PLAN GOSPODARENJA OTPADOM Ogulin - dokumenti.azo.hrdokumenti.azo.hr/Dokumenti/PGO_-_Grad_Ogulin.pdf · gospodarenja otpadom negativno se odražava na okoliš, vodu, zrak, more i tlo,

Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada Plan gospodarenja otpadom grada OgulinaOgulinaOgulinaOgulina

PLAN GOSPODARENJA PLAN GOSPODARENJA PLAN GOSPODARENJA PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OTPADOM OTPADOM OTPADOM

GRADA GRADA GRADA GRADA OGULINAOGULINAOGULINAOGULINA

KARLOVAČKAKARLOVAČKAKARLOVAČKAKARLOVAČKA ŽUPANIJA ŽUPANIJA ŽUPANIJA ŽUPANIJA

Zagreb, studeni 2009.


Naručitelj: Grad Ogulin, Ul. B. Frankopana 11, Ogulin

Izrañivač: DVOKUT ECRO d.o.o. Trnjanska 37, Zagreb

Naslov: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA OGULINA

Voditelj projekta: Jérôme Le Cunff, dipl. kem. ing.

Radni tim:

Mario Pokrivač, dipl. ing. prom.

Mr.sc. Gordan Golja, dipl. ing. kem.

Marta Brkić, dipl ing. agr. – ureñenje krajobraza

Ines Geci, dipl.ing.geol.

Zoran Poljanec, prof. biol.

Direktorica: Marta Brkić, dilp. ing. agr.


DVODVODVODVOKUTKUTKUTKUT ECROECROECROECRO

3

SADRŽAJ:

1.0. UVOD I POLAZNE OSNOVE .............................................................................. 4

1.1. NAZIVLJA U PLANU I POPIS I ZNAČENJE MANJE POZNATIH KRATICA I POJMOVA .............................. 4 1.2. SVRHA I OPSEG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM................................................................. 8 1.3. ZAKONODAVNI OKVIR ..................................................................................................12

1.3.1. ODREDBE I OBVEZE PREUZETE IZ PLANA GOSPODARENJA OTPADOM RH ..................................14 1.3.2. PROSTORNI PLAN KARLOVAČKE ŽUPANIJE (KARLOVAC, TRAVANJ 2001.GOD.) ..........................17

1.4. OSNOVNI PODACI O GRADU OGULINU – PREUZETO IZ PPUG OGULIN.........................................20 1.4.1 POLOŽAJ ................................................................................................................20 1.4.2. RELJEF I KLIMATSKA OBILJEŽJA...................................................................................22 1.4.3. ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI I KULTURNA DOBRA..................................................23 1.4.4. PROMET ................................................................................................................25 1.4.5. NASELJA I STANOVNIŠTVO .........................................................................................27 1.4.6. GOSPODARSKE DJELATNOSTI......................................................................................29

2.0. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM .................. 31

2.1. PODACI O KOMUNALNOM OTPADU ...................................................................................31 2.1.1. NAČIN PRIKUPLJANJA I ODVOZA KOMUNALNOG OTPADA ......................................................31 2.1.2. GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM........................................................................32 2.1.3. PROCJENE KOLIČINA KOMUNALNOG OTPADA DO KRAJA 2017.GOD.........................................35

2.2. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREðENIH ODLAGALIŠTA......................................36 2.2.1. POPIS LOKACIJA ODLAGALIŠTA S OSNOVNIM PODACIMA ......................................................37 2.2.2. SLUŽBENO ODLAGALIŠTE GRADA OGULINA "SODOL" .........................................................37

3.0. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA OGULINA ..................................... 41

3.1. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA.........................................................................41 3.1.1. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA I POSEBNIH VRSTA OTPADA ................41 3.1.2. ODLAGANJE KOMUNALNOG OTPADA...............................................................................52

3.2. MJERE IZBJEGAVANJA I SMANJENJA NASTANKA OTPADA NA PODRUČJU GRADA OGULINA..................53 3.2.2. OPĆE PREVENTIVNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOLIČINE KOMUNALNOG OTPADA......54

3.3. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD „SODOL“ .........................59 3.3.1. OPĆE MJERE ZAŠTITE.............................................................................................61 3.3.2. MJERE ZA ZAŠTITU ZRAKA .......................................................................................62 3.3.3. MJERE ZA ZAŠTITU VODA ........................................................................................64 3.3.4. MJERE ZAŠTITE FLORE I FAUNE.................................................................................64 3.3.5. MJERE ZAŠTITE OD BUKE ........................................................................................66 3.3.6. MJERE ZA ZAŠTITU U SLUČAJU AKCIDENTA...................................................................66 3.3.7. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ........................................................................66

3.4. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREðENIH ODLAGALIŠTA I OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA.....67 3.5. IZVORI I VISINA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOðENJE SANACIJE.............................................69 3.6. EDUKACIJA ..................................................................................................................71

4.0. ZAKLJUČAK.................................................................................................... 73



4

1.0. UVOD I POLAZNE OSNOVE

Neodgovarajuće gospodarenje otpadom trenutno je najveći problem zaštite okoliša u

Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije

dostatna, a sam sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti. Takav sustav

gospodarenja otpadom negativno se odražava na okoliš, vodu, zrak, more i tlo, te na klimu,

ljudsko zdravlje i drugi živi svijet.

Aktualno stanje «gospodarenja» otpadom na području Karlovačke županije pa tako i na

području Grada Ogulina predstavlja problem koji je potrebno prioritetno riješiti. Problem je

vidljiv u tome što se dugi niz godina odlagalo na nesanitaran način uz izrazito nizak stupanj

recikliranja kao i obrade/prerade otpada.

1.1. NAZIVLJA U PLANU I POPIS I ZNAČENJE MANJE POZNATIH KRATICA I POJMOVA

U ovom PGO koriste se pojmovi, koji se terminološki pojavljuju u propisima RH kojima se

regulira sustav zaštite okoliša.

• Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti

uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek,

• Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim

pokazateljima,

• Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja, ili

izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari,

ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš,

• Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno

uzrokuje onečišćavanje okoliša,

• Otpadne tvari podrazumijevaju sve tvari ili predmeti odreñene kategorijama otpada

propisanih posebnim pravilnikom, a koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti,

• Proizvoñač otpada jest svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvoñač)

i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili

svojstva otpada,

• Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti

ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava,

• Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim



5

procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim

otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom

procesu istog proizvoñača,

• Opasni otpad – svaki otpad koji može ugroziti okoliš zbog svojstava otpada kao što su

otrovnost, korozivnost, reaktivnost, zapaljivost ili drugi razlog

• Inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim

promjenama.

• Ambalažni otpad je otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja

ambalažu i ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od

ambalaže, isključujući proizvodne ostatke.

• Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija kao npr. namještaj, bijela tehnika, vozila,

madraci, drveće i sl.

• Posebna kategorija otpada je otpad s kojim je postupanje definirano Zakonom o otpadu ,

čl. 104 (ambalaža i ambalažni otpad, električki i elektronski otpad, otpadna vozila,

otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, infektivni otpad, otpad iz rudarstva i

otpadna ulja)

• Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza,

• Skupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad,

• Obrada otpada jest postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom

ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu

smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava

iskoristivost otpada,

• Oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade radi njegova korištenja u

materijalne i energetske svrhe,

• Zbrinjavanje otpada podrazumijeva svaki postupak obrade ili odlaganja otpada propisan

propisima ZOO,

• Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u

energetske svrhe.

• Obrañivač otpada je pravna ili fizička osoba koja skladišti, obrañuje ili odlaže otpad.

• Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – grada i općine i upravno

tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave – županije i Grada Zagreba, nadležno

za poslove zaštite okoliša,

• Odlagalište je najrasprostranjenija i najjeftinija metoda odlaganja otpada. Otpad se odlaže

na pripremljeni teren, zbija se buldožerima ili kompaktorima, a na kraju radnog dana

prekriva se slojem inertnog materijala. Procjedne vode se skupljaju tako da je izbjegnuto



6

onečišćenje površinskih i podzemnih voda. Lokacija odlagališta je udaljena od

grañevinske zone te je dobro povezana pristupnim cestama. Nakon odlaganja

biorazgradivi otpad se razgrañuje. Skupljeni plinovi ispuštaju se kroz odzračne kanale.

Odlagalište mora biti čuvano i ograñeno te mora imati izrañene prateće sadržaje i

opremu.

• Procjedne vode su vode sadržane u otpadu, vode koje nastaju u odloženom otpadu i

vode koje prolaze kroz odloženi otpad, a koje sadrže desorbirane, dispergirane i

otopljene tvari iz otpada,

• Odlagališni plinovi su plinovi nastali fizikalnim, kemijskim i biološkim procesima u

odloženom otpadu,

• Sanacija odlagališta otpada je sustav mjera poduzetih radi smanjenja štetnog utjecaja

odlagališta otpada na ljudsko zdravlje i okoliš,

• Predobrañivanje je djelomično obrañivanje otpada prije skladištenja, obrañivanja, ili

odlaganja otpada,

• Eluat je proizvod laboratorijske simulacije procjeñivanja vode kroz otpad, koji se sastoji

od desorbiranih, dispergiranih i otopljenih tvari iz uzorka otpada i vode,

• Divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili pojedina

domaćinstva unutar neke općine ili grada odlažu svoj otpad na nekontroliran način,

• Pretovarna stanica je mjesto ili pogon gdje se otpad iz manjih vozila pretovaruje u velike

kontejnere koji se odvoze na veliku udaljenost (do mjesta za zbrinjavanje otpada). U

većim pogonima moguće je i izdvajanje pojedinih komponenti otpada,

• Reciklažno dvorište je mjesto gdje stanovnici ili firme donose po vrstama izdvojene

reciklirajuće materijale i ubacuju ih u odgovarajuće kontejnere,

• Zeleni (reciklažni) otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno skupljaju

reciklirajući materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad),

• Izdvajanje i recikliranje je podjela otpada u grupe sličnih materijala kao npr. papir,

staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad. Takoñer to je i sortiranje unutar iste grupe

otpada (bijelo i tamno staklo, različite vrste plastike). Obavlja se ručno i strojno,

• Odobrena ili službena lokacija ili objekt podrazumijeva lokaciju ili objekt za odlaganje

otpada, koji su odobrile odgovarajuće institucije,

• Smetlište je isto što i nekontrolirano odlagalište, odnosno «divlje odlagalište»,

• Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti

ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno

utjecati na okoliš,

• Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim



7

akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena,

nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odreñenoj količini i/ili koncentraciji

ima takva svojstva,

• Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje

prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu,

• Katastar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu

unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš.

• Specifična količina otpada po stanovniku je količina komunalnog otpada koja se

organizirano skupi iz domaćinstava, institucija i usluga (izražena u kilogramima koje

stanovnik stvori u jednom danu).

Popis korištenih kratica sa značenjem je prikazan u slijedećoj tablici:

Kratica Englesko značenje Hrvatsko značenje Al-Fe Aluminij-željezo CZGO Centralna zona za gospodarenje s otpadom DIN njem.: Deutsches Institut für

Norme Njemački institut za norme

EC European Comission Europska komisija EEZ Europska ekonomska zajednica EFTA European Free Trade

Association Europska udruga slobodne trgovine

EMS Environmental Management Standardi upravljanja okolišem EPA Environmental Protection

Agency Agencija sa zaštitu okoliša

EU European Union Europska unija EWC European Waste Catalogue Europski katalog otpada GUP Generalni urbanistički plan HEP Hrvatska elektroprivreda HPT Hrvatska pošta i telekomunikacije IVO Izbjegavanje-Vrednovanje-Oporaba-Odlaganje ISO International Standard

Organisation Meñunarodna organizacija za standarde

ISO14001 International Standard Organisation

Norma za uspostavu sustava upravljanja okolišem ISPA Instrument for Structural

policies for Pre-Accession Instrument za strukturnu politiku u pretrpistupnom razdoblju

JP Javno poduzeće KEO Katastar emisija u okoliš KD Komunalno društvo KŽ Karlovačka županija LD Landfill Directive Direktiva o odlagalištima MBO Mikrobiološka obrada MET Metalna ambalaža MU Meñunarodni ugovor MZOPUG Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i NIMBY Not In My Back Yard Ne u mom dvorištu NIMET Not In My Election Time Ne za vrijeme mog mandata NN Narodne novine OECD Organisation for Economic Co- Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj



8

PE Polietilen PET Polietilen-teraftalat PGO Plan gospodarenja otpadom PP Prostorni plan PP Polipropilen PPUG Prostorni plan ureñenja grada PVC Polivinil-klorid RD Reciklažno dvorište RH Republika Hrvatska ROHS Restriction of Hazardous Ograničavanje opasnih tvari SAD Sjedinjene Američke države SUO Studija o utjecaju na okoliš UNESCO United Nations Educational, Organizacija Ujedinjenih Naroda za obrazovanje,

znanost i ŽCGO Županijski centar za gospodarenje otpadom

1.2. SVRHA I OPSEG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

Polazišta za izradu PGO Grada Ogulina su pravno-zakonodavni okvir Republike Hrvatske i EU,

meñunarodni ugovori, državni strateški dokumenti gospodarenja otpadom, planski

dokumenti gospodarenja otpadom (državni i županijski), prostorno-planska dokumentacija

(državna, županijska, lokalna), pravni akti lokalne samouprave i projektni zadatak. Plan je

izrañen i na temelju informacija dobivenih od gradskih službi i poduzeća koji su na području

grada važni sudionici u gospodarenju otpadom.

Zakonom o otpadu («Narodne novine» broj 178/04, 111/06 i 60/08, 87/09), propisane su

obveze donošenja planskih dokumenata u vidu Plana gospodarenja otpadom države,

županije, a nakon toga i Plana gospodarenja otpadom grada/općine koji se donose za 8-

godišnje razdoblje.

Gradski plan donosi se za 8-godišnje razdoblje te ga gradonačelnik dostavlja gradskom vijeću

na usvajanje. Ujedno je županijskim Planom gospodarenja otpadom propisana provedba

procedure usvajanja od strane Županije odnosno Upravnog odjela za prostorno ureñenje,

gradnju i zaštitu okoliša, Pododsjeka za zaštitu okoliša.

Izvršavanje Plana provjerava se godišnje, gdje je gradonačelnik dužan do 30. travnja tekuće

godine dostaviti gradskom Vijeću Izvješće o provedbi plana na usvajanje. Ujedno nadzor nad

provedbom Plana kao i provjeru usvojenog Izvješće provodi nadležni upravni odjel Županije

koji usvojeno Izvješće prosljeñuje u MZOPU i AZO.

Izmjene i dopune Plana mogu se donijeti samo za četverogodišnje razdoblje temeljem

analize učinkovitosti mjera vidljivih iz Izvješća.



9

Gradski Plan detaljnije je usmjeren na razradu i propisivanje mjera gospodarenja

komunalnim otpadom, ali s obzirom da je razlika izmeñu pojedinih vrsta otpada i

komunalnog otpada mala, ovaj Plan će se dotaknuti tematike i posebnih kategorija otpada

kao što su: ambalažni otpad, otpad/mulj sa pročistača, grañevinski otpad. animalni otpad i

dr.

Svaka Općina ili Grad treba postaviti svoje ciljeve i mjere za provoñenje kako bi se što prije

postigli rezultati na područjima što većeg izbjegavanja novonastalih količina otpada kao i na

povećanju % reciklaže, obrade i oporabe otpada. Gradskim Planom je potrebno propisati

poticanje mjere izbjegavanja, mjere sortiranja i odvajanja u domaćinstvima, mjere uspostave

zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, mjere obrade otpada prije njegovog odlaganja, mjere

sanacije postojećih lokacija onečišćenih otpadom i dr.

Potrebno je naglasiti da se troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju prema kriteriju

količine i svojstva otpada, uz primjenu načela „onečišćivač plaća“. Za komunalni

otpad mogu se primijeniti i drugi obračunski kriteriji u skladu s propisom kojim se ureñuje

komunalno gospodarstvo, ali treba procijeniti koliko su stimulativni unutar sustava u kojem

nastojimo poticati smanjenje nastanka i primarnu reciklažu otpada.

Potrebno je naglasiti funkcioniranje planiranog sustava gospodarenja otpadom na području

Karlovačke županije. Postojat će samo jedan Centar gospodarenja otpadom koji će otpad

preuzimati od stanovništva, a njegovo će zbrinjavanje naplaćivati temeljem količine, odnosno

vaganjem. S obzirom na navedenu situaciju u cilju svake Općine ili Grada je da potakne

primarnu reciklažu, selekciju i gospodarenje posebnim vrstama otpada tako da do krajnjeg

cilja (CGO-a) doñe što manja količina otpada.

Osnovni principi gospodarenja otpadom svode se na:

• Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava.

• Ako se nastajanje otpada ne može izbjeći niti smanjiti, otpad se mora ponovno koristiti – reciklirati i/ili oporabiti.

• Otpad koji se više ne može racionalno iskoristiti trajno se odlaže na prihvatljiv način za okoliš.

Strategijom gospodarenja otpadom RH, utvrñeni su KVANTITATIVNI CILJEVI koji odreñuju

dinamiku ostvarivanja strateških ciljeva za područje cijele RH, a prikazani su tablicama 1. i 2.



10

Tablica 1.: Kvantitativni ciljevi za količine otpada

Udio (%) / godina Ciljevi

2005. 2010. 2015. 2020. 2025.

Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada

80 85 90 95 99

Količina odvojeno skupljenog i recikliranoga komunalnog otpada

6 8 12 18 25

Količina obrañenoga komunalnog otpada 2 10 20 25 30

Količina odloženoga komunalnog otpada 95 80 68 58 45

Količina odloženoga biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995. 95 85 75 55 35

Tablica 2.: Ciljane kvote oporabe i recikliranja za neke tokove otpada

Kvota (% težine) Otpad Rok

oporaba recikliranje

Ambalažni otpad 2010.

2015.

50 – 60

65

25 – 45

55 – 60

Otpadna vozila 2015.

2025.

85

95

80

85

e-otpad 4 kg/stan/god 2015. 70 – 80 50 –80

Otpadne gume vozila 2010

2015

70 – 80

90

60 – 70

70

Otpadna ulja 2010 90 -

Predloženi koncept gospodarenja otpadom IVO (IZBJEGAVANJE – VREDNOVANJE –

ODLAGANJE), primjenjiv je za sve tokove otpada. Bitni sudionici u cjelokupnom sustavu

gospodarenja otpadom su gradovi/općine kao i pripadajuće gospodarstvo i stanovništvo, te

su njihove najvažnije zadaće:

Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi)

• donijeti plan gospodarenja otpadom Grada, usklañen s državnim i županijskim

planom gospodarenja otpadom

• prostornim planom utvrditi lokacije grañevina i postrojenja za gospodarenje

otpadom



11

• organizirati sakupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa

standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada

• sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo

• omogućiti odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina i bio-otpada, te

organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom

• dostavljati podatke u skladu s propisima

• stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda.

Proizvoñači otpada –kućanstva

• odlagati otpad na odgovarajući način

• odlagati otpad namijenjen oporabi (papir, staklo, PET-ambalaža, limenke,

staro željezo, biootpad i dr.) ili posebnoj obradi (baterije, ulja, bio-otpad,

lijekovi i dr.) u odgovarajuće spremnike/reciklažna dvorišta ili na druga

odgovarajuća mjesta i način (npr. kompostiranje)

• kupovati proizvode koji sadrže reciklirane materijale te kupovati proizvode i

koristiti usluge koje stvaraju manje otpada (pridržavati se osnovnih načela

održivog razvoja)

• biti aktivnim sudionikom programa i aktivnosti na unapreñivanju sustava

gospodarenja otpadom.

Drugi proizvoñači otpada i proizvoda

• izrañivati planove gospodarenja otpadom

• prijavljivati sve vrste i količine proizvedenog otpada

• omogućiti (i platiti) odvojeno skupljanje, prijevoz i oporabu i/ili zbrinjavanje

(obradu i/ili odlaganje) otpada kojeg stvaraju

• izbjegavati stvaranje otpada i smanjivati otpad na mjestu nastanka



12

1.3. ZAKONODAVNI OKVIR

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su u Zakonu o

otpadu ("Narodne novine" broj 178/04, 111/06 i 60/08), Strategiji gospodarenja

otpadom ("Narodne novine" broj 130/05), Planu gospodarenja otpadom Republike

Hrvatske ("Narodne novine" broj 85/07) i Planu gospodarenja otpadom Karlovačke

županije („Glasnik Karlovačke županije“ 01/2008). Navedeni propisi usklañeni su sa

europskim direktivama te su dobar temelj prioritetnog rješavanja problema

gospodarenja otpadom. Sljedećim popisom evidentirani su zakoni i pravilnici koji

reguliraju sustav gospodarenja na području RH s ciljem što većeg izbjegavanja

nastajanja otpada kao i sa ciljem što veće reciklaže, obrade i oporabe otpada.

Pregled propisa koji ureñuju gospodarenje otpadom u RH

• Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05

• Plan gospodarenja otpadom RH, NN 85/07,

• Zakon o otpadu, NN 178/04, 111/06, 60/8, 87/09

• Zakon o potvrñivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog

otpada i njegovu odlaganju, NN - Meñunarodni ugovori 3/1994

• Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada, NN 50/05

• Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom, NN 69/06, 17/07

• Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, NN 32/98

• Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i

mjerilima za utvrñivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom, NN 71/04

• Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07,111/07

• Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada, NN 117/07

• Pravilnik o vrstama otpada, NN 27/96

• Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 i 112/01

• Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada, NN 45/07

• Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, NN 97/05, 115/05

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama, NN 40/06

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, NN 133/06



13

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, NN 136/06

• Pravilnik o gospodarenju otpadnim električkim i elektroničkim ureñajima i opremom, NN

74/07

• Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom, NN 72/07

• Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, NN 42/07,

• Pravilnik o gospodarenju grañevnim otpadom , NN 38/08

• Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj

koristi u poljoprivredi, NN 38/08,

• Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu voñenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na

opterećivanje okoliša otpadom, NN 120/04

• Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u

organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave

djelatnošću izvoza neopasnog otpada, NN 51/06

• Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu odreñivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina

i jedinicama lokalne samouprave, NN 59/06

• Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša

otpadom, NN 95/04

• Odluka o uvjetima označavanja ambalaže, NN 155/05, 24/06, 28/06

• Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u

2006., NN 64/06

• Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u

2007., NN 37/07

Postoji niz dodatnih propisa (zakona, pravilnika, uredbi) koji takoñer reguliraju i utječu na

gospodarenje otpadom:

• Zakon o komunalnom gospodarstvu, NN 36/95, 70/97, 128/99,110/04

• Zakon o zaštiti okoliša, NN 110/07,

• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 64/08

• Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) sa pripadajućim

mu pravilnicima

• Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša, NN 35/08

Direktive Europske unije Temelji politike gospodarenja otpadom u EU sadržani su u Rezoluciji Vijeća Europe o

strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na Okvirnoj direktivi o otpadu

(75/442/EEC) i ostalim propisima o gospodarenju otpadom u EU.



14

EU PROPISI

Gospodarenje otpadom

Direktive o oporaba i

odlaganju otpada

Direktiva o odlaganju otpada

(99/31/EC)

Direktiva o spaljivanju otpada

(2000/76/EC)

Direktiva o spaljivanju opasnog otpada (94/67/EC)

Direktiva o integriranom sprječavanju i nadzoru

onečišćenja (96/61/EC)

Direktive o odreñenim

vrstama otpada

Direktiva o odlaganju otpadnih

ulja (75/439/EEC)

Direktiva o baterijama i

akumulatorima (91/157/EEC)

Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu

(94/62/EC)

Direktiva o otpadnim vozilima (2000/53/EC)

Direktiva o električkom i elektroničkom otpadu

(2000/96/EC)

Okvirne direktive

Direktiva o otpadu

(75/442/EEC)

Direktiva o opasnom otpadu

(91/689/EEC)

Direktiva o prijevozu,

izvozu i uvozu otpada

Uredba br. 259/93 (Regulation

259/93) o nadzoru i kontroli pošiljaka otpada koje se

otpremaju unutar Europske zajednice, ulaze u nju, ili iz nje izlaze

Rezolucija Vijeća EU kao i Okvirna direktiva o otpadu predstavljaju jedan od temelja

Kohezijske politike EU razvoja i zaposlenosti. Navedenom politikom nastoji se maksimalno

povećati ekonomska dobit kao i smanjiti stupanj zagañenja okoliša na samom izvoru

njegovog nastanka

Implementirajući načela u sektor gospodarenja otpadom dolazimo do prioritetnih akcija:

prevencija, reciklaža i biološka razgradnja otpada koji su jeftiniji sustavi a osiguravaju

višu zaposlenost za razliku od spaljivanja i samog odlaganja otpada.

1.3.1. ODREDBE I OBVEZE PREUZETE IZ PLANA GOSPODARENJA OTPADOM RH

Sadržaj i način izrade Plana gospodarenja otpadom grada Ogulina temelji se na Planu

gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kao i Planu gospodarenja otpadom

Karlovačke županije, a sastavni dijelovi Plana su:

1 Polazišta izrade dokumenta

2 Opis postojećeg stanja i

3 Planirani sustav gospodarenja otpadom.



15

Temeljem zakonske regulative kao i odredbi Plana gospodarenja otpadom RH i potrebno je

prioritetno, do kraja 2008. godine donijeti Plan gospodarenja otpadom grada.

Planom se detaljno odreñuju i propisuju:

1. Mjere, aktivnosti i rokovi uspostave kao i provoñenja cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom na području općine/grada.

a. Odrediti lokacije i načine skupljanja, predobrade ili obrade pojedinih vrsta otpada,

glede iskorištavanja vrijednih svojstava otpada. Planirati i odrediti lokacije zelenih

otoka, reciklažnog dvorišta, lokacije za prihvat grañevinskog otpada...

b. Promijeniti način naplate zbrinjavanja otpada, odnosno primijeniti drugi

obračunski kriterij uz primjenu načela «onečišćivač plaća». U novi tarifni sustav, u

cijenu odnosno troškove gospodarenja otpadom ugraditi troškove sakupljanja,

obrañivanja , odlaganja otpada kao i troškove sanacije onečišćenih područja i dr.

2. Uključiti se u centralni sustav gospodarenja otpadom Županije (CGO-a).

3. Evidentirati lokacije onečišćenih područja te propisati mjere sanacije i rokove provedbe.

Okvirni rok je 2011 god.

a. Hitno saniranje i zatvaranje odlagališta koja ne udovoljavaju zakonske uvjete –

ukoliko je lokacija odnosno kapacitet odlagališta manji od 40 000 m3 – za sanaciju

je potreban samo sanacijski program.

4. JLS treba donijeti Odluku o mjerilima, postupku i načinu utvrñivanja naknade vlasnicima

o umanjenoj vrijednost nekretnina. Temeljem odluke, upravno tijelo JLS izdaje rješenja

za sve nekretnine koje su na udaljenosti od 500m od grañevina za zbrinjavanje otpada.

a. Grañevine zbrinjavanja otpada su: Centri gospodarenja otpadom, odlagališta

otpada (inertnog, neopasnog i opasnog) i spalionice otpada.

1.3.1.1. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Temeljni zadatak PGO u navedenom razdoblju je organiziranje provoñenja glavnih ciljeva

Strategije RH, postavljene za razdoblje 2005. do 2025. na području gospodarenja otpadom u

Karlovačkoj županiji i to:

• sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,

• uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,

• sanacija «crnih točaka», lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom,

• razvoj i uspostava Regionalnog (županijskog) centra za gospodarenje otpadom «Babina

Gora», s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i

• uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.



16

Županijska skupština KŽ donosi Plan za razdoblje 2009.- 2017., koji sukladno Zakonu o

otpadu (NN 178/04 i 111/06), sadrži sljedeće:

• mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,

• mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja

• ne zahtijeva previsoke troškove,

• mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja

otpada,

• plan gradnje grañevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada u cilju

• uspostavljanja cjelovite nacionalne mreže grañevina za zbrinjavanje otpada,

• mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neureñenih odlagališta,

• mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,

• izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera,

• rokove za izvršenje utvrñenih mjera.

Nadzor nad provedbom Plana obavlja Nadležni ured koji je dužan jednom godišnje

podnositi Županijskoj skupštini izvješće o provedbi plana – poglavito o izvršenju utvrñenih

obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.

Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine donosi gradsko/općinsko vijeće za

razdoblje od osam godina, a njegovu provedbu nadzire nadležni ured. Provedbom ovog

plana postići će se:

• uspostava sustava gospodarenja otpadom u županiji po županijskom konceptu,

• povećanje udjela odvojeno prikupljanog otpada,

• recikliranje i ponovna oporaba otpada,

• prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja

• smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu,

• izdvajanje goriva iz otpada (GIO),

• smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima,

• smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš,

• samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.



17

1.3.2. PROSTORNI PLAN KARLOVAČKE ŽUPANIJE (KARLOVAC, TRAVANJ 2001.GOD.)

Plan prostornog ureñenja

3.7. Postupanje s otpadom

Postupanje s otpadom, prava, obveze i odgovornosti jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih i

fizičkih osoba u postupanju s otpadom, prema načelima zaštite okoliša, meñunarodnog prava i

najbolje svjetske prakse, odreñeni su Zakonom o otpadu.

Prema mjestu nastanka, otpad se svrstava na komunalni i tehnološki otpad, a prema svojstvima na

opasni i inertni otpad.

3.7.1. Komunalni otpad

U komunalni otpad ubraja se otpad koji nastaje u kućanstvima i čišćenjem javnih površina,

kao i dio otpada koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, a sličan je otpadu

iz kućanstava. Temeljem Studije gospodarenja komunalnim otpadom, postupanje s otpadom predviña

se temeljiti na:

• Prikupljanju i ponovnom korištenju iskoristivog otpada;

• Trajnom sigurnom skladištenju i uništavanju štetnog i opasnog otpada.

Kako se organiziranim sakupljanjem i odvozom otpada trenutno prikupi oko polovice proizvedenog

otpada, prvi cilj gospodarenja otpadom je da se do 2015. godine odvozom obuhvati oko 90%

domaćinstava i sva industrija. Prikupljanje otpada trebalo bi se vršiti sa više vrsta posuda:

• Čelične pocinčane kante kapaciteta 110 litara – individualna domaćinstva (jednostambena);

• Mali zatvoreni čelični pocinčani kontejneri kapaciteta 1100 litara – za višestambene grañevine

ili manje gospodarske pogone / cjeline;

• Veliki otvoreni čelični kontejneri kapaciteta 5000 litara – za potrebe sezonskih kampanja

odvoza krupnog otpada, kao i za prvu fazu sakupljanja otpada u ruralnim naseljima;

• Prihvatni depo – kontejneri kapaciteta 5 do 15 m3 - kao centralno mjesto prikupljanja otpada

manjih naselja.

Za potrebe selekcije i ponovnog korištenja otpada u prvoj će fazi biti potrebno izgraditi lokalna

sabirališta u centrima jedinica lokalne samouprave te centralni ureñaj za selekciju iskoristivog otpada

u Karlovcu - Ilovac. U drugoj je fazi potrebno postaviti lokalna sabirališta u svakom naselju sa više od

500 stanovnika. Dok se ne ostvare navedene pretpostavke, sav se komunalni otpad odlaže na lokacije

predloženih deponija, uz njihovo ureñivanje u skladu sa standardima za tu vrstu grañevina.



18

Za potrebe trajnog odlaganja komunalnog otpada potrebno je na području Županije izgraditi tri velika

centralna odlagališta i to:

• Karlovačko odlagalište otpada za potrebe gradova Karlovac, Duga Resa i Ozalj te općina

Žakanje, Ribnik, Netretić, Draganić, Lasinja, Bosiljevo, Barilović, Krnjak i Vojnić – potrebne površine

najmanje 28 ha;

• Ogulinsko odlagalište otpada za potrebe Grada Ogulina te općina Josipdol, Tounj, Plaški i

Saborsko – potrebne površine najmanje 7 ha;

• Slunjsko odlagalište otpada za potrebe Grada Slunja te općina Cetingrad i Rakovica – potrebne

površine najmanje 4 ha.

Ukoliko pojedina jedinica lokalne samouprave utvrdi da otpad može jeftinije odlagati na drugom

odlagalištu od ovdje navedenih to je moguće učiniti uz adekvatno povećanje površine odlagališta na

koje se želi odlagati otpad.

Općine i gradovi u okviru svojih prostornih planova dužni su odrediti lokaciju rezervnog odlagališta

koje bi se aktiviralo u slučaju više sile kao što je elementarna nepogoda ili ratna opasnost.

U izradi prostornih planova gradova/općina potrebno je odrediti lokacije prikupljališta i stalnih odnosno

rezervnih odlagališta otpada, a u izradi generalnih planova ureñenja i planova ureñenja manjeg

naselja lokacije za lokalna sabirališta otpada.

3.7.2.Tehnološki otpad

Tehnološki otpad nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim

djelatnostima, a po količinama, sastavu i svojstvima razlikuje se od komunalnog otpada. Razvrstava se

ovisno o svojstvima i mjestu nastanka u dvadeset grupa prema djelatnosti, procesu, odnosno, dijelu

procesa iz kojeg potječe i za njega se vodi katalog otpada. Opasni otpad u katalogu otpada ima

oznaku zvjezdice (*). Ukoliko dio otpada ima vrijedna svojstva koja se mogu iskoristiti, proizvoñač je

dužan otpad razvrstati na mjestu nastanka i skladištiti u uvjetima za očuvanje kakvoće u svrhu

obrade. Tehnološkom otpadu koji je po svojstvima neopasan, prije odlaganja na odlagalište odreñuje

se sastav eluata i ovisno o sastavu eluata on se odlaže na odlagalište I ili II kategorije, odnosno na

zajedničko odlagalište s komunalnim otpadom.. Pravna ili fizička osoba koja proizvodi otpad vodi

očevidnik s podacima o vrsti, količini, mjestu nastanka, načinu i mjestu skladištenja, obrañivanja i

odlaganja, a ti se podaci koriste i za izradu katastra o vrstama otpada te burzu otpada.

Kao posebne kategorije otpada u propisima se izdvajaju ambalažni otpad te otpadna ulja, koja se

takoñer u većim količinama javljaju kao tehnološki otpad.



19

3.7.3.Opasni otpad

Prema svojstvima, otpad može biti opasan ili inertni. Inertni otpad ne sadrži ili sadrži malo tvari koje

podliježu fizikalnoj, kemijskoj ili biološkoj razgradnji. Opasni otpad sadrži tvari koje imaju svojstvo

eksplozivnosti, reaktivnosti, zapaljivosti, nagrizanja, nadražljivosti, toksičnosti, infektivnosti,

kancerogenosti, mutagenosti, teratogenosti, ekotoksičnosti, otpuštanja otrovnih plinova kemijskom

reakcijom ili biološkom razgradnjom ili druga svojstva štetnosti, a utvrñen je dodacima I, II i III

Zakona o ratifikaciji Konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu

odlaganju (N.N. M.U. br. 3/94).

Prilikom postupanja s tehnološkim i komunalnim otpadom, mora se iz njega izdvojiti opasni otpad i s

njim postupati sukladno posebnim odredbama koje se odnose na opasni otpad, što podrazumijeva

držanje i prijevoz u specijalnim i označenim posudama i spremnicima, odvojeno skladištenje pod

propisanim uvjetima uz voñenje očevidnika na mjestu nastanka i plaćanje naknade, odvojeno

skupljanje, odvojen prijevoz pod uvjetima propisanim za prijevoz opasnih tvari.

Kako je postupanje s opasnim otpadom djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, provoñenje

mjera postupanja s opasnim otpadom koje će biti utvrñene Strategijom zaštite okoliša (u izradi)

osigurava Vlada. Programom prostornog ureñenja Republike Hrvatske lokacije grañevina za odlaganje

opasnog otpada utvrñene su na razini 4 makroregije, od kojih su Karlovačkoj županiji najbliže Zagreb i

Rijeka. U Karlovačkoj županiji predviñene su grañevine za postupanje s opasnim otpadom:

• grañevina za obrañivanje i skladištenje opasnog otpada na području Karlovca;

• grañevina za skladištenje opasnog otpada na području Ogulina;

• grañevina za skladištenje opasnog otpada na području Slunja.

Odredbe za provoñenje

9. POSTUPANJE S OTPADOM

9.1. Postupanje s otpadom predviña se temeljiti na rješenjima Studije gospodarenja otpadom: • sakupljanjem i odvozom otpada potrebno je obuhvatiti svu industriju i što veći broj

domaćinstava; • za potrebe selekcije i ponovnog korištenja otpada potrebno je izgraditi lokalna

sabirališta u centrima jedinica lokalne samouprave te centralni ureñaj za selekciju iskoristivog otpada u Karlovcu;

• potrebno je postaviti lokalna sabirališta u svakom naselju sa više od 500 stanovnika; • do ostvarivanja navedenih pretpostavki, sav se komunalni otpad odlaže na lokacije

predloženih odlagališta, uz njihovo ureñivanje u skladu sa standardima za tu vrstu grañevina.

9.2. Za potrebe trajnog odlaganja komunalnog otpada potrebno je na području Županije izgraditi tri velika centralna odlagališta i to: • Karlovačko odlagalište za potrebe gradova Karlovac, Duga Resa i Ozalj te općina

Žakanje, Ribnik, Netretić, Draganić, Lasinja, Bosiljevo, Barilović, Krnjak i Vojnić – potrebne površine najmanje 28 ha;

• Ogulinsko odlagalište za potrebe Grada Ogulina te općina Josipdol, Tounj, Plaški i



20

Saborsko – potrebne površine najmanje 7 ha; • Slunjsko odlagalište za potrebe Grada Slunja te općina Cetingrad i Rakovica – potrebne

površine najmanje 4 ha.

9.3. Odlaganje otpada na predložena odlagališta nije za jedinice lokalne samouprave obvezujuće, ali u slučaju odabira drugog odlagališta, alternativa mora površinom i ostalim uvjetima u konačnici odgovarati ukupnim potrebama Županije.

9.4. Općine i gradovi u okviru svojih prostornih planova dužni su odrediti lokaciju rezervnih odlagališta koja će se aktivirati u slučaju više sile kao što je elementarna nepogoda ili ratna opasnost.

9.5. U izradi PPUO/G potrebno je odrediti lokacije prikupljališta i odlagališta (stalnih/ rezervnih), a u izradi GPU-a i UPU-a i lokacije za lokalna sabirališta otpada.

9.6. Potrebno je sanirati postojeća kontrolirana odlagališta i “divlje deponije”.

9.7. Potrebno je provesti istraživanja i iznaći lokacije za grañevine za skladištenje i obradu opasnog otpada: • grañevina za obrañivanje i skladištenje opasnog otpada na području Karlovca • grañevina za skladištenje opasnog otpada na području Ogulina • grañevina za skladištenje opasnog otpada na području Slunja.

1.4. OSNOVNI PODACI O GRADU OGULINU – PREUZETO IZ PPUG OGULIN

1.4.1 POLOŽAJ

Grad Ogulin se nalazi u sastavu Karlovačke županije i prostorno je najveća jedinica lokalne

samouprave. Zauzima površinu od 534,34 km2, što čini 14,75% sveukupne površine

Karlovačke županije. U njegova 24 samostalna naselja živjelo je prema prvim rezultatima

popisa od 31.3.2001. godine 15.082 stanovnika naselja popisa (13.982 stalno prisutnih

stanovnika naselja popisa), koji su predstavljali 10,76% (10,78%) odgovarajućih stanovnika

Karlovačke županije. Prosječna gustoća naseljenosti Grada Ogulina 2001. godine je bila

veoma mala, samo 28,23 stanovnika naselja popisa na km2, što je znatno manje nego je bio

prosjek u Karlovačkoj županiji (38,69 st/ km2) ili hrvatski prosjek (77,49 st/km2).

Teritorij Grada Ogulina smješten je na tromeñi Karlovačke, Primorsko - goranske i Ličko –

senjske županije. To je samo dio bivše općine Ogulin, koja je još obuhvaćala današnje

općine Josipdol, Tounj, Plaški i Saborsko. Zato prostor Grada Ogulina na zapadu graniči s

područjima Grada Novi Vinodolski i općine Mrkopalj te na sjeveru Grada Vrbovsko iz

Primorsko - goranske županije, a na jugu s općinom Brinje iz Ličko - senjske županije. Na

sjeveru još graniči s općinama Bosiljevo i Generalski stol, a na istoku s općinama Barilović,

Tounj i Josipdol, sve iz Karlovačke županije.



21

Slika 1. Položaj Grada Ogulina u Karlovačkoj županiji

Grad Ogulin nalazi se u sastavu Karlovačke županije i čini ga 24 naselja.

Desmerice Donje Dubrave Donje Zagorje

Drežnica Dujmić Selo Gornje Dubrave

Gornje Zagorje Hreljin Ogulinski Jasenak

Marković Selo Ogulin Otok Oštarijski

Ponikve Popovo Selo Potok Musulinski

Puškarići Ribarići Sabljak Selo

Salopek Selo Sveti Petar Trošmarija

GRAD OGULIN (24 naselja)

Turković Ogulinski Vitunj Zagorje

Površina grada iznosi prema podacima Prostornog plana ureñenja grada 536,7 km2, što

iznosi 14,73 % površine županije.



22

Slika 2. Grad Ogulin – uže područje grada

1.4.2. RELJEF I KLIMATSKA OBILJEŽJA

Prostor Grada Ogulina, koji se nalazi u rubnim dijelovima regije Gorskog kotara, ima

prijelazne značajke, kako prema Pokuplju i Kordunu, tako i prema Lici i drugim dijelovima

Gorskog kotara. Ističu se dinarski smjer pružanja stijena, udolina i grebena, tipičan krški

reljef s uslojenim vapnenačkim i dolomitnim stijenama, krška hidrografska cirkulacija, manje

površinska, a više podzemna s relativno malim tokovima, s brojnim vrelima i ponorima.

Svojom dužinom i značenjem ističe se rijeka Dobra s dva svoja odvojena površinska toka.

Klima je kontinentalna. Prisutna je velika količina padalina, uključujući i snijega, veće

oscilacije godišnjih temperatura, niže temperature, ljetne svježine, kratko vegetacijsko

razdoblje. U vegetacijskoj strukturi od nižih prema višim predjelima rasprostranjena je šuma

hrasta kitnjaka s običnim borom, gorska šuma bukve, šuma bukve i jele, a na vrhovima je



23

predplaninska šuma bukve. Ima veći broj šumskih gospodarskih jedinica i lovišta. Nalazi se

nekoliko eksploatacijskih polja grañevinskog kamena.

Prema MCS ljestvici područje Ogulina pripada VII. stupnju potresne zone.

Prostor Ogulina nalazi se na rubu područja kontinentalne klime koja u području Kapelskog

gorja prelazi u planinsku klimu. Klimu karakteriziraju izražena ljeta i zimska godišnja doba.

Ljeta su vruća, sparna, s pojavom pljuska i proloma oblaka praćenih grmljavinama. Ljeti su

takoñer topliji niži reljefni oblici, a pokazuju pripadnost temperaturnoj amplitudi izmeñu 21 –

22oC, a sjeverozapadni dio 16 – 18oC. Zime su duge i u pravilu hladne, no s takoñer

nerijetkim naglim zatopljenjima. Obilne snježne oborine u pravilu se zadržavaju i do 40 dana

u sezoni. Karakteristično za klimu je i razmjerno velika razlika dnevne i noćne temperature

što rezultira pojavom rose ljeti, a zimi i u prijelaznim razdobljima pojavom snažnog jutarnjeg

mraza.

Temperatura pada s visinom reljefa od obale prema grebenu Velebita i prema Velikoj Kapeli.

Najveći dio zaravni i polja ima srednju siječanjsku temperaturu oko –2oC. Apsolutno

minimalna temperatura zabilježena u Gradu Ogulinu iznosi –28,5oC, a apsolutno maksimalna

+39,5oC. Veći dio prostora karakterizira maritimno-pluvialnetrijski režim, više padalina u

hladnoj, nego u toploj polovici godine. Prosječne količine padalina iznose 1600 – 1700 mm,

meñutim kraj se odlikuje relativnom suhoćom. Velika je važnost magle, posebno u nižim

dijelovima reljefa. Smjer i brzina vjetra ovise o lokalnim reljefnim oblicima, a glavni smjerovi

vjetra su bura i jugo. Bura je suh i hladan vjetar koji puše iz smjera sjeveroistoka i u pravilu

donosi razvedravanje. Jugo je topao i vlažan vjetar koji puše iz Primorja, tj. Kapele i donosi

oborine. Karakteristična je česta pojava fena, suhog vjetra koji se, pri spuštanju niz padine

Kapelskog gorja snažno zagrijava te u kratkom vremenu naglo podiže temperaturu zraka.

Zimi tu pojavu prati naglo topljenje snijega.

1.4.3. ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI I KULTURNA DOBRA Na području Grada Ogulina, prema Zakonu o zaštiti prirode (NN. br. 30/94 i 72/94, 162/03),

nalaze se slijedeći zaštićeni dijelovi prirode:

- Bijele i Samarske stijene – strogi rezervat,

- Klek – značajni krajobraz,

- Klek – posebni rezervat (botanički, geomorfološki),

- Visibaba – spomenik prirode (geomorfološki).



24

Osim zaštićenih dijelova prirodne baštine, Strategijom i programom prostornog ureñenja

Republike Hrvatske predloženo je Mrežnica s kanjonom i dijelom obalnog pojasa i prostor

Bjelolasice i dio naselja Jasenak (Vrelo) za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode a

za koje bi se trebao donijeti odgovarajući akt o zaštiti, i to u rangu:

• park prirode

Park prirode Mrežnica obuhvaćao bi prostor na području gradova Duge Rese, Ogulina i Slunja

i općina Generalski Stol, Tounj i Josipdol.

Park prirode Bjelolasica obuhvaćao bi prostor na području Grada Ogulina, Grada Senja i

Općine Mrkopalj.

Osim zaštićenih dijelova prirodne baštine, ovim su prostornim planom odreñeni ostali

evidentirani dijelovi prirode predloženi za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti

prirode, a za koje bi se trebalo donijeti odgovarajuće akte o zaštiti, i to u rangu:

• posebni rezervat

- Drežnica - posebni rezervat (botanički - šumska vegetacija - šume hrasta lužnjaka),

- Bjelolasica - dio - posebni rezervat (botanički - šumske vegetacije- šuma predplaninske

bukve),

- Bjelolasica - posebni rezervat (zoološki - crustološki - potočni rakovi u Jasenčici),

- Vrelo - posebni rezervat (ihtiološki - pastrve u Jasenačkom potoku),

- Dumanić - Ježevitar - posebni rezervat (ornitološki - rode i orlovi jugoistočno od Hajdučke

pećine),

- Jasenak - posebni rezervat (cret u Jasenačkom polju),

- Jasenak - posebni rezervat (botanički - šumske vegetacije - šuma gorske smreke u

Crkvenom lugu),

- Jasenak - posebni rezervat (botanički - šumske vegetacije - šuma gorske smreke Grčićka

kosa),

• značajni krajobraz

- dio obalnog pojasa Dobre, od ulaza u Grad Ogulina (Oklinak) do Bukovnika uključivo

pritoku Vitunjčicu i nizvodno od HE Gojak uključivo pritoke Bistrica i Ribnjak,

- Drežnica – Opaljanica,

- Drežnica – kod zaseoka Vukelići,

• park šuma

- Jasenak, Mašići - Medveñe drage - šuma jele i smreke,

- Drežnica, Drežničko polje – hrastov lug,

• spomenik parkovne arhitekture;

- Ogulin - spomenik parkovne arhitekture (park i drvored).



25

Na području grada postoje i pojedinačni kulturni i povijesni spomenici kao i registrirani te

evidentirani u prostornom planu, arheološki lokaliteti.

1.4.4. PROMET

Grad Ogulin ima važan prometno - geografski položaj, kao prijelazno područje izmeñu

Gorske i Središnje Hrvatske, odnosno nalazi se na prijelazu iz hrvatskog podunavskog

pročelja prema najmanjem i najužem spojnom hrvatskom dinarskom gorsko - planinskom

spletu i jadranskom pročelju. Preko tog spojnog i uskog “hrvatskog prometnog koridora”

poprečno se meñusobno povezuju ta velika pročelja i dijelovi države radi potpunog i čvrstog

integriranja cjelokupnog hrvatskog državnog teritorija. Jedan od krakova “jadranskog”

prirodnog prometnog pravca tzv “kapelski” vodi od Zagreba i Karlovca preko dijela područja

Grada Ogulina do hrvatskih jadranskih luka i središta na Sjevernom i Južnom Hrvatskom

primorju, ali sa svojim odvojcima nastavlja se i u Republiku Sloveniju (Bela krajina) i Bosnu i

Hercegovinu (Bosanska krajina) te ima meñudržavno značenje, iako se ne nalazi unutar

hrvatskog pograničnog područja.

Na pravcu sjever - jug, kroz rubni dio prostora Grada Ogulina (na trasi stare Jozefinske ceste

izgrañene koncem XVIII. stoljeća), prolazi jedna od glavnih državnih magistralnih cesta D-23

Karlovac - Duga Resa - Generalski stol - Josipdol - prijevoj Kapela na 887 m - Jezerane - Žuta

Lokva i dalje preko prijevoja Vratnik na 694 m prema moru (Senj) ili Lici (D-50 Otočac -

Gospić - Gračac). Dijelom tog pravca i glavnom hrvatskom okosnicom (“kralježnicom”)

razvitka gradi se autocesta Bosiljevo - tunel kroz Kapelu - Žuta lokva - Otočac - Gospić -

Sveti Rok i dalje velebitskim tunelom prema Dalmaciji, koja jednim svojim dijelom prolazi i

kroz područje Grada Ogulina.

Ostale sabirne, spojne i priključne cestovne prometnice unutar teritorija Grada Ogulina su

državno - magistralnog i regionalno - županijskog, odnosno lokalnog i ostalog (šumske i

druge ceste) značenja te služe u meñusobnom povezivanju gradskog središta Ogulin s

ostalim naseljima na području ovog Grada ili pojedinih naselja meñusobno i pojedinih

dijelova ovog Grada s neposrednim okolnim prostorima. Meñu njima važnije su još državne

ceste i to D-42, koja iz Ogulina ide prema Gomirju i Vrbovskom, odnosno prema Oštarijama -

Josipdolu - Plaškom - Saborskom i Plitvičkim jezerima, kao i D-32, koja iz Jasenka preko



26

Matić poljane ide za Mrkopalj i Lokve, odnosno za Drežnicu i Jezerane. Slijede po značenju

županijska cesta 3254 od Ogulina prema Jasenku, koja dalje kao 5094 ide prema Novom

Vinodolskom (trasa stare Rudolfinske ceste izgrañene 1873-74. godine koja svladava prijevoj

Banska vrata na 1.083 m), odnosno regionalna-županijska cesta 3255/3256 od Ogulina

prema Primišlju i Slunju te na sjeveru regionalna-županijska cesta 3175/3174 od Ogulina

preko Trošmarije prema Bosiljevu i dalje prema Vinici u Republici Sloveniji.

Još je 1873.-74. godine Ogulin povezan željezničkom prugom na sjeveru s Karlovcem i

Zagrebom, odnosno preko Gorskog Kotara s Rijekom na moru, a 1925. godine preko Oštarija

i Like s dalmatinskim lukama (Splitom, Šibenikom, a kasnije i Zadrom).

Tim prometnicama je gradsko središte Ogulin udaljeno od Zagreba i Rijeke po oko 100 km,

od regionalnog i županijskog središta Karlovca 56 km, Plitvičkih jezera 65 km, Novog

Vinodolskog 58 km i Senja 68 km, a od ostalih susjednih središta Saborskog 50 km, Slunja

43 km, Brinja 42 km, Plaškog 35 km, Generalskog stola 28 km, Bosiljeva 27 km, te Vrboskog

20 km, Tounja 16 km i Josipdola 10 km. Na području ovog Grada gradsko središte Ogulin je

udaljen od pojedinih naselja 1 - 30 km (Sveti Petar 1 km, Otok Oštarijski 4 km, Hreljin

ogulinski 5 km, Vitunj 7 km, Zagorje 8 km, Trošmarija 13 km, Donje Dubrave 20 km,

Jasenak 26 km, Drežnica 30 km i drugi).

Najlošije prometno stanje je unutar samog gradskog naselja Ogulin: slaba povezanost

pojedinih dijelova grada, zakrčenost uličnih koridora u centru grada, promet u mirovanju i dr.

Pored postojeće glavne magistralne pruge MG1 Zagreb – Rijeka, planom se čuva koridor za

trasu tzv. Josipdolsku prugu Karlovac – Josipdol – Drežnica – Rijeka.

U posljednjih nekoliko godina na području grada osuvremenjen je cjelokupni sustav

telekomunikacija, postavljanjem svjetlovodnih magistralnih kablova, te uvoñenjem digitalne

tehnike u veće telefonske centrale. Za fiksnu telefoniju osiguran je dovoljan broj priključaka.

Za potrebe mobilne telefonije, postavljen je veći broj repetitora, čime je postignuto

pokrivanje većih naselja i državnih prometnica. Sistemi telekomunikacija vezani su prema

županijskoj organizaciji telekomunikacijskih mreža, te prema tome područje grada Ogulina

pripada pod nadzor i upravljanje Regije – Zapad (područje nekadašnjeg TK Centra Karlovac).



27

1.4.5. NASELJA I STANOVNIŠTVO

Prema prvim rezultatima posljednjeg službenog popisa stanovništva od 31.3.2001. godine na

području Grada Ogulina u 24 naselja je živjelo 15.082 stanovnika naselja popisa, pa je

prosječna gustoća naseljenosti iznosila samo 28,23 stanovnika na km2.

Na području Grada Ogulina nisu ravnomjerno razmještena naselja i stanovništvo, pa iz toga

slijedi i različita gustoća naseljenosti u pojedinim njegovim dijelovima.

Tako je geografska cjelina vezana za dio Ogulinsko - plaščanske udoline ili srednja visinska

stepenica, zbog svog središnjeg položaja, najbolje prometne povezanosti i povoljnih prirodno

- geografskih osobina unutar područja Grada Ogulina, privukla gospodarske sadržaje i radna

mjesta, pa zato ima najveći broj naselja, stanovnika i najveću prosječnu gustoću

naseljenosti. U toj cjelini se smjestilo 16 naselja ili 2/3 svih samostalnih naselja u ovom

Gradu, u kojima je 2001. godine živjelo 13.189 stanovnika ili čak 87,45% svih stanovnika ove

jedinice lokalne samouprave. Najmanja, najniža i najsjevernije položena geografska cjelina

na području Grada Ogulina, imala je 2001. godine 5 samostalnih naselja i samo 722

stanovnika, tako da je njezina prosječnu gustoću naseljenosti iznosila svega 7,64 stanovnika

na km2. Najslabije naseljeno je bilo prostorno najveće zapadno i južno brdovito područje

Velikokapelskog meñuprostora (obuhvaća više od polovice površine područja Grada Ogulina),

gdje su se u nekoliko krških polja i krčevina smjestila samo tri samostalna naselja, koje je

zbog izrazito malog broja stanovnika (1.159 stanovnika u 2001. godini) imalo i veoma malu

prosječnu gustoću naseljenosti (4,01 st/km2).



28

Tablica 3. Naselja na području Grada Ogulina i pripadni broj stanovnika.

Naselje br. st. %

Desmerice 278 1.85

Donje Dubrave 249 1.65

Donje Zagorje 252 1.67

Drežnica 729 4.84

Dujmić Selo 126 0.84

Gornje Dubrave 119 0.79

Gornje Zagorje 325 2.16

Hreljin Ogulinski 595 3.95

Jasenak 301 2.00

Marković Selo 58 0.39

Ogulin 8,712 57.87

Otok Oštarijski 446 2.96

Ponikve 159 1.06

Popovo Selo 58 0.39

Potok Musulinski 126 0.84

Puškarići 392 2.60

Ribarići 312 2.07

Sabljak Selo 241 1.60

Salopek Selo 290 1.93

Sveti Petar 633 4.20

Trošmarija 130 0.86

Turković Ogulinski 255 1.69

Vitunj 141 0.94

Zagorje 127 0.84

UKUPNO 15,082 100.00 Tablica 4. Broj kućanstava prema broju članova 2001. godine1

BROJ

DOMAĆINSTAVA5,109 1,055 1,148 1,001 1,065 440 211 74 23

GRAD OGULIN 2001.

UKUPNO 1 2 3 8≤4 5 6 7BROJ ČLANOVA

DOMAĆINSTAVA

Tablica 5. Demografske promjene na području grada Ogulina

1857. 1931. 1948. 1961. 1991. 2001.

br. stanovnika 12,927 20,594 17,487 18,315 16,732 15,082

1 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. http://www.dzs.hr , Popis 1991., Dokumentacija 886, Zagreb 1994.



29

1.4.6. GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Grad Ogulin bazira svoje gospodarstvo na postojećim i novim kapacitetima u privrednim i

neprivrednim gospodarskim djelatnostima. Posljednji podaci o broju zaposlenih ukazuju da

od ukupnog broja zaposlenih 4.200, 3.000 je zaposleno u privrednim djelatnostima, a 1.200

u neprivrednim. Trenutni broj nezaposlenih je 1.617. Glavne gospodarske djelatnosti su

vezane na iskorištavanje šuma, preradu drva, iskorištavanje mineralnih sirovina – kamena,

metalnu industriju, prehrambenu, obrtništvo i zanati, komunalne djelatnosti, turizam,

trgovina, promet i veze. Promjena političkog ustroja, ekomonomskih okvira (tržišna

orijentacija), ratne prilike izazvale su veliku recesiju u svim gospodarskim granama.

Prostor Karlovačke županije kontaktna je zona kontinentskog i gorsko-planinskog prostora.

Turističko središte regionalnog značenja je grad Karlovac, a grad Ogulin je mikroregionalno

središte te Hrvatski olimpijski centar (HOC) «Bjelolasica» zimski rekreacijski centar –

sekundarno je središte. Ogulinska turistička mikroregija obuhvaća područje grada Ogulina i

susjedne općine – Tounj i Josipdol. Turizam je tradicionalno bitna grana gospodarstva Grada

Ogulina i okosnica budućeg razvoja područja. Pored hotela u Ogulinu (trenutno nije u

funkciji) značajni smještajni kapaciteti (apartmansko naselje) su u Jasenku. U Jasenku i uz

jezero Sabljaci dvije su vikend zone. Apartmansko naselje u Jasenku (8 objekata) kapaciteta

je oko 650 ležaja u 7880 m2 razvijene bruto površine. Do sada izrañenim studijama i DPU-

om, u Jasenku su planirani uz postojeće novi smještajni kapaciteti za 3.000 hotelskih gostiju.

Na području Grada glavni nositelji industrijske proizvodnje bili su:

- DIP-stolarija u Ogulinu,

- PKS Ogulin (prehrambena industrija),

- Ventilator,

- TAL – metalna industrija,

- Izgradnja – grañevinsko poduzeće,

- nekoliko pilana (u Jasenku, Puškarićima).

Industrijska proizvodnja uglavnom se bila razvila na raspoloživim prirodnim izvorima ovog

područjima. Drvno industrijsko poduzeće Ogulin imalo je trećinu udjela u ukupnoj proizvodnji

bivše općine. Prostor DIP- smješten je u samoj gradskoj jezgri, uz željezničku stanicu (oko

22,4 ha).



30

Poljoprivredne obradive površine zauzimaju oko 10% površine područja Grada. Osnovna

orijentacija u prošlosti, u poljoprivredi je bila: stočarstvo, uzgoj i prerada kupusa i ostalog

povrća. Uz ratarsku proizvodnju stočarska proizvodnja (meso i mlijeko) bila je značajna

gospodarska grana.

Tablica 6. Struktura zaposlenih Grada Ogulina po sektorima djelatnosti, popis 2001.

Sekto

r

OSNOVNE PRIVREDNE GRANE

Udio u ukupnom

broju

zaposlenih

Udio u ukupnom

broju

stanovnika

VRSTA DJELATNOSTIBroj

zaposlenih 2001.

Udio u

ukupnom

broju zapos.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 415 8.88%

Ribarstvo 14 0.30%

UKUPNO 429 9.17%

Rudarstvo i vañenje 14 0.30%

Prerañivačka industrija 388 8.30%

Grañevinarstvo 332 7.10%

UKUPNO 734 15.70%

Opskrba električnom energijom, plinom i

vodom

151

3.23%

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala te predmeta

za osobnu upotrebu i kućanstvo 557 11.91%

Hoteli i restorani 317 6.78%

Prijevoz, skladištenje i veze 831 17.77%

UKUPNO 1,856 39.69%

Financijsko posredovanje 64 1.37%

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i

poslovne usluge

145

3.10%

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

462

9.88%

Obrazovanje 263 5.62%

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 393 8.40%

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

99

2.12%Privatna kućanstva sa zaposlenim

osobljem3

0.06%

Izvanteritorijalne organizacije i tijela 2 0.04%

Nepoznata djelatnost 33 0.71%

Na radu u inozemstvu 193 4.13%

UKUPNO 1,657 35.44%

100.00% 31.00% UKUPNO 4,676 100.00%

nepoznato 0.00% 0.00% 0.00%

100.00% 31.00% SVEUKUPNO 4,676 100.00%

10.99%

I

Financije, tehničke i

poslovne usluge, obrazovanje, znanost,

kultura i informacije, zdravstvena zaštita i

socijalna skrb, tijela državne vlasti, tijela lokalne samouprave,

udruženja i organizacije

9.17%

15.70%

39.69%

35.44%

II

III

IV

Industrija, rudarstvo i graditeljstvo

Promet i veze, trgovina,

ugostiteljstvo i turizam, obrt i osobne usluge,

stambeno-komunalna djelatnost

2.84%

4.87%

12.31%

Poljoprivreda, šumarstvo

i vodoprivreda



31

2.0. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM

2.1. PODACI O KOMUNALNOM OTPADU

Otpad je svaka tvar ili predmet odreñen kategorijama otpada propisanim provedbenim

propisima Zakona o otpadu, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Komunalni

otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti, ako je po

svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Uobičajeni izvori proizvodnje komunalnog

otpada na području Grada Ogulina su kućanstva, komercijalni izvori, trgovine, uredi,

autoservisi i druge radionice, školstvo, vrtići, OPG-i te javne površine.

Uz komunalni otpad, na području Grada generira se i grañevinski otpad, bio-otpad, razni

tipovi ambalaže (pa tako i ambalaža od pesticida), biološki mulj sa pročistača i dr.

Općenito je zbrinjavanje komunalnog otpada, a i otpada posebnih kategorija, nedovoljno

riješeno te je potrebno uspostaviti organizirani sustav PREVENCIJE - IZBJEGAVANJA –

ADEKVATNE OBRADE I ZBRINJAVANJA.

2.1.1. NAČIN PRIKUPLJANJA I ODVOZA KOMUNALNOG OTPADA

Organizirano skupljanje, odvoz i odlaganje otpada na odlagalištu Sodol vodi poduzeće

Stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. iz Ogulina. Organiziranim sakupljanjem i odvozom

obuhvaća čitavo područje grada Ogulina. Na isto odlagalište komunalni otpad svojim vozilima

dovozi Eko-Flor Plus iz općine Tounj, dok Stambeno komunalno gospodarstvo – Ogulin

dovozi otpad i iz općine Josipdol.

Sakupljanje otpada s mjesta njihovog nastanka kao i odvoz, vrši se specijalnim vozilima

koja na sebi imaju nadgradnju u koju se otpad ubacuje te se odvozi na odlagalište. Sva su

vozila u trendu današnje tehnologije prihvata i prijevoza otpada.

Veliki problem za organizirano sakupljanje otpada predstavlja činjenica da na cjelokupnom

području gdje se provodi organizirano sakupljanje komunalnog otpada krajnji korisnici

nemaju posude za odlaganje istog, stoga korisnici moraju otpad držati u vrećama za smeće



32

unutar kućanstava dok ne doñe uredovni dan odvoza otpada. Komunalni otpad se odvozi

jednom na tjedan sa šireg područja organiziranog sakupljanja komunalnog otpada; sa

područja grada Ogulina otpad se odvozi dva puta tjedno. Komunalni otpad se prikuplja u

plastičnim vrećama, iz kanti za prikupljanje otpada i kontejnera različitih dimenzija od 120,

1100 i 5000l.

Mjere odvojenog otpada još nisu uvedene na području grada Ogulina. Za sada na području

Grada Ogulina se ne provodi izdvojeno sakupljanje otpada odreñenih komponenti od

stanovništva u značajnijoj mjeri izuzev manjih količina otpadnog papira.

Vrste otpada koje se odlažu na području Grada Ogulina tijekom 2007. god.:

17 09 04 – miješani grañevinski otpad i otpad od rušenja - odloženo na odlagalište «Sodol»

20 03 01 – miješani komunalni otpad - odloženo na odlagalište «Sodol»

20 03 07 – glomazni otpad - odloženo na odlagalište «Sodol»

Vozni park kojim se obavlja prihvat i odvoz otpada, a takoñer i upravljanje odlagalištem

«Sodol» sastoji se od:

Radnih vozila

• Kamion za sakupljanje i kompaktiranje komunalnog otpada, MAN, 22 m3, star

7 god,

• Kamion za sakupljanje i kompaktiranje komunalnog otpada, MAN, 18 m3, star

2 god,

• Kamion za sakupljanje i kompaktiranje komunalnog otpada, 8 m3, star 17 god,

• Kamion autopodizač prilagoñen sakupljanju posuda velike zapremine, TAM,

5,7 m3, star 17 god.

2.1.2. GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM Sustav integralnog postupanja s komunalnim otpadom na području Grada Ogulina nije

uspostavljen. Navedeno znači kako ne postoji potpuna kontrola otpada od mjesta nastanaka

do mjesta konačnog zbrinjavanja. Takoñer ne postoji obrada otpada prikupljenog

komunalnog otpada te izdvajanje i recikliranje njegovih iskoristivih komponenti.

Gospodarenje s komunalnim otpadom svodi se na prikupljanje i konačno odlaganje u okviru

odlagališta «Sodol» koje nije ureñeno sukladno propisima RH. Sama lokacija odlagališta

sanirati će se i zatvoriti do kraja 2011.god. odnosno stavljanjem u funkciju CGO-a na istoj

lokaciji.



33

Stambeno-komunalno gospodarstvo d.o.o. dala je izraditi Studiju ciljanog sadržaja o

utjecaju na okoliš sanacije odlagališta i nastavka rada odlagališta komunalnog otpada

„Sodol“, Grad Ogulin. Studija je napravljena u travnju 2006. te je njome predložena sanacija,

stabilizacija kosine postojećeg otpada i izvoñenje plohe na postojećem otpadu. Ključno

tehničko rješenje je izvedba temeljnog brtvenog sustava na dnu polja i na pokosima radi

prikupljanja procjednih voda odlagališta čime se sprečava nekontrolirano otjecanje zagañenih

voda u okoliš. Za nastavak odlaganja ploha za odlaganje novog otpada mora biti izvedena na

način opisan Pravilnikom o postupanju otpadom. Nakon izvoñenja nove plohe na nju bi se

počeo odlagati otpad koji bi se nakon zatvaranja prekrio završnim slojem. Prema Planu

sanacije odlagališta otpada „Sodol“, Grad Ogulin s nastavkom rada do njegovog zatvaranja,

HIDROPLAN d.o.o ukupni troškovi sanacije iznose 6.250.072,00. kn. Temeljem Odluke

Upravnog odbora za neposredno sudjelovanje Fonda u sufinanciranju programa sanacije

odlagališta komunalnog otpada (Klasa: 351-04/04-03/0045, ur.broj: 563-02-DR-04-08) od

20. prosinca 2004. godine sklopljen je ugovor 21. siječnja 2005. o korištenju sredstava fonda

za neposredno sudjelovanje fonda u financiranju programa sanacije odlagališta komunalnog

otpada „Sodol“. Prema tom ugovoru Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

sudjelovat će u programu sanacije sa 50% sredstava a Grad Ogulin sa preostalih 50%

sredstava zaokružene financijske konstrukcije ulaganja.

Na odlagalištu otpada Sodol odlaže se komunalni, grañevinski i neopasni industrijski otpad s

područja grada Ogulina od 1975. (prema podacima od Plana gospodarenja otpadom

Karlovačke županije). Prostire se na oko 10.000 m2, a odloženo je cca. 15.000 t komunalnog

otpada (prema podacima od Plana gospodarenja otpadom Karlovačke županije). Nema

osnovne infrastrukture (ograda oko cijelog odlagališta, prikupljanje procjednih voda,

odvodnja oborinskih voda, otplinjavanje, vaga). Na ulazu se provodi kontrola ulaza, ali ne i

kontrola vrste otpada. Odlagalište Sodol posjeduje priključak vode i protupožarnu opremu, te

unutrašnje putove sa spojem na javnu cestu. Za guranje otpada u vrtaču unutar koje se

otpad odlaže na odlagalištu se nalazi 1 utovarivač. Otpad se doprema i odlaže na

nepripremljenu površinu tla ili na prijašnji sloj otpada, bez prethodnog planiranja i bez

provedbe mjera za zaštitu okoliša, kao i kontroliranje količine i vrste otpada na ulazu u

odlagalište. Metoda punjenja koja se trenutno primjenjuje nije adekvatna, jer se otpad

odlaže na najvišu točku na smetlištu i potom rasprostire da bi se ispunile udubine. Nabijanje

pomoću kompaktora se ne obavlja ili vrlo rijetko. S ovakvim načinom treba prekinuti što prije

budući da se njime ne uspijeva maksimalno iskoristiti prazan prostor. Dnevni se pokrov ne

postavlja ili rijetko pa otpad ostaje dostupan gamadi. Odlagalište je nekontrolirano i na



34

njemu nisu poduzete nikakve tehničke mjere zaštite okoliša kao što su monitoring zraka,

oborinskih i procjednih voda.

U proteklih par godina godišnje se odlaže cca 15.777 m3 otpada (prema podacima

Stambeno-komunalno gospodarstvo d.o.o.). Meñutim navedenu količinu komunalnog otpada

treba uzeti s rezervom. U većini slučajeva prikupljene količine otpada se ne važu nego se

procjena količina otpada vrši prema broju dovezenih kamiona, što je vrlo nepouzdano jer

kamioni uvijek nisu jednako puni, otpad sadržava manje ili više vlage, zbijenost otpada je

različita itd. Isto tako veliki dio stanovništva zbrinjava proizvedeni otpad na vlastitim

imanjima (paljenje, kompostiranje, zakopavanje, sa ostacima hrane se tove životinje, itd.).

Uz navedene načine, postoji i dio ekološki neosviještenih grañana koji otpad zbrinjavaju na

nepredviñenim mjestima (u šumi, jarku, na livadama i divljim odlagalištima, itd.).

Tijekom 2005. godine (Prema podacima Plana gospodarenja otpadom Karlovačke županije,

2008. god) na odlagalište je odloženo cca 2.384 t komunalnog otpada a 2.940 t ukupno

uključujući i grañevinski i neopasni proizvodni otpad. Prema istim podacima stvarno stvorena

količina komunalnog otpada iznosi 3.431 t, dakle 1.047 t je neodloženog, što ukupno sa

grañevinski i neopasnim proizvodnim otpadom sada čini 3987 t. S obzirom da se radi o

području grada Ogulina radi se o 15.082 stanovnika, te iz navedenog proizlazi da je po

stanovniku 2005. generirano cca 264 kg, što odgovara prosjeku županije prema PLANU

GOSPODARENJA OTPADOM U REBUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE 2007. – 2015.

GODINE (NN 85/07) gdje je prosjek županije 262 kg/st/god..

Prema planu gospodarenja otpadom Karlovačke županije, na području grada Ogulina nije

evidentirano nijedno divlje odlagalište, pa se može smatrati da prijavljene količine otpada

odgovaraju stvarno odloženim količinama, manja odstupanja mogu nastati zbog mogućeg

samostalnog odlaganja otpada na odlagalište, s obzirom da nije niti ograñeno niti čuvano.

Nakon obilaska i pregleda prostora Grada Ogulina (2009. godine) utvrñeno je postojanje

divljih odlagališta sa znatnim količinama raznorodnog otpada, za koja treba izraditi Plan

sanacije divljih odlagališta, te sanirati ista.

Za sada na području grada Ogulina evidentirano je 5 divljih odlagališta: Drežničko polje;

Ribarići; Sopaća; Brezik i Skorašnik, a nakon kompletiranja evidencije prostora moguće

je povećanje broja divljih odlagališta.



35

2.1.3. PROCJENE KOLIČINA KOMUNALNOG OTPADA DO KRAJA 2017.GOD

Procjenu količine otpada do 2017. godine, dajemo obzirom na činjenicu kako će se još

tijekom 2008. god. na odlagalište dovoziti otpad sa istih onih područja kao i proteklih godina.

U obzir se uzima ona količina koja će se legalno dovesti na odlagalište. Druga bitna

pretpostavka je da će se tijekom 2008./2009. god. uspostaviti kontrolirano odlaganje tj. da

neće biti ilegalnog odlaganja te da će se odlaganje u potpunosti kontrolirati te da će podaci

iz očevidnika imati veći postotak pouzdanosti.

Otvaranjem RCGO-a novonastale količine komunalnog i proizvodnog neopasanog otpada

odvoziti će se na isto mjesto, a odlagalište "Sodol" sanirati i zatvoriti. Procjena količina

komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada radi se na temelju sljedećih podataka i

pretpostavki:

• Organiziranim prijevozom obuhvaćeno je stanovništvo na području što čini

oko 15.082 stanovnika,

• Na području grada Ogulina je u 2008. ostvareno 49.484 noćenja,

• Obuhvaćenost stanovništva je 100 %,

• Broj stanovnika neće se bitno mijenjati,

• Količina otpada povećavati će se za 2% godišnje (temeljem Strategije

gospodarenja otpadom RH)- utemeljena na povećanju standarda stanovništva

• Proračun je rañen na bazi broja stalnih stanovnika i turista, te na količini

otpada od 0,9 kg po danu za stalnog stanovnika (u prosjeku, (327 kg/stan/g),

a kreće se u rasponu od 0,56 do 1,28 kg/stan/dan (206 do 467 kg/stan/g),

prema PLANU GOSPODARENJA OTPADOM U REBUBLICI HRVATSKOJ ZA

RAZDOBLJE 2007. – 2015. GODINE (NN 85/07) i 1,01 kg po ostvarenom

noćenju turista.

Procijenjene godišnje količine otpada za slijedećih 8 godina dane su u tablici 7. a 2008.

godina uzeta je kao polazna godina sa procijenjenom količinom otpada od 4.032 t god.



36

Tablica 7. Procijenjene godišnje količine otpada za slijedećih 8 godina za razdoblje od 2009. – 2017.god. s godišnjim povećanjem od 2% za područje grada Ogulina

godina količina odloženog

komunalnog otpada u pojedinoj godini (t)

kumulativna količina odloženog komunalnog

otpada (t) 2009 4,032 4,032 2010 4,113 8,145 2011 4,195 12,340 2012 4,279 16,618 2013 4,364 20,983 2014 4,452 25,434 2015 4,541 29,975 2016 4,632 34,607 2017 4,724 39,331

Uvoñenje cjelovitog sustava na razmatranom području putem zelenih-otoka ili reciklažnih

dvorišta za sada je u početnoj fazi. U takvoj situaciji prisutna je relativno niska procjena

udjela primarne reciklaže. Na razini županije, prema Planu gospodarenja otpadom Karlovačke

županije predviñeno je razdoblje od 2008. -2011. za izgradnju zelenih otoka, 2008. i 2009. z

a izgradnju mini reciklažnog dvorišta. Predviñeno 2.870.325 kn za zelene otoke te 1.840.000

kn za mini reciklažno dvorište.

2.2. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREðENIH ODLAGALIŠTA

Trenutno stanje na području Grada ne upućuje na veći broj onečišćenih površina

komunalnim otpadom. Prema PGO KŽ nema evidentiranih lokacija koje spadaju u kategoriju

divljih odlagališta i kategoriju dogovornih odlagališta osim službenog odlagališta Sodol. U

prostornom planu se spominje deponija kod groblja Sv. Petar gdje se odlaže glomazni otpad.

Isti je nastao kao posljedica nepostojanja "službenog odlagališta", odnosno kao posljedica

neorganiziranog sakupljanja, pri čemu su nastale količine otpada završavale na smetlištima

uglavnom u blizini mjesta i naselja gdje su i nastali.

Isto tako, niska svijest o potrebi zaštite okoliša, te neimplementiranje novijih propisa

u području gospodarenja otpadom što se ne može sagledati samo u kontekstu Grada Ogulina

nego u širem županijskom odnosno regionalnom kontekstu, uvjetovali su stanje

gospodarenja otpadom kakvo ono danas postoji.



37

2.2.1. POPIS LOKACIJA ODLAGALIŠTA S OSNOVNIM PODACIMA

U skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom NN130/05, u nastavku je dana

sljedeća kategorizacija odlagališta:

- Legalna odlagališta otpada

- Odlagališta otpada u postupku legalizacije

- Službena odlagališta otpada

- Dogovorna odlagališta otpada

- »Divlja« odlagališta otpada – smetlišta

Osim spomenute deponije glomaznog otpada u blizini groblja Sv. Petar, nije

evidentirana nijedna druga deponija na području grada.

Za sada na području grada Ogulina evidentirano je 5 divljih odlagališta:

Drežničko polje; Ribarići; Sopaća; Brezik i Skorašnik, a nakon kompletiranja

evidencije prostora moguće je povećanje broja divljih odlagališta.

2.2.2. SLUŽBENO ODLAGALIŠTE GRADA OGULINA "SODOL" Odlagalište otpada Sodol smješteno je cca. 300 m zapadno od županijske ceste Ogulin-

Bosiljevo. Odlagalište je od samog naselja Ogulin udaljeno cca 2 km. Smješteno je u šumi

oko 1 km jugozapadno od HE Gojak u prirodnoj vrtači sjeveroistočno od vrha Mijina glava

(416 m). Odlagalište otpada „Sodol“ nalazi se u prirodnoj vrtači (dimenzija 150x80, dubine

do 50 m) sjeveroistočno od vrha Mijina glava (416 m). Pristupna cesta odlagalištu gdje je vrh

samog odlagališta nalazi se na 337 m.n.m., a dno vrtače je na 270 m.n.m.

Odlagalište nije ureñeno sukladno Zakonu o otpadu i stoga će ga biti potrebno sanirati kao

što je opisano u studiji utjecaja na okoliš. Za pristup dnu vrtače i početku radova, a i za

daljnje korištenje tj odlaganje otpada novom tehnologijom, od dna prema vrhu, potrebno je

izvesti pristupnu cestu, od gornjeg ruba platoa, po zapadnom pokosu ( slobodnom od

otpada). Cesta je zbog vrlo zahtjevnog terena širine 3,5m i nagiba 12%, do visine planuma

dna polja, gdje se širi na 4,0m. Predmetna parcela je nepravilnog oblika, ukupne površine

23.855m2. Sa sve četiri strane omeñena je šumom. Potrebno je napraviti novu parcelaciju, a

točna površina parcele predmetnog objekta odredit će se parcelacijskim elaboratom.

Novoformirana parcela površine 23.855 m2 nastat će iz dijela parcela K.O. Ogulin kč. Broj

10430,10461, 10462, 10463 I K.O. Popovo selo k.č. 2157, 2159, 2178, 2179 i 2181



38

Slika 3. Šire područje lokacije odlagališta „Sodol“

Nema osnovne infrastrukture (ograda oko cijelog odlagališta, prikupljanje procjednih voda,

odvodnja oborinskih voda, otplinjavanje, vaga). Na ulazu se provodi kontrola ulaza, ali ne i

kontrola vrste otpada.

Otpad se povremeno gura u vrtaču. Na odlagalištu otpad ponekad gori, zadnji put 2003.g.

Podloga na kojoj je odložen otpad je prirodna, nezaštićena i dolazi do nekontroliranog

otjecanja procjedne vode u podzemnu vodu. Teren je izrazito krški. Vrlo je vjerojatna

direktna veza izmeñu vrtače gdje se odlaže otpad i izvorišta Gojačke Dobre.

Odlagalište Sodol posjeduje priključak vode i protupožarnu opremu, te unutrašnje putove sa

spojem na javnu cestu. Za guranje otpada u vrtaču unutar koje se otpad odlaže na

odlagalištu se nalazi 1 utovarivač.



39

Slika 4. Lokacija odlagališta „Sodol“

Od mjera zaštite okoliša od negativnog utjecaja deponiranog otpada provodi se prekrivanje

otpada zemljom i dezinsekcija i deratizacija. Mjere monitoringa utjecaja odlagališta na okoliš

se ne provode. Geodetskim mjerenjem je obuhvaćen širi prostor vrtače, odloženi otpad i

prirodni pokosi te je utvrñeno 121.321 m3 odloženog otpada.

Procjenjuje se da je od 1976. godine do danas na odlagalištu odloženo oko 120.000 m3

otpada. To nije ukupno odloženi otpad jer budući se otpad ovdje odlaže od 1976., dio

biorazgradivog otpada se tijekom proteklih 30 godina razgradio, a jedan dio otpada je i



40

izgorio. Na odlagalištu se odlaže i neutvrñena količina grañevinskog i krupnog otpada, te

talog iz septičkih jama

Na odlagalište se odlaže komunalni i neopasni industrijski otpad, sličnih karakteristika kao i

komunalni otpad. Takoñer se odlaže grañevinski otpad (kamen, žbuka i inertni sipki

materijal) koji ujedno služe za prekrivanje otpad. Istreseni otpad se na odlagalištu

povremeno razastire i nabija kompaktorom i grañevinskim strojevima te povremeno prekriva.

Grañevinski otpad u pravilu dovoze sami proizvoñači.

U zraku oko deponija se osjete mirisi koji potječu od amonijaka, hidrogen sulfida, metana,

nitrata. Prilikom jakih vjetrova se u okoliš raznosi papir i plastika s odlagališta. Odloženi

otpad se ne prekriva redovito inertnim materijalom. Otplinjavanje takoñer nije riješeno.

Interes grada, jednako kao i županijski interes je uspostava Centra za gospodarenje

otpadom, regionalnog ili županijskog, a alternativno se osigurava mogućnost sanacije i

zatvaranja postojećeg odlagališta otpada.

Slika 5. Odlagalište „Sodol“



41

3.0. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA OGULINA

3.1. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA

3.1.1. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA I POSEBNIH VRSTA OTPADA

Grad i općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom što znači da je gradsko

poglavarstvo, odnosno vijeće dužno u svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih

mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Koordinacija sa Županijom pri tome je osobito

važna. Sukladno čl. 15. stavku 4 Izmjena i dopuna Zakona o otpadu ("Narodne novine"

br.60/08), gradovi i općine su na svom području dužne postaviti odgovarajuće spremnike i

osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju

komunalnim otpadom. Komunalni otpad obuhvaća i razne, po Zakonu, definirane kategorije

posebnog otpada za koje su doneseni posebni podzakonski akti. Pravilnicima (o ambalaži,

otpadnim baterijama i akumulatorima, gumama, vozilima, ee-otpadu i dr.) pobliže se

odreñuje način gospodarenja ovim skupinama otpadnih materijala. Ponekad je teško

razdijeliti granicu komunalni – posebni otpad te, stoga, polazimo od činjenice da je iz ukupne

mase komunalnog otpada uputno izdvojiti što je više moguće posebnih vrsta otpada tj. onih

iskoristivih materija koje se dalje mogu plasirati kao vrijedne sirovine za stvaranje novih

proizvoda ili proizvodnju energije. Cilj, je, svakako, smanjiti ukupnu količinu otpada koji

opterećuje potencijalno kvalitetno obradivo zemljište grada te predstavlja velik ekološki

problem koji ugrožava kakvoću podzemnih voda, tla i okolnog zraka ukoliko se odloži na

odlagalište. Istovremeno, taj odbačeni otpad je izvor ekonomskog interesa pravnoj osobi

ovlaštenoj za gospodarenje otpadom koja ga zbrinjava na legalan i ekološki prihvatljiv način

rasterećujući prirodne resurse grada.

Primarna reciklaža

Izdvajanje korisnih komponenti iz toka miješanog komunalnog otpada (papir, staklo, metal,

pet ambalaža, organski otpad, plastika i sl.) i njihova priprema za ponovno korištenje u

proizvodnom procesu naziva se reciklaža. Primarno odvajanje navedenih sastavnih dijelova

komunalnog otpada trebalo bi započeti već u domaćinstvima, odnosno na mjestu samog

nastanka otpada.



42

Mjere odvojenog prikupljanja pojedinih kategorija otpada su slijedeće:

Mjera 1): - PRIORITETNO!

- u Gradu Ogulinu potrebno je uspostaviti sustav organiziranog rasporeda odgovarajućih

spremnika/posuda/kontejnera – zelenih otoka za odvojeno skupljanje osnovnih

skupina otpada:

• na ključnim mjestima (ukupno oko 30 do 50 posuda na 1000 stanovnika predviñeno

Planom gospodarenja otpadom RH) - PRIORITETNA MJERA koju treba realizirati

PRIJE sanacije divljih odlagališta!

• Točne lokacije zelenih otoka tj. lokacije i raspored pojedinih spremnika unutar naselja

rasporedit će ovlašteno komunalno poduzeće, vodeći računa da pokrivenost bude

ravnomjerna.

Mjera 2): - PRIORITETNO!

- u naselju Ogulin grad treba osigurati prostor za izgradnju reciklažnog dvorišta (RD)

ili mini reciklažnog dvorišta koje će uključivati odgovarajuće spremnike i prostor za

prikupljanje minimalno 4 osnovne skupine otpada (papir, staklo, metal, plastiku)

proširujući ovaj koncept svake godine opsegom prikupljanja i vrstama otpada koje se

prikuplja:

• grañevinski otpad mora se prikupljati bilo unutar navedenog, bilo formiranjem

zasebnog reciklažnog dvorišta na lokaciji bliže najvećim gradskim izvorima ovog

otpada

• za opasni otpad iz kućanstava potrebno je omogućiti prikupljanje unutar RD-a radi

smanjenja opasnosti ugrožavanja poljoprivrednih površina i okoliša grada

općenito, naročito u pogledu zbrinjavanja otpadnih zaštitnih poljoprivrednih

sredstava, njihove ambalaže, otpadnih lijekova, lakova, boja i otpadnih baterija i

akumulatora

• glomazni otpad

Mjera 3): - TRAJNO!

Usporedo s uspostavom zelenih otoka i reciklažnog dvorišta grada je dužna vršiti

intenzivne edukacijske mjere predložene ovim Planom.



43

Mjera 4):

Sanacija i zatvaranja svih ustanovljenih divljih odlagališta.

Prema članku 56. Izmjena i dopuna Zakona o otpadu, gradovi i općine dužne su na

svojem području postaviti spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za

odvojeno prikupljanje otpada do 31. 12. 2008. godine te osigurati gradnju

najmanje jednog reciklažnog dvorišta za grañevinski otpad.

Slika 6.: Osnovna ideja postupanja komunalnim otpadom iz kućanstva

ZELENI OTOCI: - to je mjesto na javnoj površini na kojem se nalazi jedna ili više posuda

za prihvat odvojeno sakupljenog materijala. Od korisnih komponenti sustavom odvojenog

prikupljanja izdvajat će se papirnati i kartonski otpad, otpadni PET, staklo i metali, odnosno

otpad koji u velikoj većini spada u ambalažni otpad. S obzirom na hrvatske propise odreñena

količina tih komponenti će se prikupiti povratom ambalažnog otpada prema PRAVILNIKU O

AMBALAŽI I AMBALAŽNOM OTPADU (NN 97/05) u trgovinama.

Stanovništvo samostalno odlaže otpadne materijale u navedene spremnike. Iz tog razloga u

prvom redu potrebno je započeti s mjerama edukacije stanovništva i povećanjem svijesti o



44

problemima vezanim za otpad. Spremnici moraju imati oznaku vrste i naziva ambalažnog

otpada koji se u njima odlaže, uputu o načinu odlaganja, osnovne informacije o pravnoj

osobi koja je odgovorna za pražnjenje spremnika.

Zeleni otoci se u pravilu sastoje od 4 spremnika različite boje, a moguće je dodati i jedan za

baterije. U Republici Hrvatskoj su standardizirane boje spremnika, a karakteristične boje

spremnika za komponente koje se planiraju izdvajati su prikazane u tablici 9.

To su spremnici za:

• papirnati i kartonski otpad • otpadnu plastiku • metalni otpad • otpadno staklo

Tablica 10: Karakteristične boje spremnika za komponente koje se namjeravaju izdvajati

Grad treba odrediti tvrtku (ovlaštenog reciklažera) koji će prikupljati i zbrinjavati odvojeno

sakupljeni otpad i sa njom sklopiti Ugovor. Otpad se može izravno transportirati poduzećima

ovlaštenim za obradu ili odvoziti u reciklažno dvorište. Otpad će se tu sortirati i pripremiti za

transport, ovisno o pojedinoj vrsti i proslijediti tvrtkama ovlaštenima za obradu. Predviñaju

se spremnici od 400 do 1100 l za papir, staklo i metale i mrežasti spremnik od 400 do 600

litara za PET plastiku. Spremnik za iskorištene baterije bi bio manje zapremine (oko 50 l) .



45

Slika 7: Izgled zelenog otoka

Proces postupanja s odvojeno prikupljenim papirnatim, plastičnim i metalnim otpadom sa

zelenih otoka prikazan je na donjoj shemi. Postupanje sa staklom je identično, ali ne sadrži

prešanje i baliranje nego se samo može lomiti da se smanji volumen.

RECIKLAŽNO DVORIŠTE: odreñen prostor naselja opremljen spremnicima i posudama

namijenjenim odvojenom privremenom skladištenju iskoristivih frakcija otpada. Ovdje bi

stanovnici uvijek mogli na jednostavan i pristupačan način dobiti informacije o svim pitanjima

postupanja tj. gospodarenja otpadom a naročito u pogledu smanjivanja količina i štetnosti

vlastitog otpada kao i boljeg iskorištavanja otpada. Putem lokalnim sredstava obavješćivanja



46

i aktivnosti samog grada, stanovništvo se obavještava o radnom vremenu reciklažnog

dvorišta, popularizira odvajanje otpada, angažira mlaña populacija u daljnjoj edukaciji starije,

informira o vrstama otpada i sl.). Cilj odvojenog sakupljanja otpada iz kućanstava je

smanjivanje ukupne količine otpada i otpada koji se neiskorišten odlaže na deponiju.

Reciklažno dvorište mora udovoljavati odreñenim tehničko-tehnološkim uvjetima:

- mora biti ograñeno

- svi otvoreni spremnici (za otpadno staklo, plastiku, željezo i sl.) moraju biti u

posebno ograñenom natkrivenom prostoru u koji je onemogućen dotok oborinskih

voda

- otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvima otpada, vrsti i agregatnom

stanju

- podna površina mora biti nepropusna

- stacionarna posuda, spremnik i druga ambalaža moraju biti izrañeni tako da je

moguće sigurno punjenje i pražnjenje

- mora biti označeno natpisom „Reciklažno dvorište“ s podacima o vrsti otpada koji

se skladišti, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu,

radnom vremenu i sl.

Obzirom na vrste otpada koje se mogu pronaći na odlagalištima širom grada, u reciklažnom

dvorištu potrebno je osigurati spremnike za slijedeće vrste otpada:

- stari namještaj i drugi glomazni otpad

- otpadno željezo

- plastiku

- papir

- električne i elektroničke ureñaje

- otpadnu ambalažu onečišćenu opasnim

tvarima (posude od pesticida, ulja, boja i lakova i sl.)

- opasni otpad iz domaćinstva (otpadni lijekovi, kemikalije, boje i sl.)

- motorna ulja

- staklo

- otpadne baterije



47

Grad Ogulin mora u naselju Ogulin osigurati prostor za reciklažno dvorište grañevinskog

otpada. Najlogičnije rješenje koje se nameće je izbor lokacije u blizini najvećeg izvora ove

vrste otpada. Na taj način, grañevinski otpad bi bio organizirano privremeno prikupljen do

daljnje obrade na odgovarajućoj lokaciji, a tvrtke - izvori bi većim dijelom rasteretile vlastiti

proizvodni prostor i riješile problem neadekvatnog odbacivanja otpadnog grañevnog

materijala. Ukoliko izbor ove lokacije nije moguć, prikupljanje grañevinskog otpada treba

osigurati unutar reciklažnog dvorišta namijenjenog prikupljanju već navedenih kategorija

otpada.

Pravna osoba, koncesionar koja upravlja reciklažnim dvorištem ne mora imati dozvolu za

gospodarenje otpadom izdanu od nadležnog županijskog upravnog tijela koja obuhvaća i

djelatnost upravljanja reciklažnim dvorištem, ali mora imati uporabnu dozvolu za namjenu

korištenja prostora za namjenu privremenog skladištenja otpada.. Ukoliko se prikupljaju i

opasne kategorije otpada, tada je potrebna i dozvola Ministarstva zaštite okoliša, prostornog

ureñenje i graditeljstva za gospodarenje tom vrstom otpada. Reciklažno dvorište može biti u

vlasništvu grada ili će grad ovlastiti odabrane tvrtke/u da u njihovo ime, upravljaju

reciklažnim dvorištem i preuzimaju odvojeno skupljeni otpad iz kućanstva. U kasnijoj fazi,

nakon što se vremenom utvrdi koja struktura otpada je u kojim omjerima najekonomičnija za

prikupljanje, broj spremnika može se proširiti onim vrstama otpada za koje se utvrdi najveća

potreba i pronañe odgovarajući skupljač/obrañivač koji će ga preuzeti.

U papirnati i kartonski otpad koji se može odložiti u reciklažno dvorište ili u zelenim

otocima spadaju:

• novine i časopisi

• prospekti, katalozi, bilježnice

• knjige i slikovnice

• papirnate vrećice, kartonske fascikle i kutije

• valoviti karton

• ostali papirni i kartonski predmeti bez plastičnih ili drugih materijala

Prilikom odvojenog odlaganja otpada u posude za ovu kategoriju otpada ne odlažu se:

• višeslojna, kompozitna ambalaža (neke vrste mlijeka, jogurta i sokova)

• foto papir



48

• zauljeni papiri

• ostali nepapirnati materijali

Papir i karton kao sastavni dio komunalnog otpada treba odvajati u spremnike postavljene na

području grada, odnosno naselja da bi se smanjile ukupne količine otpada odloženog kao

neiskoristivi miješani komunalni otpad na odlagalištu.

Sav opasni otpad mora se izdvajati iz toka komunalnog i drugih tipova neopasnog otpada.

Staklo - dvije glavne skupine staklenih predmeta u širokoj primjeni su:

• staklene posude (boce, čaše, ) • prozorsko staklo

U spremnike za staklo, moguće je odlagati prazne staklenke i boce svih boja bez zatvarača i

čepova. Za potrebe recikliranja, čep i etiketa onečišćuju bocu te ih je potrebno odvojeno

odlagati. Lomljenjem stakla se ostvaruje ušteda u odlagališnom prostoru jer se volumen

smanjuje za više od 7 puta.

U spremnike se ne odlažu žarulje, porculansko ili keramičko posuñe, svjetiljke, armirano,

kristalni i automobilsko staklo, bočice od lijekova. Prozorsko staklo moguće je zbrinuti kod

staklara.

Staklo iz komunalnog otpada, dakle, treba, kao i sve kategorije otpada za koje je to izvedivo,

izdvajati i odvojeno prikupljati na lokacijama zelenih otoka ili spremnika unutar reciklažnog

dvorišta.

Metalni otpad se može podijeliti na:

• željezne metale (čelik, lim, lijev,…) • obojene metale (aluminij, bakar, cink, olovo,…)

Posebnu kategoriju metalnog otpada čine aluminijska ambalaža za pakiranje piva i gaziranih

pića pa se zato organizira posebno sakupljanje ove vrste otpadnog materijala. U spremnike

je moguće odlagati prazne metalne doze – konzerve alkoholnih i bezalkoholnih pića, prazne

konzerve prehrambenih proizvoda, metalne kraće cijevi, alat, čelične trake, metalne

zatvarače i čepove od boca i staklenki. Doze i limenke od raznih vrsta sprejeva koji sadrže

zapaljive, opasne i zabranjene tvari (lakovi za kosu, dezodoransi, boje u spreju i drugi slični

spojevi) nije moguće odlagati u spremnike.



49

Za glomazni otpad takoñer treba omogućiti privremeno prikupljanje u reciklažnim

dvorištima tako da mještani mogu tijekom cijele godine i svih radnih dana, uključujući i

subotu, besplatno odložiti ovu vrstu otpada.

Animalni otpad – njegovo zbrinjavanje treba započeti u trenu samog uginuća životinje koje

mora biti registrirano i evidentirano u nadležnim veterinarskim službama. Prikupljalište,

sabirno mjesto za privremeno zbrinjavanje animalnog otpada ne organizira se na nivou svake

jedinice lokalne samouprave već jedna jedinica lokalne samouprave u Županiji prihvaća

otpad s cijelog županijskog područja do daljnje otpreme u konačno mjesto zbrinjavanja.

Vlasnik uginule životinje ne smije čekati više od 24 sata od prijave uginuća službi koja će

vozilom doći po životinju. Odlaganje poluraspadnutih strvina po putevima, na odlagalištu te

na svim drugim mjestima, treba biti najstrože sankcionirano. Edukacija i prevencija u

postupanju s ovom vrstom otpada trebaju biti prioritetne mjere koje treba provoditi grad.

Otpadni mulj iz ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda mora se riješiti sukladno

projektu gradnje ureñaja za pročišćavanje koji treba predvidjeti potpunu aerobnu ili

anaerobnu stabilizaciju mulja prije nego se uputi na odlaganje. Mulj koji se namjerava

koristiti za odlaganje na poljoprivredne površine, potrebno je obraditi sukladno Pravilniku koji

obuhvaća ovu problematiku. Mulj u tekućem stanju bez predobrade nije dozvoljeno odlagati

na odlagalište.

Prikupljeni grañevinski otpad moguće je iskoristiti u procesu upravljanja i privremenih

sanacijskih mjera odlagališta (dnevne prekrivke, izgradnja transportnih putova i sl.) čime se

smanjuju troškovi gospodarenja grañevinskim otpadom i sanacije odlagališta.

Povratna ambalaža – (PET, aluminij) otkupljuje se na lokacijama prodajnih mjesta u gradu

Ogulinu. Ove prodavaonice imaju potpisan Ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost o preuzimanju povratne ambalaže za koju se plaća naknada.

Plastiku koja ne pripada povratnom sustavu zbrinjavanja – ambalaža od alkoholnih pića,

sokova, mlijeka, jestivog ulja, octa, deterdženta, omekšivača, šampona, kozmetičkih

proizvoda, PVC folije, plastične vrećice itd. takoñer je moguće odvojeno prikupljati u

spremnicima, odvojeno po vrstama i ovisno o ponudi mogućih sakupljača/obrañivača ovih

vrsta otpada, no za njih nije propisana mogućnost plaćanja naknade njihovim donosiocima.



50

Ako se radi o ambalaži opasnih tvari kao što su ljepila, smole za čišćenje, otapala, lijekovi,

ambalažu je zajedno s preostalim sadržajem potrebno odvojiti u segment opasni otpad.

Guma - glavna skupina gumenih predmeta u širokoj primjeni su gume za vozila (guma

osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, vozila i traktora,

zrakoplova i drugih letjelica, te slični odgovarajući proizvod koje posjednik radi oštećenja,

istrošenosti, isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne može ili ne želi upotrebljavati te ga zbog

toga odbacuje ili namjerava odbaciti. Odlaganje guma na odlagalištu predstavlja poseban

problem jer zauzimaju velik prostor, idealna su staništa za glodavce, a velika su opasnost.

Kako su otpadne gume sirovina koja se može reciklirati, preraditi u granule ili iskoristiti za

dobivanje energije ne smiju se odbacivati na odlagališta.

Glavne skupine drvenih predmeta koji čine otpad:

• prerañeno drvo (dijelovi namještaja,…)

• šumarski otpad (otpad od čišćenja zelenih površina, parkova,…)

Manji dio se obrañuje i dijelom koristi kao energent (ostaci drveta i piljevina) u prerañivačkoj

industriji, a veći dio (osobito šumarskog otpada) se ostavlja i trune u šumi te na taj način

velike količine organskog otpada propadaju a moguće ih je preradom iskoristiti kao malč na

zelenim površinama ili u energetske svrhe i sl.

Biorazgradivi otpad

Sastoji se od kuhinjskih ostataka iz domaćinstava te različitog vrtnog otpada. Sustav za

gospodarenje biorazgradivim otpadom vrlo je važan segment iz razloga što u komunalnom

otpadu on zauzima najveći udio. Sustav obrade biorazgradivog otpada smanjuje količine koje

je potrebno odložiti na odlagalište. Proces prerade biorazgradivog otpada vrši se

kompostiranjem. Dodatna korist takvog sustava jesu velike količine biognojiva koje se

proizvedu.



51

Proces postupanja sa biorazgradivim otpadom:

Grad Ogulin bi u razdoblju od 2009.-2016. u svojim naseljima trebao osigurati minimalne

uvjete odvojenog prikupljanja otpada te unaprjeñivati edukacijske metode kojima bi

stanovništvo potaknulo na realizaciju takvih mjera. Temeljni princip koji pri tome treba

poštivati je ponašanje koje zadovoljava strog hijerarhijski slijed zbrinjavanja otpada kojeg

definiraju europske direktive, Zakon o otpadu, republički i županijski Plan gospodarenja

otpadom: izbjegavanje nastanka otpada - ponovna uporaba - razne vrste oporabe otpada-

konačno odlaganje u minimumu. Navedena rješenja se koriste i iscrpljuju tim redom kako bi

se u konačnici svaki put smanjila količina otpada namijenjena isključivo za odlaganje.

Otpadne baterije i akumulatori - tvrtke za skupljanje, obradu i promet sekundarnim

sirovinama ili ovlašteni koncesionari vrše skupljanje manjeg dijela tog otpada koji nastaje

domaćinstvima i gospodarstvu, te ih dijelom predobrañuju i izvoze. Otpadne baterija i

akumulatori moraju se zasebno skupljati na reciklažnim dvorištima uz posebnu pažnju.

Takoñer je predviñeno poticanje potrošača da odlažu otpadne baterije i akumulatore na

mjestima odreñenim za preuzimanje.

Otpadna ulja - prioritet je zbrinjavanje otpadnih mineralnih ulja termičkom obradom u

postojećim i novim termoelektranama, tvornicama cementa te u industrijskim toplanama i

kotlovnicama. Treba unaprijediti sustav odvojenog skupljanja otpadnih ulja i pojačati

kontrolu skupljača otpadnih ulja zbog postizanja odreñene i garantirane kvalitete. Uz

poduzimanje odreñenih rekonstrukcija u pogonima omogućava se povećanje kapaciteta

suizgaranja otpadnih ulja. Otpadna jestiva ulja treba posebno prikupljati i oporabiti

(biodiesel).



52

3.1.2. ODLAGANJE KOMUNALNOG OTPADA Odlagalište „Sodol“ odreñeno je u skupini tzv. službenih odlagališta, koja, pripada deponijima

koje se koriste do uspostave centralnog sustava gospodarenja otpadom, odnosno

Regionalnog centra gospodarenja otpadom. Na odlagalištu Sodol nije potrebna predobrada

otpada prije njegova odlaganja kao ni odstranjivanje biorazgradive komponente otpada do

maksimalnog udjela 35% ukupne mase. Ti će se zahtjevi postavljati CGO-ima, sukladno

Pravilniku. No, meñutim, odvajanje svih iskoristivih sastavnih dijelova otpada prije odlaganja

svakako je mjera koju treba provoditi što je kvalitetnije moguće putem zelenih otoka i

spremnika unutar reciklažnih dvorišta u većim naseljima kao što je ranije navedeno.

Na odlagalište „Sodol“ potrebno je odlagati samo ostatni, neiskoristivi dio

otpada iz kojeg su prethodno izdvojene sve vrste posebnog otpada (čije

gospodarenje je propisano posebnim propisima, uključujući i papir, metal, staklo,

biorazgradivi, glomazni i opasni otpad) - korisnog materijala, potencijalne

sirovine za daljnju obradu/oporabu/reciklažu.

Odlaganje miješanog otpada na odlagalište trebalo bi se postupno smanjivati na

način da udio izdvojenog otpada raste počevši od 2008. godine s tendencijom da se

količina prosječno godišnje odloženog otpada smanjuje tijekom svake godine kako bi

se do razdoblja uspostave centralnog sustava gospodarenja otpadom na regionalnoj

razini, u Gradu Ogulinu (kao i ostalim JLS) u potpunosti uhodao sistem selekcije i

odvojenog prikupljanja, a odlagalište saniralo i zatvorilo (ostatni neizdvojeni

otpad bi se odlagao na istoj lokaciji CGO-a).

Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati

i skladištiti da bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s

odredbama Zakona o otpadu.



53

Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega izdvojiti opasan otpad

i njime gospodariti u skladu sa Zakonom.

Plan predlaže obračun komunalnog otpada od domaćinstava po kriteriju volumena

kao najstimulativnijeg modela, odnosno količine i svojstava otpada (za razliku od

kriterija broja članova kućanstava, površine i dr. koji se kao kriteriji smiju

primjenjivati završno s 31.12.2009. godine sukladno Izmjenama i dopunama Zakona

o otpadu) da bi se količina otpada koji je namijenjen odlaganju poticala na

smanjivanje.

3.2. MJERE IZBJEGAVANJA I SMANJENJA NASTANKA OTPADA NA PODRUČJU GRADA OGULINA

Za pojam „izbjegavanje otpada“ postoji više definicija. Jedna od njih, izbjegavanje otpada

definira kao skup mjera koje dovode do toga da se kod proizvodnje i potrošnje stvara manje

otpada ili uopće otpad ne nastaje. Pojam smanjenja otpada može se definirati kao zbroj svih

mjera kojima se u procesima proizvodnje, potrošnje robe, pakiranja i korištenja postiže

smanjenje i/ili potpuno izbjegavanje otpada tj. kojima se postiže proizvodnja otpada koji se

može obraditi i/ili ponovno upotrijebiti.

Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvoñenjem na tržište «povoljnih» vrsta

proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjiti će količine i štetnost

otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti. Učinkovita primjena mjera za izbjegavanje i

smanjenje nastanka otpada na području Grada znači i osjetno smanjenje priliva otpada na

postojeće odlagalište odnosno u budući županijski centar za gospodarenje otpadom.

Navedeno znači da je smanjenje nastanka otpada prioritetna aktivnost u cjelovitom sustavu

gospodarenja kako je to predviñeno i Strategijom gospodarenja otpadom.

ZAKONSKA REGULATIVA U FUNKCIJI IZBJEGAVANJA I SMANJENJA KOMUNALNOG OTPADA

Donesena zakonska regulativa kojom je ustanovljen pravni okvir za provedbu cjelovitog

sustava gospodarenja otpadom u jednom svom segmentu govori i o mjerama koje su vezane

izbjegavanju otpada. Isto se odnosi i na državnu Strategiju gospodarenja otpadom u kojoj je



54

osmišljen cijeli niz općih i posebnih mjera za ostvarivanje zacrtanih ciljeva. Osim državne

razine iste se jednim dijelom implementiraju na regionalnoj i lokalnoj razini, te ih je sustavno

potrebno provoditi i na području Grada Ogulina.

3.2.2. OPĆE PREVENTIVNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOLIČINE KOMUNALNOG OTPADA

Prioritetnu aktivnost u sustavu gospodarenja otpadom čine mjere izbjegavanje nastanka i

smanjivanje količina otpada. Za izbjegavanje otpada razlikuju se mjere poduzete u

proizvodnji i potrošnji materijalnih dobara. U proizvodnji materijalnih dobara izbjegavanje

otpada obuhvaća:

• Razvoj reciklaže,

• Razvoj „čišće“ proizvodnje,

• Proizvodnja proizvoda s manjim potencijalom otpada.

U potrošnji proizvoda, izbjegavanje otpada generalno obuhvaća:

• Korištenje proizvoda s manjim potencijalom otpada,

• Racionalno korištenje i postupanje s otpadnim tvarima.

Ako se izbjegne nastanak otpada, potreba za sakupljanjem i gospodarenjem otpadom, a time

i pritisak na okoliš bit će potpuno uklonjen. Osnovne preventivne mjere za smanjenja otpada

koje uključuju sektor proizvodnje i potrošnje materijalnih dobara su:

• Spriječiti nepotrebno nastajanje pojedinih vrsta otpada;

• Spriječiti da se u proizvod za tržište ugrañuju štetni sastojci;

• Spriječiti miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za tržište

koji onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu uporabu;

• U okviru tehničkih i gospodarstvenih mogućnosti treba robu tako oblikovati,

proizvoditi i prerañivati da se ostatne tvari mogu maksimalno ponovno

iskorištavati;

• Načine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskorištenih proizvoda regulirati

tako, da se količina otpada kod krajnjih potrošača stvara u što manjem

obimu;

• Proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje što manje

štetnih tvari odnosno što manje otpada;

• Razviti tržišta za materijale koji se mogu reciklirati i poticati potražnju za

takvim materijalima, uvoñenje proizvoda od recikliranog materijala ili s

povećanim udjelom takvog materijala;



55

• Provoditi promidžbene i edukacijske aktivnosti na promoviranju mjera za

smanjenje otpada.

Preventivne mjere za izbjegavanje i smanjenje količine otpada su univerzalne mjere koje se

mogu primijeniti na bilo kojem području i za bilo koje vrste otpada. Sumarni prikaz općih

preventivnih mjere za izbjegavanje nastanka otpada u proizvodnji i potrošnji je kako slijedi:

• Izbjegavati nastanak otpada u proizvodnji razvojem tehnologije koja ne stvara

otpad,

• Vraćati otpad u vlastitu proizvodnju, upućivati ga na recikliranje i koristiti u

drugim proizvodnim procesima;

• Proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi;

• Pri proizvodnji za tržište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom

količinom ambalaže i štetnosti otpada;

• Proizvod na tržište davati u najnužnijoj ambalaži i ne pakirati ih u ambalažu

koja služi za jednokratnu upotrebu, a nakon toga se odbacuje kao otpad;

• Ne kupovati proizvode koji se ne mogu reciklirati, odnosno izbjegavati robu u

jednokratnoj ambalaži, odnosno pri kupovanju preferirati povratnu ambalažu,

smanjiti korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže i dr.;

• Koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvoñača i potrošača o

mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg

smanjenja;

• Stimulirati kupovine ekološki povoljnih proizvoda;

• Promicati načela čistije proizvodnje u industriji, uz poticanje potvrñivanja

sustava upravljanja okolišem (EMS, ISO 14000) i označavanja ekološki

povoljnih proizvoda.

3.2.2.1. POSEBNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJIVANJE KOLIČINA OTPADA

Izbjegavanje i smanjenja nastanka otpada takoñer obuhvaća korištenje medija za edukaciju

o pravilnom gospodarenju otpadom. Radi se posebnim mjerama motiviranja i edukacije, kako

potrošača, tako i proizvoñača materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika gdje se

generira miješani komunalni otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao

dugoročnu i djelotvornu mjeru zaštite okoliša. Posebne mjere za izbjegavanje i smanjenje

količine otpada iz Strategije primjenjive na Grad Ogulin obzirom na njegovu pravnu

odgovornost glede gospodarenja s komunalnim otpadom su slijedeće:

• Edukacija i informiranje,



56

• Stimulacija prakse čistije proizvodnje,

• Unapreñivanje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada,

• Donošenje Plana gospodarenja otpadom i striktna primjena zakonske

regulative.

3.2.2.2. GOSPODARSKO-FINANCIJSKI INSTRUMENTI ZA POTICANJE IZBJEGAVANJA I SMANJIVANJE KOLIČINA OTPADA

Politički instrumenti poticanje izbjegavanja i smanjenja količine otpada manifestiraju se kroz

politiku infrastrukture, prostorne planove i dozvole za gradnju te zakonske i podzakonske

odredbe relevantne za razvoj i zaštitu okoliša. Financijski instrumenti mogu biti realizirani

kroz izravnu pomoć koja obuhvaća porezne olakšice, jamstva (npr. kod kredita) i donacije

novčanih sredstava odnosno kroz politiku smanjenja doprinosa prema službama i

ustanovama u ovlasti Grada. Na ovaj način se pokazuje dodatna skrb prema onima

subjektima koji pokazuju visoku ekološku svijest u zbrinjavanju i provoñenju mjera za

smanjenje nastanka otpada, bilo da se radi o aktivnom ili pasivnom izbjegavanju kako je to

prikazano na donjoj shemi.

3.2.2.3. MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOMUNALNOG OTPADA KOD GOSPODARSKIH SUBJEKATA

U realizaciji predstojećeg koncepta gospodarenja otpadom treba predvidjeti da veći

gospodarski subjekti svoj otpad (sličan komunalnom) što je moguće više recikliraju i/ili

upotrebljavaju u svojim procesima, te koriste tehnologije koje ne stvaraju otpad. Kod

proizvoñača materijalnih dobara, bitno izbjegavanje otpada može se postići kod

ambalažiranja istog. Jednostavnija ambalaža u smislu mase i volumena, može pridonijeti

izbjegavanju otpada, uz istovremeno povećanje konkurentnosti proizvoda na tržištu. U

trgovinama je takoñer moguća značajno smanjenje otpadnih tvari posebice u segmentu

ambalažnog otpada na način da se izbjegava korištenje jednokratne ambalaže i ambalaže za

pakiranje „stabilnih“ proizvoda, gdje ista možda nije ni potrebna.

3.2.2.4. MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOMUNALNOG OTPADA U KUĆANSTVIMA

Područja na kojima se najkonkretnije mogu primijeniti mjere za izbjegavanje otpada su

smanjivanje dobara za uporabu i potrošnju, orijentacija na izbjegavanje upotrebe štetnih



57

tvari i voñenje kućanstva u smislu izbjegavanja nastanka suvišnog otpada. Konkretne mjere

koje se u svakom kućanstvu mogu primijeniti su slijedeće:

• Izbjegavati suvišnu papirnu i kartonsku ambalažu, jer se npr. tekući napitci

mogu uzimati u povratnim bocama (npr. staklene boce);

• Treba izbjegavati kupnju proizvoda za jednokratnu upotrebu tj. onih proizvoda

koji se nedugo nakon upotrebe bacaju (papirnate čaše, tanjuri, pribor,

salvete);

• Izbjegavati korištenje folija na način da se npr. za namirnice koriste posude

koje se mogu zatvoriti. Izbjegavati kupnju lako pokvarljivih namirnica;

• Izbjegavati suvišno kupovanje konzervirane hrane koja donosi velike količine

otpada. Umjesto toga kupovati svježe namirnice;

• Ukoliko mogućnosti dopuštaju, organsku hranu kompostirati u malim

kompostnim jedinicama koje se mogu smjestiti ili na balkonu ili okućnici,

• Stare stvari (npr. roba, ureñaji) ne bacati već prodati ili pokloniti. Isto tako pri

kupnji istih voditi računa o trajnosti i njihovoj reciklabilnosti,

• Kupovati kvalitetne proizvode koji se mogu reparirati tj., popraviti i koji troše

manje energije (struja, voda)

3.2.2.5. MJERE ZA SMANJIVANJE I IZBJEGAVANJE NASTANKA PROBLEMATIČNIH TVARI

a) Mjerama za izbjegavanje i smanjenje otpada u kućanstvima može se pridonijeti i

izbjegavanjem nastanka štetnih tvari u komunalnom otpadu. Na više način se može

utjecati da doñe do smanjenja tzv. problematičnih tvari koje su najštetnije po okoliš:

• Racionalno koristiti kemijska sredstva za čišćenje i održavanje,

• Odabirati i koristiti proizvode bez štetnih tvari,

• Izbjegavati korištenje kemijskih sredstava za kućno bilje,

• Koristiti aparate na struju ili aparate s ponovno punjivom baterijom,

• Ne kupovati suvišne doze lijekova,

• Ne koristiti prekomjerno sredstva za bojanje, lakove i razrjeñivače.

b) Gospodarske djelatnosti trebaju primijeniti proizvodne sirovine koje su «prijateljski za

okoliš» i na taj način izravno doprinijeti smanjenju problematičnih tvari u otpadu. Isto

tako gospodarstvo kroz tehnološka rješenja mora omogućiti ponovnu uporabu

problematičnih tvari u proizvodnji te na taj način omogućiti njihov kružni tok.



58

c) U potrošnji je potrebno smanjiti i izbjeći nastanak problematičnih tvari pravilnom

upotrebom proizvoda i korištenjem ekološki kvalitetnijih proizvoda.

d) Grad kao jedinica lokalne samouprave mora omogućiti odgovarajuću infrastrukturu za

odvojeno prikupljanje različitih problematičnih tvari koje nastaju u kućanstvima.

3.2.2.6. MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOMUNALNOG OTPADA IZ JAVNIH I USLUŽNIH DJELATNOSTI

Komunalni otpad iz javnih i uslužnih djelatnosti podrazumijeva otpad iz administracije u

gradskim službama, bankama, poslovnim uredima, školama, sveučilištima, socijalne i ostale

državne i županijske službe, ugostiteljstvo, hoteli, kantine, bolnice itd. Kod svih mjera za

izbjegavanje otpada principijelno se radi o uvoñenju štedljivosti u potrošnji materijalnih

dobara.

• U gradskim, županijskim i ostalim državnim službama koristiti uredske

materijale u količini primjerenoj za obavljanje poslova (uredsko pokućstvo,

pisaći pribori, papiri, ljepila, razni plastični proizvodi itd.), te iste nakon

uporabe odvojeno prikupljati i vraćati ovlaštenim obrañivačima;

• U školama i visokoškolskim ustanovama omogućiti reciklažu posebice papira

koji se pojavljuje u najvećim količina te koristiti namještaje i opremu s dužim

vijekom trajanja;

• U ugostiteljskim radnjama izbjegavati ponudu namirnica u malim pakiranjima,

ne koristiti piće u nepovratnim bocama i ne koristiti jednokratni pribor za jelo.

Takoñer izbjegavati korištenje papirnatih maramica i ubrusa;

• U zdravstvenim ustanovama smanjiti korištenje jednokratno upotrebljivih

proizvoda, osim u slučaju kada to zahtijevaju drugi zdravstveni i higijenski

razlozi.

3.2.2.7. JAVNO OBAVJEŠĆIVANJE (PROPAGANDA) U FUNKCIJI IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOMUNALNOG OTPADA

Iz Europske prakse je poznato da mjere izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada kao i

poticaji za odvojeno sakupljanje njegovih iskoristivih komponenti može dati dobre rezultate

u praksi samo ako se provodi javna propaganda tj. javna edukacija stanovnika. U tom

smislu potrebno je voditi ciljane kampanje člancima u novinama i emisijama na radiju,

televiziji te ostalim sredstvima javnog obavješćivanja. U skladu s županijskim Planom,

potrebno je izraditi posebnu Studija o edukaciji stanovništva za smanjenje količine otpada.



59

3.3. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD „SODOL“

Postojeća odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja

otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada ("Narodne novine" br. 117/07),

pravna osoba koja upravlja i odgovorna je za rad odlagališta, dužna je u roku od godine

dana od stupanja na snagu Pravilnika (istječe u studenom 2008.) izraditi plan sanacije i/ili

zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz Pravilnika te ga dostaviti nadležnom tijelu na

suglasnost.

Temeljem odobrenih planova sanacije i/ili zatvaranja i uvjeta iz Pravilnika, postojeća

odlagališta moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011.

godine (do kad se očekuje početak rada, uspostave centralnog sustava gospodarenja

otpadom). Stroge uvjete Pravilnika moći će dugoročno zadovoljiti samo odlagališta i sustavi

u koje je uloženo mnogo sredstava radi ostvarenja svih mjera prevencije onečišćenja okoliša

deponije ostatnog otpada, konačne sanacije, zatvaranja i monitoringa okoliša nakon

provedenih sanacijskih mjera i zatvaranja.

Općinska ili gradska odlagališta čijim uslugama se koristi samo jedna ili mali broj jedinica

lokalne samouprave ne mogu biti rentabilna (ni okolišno ni ekonomski) te njihovo

održavanje i dugoročni rad ne bi trebali biti podupirani financijskim poticajima ni s

županijske ni s državne razine (Fond zaštite okoliša i energetske učinkovitosti). Mjere

sanacije i zatvaranja takvih odlagališta, (poput „Sodol“) usporedo s mjerama odvojenog

prikupljanja otpada, trebaju biti stimulirane.

Krajnji cilj: - dugoročno realizirati najviše jedno odlagalište (i to samo ostatnog,

neiskoristivog otpada iz kojeg su izdvojene sve korisne komponente) na području

Županije. Gradsko poglavarstvo mora nadzirati provoñenje sanacijskih mjera

odlagališta „Sodol“.



60

Sanacija odlagališta „Sodol“ mora biti u skladu s Planom sanacije odlagališta do

uspostave Centra gospodarenja otpadom na regionalnoj razini. Nakon izrade

projektne dokumentacije, putem javnog natječaja gradsko poglavarstvo će izabrati

izvoñača sanacije.

Sanacija terena mora biti ili postupna ili kratkoročna i brza ali s početkom u godini

zatvaranja deponije. Sanacija i zatvaranje mora biti dovršeno do kraja 2011.

godine.

Za tri godine trajanja planiranog rada deponije nisu potrebne mjere izgradnje

cjelokupne infrastrukture odlagališta (struja, voda, vaga i sl.) već samo najnužnije

mjere sprječavanja prodora onečišćenja u podzemne vode tlo i zrak, uključujući

mjere odvojenog prikupljanja otpada i edukacije o naprednijim metodama

zbrinjavanja otpada.

Opasnost od požara na smetlištu treba spriječiti prvenstveno:

- mjerama odvojenog sakupljanja otpada koji je „interesantan“ neovlaštenim

osobama koje se bez nadzora trajno zadržavaju na deponiji i uzrokuju opasne radnje

– na prostoru reciklažnog dvorišta u naselju Ogulin potrebno je osigurati i prostor za

trajnu mogućnost preuzimanja glomaznog otpada koji sadrži metalne dijelove i

sl. a koji se često pali na deponiji te druge korisne sirovinske materijale koji ne smiju

dospjeti na odlagalište

- strožim nadzorom nad odlagalištem: - izgradnja ograde, ograničenje pristupa,

povremena čuvarska služba, ograničiti vrijeme zadržavanja na deponiji odlukom,

postavljanje natpisne ploče s radnim vremenom uvjetima i ograničenjima ponašanja

na odlagalištu, angažiranjem nadležnim službi policije po potrebi

Plan gospodarenja otpadom Grada Ogulin potrebno je primjenjivati uključujući mjere

gospodarenja otpadom predložene županijskim Planom gospodarenja otpadom

Karlovačke županije. Županijski PGO detaljnije obrañuje problematiku regionalnog

sustava gospodarenja otpadom i funkcioniranja CGO-a te mjere odvojenog

prikupljanja i smanjenja nastajanja otpada.



61

Odlagalište „Sodol“ privremenog je karaktera do uspostave CGO-a na istoj lokaciji kada će se

trebati zatvoriti ili, eventualno, definirati njegova nova uloga unutar sustava (pretovarna

stanica). Do tada odlagalište treba ograditi i spriječiti njegovo daljnje proširenje te

raznošenje otpada na okolne površine. Ugovorni koncesionar koji brine o odlagalištu mora

obavljati redovito prekrivanje otpada inertnim materijalom, dok služba komunalnog redarstva

treba aktivnije sudjelovati u prepoznavanju radnji koje ne doprinose prihvatljivom radu

odlagališta. Spaljivanje otpada treba najstrože sankcionirati te zabraniti dulje zadržavanje

osoba na prostoru odlagališta. Grad pri ovakvim organizacijskim aktivnostima, umjesto

pasivne uloge, mora pružati stručnu i financijsku potporu ovlaštenom koncesionaru za odvoz

i odlaganje otpada (ograñivanje prostora, postavljenje natpisa upozorenja, radnog vremena,

rampe i sl.). Isto tako, grad je dužan stimulirati odvojeno sakupljanje otpada prije faze

odlaganja na deponiji (edukacijske mjere, angažiranje ovlaštenih tvrtki- sakupljača posebnih

kategorija otpada) tako da se spriječi mogućnost nalaženja iskoristivih komponenti otpada na

samoj deponiji i, ujedno, interesa raznim neovlaštenim „skupljačima“ iza kojih ostaje još više

nereda u prostoru (požari, raznošenje, dovoženje kategorija otpada koje nije moguće

odlagati na deponiji poput strvina, opasnog otpada, kemikalija, lijekova i sl.).

Na odlagalište „Sodol“ sukladno Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada,

kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada ne mora se odlagati prethodno obrañeni

otpad i otpad sa udjelom biorazgradive komponente (maksimalno 35%). To, s druge strane,

ne znači da biootpad nije potrebno odvojeno prikupljati isto kao i ostale posebne kategorije

otpada. Naime, na odlagalištu se ne smiju naći one vrste otpada čije je gospodarenje

propisano posebnim propisima s osobitim naglaskom na njihovo odvojeno skupljanje te

obradu i oporabu (tekući mulj, otpadne gume, industrijske i automobilske baterije i

akumulatori, otpadna motorna vozila, bolnički, klinički otpad, opasni, lako zapaljiv, korozivan,

eksplozivan opasni otpad, animalni i klaonički otpad, otpad električnih i elektroničkih ureñaja

i opreme i dr.) jer se radi o odlagalištu koje će se koristiti i nakon sanacije do uspostave

Regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

3.3.1. OPĆE MJERE ZAŠTITE

� Izraditi edukacijski i promidžbeni materijal s ciljem kreiranja informacije i ekološke

poruke te davanja savjeta stanovnicima radi poticanja na pravilno gospodarenje

otpadom. Temeljem tih materijala pripremiti i provoditi promidžbene kampanje za

pojedine programe (biootpad – mini kompostane u svakom dvorištu, papir, staklo,



62

limenke, posebni otpad) u svim komunikacijskim sredstvima (lokalni radio i novine,

panoi, reciklažna dvorišta, »zeleni otoci«, Internet- web stranice komunalnog

poduzeća).

� O radu odlagališta i rezultatima praćenja stanja okoliša informirati putem različitih

medijskih oblika na lokalnoj i regionalnoj razini.

� Ograditi odlagalište ogradom visine najmanje dva metra.

� Na ulazu odlagališta kontrolirati vrstu i količinu zaprimljenog otpada. Na odlagalištu

odlagati samo komunalni otpad te proizvodni otpad sličnih karakteristika

komunalnom, odnosno ako sastav eluata odgovara odredbama Pravilnika o uvjetima

za postupanje s otpadom, NN 123/97 i 112/01.

� Urediti minimalni protupožarni pojas oko ograde odlagališta otpada.

� Nakon završene sanacije, zatvaranja i rekultivacije uz lokaciju zatvorenog odlagališta

postaviti vidljivu zabranu odlaganja bilo koje vrste otpada.

� Po zatvaranju odlagališta komunalni redar treba redovito obilaziti lokaciju odlagališta

kako bi uvidio stanje na lokaciji i otkrio moguća nelegalna odlaganja na odlagalištu.

3.3.2. MJERE ZA ZAŠTITU ZRAKA Mjere za zaštitu atmosfere dijele se na mjere za sprječavanje nastanka ekoloških nesreća

kod kojih može doći do onečišćenja atmosfere i na mjere za skupljanje i obradu plinova koji

nastaju uslijed mikrobiološke razgradnje otpadaka. Odlagališni plin se razvija u uvjetima

anaerobne biološke razgradnje organskog dijela otpada. Biološka razgradnja organskog

dijela otpada predstavlja egzotermni proces, pri čemu dolazi do stalnog oslobañanja

toplinske energije. Tijekom anaerobnih procesa, oslobañanjem toplinske energije održava se

povišena temperatura u tijelu odlagališta, a iznosi od 40o do 60oC. Proces se u relativno

teoretski predviñenim uvjetima odvija u ureñenim odlagalištima, dok u neureñenim

odlagalištima isti se ne odvija na navedeni način, već ili djelomično ili mehanizmom koji ne

završava plinom bogatim metanom.

U incidentnim situacijama može doći do samozapaljenja odlagališnog plina, a tim i do velike

ekološke nesreće i zagañenja zraka. Stoga je potrebno otpad kompaktirati i obavljati

svakodnevna prekrivanja otpada inertnim materijalom. Na ovaj način eliminira se nastanak

neugodnih mirisa stvaranjem anaerobnih zona zbog prethodnog kompaktiranja otpada.

Opskrbljenost protupožarnim sredstvima i osiguranje potrebnih mjera zaštite od požara na

odlagalištima komunalnog otpada regulirano je Pravilnikom o uvjetima za postupanje s



63

otpadom (NN 123/97, 112/01). Direktne mjere vezane uz zaštitu od požara na odlagalištima

odrañene su sljedećim člancima:

• Članak 19: Na odlagalištu otpada I. kategorije moraju se skupljati i obrañivati

odlagališni plinovi. Sustav za skupljanje odlagališnih plinova mora biti tehnički

izveden tako da omogućuje mjerenje sastava i količine odlagališnih plinova na

ispustu;

• Članak 21: Odlagalište otpada mora biti ograñeno ogradom visine najmanje 2 m.

Oko ograde odlagališta otpada mora biti ureñen protupožarni pojas širine 4-6 m;

• Članak 22: Odlagalište otpada mora biti opremljeno strojevima za sabijanje i

prekrivanje odloženoga otpada. Odlagalište otpada mora imati odgovarajuću

opremu za predobrañivanje otpada. Odlagalište otpada mora biti opremljeno

ureñajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i sprečavanje širenja požara

te drugim zaštitnim ureñajima i instalacijama sukladno posebnim propisima;

• Članak 24: Na ulazu odlagališta otpada kontrolira se vrsta i količina zaprimljenog

otpada. Odlagalište otpada mora se neprekidno čuvati 24 sata;

• Članak 25: Na odlagalištu otpada moraju se poduzimati mjere za sprečavanje

širenja mirisa prašine, aerosola i buke, nastajanje požara i raznošenje otpada

vjetrom. Na odlagalištu otpada mora se spriječiti da ptice, glodavci i kukci ne

raznose otpad. Odloženi otpad mora se na odlagalištu otpada I. kategorije svakoga

dana prekrivati inertnim materijalom;

• Članak 29: Za zatvoreno odlagalište otpada I. kategorije općina, odnosno grad

mora osigurati praćenje utjecaja na okoliš najmanje 20 godina od dana zatvaranja

odlagališta otpada. Nakon zatvaranja odlagališta otpada I. kategorije, obvezno je

mjeriti količinu i sastav odlagališnih plinova.

Slijedeći dio mjera za zaštitu atmosfere je kontrolirano skupljanje i evakuacija plinova koji

nastaju unutar tijela odlagališta. Sakupljanje odlagališnog plina, točnije rečeno “kontrolirano

otplinjavanje”, može se provesti na nekoliko načina. Ti načini su:

• pasivno otplinjavanje,

• aktivno otplinjavanje,

Skupljanje plinova može biti pasivno ili aktivno.Pasivno otplinjavanje podrazumijeva

iskorištavanje vlastitog tlaka plina u tijelu odlagališta, te nema dodatne potrošnje energije za

otplinjavanje (predviña se kod malih odlagališta). Aktivno otplinjavanje obuhvaća postupak



64

isisavanja plina iz tijela odlagališta (skupo i isplativo jedino za velika odlagališta). Skupljeni

deponijski plin moguće je energetski iskoristiti.

3.3.3. MJERE ZA ZAŠTITU VODA

• Izvesti slojeve temeljnog brtvenog sustava za novo privremeno odlaganje (pokrovni

sloj na starom otpadu koji preuzima ulogu temeljnog brtvenog sloja za novi otpad

koji se tu nastavlja privremeno odlagati) na dno polja i na istočni, južni i zapadni

pokos do visine +10 m od kota dna polja. Temeljni brtveni sloj na dnu polja izvesti na

postojeći kompaktirani otpad od slijedećih slojeva: brtvenog sloja GCL, geomembrane

PEHD 2,5 mm obostrano hrapave T/T, zaštitnog geotekstila 1200 g/m2, drenažnog

sloja šljunka debljine 50 cm, razdjelne PP mrežice. Temeljni brtveni sloj na pokosima

izvesti na prirodnu podlogu pokosa od slijedećih slojeva: izravnavajućeg sloja,

geosintetskog glinenog brtvenog sloja GCL, geomembrane PEHD 2,5mm obostrano

hrapave T/T, zaštitnog geotekstila 1200 g/m2.

• Izgraditi razdjelni sustav odvodnje za vode različitog tipa onečišćenja (sustav za

procjedne vode – drenažne cijevi i bazen procjedne vode kao i sustav za oborinske

vode - kanali za odvodnju oborinske vode i bazen oborinske vode).

• Prikupljenu procjednu vodu s temeljnog brtvenog sloja za novo privremeno odlaganje

(pokrovnog sloja na starom otpadu koji preuzima ulogu temeljnog brtvenog sloja za

novi otpad koji se tu nastavlja privremeno odlagati) odvoditi do bazena za

prikupljanje procjednih voda i recirkulacijom vraćati na odloženi otpad.

• Oborinske vode pale na brtveni sustav bez otpada potrebno je preko bazena za

oborinsku vodu ispuštati u okoliš.

• Postaviti zaštitnu nepropusnu tankvanu ispod spremnika za gorivo za pogon diesel

agregata. Tankvana mora imati zapreminu veću od maksimalno moguće količine u

spremniku.

• Sredstva za podmazivanje skladištiti u originalnim pakiranjima ili odgovarajućim

posudama i spremnicima smještenim na vodonepropusnoj podlozi na način da se

onemogući razlijevanje istih u sustav odvodnje.

3.3.4. MJERE ZAŠTITE FLORE I FAUNE

• Prije početka sanacije svaku sječu drveća dogovoriti s nadležnom Upravom za šume.

• Unaprijed definirati proces sanacije prostora i putove po kojima će se kretati

mehanizacija kako bi se biljni pokrov što manje devastirao.



65

• Izbjegavati pustošenje i krčenje šuma, sječu ili oštećivanje drveća i grmlja kao i

odsijecanje grana i dijelova grana uz dopuštanje sječe samo onih primjeraka koji

izravno smetaju mehanizaciji.

• U šumi ili na šumskom zemljištu te na zemljištu u neposrednoj blizini šume ne smije

se ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen, osim na mjestima i uz poduzimanje

odgovarajućih mjera opreznosti koje odreñuje nadležna Uprava za šume.

• U šumi je zabranjeno odlagati otpad.

• Tijekom izvoñenja zahvata izvoñač radova je dužan djelovati tako da u najmanjoj

mjeri oštećuje prirodu, a po završetku zahvata dužan je u zoni utjecaja zahvata

uspostaviti ili približiti stanje u prirodi onom stanju koje je bilo prije zahvata.

• Ukoliko je to tehnički izvedivo, preporuča se izvoñenje grubih grañevinskih radova u

razdoblju listopad-travanj, kada na terenu nema ptica koje na lokalitetu borave ljeti.

• Stupove i tehničke komponente srednjonaponskih vodova izvesti na način da se ptice

zaštite od strujnog udara.

• Zabranjeno je uznemiravanje, hvatanje ili ozljeñivanje divljih životinja, smanjivanje

brojnosti populacije divlje svojte (ubijanje, uklanjanje i sl.) te uništavanje ili

oštećivanje njihovih staništa.

• Prilikom izvoñenja radova u blizini speleoloških objekata ne smije se ugroziti ili oštetiti

speleološki objekt, zatrpati ulaz, oštetiti, uništiti ili odnositi sigovine i podzemni živi

svijet speleoloških objekata.

• Strogo je zabranjeno mijenjanje stanišnih uvjeta u speleološkom objektu bacanjem

smeća ili biološkog otpada, loženjem vatre ili na neki drugi način, odnosno

poduzimanje bilo kojih aktivnosti ili radnji kojima se ugrožava ili oštećuje speleološki

objekt.

• Ako u tijeku izvoñenja radova na sanaciji odlagališta otpada „Sodol“ nastanu

nepredvidive promjene ili oštećenja speleoloških objekata, izvoñač radova dužan je

poduzeti sve radnje i mjere koje mu u cilju sprječavanja nastalih promjena ili

oštećenja naredi Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Odjel za zaštićena

područja.

• Svako eventualno otkriće novog speleološkog objekta ili njegovog dijela potrebno je

prijaviti Ministarstvu kulture u roku od 15 dana. U tom slučaju daljnje aktivnosti ili

radnje vezane uz speleološki objekt obavljati jedino uz prethodno dopuštenje

Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, Odjela za zaštićena područja.



66

3.3.5. MJERE ZAŠTITE OD BUKE

Tijekom odlaganja otpada na odlagalištu koriste se različiti kamioni i strojevi koji proizvode

buku razine od cca 80 dB. Osnovne mjere zaštite obzirom da se radi o lokacija koja prema

propisima u RH predstavlja poslovnu zonu je praćenje razine buke na ogradi odlagalište

prema najbližim stambenim objektima. U ovisnosti o dobivenim rezultatima potrebno je

eventualno obaviti korektivne radnje u cilju njenog smanjenja (vrijeme rada, strojevi s

manjim izvorom buke na izvoru itd.)

3.3.6. MJERE ZA ZAŠTITU U SLUČAJU AKCIDENTA

• Opremiti odlagalište ureñajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje (koji ne

sadrže halone) i sprječavanje širenja požara te drugim zaštitnim ureñajima i

instalacijama sukladno posebnim propisima.

• Redovito održavati svu opremu i mehanizaciju korištenu prilikom sanacije u

ispravnom stanju.

• Izgraditi protupožarnu cestu oko odlagališta.

3.3.7. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

• Jednom godišnje za proteklu godinu prikupljati meteorološke podatke: temperatura,

količina i intenzitet oborina, smjer i jakost vjetra te vlažnosti, s najbliže meteorološke

postaje.

• Tijekom rada odlagališta četiri puta godišnje mjeriti količine i sastav odlagališnih

plinova (metan (CH4), ugljični dioksid (CO2), sumporovodik (H2S), vodik (H2) i kisik

(O2). Nakon zatvaranja mjeriti sukladno Pravilniku o uvjetima za postupanje s

otpadom (NN 123/97 i 112/01).

• Tijekom rada odlagališta četiri puta godišnje uzorkovati i analizirati procjednu vodu iz

bazena za prikupljanje procjedne vode. Kontrolirati sljedeće parametre: pH

vrijednost, TOC, elektrovodljivost, isparni ostatak, fenole, fluoride, cijanide,

ekstraktivne organske halogene spojeve (AOX), arsen, bakar, olovo, kadmij, krom6+,

nikal, cink, živa, amonij i nitriti. Nakon zatvaranja mjeriti sukladno Pravilniku o

uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01).

• Prije samog početka sanacije, kao i tijekom rada odlagališta (četiri puta godišnje)

kontrolirati kakvoću vode na izvoru Gojak, na pokazatelje iz Uredbe o klasifikaciji

voda (NN 77/98). Nakon zatvaranja odlagališta dinamiku uzorkovanja i analiziranja



67

kakvoće vode na izvoru Gojak utvrñivati sukladno dobivenim rezultatima. Ako se

tijekom rada odlagališta otpada pokaže da je prisutno onečišćenje, sugerirati

Hrvatskim vodama da se izvor Gojak uvrsti u nacionalni program praćenja voda.

• Jednom godišnje tijekom rada kontrolirati slijeganje tijela odlagališta. Nakon

zatvaranja odlagališta kontrolu obavljati svake četiri godine tijekom 20 godina.

• Voditi dnevnik u koji se upisuju podaci važni za rad odlagališta sukladno odredbama

Pravilnika o postupanju s otpadom (NN 123/97 i 112/01).

• Rezultate praćenja stanja okoliša dostavljati jednom godišnje za proteklu godinu

nadležnim tijelima.

3.4. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREðENIH ODLAGALIŠTA I OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA

Na ovom odlagalištu neophodan je nastavak odlaganja do otvaranja županijskog centra za

zbrinjavanje otpada i pretovarnih stanica.

Odlagalište će se zatvoriti do 2010. godine. Kako bi se odlagalište zatvorilo potrebno ga je

sanirati prema odredbama Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 te u

ovom slučaju omogućiti privremeni nastavak odlaganja (do 2010.) uz provoñenje sanacije.

U Studiji ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš sanacije i nastavka rada odlagališta,

komunalnog otpada „Sodol“, grad Ogulin; opisana je sanacija odlagališta:

Svi postupci i tehnička rješenja koja su dani su usmjereni na sanaciju postojećeg stanja, te

da se minimalizira utjecaj postojećeg otpada. Izmeñu ostalog predviñeno je slijedeće:

1. Premještanje dijela postojećeg otpada s kosine vrtače – sadašnji položaj otpada ne

omogućava nikakve tehničke intervencije na tijelu otpada za smanjenje nastanka procjednih

voda, te se povremeno nekontrolirano samozapaljuje bez tehničkih mogućnosti za gašenje, a

dimovi se nekontrolirano šire u okoliš;

2. Cjelokupan postojeći otpad nakon djelomičnog premještanja (rušenjem u dno vrtače) se

prekriva pokrovnim brtvenim sustavom kojim se sprečava prodor kišnice u otpad i tako se

smanjuje količina procjednih voda. Stranice vrtače uz postojeći otpad nije moguće do kraja

hermetično zatvoriti i zabrtviti. Obzirom da nije uočena pojava izvora u rubovima vrtače nije

za očekivati da će značajna količina vode penetrirati unutar otpada. Dakle, ostat će

mogućnost za ulazak vlage koja je ionako potrebna za dovršenje biološke razgradnje

postojećeg otpada.

3. Predviñena je izgradnja obodnih kanala za sprečavanje dotoka oborinskih voda u vrtaču.



68

4. Mjerama 1.,2.,3. bitno se utječe na smanjivanje količina voda koje dolaze u doticaj s

otpadom, te se na taj način i smanjuju količine procjednih voda koje nekontrolirano odlaze u

okoliš.

Brtveni slojevi

Otpad koji je sada samo nabacan na pokosu vrtače treba grañevinskim strojevima postepeno

preseliti na dno vrtače i ugraditi u slojevima, kako bi se formirao planum dna brtvenog

sustava. Izvedba brtvenog sustava na vrhu planuma postojećeg otpada ima dvije funkcije:

� temeljni brtveni sustav za novo privremeno odlaganje – onemogućava nekontroliranu

odvodnju procjedne vode iz novog otpada,

� pokrovni brtveni sustav – onemogućava daljnji prodor oborina u postojeći otpad i

proizvodnju procjedne vode,

Od pokušaja da se iz postojećeg otpada „izvuku“ strojno korisne komponente se odustalo iz

više razloga:

1. U okviru same vrtače nema dovoljno manevarskog prostora kako bi se postavio neki

stroj (npr. sito) kako bi se proveo tehnološki postupak. Još jednom je potrebno

napomenuti da se otpad u vrtači nalazi naslonjen na jednu stranu i da je odložen

naguravanjem preko ruba, te da visina iznosi oko 50 m. U slučaju iskopa bilo kojeg

dijele otpada, može se očekivati pojava klizanja otpada prema dnu vrtače što je vrlo

opasan manevar, koji je moguće provoditi samo s vrlo stručnim osobljem (iskusnim

strojarima). Zbog sigurnosti u blizini ne bi trebalo biti nikoga osim onih koji se bave

poslom rušenja otpada sa stranica vrtače. Otpad se nalazi u stanju labilne ravnoteže i

postoji stalna opasnost od klizanja.

2. Vañenje otpada iz vrtače nije provedivo kako bi se organiziralo strojno izvlačenje

korisnih komponenti.

Kota planuma vrha presloženog postojećeg otpada tj. kota dna brtvenog sustava je

odreñena prema količini postojećeg otpada i kapaciteta (gabarita) vrtače. U momentu

izvoñenja tu kotu treba korigirati za razliku količine postojećeg otpada koja će se odložiti u

meñuvremenu.

Završni pokrovni sloj



69

S odlaganjem komunalnog otpada je moguće prekinuti kada se za to steknu uvjeti, odnosno

kada se izgradi županijski centar za gospodarenje otpadom/županijsko odlagalište otpada.

Odlagalište komunalnog otpada se zatvara izvedbom prekrivnog brtvenog sustava na

odloženi otpad. Prekrivni brtveni sustav se izvodi prema Pravilniku o uvjetima za postupanje

s otpadom (NN 123/97 i 112/01).

Slijeganje

Nakon prestanka odlaganja otpada, u tijelu odlagališta se i dalje odvijaju kemijsko-fizikalni

procesi kojima dolazi do smanjenja volumena odloženog otpada i to uvjetuje pojavu

slijeganja i diferencijalnog slijeganja otpada, a samim time i završnog pokrovnog sloja.

Veličina slijeganja ovisi o sastavu odloženog otpada, načinu i tehnologiji ugrañivanja (sa

kompaktorom ili bez njega), visini otpada, postotku vlažnosti pri ugradnji itd. Potpuno

inertiziran komunalni otpad, nakon završenih procesa razgradnje postiže specifičnu težinu od

približno 1300 kg/m3.

Rekultivacija

Rekultivacijom se nakon zatvaranja odlagalište otpada izgledom uklapa u okolni krajobraz, tj.

vraća približno u prijašnje stanje i može se koristiti za neku drugu namjenu.

3.5. IZVORI I VISINA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOðENJE SANACIJE

Troškovi odlaganja otpada, sukladno Pravilniku a prema načelu „onečišćivač plaća“

uključuju troškove projektiranja, izgradnje odlagališta, operativne troškove rada odlagališta i

procijenjene troškove zatvaranja odlagališta, održavanja i nadzora tijekom 30 godina

nakon zatvaranja. Tako je u cijenu odlaganja na indirektan način uključena i cijena sanacije

deponije.

Sva odlagališta na području Grada Ogulina, uključujući ona službena i neslužbena

prvenstveno se moraju financirati iz gradskog proračuna. Ostali mogući izvori su: županijski

proračun, Fond zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, sredstva ugovornog koncesionara,

donacije, kreditiranja i sl.



70

Odlagalište Sodol – projektnom dokumentacijom će se utvrditi detaljni troškovi, odnosno

visina i dinamika sredstava namijenjenih sanaciji koja bi omogućila odlaganje kroz vrijeme do

uspostave CGO-a. Omjer troškova sufinanciranja Fonda i gradskih sredstava procjenjuju se

na 50:50%. Tijekom narednih godina korištenja, pridržavajući se mjera predloženih ovim

Planom, ukupna količina otpada na odlagalištu trebala bi se znatno smanjiti svakom

slijedećom godinom korištenja. Potrebno je procijeniti rentabilnost planiranih investicija te

izraditi projektnu dokumentaciju na način da sanacija podrazumijeva ujedno i drugačiji način

odlaganja, tj. obradu otpada i njegovo odvajanje prije odlaganja s ciljem smanjenja količine

otpada, dok bi se potpuna sanacija terena izvela tijekom 2010. ili 2011. godine kada ističe

rok mogućeg korištenja ovog tipa deponija. Sanacija mora biti postupna ili brza i kratkoročna

ali s početkom terenskih radova tek u godini zatvaranja. Sukladno članku 21. Pravilnika

o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada do kraja 2008. godine treba izraditi Plan sanacije i/ili

zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz Pravilnika te ga dostaviti županijskom upravnom

odjelu za zaštitu okoliša na suglasnost.

Temeljem odobrenih planova sanacije/zatvaranja i uvjeta iz Pravilnika, postojeća

odlagališta moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011.

godine.

Prema Planu sanacije odlagališta otpada „Sodol“, Grad Ogulin s nastavkom rada do njegovog

zatvaranja, HIDROPLAN d.o.o ukupni troškovi sanacije iznose 6.250.072,00. kn.

Uz troškove sanacije treba uzeti u obzir i troškove mjera zaštite okoliša i mjera praćenja

stanja okoliša, koji su procijenjeni u pripadnoj studiji utjecaja na okoliš sanacije odlagališta,

izgradnje i korištenja ŽCGO-a:

Mjere zaštite vezane za provedbu monitoringa na odlagalištu iznose:

PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Prikupljanje meteoroloških parametara 7.500,00

Mjerenje količine i sastava odlagališnih plinova 80.000,00

Uzorkovanje procjednih voda na odlagalištu i laboratorijska analiza kakvoće 60.000,00

Uzorkovanje voda izvora Gojak i laboratorijska analiza kakvoće 60.000,00

UKUPNO 207.500,00

Izvor: DVOKUT ECRO d.o.o.



71

Sanaciju trebaju pratiti kontinuirane edukacijske mjere na razini mjesnih odbora i grada gdje

treba organizirati svojevrsne „tribine“ na kojima o problemu nelegalnog odlaganja treba

aktivno raspravljati te, po mogućnosti, identificirati počinitelje primjenjujući načelo

„onečišćivač plaća“. Pri tome je potrebno vršiti kontinuirane edukacijske mjere od strane

nadležne gradske službe. Odreñene manje zadatke tipa nadgledanja terena i bilježenja

promjena te mogućeg sastava i porijekla otpada trebalo bi podijeliti pojedincima koji bi na

kraju mjeseca ili tromjesečja izvještavali svoje mjesne odbore o svojim očevidima. Ovakvim

aktivnim uključivanjem stanovništva, namjera je poticati vlastiti angažman ljudi u rješavanju

problema koje doživljavaju stranim i nametnutim ukoliko nemaju pravo odlučivanja i

kreiranja lokalne razvojne strategije. Izmjenom što većeg broja mještana sa ovakvim

„nadzornim“ ulogama stvara se svojevrsni lokalni korektiv gdje se susjedi meñusobno potiču

na prihvatljivo ponašanje obzirom na postupanje s otpadom, bez strogih mjera novčanog

kažnjavanja i drugih sankcija. Pri tome je svakako dobro došla pomoć gradskih službi.

3.6. EDUKACIJA

Stanovništvo Grada potrebno je kontinuirano educirati. Neke od metoda koje je moguće

primijeniti su: radionice, predavanja, prezentacije, plakati, brošure, letci, oglasne ploče,

lokalni mediji – lokalne novine, radio, školske udruge, priredbe s edukacijskim sadržajem i sl.

Potrebno je provoditi edukaciju o:

- mjerama odvojenog prikupljanja i selekcije otpada

- mjerama sprečavanja odlaganja otpada na nezaštićeno tlo

- opasnostima ugrožavanja zdravlja pri neadekvatnom postupanju s otpadom

- ekonomskim i okolišnim prednostima recikliranja otpada

- mjerama, akcijama i poticajima koje treba na gradskoj razini poduzeti da bi se

spriječilo nelegalno odlaganje otpada

- mjere pristupa i zadržavanja na odlagalištu

- važnost korištenja reciklažnog dvorišta, odnosno zelenih otoka

- način odlaganja otpada u reciklažnim dvorištima i otocima

- pravilnom korištenju energije i mjerama moguće uštede u domaćinstvima

- opasnostima odlaganja otpada opasnih svojstava u okolišu (stare baterije, ambalaža

pesticida, ispiranje opreme od pesticida na nezaštićenim površinama, otpadne

kemikalije i sl.)

- potrebi većeg uključivanja komunalnog redarstva, inspekcije zaštite okoliša i sanitarne

inspekcije u rješavanje problema u okolišu po pozivu mještana



72

- potrebi korištenja grada i komunalnog poduzeća, koncesionara kao info-servisa za

sve upite o gospodarenju otpadom.

Potrebno je osigurati trajnu komunikaciju komunalnog redara sa sanitarnom inspekcijom

i inspekcijom zaštite okoliša kako bi se spriječilo onečišćenje okoliša kemikalijama,

neopasnim i opasnim otpadom. Sve registrirane privredne subjekte na području grada

potrebno je nadzirati u smislu ispunjenja svojih obveza glede postupanja s otpadom i

prijave onečišćujućih tvari u županijski registar onečišćivanja okoliša.



73

4.0. ZAKLJUČAK

Grad Ogulin može provoñenjem mjera navedenih u ovom Planu kao i Planu gospodarenja

otpadom Karlovačke županije preuzeti jedno od vodećih mjesta jedinice lokalne

samouprave obzirom na provoñenje ekološki prihvatljivih rješenja. Županija ima interesa

provesti svojevrsno ocjenjivanje razine ekološke osviještenosti i učinkovitosti pojedine

jedinice lokalne samouprave krajem svake godine. Ocjenjivanje se može temeljiti na

visini značaju i obimu provedenih projekata zaštite okoliša realiziranih na razini grada

(broj i uspješnost provedenih edukacijskih tribina u mjesnim odborima, broj i učinkovitost

provedenih akcija čišćenja terena i ukazivanja na onečišćivače koji ne prate zakonsku

regulativu, visini uloženih sredstava u provoñenje mjera zaštite okoliša, od kojih mjere

postupanja s otpadom odnosno gospodarenja iskoristivim materijalima predstavljaju

značajan udio, aktivnost školskih i predškolskih ustanova u području ekologije,

učinkovitosti provoñenja mjera odvajanja otpada, uspostave reciklažnih dvorišta,

smanjenju broja divljih deponija i smanjenju pojave nelegalnog postupanja na

odlagalištima i sl.).

Grad mora biti nositelj i pokretač svih mjera predloženih Planom, Županijskim

planom gospodarenja otpadom i Programom zaštite okoliša Karlovačke

županije te je odgovorna za učinkovitost provedbe Plana gospodarenja

otpadom grada Ogulina. Gradonačelnik je dužan, sukladno Zakonu o otpadu,

svake godine izraditi Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom te ga

do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, podnijeti gradskom vijeću

na usvajanje. Poglavito mora sadržavati izvješće o provedbi obveza i

učinkovitosti poduzetih mjera. Nadležni županijski ured nadzire provedbu

Plana i usvojena gradska izvješća dostavlja nadležnom Ministarstvu i Agenciji

za zaštitu okoliša.

Ovaj Plan i Izvješća o izvršenju Plana objavljuju se u Službenom glasilu jedinice

regionalne samouprave.

Documents

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM Ogulin - dokumenti.azo.hrdokumenti.azo.hr/Dokumenti/PGO_-_Grad_Ogulin.pdf · gospodarenja otpadom negativno se odražava na okoliš, vodu, zrak, more i tlo,