„Hrvatsko je društvo u dubokim promjenama na svim poljima,

što zahtijeva dugoročno promišljanje o mjestu obrazovanja i

znanosti u društvu, posebice u stvaranju inovativnog društva i

gospodarstva. To promišljanje odnosi se na percepciju profila

čovjeka poželjno obrazovanog za sljedeća desetljeća, na

promjene organizacije sustava obrazovanja te na stjecanje

znanja i njegovu primjenu na svim razinama obrazovanja.

Pritom u prvom planu treba biti čovjek, a tek onda

institucionalni sustav.”

(Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije,

travanj, 2012)

„…za izgradnju takvih pojedinaca i takvoga društva nužan je

sustav naobrazbe i odgoja koji će pobuditi interes učenika za

razne oblasti znanosti i umjetnosti, njegovati njegove radne

navike, a prije svega odgajati ih da postanu svestrano

izgrađeni slobodni ljudi koji će znati ne samo samostalno misliti

i braniti svoja stajališta nego i davati inicijativu za rješavanje

raznih društvenih problema.”

(Stjepan Radić 1897 – 1904 prema Boban, 2004)

„..hrvatska škola je takva da potiče učenje na pamet, idealna je za

„biflante”, a sve potiče da se pokoravaju autoritetima.”

„…jedan od najvećih problema hrvatskog društva je što ono u

cjelini, i inteligencija kao i seljaci, ne posvećuje dovoljno pažnje

modernoj naobrazbi i odgoju”

„Školovani roditelji od đaka traže da bez pogovora slušaju

profesore, a kad đaci postanu studenti čude se kako nisu samostalni,

ne znaju misliti praktično i nemaju karaktera, te tek radi toga

osuđuju školu.”

„…školski programi su krivi što se mladi ljudi ne mogu zaposliti i

snaći u životu.”

PREDVIĐENE PROGRAMSKE I STRUKTURNE PROMJENE

U HRVATSKOM ODGOJNO-OBRAZOVNOM

SUSTAVU:

TREBAJU LI NAM I JESU LI IZVEDIVE?

dr. sc. Boris Jokić

Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

STRUKTURA IZLAGANJA

GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA

HRVATSKI ODGOVOR

KAKVO JE NAŠE OBRAZOVANJE?

POTREBNO I IZVEDIVO?

GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA

Tehnologija se neprestano i rapidno mijenja, količina dostupnih

informacija strelovito raste …

Društvene zajednice postaju sve raznovrsnije, interpersonalnii

poslovni odnosi uvjetuju kontakte s različitim ljudima, kulturama,

običajima …

Globalizacija donosi nove oblike međuovisnosti, nove utjecaje

(npr. ekonomsku kooperativnost i kompetitivnost) i posljedice (npr.

zagađenje) koje značajno sežu izvan lokalnih ili nacionalnih

zajednica

Promjene u društvu –balansiranje ekonomskog rasta, ekološke

svijesti, socijalne jednakosti i pravde ...

Obrasci ekonomskog poslovanja postaju sve manje šablonizirani i

predvidljivi

GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA

GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA

Treći val:

prvi vrlo uspješan – opismenjavanje ljudi

drugi nešto manje – univerzalno srednjoškolsko obrazovanje

treći ???? – povećan broj visokoobrazovanih

Informacije i znanje i društvo koje uči

Informacijama je potrebno znanje

Za znanje je potrebno učenje

Učenje je osnovni cilj obrazovanja

Stvari nisu baš tako jednostavne

Kako informacije postaju dostupnije, raširenije, jeftinije tako znanje

postaje vrednije, rjeđe i skuplje

Navedeno uzrokuje produbljivanje socijalnih i obrazovnih razlika –

„znanjem siromašni” i „znanjem bogati”

GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA

Informacija je sve više, često i previše

(informacijska anksioznost, infoksikacija)

Kojim informacijama se posvetiti?

(ekonomika pažnje)

Što tu može škola? (kriza institucija)

Škola više nije jedan i jedini prozor u svijet?

Je li škola uopće više ikome prozor?

GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA

Obrazovanje vs. školovanje

Školovanje iz doma – sve veći broj ljudi, više ne

samo religijske skupine već i (viša)srednja klasa

Rano napuštanje školovanja – što će mi škola?

ES : 24,9; IS : 20,1; NO : 14,8

Privatne instrukcije

Otvoreni oblici visokog obrazovanja - MOOC

GLOBALNI IZAZOVI OBRAZOVANJA

Učenje nikada nije isključivo bilo vezano uz obrazovanje

Obrazovanje je relativno neuspješno u razvoju učenja

Konkurenti; život, mediji, Internet, nove društvene mreže

Imaju povoljnije karakteristike od škole: paralelno,

nenamjerno, željama usmjereno, vremenski i prostorno

nenamjerno

Obrazovanje ima priliku u monopoliziranju učenja, ali

na drugačiji način

POTREBNA JE PROMJENA

HRVATSKI ODGOVOR

OPĆI CILJ – STRATEGIJA OBRAZOVANJA...

Osiguravanje kvalitetnog obrazovanja

koje pruža jednake mogućnosti svakom djetetu i

mladoj osobi.

POSTOJI LI DRŽAVA I DRUŠTVO KOJA NEMA

OVAKO POSTAVLJEN DEKLARATORNI CILJ?

OPĆI CILJ

Ensuring that every student in our country graduates from high school prepared

for college and a successful career is central to rebuilding our economy and

securing a brighter economic future for all Americans.

SAD

The goal is higher quality for all. Prime Minister Erna Solberg called

knowledge the new oil, and it will be the quality of the higher education

sector that determines whether we succeed in realizing the knowledge

society.

NORVEŠKA

We cherish education for all our people equally and aim to provide a life-long

education of quality for all children, youth and adults of South Sudan; an

education that is relevant and affordable based on the needs and aspirations

of the people, to enable them to become responsible and productive citizens.

JUŽNI SUDAN

KVALITETNO OBRAZOVANJE?

OBRAZOVNI ISHODI

PISA? PIRLS? TIMSS?

Nejednoznačni rezultati – PIRLS bolji rezultati

PISA – u tri ciklusa ispodprosječni u sve tri funkcionalne

pismenosti

Funkcionalno nisu pismeni 2012 MAT: 29,8%

Važnije je što zaostajemo u broju učenika s izrazito

razvijenim sposobnostima – 2012 MAT – Razina 5 i 6:

HR – 6,9

SI – 13,7

PL – 16,7

CH – 24,0

ŠKOLSKE OCJENE

3. Razred

OŠ

5. Razred

OŠ

7. Razred

OŠ

1.Razred

SŠ

2. Razred

SŠ

3. Razred

SŠ

4. Razred

SŠ

M 4,05 3,41 3,24 2,94 2,94 2,96 3,08

SD 0,975 1,106 1,151 0,997 1,021 1,039 1,085

Dovoljan 9,0 27,5 36,5 43,3 44,4 44,8 40,3

Dobar18,1 25,9 22,9 28,9 27,4 26,4 26,6

Vrlo

dobar31,8 25,2 20,4 18,2 17,5 17,3 18,1

Odličan41,1 21,4 20,2 9,6 10,7 11,5 15,0

PRIMJERI ZADATAKA DM – 8. 2010.

8. Kolika je vrijednost broja √28/3 zaokružena na tri decimale?

A. 1.760

B. 1.763

C. 1.764

D. 1.770

55,30 % pristupnika točno rješava zadatak

10698 pristupnika griješi:

32,1% učenika općih gimnazija;

36,3% učenika jezičnih gimnazija;

36,8% Ekonomija i trgovina;

41,7% Elektrotehnika;

46,2% Ugostiteljstvo i turizam;

62,4% Zdravstvo

PRIMJER ZADATAKA DM – BIOLOGIJA

LJETNI ROK 2010.

51.4. Navedite dvije mjere koje smanjuju rizik oboljevanja od spolno

prenosivih bolesti:

1. Mjera: _________________________

2. Mjera: _________________________

32,3% pristupnika točno odgovara

43,3% gimnazijalaca točno odgovara (56,7% griješi)

Nema spolnih razlika

PRIMJERI ZADATAKA DM – 18 - 2010.

PRISTUPNICI NETOČNO TOČNO

Opća gimnazija 24,3% 75,7%

Prirodoslovno-matematička gimnazija 17,7% 82,3%

Jezična gimnazija 29,9% 70,1%

Klasična gimnazija 25,2% 74,8%

Ekonomija i trgovina 52,3% 47,7%

Elektrotehnika 48,9% 51,1%

Graditeljstvo 43,7% 56,3%

Strojarstvo 55,3% 44,7%

Ugostiteljstvo i turizam 58,8% 41,2%

Zdravstvo 69,8% 30,2%

18. U sustavu jednadžbi {x=2y+4 izračunaj nepoznanicu x.

y=2x+7

Odgovor: x=___________________

Točno rješava 51,6% pristupnika

12,9% ne pokušava odgovoriti

65% onih koji netočno rješavaju zadatak upisuju fakultet

PRIMJERI ZADATAKA VIŠA RAZINA –18.2.-2012.

18.2. Riješite nejednadžbu x (6x – 17) ≥ –12.

Rješenje zapišite s pomoću intervala.

Odgovor: _________________________

48,9% pristupnika točno rješava ovaj zadatak

NETOČNO TOČNO

Opća gimnazija 41,50% 58,50%

Prirodoslovno-matematička gimnazija 27,90% 72,10%

Jezična gimnazija 57,00% 43,00%

Klasična gimnazija 42,70% 57,30%

Ekonomija i trgovina 71,80% 28,20%

Elektrotehnika 59,80% 40,20%

Graditeljstvo 65,70% 34,30%

Strojarstvo 74,90% 25,10%

PRIMJERI ZADATAKA – 28.3. – 2012.

28.3. Marko je oročio 5 000 kn po godišnjoj kamatnoj stopi od 1.7%. Nakon koliko će se

godina Markov novac na računu uvećati za 2 000 kn?

Napomena: Kamata se na kraju svake godine dodaje iznosu na računu.

Odgovor: _____________________ godina

14,7% svih pristupnika ispitu više razine Matematike

točno odgovara na ovo pitanje

37,5% svih pristupnika niti ne pokušava riješiti ovaj

zadatak

29,3% učenika PM gimnazija daje točan odgovor

14,7% učenika iz sektora Ekonomija i trgovina točno

odgovara na ovo pitanje

VIŠA RAZINA – SREDNJOŠKOLSKI PROGRAMI

PRISTUPNICI 2010. 2011. 2012. N (2012.)

Prirodoslovno-matematička gimnazija 70,43 73,17 60,04 1653

Opće gimnazije 55,75 58,58 44,04 4125

Klasična gimnazija 54,85 56,44 42,55 337

Prirodoslovna gimnazija 52,69 64,3 41,96 95

Elektrotehnika 45,58 50,17 37,42 1063

Jezične gimnazije 47,49 53,22 36,01 612

Graditeljstvo, geodezija i građ. mat 46,65 48,57 32,73 440

Zdravstvo 37,48 36,96 32,22 228

Ekonomija i trgovina 34,15 38,82 28,14 340

Strojarstvo 33,06 38,1 27,07 175

Kemijska tehnologija 31,98 33,59 25,35 43

Geologija, rudarstvo i nafta 22,63 26,11 23,45 29

Likovna umjetnost 29,72 29,27 21,87 67

Grafika 19,35 36,27 20,48 73

Ugostiteljstvo i turizam 27,99 30,98 20,47 74

Cestovni promet 23,25 35 17,09 43

JEDNAKE MOGUĆNOSTI?

ŠKOLSKE OCJENE – SPOL X OBRAZOVANJE (3. razred OŠ)

Spol X obrazovanje roditeljaZaključne ocjene iz biologije 7. razred

3,29

3,55

3,90

4,324,54

2,80

3,05

3,39

3,90

4,21

1

2

3

4

5

Oba roditelja NSSBarem jedan roditelj

SSS Oba roditelja SSSBarem jedan roditelj

VŠS/VSSOba roditelja

VŠS/VSS

Djevojčice Dječaci

Spol X Prosječna ocjena kroz školovanje (OŠ)

,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

70,0%

80,0%

90,0%

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Prosječnaocjena 5-8 razred

Spol M Spol Ž

JEDNAKE MOGUĆNOSTI?

Fokusiran na imaginarnog prosječnog učenika

Slaba podrška onima koji iz različitih razloga zaostaju

Bez sustavne podrške i praćenja nadarenih učenika

Ograničena razina identifikacije i sustavne podrška

skupinama pod rizikom

Dodatna nastava? Dopunska nastava?

Održava ili povećava društvene nejednakosti (Matković

2010; Farnel i dr. 2013; Burušić, Babarović, Šakić

2009; Braš Roth i dr. 2009)

TKO SU NAJBOLJI UČENICI?

Matematika viša razina – 10%

N 10 % N 12 %

Gimnazije 841 87,5 979 91,7

Strukovne škole 70 7,3 55 5,1

Učenici prethodnih generacija ili izvan RH 50 5,3 34 3,2

N 10 % N 12 %

Opća gimnazija 295 35,1 341 33,3

Prirodoslovno matematička gimnazija 507 60,3 597 57,7

Jezična gimnazija 14 1,7 16 1,5

Klasična gimnazija 23 2,7 21 2,0

Elektrotehnika 42 4,4 46 4,3

TKO SU NAJBOLJI – VIŠA RAZINA

OTKUDA DOLAZE NAJBOLJI UČENICI IZ

MATEMATIKE ?

GradBroj u 10%

najboljih

Ukupan

broj

Redni

postotakGrad

Broj u 10%

najboljih

Ukupan

broj

Redni

postotak

Zlatar 10 37 27,0 Karlovac 17 147 11,6

Virovitica 11 59 18,6 Bjelovar 14 124 11,3

Pazin 15 81 18,5 Zagreb 341 3009 11,3

Split 111 604 18,4 Pula 12 114 10,5

Dubrovnik 19 105 18,1 Zadar 29 280 10,4

Čakovec 29 197 14,7Velika

Gorica14 155 9

Požega 13 96 13,5 Rijeka 30 335 9

Osijek 19 157 12,1 Varaždin 24 285 8,4

Slavonski Brod 16 134 11,9 Šibenik 13 160 8,1

OTKUDA DOLAZE NAJBOLJI UČENICI IZ

MATEMATIKE ?(2010)

KAMO ODLAZE NAJBOLJI MATEMATIČARI?

NOSITELJI

N %

Sveučilište u Zagrebu 711 85,1

Sveučilište u Splitu 73 8,7

Sveučilište u Rijeci 25 3,0

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 22 2,6

NEKI ODGOJNI ISHODI

MOTIVACIJA HRVATSKIH UČENIKA ZA UČENJE?

primarno ekstrinzična motivacija, pogotovo u 8.

razredu

87,8% nastavnika i učitelja smatra da većina učenika

uči prvenstveno zbog ocjena

59,1% predmetnih nastavnika smatra da mali dio ili

gotovo nitko od njihovih učenika uči jer su znatiželjni

4. razredi 8. razredi

Učenje je zabavno 65,7 25,5

Želim naučiti nešto novo 93,1 73,3

Želim upisati što bolju srednju školu - 92,3

Učim zato što moram 51,4 58,0

Učim prvenstveno zbog ocjena 60,3 72,3

učenici nemaju naviku redovitog učenja: 64,2%

učenika osmih razreda ne uči svaki dan

46,4% učenika 8. r. i 29,8% učenika 4. r. uči samo

prije testa ili usmenog ispitivanja

Učenici podrazumijevaju učenje aktivnošću koja se

događa neposredno prije ispitivanja

NAVIKE UČENJA HRVATSKIH UČENIKA?

ISKUSTVO ŠKOLE? (Bezinović, 2013 – Istarska županija SŠ)

Zadovoljstvo nastavnicima %

Zadovoljan sam svojim nastavnicima 58,38

Nastavnici su zainteresirani za predmet koji predaju 70,65

Škola mi omogućuje praktičnu primjenu gradiva 48,03

Sadržaj većine predmeta je zanimljiv 35,41

Moji nastavnici potiču kreativnost učenika 43,18

Nastavnici me poštuju i pažljivi su prema meni 61,50

Škola me potiče na razmišljanje i stvaranje novih ideja 44,92

Ostvarujem dobru komunikaciju s nastavnicima 64,04

Nastavnici uvažavaju mišljenje i ideje učenika 48,10

Volim ići u školu 29,98

KOLIKO UČINKOVITO UČENICI KORISTE STRATEGIJE UČENJA? (POGLED PREDMETNIH NASTAVNIKA)

procjena učenika 8. razreda manji dio oko pola veći dio

Učenici se znaju primjereno koristiti udžbenicima ili

bilješkama s nastave.20,6% 46,8% 32,6%

Učenici mogu realistično procijeniti kvalitetu svog

uratka.33,2% 36,9% 29,9%

Učenici mogu izdvojiti bitne informacije u gradivu. 18,9% 43,8% 37,3%

Učenici imaju problema u postavljanju jasnih

ciljeva učenja.33,0% 41,0% 26,0%

Učenici znaju kako koristiti bilješke koje će im

kasnije koristiti pri učenju.45,2% 35,7% 19,1%

Učenici se mogu sami motivirati za učenje kad se

suoče s nekim problemom.56,7% 25,7% 17,6%

Učenici znaju primjereno odrediti vrijeme potrebno

za učenje.49,6% 37,2% 13,2%

procjena učenika 8. razredaUopće se

ne slažem

Uglavnom

se ne

slažem

Uglavnom

se slažem

U

potpunosti

se slažem

Da bi se postalo bogat u Hrvatskoj

važno je biti uspješan u učenju27,2 27,8 32,5 12,5

Uspješne osobe u našoj zemlji bile su

dobri učenici12,9 30,2 46,9 9,9

Za upis na fakultet u Hrvatskoj važnije

su druge stvari (snalažljivost, osobne

veze, roditelji…) od sposobnosti

učenja

25,4 31,0 28,6 14,9

JE LI HRVATSKA POGODAN KONTEKST ZA

RAZVOJ UČENJA? - UČENICI

procjena učenika 8. razredaUopće se

ne slažem

Uglavnom

se ne

slažem

Uglavnom

se slažem

U

potpunosti

se slažem

Uspjeh u učenju važan je preduvjet da

bi se postalo financijski uspješan u

Hrvatskoj

31,4 42,5 19,8 6,3

Uspješne osobe u našoj zemlji bile su

dobri učenici27,0 47,7 24,5 0,8

Za upis na fakultet u Hrvatskoj važnije

su druge stvari (snalažljivost, osobne

veze, roditelji…) od sposobnosti

učenja

5,8 31,3 50,4 12,5

JE LI HRVATSKA POGODAN KONTEKST ZA

RAZVOJ UČENJA? – UČITELJI I NASTAVNICI

VIŠE VOLIM ZADATKE

RAZVIJENOST PODUZETNOSTI KOD HRVATSKIH

UČENIKA

ZA KOJE ZNAM DA IH

MOGU ODMAH

RIJEŠITI

ZA KOJE NISAM

SIGURAN DA IH

MOGU RIJEŠITI

83,5% 16,5%

VIŠE VOLIM ZADATKE

OKO KOJIH SE MORAM

POTRUDITI

KOJE MOGU LAKO

RIJEŠITI

36,4% 63,6%

RAZVIJENOST PODUZETNOSTI KOD HRVATSKIH

UČENIKA

OSTAJE SAMO...

OSTAJE SAMO (SLAVONSKA VARIJANTA...)

OSTAJE SAMO (ZAGORSKA VARIJANTA...)

U SKLADU S AKTIVNOSTIMA MZOS-a,

AZOO-a

NA OVIM PROSTORIMA NIJE POPULARAN,

ALI DA IPAK MOŽDA PROBAMO I MALO...

ŠTO UČINITI?

STRUKTURNE PROMJENE

STRUKTURA SUSTAVA

Za razliku od većine razvijenih zemalja - struktura u RH

se nije mijenjala zadnjih pedesetak godina (i više)

U usporedbi s većinom zemalja EU, imamo kraće

obavezno obrazovanje, kraće opće obavezno

obrazovanje i kraće primarno obrazovanje

Većina je tranzicijskih zemalja nekritički pristupila

strukturnim promjenama preuzimajući modele

neprimjerene sustavima

Primjer drugih zemalja može poslužiti kao primjer, ali

ne smije biti osnovni razlog strukturnih promjena

STRUKTURA SUSTAVA

1) Omogućuje li postojeća struktura sustava konkurentnost na

razini globaliziranog gospodarstva (gledano iz perspektive

2014. i 2030.)?

2) Omogućuje li postojeća struktura sustava očekivanu razinu

pravednosti odgojno-obrazovnog sustava?

3) Omogućuje li postojeća struktura sustava ozbiljnije kurikularne

promjene?

4) Odgovara li postojeća struktura potrebama građana RH, a

posebice cjelovitom razvoju mladih ljudi?

STRUKTURA SUSTAVA

ISCED 1 + ISCED 2 GIM

4. GOD SO

3. GOD SO

2. GOD SO

I II III IV V VI VII VIII IX I II III IV

6-7* 7-8 8-9 9-10 10-11 11-12 12-13 13-14 14-15 15-16 16-17 17-18 18-19

JEDINSTVENA STRUKTURA OŠ

DEVETOGODIŠNJA OSNOVNA ŠKOLA NAJBLAŽI pomak prema dolje + ulazak u formalno obrazovanje ako je do 1.9.

dijete napunilo šestu godinu života+ zadržavanje postojećeg sustava ISCED 3

* Iskazano kao broj godina i broj mjeseci

STRUKTURA SUSTAVA

Dob ulaska u formalno obrazovanje: 6 godina 0 mjeseci do 6 godina i 12 mjeseci čime se

utječe na smanjivanje utjecaja socio-ekonomskih razlika i osigurava ranije stjecanje temeljnih

kompetencija

Dob horizontalne diferencijacije: 15 godina 0 mjeseci do 15 godina i 12 mjeseci - čime se

odgađa dob horizontalne diferencije i djeluje na kvalitetu ishoda i razinu pravednosti.

Dob ulaska u tercijarno obrazovanje(početak akademske godine): 19 godina 0 mjeseci do

19 godina i 12 mjeseci – čime se osigurava veća razina zrelosti budućih studenata

Dob izlaska na tržište rada 4. godišnji strukovni programi (završetak školske godine 1.

lipnja): 18 godina i 9 mjeseci i 19 godina i 9 mjeseci – čime se osigurava veća razina

kompetentnosti pojedinaca koji mogu izaći na tržište rada ili nastaviti obrazovanje, a time i razina

konkurentnosti društva

Dob izlaska na tržište rada 3. godišnji strukovni programi (završetak školske godine 1.

lipnja): 17 godina i 9 mjeseci i 18 godina i 9 mjeseci – čime se osigurava veća razina

kompetentnosti pojedinaca, a time i razina konkurentnosti društva

PROGRAMSKE PROMJENE

KURIKULUM

Do sredine 2000-ih – isključiva usmjerenost na

nastavne sadržaje i njihov prijenos

Od početka 2000-ih obrazovna politika (premda iz

Vaše kuće i ranije) postupno pokušava osmisiti i uvesti

određene promjene u s ciljem osuvremenjivanja

odgojno-obrazovnog sustava u vidu pomaka:

od usmjerenosti sadržaju k usmjerenosti odgojno-

obrazovnim ishodima (ishodima učenja)

od prijenosa sadržaja k razvoju kompetencija

učenika

KURIKULUM

Hrvatska u 21. stoljeću

Deklaracija o znanju, HAZU

Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010. godine

Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS)

Nastavni plan i program za osnovnu školu

Strategija za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za

predškolski odgoj, opće obavezno i srednjoškolsko obrazovanje

Nacionalni okvirni kurikulum (NOK)

Izrada strukovnih kurikuluma (ASOO)

Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO)

KURIKULUM

Planiranje i izrada ovih dokumenata nije bila međusobno

koordinirana što je rezultiralo sljedećim:

nepostojanjem zajedničkih odgojno-obrazovnih vrijednosti,

načela i ciljeva različitih odgojno-obrazovnih razina i vrsta

obrazovanja

neujednačenošću u određenju pojmova kurikulum (kurikul),

kompetencije i posebice odgojno-obrazovni ishodi/ishodi

učenja/ učenička postignuća

neusklađenošću metodološkog pristupa

nepostojanjem koherentnog sustava vrednovanja i ocjenjivanja

Smisleno i skladno povezati sastavnice odgojno-obrazovnog

sustava u međusobno povezanu cjelinu.

KURIKULUM

Uvažavajući trud i rad brojnih stručnjaka te nastojanja dosadašnjih

obrazovnih vlasti (bez obzira na njihovu političku pripadnost) za

osuvremenjivanjem sustava odgoja i obrazovanja, cjelovita kurikularna

reforme treba biti usmjerena:

razvoju temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje

promjeni od usmjerenosti na sadržaj k usmjerenosti na odgojno-

obrazovne ishode (ishode učenja) pri čemu je od presudne važnosti

naglasiti da odgojno obrazovni ishodi (ishodi učenja) nisu samo

kognitivne prirode (znanja) već uključuju i razvoj stavova, vještina,

kreativnosti, kritičkog mišljenja, estetskog vrednovanja, odnosa

prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge.

KURIKULUM

U izradu svih kurikularnih dokumenata u najvećoj mjeri

potrebno je osloniti se na učitelje, nastavnike,

ravnatelje i stručne suradnike. Većinu članova svih

radnih skupina za izradu kurikuluma trebaju činiti

učitelji i nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji.

NACIONALNI KURIKULUM ZA OPĆE

OBRAZOVANJE

Cjelovit razvoj učenikove osobnosti , tj. njegov kognitivni,

emocionalni, socijalni, etički i tjelesno-motorički razvoj te razvoj

njegove motivacije

Stjecanje temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje

koherentan, otvoren i fleksibilan kurikulum (tj. s fleksibilnijom

predmetnom strukturom i satnicom koje omogućuju

individualiziraniji pristup učenicima)

suvremen, relevantan za sadašnji i budući život učenika te

primjeren njegovoj razvojnoj dobi

NACIONALNI KURIKULUM ZA DEVETOGODIŠNJE

OPĆE OBRAZOVANJE

veća autonomija učitelja i nastavnika u radu, ali i poticanje

primjena metoda poučavanja i učenja koje omogućuju aktivnu

ulogu učenika u izgradnji svog znanja uz podršku učitelja i u

interakciji s drugim učenicima, odnosno u socijalnom okružju

učenja;

usvajanje temeljnih znanja iz bazičnih disciplina prije svega iz

hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika i prirodnih znanosti

Produljenje općeg obveznog obrazovanja omogućit će

fleksibilniju predmetnu strukturu i satnicu te znatno veću razinu

autonomije škola u programskom određenju vlastitog rada, čime

će se osigurati veća individualizacija. Odmah krenuti s

kurikulumima osmogodišnjeg odgoja i obrazovanja.

Promjena organizacije škole

NACIONALNI KURIKULUM ZA GIMNAZIJSKO

OBRAZOVANJE

Zahtijeva značajne promjene i osuvremenjivanje

Određivanje zajedničke kurikulumske jezgre

Povećanje izbornosti koja će omogućiti jasnije profiliranje

gimnazijskog obrazovanja (npr. razvoj matematičkih i informatičkih

modula u matematičkim gimnazijama, jezično-komunikacijskih

modula u jezičnim gimnazijama, tehničkih modula u tehničkim

gimnazijama itd.)

Povećanje izbornosti koja će omogućiti usmjeravanje interesa

učenika

Povećanje izbornosti se odvija linearno prema kraju

srednjoškolskog obrazovanja

NACIONALNI KURIKULUM ZA STRUKOVNO

OBRAZOVANJE

Inzistiranje na visoko-kvalitetnom strukovnom obrazovanju

Intenzivno promoviranje strukovnog obrazovanja kao važnog i privlačnog

karijernog puta (kako prema nastavku obrazovanja tako i prema tržištu rada)

fleksibilnost strukovnog obrazovanja kroz izbornost i modularnost

usvajanje temeljnih znanja i vještina te širih stručnih kompetencija tijekom prvih

razreda obrazovanja u četverogodišnjim strukov-nim programima te

odgađanje strukovne diferencijacije u završne razrede čime se osigurava

prerano usmjeravanje učenika i povećava fleksibilnost buduće radne snage

osiguravanje relevantnosti strukovnog obrazovanja poštivanjem

standardiziranog postupka kojeg predviđa HKO kroz istraživanja potreba

tržišta rada i tripartitno socijalno partnerstvo u postupcima izrade standarda

zanimanja istandarda kvalifikacije;

NACIONALNI KURIKULUM ZA STRUKOVNO

OBRAZOVANJE

osiguravanje općeobrazovnih i temeljnih kompetencija kao osnove za daljnje

obrazovanje te cjeloživotno učenje u svim oblicima strukovnog obrazovanja

postupno uvođenjemodela učenja na radnome mjestu u svim oblicima

strukovnog obrazovanja, u različitom omjeru ovisno o strukovnoj kvalifikaciji,

čime bi se utjecalo na povećanje relevantnosti strukovnog obrazovanjai

olakšanje prelaska iz obrazovanja na tržište rada

izrada i uvođenje modela predikcije na temelju analiza potreba, planova i

trendova strukovnih sektora na županijskoj, regionalnoj i državnoj razini

kojima bi se predviđala potreba za profilom radnika čime bi se utjecalo na

upisne kvote i obrazovneprograme koje škole nude

osiguravanje prelaska iz strukovnog obrazovanja u različite oblike viso-

koškolskog obrazovanja dodatnim obrazovnim programima i uklanjanjem

prepreka i „slijepih ulica“u obrazovanju

CJELOVIT SUSTAV VREDNOVANJA I

OCJENJIVANJA

Usporedo s izradom kurikuluma

Naglasak na izradi modela vrednovanja za učenje i

vrednovanja kao učenje, a smanjenje modela vrednovanja

naučenog

Naglasak na uvođenju formativnog vrednovanja

Naglasak na kombiniranju unutarnjeg i vanjskog vrednovanja

Izbjegavanje ispita visokog rizika

Promjena modela izvještavanja o razvoju djece i usvojenosti

odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda učenja)

Objektivizacija ocjenjivanja hibridnim modelima uz pomoć

informatizacije i digitalizacije sustava odgoja i obrazovanja

ZAKLJUČNE MISLI

ZAKLJUČNE MISLI

Formalno obrazovanje je u problemima – globalno

Informatizacija je najveća prilika, ali i prijetnja

U svijetu će obrazovanje u budućnosti biti usmjereno na

kontroliranje vještina, osobina ličnosti i emocija (npr. poučavanje

sreće) – privlačno i opasno?

Zahtjeva promjene, ali im nije

Naročito u Hrvatskoj

PREDLOŽENA PROMJENA

Vrlo složena i dugotrajna transformacija sustava – financijski, infrastrukturno, u

terminima ljudstva

Izazov s kojim se RH još nije imala prilike susresti

MJERE

Širok stručni, politički i javni konsenzus

Isplanirati i projektirati modele promjena

Analizirati potrebe odgojno-obrazovnih ustanova za infrastrukturom, materijalnim i

ljudskim resursima

Osigurati infrastrukturne i materijalne uvjete te sredstva za dodatno zapošljavanje

odgojno-obrazovnih djelatnika

TKO ĆE TO VODITI?

TKO ĆE SE DOGOVORITI?

TKO ĆE SVE TO NAPRAVITI?

TKO ĆE TO PLATITI?

U VREMENU BESPARICE?

ŠTO UKOLIKO SMO NOVCE POTROŠILI

2006, 2007, 2008...? U VODICAMA, NA

HONORARE, KUPOVINU SOCIJALNOG MIRA,

NA KULE OD KARATA U OBRAZOVANJU...

ŠTO UKOLIKO SMO GRAMZIVOST I

OHOLOST ZAMJENILI BAHATOŠĆU?

MOŽDA JE NAŠE

OBRAZOVANJE KVALITETNO?

MOŽDA IPAK PRUŽA JEDNAKE

PRILIKE SVIMA?

OSTAJE...

PROBAJMO BAREM JEDNOM...

ZAKLJUČNE MISLI

Ima li zainteresiranih?

Imamo li snage kao ljudi i društvo?

Možemo li izbjeći interesne, disciplinske i ideološke podjele?

Osobno znam…

Nemamo ništa za izgubiti osim vlastite glave!!!

A koliko ona vrijedi? 1Marku, 2 Eura, sve ili ništa

BAREM JEDNOM...

Hvala na pažnji!

Kontakti:

boris@idi.hr

+38514825056