kulturnog integriteta. Grupne granice postaju vidljive.Devijantnost jaa grupni identitet.Kazneni rituali kao mehanizmi odravanja kulturnih granica.Slabljenje solidarnosti moe navesti zajednicu na potragu za kriminalcima koje treba kazniti.

DRUTVENE POSLJEDICE

Kad se profilira kulturni identitet zajednici je potrebno stvaranje devijanata. Kroz definiranje devijantnosti definiraju se i moralne granice novog naina ivota.

Ugroavanje sigurnosti novo uspostavljenog kulturnog identiteta se strogo kanjava.

TEORIJA POLITIKOG ZLOINA

Albert Bergesen (1984.)

- Granice nisu samo moralne ve su i politike.

Granice ne odreuju samo kulturni identitet, ve i politiki u smislu nacije.

Politiki zloin ugroava moralne i politike granice nacionalne drave.

Kolektivno postojanje nacionalne drave izraeno je kroz njezine politike partije stranke.

Politiki lov na vjetice

- obrana kolektivnog identiteta

- brzo reagiranje na ugroenost zajednice

- histerija stradaju nevini

- upotreba javnih rituala u kanjavanju (istrage, objavljena priznanja,suenja, ceremonije degradiranja).

KRITIKA SHVAANJA DIRKEMOVSKE PERSPEKTIVE

Razvoj prava i drutvena sloenost

- Razvoj prava je pojednostavljen.

-R. Schwartz i J. Miler- istraivanja u predmodernim drutvima (51) pokazuju da je

esto prisutno restitutivno pravo (globe).

- Velike razlike od drutva do drutva.

- Razvoj prava ponekad prethodi drutvenom razvoju. Nema jednosmjerne evolucije.

Pravo i kazna - S. Spitzer (1975.)

Stroe kanjavanje u modernim nego u predmodernim drutvima.

Moderna drutva su esto vie centralizirana od predmodernih.

- Krenje religijskih normi ee je u modernim drutvima.

- Pored zatvorske kazne u modernim drutvima postoje drugi oblici

kanjavanja (prisilni rad, smrtna kazna).

- Slini oblici sankcioniranja mogu postojati u grupama koje pripadaju razliitim

oblicima podjele rada (kibuci u Izraelu).

Metodoloki postupci i pretpostavke

- Zanemarivanje mikro razine u istraivanjima.

STRUKTURALNI FUNKCIONALIZAM

Drutvo kao integrisani sistem

Talcott Parsons 1902-1979

Niklas Luhmann 1927-1998

Talcott Parsons

Social Systaem 1951.

Drutveni sistem svaka jedinica u kojoj se odvijaju interakcije. Interakcije meu pojedincima, institucijama i drutvima.Institucije prava kao podsistem u okviru drutvenog sistema.Da bi preivjeli drutveni sistemi moraju zadovoljiti etiri temeljna funkcionalna preduvjeta.

FUNKCIONALNI PREDUVJETI

Adaptacija (prilagoavanje) sistem mora iz okoline preuzeti nune resurse i raspodijeliti ih unutar sistema.Postizanje ciljeva svaki sistem mora definirati prioritetne ciljeve i mobilizirati unutarnje resurse i energije za postizanje ciljeva.Integracija sistem mora regulirati, koordinirati i omoguavati odnose meu sastavnim podsistemima. Latencija (odranje modela/upravljanje napetostima) sistem mora odravati konformizam u ponaanju motivirajui ljude za drutveno poeljno ponaanje.

Ostvarenje funkcionalnih preduvjeta jami da e sukobi, devijantnost i druge disfunkcionalne pojave biti pod kontrolom i da e drutveni sistem odrati ravnoteu.

DRUTVENE FUNKCIJE PRAVNOG SISTEMA

Pojedini podsistemi su usmjereni na specifine funkcije (privredni sistem adaptacija; politiki sistem definiranje i ostvarivanje ciljeva).Pravni sistem je posebno usmjeren na ostvarenje funkcionalnog preduvjeta integracije.Pravne institucije i pravna profesija ostvaruju integrativnu funkciju tako da olakavaju i usuglaavaju odnose izmeu pojedinih podsistema, stvarajui na taj nain socijalnu ravnoteu.Integrativna funkcija pravnog sistema se ostvaruje kroz tri procesa usuglaavanja dijelova drutvenog sustava.

DJELOVANJE PRAVNOG SISTEMA

Pravni sistem uspostavlja zakonske norme na naelu openitosti. Time se omoguava usklaivanje drugih podsistema (npr. religija, obrazovanje i sl.) s promjenama u globalnom drutvu. Pravni sistem mora sadravati pravne norme koje nee biti niti suvie rigidne, niti suvie fleksibilne. Pravni sistem djeluje kao sistem generalizirane socijalne kontrole s ciljem spreavanja devijantnog ponaanja.

PRAVO KAO MEHANIZAM SOCIJALNE KONTROLE

Esej The Law and Social Control iz 1962. godine

Pravo djeluje u svim segmentima drutvenog sistema kao mehanizam spreavanja sukoba. Povezano s drutvenim statusima i ulogama.Ambivalentan odnos prava i politike.Povezanost prava i politike:

- pitanje sankcija,

- jurisdikcija.

Neovisnost prava od politike:

- interpretacija,

- legitimnost

- profesionalizacija uloga.

Inzistiranje na proceduri ograniava mo vladajuih i vlastitu mo.Razlika u odnosu na druge mehanizme socijalne kontrole kao to je npr. djelovanje masovnih medija, religije i politike.Pravo kao mehanizam kontrole najbolje djeluje u otvorenim, slobodnim i demokratskim drutvima.

NIKLAS LUHMAN
Funkcionalni strukturalizam ili neofunkcionaliizam

OSNOVNI KONCEPTI

SistemSocijalni sistem KomunikacijaKontingencija

Sistem

Sistem svaki entitet koji uspostavlja i odrava granice koje odvajaju njegovu unutarnju okolinu od njegove izvanjske okoline.Svaki je sistem sastavljen od elemenata.

- Elementi i podsistemi.

- Sloenost sistema zavisi od broja elemenata i od broja podsistema.

Odnosi meu elementima odreeni su strukturom sistema.Samoreferencija sistema jedinstvo koje neki element, proces, sistem predstavlja za samog sebe.

Socijalni sistem

Socijalni sistem povezanost koja posjeduje sposobnost razliitih meusobno povezanih djelovanja koja su ograniena unutar odreene okoline. Za postmoderne sisteme karakteristina je funkcionalna diferencijacija svaki podsistem vri specijaliziranu funkciju koju ne moe preuzeti niti jedan drugi. Postmoderni sistem je autopojetian, to znai da se sam reproducira, regulira i samopoima kao razliit od okoline (refleksivnost).Da bi sistem funkcionirao mora reducirati sloenost okoline. Temeljna funkcionalna potreba svakog sistema.

Komunikacija

Sistem je prije svega sistem znaenja, a uspostavlja se kad djelovanje vie ljudi povee putem komunikacije.Komunikacija je shvaena kao jedinstvo informacije, priopavanja i razumijevanja.Sredstva komunikacije:

- Jezik

- Mehanizirana sredstva: tampa, radio, TV

- Generalizirani (opti mediji novac, mo,

znanje)

Kontingencija

Predstavlja mogunost da sistem ili podsistem funkcionira drugaije od oekivanja.Kontingencija je posljedica sloenosti okoline u kojoj djeluje sistem.Sloenost okoline sistema izvor je razoarenja zbog pogrenih odluka i rizika s kojima se susreu lanovi drutva.to je drutvo vie funkcionalno diferencirano to je vei broj rizinih situacija.U post-modernom drutvu stvara se opa situacija nesigurnosti.Stalna opasnost razoarenja u drutvena oekivanja raa potrebu za predvidljivou.Dvije strategije za otklanjanje razoarenja:

- kognitivna prilagoavanje oekivanja novonastaloj situaciji;

- normativna funkcija prava.

PRAVO KAO AUTONOMNI SISTEM KOMUNIKACIJE

Uspostavljanjem pravnih normi smanjuje se mogunost rizika i razoarenja jer pojedincima postaju vidljiva drutvena oekivanja. Norme djeluju kao generalizirana (pooptena) normativna oekivanja.Na temelju normi razoarenja se mogu predvidjeti i linost se moe stabilizirati za postizanje ciljeva (spreava se devijantno ponaanje).Pravo spreava drutvene sukobe koji nuno nastaju u procesu komunikacije jer spreava nesporazume.Pravo je shvaeno kao instrument drutvene povezanosti, kao instrument koji koordinira sva ostala sredstva drutvene integracije i drutvene kontrole.

Drutveni razvoj i razvoj prava

Promjene drutvenih oekivanja i znaenja u interakciji se mijenjaju, a to uzrokuje promjene u pravnom sistemu.Sve vea sloenost suvremenog drutva (sve vei broj moguih iskustava i ponaanja) postavlja sve vee zahtjeve pred pravo. Sve je tee osigurati predvidivost djelovanja.Promjene se zbivaju u vidu samokomunikacije problemi u proceduri izazvani novim rizicima ukazuju na nunost sadrajnih promjena u pravu. Efikasnost prava sve manje zavisi od sadraja pravnih normi, a sve vaniji postaju naini proizvodnje normi (procedura) saglasno zahtjevima racionalizacije i kontrole u uvjetima drutvene sloenosti.

Pravni i politiki sistem

Pravni sistem je u savremenom drutvu povezan s dravom.Unutar politikog sistema 2 podsistema

- partijski subsistem

- politiko-upravni subsistem (zakonodavni, izvrni, sudski)

Temeljna funkcija politikog sistema je uspostavljanje legitimnosti.Legitimnost politikog sistema uspostavlja se kroz sudjelovanje graana u institucionaliziranim procedurama.

SAVREMENA KONFLIKTNA PERSPEKTIVA

Kritika funkcionalizma nerealna, idealizirana slika drutva (Ralf Dahrendorf).Temeljne pretpostavke konfliktne perspektive:

1. Svako drutvo je podlono stalnim promjenama;

2. Svako drutvo je proeto sukobima;

3. Svaki element u drutvu doprinosi promjenama;

4. U svakom drutvu postoji prisila jednih lanova nad

drugima.

Naglasak na drutvenim promjenama i sukobima meu drutvenim grupama.

Georg Simmel - konkurencija i pravo

- konkurencija moe biti funkcionalna i disfunkcionalna

potreba za regulacijom.

Vilhelm Aubert sukob interesa ima izvor u konkurenciji za prisvajanje oskudnih resursa. Sukob vrijednosti ima izvor u neslaganju (kloniranje, abortus i etc.).Razrjeenje konflikta interesa kompromis i razmjena.Konflikt vrijednosti posredovanje i arbitraa.Sudski proces kao razrjeenje sukoba.

Funkcije pravnog sukoba

Lewis Coser pravni sukobi mogu biti korisni za drutvo:

- mogu dovesti do definiranja novih pravnih normi;

- novi propisi mogu dovesti do uspostavljanja novih institucionalnih struktura;

Jrgen Habermas

Djelo: Theorie und Praxis 1963.

Teorija komunikacije

Temeljni koncepti

KomunikacijaSvijet ivotaSistem

Komunikacija

Pokuaj sinteze teorije akcije sa sistemskom teorijom.Sistem strukturirani obrasci interakcije meu ljudima.Komunikacija slobodno djelovanje ljudi koji u ravnopravnoj meusobnoj komunikaciji donose razumne odluke utemeljene na suglasnosti.Drutvena okolina svakodnevnog ivljenja svijet ivota.Bit krize suvremenog drutva irenje sistema koji suavaju slobodni prostor ovjeka.Izlaz iz krize treba traiti u komunikativnoj racionalnosti.

Svijet ivota

Komunikacija se uvijek odvija u horizontu svijeta ivota.Intuitivno shvaeni kontekst situacije u kojoj se djeluje.Svijet ivota je u stvari zajednica interakcije u kojoj se objektivni, drutveni i subjektivni svijet meusobno povezuju jezinom komunikacijom.Reprodukcija svijeta ivota:

- po kulturnoj dimenziji kroz institucije

- po drutvenoj dimenziji kroz legitimnost poretka

- po dimenziji socijalizacije stvaranjem osobnog identiteta.

Graansko drutvo pojedinci prelaze na djelovanje sukladno interesima. Djelovanje je usmjereno na efekt, a ne na sporazumijevanje.Pojava stratificiranih sistema sistemska ovisnost (npr. potroai).Generalizirani (neosobni) mediji komunikacije (upravljanja) - mo i novac.Putem generaliziranih medija komunikacije sistemi utjeu na ponaanje ljudi na neosobni nain, nezavisno od njihove neposredne interakcije i njihovih pojedinanih interesa.

Sukob svijeta ivota i sistema

Sukob je neizbjean gubitak smisla u kulturi, psiho-patoloke pojave u socijalizaciji.Sistemi nameu ljudima ovisnost, otuenje i postvarenje.Svijet ivota postaje rezervoar iz kojeg podsistemi privrede i drave izvlae to im treba za vlastitu reprodukciju radne uinke i spremnost na poslunost. Klasni sukob je tek konkretan izraz sukoba svijeta ivota i sistema jednostarna raspodjela kulturnih dobara i tereta.Klasne podjele su stalni izvor krize kriza svijeta ivota djeluje povratno na sisteme nedovoljna proizvodnja, neracionalna regulacija, gubitak legitimnosti, nedostatak motivacije.

Slobodni konsenzus

Oslobaanje je mogue kroz povratak, na vioj razini, neposrednoj interakciji ljudi, ravnopravnoj komunikaciji kojom se uspostavlja suglasnost umjesto ovisnosti.Glavni instrument komunikacije je jezik.Racionalnost komunikacije kritiki dijalog kojim se uspostavlja sporazum zasnovan na razlozima i argumentima.Moderna drutva proeta su protivrijenostima. Stalno proirivanje i suavanje manevarskog prostora za interakciju.

Politiki sistem

Prvi oblik sistemske regulacije nastaje kao posljedica drutvene podjele rada.Esencija politike vlasti odvajanje od moralno-praktinih temelja i irenje prava kao dominantnog oblika drutvene regulacije.etiri etape:

1. privatno i javno pravo

2. subjektivna prava nasuprot suverenu

3. legitimitet u obliku opeg i jednakog

izbornog prava.

4. socijalna prava

Norme

Norme generalizirano oekivanje ponaanja.Razvoj prava objavljeno pravo, tradicionalno pravo, formalno pravo. Nastanku izdvojenih drutvenih sistema prethodi razdvajanje prava i morala.Moralna obvezatnost je svojstvena svakoj normi prioritet moralnih normi.Legitimnost normi poiva na razumnom sporazumu (konsenzusu).