IZVJEŠTAJ O RADU U 2016

Društveni okvir za rad Srpskog narodnog vijeća u 2016. bio je izuzetno nepovoljan – Vlada ne samo da nije imala manjine i njihove probleme u fokusu, već je u nekim situacijama prema manjinama postupala antagonistički. U javnom su prostoru već treću godinu za redom jačali govor mržnje i netolerancija, a blagi ekonomski opravak zemlje nije doveo i do poboljšanja u zapostavljenim povratničkim sredinama. Zbog uskraćivanja sredstava, SNV nije mogao održati svoju Političku akademiju, a neke druge programe smo sačuvali uz podršku Vlade Srbije.

Izvještaj za 2016. prikazujemo kroz rad odjela koji nose određene programske aktivnosti.

CENTRALNI URED

Centralni ured koordinirao je rad više od 120 registriranih srpskih vijeća na općinskim, gradskim i županijskim razinama, članica mreže SNV-a. Vijećima smo osigurali organizacijsku, programsku i financijsku pomoć te radili na njihovom jačanju, educiranju i povezivanju sa širom društvenom zajednicom.

Tokom godine održali smo više desetaka sastanaka s članovima raznih vijeća, uglavnom na terenu, no i u Zagrebu, o temama relevantnim za vijeća na pojedinim područjima.

Centralni je ured nastavio suradnju s Klubom zastupnika SDSS-a u Saboru. Pitanja i problemi od značaja za srpsku zajednicu usuglašavani su s Klubom te definirani i uobličavani za raspravu saborskih zastupnika SDSS-a.

Centralni ured surađivao je s međunarodnim organizacijama (Balkan Trust for Democracy, NED-om, OSI-jem, NDC-om, OSCE-om) i brojnim

0

ambasadama predstavljajući položaj Srba te s nizom domaćih institucija (Vladom, uredima za stambeno zbrinjavanje i za ljudska prava, pojedinim ministarstvimaa) zagovarajući realizaciju obaveza koje je Vlada preuzela.

Određeni dio sredstava koji je SNV dobivao, prosljeđivan je vijećima na nižim razinama da bi mogli pokriti svoje (programske, institucionalne) troškove, SPC-u u povratničkim krajevima te pojedincima - povratnicima kao i organizacijama s kojima SNV surađuje na programskim osnovama. Sredstva su dodjeljivana na temelju prijedloga voditelja pojedinih odjela, uz potpisivanje ugovora ili odluka.

korisnik iznos VSNM 228.685,00srpske institucije (SKD, SPD, ZVO) 443.744,50SPC 23.005,25razne udruge Srba 66.550,00sportske udruge Srba 59.000,00UABA 39.350,00fizička lica 22.500,00Ukupno 882.834,75

CENTAR ZA RAZVOJ

Centar za razvoj SNV-a nastojao je potaknuti ekonomski razvoj i poduzetničku klimu te promovirati jedinice lokalne samouprave u povratničkim sredinama.Suradnja s ministarstvima

Ostvarena je minimalna suradnja s ministarstvima za regionalni i ruralni razvoj, a neke su aktivnosti oživljene tek krajem godine, dolaskom nove Vlade. S njom je postignut dogovor da će se izraditi posebni razvojni instrumenti kojima će se osigurati minimalni standard komunalne i socijalne infrastrukture kao i financijski instrumenti poduzetnicima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na nerazvijenim područjima. Na temelju toga, u 2017. godini nastavit će se ustrajati na daljnjoj razradi osnivanja i rada fonda ili zaklade za razvoj povratničkih sredina.

Suradnja s Komesarijatom za izbeglice i migracije Republike Srbije:

Prema Ugovoru o suradnji SNV-a i Komesarijata tokom godine realizirane su tri vrste donacija:

1

U aprilu je na područjima Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije podijeljeno 900 vrećica sjemenskog kukuruza, u vrijednosti od 242.832,19 kn.

U novembru je na područjima Karlovačke, Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije korisnicima podijeljeno 98 komada bijele tehnike (štednjaci na kruta goriva, mašine za pranje rublja), ukupne vrijednosti 203.936,51 kn.

Krajem je novembra u Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj, Sisačko-moslavačkoj i Ličko-senjskoj županiji podijeljeno 210 košnica, u vrijednosti od 163.572,92 kn.

Prilikom odlučivanja koje će županije dobiti koju vrstu donacije, uzimao se u obzir njihov geografski položaj i tradicija u obavljanju određenih djelatnosti. Težilo se i tomu da troškovi distribucije budu što niži, pa su prednost imale susjedne županije. One županije koje nisu bile obuhvaćene određenom vrstom donacija ući će u plan donacija za 2017. godinu. Komesarijat za izbjeglice kao jedan od najvažnijih uvjeta za realizaciju donacija traži da krajnji korisnici budu osobe koje imaju status povratnika iz Srbije u Hrvatsku. Taj se status utvrđuje provjerom u arhivu Komesarijata za izbeglice.

vrsta pomoći iznos donacije

PDV, špedicija usluge i prijevoz ukupno

bijela tehnika 159.824,37 44.112,14 203.936,51

košnice za pčele 128.098,34 35.474,58 163.572,92

sjemenski kukuruz 192.425,75 50.406,44 242.832,19

ukupno 480.348,46 129.993,16 610.341,62

Aktivnosti terenskih ureda:CRI DalmacijaCentar za razvoj i investicije Knin pokriva područje općina Ervenik, Biskupija i Kistanje. Osnovne aktivnosti u proteklom razdoblju bile su usmjerene na izradu projekata koji se tiču socijalne infrastrukture, razvoja

2

turističkih ponuda mikroregije Knin (uglavnom povezane s područjem Nacionalnog parka Krka) te razvoja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Neki od projekata iz tih domena su:

podrška razvoju projekta ERVENIK FILM FESTIVAL koji pokreće Fondacija Bukovica,

razvoj internetskog portala VSNM-a općine Kistanje, izrada osnovnih smjernica „Razvoja cikloturizma kninske

mikroregije“ te kontakt sa zainteresiranim poduzetnicima, izrada prezentacije „Razvoj manastirske ekonomije“, s najboljim

primjerima manastirske ekonomije koja uključuje proizvodnju vina, ekološku proizvodnju i dr.,

izrada prezentacije „Socijalno poduzetništvo“ i predstavljanje koncepta zainteresiranim građanima, predstavnicima udruga i općine Kistanje te

izrada projekta i natječajne dokumentacija za OPG Milošević iz Bribira radi prijave na natječaj za subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje.

Također, CRI Dalmacija osiguravao je tehničku i stručnu podršku za sve tri općine prilikom izrade njihovih strategija integralnog razvoja i izrade razvojnih projekata te stručnu pomoć poduzetnicima i poljoprivrednim zadrugama pri realizaciji njihovih projekata. Neke od važnijih takvih aktivnosti su:

izrada strateških smjernica za predstavnike Općine Kistanje pod nazivom „Upravljanje lokalnim razvojem“,

izrada prezentacije „Turistički potencijali kninske regije“, izrada osnovnih smjernica razvoja turizma Općine Kistanje, izrada projekta „Centar za posjetitelje Nacionalnog parka Krka“, rad na programu prekogranične suradnje između Hrvatske i BiH i izradi

projekta Waka (Water and Karst), s Nacionalnim parkom Krka i Kistanjem s hrvatske strane te Nacionalnim parkom Una i RA USK iz BiH,

razvoj projekta „Seljačke tržnice Općine Kistanje“ te izrada poslovnog vodiča poljoprivredne zone Razvale (50 ha).

CRI Vukovar

Centar za razvoj i investicije Vukovar pokriva područje općina Trpinja, Borovo, Markušica, Negoslavci i Šodolovci. Za navedene općine pisani su projekti usmjereni na održivi razvoj lokalne zajednice, zaštitu okoliša, zaštitu manjinskih prava, očuvanju kulture i običaja Srba u Hrvatskoj te projekti za udruge s područja navedenih općina. Sredstva za realiziranih

3

sedam projekata osigurana su iz nacionalnih izvora i izvora Europske unije, iz pomoći Vlada Republike Srbije, a manjim dijelom iz vlastitih izvora. Neke od važnijih aktivnosti su:

pisanje projekta usmjerenog na jačanje konkurentnosti i razvoj poslovnog okruženja u programskom području, pod nazivom INTERREG-IPA CBC Croatia Serbia: Agro production info-points and competences in organic production,

pisanje projekata usmjerenih na održivi razvoj lokalne zajednice - ispunjavanje projektne dokumentacije za Općine Trpinja i Negoslavci (''Sanacija lokalnih cesta - Partizanska ulica, „Izgradnja nove energetski učinkovite javne rasvjete naselja Ludvinci'', ''Izgradnja nerazvrstane ceste u ulici Šumski put-Bršadin – II. faza''),

Srpski kulturni centar (''Crkvene matice srpskih pravoslavnih eparhija Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije''),

Udruženje prosvjetnih radnika Sveti Sava Vukovar (''INFORMAŠ-informacijski centar za manjinske škole“, ''Djeca o zavičaju“, projekt prijavljen na natječaj Grada Vukovara),

Nogometna škola Bubamara Vukovar (''Promicanje nogometa kod djece najmlađeg uzrasta'') te

Ekološka udruga ''Panjik'' (''Za djecu baza, zelena oaza'').

CRI Vukovar je u okviru svojih aktivnosti bio konzultant općini Trpinja u postupku javne nabave za opskrbu strujom te, u suradnji sa ZVO-om, organizirao nastup poduzetnika s područja Vukovarsko-srijemske županije na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.

Suradnja s lokalnim partnerima

Krajem 2015. SNV-CRI je u suradnji s Projektom građanskih prava iz Siska te Rehabilitacijskim centrom za stres i traumu iz Zagreba započeo provedbu projekta „Učinkovita manjinska vijeća za više manjinskih prava“. Projekt financiran sredstvima iz programa Europske unije IPA 2012., a vrijedan 159 342, 35 eura, kreiran je da doprinese efikasnijoj provedbi standarda Europske unije i primjenjivanju ljudskih prava u Hrvatskoj. Postizanje osnovnog cilja osigurano je radom na povećanju kapaciteta manjinskih vijeća u Sisačko-moslavačkoj i Šibensko-kninskoj županiji za praćenje provedbe i provedbu ljudskih prava manjinskihgrupa kako bi se ojačao utjecaj tih vijeća. Nastojalo se, također, olakšati i poboljšati suradnju i dijalog između predstavnika manjina i predstavnika lokalne/regionalne vlasti u objema županijama.

Zahvaljujući lokalnim koordinatorimaa projektni je tim osigurao sudjelovanje 26 lokalnih i osam regionalnih manjinskih vijeća u provedbi

4

projektnih aktivnosti. Srbi, Bošnjaci, Albanci, Slovenci, Česi, Mađari, Romi i Ukrajinci sudjelovali su na 12 edukacijskih modula u Sisku, Kninu i Kistanju koji su se bavili manjinskim politikama, implementacijom Ustavnog zakona, pisanjem projektnih prijedloga, načinima pristupanja izvorima financiranja te komunikacijskim i prezentacijskim vještinama. Kao rezultat edukativnih radionica objavljeni su priručnik i brošura za članove manjinskih vijeća i druge subjekte koji se bave manjinskom problematikom.

Projektom je predviđeno i realizirano procjenjivanje infrastrukturnih, kadrovskih, obrazovnih i drugih kapaciteta manjinskih vijeća u Sisačko-moslavačkoj i Šibensko-kninskoj županiji, a u svakoj od spomenutih županija započelo je i formiranje lokalnih mreža, sastavljenih od predstavnika manjinskih vijeća, lokalne i regionalne samouprave, udruga i sl.

KULTURA I IZDAVAŠTVO

Nepovoljne političke okolnosti spriječile su nastavak rada na centralnom spomeničkom mjestu na Jadovnu i rada inicijative za vraćanje imena Spomen-domu u Glini. S druge strane, aktivno se pripremala dokumentacija za parcelaciju i konačno uokvirenje Spomen-parka Petrova gora u jednu katastarsku cjelinu. Izdavaštvo je također umrtvljeno i tek je jedan naslov koncem godine objavljen u suizdavaštvu s Arkzinom (Jesenski i Turk), pod nazivom „Spisi o suvremenom kapitalizmu“ slovenskog autora Rastka Močnika. Autor je poznat po svojoj knjizi „Koliko fašizma“ i ova je knjiga sasvim sigurno njezin politički i vrlo aktualni nastavak.

Božićni prijem, godišnje nagrade SNV-a

Odjel je vodio organizaciju božićnog prijema SNV-a, na kojem se okupio zapažen broj predstavnika države i njezinih institucija, Srpske pravoslavne crkve, ali i prijatelja Vijeća iz cijele Hrvatske. Tom prilikom dodijeljene su i godišnje nagrade: posthumno, dr. Ljiljani Gehrecke nagrada „Diana Obexer Budisavljević“ za humanizam i pravednost, Borivoju Dovnikoviću Bordi „Nikola Tesla“ za razvoj srpskih institucija u Republici Hrvatskoj i Ivanu Horvatu, tajniku Virovitičko-podravske županije, nagrada „Svetozar Pribičević“ za unaprjeđenje hrvatsko-srpskih odnosa.

Manifestacije

5

Jedan od (čak međunarodno) vidljivih momenata u izvještajnom periodu bio je bojkot predstavnika naroda žrtava i predstavnika logoraških udruženja državne komemoracije u Jasenovcu. Uslijedio je nakon godina nezadovoljstva radom i upravljanjem Javnom ustanovom koje je kulminiralo imenovanjem ministra kulture Zlatka Hasanbegovića (i njegovim kasnijim postupcima). Srpsko narodno vijeće, Koordinacija židovskih općina u RH i Savez antifašističkih boraca i antifašista RH odbili su prisustvovati komemoraciji. Samostalno su organizirani kadiš za židovske žrtve, parastos u Spomen-crkvi u selu Mlaka nadomak Jasenovca i komemoracija kraj Kamenog cvijeta, uz prisustvo predstavnika više regionalnih udruženja bivših zatočenika logora u Jasenovcu. U isto vrijeme, na službenoj komemoraciji i uz odobrenje Nataše Jovičić, tadašnje ravnateljice Javne ustanove, vijenac su položili i članovi revizionističkog „Društva za istraživanje trostrukog logora u Jasenovcu“, i to za navodne žrtve logora nakon 1945. godine. Ako tomu dodamo činjenicu da se spomenuta ravnateljica oglušila o komemoraciju u organizaciji SAB-e i SNV-a kao i o održavanje kadiša za židovske žrtve, sasvim je jasno da je odluka o bojkotu bila i više nego opravdana.

Nakon komemoracije u Jasenovcu, uslijedila su obilježavanja prve masovne likvidacije u Gudovcu i Dana proboja na Petrovoj gori. Tradicionalno je obilježen i Dan sjećanja na žrtve Jadovna iz 1941., uz suorganizaciju Koordinacije židovskih općina, Eparhije gornjo-karlovačke i Saveza antifašista. No, svakako je najveće pripreme zahtijevao i privlačio kontinuiranu medijsku pažnju Dan ustanka u Srbu, točnije ono što mu je prethodilo. Autonomna hrvatska stranka prava i njezini najistaknutiji predstavnici u danima prije ceremonije postavili su šator kraj spomenika Ustanku. Svakodnevnicu su malog mjesta u potpunosti poremetili uznemirivši mještane neskrivenim fašističkim izjavama i prijetnjama SNV-u. Mještani su hrabro reagirali otvorenim pismom, adresiranim na najviše državne dužnosnike. Zakašnjelom reakcijom šator je uklonjen, ali iz posve tehničkih razloga, bez korištenja pravnih mogućnosti prepoznavanja i sankcioniranja govora mržnje i poticanja na nasilje. Sama proslava prošla je uz uobičajeno prisustvo antifašista iz cijele zemlje i kontraskup u organizaciji A-HSP-a, čiji su članovi ovom prilikom nesmetano prilazili antifašističkome skupu i provocirali goste i mještane svojim znakovljem i izjavama.

Na dvadeset i prvu godišnjicu operacije Oluja Srpsko narodno vijeće održalo je komemorativnu sjednicu na kojoj se, kao i na sjednicama Mreže županijskih i gradskih vijeća, čitala Izjava sjećanja. Komemoracija je održana na samu godišnjicu zločina 8. avgusta u selu Gornje Selište nadomak Gline. Obilježeno je i stradanje Srba u selima Gošić i Varivode kao i stradanje srpske ratne siročadi u Sisku. Krajem godine, liturgijskim

6

sjećanjem obilježeni su egzodus Srba iz zapadne Slavonije i Grubišnog polja te njihovo stradanje.

Suradnja s drugim srpskim institucijma i partnerima

U Hrvatskoj je 2016. godinu obilježio i dolazak Vartolomeja, partijarha vaseljenskog i carigradskog. Za vrijeme posjete, obišao je Spomen-područje Jasenovac, prisustvovao naučnoj konferenciji održanoj u pravoslavnoj općoj gimnaziji „Katarina Kantakuzina Branković“ u Zagrebu te se susreo s predsjednicom Republike Hrvatske i drugim zvaničnicima. Odjel za kulturu bio je uključen u niz aktivnosti pripreme patrijarhova dolaska, a osobito vođenja protokola za vrijeme njegova boravka u Pakracu.

Dio manifestacija održan je i pod okriljem platforme Antifašističke lige unutar koje Srpsko narodno vijeće djeluje od njezina osnutka. Povodom 25. godišnjice od ubojstva Marije, Mihajla i Aleksandre Zec, održana je komemoracija na Sljemenu, točnije na mjestu zločina nad Marijom i Aleksandrom. Tradicionalno su obilježeni Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta i Međunarodni dan borbe protiv rasizma i antisemitizma.

U 2016. podržali smo „Milankovićeve dane“ u Dalju i „Dane Kule Stojana Jankovića“ u Islamu Grčkom. Koncem godine, u suradnji sa zagrebačkim pododborom SKD-a Prosvjeta, organizirana je tribina „Ne pristajem!“ s Mirjanom Karanović, srpskom i međunarodno afirmiranom glumicom, u punoj dvorani Hrvatskog novinarskog doma. Usprkos manjem broju kulturnih manifestacija u organizaciji SNV-a, podržani su najkvalitetniji projekti vezani uz Srbe u Hrvatskoj, poput pripreme scenarija za film „Ustav Republike Hrvatske“, autorskog dvojca Ante Tomića i Rajka Grlića, i projekti koje su vodili pripadnici naše zajednice, poput dječjeg filma „Anka Brazilijanka“ redatelja Dejana Aćimovića.

ZAŠTITA I PROMOCIJA PRAVA

Besplatna pravna pomoć i zastupanje pred sudovima Besplatnu pravnu pomoć pružalo je sedam ureda SNV-a. Svakodnevno su bili otvoreni uredi u Zagrebu, Rijeci, Karlovcu i Novom Sadu (pomoć izbjeglicama u suradnji s HCIT-om), dok su uredi u Pakracu i Daruvaru, koje smo otvorili početkom godine, radili jedan dan u tjednu, a u ured u Puli dva puta mjesečno. Najveći broj stranaka po statusu obuhvatio je povratnike - 41,95% od ukupno 1.144 stranke. Od toga je njih 746 po prvi put ove godine zatražilo pravno savjetovanje, što je pokazatelj aktualnosti starih problema povratničke populacije, prvenstveno problema sa

7

stambenim zbrinjavanjem izvan područja posebne državne skrbi (izvan PPDS-a). Korisnici

kategorijeA-povratnici 480B-raseljene osobe 355C-rezidenti 255D-doseljeni 54UKUPNO 1.144nove stranke 746

A-povratnici B-raseljene osobe

C-rezidenti D-doseljeni0

50100150200250300350400450500

Naročito su problematični uvjeti i cijena otkupa/kupnje stanova na područjima izvan PPDS-a, koji su stečeni prema programu stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava, nakon toga statusna pitanja - boravak i državljanstvo te onda neisplaćene mirovine, ishodovanje dokumentacije, imovinsko-pravna pitanja i sl. Posebno velik broj problema imaju „stranci“ - povratnici u Republiku Hrvatsku koji moraju rješavati svoj status (privremeni ili stalni boravak, državljanstvo). Veći broj korisnika stambenog zbrinjavanja susreće se i s problemom dokazivanja trajanja izbjegličkog statusa (posebno bivša vojna lica koja se nisu prijavljivala kao izbjeglice nakon odlaska iz Hrvatske i interno raseljene osobe unutar Hrvatske).

U tablici i grafičkom prikazu u nastavku može se vidjeti broj i vrsta pravnih područja koja su obrađivana tokom 2016:

Pravna područja

8

11%

21%

3%26%2%

1%

8%

4%

2%

22%

Pravna područjaImovinsko pravo Stambeno zbrinjavanje ObnovaStatusna pitanja Kazneno pravo Radno pravoMirovine Socijalna skrb Zdravstveno osiguranjeOstalo

Ukupan je broj okončanih predmeta 156. Pozitivno je riješeno 139 predmeta, a negativno – njih 17.

Strankama smo pružali razne oblike podrške - od usmenih savjeta i educiranja do podnošenja pismenih podnesaka, pomoći u ispunjavanju zahtjeva i obrazaca, ishodovanja dokumentacije pred tijelima državne uprave, medijskog izvještavanja i uputa za postupanje u pitanjima povratničke problematike itd. Kao i inače, stranke su se za pomoć obraćale pismenim putem, preko e-maila, telefonski te osobnim dolaskom u ured. (Jedan broj stanaka koji je pomoć tražio telefonom nije evidentiran niti su evidenitirane pravne radnje.) Angažirani su pravnici u predmetnom razdoblju pružili 1.225 usmenih savjeta, napisali 559 pismenih odgovora i savjeta te 300 podnesaka za stranke, što je ukupno 2.084 pravne radnje u godini dana.

Pravne radnje

9

imovinsko pravo 149stambeno zbrinjavanje 271obnova 42statusna pitanja 341kazneno pravo 27radno pravo 18mirovine 99socijalna skrb 47zdravstveno osiguranje 26ostalo 293UKUPNO 1.313

vrsta pravne pomoćiusmeni savjeti 1.225pismeni savjeti 559podnesci 300UKUPNO 2.084

Tokom izvještajnog razdoblja, a zahvaljujući suradnji s UNHCR-om, plaćene su upravne pristojbe za 79 korisnika pravne pomoći, pretežno za reguliranje stalnog boravka i državljanstva te prijevoda ili ishodovanja dokumenata.

RHP – program

Početkom 2016. započeli smo suradnju sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje na projektu „Umrežavanje lokalnih koordinatora kao potpora programu Regionalnog stambenog zbrinjavanja u Republici Hrvatskoj“ (RHP). U svrhu bolje efikasnosti rada ureda državne uprave, a i pomoći podnositeljima zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, zaposlili smo na određeno vrijeme osam lokalnih koordinatora u onim županijama u kojima ima najviše neriješenih predmeta. Uz postojeće urede u Zagrebu i Karlovcu, otvorili smo urede u Glini, Vrhovinama, Gračacu, Biskupiji, Zadru i Splitu. Projekt se financira uz podršku Razvojne banke vijeća Evrope (CEB-a) i traje do kraja juna 2017.

Tokom projektnog perioda obradili smo 402 predmeta. Za njih 163 prikupili smo potrebnu dokumentaciju i osigurali prijevod dokumenata (najčešće sa srpskog na hrvatski jezik, ali i s makedonskog, njemačkog...). Za 60 stranka smo poduzeli određene pravne radnje (pružili usmene savjete, pismenu pravnu pomoć i drugo).

Analiza zakona i sudske prakse te zastupanje

Tokom 2016., zbog nepovoljne političke situacije, normativni je rad Vlade i državnih tijela zastao, te nismo bili u prilici predlagati izmjene zakona na kojima smo u ranijem periodu radili (izmjene Zakona o obnovi, Odluke o prodaji stanova u vlasništvu RH i druge) kao ni predlagati donošenje novih (kao npr. Zakona o stambenom zbrinjavanju, Zakona o potpomognutim područjima i sl.).

Međutim, u izvještajnom periodu analizirali smo i tumačili sve zakone i podzakonske akte koji su od važnosti za pripadnike srpske zajednice te smo pratili normativni rad Vlade i Sabora.

U suradnji s relevantnim nevladinim organizacijama i institucijama i tokom 2016. kontinuirano smo se zalagali za dopune i izmjene pojedinih zakona,

10

posebno Zakona o odgovornosti države za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demostracija (ZOŠT-a), s ciljem donošenja pravičnog rješenja i obeštećenja za one kojima su kuće srušene terorističkim aktima (u periodu od 1991. - 1993.). Tokom 2016. nastavili smo rad na donošenju rješenja za preostale slučajeve tzv. neovlaštenih ulaganja (posebno u slučajevima Ćalić i Pavlović).

Ostale aktivnostiPravni je odjel u proteklom periodu usko surađivao s Klubom zastupnika Srba u Saboru te smo zajednički pripremali ona zastupnička pitanja koja su važna za Srbe (izrađivali statistiku, predlagali rješenja i dr.) Tokom 2016. poboljšali smo i suradnju s Komesarijatom za izbeglice i migracije Republike Srbije, posebno na Programu regionalnog stambenog zbrinjavanja – RHP-u, te nastavili dobru suradnju s Humanitarnim centrom za integraciju i toleranciju iz Novog Sada, a sve da bismo pomogli što većem broju naših zajedničkih korisnika.

ARHIV SRBA

Aktivnost je Arhiva u proteklom periodu podijeljena na dva dijela: primarni - istraživački i sekundarni - arhivistički.

Istraživačka aktivnost

Ova djelatnost je u proteklom periodu postala osobito važna - smanjenje naglaska na arhivistički dio posla zbog poboljšanja uvjeta rada zaposlenicima je omogućilo fokusiranje na istraživanje.

Tako su nastala tri rada koja su planirana za publiciranje bilo kao bilteni SNV-a bilo kao knjige: 1. Proizvodnja drugoga: Srbi u hrvatskim dnevnim novinama, 2. Privredni razvoj Vukovara kroz vrijeme te 3. publikacija o Jadovnu. Sva će tri biti objavljena tokom 2017. godine.

Održavana je i dodatno razvijana uska suradnja s Odjelom za kulturu Srpskoga narodnog vijeća, a posebno se mogu izdvojiti sljedeće aktivnosti:

istraživanje medijskoga diskursa , koje je rezultiralo obimnim radom Proizvodnja drugoga: Srbi u hrvatskim dnevnim novinama;

produbljenje rada na projektu Jadovno, pri čemu se u projekt uključio i Slavko Goldstein kojem Arhiv usko pomaže upisanju njegove nove knjige o Jadovnu;

istraživanje stare arhivske građe o povijesnoj ulozi Alojzija Stepinca; započinjanje suradnje s Prosvjetom na prikazu biografija sto

poznatih Srba u Hrvatskoj te

11

započinjanje suradnje na izradi prvog godišnjaka ili zbornika Arhiva koji bi trebao izaći u 2017. godini.

Dvoje zaposlenika Arhiva upisalo je doktorske studije na Filozofskom fakultetu (smjerovi Povijest i Lingvistika), čime je u velikoj mjeri ostvaren plan o daljnjem znanstvenom usavršavanju i napredovanju njegovih zaposlenika te je učinjen korak prema transformiranju Arhiva u Centar za istraživanje i arhiviranje.

Arhivistička aktivnost

Stvoreni su uvjeti za kvalitetan arhivistički rad:

U velikoj su mjeri organizirani i posloženi novinski članci i periodika zatečeni u Arhivu i,

u suradnji s Presscutom, arhivirane su novinske informacije o srpskoj zajednici u posljednjih deset godina.

U velikoj mjeri završeno je popisivanje knjiga u ormarima, nabavljeni su novi namjenski (arhivski) ormari i police te preko stotinu arhivskih kutija, čime smo učinili veliki pomak prema uniformnosti i profesionalnosti čuvanja arhivske građe. U toku je prebacivanje arhivske građe iz starih, oštećenih i izgledom različitih registratora u kvalitetne, nove i jedinstvene arhivske kutije, a usporedno s prebacivanjem građe, vrši se i njezino popisivanje.

U velikoj je mjeri dovršeno organiziranje dokumenata arhivskog i uredskog poslovanja, poslovanja raznih srpskih organizacija, raznih stranih organizacija koje su u kontaktu sa srpskom zajednicom, raznih civilnih udruga, ostale projektne dokumentacije, dokumenata komunikacije između pripadnika srpske zajednice i njihovih predstavnika itd.

Arhivsku građu koristio je i veći broj osoba: povjesničari, novinari, učitelji, znanstveni radnici s Instituta Ivo Pilar i drugi. Od arhivskih donacija možemo istaknuti donaciju Slavka Goldsteina koja je još nesređena i zauzima gotovo dva arhivska ormara.

INFORMIRANJE

I za Novosti je 2016. bila krizna godina, zbog drastičnog smanjenja raspoloživih sredstava u prvoj polovici godine i neizvjesnosti oko stabilnog financiranja sve do studenog, ali je i usprkos takvim okolnostima nastavljen razvoj lista i portala, dapače, postignuti su iznimni rezultati u prodaji tiskanog izdanja i čitanosti Portala Novosti.

12

Na prijedlog izdavača, redakcija je za novog glavnog urednika potvrdila Nikolu Bajtu, dugogodišnjeg novinara Novosti.

Reorganizacija rada i unaprjeđenje sadržaja

Zbog prilagođavanja smanjenju sredstava, dolaskom novog glavnog urednika, počelo je provođenje programa reorganizacije rada redakcije. Formirano je uredništvo s pet urednika kako bi se uredničkim kreiranjem tema povećali sadržajna atraktivnost i doprinos novinara. Radi optimizacije troškova, povećana je prosječna produktivnost zaposlenih novinara Novosti za oko 50% te su adekvatno smanjeni broj vanjskih suradnika i udio njihovih tekstova.

Uređivačka politika Novosti ostala je ista, ali je sadržaj lista pročišćen od viška komentara i hermetičnih tekstova, a prioritet je dan produkciji živih priča i jakih, dobro istraženih i informativno bogatih tema. List se snažnije i šire otvorio prema van, uključujući sve veći broj sugovornika u razgovorima o pojedinim temama i ciljano donoseći iz tjedna u tjedan po nekoliko intervjua. Ukinute su dvije postojeće i uvedene dvije nove, atraktivno pisane, pregledne rubrike, a pred kraj godine pojačana je produkcija terenskih reportaža, koja je dotad patila zbog štednje. Podignuti su svi kriteriji, od prihvaćanja i realizacije tema preko kvalitete naslova i opreme do grafičkog prijeloma. Ujednačeni su grafički standardi, a povećana raznolikost prijeloma, uz veći broj fotografija i atraktivniju izvedbu stranica.

Paralelno s jačanjem tiskanog izdanja, krenulo se u skromno jačanje portala Novosti, koji je dotad funkcionirao gotovo isključivo kao elektroničko izdanje tjednika. Od prvoga srpnja upućena je jedna honorarna suradnica na rad na portalu i Facebook stranici Novosti, gdje je od dotadašnje urednice preuzela poslove unošenja tekstova iz tiskanog izdanja. To minimalno pojačanje omogućilo je prihvaćanje većega broja tekstova koji ne dolaze iz samog lista, pa su Novosti od sredine rujna, kada je angažirana još jedna honorarna suradnica, počele proizvoditi više tekstova direktno za portal, bilo da se radi o aktualnim vijestima i pričama bitnim za tematski krug Novosti, bilo o pripremi i praćenju priča koje će se produbljivati u tiskanom izdanju Novosti, kao što je bio slučaj s pričom iz Jasenovca koja je izvorno objavljena na portalu.

Ambicioznije postavljeni ciljevi rezultirali su dinamičnijim radom portala i sadržajnim oživljavanjem lista koji je počeo redovno producirati vlastita otkrića, donositi promišljene teme i atraktivne razgovore, a time i privlačiti veću pažnju publike te ostvarivati snažniji utjecaj u javnosti. Uz mnoštvodrugih, tri priče koje su objavile Novosti značajno su obilježile prošlu medijsku godinu. U prvoj su polovici godine Novosti ekskluzivno

13

objavile priču o proustaškoj prošlosti tadašnjeg ministra kulture, a u drugoj polovici priče o plagijatu ministra znanosti i o postavljanju ploče s ustaškim pozdravom u središte Jasenovca. To su teme koje su preuzeli svi hrvatski mediji i koje su postale predmet višemjesečne rasprave u javnosti.

Fizički pokazatelji prodaje i čitanosti

Uz energičniji uređivački pristup, poduzet je niz mjera s ciljem podizanja prodaje lista. Od prvoga lipnja svaki broj Novosti četvrtkom se najavljuje s popisom tema na portalu. Krajem lipnja izvršene su intervencije u distribuciju kako bi se došlo do naših čitatelja na moru, a zbog rasta prodaje sredinom srpnja naklada za trafike povećana je s 3.000 na 3.400 primjeraka, uz postojećih 3.000 primjeraka koji se dijele besplatno preko mreže Srpskog narodnog vijeća i drugih organizacija Srba. Krajem ljeta izvršen je kontrolirani transfer distribucije prema kopnu, a početkom studenog je, na temelju trogodišnjih podataka, provedena revizija svih prodajnih mjesta, s ukidanjem loših trafika, otvaranjem novih i prelijevanjem naklade na nedovoljno zasićene, frekventne trafike. Od početka lipnja uvedeno je skromno, ali učinkovito, sponzoriranje najava novih brojeva i tekstova iz Novosti na Facebooku, koji je značajan generator prometa na portalu.

Trend prodaje tjednika Novosti na trafikama proteklih nekoliko godina pretrpio je blagi pad, do razine od 1.000 primjeraka tjedno početkom 2016. godine. Nakon objave priče o Hasanbegoviću u veljači, prodaja se podigla iznad 1.100 primjeraka tjedno, a zbog svih opisanih mjera, od lipnja počinje prelaziti 1.200 primjeraka da bi koncem godine prešla i brojku od 1.300 primjeraka tjedno, što je rast od 30 posto u odnosu na početak godine i prošlogodišnji ciklus. Ti rezultati, iako postignuti na skromnoj početnoj bazi, značajni su jer su ostvareni bez ikakvog marketinga i jer su Novosti vjerojatno jedini tiskani medij kojem danas raste prodaja. Istovremeno je ostvaren i značajan rast čitanosti na portalu, gdje su opći medijski trendovi daleko povoljniji.

Portal Novosti u siječnju 2016. imao je 83.497 jedinstvenih korisnika i 653.429 posjeta, a u siječnju 2017. broj jedinstvenih korisnika narastao je do 120.941, pri čemu su ostvarili rekordnih 1.068.327 posjeta. To je rast korisnika za 45 posto i posjeta za 63 posto. Rast je kroz godinu bio skokovit, s najvećim skokom u veljači, kada je objava teksta o Hasanbegoviću privukla čak 140.000 korisnika i kada je prvi put premašen broj od milijun posjeta. Do kraja godine taj broj posjeta postao je uobičajen, a prema sadašnjim podacima, očekuje se da će se u veljači 2017. godine, zbog napada na Novosti koji je pokrenula udruga U ime obitelji, ponovno nadići broj od 140.000 korisnika te da će broj posjeta, koji već sada prelazi milijun, po prvi put prijeći 1.200.000. Portal Novosti tim je

14

pokazateljima tokom 2016. ostavio daleko iza sebe sve druge neprofitne medije, ali pretekao i čitanost portala komercijalnog tjednika Nacional.

Istovremeno je ostvaren i značajan rast pratitelja Facebook stranice Novosti, koja je prvoga lipnja 2016. imala 7.400 pratitelja, a 31. prosinca 13.400 pratitelja, što je porast od 80% u sedam mjeseci. Na dan 23. veljače 2017. Facebook stranica Novosti već ima 16.500 pratitelja, dakle, u manje od devet mjeseci ostvaren je rast od 120%.

Jačanje materijalnog položaja redakcije

Novosti su koncem lipnja aplicirale zajedno s mostarskim portalom Tačno.net za donaciju fondacije National Endowment for Democracy iz SAD-a, koja je odobrena sredinom rujna, za program od listopada 2016. do rujna 2017. godine.

Temeljni cilj u 2016. godini bio je očuvati snagu Novosti i njihov ugled slobodnog i nezavisnog lista u izrazito nestabilnim političkim i financijskim okolnostima, zbog kojih su i razvojne ambicije, iako limitirane tim okolnostima, bile primarno usmjerene na osnaživanje redakcije. Taj je cilj uspješno ostvaren i Novosti u 2017. godinu ulaze s odličnim fizičkim pokazateljima, ali i s redakcijom koja je ojačala zbog većega angažmana izvrsnih mlađih urednika i novinara, što su povoljne osnove za oblikovanje novog razvojnog plana u 2017. godini.

15

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ ZA RAZDOBLJE 1.1.2016.-31.12.2016

PRIHODI

- prihodi od Savjeta za nacionalne manjine 3.590.000,00- prihod iz državnog proračuna vlada 6.345.000,00- prihodi od kamata 1.420,04- prihodi od inoz. vlada i međ. organizac. 6.204.248,39- donacija po programu UNHCR 400.729,00- donacija prih. od povez. neprofitnih org. 506.236,58- prihod od prodaje Novosti 344.730,15- prihod od donacije za regionalni razvoj 128.696,87- prihod od refundacija 1.069,64

UKUPNI PRIHODI 17.522.130,67

RASHODI

1. rashodi za radnike 5.980.833,00 plaće za redovan rad 5.108.501,31 doprinosi na plaće 872.331,69

2. materijalni rashodi 5.907.572,72 rashodi za usluge 3.642.948,99 rashodi za materijal i energiju 230.170,21 ostali nespomenuti materijalni rashodi 256.170,00 naknade troškova radnicima sl. put 1.580.173,00 naknade članovima predsjedništva 101.227,52 ostale naknade 96.883,003. troškovi amortizacije 230.318,00

16

4. financijski rashodi 29.474,00 kamate 10.932,00 ostali financijski rashodi (bankarske usluge i sl. ) 18.542,005. tekuće donacije 1.200.467,006. stipendije 18.500,007. ostali rashodi 1.482.400,008. tekući rash. povezani uz pov. neprof. org. 260.150,00UKUPNI RASHODI 15.109.714,72

OBRAZLOŽENJE:

1. RASHODI ZA USLUGE - odnose se na honorare,tisak,grafičko oblikovanjei pripremu za tisak, prijevoz građana autobusima na kulturne manifestacije, usluge telefona i pošte, usluge promocije, investicijskog održavanja, najamnine, knjigovodstvene i javnobilježničke usluge.

2. RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU - odnosi se na uredski materijal i ostale materijalne troškove, energiju te sitni inventar.

3. OSTALI MATERIJALNI RASHODI - odnose se na premije osiguranja, reprezentaciju koja je većim dijelom vezana uz kulturne manifestacije (hrana).

4. NAKNADA TROŠKOVA SLUŽBENIH PUTOVANJA - sam naziv govori za sebe

5. NAKNADE ČLANOVIMA PREDSJEDNIŠTVA - odnosi se na naknade troškova dolazaka u Zagreb.

6. TROŠKOVI AMORTIZACIJE - godišnja amortizacija opreme.

7. FINANCIJSKI RASHODI - odnose se na bankarske usluge i kamate.

Višak prihoda za 2016. godinu iznosi 2.412.415,95 kn i proknjižen je na vlastite izvore.

Prihod Savjeta za nacionalne manjine i prihod iz državnog proračuna Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine pokriva troškove zaposlenih, dio honorara, troškove informiranja, troškove arhiva, izdavaštva, kulturnih manifestacija, jedan dio režijskih troškova, dok su ostali troškovi vezani uz programe koji se posebno financiraju iz doniranih sredstava.

17

SNV na dan 31.12.2016.zapošljava 58 radnika, na određeno 29 po programima i na neodređeno 29.

SNV je neprofitna organizacija i vodi dvojno knjigovodstvo sukladno zakonu za neprofitne organizacije.

Financijski izvještaj dostavljen je Savjetu za nacionalne manjine i Fini, dok ostale izvještaje moramo predati do 1.5.2017., (Ured za nacionalne manjine). Svim nadležnim tijelima za provedbu kontrole bit će dostavljeni izvještaji sa fotokopijama svih dokumenata potrebnih za kontrolu utrošenih sredstava u skladu sa zakonom i zadanim rokovima.

SRPSKO NARODNO VIJEĆE

Koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine – Srpsko narodno vijeće (SNV) djeluje kao samouprava Srba u Hrvatskoj. Koordinacija je osnovana temelјem Ustava Republike Hrvatske, Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina,

međunarodnih akata o lјudskim pravima i pravima etničkih zajednica, a historijski je utemelјena na dokumentima koji su kroz nekoliko stolјeća potvrđivali prava

Srba s područja današnje Republike Hrvatske.

SNV djeluje kao mreža koja okuplјa općinska, gradska i županijska vijeća Srba. Unutar srpske zajednice SNV djeluje planiranjem i provođenjem programa

usmjerenih ka pobolјšanju položaja Srba, te organiziranjem pripadnika zajednice. Prema široj društvenoj okolini SNV se bavi predstavlјanjem Srba i zagovaranjem

njihovih interesa.

18