ETNIKA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUE

ETNIKA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUE

STUDIJA SLUAJA - ROMI

obrazovni rezultati etnikih manjina nisu jednoznani istraivanja: npr. Azijci jednako uspjeni kao populacija bijelaca

razlikovati rezultate unutar pojedinih skupina - npr. Pakistanci i Bangladeani slabiji rezultati

razlikovati uspjehe djevojica i djeaka unutar pojedinih etnikih skupina razlikovati uspjehe prvog i drugog narataja Romska populacija procjenjuje se na 8 do 12 milijuna pripadnika rasuta je po cijelom kontinentu jedna je od najveih i najranjivijih europskih manjina. Ne postoji jedan romski narod, ve se radi o bogatoj raznolikosti kultura, tradicija i drugih znaajki. Romi govore razliitim jezicima i pripadaju razliitim vjerskim zajednicama.NACIONALNO IZJANJAVANJE I EVIDENCIJA sluaj da se boje javno iskazivati svoj romski identitet broj Roma u nacionalnim popisima stanovnitva obino mnogo nii od stvarne brojke. mnogi Romi nee izabrati svoju, nego nacionalnost veinske skupine, ili e ostati neizjanjeni, u Srbiji i Hrvatskoj nedostatak osobnih podataka i/ili registracije, Ne postoje procjene ni o broju ni o postotku Roma bez osobnih dokumenata.

u Srbiji - sezonska migracija mnogih Roma. (Visoka razina nepismenosti doprinosi nedostatku tonih podataka u Hrvatskoj ivi oko 40.000 RomaSOCIJALNA SITUACIJA I STATUS ROMA Istraivanja su pokazala da je u gotovo svim aspektima ivota Romima loije od prosjeka: visoka razina nepismenosti via razina smrtnosti novoroenih niu oekivanu dob vie od polovice romskog stanovnitva u Hrvatskoj mlae je od 19 godina.

nie per capita prihode viu nezaposlenost(glavni pokazatelji drutvene iskljuenosti

DISKRIMINACIJA I PREDRASUDE predrasuda prema Romima ( anticiganizam diskriminaciji Roma u zapoljavanju, stanovanju, zdravstvenoj zatiti i obrazovanjuDiskriminacijski stavovi rasprostranjene su drutvene predrasude i stavovi prema Romima negativan stav prema integraciji Roma u kole Bogardusova skala socijalne distance razlikovati stavove od ponaanja u Bugarskoj (2005.) - 86% ispitanika izjavilo da ne bi htjeli da njihova djeca pohaaju kolu u kojoj je vie od pola ukupne kolske populacije romske nacionalnosti

U Maarskoj (2003.) smanjeni antiromski osjeaji, ipak znatan dio 3638% populacije negativne stavove

U Rumunjskoj (2004.) znaajna razinu diskriminacije vezanu uz zapoljavanje, vlasti i kole

U Makedoniji ak 79,95% ispitanika ima negativne stereotipe o Ciganima

U Hrvatskoj (1995.) uzorak od 2.715 uenika srednjih kola, od 13 etnikih grupa samo su Srbi i Crnogorci (rat !) bili nie rangirani od Roma..

Odreeni oblici drutvenog etiketiranja ili stigmatiziranja doista postoje. Marginaliziranje: na gospodarskom, prostornom, kulturnom i politikom planu stigmatizacije u kolama, u situacijama u kojima Rome nazivaju Ciganima Uenici Romi sami primjeuju kako se rado igraju s djecom drugog etnikog porijekla, ali da ne vole sluati negativne komentare ni nepravde od druge djece i nastavnika

SOCIJALNA ISKLJUENOST Praenje je otkrilo turobnu situaciju Roma u Bugarskoj, ekoj, Maarskoj, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovakoj i Sloveniji

zaarani krug u mnogim pogledima socijalna iskljuenost iz mnogih aspekata drutva ogrezli su u siromatvu etiri podruja - obrazovanje, zapoljavanje, stanovanje i zdravstvena skrb OBRAZOVANJE ROMA negativne drutvene posljedice socijalne iskljuenosti iz obrazovanja iskljuenost dijela drutva to rezultira prijetnjom drutvenoj koheziji vladi moe nametnuti visoke drutvene trokove pokazatelj pogoranja odnosa izmeu skupina pristup kvalitetnom odgoju i obrazovanju integracija manjina u veinsko drutvo mehanizam nadoknaivanja drutvenih nejednakosti (kompenzacijsko obrazovanje) istraivanje: uenici lake odustaju od nisko kvalitetnih kola (!?).

METODOLOGIJA STUDIJE

Studije sluaja - relevantni lokalni primjeri (promatranje; promatranje s uestvovanjem) da popune previene praznine u dostupnim podacima. podaci iz drugih izvora statistiki i specifini podaci analize zakonodavstva, politike i programa, podaci dobiveni od razliitih vanih osoba miljenje glavnih zainteresiranih strana (intervjui) istrauju se razlike u stavovima, gleditima, miljenjima i vrijednostima obuhvaenih aktera. triangulaanaliza romske zajednicu i kole s visokim postotkom uenika Roma

romska zajednica: podruje koji sami stanovnici kao i njeni ne-romski susjedi percipiraju i nazivaju romskom zajednicom

postoji jasno razgranienje

cija metoda i izvora podataka PODACI O ODGOJNO OBRAZOVNIM POSTIGNUIMA

Usporedba sa: standardima propisanima kurikulumom. uspjeh na nacionalnim ispitima uspjean prelazak iz razreda u razred, upisi , naputanja i sl. nedostatak pouzdanih statistikih podataka Mnoga romska djeca uope nisu ukljuena u nacionalni odgojno-obrazovni sustav visok je postotak onih koji ne zavravaju kolu kolski uspjeh uenika Roma openito je nizak ocijenjeno da 8% uenika u osnovnim kolama nije pismeno ee ponavljaju razrede ee ispadaju iz sustavaMaarska: stopa ponavljanja razreda pet puta vea kod Roma

nedolazak na nastavu osam puta ei nego kod uenika maarske veine.

Rumunjska: 8. razred upisuje samo 29% uenika Roma, visoka stopa odustajanja

Srbija: samo 30% romskih uenika koji se upisuju u prvi razred zavrava osnovnu kolu

Podzastupljenost Roma u viim razinama obrazovanja posljedica niske kvalitete u predkolskom obrazovanju i osnovnim kolamaHrvatska: procjene da 1/3 romske djece nikada nije bilo ukljueno ni u kakav oblik kolovanja

samo 27% uenika Roma upisanih (!!) u osnovne kole zavre osnovnokolsko obrazovanje

u nekim kolama, 90-100% romske djece ne zavre osnovnu kolu.

vrlo mali broj Roma nastavlja kolovanje nakon zavrene osnovne kole

jedan student Rom studira na Fakultetu politikih znanosti

problem nejednakosti spolova na svim razinama obrazovanja.

Samo 14 Roma - VS/VSS od kojih samo dvije Romkinje

peti razred je kritian

djeca mogu biti poslana da rade u ranoj dobi, dok se djevojice esto

udaju u ranoj adolescenciji i naputaju kolu

studiji sluaja - u Podsusedu kod Zagreba gotovo 90% uenika Roma ponavlja razred.

Od 308 Roma sa SSS, samo 76 su ene (24,68%)

UZROCI

1. socijalna iskljuenost administrativna iskljuenost Standardni zahtjevi za upis u osnovnu kolu zahtijevaju odreenu dokumentaciju.

smatra se da je broj Roma bez osobnih dokumenata znaajan

(nisu zakonski prijavljeni na svojoj adresijezina iskljuenost (Romi ne razumiju dobro domicilni jezik zemlje ili su potpuno nepismeni

mnogi govore romski kao prvi jezik, a unutar te jezine skupine postoje varijacije i dijalekti

U Crnoj Gori i Makedoniji dio Roma govori albanski

u Hrvatskoj i Maarskoj govore dijalektom romskog tzv. bajakim

(mnoga djeca pate s nepoznatim jezikom u koli

mogu zaostati u obrazovanju i postati nezadovoljna i frustrirana te ispasti iz sustava poveavajui osjeaj marginaliziranosti

(moe prouzroiti lingvistike kao i druge probleme

Rezidencijalna segregacija / zemljopisna izolacija utjecaj rezidencijalne segregacije na pristup romske djece kvalitetnom obrazovanju

izolirane kole s visokim postotkom Roma su manje atraktivne

Mnoge romske zajednice i susjedstva nemaju lokalne kole

2. visoka razina nepismenosti njihovih roditelja njihovi roditelji nemaju potrebno znanje da im pomognu u uenju3. segregacija romske djece u odgojno-obrazovnom sustavu Upis u kolu i ustrojavanje razrednih odjela romskoj djeci preesto dijagnosticiraju tekoe

u Bugarskoj: neke kole za djecu s intelektualnim potekoama upisuju od 90 do 100% romske djece.

postupci ocjenjivanja esto arbitrarni, te sudjelovanje nekog tko govori materinji jezik djeteta nije dovoljno jamstvo

Srbija: bijeli bijeg diskriminacijski stavovi prema Romima od strane roditelja ne-Roma koji ne ele da njihova djeca dijele kolu s Romima

Hrvatska: rasporeivanje uenika Roma u ustanove specijalnog obrazovanja

segregacija uenika Roma u zasebnim razrednim odjelima u okviru redovnih kola

razrede koji prate poseban pojednostavljeni nastavni plan i program ( nia razina kvalitete

postoje dokazi da je pismenost u segregiranom okruenju daleko nia nego u integriranom okruenju

ele da njihova djeca dijele kolu s Romima

4. vrlo niska i/ili negativna oekivanja varijanta pozicijske teorije negativna oekivanja uitelja i nastavnika stigmatiziranost djece Roma samoispunjavajue proroanstvo U Maarskoj je zabiljeeno da uitelji i nastavnici imaju nia oekivanja od uenika Roma, pa su ti uenici stoga manje zainteresirani za kolovanje.

U Rumunjskoj istraivanje Pristup odgoju i obrazovanju grupa u nepovoljnijem poloaju, s posebnim fokusom na Rome je izvijestilo da postoje nia oekivanja od romske manjine u koli

Nia oekivanja (niim odgojno-obrazovnim postignuima (nepisani nii standardi U Maarskoj oko 17% uitelja i nastavnika trai od uenika Roma manje

Srbija: neki uitelji i nastavnici imaju manja oekivanja od uenika Roma ( vidljivo i iz rezultata na nacionalnom vrednovanju

podaci vie od 40% uenika Roma rasporeeno u razrede s najniom kvalitetom pouavanja, dok je u takvim razredima smjeteno samo oko 20% uenika populacije ne-Roma. Oekivanja i stavovi uitelja i nastavnika pokazali ( rad uenika i njihovu obrazovnu putanju. negativna oekivanja uitelja i nastavnika manifestiraju slabim odgojno-obrazovnim uspjehom pozitivnim oekivanjima poboljavaju svoja odgojno-obrazovna postignua Prvo eksperimentalno istraivanje o pristranim oekivanjima uitelja i nastavnika proveli su Rosenthal i Jacobson; 1968. godine.. To je nazvano Pigmalion efekt

Pigmalionov efekt (engl. Pigmalion effect) je popularan naziv za utjecaj individualnih uvjerenja i oekivanja na ono to im se dogaa. Izraava ideju da e ovjek postati ono to netko od njega oekuje, makar samo i u njegovim oima.

Taj se pojam upotrebljava u literaturi da se naglasi:

A) uvjerenja i oekivanja ljudi odreuju njihovu uspjenost

B) oekivanja i uvjerenja drugih u sposobnosti i mogunosti neke osobe djeluju pozitivno podiui i razvijajui njezine sposobnosti i uspjenosti..

5. Negativni stavovi i obiljeavanje (etiketiranje + grupiranje) Razvrstavanje uenika na osnovi povrnih utisaka, koji se esto temelje na prvoj impresiji halo efekt. Proces obiljeavanja( utjecaj na kolski uspjeh negativni uinak na psiholoki razvoj djeteta kompleks inferiornosti, nisko samopotovanje mala ivotna osobna oekivanja.Nastavnici: romski uenici nisu sposobni usvojiti gradivo iz standardnog nastavnog plana

smanjeni obim kolskog programa; reducirani opseg kolskog programa.

6. izostanak predkolskog odgoja slabo predznanja na poecima obrazovanja. slabiji predkolski osobni razvoj djece Roma manji postotak romske djece pohaa predkolu Maarskoj je 1999./2000. samo 17,39% Roma pohaalo predkolu,

Slovakoj ih je u 2003./2004. bilo tek 1,02%.

broj mjesta u predkolama je nedostatan za prihvaanje trenutne populacije djece predkolskog uzrasta

u Makedoniji kapaciteti tek za 12 % moe biti smjeteno u postojee objekte

Romi su neproporcionalno pogoeni manjkom mjesta

7. kvalificiranost uitelja i nastavnika romske kole privlae nedovoljno kvalificirane uitelje Maarska: kole koje upisuje vie od 80% Roma zapoljavaju nekvalificirani uitelji i nastavnici

Rumunjska: 45% nastavnika u kolama od prvog do osmog razreda nekvalificirano

Srbija: slabije nastavno osoblje i/ ili nedovoljno osoblja

Hrvatska: u seoskim podrujima mladi uitelji i nastavnici; visoka stopa fluktuacije nastavnika Nedostatno obrazovanje, usavravanje i osposobljavanje uitelja i nastavnika Neuinkovit kolski menadment8. Materijalna deprivacijaU osnovnim kolama uzgredni trokovi rastu U Rumunjskoj (izvjetaj, intervju): Od 20 uenika koje imam, pitam se bi li etiri od pet obitelji moglo sebi priutiti kupnju knjiniceza dijete, kupnju knjige koju bi uenik elio imati ili kolske torbe, jer neki uenici dolaze u kolu nosei svoje stvari u plastinim vreicama

U Slovakoj siromani roditelji dobivaju stipendiju ovisno o uspjehu djeteta u koli

Slabija kolska infrastruktura Prenatrpanost postoji u romskim kolama u Rumunjskoj opine gdje obitavaju Romi opine loijeg imovinskog stanja objektivni, materijalni uvjeti kola su slabiji9. Pedagoka praksa u razredu Veina uitelja i nastavnika poduava starom paradigmom frontalno pouavanje i pasivan stil uenja

pouavanje kao prezentacija znanja

slubena odgojno-obrazovna politika trai: specifinu praksu, primjerice interaktivne metode pouavanja ili pouavanje usmjereno na uenika praksu integrirane nastave, u kojoj svi uenici sudjeluju u razredu, a uitelj ili nastavnik uinkovito i djelotvorno dopire do svih uenika u heterogenom okruenju pospjeiti diferencirano pouavanje kako bi se koristile bolje strane svakog pojedinog djeteta, umjesto da je fokus na njegovim nedostacima Ako [...] se desegregacija ne povee s novim metodama i oblicima rada (suradniko uenje, radionice, uvoenje vrednovanja ... individualizirani rad), kao takva nee dati zadovoljavajue rezultate.

Uitelji i nastavnici bi takoer trebali biti upueni u kulturu manjina i multikulturalno obrazovanje, metodologiju uenja drugog jezika

10. Odnos kola-zajednica kolska kultura i okruenje interakcije: uenika, uenika i nastavnog osoblja, kao i kolskih nastavnih tijela, roditelja i zajednica

razumijevanje romske kulture i vrijednosti

razumijevanje izmeu uenika Roma i ne-Roma posredovan je i ovisan o predodbama uitelja i nastavnika (kao i roditelja) o romskoj kulturi

kurikulum: moe poticati pozitivnu percepciju Roma, ignorirati je ili, to je najopasnije, prikazivati romski identitet na negativan nain kolska inspekcija Sluaj Darda: romski roditelji su obino ukljueni u izvan nastavne aktivnosti Drugi sluaj: slab interes roditelja za sudjelovanje u kolskim aktivnostima intervjuirani romski roditelji govore kako bi vrlo rado sudjelovali u kolskim aktivnostima, ali ih nitko ne pozivaKLASNA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUE

STRUKTURA PREDAVANJA:I KLASAIIJEDNAKOST OBRAZOVNIH ANSI/ MERITOKRACIJAIIPODACI O KLASI I OBRAZOVNOM POSTIGNUUIVUZROCI I TEORIJSKA OBJANJENJA RAZLIITIH OBRAZOVNIH POSTIGNUA KULTURNA DEPRIVIRANOST GOVORNI OBRASCI KULTURNI KAPITAL KLASNI POLOAJ I SEKUNDARNI UINAK STRATIFIKACIJE MATERIJALNA DEPRIVIRANOSTKLASA Problem i koncepcija klasa

Socijalne barijere i vertikalna socijalna mobilnost

klasa sloj

problem kriterija stratificiranja

KLASNA PRIPADNOST ETNIKA/VJERSKA PRIPADNOST RASNA PRIPADNOST

PREKLAPANJE LINIJA PODJELE

konzistentnost klasnog poloaja (statusa)

vlasnik dionica tvornice, i biti nezaposlen

politiki status ili mo, ekonomski status ili bogatstvo, socijalni statusa ili presti

Trodijelna podjela:

VIA KLASA SREDNJA KLASA RADNIKA (NIA) KLASAStratifikacija SAD-a VIA KLASA (1-3%) VIA SREDNJA KLASA (10-15%) NIA SREDNJA KLASA (30-35%) RADNIKA KLASA (40-45%) NIA KLASA (20-25%) JEDNAKOST OBRAZOVNIH ANSIelita i masa linija podjele diferencijacija putem- obrazovanje

znanje i strunost, nosilac znanja - elita manuelni poslovi, rutinski zadaci masa meritokratska koncepcija drutvanasljeivanje statusa ili vlasnitva ne bi trebali biti osnova statusne promocije

znanje i strunost jedini kriteriji to proizlaze iz razliite nadarenosti, talenata i sposobnosti kao uroenih dispozicija

? koje osobine, talenti se cijene u drutvu?

kako odvojiti od socijalnog utjecaja?

tko je subjekt procjene osobina

koja su mjesta (funkcionalan) vanija te donose beneficije i u kojoj mjeri

pretpostavka: hijerarhijski drutveni poredak bioloke razlike odreuju klasne razlike!?

time su drutvene nejednakosti opravdane i ujedno pravedne

meritokracija je utopistiki ideal

razvoj talenata i sposobnosti je rezultat podjele rada i uvjeta obrazovanja

struktura poloaja (drutveno-ekonomske nejednakosti) je uvjetovala obrazovne mogunosti i razvoj sposobnosti i talenata, prilika za iskazivanje sposobnosti

- sposobnost nije jedini uvjet napredovanja kroz obrazovanje a obrazovanje nije jedini uvjet napredovanja kroz profesiju, profesija nije jedini kriterij socijalnog statusa npr. istraivanje socioekonomsko podrijetlo (status) vaniji pri izboru profesionalnog usmjerenja od obrazovnog uspjeha

od kvalificiranih upisali akademsku razinu programa - 47% iz nia klasa, 65% od pripadnika srednja klase i 80% od pripadnika vie klase

Bowles i Gintis - teoriju korespodencije u reproduciranju klasnih odnosa

Collin Randall funkcionalistiki pristup obrazovanju

jasna veza izmeu obrazovanja i stratifikacijskog poloaja

obrazovanje u proizvodnji "kulture statusa" a manje strunih znanja

ne postoje jednoznane veze

istraivanje: socijalno podrijetlo efekt na profesionalni uspjeh

SAD: 60 - 70 % poslovne elite iz iz vie i srednje klase, a 15% iz niih klasa !? - starija istraivanja,;

? danas - isti trend

bogatstvo, mo, ugled kao glavni kriteriji stratificiranja - Weber

obrazovanje kao posredni mehanizam

obrazovanje - proizvodnja kulturu statusnih grupa - statusna kultura SOCIJALNO PODRIJETLO SOCIJALNI USPJEH

OBRAZOVANJE TEK U KORELACIJI

obrazovanje kao korelat odreene kulture pojedinog (vieg) sloja

obrazovanje kao statusni stil, statusna vrijednost, statusna promocija obrazovanje reproducira status, prenoenje statusne kulture vjetine i znanje pri zapoljavanju manje vanu ulogu od obrazovnog statusa

Jencks: Obiteljska sredina utjecaj na steeni status zanimanja i dohodak ? to u takvim sluajevima znai jednakost obrazovanja Ujednaavanje obrazovnih uvjeta odrasle ne bi uinilo vie jednakim Zanimanja kao kima stratifikacije Zanimanja proizlaze iz tehnike i socijalne podjele rada Podjela rada: uvjetuju hijerarhiju u zanimanjima? Zanimanja zahtijevaju razliite sposobnosti Zanimanja: razliit ugled, mo i ekonomske beneficije Obrazovanje ulogu selekcije pristupa zanimanjma ? kako da obrazovanje bude pravedno jednak pristup za sve, jednake obrazovne anse

Problem deprivilegiranih Problem utjecaja socioekonomskih i kulturnih imbenika (obiteji, ...) na uenika i njegove iskazane razliite sklonosti, talenata, interesa i akademskih sposobnosti Kako razluiti socioekonomske okolnosti od sposobnosti tako da sposobnosti budu jedini faktor diferencijacije Pretpostavimo utopijsku sliku - diferencijaciju i obrazovne uspjehe temeljene samo na razlikama u sposobnostima ? to je s manje sposobnima ? kakve bi posljedice bilo na integraciju, osjeaji defetizma i sl. to znae jednake i ravnopravne anse? Jednakost ljudi u mnogim podrujima ivota povijesni proces

Obrazovanje kao pravedni mehanizam socijalnog raslojavanja pojedinaca Problemi s alokacijskom funkcijom obrazovanja

TU STOJE MNOGE BARIJEREDIFERENCIRANO OBRAZOVANJE

Brookover i Erickson Vjerovanje da postoje izrazite razlike u sposobnostima ljudi Kako uspostaviti jednake obrazovne anse ako istodobno obrazovanje treba prilagoditi tim velikim razlikama to je kontradiktorno Nuno prvo identificirati te pojedinane sposobnosti Obrazovanje se prilagoava identificiranim sposobnostima Obrazovanje se diferencira i produbljuje te sposobnosti i time postaje manje pravedno, ravnopravno i demokratsko ? odnos imeu aktualnih (identificiranih) i potencijalnih sposobnosti

Jednakost prava na obrazovanje nije jednaka i jednakim ansama Socijalni preduvjeti za obrazovanje s jednakim ansama Razlike u obrazovnom uspjehu Nisu samo odraz razliitih sposobnosti Odraz diferenciranog obrazovanja (elitne i prosjene kole) Razliite kole produbljuju razlike u sposobnostima i obrazovni uspjeh te na kraju statusne razlike Statusne razlike i trae razliite kole, razrede da potvrde svoj status, da su u funkciji ih razlika IDENTIFIKACIJA SPOSOBNOSTI

Problem ulaznih testova Kriteriji identifikacije sposobnosti Kulturne i jezine razlike Utjecaj okolineJEDNAKOST OBRAZOVNIH ANSICiljevi modernih drutava:1. CILJ: Odravati otvoreno drutvo s minimalnim soc. barijerama i minimalnom stratifikacijom 2. CILJ: Efikasno selekcionirati osobe za razliite hijerarhijske poloajProturjeni ciljevi - jednake obrazovne anse - diferencirano obrazovanje

Diferencijacija nerijetko ide po etnikim, klasnim, rasnim i intektualnim (specijalno obrazovanje) razdjelnicama

? pojam: pravedne stratifikacije????OBRAZOVNA POSTIGNUA I KLASNA PRIPADNOST

klasna pripadnost i :

dostignuta razinu obrazovanja duljina obrazovanja izbor zanimanja/ obrazovanja UZROCI I POSTOJANJA I USTRAJNOSTI KLASNIH NEJEDNAKOSTI U OBRAZOVANJU KULTURNA DEPRIVIRANOST

MATERIJALNA DEPRIVIRANOSTNOST

KULTURNA DEPRIVIRANOST

SUBKULTURA KLASE

NORME

VRIJEDNOSTI

SOCIJALIZACIJA

Karakteristike subkulture i socijalizacije radnike klase

fatalizam

neposredno zadovoljenje

orijentacija na sadanjost

kolektivizam

obrazovanje kao vrijednost ne kotira visoko

manje dre do postizanja vieg statusa

vjerovanje da ne postoji mogunost napredovanja

manja zainteresiranost roditelja za kolski uspjeh djeteta

predkolska socijalizacija

niska oekivanje roditelja

specifina socijalizacija i bavljenje djetetom

nepoticajna okolina.

Karakteristike subkulture i socijalizacije srednje i vie klase

vjerovanje mogunost postignua - ambicioznost

odgoda zadovoljenja potreba

orijentacija na budunost

individualne strategije napredovanja,

etika individualne odgovornosti minimiziranje obaveze dijeljenja

obrazovanje kao vrijednost njegovanje kvalifikacija atletskih i akademskih

aspiracije prema viem statusu i postignuu

racionalnost , svjesno planiranje, ekonomiziranje vremena

zainteresiranost roditelja za kolski uspjeh djeteta

predkolska socijalizacija

visoka oekivanje roditelja i okoline

bogata socijalizacija i intenzivna usredotoenost na dijete

poticajna okolina.

depriviranost pretpostavlja da kultura viih klasa je superiornija od kulture nie klase to je smisleno samo u odnosu na kriterije koje postavlja odreeni sustav obrazovanja, modeliran po kriterijima viih klasa te openito socijalni stratifikacijski sustav

kulture pojedinih klasa su naprosto razliite

kulturu pojedine klase treba razmatrati u odnosu na:

obrazovni sustav i njegove kriterije stratifikacijski sustav openito u pojedinom drutvu i njegove filtere propusnosti. TEORIJSKA OBJANJENJA KULTURNE DEPRIVIRANOSTI

GOVORNI OBRASCI (BASIL BERNSTEIN) KULTURNI KAPITAL (PIERRE BOURDIE) KLASNI POLOAJ I SEKUNDARNI UINAK STRATIFIKACIJE (RAYMOND BOUDON). 1. GOVORNI OBRASCI (BASIL BERNSTEIN)

drutvena uslovljenost govornog razvoja socioloki i psiholoki imbenici klasna pripadnost razliita upotreba gramatikih struktura i rijenika govor (usmeno i pismeno izraavanje) vaan medij unutar kolskog sustava formalni kurikulum favorizira jezik, ponaanje i vrijednosti viih klasa.

Bernstein B. Klasa, kodovi i kontrola

( nejednakost klasa na makro i mikro razini

(temeljne klasne razlike u porodicama:

struktura i uloga pojedinih lanova

zatvoreni ili otvoreni sustavi uloga

govor, nain komunikacije jezini kodovi

radnika obitelj: tradicionalne stereotipne uloge i zanimanja

autoritaran odgoj i odnosi

podjele uloga po spolu, dobi

ogranieni tj partikularni kodovi znaenja

skraena komunikacija,

pretpostavlja razumijevanje sugovornika

grupa se dobro poznaje, razvijeno suosjeanje, zajednitvo i solidarnost

referentni okviri identini

ne postoji potreba da se znaenje obrazlae eksplicitnim govorom

siromaniji vokabular

dijalekti i lokalna znaenja karakteristina za uske lokalne grupe

koriste iskljuivo ogranien sustav znakova.

obitelj srednje i vie klase: struktura otvorenija i fleksibilnija

uvaavanje individualnosti

univerzalni jezini kod

razliiti kontekst, neovisnost od situacijskog konteksta

eksplicitna deskripcija, objanjenja

bogatiji vokabular

sugovornik ne mora sudjelovati u govornikom iskustvu

primjerenije izraavanje za formalnije okvire

zajedniki veini pripadnika ire zajednice

koriste kako razraen tako i ogranien sustav znakova.

karakteristike ogranienog jezinog koda:

kratke, gramatiki jednostavne reenice, oskudne sintaksike strukture

jednostavna upotreba i ponavljanje istih veznika (tako, zatim, onda, i, zato, to...)

kratka pitanja i naredbe

ograniena upotreba pridjeva i priloga

implicitna znaenja

tvrdnje kao implicitna pitanja Sasvim prirodno, zar ne!izvori takve podjele govornih obrazaca i komunikacije:

odnosi unutar obitelji (autoritarni ili liberalniji)

struktura tradicionalnih zanimanja

radnika zanimanja manuelna, konkretna, rutinska

zanimanja viih klasa raznolikija, vie dogovaranja, verbalne komunikacije.

klasifikacijski sustavi i klasna pripadnost

nie klase: objekte klasificiraju prema osobnim znaenjima i iskustvima

vie klase: objekte klasificiraju prema apstraktnim naelima

formalno obrazovanje se zbiva unutar razraenog sustava

smanjeni izgledi niih klasa, pripadnika radnikih klasa da usvoje odreena znanja

pogrean zakljuak da je problem u uenicima problem je u koli koja je neosjetljiva i devalvira ograniene jezine kodove.

kritike:

1. empirijske verifikacija navedenih teza

eksperimentalne situacije testiranja djece vie su prikladan srednjoj klasi

2. Bernstainov pojam klase

radnika klasa nije homogena

daljna podjela po etnikom, iskustvu, konkretnom socijalnom kontekstu, zanimanjima i sl.

podjela na radniku i srednju klasu pojednostavljena

pojam srednje klase potpuno apstraktan cijeli niz podslojeva

3. suvie reducirano shvaanje socijalizacije usredotoen samo na obitelj

zanemario druge imbenike medije, razliite institucije i sl. .

2. KULTURNI KAPITAL (PIERRE BOURDIEU)

teorija ne polazi od pretpostavke da su vie kulture superiornije

za obrazovni neuspjeh nije kriva kultura radnike klase ve obrazovni sustav

obrazovni sustav je pristran prema kulturi radnike klase

devalvira znanja i umijee radnike klase.

kulturna reprodukcija obrazovan sustav reproducira kulturu vladajuih klasa kao dominantnu kulturu

njihova kultura kao kultura dostojna tenje i panje

temelj znanja u obrazovnom sustavu

to je odraz moi dominantnih slojeva.

posjedovanje dominantne kulture = kulturni kapital

posjedovanje te kulture moe se prevesti u bogatstvo i mo

uenici viih klasa od poetka socijalizirani u dominantnoj kulturi

kultura srednje klase blia i slinija dominantnoj kulturi

znanje i socijalne veze; to im daje prednost

odgoj

obrazovanje se oslanja na odgoj

niz vjetina i znanja

posjeduju ifru poruke

naglasak na stilu, formi

klase s razliitim pozicijama ( razliite habituse

habitus se razvija iskustvom

habitus = nain ivljenja, vrijednosti, sklonosti i oekivanja spram ivota

to moe oekivati od ivota

kolika je vjerojatnost da e uspjeti

kako na tvoje ponaanje reagiraju drugi

habitus nije determinirajui; ljudi nisu zatoenici habitusa.

ukus - kao dio habitusa

slina kategorija kao ivotni stil

ukusu u odijevanju, glazbi, gastronomiji .....

ukus olakava napredovanje u obrazovnom sustavu

dulje ostajanje unutar obrazovnih institucije razvija legitiman ukus.

navedeni mehanizmi (subkultura klase, kulturni kapital; habitus, ukus, ivotni stil) omoguavaju socijalnu selekciju unutar obrazovnog sustava

(glavna uloga obrazovanja jest drutvena reprodukcija

reprodukcija povlastica i odnosa moi meu drutvenim klasama

legitimacija povlatenih poloaja viih klasa kroz obrazovne uspjehe/neuspjehe

3. KLASNI POLOAJ I SEKUNDARNI UINAK STRATIFIKACIJE POZICIJSKA TEORIJA (RAYMOND BOUDON)

pozicijska teorija uinak klasnog statusa obitelji na obrazovna postignua

1. primarni uinak stratifikacije

supkuturne razlike izmeu pojedinih klasa.

2. sekundarni uinak stratifikacije

pojedinci kreu s razliitih pozicija

razliiti pritisak socijalne okoline i njihove aspiracije

nejednake mogunosti i vjerojatnost obrazovnih postignua

drutveno napredovanje otac NKV radnik sin inovnik

drutvena degradacijaotac lijenik sin inovnik

pritisak da se zadri postojei drutveni status.

solidarnost prema obitelji ili irim i uim socijalnim grupama (npr. grupi vrnjaka)

solidarnost prema prijateljima u izboru kole, zanimanja

tete i koristi ostajanja unutar obrazovnog sustava nisu identine za sve klasne pozicije - cost benefit analiza

obrazovni sustavi i raskrija

obrazovni sustav s vie raskrija izraenija klasna selekcija.

RODNA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUE osnovni fokusi teme:

1. rod i obrazovno postignue

prethodni trend: slabija postignua djevojica

noviji trend: slabija postignua djeaka

objanjenja

2. rodna nejednakost u izboru kolegija/kola i fakulteta( zanimanja

podaci i statistike

objanjenja

3. novije teme o rodu i pojedinim obrazovnim aspektima.

ROD I OBRAZOVNO POSTIGNUE

prije: djevojice uspjenije u prvim godinama kolovanja; nakon 16-te godine djeaci uspjeniji

danas: djevojice uspjenije

djevojice uglavnom jednake ili bolje na matematici i prirodnim znanostima, a izrazito bolje na engleskom

poloeni ispiti

1997 god. uspjenije u svim kolegijima osim biologije, ekonomije.

podaci - nastavak kolovanja:

1986 god. u 18 god ivota: 41% M i 33%

1997 god. u 18 god ivota: 62% M i 60%

OBJANJENJA SLABIJIH POSTIGNUA ENA:

BIOLOKA

osnovna polazina pretpostavka o razliitim uroenim sposobnostima roda

identino vrijedi za analize i drugih etnikih i rasnih karakteristika

patrijahalna stajalita ( ene inferiorne mukarcima

H. Goldstein

djevojice bolje rezultate na testu inteligencije u dobi od 11 ( test:11+)

matematika i itanje identini ili male razlike; verbalno izraavanje bolje kod djevojica

sa 16 godina djeaci bolji u matematici i itanju; djevojice bolje u verbalnom izraavanju

gotovo nemogue odvojiti bioloke imbenike od drutvenih.

RANA SOCIJALIZACIJA

razliite igre ( razliite vrste sposobnosti i stavova

M igrake s kojima se neto gradi ( razvoj znanstvenog i matematikog miljenja

stereotipi o M/ mediji putem knjiga, stripova, TV i sl.

formirani spolni stereotipi

Sue Sharpe: istraivanje (1976) djevojaka iz radnike klase

prioriteti- ljubav, brak, mu, djeca, zaposlenje , karijera

: istraivanje (1994) djevojaka iz radnike klase prioriteti se promijenili.MATERIJALNI FAKTORI

u pojedinim obiteljima (patrijahalnim!) se ne izdvaja podjednako za obrazovanje keri i sina.

SOCIJALIZACIJA U KOLI

fokus na imbenike unutar kole koji djeluju na nejednaka postignua M/

nesklonost prema djevojicama istraivanja o stereotipima u udbenicima: Lobban G (1974) istraivanje sterotipima i udbenicima knjievnosti

35 glavni lik ena, 71 glavni lik mukarakc

aktivnosti enskih i mukih likova

ene predvodnici i pokretai u plesanju, odlasku u kupnju i markiranju

( negativan utjecaj na samopouzdanju kod djevojica.

Lobban G (1992) istraivanje sterotipima i udbenicima knjievnosti

44 glavni lik ena

94 glavni lik mukarakc

aktivnosti enskih i mukih likova

i dalje postojanje sterotipnih uloga

Abraham J. (1986) analiza udbenika matematike

mukarci dominantnu ulogu

primjeri zadatak biznisa i ulaganja.Hrvatska (2008) analiza pojedinanih likova na crteima, fotografijama...

74% - M

radne biljenice

33% - M; 12% enski likovi

kritika istraivanja o stereotipima u udbenicima:

istraivanja ogranienog dometa

ne otkrivaju kako te knjige sa stereotipima utjeu na djecu i njihov kolski uspjeh ili vrijednosti

djeca nisu tek pasivni primatelji ve aktivno sudjeluju u stvaranju samopredodbi i o rodnim ulogama.

istraivanja o samopouzdanjima djeaka i djevojica

Licht i Dweck (1987)

( iako djevojice postiu bolje rezultate u koli manjka im povjerenje u vlastitu sposobnost uspjenog obavljanja intelektualnih zadaa

ne posjeduju mehanizam atribucije u vlastitu korist

atribucija - unutarnja, vanjska, stalna, nestalna

atribucija u vlastitu korist = uspjesi vanjskim atributima, neuspjesi unutarnjim

( izbjegavanje novih situacija, izbjegavanje neuspjeha.

( prethodno je odraz diskriminacija uenika od strane nastavnika

djeacima ee upuene konstruktivne kritike

bez kritika djevojice poinju gubiti povjerenje u sebe.

Stanworth

istraivanje:

( nastavnici i pamenje imena djeaka i djevojica

nastavnici u manjoj mjere pamte imena djevojica

(nastavniki stereotipi o tome to e djevojice raditi u budunosti

za najbolju uenicu - bit e pomonica neke vane osobe

najdrskija djevojica najperspektivnija

muki nastavnici: za 2/3 djevojica - budunost u udaji

( uenike pitali: na koga najvie obraaju panju

2,5 puta uenici ee naveli uenike djeake

4 x da e se djeaci ukljuiti u raspravu.

( djevojice svoje sposobnosti podcjenjivali; djeaci precjenjivali

kod samocjenjvanja i razilaenja od nastavnike ocjene

u 19 od 24 sluaja djevojice se ocijenile loije od nastavnika

svi djeaci (osim jednog) sebe bolje

zakljuak o socijalnoj interakciji u razredu:

manje sudjelovanje djevojica

u manjoj mjeri im je posveena panja

( gubljenje samopouzdanja

+ djeaci omalovaavaju djevojice u raspravi; smatraju ih inferiornima

spolna hijerarhija odraz ireg drutva

odreenu ulogu imaju nastavnici

psiholoki sklop: samoispunjavajue proroanstvo. istraivanje Randall demantira i nudi drugaije rezultate

vea panja djevojicama

vie kontakata

( opreznost u zakljuivanju.

RAZLOZI BOLJIH POSTIGNUA ENA

enski pokret i feminizam

programi za osiguranje jednakih ansi

povean broj radnih mjesta u uslunom sektoru

slabljenje teke industrije

promijenjena stajalita ena

djevojice motiviranije i marljivije

14-godinje djevojice koncentriranije u panji

djevojice sa 16 godine dvije godine zrelije od djeaka

ROD I IZBOR PREDMETA

velike razlike u izboru predmeta

neki predmeti izrazito muki i obrnuto

podaci za srednje kole

mladii u prirodoznanstvenim tehnikim predmetima

+ zemljopis, ekonomija i tjelesni

djevojke u svim drugima

osobito u jezicima i drutvenoj grupi predmeta.

podaci za vie i visoko obrazovanje

djeaci : prirodne znanost, inenjerstvo, tehnologija, arhitektura, graevinarstvo

jednak broj na veterini i poljoprivredi

djevojke preuzele: medicina, stomatologija, ekonomija, menadement.

objanjenja:

rana socijalizacija

podjela i uenje o mukim i enskim zanimanjima

istraivanje: djevojke se vide kao nastavnice, lijenice, trgovake pomonice

ne vide se kao: mehaniar, elektriar, inenjer...

( navedene poslove same definiraju kao muke poslove

( drutvo i poslodavci ih tako klasificiraju.

izvankolski imbenici

roditelji, braa, sestre

spolne podjele kod kue i na tritu rada nastavnici

sa svojim uputama i usmjeravanjima uenika

npr. kod izbora vannastavnih aktivnoti.

percepcija uloga rodova

odraz patrijarhalnog drutva

mukost = samopouzdanje, individualnost, ambicioznost, dominacija, voa

enskost= njenost, privrenost, ekspresivnost i sl.

bioloke razlike su neizravne i posredovane drutvenim imbenicima

(prihvaanje konvencionalne mukosti i konvencionalne enskosti

(djevojice sklonije predodbi tradicionalnih enskih uloga.

percepcija kolegija kao mukih i enskih

primjer raunarstva

djevojice izbjegavaju; osjeaju se nesigurnije mjeovite ili jednorodne kole okolina kao imbenik

djevojice sigurnije u enskim kolama kod pojedinih kolegija.

NOVIJE TEME U ISTRAIVANJIMA ODNOSA RODA OBRAZOVANJA

kako djeca grade identitet

klasna i etnika pripadnost + rod i obrazovno postignue

crni djeaci; crne djevojice; junoazijski djeaci i djevojice

predodba tipinih/ netipinih djeaka i djevojica

slika nije homogena

nastavniki stereotipi

pojedine uenike subkulture.

POJEDINI SOCIJALNI ASPEKTI KOLSKOG SUSTAVA subjekti obrazovanja:

KOLA KAO INSTITUCIJA

NASTAVNICI

ACI/ STUDENTI / SOCIJALNE GRUPE aci - ? kako se ponaaju u koli;

? to im zapravo znai kola?

? kako se ponaaju van kole

? kolektivni ivot aka/ karakteristike/procesi u ovoj ivotnoj dobiGrupa odreen broj ljudi koji stoje u strukturiranoj interakciji

unutarnja struktura

neprekidna dinamika utjecaja

dinamika cjelina

vie je od pukog zbroja svojih pripadnika

Pojedinac u grupi: poloaj, uloga, statusVanost grupe za pojedinca Carpenterova i Brownova istraivanja razliitih razina grupnog ivota

Modernost, drutvena fragmentacija i brojnost grupa kojima pripadamo

Skupni utjecaji u kritikim etapama ljudskog sazrijevanja - Morris i vanost grupe "koja se igra

Fenomen "feral children" (Singh, 1949) i drugi primjeri ekstremnog odsustva socijalizacije SOCIJALNA GRUPA

POJEDINCI SE IDENTIFICIRAJU JEDNI S DRUGIMA

ZAJEDNIKE NORME, VRIJEDNOSTI , CILJEVI

SIGURNOST, PODRKA

ZAJEDNIKE KOMPLEKSNE AKTIVNOSTI

DJELOVANJE U GRUPI RAZLIITO OD SITUACIJE KADA DJELUJEMO SAMI

KONFORMIZAM SUKOBI - SURADNJA

Socijalni utjecaj i podlonost socijalnom utjecaju

Naglasak na psiholoke procese koji se odvijaju u srcima i mislima (emocije i kognitivne spoznaje) u kontekstu socijalne situacije

Skupine koje nisu grupe:

Socijalni agregat:

meudobna nepoznatost i anonimnost

nema organizacije i strukture

ogranieni socijalni odnosi

slabe modifikacije ponaanja

teritorijalni karakter

prolaznost u trajanju

Socijalna kategorija zajednike osobine, bez meusobnog kontakta i prostora...

Grupni utjecaji na osobu vano za oblikovanje osobnog karaktera

Oblici:

socijalizacija, desocijalizacija, resocijalizacija

stimulusi za odgovore koji ne dolaze do izraaja izvan grupeOsobni i drutveni karakter:

razlike u ponaanjima usprkos oekivanjima

drutveni karakter:

bit karakterne strukture koja je zajednika veini lanova unutar jedne civilizacije

oblikuje i kanalizira ljudsku energiju u okviru datog drutva

E. Fromm drutveni karakter kao internalizacija izvanjske prinude

Milgramovi eksperimenti i izvedenice poslunost autoritetuStereotipiziranjeHaire i Grunes studija o izvornoj percepciji drugih osoba

zajednika vjerovanja o osobinama linosti i ponaanju lanova grupe. Stereotipiziranjem zanemarujemo individualnost.

Metode potvrivanja stereotipa

implicitne teorije linosti

Subjektivna percepcija, tumaenje, prosudba (vrijednosti) i pamenje

Kljuno pitanje kako ljudi percipiraju, shvaaju i tumae socijalni svijet, nego razumjeti objektivna svojstva samog socijalnog svijeta (Lewin)

proces kategoriziranja pojednostavljivanje

Socijalne sheme

Mentalne strategije i preaciIN I OUT GRUPE

PRIMARNE I SEKUNDARNE GRUPE

REFERENTNA GRUPA

Negativna referentna grupaReferentne grupe:

Skupina koju pojedinac uzima kao referentni okvir vlastitog vrednovanja i stvaranja stavova

Identifikacija s povratnim utjecajem

Funkcije:

normativna odreuje obrasce ponaanja

poredbena prosuivanje sebe i drugih

Negativna grupa referencije

Relativna deprivacija Kada je samo usporeivanje s referentnom grupom negativno

S.A. Stouffer unapreivanje amerikih vojnika u razliitim rodovima vojske tijekom II svjetskog rata

zrane snage (50% ansi)

vojna policija (33% ansi)

meusobno usporeivanje uspjeh i neuspjeh?

Granica deprivacije povuena na podruju oekivanog i postignutog

Referentna grupa mjerilo za procjenu relativne deprivacije

SOCIJALNI ASPEKTI KOLE

KOLA KAO INSTITUCIJA

Formalna organizacija

Socijalna struktura

veliina, distribucija moi i autoriteta, pravila, podjela rada

Birokratizacija kole

Formalna i neformalna struktura i organizacijaISPREPLETENOST SOCIJALNE GRUPE I INSTITUCIJE GRUPNA DINAMIKA:

UTJECAJ VELIINE GRUPE

KONFORMIZAM

RUKOVOENJE

INTERAKCIONISTIKI PRISTUP:

SIMBOLIKI INTERAKCIONIZAM

DRAMATURKI PRISTUP

ETNOMETODOLOGIJASIMBOLIKI NTERAKCIONIZAM:

Meudjelovanje pojedinaca i prilagoavanje drugima i situaciji

Amerika grana sociologije

Naglaavanje aktera i njihovog vienja

pogled iznutra

Fokus interakcija meu pojedincima

Misao, iskustvo , vladanje drutveno obojeni

Znaenje i interpretacija, gestikulacija

Razumjeti ponaanje

Simboli nude odreena znaenja; definiraju nae ponaanjeKonstruira se svijet znaenja

Socijalno pamenje, socijalne sheme

Mead H.

ja

mene

Generalizirani drugi

Oekivanja i stavovi drugih

Preuzimanje uloga

Blumer:

djelujem na temelju znaenja

Znaenja nisu fiksna, izlaze iz procesa interakcije

Znaenja: nastaju kroz interpretativne postupke

Ipak: akcija do stanovite mjere strukturiranaKritike:

Tretiraju odnose u socijalno zrakopraznom prostoru (izostavljen iri socijalni i povijesni kontekst

Premalo naglaavaju socijalni determinizamDRAMATURKI PRISTUP:

Goffman Predstavljanje osobe u svakodnevnom ivotu

Model igranja uloga

Igranje uloge za svoju publiku

Socijalne situacije i maju scenarij

Pregovaranje oko uloga

Interpretirati vlastite uloge i igrati uloge

Uvjeravanje uesnika menadment dojma

Statusni simboli

Socijalni ivot prednja i stranja strana pozornice/plan eljena slika, postojea slika, prezentirana osoba

Osobni plan izgled; nain

Analize vrijede: za osobe, za timove

Upravljanje impresijama

Upravljanje distancom

Stigme socijalni identitet virtualni i aktualni

ETNOMETODOLOGIJSKI PRISTUP:

Fokusira se na metode koji ljudi koriste u svakodnevnom ivotu

Specifina prouavanja situacija

Uobiajena znanja i sila u situacijama

Koako obian lan stvara smisao, nalazi svoju orijentaciju

Npr: telefonski razgovori, hodanje s drugima

Rodna identifikacija

Eksperimenti prekida

Uobiajene pretpostavke

RAZRED KAO POLJE SOCIJALNIH ODNOSA

STRUKTURALNA RAZINA ANALIZE

socijalni odnosi = socijalna interakcija

relativno trajni obrasci interakcije izmeu dvoje ili vie ljudi

individua ( niz socijalnih odnosa; interakcija

od sluajnog poznanstva do vrstih veza

razliiti karakteri veza intimne, poslovne, rodbinske, susjedske( meusobno povezani odnosi ( KONCEPT MREE

SOCIJALNA MREA mrea odnosa meu grupom ljudi koji su zajedno povezani izravno ili neizravno kroz njihove meusobno razliite komunikacijske kanale ili postupke

vie ili manje strukturirani odnosi

SOCIJALNA STRUKTURA

1. pritie i oblikuje odnose;

2. slobodan individualan izbor djelovanja;

3. vjerojatnost pojedinih opcija izbora

ULOGE, NORME, .MREA: TIPOVI JEDINICA koji ine mreu

VRSTE VEZA koje povezuju jedinice

MRENI OBRASCI cjeline odnosaTIPOVI JEDINICA koji ine mreu VOROVI tipovi jedinica

pojedinci, grupe ljudi, institucije, asocijacije i sl.

npr: povezanost institucija mrea;

povezanost ljudi u jednoj instituciji mree;

povezanost ljudi u razliitim institucijama mrea VRSTE VEZA koje povezuju jedinice

Prema SADRAJU

prijateljstvo, posao, blizina stanovanja

multipex veza viestruke veze izmeu dvije jedinice prijatelj i vjenani kum

prema JAINI VEZA

stupanj povezanosti frekvencija, uestalost komunikacije, stupanj emocionalnog angamana; intimnosti, stupanj zahtjeva kod obje strane (vrijeme...)

znaajne i one slabije veze : prijatelj mog prijatelja npr. nalaenje posla prema RECIPROCITETU

odnos prianja i davanja

veliki povratni reciprocitet ( osoba centralnija i popularnija

prema STUPANJU SIMETRINOSTI

ekvivalentnost vorova u pojedinim karakteristikama

spol, dob, obrazovanje, prihod, socio-ekonomski status, funkcija

simetrine i asimetrine veze.MREE - MRENI OBRASCI VELIINA MREA

broj vorova i broj veza

osobe bez veza SOCIJALNA IZOLACIJA

GUSTOA MREE

postotak aktualnih veza u prema svim vezama

jesu li sve mogue povezanosti popunjene. DOSTUPNOST

broj izravnih veza kroz koje osoba mora proi da dosegne drugi vor u vezi

POREDAK

apsolutni broj veza koji osoba ima s drugima u mrei

RANG

hijerarhijski odnosi izmeu vorova

CENTRALNOST

proporciju osobnih veza u odnosu na sve veze unutar mree

razlikovanje centralnih i marginalnih osoba.SOCIJALNA MO UNUTAR MREE

mo kao karakteristika odnosa

potencijalna mo; manifestna mo

subjekt i objekt moi

SOCIJALNA RAZMJENA

SOCIOGRAMI

sociometrijski status

pozitivne i negativne nominacije

broj nominacija.MLADI, KOLA I DELINKVENCIJA

1. UVOD

devijacija - odstupanje, SKRETANJE S PUTA

odstupanje od odreenih (!?) normi

devijacije su relativne u odnosu na neki standard.

normalno:

(i) statistiki

(ii) vrijednosno, normativno

devijantno ponaanje i u koli kod adolescenata

devijantni uenici loa prilagodba na normativni sustav kole i kolske obaveze

problematini uenici; naputanje kole

devijantno ponaanje u koli i van kole. gdje su granice tolerantnosti?

tko odreuje te granice?

kako se odreuje kazne i za to?

alkoholizam - smatra se nedopustivim a ipak se ne kanjava

pokuaji samoubojstva se ne sankcioniraju iako se osuuju

crkva smatra samoubojstvo grijehom Formalizirane norme zakoni vs. neformalne norme obiaji2. TEORIJA DEZORGANIZACIJE

IKAKA KOLA I PROUAVANJE DELINKVENCIJE

Ameriko drutvo i nagli razvoj gradova

teorija dezorganizacije

urbanizacija i migracije

ekologija devijantnosti

kvalitativna istraivanja i studije.

3. COHEN: STATUSNO - SUBKULTURNA TEORIJA DELINKVENCIJE

djelo: Delinquent Boys: The Culture of the Gang

kolektivna reakcija grupe a ne samo individualna reakcija

deprivirani statusni poloaj

grupe pate od statusne frustracije

slian poloaj ( formiraju alternativni niz normi i vrijednosti = delinkventna subkultura

odbacuje se matina kultura i zamjenjuje se devijantnim vrijednostima

trajni kulturni obrasci

pritisak devijantne subkulture izloeni obrascu

Osoba postaje delinkventna zato to je izloena delinkventnom obrascu

vjerojatnije usvajanje u niim statusnim grupama

karakteristike delinkventne subkulture: neutilitarna, maliciozna, negativistika; kratkoroni hedonizam;

U njoj (subkulturi) je posvuda vidljiva neka zloba, neko uivanje neugodnostima drugih, neka radost u prkoenju tabuima.

vrijednosti: kraa, vandalizam, markiranje iz kole

grupna autonomija

snagama izvana se ne doputa pritisak i utjecaj na grupu

kompenziraju statusnu frustraciju

svaka subkultura/grupa ima svoj referentni okvir

( referentni okvir odreuje kako e vidjeti odreene stvari

(dob, spol, etnike kategorije, drutvena klasa, neposredni socijalni milieu

Subkultura nastaje kada grupa pojedinaca koji su u meusobnoj interakciji (referentna grupa) prepozna isti problem te tako subkultura postaje grupna solucija za problem.

kriteriji drugih grupa, vrijednosti ireg drutva --------- statusna frustracija

subkultura kao odgovor na te kriterije

subkultura novi kriteriji, norme; drugi kriteriji uspjeha

pozitivna nagrada u vlastitoj grupi: priznanje i ugled vrnjaka

delinkventnu subkulturu locira u radniku klasu

kolu - sustav vrijednosti srednje klase( djeca iz radnike klase nisu sposobna da prihvate taj vrijednosni sustav te se vraaju ulici4. MILLER: DEVIJACIJA KAO SUBKULTURA NIIH KLASA

subkultura nie klase ( rezultat je delinkvencija nie klase

motivacija za delinkventna djela pokuaj aktera da slijedi standarde nie klase

poseban kulturni sistem

est sredinjih preokupacija nie klase a to su:

1.frka (upasti u nju ili izvui se iz nje),

2.vrstina

3.lukavost (nadmudri, prodaj mu foru i sl.) 4.uzbuenje,

5.sudbina (sreu ili ima ili nema),

6.autonomija..

kuanstva su uglavnom jednospolna

problem identifikacije sa spolnim ulogama

ulina kvadra najstabilnija grupa, status unutar grupe je sredinja preokupacija

Individualni interesi podreeni su grupnim

Miller slika pretjerano izdvojene radnike klase od drutva.5. CLOWARD I OHLIN STRUTURA NELEGITIMNIH PRILIKA

delinkventne subkulture

(ogranien pristup legitimnim sredstvima postizanja cilja struktura legitimnih prilika

(nejednaki pristup nelegitimnim sredstvima struktura nelegitimnih prilika

varijacije u tipu delinkvencije i uspjehu

razliite grupe, razliite prilike.

Tipovi subkultura kriminalne, konfliktne i subkulture povlaenja.

putevi dostizanja do cilja:

1) strukture uenja

2) strukture ansi

Kriminalne subkulture - zajednice u kojima vlada organizirani kriminal

konfliktne subkulture nema kriminala, dominira neutilitarno nasilje; "ulini ratnici

subkulture povlaenja - nemaju pristup ni legitimnim ni nelegitimnim opcijama

- droga i sl..6. MERTON STRUKTURALNA TEORIJA I ANOMIJA

uzrok devijantnosti nisu osobe

one samo su manifestacije socijalnih uvjeta i uzroka

objanjenje devijantnosti iz kulture i strukture drutva

"vrijednosni konsenzus" -pretpostavke da svi lanovi drutva imaju zajednike vrijednosti

drutva: (i) ciljevi (naglaeni/nenaglaeni)

(ii) sredstva - dozvoljena/ nedozvoljena

dozvoljena sredstva: kvalifikacije, rad talent, , odlunost, ambicioznost. razliite socijalne pozicije razliite mogunosti

nie klase - usvojeni ciljevi uspjeha ali nedostupna legitimna sredstva( kriminal

primjer: ameriko drutvo - zajednike kljune vrijednosti: bogatstvo, uspjeh, novac

ameriki san: jednake anse za uspjeh pridaje se vanost uspjehu, a manje putevima do uspjeha - neuravnoteenost drutva

odbacivanje pravila slikovito: partija karata s velikim ulogom, odbacuju pravila devijacije samo druga strana iste uspjene strane amerikog drutva

anomija nesklad izmeu kulture koja prenaglaava uspjeh i soc. strukture koja to nekima ne omoguujepet razliitih naina individualne reakcije na anomiju: 1. konformizam - pokoravanje i ciljevima i normativnim sredstvima

2. inovacija cilj da, sredstva se odbacuju - zloin -

pripadnici niih slojeva - nie kvalifikacije

nemaju nikakve anse

gotovo da nemaju pristup konvencionalnim sredstvima (npr: obrazovanje, kapital)

3. ritualizacija - odbacuju ciljeve - ali i dalje potuju norme i pravila ponaanja

odraz stroge socijalizacije

lanovi nie srednje klase 4. povlaenje - sve odbacuju -

nisu kadri postii uspjeh

otpadaju od drutva

skitnice psihoze, lutalice...

5. pobuna - sve odbacuju ali uvode drugaije ciljeve i sredstva

urbana gerila i terorizam

devijantnost kao odraz strukture i kulture drutva

delinkvent ispada kao igraka sila van njegove kontrole

Woods: ADAPTACIJA U KOLI

cilj: prihvaanje akademskog uspjeha

sredstva: institucionalna, primjereni oblici ponaanja unutar kole

Razliiti stupnjevi prihvaanja ciljeva i institucionalnih sredstava

1. ULAGIVANJE

Potpuno poistovjeivanje s nastavnicima, nije ih briga to drugi uenici misle o njima, ljubimci i treberi2. POSLUNOST

Manje jak pozitivan oblik adaptacije

Posluni radi uspjeha na ispitima, instrumentalni razlozi

3. OPORTUNIZAM

Izmeu pokuaja da dobe potvrdu nastavnika i potvrdu vrnjaka

4. RITUALISTI

Nezainteresirani za kolski uspjeh ili potvrda nastavnika

Rutinski izvravaju zadatke i ne kre kolska pravila

Lako ih se dri pod nadzorom

5. UZMICATELJI

Odbacuju kolske ciljeve i sredstva ali se ne bune otvoreno

Zafrkavaju se , smiju ali se ne suprotstavljaju svjesno koli

6. KOLONIZACIJA

Ravnodunost

Tek toliko da se provuku, zabole ih

7. NEPOPUSTLJIVOST

Odbacuju sve, i uspjeh i norme ponaanja

Ne boje se da e njihova devijantnost biti otkrivena

8. POBUNA

Odbacivanje svega

Zamjena ciljeve i normi ponaanja drugim ciljevima i obrascima ponaanjaKritika

Realnost jo sloenija

Situacijsko ponaanje npr. blag nastavnik

Neki nastavnici simpatiziraju neposlune uenike

7. DAVID MATZA TEHNIKE NEUTRALIZACIJE

u prethodnim teorijama nedovoljno istaknuta sloboda i mogunost izbora i alternative

delinkventni ne pristaju uz devijantne vrijednosti

djelomice pristaju uz dominantne kulturne vrijednosti i drutveni poredak

mladi odlutaju u delinkventno ponaanje nema vrstih

devijantno ponaanje ( imaju niz isprika, opravdanja i racionalizacija

tehnike neutralizacije:

poricanje odgovornosti krivicu prebacuje na npr. uvjete, kvart

poricanje da je uinjena teta nedjelo koristi vlasniku, dobit e osiguranje poricanje rtve sama je to traila

osuda onih koji namee pravila - policajci su korumpirani poziv na viu lojalnost uinjeno zbog pomoi prijatelju

mladi delinkventi imaju osjeaj stida i krivnje

sam in opravdavanja upuuje na djelomino prihvaanje vrijednosti normi matinog drutva prikrivene vrijednosti pustolovina, mukost, verbalan agresija.....

8. INTERAKCIONISTIKO SHVAANJE DEVIJACIJE

funkcionalistiki i drugi tradicionalni pristupi: polaze od ponaanja kao drutvene norme

od objektivno danog poretka kojeg pojedinac usvaja socijalizacijom

gruba dihotomna podjela na delinkventne i normalne

kruto, zavreno stanje devijacije.

interakcionisti: polaze od reakcije drutvene sredine na ponaanje pojedinca ili grupe

reakcija je kljuan element u odreivanje devijacije

poznato kao "teorija etiketiranja"

inzistiraju na subjektivnom iznutra vienom poretku

sliku : patnje, trpljenja konformirajueg ili devijantnog pojedinca "iznutra"

interakcija izmeu devijantne osobe i onih koji je tako definiraju

obje strane "krive" za devijaciju

kao proces

devijacije se ne moe uzrono objanjavati ve se moe razumjeti kao proces nastajanja

kako etiketa utie na osobu, kako utjee injenica da si tako definiran

na tragu ikake kole i novih teorija subkulture = pretpostavke o razliitim vrijednostima i interesima ije norme pojedinac kri

ope drutvene (upitno u dananjem visoko izdiferenciranim drutvu)

neke grupe uspijevaju nametnuti svoje norme kao ope

pitanje moi (stariji za mlae, bijelci za crnce, mukarci za ene, vie klase za nie ..)

Becker:

(i) pojedinac koji kri

(ii) pojedinac koji je etiketiranMEAD HERBERT

osnovno pitanje je pitanje osobnog identiteta i formiranje slike o vlastitom "ja"

znaenja nisu ni isto objektivna, niti isto subjektivna - proizlaze iz odnoenja komunikacijskih strana; proizvod prakse zajednikog djelovanja ljudi

- ne postoji neka dana priroda/karakter osobe

ovjekovo vlastito vienje su proizvod proizlaze iz uzajamnih definiranja u procesu interakcije

JA - odgovor, reakcija na stavove drugih

MENE - vienje drugih o meni a koje ja prihvaam.

ovjekov identitet je drutvena konstrukcija

ako nas dugi vide kao devijantne ili kao "dobre" - postoji velika vjerojatnost da emo i mi sebe tako doivljavati

BECKER TEORIJA ETIKETIRANJA

devijantnost= nije kvaliteta ina koji pojedinac izvri ve posljedica toga da drugi primjenjuju pravila na "prijestupnika" (pre- stupio") - ono ponaanje kojem je uspjeno prikvaena etiketa

primjer: lijenik koji godinama uzima drogu ali nema status "narkomana" mladi s periferije kojeg drutvena reakcija ga definira kao "narkomana"

inovi su isti ali znaenja koja im pridaje publika su razliita

razliite interpretacije obraun mladenakih bandi ili ivahnost mladei. devijantna karijera

proces nastajanja devijacije

primarna devijacija

sekundarna devijacija

pojaavanje kazne (drutvena reakcija)

pojaavanje devijacije

oznaavanje, stigmatizacija - etiketiranje - glavni status

javno obznanjivanje gubljenje kontakata i socijalnih veza; odbacivanje od strane drugih

traenje nove socijalne grupe, poticaj za daljnje devijantno ponaanje

unutar grupe devijantna supkultura

devijacija se ui, imitacija ponaanja, devijantno postaje normalno tri dodatna procesa:

reinterpretacija.

stereotipizacija

kaznene ustanove

YOUNG - istraivanje meu hipijima, o korisnicima marihuane

znaenje koje policija pridaje hipijima

kao prljavi, zaputeni ....

predodba utie na ponaanje i samo izolaciju korisnika marihuane

na sebe gledaju kao neto posebno, to ne pripada normalnom uobiajenom svijetu;

osjeaju se drukiji

racionaliziraju i prihvaaju svoju razliitost

zatvaranje u male skupine, iskljuuju "ispravne, postaju tajnoviti zatvaranje od drugaijih vrijednosti

puenje postaje centralna stvar - nain autolegitimacije i distanciranja od drugih

postaju autsajderi

izraavaju i naglaavaju tu razliitost - putaju jo dulju kosu

teko se mogu uklopiti u drutvo.

proces nije deterministiki ili neizbjean

razlozi za devijaciju se mogu mijenjati kroz vrijeme i promjenom situacije

Kritike interakcionistikog pristupa: veina devijacija se moe definirati kao postupci koji kre pravila

ne ivimo u svijetu slobodnih drutvenih znaenja

ne objanjava zato osobe uope poinju devijantna djela

pojedinci su svjesni da se neko ponaanje smatra devijantnim .1