1
W. Repke A. Ristov A. Miler-Armak L. Erhard F. Bem W. Ojken Po shvatanju osnivača socijalna tržišna privreda zasnovana je na konkurenciji čiji su osnovni principi garancija privatne svojine, odgovornost, sloboda sklapanja ugovora i poslovanja, stabilnost vrednosti novca, otvoren pristup tržištu kao i dugoročna, pouzdana i principijelna ekonomska politika. Država sa socijalnom tržišnom privredom ima odgovornost da reguliše institucionalne okvirne uslove tako da pojedinačne poslovne aktivnosti ne budu u suprotnosti sa socijalnim ciljevima i slobodom drugih ljudi. U spoljnoj trgovini težimo najvećoj mogućoj slobodi da bismo u okviru spoljne trgovine doveli do izražaja princip međunarodne podele rada koji postoji za dobrobit svih naroda. (Ludvig Erhard) …solidne državne nansije. Socijalna tržišna privreda podrazumeva... …otvorena tržišta, kojima u globalizovanom svetu ne upravljaju carine ili trgovinska ograničenja. Svaki pokušaj da u ime navodne dobrobiti troškovi budu veći od prihoda suprotan je dobrim i dokazanim principima. (Ludvig Erhard) …opredeljenost za socijalno partnerstvo i tarifnu autonomiju. Zaposleni i poslodavci u stanju su na bolji način da reše svoje radne odnose nego država. Mora se [...] sve učiniti kako bi se težište životne odgovornosti prenelo sa centra države na mesto koje zahteva zdravorazumsko razmišljanje i istorijsko iskustvo, na decentralizovane organizacije nezavisne od države […]. (Vilhelm Repke) …nezavisnu monetarnu politiku koja se koncentriše na očuvanje stabilnosti cena. Sav trud da se ostvari konkurencija je uzaludan dokle god nije obezbeđena određena stabilnost vrednosti novca. Monetarna politika stoga je od primarnog značaja za konkurenciju. (Valter Ojken) …konkurenciju među preduzećima koja funkcioniše po mogućstvu bez razarajućih subvencija. Konkurencija predstavlja garanciju za inovacije. Ako ne postoji konkurencija ili ako ne postoji konkurencija u dovoljnoj meri, to se negativno odražava na moć tržišnih cena da usmeravaju tok privrede. Proizvodnja i raspodela roba počinju u tom slučaju da se kreću u neželjenom pravcu. Ali to pogrešno usmeravanje ekonomske saradnje čak nije ni odlučujuća stvar. Još težu posledicu predstavlja ometanje ravnoteže socijalne pravde u okviru sistema slobodne tržišne privrede. (Franc Bem) Jaka država nije, međutim, ona koja se meša u sve i koja privlači sve sebi. Upravo je suprotno, jaku državu ne karakteriše mnoštvo aktivnosti već nezavisnost interesnih grupa i nesalomivo potvrđivanje njenog autoriteta i njenog dostojanstva kao predstavnika celokupne zajednice. (Vilhelm Repke) …„jaku“ državu koja daje smernice, ali koja se ne meša u sve oblasti života. ...pravedno učešće u društvu. To se odnosi na jednake šanse na tržištu rada, na mogućnost napredovanja kroz obrazovanje i na mogućnosti integrisanja koje pomažu imigrantima. Jednake mogućnosti u oblasti obrazovanja na različitim nivoima u zavisnosti od sklonosti i talenata za našu omladinu, nezavisno od primanja i imovine roditelja, pružanje jednakih šansi za život i napredovanje u životu predstavljaju značajan deo pozitivne politike porodice. (Ludvig Erhard) …solidarno obezbeđenje životnih rizika uz očuvanje principa supsidijarnosti. Ekonomska sloboda i pritisak da se ostvari socijalna sigurnost međusobno se ne trpe. Stoga je nužno da bude priznat princip supsidijarnosti kao jedan od najvažnijih principa koji obezbeđuju socijalnu sigurnost i da samopomoć i sopstvena odgovornost postanu najveći mogući prioritet. Obavezna zaštita države treba da prestane tamo gde su pojedinac i njegova porodica u stanju da budu odgovorni za sebe i da se sami brinu za sopstvene potrebe. (Ludvig Erhard) … vrednovanje porodice i građanskog angažmana. Smatramo da ima mnogo stvari koje su važnije od privrede: porodica, zajednica, država, uopšte svi oblici socijalnog integrisanja […]. (Aleksandar Ristov) …zaštitu osnova života i održivu privredu koja štedi prirodne resurse. Radi zaštite populacije od loših posledica po životnu sredinu neophodno je da privreda prepozna i ispuni svoju socijalnu obavezu da razvija tehniku preko mera odbrane od posledica po ljude. (Ludvig Erhard) …poverenje u talente i sposobnosti čoveka, tj. u njihovu sklonost ka slobodi. Ona se zalaže za sopstvenu odgovornost, za zaštitu imovine, slobode sklapanja ugovora i decentralizovano donošenje odluka. Građanska sloboda ostaje iluzija dokle god nije zasnovana i na osnovnim ekonomskim slobodama: na slobodnom kretanju kapitala i rada, na pravu na privatnu svojinu i na poštenom obezbeđenju dobiti. (Alfred Miler-Armak) …jako preduzetništvo i podršku srednjem sloju. Preuzimanje odgovornosti i rizika predstavljaju značajne pokretačke snage društvenog napretka. Prenošenje odgovornosti [...] podrazumeva sistem u kome preduzetnik ne samo da obezbeđuje sebi privrednu egzistenciju već istovremeno ispunjava i zadatak ekonomije države iako on nije uvek očigledan i prepoznatljiv za pojedinca. On uopšte nije svestan svog ekonomskog zadatka, ali ga ipak izvršava ukoliko je u sistemu slobodne tržišne privrede zaštićeno slobodno formiranje cena kao motor konkurencije. (Ludvig Erhard) …pošten i fer sistem oporezivanja u kome se od pojedinca uzima deo njegovih ostvarenih rezultata kao doprinos za zajednicu. Izuzetno je kontradiktorno, na primer, da građanin koji se žali na neizdrživu visinu poreza očekuje istovremeno od države pomoć koja državi daje moralno pravo da još više poveća iznos poreza. (Ludvig Erhard) Tržišna privreda predstavlja najdobronamerniji i najvitalniji privredni poredak koji se može zamisliti. Ukoliko je ispunjen samo minimum osnovnih uslova, iznenađujuće je koliko se ona dugo može uspešno boriti protiv otrova, stranih tela i opterećenja – koliko je to moguće. [...] A ja dodajem: sve što ovaj izdržljivi sistem može da podnese nije bez granica. Što opterećenja traju duže, to su vidljivije negativne posledice i to je kritičniji test opterećenja koji čak ni ovaj sistem na kraju neće trajno moći da izdrži. (Vilhelm Repke) ...prihvatanje razlika u primanjima dokle god razlika između siromašnih i bogatih nije prevelika. To je zadatak državne politike raspodele. Pokazalo se da je raspodela društvenog proizvoda preko mehanike cena [...] bolja od raspodele na osnovu nasumičnih odluka privatnih ili javnih moćnika. [...] Ali i taj način raspodela ne daje odgovore na sva pitanja i potrebno je korigovati je. [...] Nejednakost u primanjima vodi u situaciju u kojoj dolazi do proizvodnje luksuza još dok nisu ispunjene hitne potrebe u domaćinstvima sa malim primanjima. U tom delu je potrebno da se koriguje raspodela, koja postoji u poretku u kome je prisutna konkurencija. (Valter Ojken) Samodisciplina, osećaj za pravdu, iskrenost, poštenje, viteštvo, osećaj za meru, za zajednicu, poštovanje ljudskog dostojanstva drugih, jake običajne norme – to su sve stvari koje ljudi nose sa sobom kada izlaze na tržište i mere se sa drugima u odnosu konkurencije. (Vilhelm Repke) …etički temelj na kome stoji privredni i društveni poredak. Ako u Evropi praktikujemo uspešnu tržišnu privredu, moramo istovremeno da prenesemo na ostale zemlje socijalnu odgovornost koju osećamo i za koju smo pronašli rešenja po meri ljudi. (Alfred Miler-Armak) …osnovna politička uverenja u čijem interesu treba istaći pozitivne strane stabilnog privrednog poretka na evropskom i međunarodnom nivou. … ideju koja na slobodu i socijalnu ravnotežu ne gleda kao na međusobne suprotnosti. Fondacija Konrad Adenauer zalaže se za ove principe: u Nemačkoj, u Evropi i u svetu. © David Gregosz

Socijalna tržišna privreda podrazumeva - kas.de · PDF fileugovora i poslovanja, stabilnost vrednosti novca, ... u dovoljnoj meri, to se negativno odražava na moć tržišnih cena

  • Upload
    dodieu

  • View
    220

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Socijalna tržišna privreda podrazumeva - kas.de · PDF fileugovora i poslovanja, stabilnost vrednosti novca, ... u dovoljnoj meri, to se negativno odražava na moć tržišnih cena

W. Repke

A. Ristov

A. Miler-ArmakL. Erhard

F. Bem

W. Ojken

Po shvatanju osnivača socijalna tržišna

privreda zasnovana je na konkurenciji čiji su osnovni principi garancija privatne svojine, odgovornost, sloboda sklapanja

ugovora i poslovanja, stabilnost vrednosti novca, otvoren pristup tržištu kao i dugoročna,

pouzdana i principijelna ekonomska politika.

Država sa socijalnom tržišnom privredom ima odgovornost da reguliše institucionalne okvirne

uslove tako da pojedinačne poslovne aktivnosti ne budu u suprotnosti sa

socijalnim ciljevima i slobodom drugih ljudi.

U spoljnoj trgovini te!imo najve"oj mogu"oj slobodi da bismo u okviru spoljne trgovine doveli do izra!aja princip me#unarodne podele rada koji postoji za dobrobit svih naroda. (Ludvig Erhard)

…solidne dr!avne $nansije.

Socijalna tržišna privreda podrazumeva...…otvorena tr!i%ta, kojima u globalizovanom svetu ne upravljaju carine ili trgovinska ograni&enja.

Svaki poku%aj da u ime navodne dobrobiti tro%kovi budu ve"i od prihoda suprotan je dobrim i dokazanim principima. (Ludvig Erhard)

„” „

”…opredeljenost za socijalno partnerstvo i tarifnu autonomiju. Zaposleni i poslodavci u stanju su na bolji na&in da re%e svoje radne odnose nego dr!ava.Mora se [...] sve u&initi kako bi se te!i%te !ivotne odgovornosti prenelo sa centra dr!ave na mesto koje zahteva zdravorazumsko razmi%ljanje i istorijsko iskustvo, na decentralizovane organizacije nezavisne od dr!ave […]. (Vilhelm Repke)

…nezavisnu monetarnu politiku koja se koncentri%e na o&uvanje stabilnosti cena.Sav trud da se ostvari konkurencija je uzaludan dokle god nije obezbe#ena odre#ena stabilnost vrednosti novca. Monetarna politika stoga je od primarnog zna&aja za konkurenciju.(Valter Ojken)

”…konkurenciju me#u preduze"ima koja funkcioni%e po mogu"stvu bez razaraju"ih subvencija. Konkurencija predstavlja garanciju za inovacije.

Ako ne postoji konkurencija ili ako ne postoji konkurencija u dovoljnoj meri, to se negativno odra!ava na mo" tr!i%nih cena da usmeravaju tok privrede. Proizvodnja i raspodela roba po&inju u tom slu&aju da se kre"u u ne!eljenom pravcu. Ali to pogre%no usmeravanje ekonomske saradnje &ak nije ni odlu&uju"a stvar. Jo% te!u posledicu predstavlja ometanje ravnote!e socijalne pravde u okviru sistema slobodne tr!i%ne privrede. (Franc Bem)

Jaka dr!ava nije, me#utim, ona koja se me%a u sve i koja privla&i sve sebi. Upravo je suprotno, jaku dr!avu ne karakteri%e mno%tvo aktivnosti ve" nezavisnost interesnih grupa i nesalomivo potvr#ivanje njenog autoriteta i njenog dostojanstva kao predstavnika celokupne zajednice. (Vilhelm Repke)

…„jaku“ dr!avu koja daje smernice, ali koja se ne me%a u sve oblasti !ivota.„

”...pravedno u&e%"e u dru%tvu. To se odnosi na jednake %anse na tr!i%tu rada, na mogu"nost napredovanja kroz obrazovanje i na mogu"nosti integrisanja koje poma!u imigrantima.

Jednake mogu"nosti u oblasti obrazovanja na razli&itim nivoima u zavisnosti od sklonosti i talenata za na%u omladinu, nezavisno od primanja i imovine roditelja, pru!anje jednakih %ansi za !ivot i napredovanje u !ivotu predstavljaju zna&ajan deo pozitivne politike porodice. (Ludvig Erhard)

”…solidarno obezbe#enje !ivotnih rizika uz o&uvanje principa supsidijarnosti.

Ekonomska sloboda i pritisak da se ostvari socijalna sigurnost me#usobno se ne trpe. Stoga je nu!no da bude priznat princip supsidijarnosti kao jedan od najva!nijih principa koji obezbe#uju socijalnu sigurnost i da samopomo" i sopstvena odgovornost postanu najve"i mogu"i prioritet. Obavezna za%tita dr!ave treba da prestane tamo gde su pojedinac i njegova porodica u stanju da budu odgovorni za sebe i da se sami brinu za sopstvene potrebe. (Ludvig Erhard)

… vrednovanje porodice i gra#anskog anga!mana.

Smatramo da ima mnogo stvari koje su va!nije od privrede: porodica, zajednica, dr!ava, uop%te svi oblici socijalnog integrisanja […]. (Aleksandar Ristov)

„”

…za%titu osnova !ivota i odr!ivu privredu koja %tedi prirodne resurse.

Radi za%tite populacije od lo%ih posledica po !ivotnu sredinu neophodno je da privreda prepozna i ispuni svoju socijalnu obavezu da razvija tehniku preko mera odbrane od posledica po ljude. (Ludvig Erhard)

…poverenje u talente i sposobnosti &oveka, tj. u njihovu sklonost ka slobodi. Ona se zala!e za sopstvenu odgovornost, za za%titu imovine, slobode sklapanja ugovora i decentralizovano dono%enje odluka.Gra#anska sloboda ostaje iluzija dokle god nije zasnovana i na osnovnim ekonomskim slobodama: na slobodnom kretanju kapitala i rada, na pravu na privatnu svojinu i na po%tenom obezbe#enju dobiti. (Alfred Miler-Armak)

…jako preduzetni%tvo i podr%ku srednjem sloju. Preuzimanje odgovornosti i rizika predstavljaju zna&ajne pokreta&ke snage dru%tvenog napretka.

Preno%enje odgovornosti [...] podrazumeva sistem u kome preduzetnik ne samo da obezbe#uje sebi privrednu egzistenciju ve" istovremeno ispunjava i zadatak ekonomije dr!ave iako on nije uvek o&igledan i prepoznatljiv za pojedinca. On uop%te nije svestan svog ekonomskog zadatka, ali ga ipak izvr%ava ukoliko je u sistemu slobodne tr!i%ne privrede za%ti"eno slobodno formiranje cena kao motor konkurencije. (Ludvig Erhard)

…po%ten i fer sistem oporezivanja u kome se od

pojedinca uzima deo njegovih ostvarenih rezultata kao

doprinos za zajednicu. Izuzetno je kontradiktorno,

na primer, da gra#anin koji se !ali na neizdr!ivu visinu

poreza o&ekuje istovremeno od dr!ave pomo" koja dr!avi

daje moralno pravo da jo% vi%e pove"a iznos poreza.

(Ludvig Erhard)

Tr!i%na privreda predstavlja najdobronamerniji i najvitalniji privredni poredak koji se mo!e zamisliti. Ukoliko je ispunjen samo minimum osnovnih uslova, iznena#uju"e je koliko se ona dugo mo!e uspe%no boriti protiv otrova, stranih tela i optere"enja – koliko je to mogu"e. [...] A ja dodajem: sve %to ovaj izdr!ljivi sistem mo!e da podnese nije bez granica. 'to optere"enja traju du!e, to su vidljivije negativne posledice i to je kriti&niji test optere"enja koji &ak ni ovaj sistem na kraju ne"e trajno mo"i da izdr!i. (Vilhelm Repke)

...prihvatanje razlika u primanjima dokle god razlika izme#u siroma%nih i bogatih nije prevelika. To je zadatak dr!avne politike raspodele.Pokazalo se da je raspodela dru%tvenog proizvoda preko mehanike cena [...] bolja od raspodele na osnovu nasumi&nih odluka privatnih ili javnih mo"nika. [...] Ali i taj na&in raspodela ne daje odgovore na sva pitanja i potrebno je korigovati je. [...] Nejednakost u primanjima vodi u situaciju u kojoj dolazi do proizvodnje luksuza jo% dok nisu ispunjene hitne potrebe u doma"instvima sa malim primanjima. U tom delu je potrebno da se koriguje raspodela, koja postoji u poretku u kome je prisutna konkurencija. (Valter Ojken)

Samodisciplina, ose"aj za pravdu, iskrenost, po%tenje, vite%tvo, ose"aj za meru, za zajednicu, po%tovanje ljudskog dostojanstva drugih, jake obi&ajne norme – to su sve stvari koje ljudi nose sa sobom kada izlaze na tr!i%te i mere se sa drugima u odnosu konkurencije. (Vilhelm Repke)

…eti&ki temelj na kome stoji privredni i dru%tveni poredak.

Ako u Evropi praktikujemo uspe%nu tr!i%nu privredu, moramo istovremeno da prenesemo na ostale zemlje socijalnu odgovornost koju ose"amo i za koju smo prona%li re%enja po meri ljudi. (Alfred Miler-Armak)

…osnovna politi&ka uverenja u &ijem interesu treba ista"i pozitivne strane stabilnog privrednog poretka na evropskom i me#unarodnom nivou.

… ideju koja na slobodu i socijalnu ravnote!u ne gleda kao na me#usobne suprotnosti.

„”

”„

„”

Fondacija Konrad Adenauer zalaže se za ove principe: u Nemačkoj, u Evropi i u svetu.

© D

avid

Gre

gosz