SLUŽBENE NOVINE GRADA BUJA GAZZETTA UFFICIALE DELLA … · 2013-03-06 · moru za prometne, pomorske prekršaje i havarije, legitimiranje i kontrolu dokumentacije. 5. Gradska vijeća

SLUŽBENE NOVINE GRADA BUJA

GAZZETTA UFFICIALE DELLA CITTA` DI BUIE ----------------------------------------------------------------------------------- Broj:3 Buje,27. 03. 2009. Godina: XII. Cijena:15,00 Kn. Nro. Buie, Anno: Prezzo: -----------------------------------------------------------------------------------

GRADSKO POGLAVARSTVO – GIUNTA CITTADINA Sadržaj – Sommario: 18. Pravilnik o osnovama i mjerilima za isplatu plaće djelatnicima Vlastitog pogona Grada Buja GRADSKO VIJEĆE – CONSIGLIO CITTADINO Sadržaj – Sommario 1. Godišnji obračun Proračuna Grada Buja za 2008. godinu 2. Odluka o usvajanju konsolidiranog Godišnjeg obračuna Proračuna Grada

Buja za 2008. godinu 3. Zaključak Gradskog vijeća Grada Buja u svezi sa graničnim sporom sa

Republikom Slovenijom 4. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu 5. Odluka o socijalnoj skrbi Grada Buja 6. Izvješće o ostvarenju Godišnjeg programa gradnje objekata i ureñaja

komunalne infrastrukture za 2008. godinu 7. Izvješće o ostvarenju programa održavanja komunalne infrastrukture za

2008. godinu 8. Izvješće o ostvarenju prodaje nekretnina u vlasništvu Grada Buja za 2008. godinu 9. Zaključak o donošenju smjernica za organizaciju i razvoj sustava zaštite i

spašavanja na području Grada Buja za 2008. godinu 10. Plan gospodarenja otpadom Grada Buja za razdoblje od 2009 – 2017 godine

Na temelju odredbi članka 69. točka 3. Statuta Grada Buja, (Službene novine Grada Buja br. 5/01 i 2/06), u skladu s Odlukom o osnivanju Vlastitog pogona (Službene novine Grada Buja, br.12/08) i Pravilnika o poslovanju i unutarnjem ustrojstvu Vlastitog pogona Grada Buja (Službene novine Grada Buja, br.2/09), Gradsko poglavarstvo Grada Buja na sjednici od 09.03. 2009. godine donosi:

P R A V I L N I K o osnovama i mjerilima za isplatu plaće

djelatnicima Vlastitog pogona Grada Buja

Članak 1.

Ovim Pravilnikom ureñuju se osnove i mjerila za izračun osnovne bruto plaće djelatnika Vlastitog pogona u sastavu Upravnog odjela za prostorno ureñenje i komunalne djelatnosti Grada Buja.

Članak 2.

Osnovicu za izračun plaće utvrñuje Gradsko poglavarstvo posebnom odlukom. Zadužuje se Upravni odjel za proračun i financije da svake godine prije usvajanja proračuna predloži Gradskom poglavarstvu osnovicu za izračun plaće, a temeljem smjernica Vlade RH.

Članak 3.

U Vlastitom pogonu sistematiziraju se slijedeća radna mjesta i koeficijenti složenosti poslova radnih mjesta: 1. Upravitelj Vlastitog pogona…………………………………………………… ……1,70 2. Voditelj grupe komunalnih radnika……………………………………………… … .1,40 3. Komunalni radnik–Vozač i strojni pometač……………………………………… …1,20 4. Komunalni radnik-Čistač ulica i poslužitelj komunalnih vozila…………… ……… .1,10 5. Komunalni radnik-za održavanje javnih površina, groblja, objekata i opreme…… ..1,00

Članak 4.

Plaće djelatnika iz članka 3. ovog Pravilnika utvrñuju se na način da se osnovica za obračun plaća pomnoži s koeficijentom iz članka 2. ove Odluke. Kao osnovica za obračun plaća iz prethodnog stavka utvrñuje se osnovica propisana za obračun plaća službenika i namještenika gradske uprave Grada Buja.. Iznos plaće utvrñen u skladu sa stavkom 1. ovog članka uvecava se za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, a najviše do 20%. Pored plaća djelatnicima iz članka 1. ove Odluke pripadaju i ostala materijalna prava u skladu s Zakonom o radu ili kolektivnim ugovorom.

Članak 5.

Radnik Vlastitog pogona koji je naredbom upravitelja Vlastitog pogona odreñen da zamjenjuje djelatnika na radnom mjestu većeg koeficijenta složenosti posla ostvaruje pravo na isplatu plaće po povećanom koeficijentu. Pravo na isplatu plaće iz stavka 1. ovog članka radnik ostvaruje razmjerno broju dana koje je proveo na zamjeni odsutnog radnika

Članak 6.

Stalni dodatak na plaću iznosi 300,00 kuna u bruto iznosu.

Članak 7.

Rješenja o prijmu i rasporedu na radno mjesto za djelatnike Vlastitog pogona Grada Buja donosi pročelnik Upravnog odjela za prostorno planiranje i komunalne djelatnosti.

Članak 8. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Grada Buja“. Klasa:363-01/08-01/13 Urbroj: 2105/05-04-09-6 Buje, 10. ožujka 2009.

GRADSKO POGLAVARSTVO GRADA BUJA PREDSJEDNIK

GRADSKOG POGLAVARSTVA Lorella Limoncin Toth v.r.

Na temelju članka 110. Zakona o proračunu («Narodne novine», broj 87/08) i članka 81. Statuta Grada Buja («Službene novine», broj 5/01 i 2/06) Gradsko vijeće Grada Buja na sjednici 26. ožujka 2009. godine, donijelo je

GODIŠNJI OBRAČUN PRORAČUNA GRADA BUJA ZA 2008. GODINU

Članak 1.

Proračun Grada Buja za 2008. godinu izvršen je kako slijedi: A. Račun prihoda i rashoda

Plan Izmjene plana Izvršenje

Prihodi 21.832.483,52 21.446.314,91 21.150.567,73

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 7.450.500,00 8.906.376,00 9.807.743,39

Rashodi 20.449.627,52 21.440.268,04 20.084.659,98

Rashodi za nefinancijsku imovinu 9.767.500,00 9.355.422,14 7.117.561,56

Razlika (višak/manjak) - 934.144,00 - 442.999,27 3.756.089,58

B. Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina

Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina 1.500.000,00 1.019.576,27 1.019.576,27 C. Račun zaduživanja i financiranja

Primici od financijske imovine i zaduživanja

Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova 565.856,00 576.577,00 576.570,12

Neto zaduživanje/financiranje - 565.856,00 - 576.577,00 - 576.570,12

Višak/manjak + raspoloživa sredstva iz prethodnih godina + neto zaduživanje/financiranje - - 4.199.095,73 Rekapitulacija

Plan Izmjene plana Izvršenje

1. Ukupni prihodi 29.282.983,52 30.352.690,91 30.958.311,12 2. Višak prethodnih godina 1.500.000,00 1.019.576,27 1.019.576,27

3. Primici od financijske imovine i zaduživanja - - -

Ukupno raspoloživa sredstva (1+2+3) 30.782.983,52 31.372.267,18 31.977.887,39

4. Ukupno rashodi 30.217.127,52 30.795.690,18 27.202.221,54

5. Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova 565.856,00 576.577,00 576.570,12

Ukupno rasporeñena sredstva (4+5) 30.782.983,52 31.372.267,18 27.778.791,66

Članak 2. Sastavni dio Godišnjeg obračuna proračuna za 2008. godinu čini:

- prikaz ukupnih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka - račun financiranja - prikaz stanja imovine, obveza i vlastitih izvora - posebni dio proračuna s izvršenjem po programima - obrazloženje godišnjeg obračuna sa izvještajem o zaduživanju i upravljanju dugom,

izvještajem o korištenju proračunske zalihe i izvještajem o danim jamstvima.

Članak 3. Usvojeni godišnji obračuna dostavlja se Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju a stupa na snagu danom objave u «Službenim novinama Grada Buja». Klasa: 400-05/09-01/01 Ur. broj: 2105/01-02-09-4 Buje, 26.03.2009

GRADSKO VIJEĆE GRADA BUJA Potpredsjednik

Oleg Kraljević, v.r.

Na temelju članka 110. Zakona o proračunu («Narodne novine», broj 87/08) i članka 81. Statuta Grada Buja («Službene novine», broj 5/01 i 2/06) Gradsko vijeće Grada Buja na sjednici 26. ožujka 2009. godine, donijelo je

ODLUKU O USVAJANJU KONSLOLIDIRANOG GODIŠNJEG OBRAČUNA PRORAČUNA GRADA BUJA ZA 2008. GODINU

Članak 1. Konsolidirani Proračun Grada Buja za 2008. godinu izvršen je kako slijedi:

Grad Buje Dječji vrtić Buje Dječji vrtić

Mrvica ukupno ukupni prihodi i primici 30.958.311 3.045.742 1.272.870 35.276.922 ukupni rashodi i izdaci 27.778.791 3.082.601 1.301.954 32.163.345 višak/manjak 3.179.520 -36.859 -29.084 3.113.577 preneseni višak iz 2007. godine 1.019.576 35.799 20.284 1.075.659 višak raspoloživ u slijedećem razdoblju 4.199.096 -1.060 -8.800 4.189.236

Članak 2. Sastavni dio ove odluke čine konsolidirana financijska izvješća Grada Buja za 2008. godinu, sa pripadajućim bilješkama i obrazloženjem izvršenja.

Članak 3. Ova odluka dostavlja se Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju a stupa na snagu danom objave u «Službenim novinama Grada Buja». Klasa: 400-05/09-01/01 Ur. broj: 2105/01-02-09-5 Buje, 26.03.2009

GRADSKO VIJEĆE GRADA BUJA Potpredsjednik

Oleg Kraljević, v.r.

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine” broj 33/01., 60/01., 129/05., 109/07. i 125/08), članka 46. Statuta Grada Buja (Službene novine Grada Buja, br. 5/01 i 2/06) i članka 48. Statuta Grada Umaga („Službene novine Grada Umaga“, broj 9/01, 8/07, 5/08), Gradsko vijeće Grada Buja i Gradsko vijeće Grada Umaga, kao predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave koja u Republici Hrvatskoj teritorijalno neposredno graniče sa teritorijem Republike Slovenije, suglasno donose slijedeći:

Z A K L J U Č A K

1. Podržava se temeljni stav i nastojanje Vlade Republike Hrvatske da se pitanje konačnog utvrñivanja i definiranja granica izmeñu Republike Hrvatske i Republike Slovenije rješava podnošenjem tog otvoreng pitanja pred Meñunarodni sud pravde u Haagu, najvišeg sudskog tijela Ujedinjenih naroda, primjenom pravila meñunarodnog prava i odredbi meñunarodnih konvencija (o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu i o pravu mora) za koje su obje države preuzele sukcesijom ratifikaciju od države prednice (SFRJ) u vlastiti pravni sustav.

2. Gradska vijeća Grada Buja i Grada Umaga smatraju da Zaključak usvojen od Državnog

zbora Republike Slovenije 18.veljače 2009. predstavlja presedan u povjesti primanja novih članica NATO saveza, kao i Europske unije, koji može imati neželjene posljedice u budućim postupcima proširenja odnosno primanja novih država članica.

3. Na dan 25. lipnja 1991. godine, kada su obje susjedne republike proglasile suverenost i samostalnost: Slovenija - Temeljnom ustavnom listinom o samostalnosti i neovisnosti RS, a Hrvatska - Ustavnom odlukom o suverenosti i samostalnosti RH, prihvatile su postojeće granice izmeñu Republike Slovenije i Republike Hrvatske u okviru dotadašnje SFRJ.

Obje države, Hrvatska i Slovenija, izjavile su da nemaju nikakvih teritorijalnih pretenzija ni meñusobno ni prema susjedima.

Arbitražna komisija Konferencije o miru u Jugoslaviji ("Badinterova komisija") koja je bila osnovana krajem 1991. radi rješavanja pravnih pitanja vezanih uz raspad Jugoslavije, u mišljenju o meñunarodnome priznanju Slovenije 11. siječnja 1992. posebice je istaknula da Republika Slovenija "nema nikakvih teritorijalnih sporova s državama ili republikama s kojima graniči (Hrvatskom)".

4. U teritorijalnom razgraničenju nekadašnjih republika unutar SFRJ točno su bile definirane republičke granice. Lučka kapetanija, prometna i pomorska policija u sastavu susjednih republika SFRJ imala je precizno utvrñenu nadležnost za intervencije do odreñenih točaka na cestama ( most na Dragonji ) kao i na moru za prometne, pomorske prekršaje i havarije, legitimiranje i kontrolu dokumentacije. 5. Gradska vijeća Grada Buja i Grada Umaga ističa i upozoravaju da bi žrtvovanje teritorija „za neke više interese Republike Hrvatske” za ovaj kraj značilo

zaoštravanje meñusobnih i meñunacionalnih odnosa sa nesagledivim posljedicama, te bi predstavljalo bitno umanjenje razvojnih potencijala i ugrožavanje egzistencije dijela stanovništva Grada Buja i Grada Umaga na pograničnom području, na južnoj obali Savudrijske vale i čitavom Savudrijskom rtu, poglavito jer bi „darovanjem” dijela kopna, a time i značajnih površina mora, bilo uskraćeno obavljanje djelatnosti i razvoja turizma, ribarstva, marikulture i ostalih gospodarskih grana koje su razvijene na tom području. 6. Gradska vijeća Grada Buja i Grada Umaga pozivaju Vlade Republike Slovenije i Republike Hrvatske ali i susjedne slovenske gradove i općine da u ime prijateljstva naših naroda, dobrosusjedskih odnosa i zajedničke europske budućnosti ulože sve raspoložive mjere i napore za mirno rješavanje graničnih otvorenih pitanja u duhu vladavine prava. 7. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja posljednjeg potpisnika, a objaviti će se u Službenim novinama Grada Umaga i Grada Buja. Klasa: 212-05/01-01/01 Klasa: 212-02/09-01/01 Urbroj:2105/01-02-09-6 Urbroj:2105/05-03/01-09-1 Buje, 26. ožujka 2009. Umag, 02. ožujka 2009. GRADSKO VIJEĆE GRADSKO VIJEĆE GRADA BUJA GRADA UMAGA Potpredsjednik Predsjednik Oleg Kraljević v.r. Vili Bassanese v.r.

Na temelju članka 31. stavak 7. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04 i 178/04) i članka 46. Statuta Grada Buja (“ Službene novine Grada Buja”, broj 5/01 i 2/06), Gradsko vijeće Grada Buja na sjednici održanoj dana 26. ožujka, 2009. godine, donijelo je

O D L U K U o izmjenama i dopunama Odluke komunalnom doprinosu

Članak 1.

U Odluci o komunalnom doprinosu Grada Buja (“Službene novine Grada Buja”, broj 2/07 i 9/07) u članku 8., iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:

“Površina grañevina za sve ceste utvrñuje se na način da se za izračun

komunalnog doprinosa uzima za: – ceste: širina kolnika, uključujući i bankine, pomnoženo duljinom dionice, – tunele: širina kolnika sa dvije revizijske staze, pomnoženo duljinom tunela, – mostove, vijadukte i nadvožnjake: ukupna širina grañevine od ograde do ograde pomnožena duljinom objekta, – podvožnjake: širina svijetlog otvora pomnožena duljinom objekta.

”Za antenske sustave baznih postaja pokretnih TK mreža, GSM mreže, radijskih postaja i ostalih postaja (antenski stupovi i prostor za opremu) komunalni doprinos plaća se po baznom sustavu”.

Članak 2. U članaku 9. stavak 1. točka 3.4. dodaje se alineja 5. koja glasi:

- antenske stupove mobilne telefonije

Članak 3. Članak 11. mijenja se i glasi: Utvrñuje se jedinična vrijednost komunalnog doprinosa ovisno o namjeni grañevine zonama i vrsti objekata I ureñaja komunalne infrastrukture odreñene u kunama po m³ grañevine u ukupnom iznosut kako slijedi:

ZONE NAMJENA GRAðEVINA I. ZONA II. ZONA III. ZONA 1. kategorija 1.1.Otvorene grañevine (otvoreni bazeni),

obračunavaju se po m2 grañevine.

150 kn/m2

150 kn/m2

150 kn/m2

1.2. Otvorene grañevine otvorena igrališta, kupališta, sunčališta, trim staze, biciklističke staze, ceste, tunele, mostove, vijadukte, nadvožnjake, podvožnjake, karting staze, piste, golf igrališta i vježbališta, golf pucališta, kupališta, sunčališta, privezišta i ostalo, a obračunavaju se po m2 grañevine.

1.3.1. Reklamni panoi manji od 12 m2 1.3.2. Reklamni panoi veći od 12 m2

80kn/m2

500,00 kn/m2

1.000,00

kn/m2

80kn/m2

500,00 kn/m2

1.000,00

kn/m2

80kn/m2

500,00 kn/m2

1.000,00

kn/m2

2. kategorija 2.1. Pomoćne grañevine (garaže uz obiteljsku

kuću, spremišta i drvarnice do 50 m2, za koje je izdana grañevna dozvola).

2.2. Gospodarske grañevine isključivo za

poljoprivrednu djelatnost (staklenik, farma, vinogradarski podrum i sl.).

2.3. Grañevine za smještaj vozila (jednoetažne i

višeetažne garaže). 2.4. Ostale grañevine koje nisu uključene u

kategorije od 1 do 3 (stambene i pomoćne sa sadržajima seoskog turizma), a obračunavaju se po m3 grañevine.

.

30 kn/m3 20 kn/m3 50 kn/m3 50 kn/m3

30 kn/m3 13 kn/m3 40 kn/m3 40 kn/m3

30 kn/m3 7 kn/m3 30 kn/m3 30 kn/m3

3. kategorija

3.1. Obiteljske kuće do max. 400 m² bruto razvijene površine s najviše dvije stanbene jedinice (u kvadraturu uključeni i pomoćni objekti do 50m²)

3.2. Stambene grañevine do 4 (četiri) stambene jedinice,

3.3. Javne grañevine (vrtići, škole, sportske

dvorane, društveni domovi, domovi zdravlja, bolnice,domovi umirovljenika),

3.4. Infrastrukturne i industrijske grañevine, - grañevine prometa i veza i telefonske centrale)

- energetske grañevine (trafostanice odnosno ureñaji za proizvodnju električne energije),

- vodoprivredne grañevine (vodospreme i ureñaji za pročišćavanje otpadnih i oborinskih voda),

- industrijske grañevine

70 kn/m3 150 kn/m3 60 kn/m3 110 kn/m3

56 kn/m3 150 kn/m3 50 kn/m3 100 kn/m3

42 kn/m3 150 kn/m3 20 kn/m3 80 kn/m3

- antenske stupove mobilne telefonije i druge

3.5. Grañevine poslovne namjene (proizvodne,

uslužne, trgovačke, sportsko rekreativne i ost.djelatnosti osim turističke namjene i smještajnih kapaciteta u turizmu)

10.000,00 kn/m 70 kn/m3

10.000,00 kn/m 60 kn/m3

10.000,00 kn/m 40 kn/m3

4. kategorija 4.1. Grañevine poslovne turističke namjene:

kampovi, hoteli, odmarališta, mali hoteli i pansioni i dr.

4.2. Grañevine za ugostiteljstvo i zabavu (restorani, casinoi, noćni klubovi i sl.)

60 kn/m3 60 kn/m3

60 kn/m3 60 kn/m3

40 kn/m3 40 kn/m3

5. kategorija 5.1. Višestambene grañevine sa više od 4 (četiri)

stambenih jedinica, rezidencije, apartmani za iznajmljivanje, kuće za odmor i povremeno stanovanje, vile različite tipologije i grañevine unutar i u funkcij golf igrališta (spremišta i garaže i dr.)

180 kn/m3

180 kn/m3

180kn /m3

Članak 4.

Članak 14. mijenja se i glasi:

“Visina komunalnog doprinosa za izgradnju industrijskih grañevina (proizvodne i servisne hale te za prpadajuća skladišta) , u gospodarsko poslovnim zonama na ostalom na području Grada Buja, utvrñuje se tako da se u obračun uzima unutarnja visina grañevine do 3,0 m.

Za sportske i školske objekte komunalni doprinos obračunava se tako da se u obračun uzima unutarnja visina do 3,0 m. Za prateće prostore u stambennim, poslovnim i mješovitim objektima (spremišta, drvarnice, garaže u istom objektu, tavan i sl.) komunalni doprinos se obračunava u visini 50% vrijednosti komunalnog doprinosa prostora kojem prostor pripada.

Komunalni doprinos za grañevine isključivo za poljoprivrednu djelatnost obračunava tako da se u obračun uzima svijetle visine etaža do 3,0 metra Komunalni doprinos za izgradnju golf igrališta obraćunava se u visini 30% vrijednosti komunalnog doprinosa iz članka 11. stavka 1. točke 1.2.”

Članak 5. Članak 18. mijenja se i glasi:

„Komunalni doprinos plaća se odjednom ili obročno. Komunalni doprinos obveznik je dužan platiti u roku od 15 dana od dana

konačnosti rješenja kojim je utvrñena visina komunalnog doprinosa, osim u slučaju

odobrene obročne otplate komunalnog doprinosa kada se rok dospijeća utvrñuje posebnom nagodbom izmeñu Grada Buja i obveznika.

Na nepravovremeno uplaćene iznose komunalnog doprinosa plaćaju se zatezne kamate u visini propisanoj za nepravovremeno uplaćene iznose javnih prihoda.

Obročno plaćanje komunalnog doprinosa može se odobriti obveznicima komunalnog doprinosa iz članka 11. točke 2.2., 3.1 i 3.3. ove Odluke.

Obročno plaćanje komunalnog doprinosa može se odobriti najviše do 12 (dvanaest) jednaka mjesečna obroka za grañevine namjene iz članka 11. točke 2.2., 3.1 i 3.3. ove Odluke, uz uvjet da prvi obrok ne može biti manji od 30 % ukupne obveze plaćanja komunalnog doprinosa, uz primjenu godišnje kamate od 10%.

Iznimno od odredbe iz prethodnog stavka ovog članka, na zahtjev obveznika plaćanja komunalnog doprinosa, Gradsko poglavarstvo može odobriti obročno plaćanje komunalnog doprinosa i na veći broj mjesečnih obroka, ali ne više od 24 (dvadestčetiri) mjesečna obroka uz primjenu godišnje kamate od 10%.

U slučaju da je kamata eskontne stope Hrvatske narodne banke veća od utvrñenih kamata u stavku 5. i 6. ovog članka primjenjuje se kamata u visini važeće eskontne stope Hrvatske narodne banke.“

. Članak 6.

Članak 26. mijenja se iglasi:

“Poglavarstvo Grada Buja može osloboditi u potpunosti ili djelomično od obveze plaćanja komunalnog doprinosa:

- Grad Buje, - trgovačka društva i ustanove kojih je Grad Buje osnivač ili većinski vlasnik, u

slučaju izgradnje grañevina koje služe obavljanju njihove djelatnosti, - investitore koji grade grañevine namijenjene zdravstvenoj djelatnosti,

socijalnoj skrbi, kulturi, športu, te predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, te grañevine za potrebe javnih ustanova i trgovačkih društava koja su u vlasništvu Grada Buja.

- investitore koji grade objekte i ureñaje komunalne infrastrukture, trafostanice, javne govornice, parkirališta, vodospreme i sl.

- gradska trgovačka društva plaćaju komunalni doprinos kada grade grañevine za prodaju.

- - grañevine koje se grade prema Programu socijalno-društveno poticanje stanogradnje. U slučaju oslobañanja od plaćanja komunalnog doprinosa, sredstva potrebna

za izgradnju objekata i ureñaja komunalne infrastrukture, osigurati će se iz drugih proračunskih prihoda Grada Buja.

Obveznik komunalnog doprinosa koji ima prebivalište najmanje posljednjih 20 godina bez prekida na području Grada Buja, a što se dokazuje uvjerenjem o prebivalištu Ministarstva unutarnjih poslova, ima pravo na djelomično oslobañanje od plaćanja komunalnog doprinosa u visini od 20% (slovima: dvadeset posto) od obračunate vrijednosti komunalnog doprinosa, po odredbi članka 11. stavka 1. točke 3.1. ove Odluke, za izgradnju nove zgrade ili rekonstrukciju (dogradnju ili nadogradnju)

postojeće zgrade, namijenjene u cijelosti stanovanju ili ako nije namijenjena u cijelosti stanovanju samo za onaj dio grañevine koji je namijenjen stanovanju i čija grañevinska (bruto) površina nakon izgradnje ili rekonstrukcije nije veća od 400 m2, u čiju se grañevinsku (bruto) površinu uračunavaju i površine svih drugih grañevina ako se grade na istoj grañevinskoj čestici (grañevine čijem grañenju se pristupa temeljem rješenja o uvjetima grañenja). U razdoblje prebivanja od najmanje posljednjih 20 godina bez prekida na području Grada Buja, uključuje se i prijavljeno prebivalište na području bivše Općine Buje do 10. 4. 1993. godine od kada Grad Buje postoji u današnjim granicama. Djelomično oslobañanje od plaćanja komunalnog doprinosa, prema prethodnim stavcima ovog članka, moguće je samo ako je obveznik jedini investitor grañevine ili ako su uz njega kao mogući suinvestitori samo: bračni drug, dijete, roditelji, posvojenik ili posvojitelj, s time da se oslobañanje može koristiti samo jedanput za izgradnju ili rekonstrukciju.»

Članak 7.

Postupci započeti po odredbama Odluke o komunalnom doprinosu (“Službene novine Grada Buje”, broj 2/07 i 9/07 ), okončat će se po odredbama te Odluke.

Članak 8.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama Grada Buja. Klasa: 362-01/09-01/01 Urbroj: 2150/01-02-09-3 Buje, 26. ožujka, 2009.

GRADSKO VIJEĆE GRADA BUJA

POTPREDSJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Jasna Jušić v.r.

Temeljem članka 7. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06 i 79/07) i članka 46. Statuta Grada Buja («Službene novine» Grada Buja broj 5/01 i 2/06 ), Gradsko vijeće Grada Buja na sjednici održanoj 26. ožujka 2009. godine donosi

ODLUKA o socijalnoj skrbi Grada Buja

I OPĆE ODREDBE

Članak 1. Odlukom o socijalnoj skrbi Grada Buja (u nastavku teksta: Odluka) utvrñuju se oblici

socijalne skrbi, prava, te uvjeti i postupak za ostvarivanje prava iz područja socijalne skrbi koja osigurava Grad Buje (u nastavku teksta: Grad) a sukladno utvrñenom Programu javnih potreba u oblasti socijalne skrbi Grada Buja.

Članak 2.

Prava iz područja socijalne skrbi utvrñena ovom Odlukom ne mogu se ostvarivati na teret Grada ako je zakonom ili drugim propisom donesenim na temelju zakona ureñeno da se ta prava ostvaruju prvenstveno na teret Republike Hrvatske ili na teret drugih pravnih ili fizičkih osoba.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako su pojedina prava koja prema ovoj Odluci osigurava Grad po svojoj visini i po svome opsegu utvrñena u višem iznosu ili u većem obujmu od prava i pomoći koja osigurava Republika Hrvatska odnosno Centar za socijalnu skrb Buje (dalje: Centar) ili druga pravna ili fizička osoba, Grad će ta prava osiguravati do visine razlike izmeñu visine koju osigurava Centar odnosno ta fizička ili pravna osoba i visine koja je utvrñena ovom Odlukom.

Članak 3. Poslove u vezi s ostvarivanjem prava propisanih ovom Odlukom obavlja Upravni odjel

za društvene djelatnosti i gospodarstvo (u nastavku teksta: nadležno upravno tijelo) po prethodnom Zaključku Socijalnog vijeća Grada Buja (u nastavku teksta: socijalno vijeće).

Poslove ili dio poslova u vezi s ostvarivanjem prava utvrñenih ovom Odlukom, odnosno pružanje usluga ili dijela usluga korisnicima prava iz ove Odluke, Gradsko poglavarstvo Grada Buja (dalje: Gradsko poglavarstvo) može povjeriti Centru odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenoj za obavljanje tih poslova odnosno usluga.

O uvjetima, načinu i postupku za obavljanje poslova ili dijela poslova odnosno o načinu i uvjetima za pružanje usluga ili dijela usluga korisnicima iz stavka 2. ovoga članka Gradsko poglavarstvo zaključuje Ugovor o meñusobnim pravima i obvezama sa Centrom odnosno s drugom pravnom ili fizičkom osobom.

Članak 4. Prava iz socijalne skrbi utvrñena ovom Odlukom osiguravaju se hrvatskim

državljanima koji do podnošenja Zahtjeva iz članka 49. ove Odluke imaju prebivalište na području Grada najmanje dvije godine.

Prava iz socijalne skrbi stečena na osnovi ove Odluke su osobna i ne mogu se prenositi na drugu osobu ni na drugu obitelj, niti nasljeñivati.

II OBLICI SOCIJALNE SKRBI Članak 5.

Ovom Odlukom obuhvaćeni su oblici socijalne skrbi propisani zakonom i dodatni oblici socijalne skrbi na području Grada Buja.

Članak 6. A. Oblici socijalne skrbi propisani zakonom su: 1) pomoć za podmirenje troškova stanovanja, 2) pomoć za podmirenje troškova grijanja.

B. Dodatni oblici socijalne skrbi propisani ovom Odlukom su: 1) potpora za novoroñenčad, 2) potpora za hranu za dojenčad, 3) subvencija učešća roditelja u cijeni predškolskih programa (dječji vrtići), 4) subvencioniranje troškova školskih marendi, 5) subvencioniranje troškova produženog boravka u osnovnim školama, 6) subvencioniranje troškova za nabavku obveznih školskih udžbenika, 7) novčane potpore (stipendija) učenicima, 8) novčane potpore (stipendija) studentima, 9) subvencioniranje vozne karte učenicima u meñugradskom prijevozu, 10) subvencioniranje troškova za smještaj u ustanove za zbrinjavanje osoba sa

mentalnim i duševnim smetnjama, 11) subvencioniranje troškova za nabavu lijekova, ortopedskih pomagala i liječenja-

terapija, 12) subvencioniranje troškova pomoći i njege u kući, 13) dodjela paketa hrane i higijenskih potrepština, 14) pravo na pomoć za izvanbolničko liječenje ovisnika 15) subvencioniranje troškova pogreba i ukopa za nezbrinute osobe, 16) pravo na jednokratnu novčanu pomoć, 17) pravo na privremenu novčanu pomoć, 18) pomoći umirovljenicima.

Člankom 7. Zakona o socijalnoj skrbi, oblici socijalne skrbi navedeni u stavku 1, točka 1. i

2. ovog članka reguliraju se kao oblici socijalne skrbi za jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, i sukladno zakonskoj obvezi osiguravaju sredstva u okviru svojih proračuna, dok su uvjeti i način provoñenja ostalih oblika skrbi utvrñuju ovom Odlukom, ili iznimno posebnim Odlukama, kada je to propisano ovom Odlukom.

Korisnik socijalne skrbi može istovremeno ostvarivati više pojedinačnih prava odnosno oblika pomoći ako njihovo istodobno ostvarivanje ne proturječi ovoj Odluci i svrsi kojoj je ostvarivanje prava namijenjeno. III KORISNICI SOCIJALNE SKRBI

Članak 7. Pojam korisnika socijalne skrbi (u nastavku teksta: korisnik) odreñen je Zakonom o

socijalnoj skrbi. Korisnici socijalne skrbi prema ovoj Odluci mogu biti samac, član obitelji ili obitelj koji

nemaju dovoljno sredstava za podmirenje svojih osnovnih životnih potreba, a nisu u mogućnosti ostvariti ih svojim radom ili svojim prihodom od imovine ili iz drugih izvora.

Korisnik prema ovoj Odluci može biti i: 1) tjelesno ili mentalno oštećeno ili psihički bolesno dijete, dijete 2) žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te dijete prema kojem je primijenjena ili bi trebala

biti primijenjena mjera obiteljske ili kaznenopravne zaštite, tjelesno ili mentalno oštećena i(li) bolesna odrasla osoba, starija, nemoćna i druga osoba koja zbog trajnih

promjena u zdravstvenom ili psihosocijalnom stanju ne može sama udovoljiti svojim osnovnim životnim potrebama,

3) druga osoba koja je u nevolji zbog poremećenih odnosa u obitelji, ovisnosti o alkoholu, drogama ili o drugim opojnim sredstvima ili zbog drugih oblika društveno neprihvatljivog ponašanja i drugih uzroka. Status korisnika stječe se Rješenjem iz članka 52. ove Odluke.

Članak 8.

Prava iz socijalne skrbi utvrñena ovom Odlukom ne može ostvariti samac niti član obitelji koji:

1) može sam sebe uzdržavati 2) ne želi tražiti uzdržavanje od osobe koja ga je dužna uzdržavati na temelju propisa o

obiteljskim odnosima, osim ako Centar utvrdi da zakonski obveznik uzdržavanja nije u mogućnosti pružiti uzdržavanje

3) ne želi ostvariti uzdržavanje na temelju sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju, a nije pokrenuo postupak za raskid tog ugovora

4) može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi 5) ima u vlasništvu ili suvlasništvu stan, kuću ili drugi objekt koji ne služi njemu ili članu

obitelji za podmirenje osnovnih stambenih potreba

IV UVJETI I KRITERIJI ZA OSTVARIVANJE PRAVA

Članak 9. Prava iz socijalne skrbi utvrñena člankom 6. ove Odluke može ostvariti samac, član

obitelji ili obitelj ako ispunjavaju: a) socijalni uvjet b) uvjet prihoda c) poseban uvjet propisan ovom Odlukom

Članak 10.

Socijalni uvjet ispunjava osoba koja na osnovi Rješenja Centra ili nadležnog tijela ostvaruje:

1) stalnu pomoć 2) doplatak za pomoć i njegu 3) osobnu invalidninu 4) pravo na pomoć i njegu u kući 5) pomoć u plaćanju troškova skrbi izvan obitelji 6) doplatak za djecu

Za stjecanje statusa korisnika podnositelj Zahtjeva, osim socijalnog uvjeta iz

prethodnog stavka ovog članka, ako ovom Odlukom za neko pravo nije riješeno drukčije, mora ispunjavati i uvjet prihoda iz članka 11. ove Odluke.

Članak 11.

Uvjet prihoda ispunjava osoba odnosno obitelj s mjesečnim prihodom: - samac…………….........................do 1.350,00 kuna, - dvočlana obitelj.............................do 2.000,00 kuna, - tročlana obitelj........ …………..….do 2.550,00 kuna, - četveročlana obitelj……………….do 3.100,00 kuna.

Ako obitelj ima više od četiri člana, cenzus prihoda iz prethodnog stavka za svakog daljnjeg člana obitelji povećava se za po 300,00 kuna.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, za djecu samohranih roditelja do 15 godina odnosno do završetka redovnog školovanja, a najdalje do navršene 26-te godine života, za odrasle osobe potpuno radno nesposobne, čija je nesposobnost za rad utvrñena općim propisima, te za umirovljenike i starije i nemoćne osobe iznad 65 godina, cenzus prihoda povećava se za po 100,00 kuna za svakog takvog člana.

Pod prihodom u smislu alineje 1., 2., 3. i 4. ovog članka smatra se ukupan iznos prosječnih mjesečnih primitaka samca odnosno obitelji isplaćenih u tri (3) mjeseca koji prethode mjesecu u kojem je podnesen Zahtjev za ostvarivanje prava, a čine ga sva sredstva i svi primici koje samac ili obitelj ostvare po osnovi rada, mirovine, prihoda od imovine, iz Hrvatske i/ili inozemstva, ili na neki drugi način.

Poljoprivredniku i članu njegove obitelji koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje te na temelju poljoprivredne djelatnosti imaju obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, prosječni mjesečni prihod utvrñuje se prema godišnjoj poreznoj prijavi podnesenoj nadležnoj Poreznoj upravi odnosno prema Potvrdi o ostvarenom dohotku u prethodnoj kalendarskoj godini koju izdaje Porezna uprava.

U prihod iz stavaka 1. alineje 1., 2., 3. i 4. ovoga članka ne uračunavaju se: 1) pomoć za podmirenje troškova stanovanja ostvarena putem Centra, 2) novčana naknada za tjelesno oštećenje, 3) pomoć za uzdržavanje ostvarena po propisima socijalne skrbi, 4) doplatak za pomoć i njegu ostvaren po propisima socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja i invalidsko boračke zaštite, 5) ortopedski dodatak, 6) osobna invalidnina ostvarena po Zakonu o socijalnoj skrbi, 7) dječji doplatak, 8) druge pomoći ostvarene za liječenje, te 9) pomoći ostvarene na osnovi ove Odluke. Iznos prihoda iz stavaka 1. do 3. ovoga članka umanjuje se za iznos koji samac ili član obitelji, na temelju propisa o obiteljskim odnosima, plaćaju za uzdržavanje osobe koja nije član te obitelji.

Članak 12. Poseban uvjet u smislu članka 9. ove Odluke ispunjavaju: 1) roditelj, staratelj ili udomitelj djeteta poginulog, umrlog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja Domovinskog rata, 2) roditelj djeteta hrvatskog ratnog vojnog invalida, 3) udomitelj djeteta ili udomitelj starije osobe, ako je ugovorom riješen njihov odnos, 4) odrasla osoba i(li) dijete žrtva obiteljskog nasilja koji su bili primorani napustiti obitelj.

Korisnik socijalne skrbi može istovremeno ostvarivati više pojedinačnih prava odnosno oblika pomoći ako njihovo istodobno ostvarivanje ne proturječi ovoj Odluci i svrsi kojoj je ostvarivanje prava namijenjeno.

Članak 13. Programom javnih potreba u oblasti socijalne skrbi Grada Buja iz članka 6. ove

Odluke mogu se predvidjeti i druge potrebe i programi od interesa za Grad čije će se zadovoljavanje podržavati i (su)financirati iz Proračuna Grada.

Pod potrebama i programima iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se osobito: 1) preventivno suzbijanje zaraznih bolesti, 2) sufinanciranje programa udruga, ustanova, pravnih i fizičkih osoba koje se bave zaštitom socijalno ugroženog stanovništva ili zaštitom socijalno i zdravstveno hendikepiranih osoba i humanitarnim radom, 3) sufinanciranje udruga proisteklih iz Domovinskog rata i udruga antifašističkih boraca, 4) dopunska materijalna i druga zaštita boraca narodnooslobodilačkog rata i članova njihovih obitelji, 5) sufinanciranje udruga umirovljenika i 6) sufinanciranje djelatnosti biokemijskog laboratorija, Doma zdravlja u Umagu i slični programi odnosno potrebe.

V. OSNOVE I MJERILA ZA OSTVARIVANJA POJEDINIH PRAVA A.1. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja

Članak14. Pod troškovima stanovanja u smislu ove Odluke podrazumijevaju se troškovi:

1) najamnine za korištenje stana, 2) komunalne naknade, 3) električne energije, 4) vode, 5) odvoza smeća, 6) zajedničke pričuve za zgradu te 7) slivne vode za stambeni prostor Pomoć za podmirenje troškova stanovanja isplaćuje se za prethodni mjesec osobno korisniku ili ovlaštenoj pravnoj osobi koja pruža odreñenu uslugu iz komunalnog djelokruga s time što se prvenstveno podmiruju moguća dugovanja prema istima. A.1.1. Pravo na pomoć za podmirivanje troškova najamnine

Članak 15. Pravo na pomoć za podmirivanje troškova najamnine kao dijela troškova stanovanja

može ostvariti osoba: 1) korisnik stana-najmoprimac koji plaća zaštićenu najamninu, 2) korisnik stana-najmoprimac koji plaća slobodno ugovorenu najamninu za stan u vlasništvu Grada, 3) korisnik stana-najmoprimac koji plaća slobodno ugovorenu najamninu za stan u vlasništvu fizičke osobe ili pravne osobe.

Status korisnika stana-najmoprimca dokazuje se Ugovorom o najmu stana, presudom nadležnog suda koja zamjenjuje taj Ugovor ili drugom pravovaljanom ispravom.

Članak 16. Najmoprimac iz članka 15. stavak 1. točke 1. i 2. ove Odluke može ostvariti pravo na

podmirivanje troškova najamnine u 50% iznosa ako ispunjava uvjete iz članaka 10. i(li) 11. ove Odluke.

Najmoprimac iz prethodnog stavka ovog članka nema pravo na podmirivanje troškova najamnine ako: 1. stanuje u stanu većeg standarda od jedne sobe po članu obiteljskog domaćinstva (supružnike pripada jedna soba), 2. stan ili dio stana daje u podnajam, 3. on ili članovi njegovog obiteljskog domaćinstva stan ne koriste za stanovanje ili ako se stan u cijelosti ili djelomično koristi za druge namjene.

Iznimno od odredbe točke 1. prethodnog stavka ovog članka, umirovljenik stariji od šezdeset i pet (65) godina može, pod uvjetima iz ove Odluke, ostvariti pravo na podmirivanje troškova najamnine ako u tom stanu do podnošenja Zahtjeva stanuje najmanje deset (10) godina neprekidno.

Članak 17 Najmoprimac iz članka 15. stavak 1. točka 3. ove Odluke može, ako ispunjava uvjete

iz članaka 10.i(li) 11. ove Odluke, ostvariti pravo na podmirivanje dijela troškova slobodno ugovorene najamnine za površinu stana u visini od 70% za stanove površine do 45 m2 te u visini od 80% za stanove površine veće od 45 m2.

Najmoprimac iz prethodnog stavka ovoga članka nema pravo na podmirivanje dijela troškova slobodno ugovorene najamnine ako: 1. ugovorom o najmu stana, ovjerenom kod Javnog bilježnika ili Potvrdom Porezne uprave Umag, ne dokaže postojanje najma odnosno najamnine, 2. stan ili dio stana daje u podnajam

3. on ili članovi njegovog obiteljskog domaćinstva stan ne koriste za stanovanje ili ako se stan, djelomično ili u cijelosti, koristi za druge namjene. A.1.2. Pravo na podmirivanje troškova komunalne naknade

Članak 18. Pravo na podmirivanje troškova komunalne naknade imaju samac ili obitelj koji ispunjavaju uvjete iz članaka 10. i(li) 11. ove Odluke. A.1.3 Pravo na pomoć za podmirivanje troškova električne energije

Članak 19. Pravo na pomoć za podmirivanje troškova električne energije, ako ispunjavaju uvjete iz članaka 10. i(li) 11. ove Odluke, mogu ostvariti: - samac u visini do 100,00 kuna mjesečno, - dvočlana obitelj u visini do 130,00 kuna mjesečno, - tročlana obitelj u visini do 150,00 kuna mjesečno, - četveročlana obitelj u visini do 200,00 kuna mjesečno. Za svakog daljnjeg člana obitelji iznos iz prethodnog stavka ovog članka povećava se za po 30,00 kuna mjesečno.

Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovog članka, pravo na podmirivanje troškova električne energije do punog iznosa imaju osoba ili obitelj koji ispunjavaju uvjet iz članka 10. točka 1. ove Odluke odnosno korisnik stalne pomoći, ako im to, na prijedlog nadležnog Upravnog tijela po prethodnom zaključku Socijalnog vijeća, svojim Zaključkom odobri Gradsko poglavarstvo. A.1.4. Pravo na pomoć za podmirivanje troškova vode

Članak 20. Pravo na pomoć za podmirivanje troškova vode mogu ostvariti samac ili obitelj ako

ispunjavaju uvjete iz članaka 10. i(li) 11. ove Odluke i to: - samac u visini do 50,00 kuna mjesečno, - dvočlana obitelj u visini do 60,00 kuna mjesečno, - tročlana obitelj u visini do 70,00 kuna mjesečno, - četveročlana obitelj u visini do 80,00 kuna mjesečno, Za svakog daljnjeg člana obitelji iznos iz prethodnog stavka ovog članka povećava se za po 10,00 kuna mjesečno. A.1.5. Pravo na podmirivanje troškova odvoza smeća

Članak 21. Pravo na podmirivanje troškova odvoza smeća do 50% iznosa imaju samac ili obitelj

koji ispunjavaju uvjete iz članaka 10. i(li) 11. ove Odluke. A.1.6. Pravo na pomoć za podmirivanje troškova zajedničke pričuve

Članak 22. Pravo na pomoć za podmirivanje 50% troškova zajedničke pričuve zgrade imaju

samac ili obitelj ako ispunjavaju uvjete iz članaka 10. i(li) 11. ove Odluke i ako pravovaljanom ispravom dokažu da su vlasnici stana u dotičnoj zgradi. A.1.7. Pravo na podmirivanje troškova slivne vode za stambeni prostor

Članak 23. Pravo na podmirivanje troškova za slivne vode za stambeni prostor do 50% iznosa

imaju samac ili obitelj koji ispunjavaju uvjete iz članaka 10. i(li) 11. ove Odluke.

Članak 24. Pravo na pomoć za podmirivanje troškova stanovanja iz članaka 14. ove Odluke

nemaju samac ni obitelj ako: 1. samac ili član tog obiteljskog domaćinstva na području Republike Hrvatske imaju u vlasništvu ili u suvlasništvu kuću za odmor, drugu kuću ili drugi stan, koji njemu ili članu obitelji ne služe za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba, 2. radno sposoban samac ili radno sposobni članovi te obitelji nisu uredno prijavljeni Zavodu za zapošljavanje ili ako su prijavljeni Zavodu za zapošljavanje ali su u razdoblju od šest mjeseci prije podnošenja Zahtjeva odbili ponuñeno zaposlenje neovisno o stručnoj spremi.

U slučaju dvojbe u utvrñivanju i kvalifikaciji činjeničnog stanja prema točki 1. i 2. prethodnog stavka ovog članka, o okolnostima iz te točke odredit će Gradsko poglavarstvo svojim Zaključkom.

Članak 25. Nezaposlenog radno sposobnog korisnika pomoći za podmirivanje troškova

stanovanja i(li) nezaposlenog radno sposobnog člana njegove obitelji, Grad, prema njihovim mogućnostima i sposobnostima, može uključiti u društveno odnosno javno koristan rad za svoje ili za potrebe udruga grañana i socijalnih ustanova koje pokrivaju socijalnu i humanitarnu djelatnost – 10 do 20 sati mjesečno.

Ako se korisnik prava iz prethodnog stavka ovog članka iz neopravdanih razloga ne odazove pozivu nadležnog Upravnog tijela na obavljanje društveno odnosno javno korisnog rada, od prvog u mjesecu nakon isteka mjeseca u kojem se nije odazvao pozivu – izgubit će utvrñena prava. A.2. Pomoć za podmirenje troškova ogrijeva

Članak 26. Pravo na pomoć za podmirenje troškova ogrijeva imaju samac ili obitelj koji

ispunjavaju uvjete iz članaka 10. i(li) 11. ove Odluke. Korisnicima pomoći za uzdržavanje jednom godišnje se odobrava pomoć za

podmirenje troškova ogrijeva, u visini koju odredi jedinica područne (regionalne) samouprave. B.1. Potpora za novoroñenčad

Članak 27. Za svako novoroñeno dijete roditelju djeteta dodijelit će se iznos od 1.500,00 kuna

kao pomoć za nabavu opreme za novoroñenče – neovisno o ispunjavanju uvjeta iz članaka 10. do 12. ove Odluke. Pravo na dodjelu novčanog iznosa iz stavka 1. ovog članka imaju roditelji, odnosno samohrane majke ili očevi s prebivalištem od najmanje jedne godine na području Grada. B.2. Potpora za hranu za dojenčad

Članak 28. Pravo na pomoć za podmirivanje troškova hrane za dojenčad imaju roditelj, staratelj

ili udomitelj djeteta odnosno osoba koja ispunjava uvjet iz članaka 10. stavak 1. točka 1. uz uvjet da je obitelj sa troje ili više djece s prebivalištem na području Grada. Mjesečni iznos naknade je 400,00 kuna, a isplaćuje se do dvanaest (12) mjeseci starosti djeteta. B.3. Subvencija učešća roditelja u cijeni predškolskog programa (dječji vrtići)

Članak 29. Pravo na pomoć za podmirivanje troškova boravka djeteta u Dječjem vrtiću, može

ostvariti roditelj, staratelj ili udomitelj djeteta, koji ispunjavaju uvjete iz članaka 10. i(li) 11. ili poseban uvjet iz članka 12. ove Odluke.

Za dijete korisnik iz prethodnog stavka ovog članka upisano u Dječji vrtić, korisnik ima pravo na naknadu troškova za smještaj u Vrtić odnosno Jaslice u visini od 50% od utvrñene cijene smještaja u Vrtić. B.4. Subvencija troškova školskih marendi

Članak 30. Pravo na pomoć za podmirivanje troškova djetetove marende u Osnovnoj školi mogu

ostvariti roditelj, staratelj ili udomitelj djeteta, koji ispunjavaju uvjete iz članaka 10. stavak 1. točka 6. ove Odluke.

Za prvo dijete iz obitelji korisnika iz prethodnog stavka ovog članka koje marenda u školskoj kuhinji, korisnik ima pravo na naknadu troškova marende u Školi u visini od 100% od mjesečnog iznosa cijene marende prema obračunu osnovne škole. B.5. Subvencija troškova produženog boravka u osnovnim školama

Članak 31. Pravo na pomoć za podmirivanje troškova produženog boravka u Osnovnoj školi

mogu ostvariti roditelj, staratelj ili udomitelj djeteta, koji ispunjavaju uvjete iz članaka 10. stavak 1. točka 6. ove Odluke.

Za prvo dijete iz obitelji korisnika iz prethodnog stavka ovog članka koje marenda u školskoj kuhinji, korisnik ima pravo na naknadu troškova produženog boravka u Školi u visini od 100% od mjesečnog iznosa cijene produženog boravka prema obračunu osnovne škole. B.6. Subvencioniranje troškova za nabavku obveznih školskih udžbenika

Članak 32. Pravo na pomoć za podmirenje dijela troškova za nabavku obveznih školskih

udžbenika za djecu koja se redovno školuju, a najdulje do 18-te godine života odnosno do završetka srednjoškolskog obrazovanja, mogu ostvariti roditelj, staratelj ili udomitelj djeteta koji ispunjavaju uvjete iz članaka 10. i(li) 11. ili poseban uvjet iz članka 12. ove Odluke.

Korisnik iz prethodnog stavka ovoga članka ima pravo na naknadu dijela troškova za nabavku obveznih školskih udžbenika u visini od 50% od ukupno utrošenih sredstava za kupnju istih (uz predočenje računa), ako to pravo nije ostvario po drugim propisima. B.7. Novčane potpore (stipendije) učenicima

Članak 33. Pravo na pomoć za novčanu potporu mogu ostvariti učenici čiji roditelji ispunjavaju

uvjete iz članaka 10. i(li) 11. ili poseban uvjet iz članka 12. ove Odluke odnosno ako im mjesečni prihod po članu domaćinstva na prelazi iznos od 1.200,00 kuna vodeći računa osobito o slijedećim kategorijama:

- učenici, djeca samohranih roditelja - učenici koji potječu iz obitelji koje imaju dvoje ili više djece na školovanju.

Ostali uvjeti odreñuju se posebnom odlukom odnosno Odlukom o utvrñivanju kriterija za dodjelu stipendija učenicima i studentima. B.8. Novčane potpore (stipendije) studentima

Članak 34. Pravo na pomoć za novčanu potporu mogu ostvariti studenti čiji roditelji ispunjavaju

uvjete iz članaka 10. i(li) 11. ili poseban uvjet iz članka 12. ove Odluke odnosno ako im mjesečni prihod po članu domaćinstva na prelazi iznos od 1.200,00 kuna vodeći računa osobito o slijedećim kategorijama:

- studenti, djeca samohranih roditelja - studenti koji potječu iz obitelji koje imaju dvoje ili više djece koja pohañaju

visokoškolsku ustanovu Ostali uvjeti odreñuju se posebnom odlukom odnosno Odlukom o utvrñivanju kriterija

za dodjelu stipendija učenicima i studentima.

B.9. Subvencioniranje vozne karte učenicima u meñugradskom prijevozu Članak 35.

Pravo na pomoć za subvenciju vozne karte mogu ostvariti učenici čiji roditelji ispunjavaju uvjete iz članaka 10. i(li) 11. ili poseban uvjet iz članka 12. ove Odluke.

Pravo na pomoć za podmirivanje troškova prijevoza djeteta s posebnim potrebama do petnaeste godine života i njegovog pratioca - na tretman u ustanove kategorizirane za njegove potrebe, ima korisnik neovisno o ispunjavanju uvjeta iz članaka 10. do 12. ove Odluke, kad način podmirivanja takvih troškova nije ureñen drugim propisima i kad je potreba za takvom rehabilitacijom utvrñena Rješenjem Centra ili nadležnog tijela o utvrñivanju primjerenog oblika rehabilitacije odnosno školovanja.

Visina prava iz stavka 2. ovog članka utvrñuje se na temelju Potvrde o pohañanju takve ustanove i stvarnih izdataka prema cijeni pojedinačne autobusne karte od mjesta prebivališta korisnika do dotične ustanove, sve na rok dok za takva plaćanja postoje opravdani razlozi.

Članak 36. Prava na pomoći iz članaka 28., 29., 30., 31., 32., 33. i 34. ove Odluke, na preporuku

Centra za osobe iz članka 12. točka 4. ove Odluke, utvrñuje nadležno Upravno tijelo svojim Rješenjem po prethodnom zaključku Socijalnog vijeća – na rok dok za ostvarivanje tih prava postoje opravdani razlozi, a najduže na rok od godinu dana od dana početka ostvarivanja tih prava.

Iznimno od odredbe prethodnog stavka ovoga članka, na prijedlog nadležnog Upravnog tijela po prethodnom zaključku Socijalnog vijeća, Gradsko poglavarstvo može svojim Zaključkom odobriti i duži rok za ostvarivanje tih prava, ali najduže na rok od dvije godine od dana početka ostvarivanja tih prava. B.10. Subvencioniranje troškova za smještaj u ustanove za zbrinjavanje osoba sa mentalnim i duševnim smetnjama

Članak 37. Pravo na pomoć za podmirenje troškova za smještaj u ustanove imaju samac ili

članovi obitelji koji ispunjavaju uvjete iz članaka 10. i(li) 11. ili poseban uvjet iz članka 12. ove Odluke te temeljem rješenja Centra ili drugog nadležnog tijela na najduži rok od godine dana odnosno do ostvarivanja uvjeta za smještaj na teret nadležne institucije. B.11. Subvencioniranje troškova za nabavu lijekova i ortopedskih pomagala

Članak 38. Pravo na pomoć za podmirenje troškova za nabavu lijekova i ortopedskih pomagala

imaju samac ili članovi obitelji koji ispunjavaju uvjete iz članaka 10. i(li) 11. ili poseban uvjet iz članka 12. ove Odluke kojima je neophodno uzimanje lijekova ili nabava ortopedskog pomagala a koji nisu na listi lijekova HZZO-a. Visinu pomoći utvrñuje se na osnovu dostavljene dokumentacije i izdavanjem Rješenja nadležnog upravnog tijela uz prethodni zaključak Socijalnog vijeća.

Uz Zahtjev za ostvarivanje prava za subvencioniranje prilaže se liječnička potvrda te preslika izdanog recepta i preslika računa. B.12. Subvencioniranje troškova pomoći i njege u kući

Članak 39. Subvencioniranje troškova pomoći i njege u kući može ostvariti osoba kojoj je zbog

tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili zbog trajnih promjena u zdravstvenom ili psihosocijalnom stanju ili zbog starosti i nemoći prijeko potrebna pomoć druge osobe ako: 1. to pravo ne može ostvariti na temelju Rješenja Centra, 2. nema mogućnosti da joj tu pomoć osiguraju roditelj, supružnik ili djeca, 3. nema mogućnosti da tu pomoć osigura na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju,

4. ako ispunjava uvjete iz članka 10. i(li) 11. ove Odluke. Pravo na pomoć iz prethodnog stavka ovog članka, zavisno o konkretnom slučaju i o

pismenom mišljenju Centra ili drugog nadležnog tijela, može obuhvatiti: 1. pomoć u pripremanju obroka, pranju posuña i drugo, 2. obavljanje kućnih poslova (pospremanje stana, donošenje vode, ogrjeva i slično, organiziranje pranja i glačanja rublja, nabavu lijekova i drugih potrepština), 3. održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba), 4. ostale nenavedene svakodnevne potrebe.

Način ostvarivanja, opseg i trajanje, te druga pitanja od značenja za uredno ostvarivanje prava iz stavaka 1. i 2. ovog članka ureñuju se Ugovorom iz članka 3. ove Odluke. B.13. Dodjela paketa hrane i higijenskih potrepština

Članak 40. Socijalno najugroženije osobe i(li) obitelji mogu, u pravilu uz uskršnje i(li) božićne

blagdane, ostvariti pravo na dodjelu paketa hrane i higijenskim potrepštinama. Popis osoba i(li) obitelji iz prethodnog stavka ovog članka, u suradnji sa Centrom,

Gradskim društvom Crvenog križa i Vijećima Mjesnih odbora s područja Grada, priprema nadležno Upravno tijelo po prijedlogu zaključka Socijalnog vijeća od: 1. najugroženijih korisnika pomoći za podmirivanje troškova stanovanja, 2. osoba i(li) obitelji koje ispunjavaju poseban uvjet iz članka 12. točke 3. i 4. ove Odluke, te 3. najugroženijih osoba i(li) obitelji koje predlože Centar,

Gradsko društvo Crvenog križa ili Vijeća Mjesnih odbora s područja Grada, Pakete ili druge vidove pomoći u naravi može se odobriti i socijalno ili zdravstveno ugroženim osobama s područja Grada smještenim u ustanovama socijalne ili zdravstvene skrbi odnosno tim ustanovama.

Zaključak o prihvaćanju popisa iz stavka 2. ovog članka i o visini te pomoći za svaki pojedini slučaj dodjele, te o vidovima i visini pomoći iz stavka 3. ovog članka, na prijedlog nadležnog Upravnog tijela po prethodnom zaključku Socijalnog vijeća, donosi Gradsko poglavarstvo. B.14. Pravo na pomoć za izvanbolničko liječenje ovisnika

Članak 41. Pravo na pomoć za izvanbolničko liječenje ovisnosti o alkoholu ili o opojnim drogama

mogu ostvariti ovisnik ili njegova obitelj prema posebnom programu nadležne ustanove odnosno udruge ako ispunjavaju uvjete iz članaka 10. i(li) 11. ove Odluke, te ako za takvo liječenje imaju pisanu preporuku Centra.

Pod pomoći iz prethodnog stavka ovog članka podrazumijeva se podmirivanje do 50% stvarnih troškova terapije najduže na dvije godine.

Pomoć iz stavaka 1. i 2. ovog članka odobrava se u pravilu kao godišnja pomoć, a isplaćuje nadležnoj ustanovi odnosno udruzi, u pravilu dvokratno – po 50% od odobrenog iznosa.

Iznimno od odredbe iz prethodnog stavka ovog članka, ako ne postoje uvjeti da se odobrena pomoć isplati nadležnoj ustanovi odnosno udruzi, ta će se pomoć isplatiti roditelju odnosno skrbniku ovisnika.

Ako to stručno dokumentirani razlozi i aspekti liječenja zahtijevaju, pomoć iz stavaka 1. i 2. ovog članka može se obnavljati dok terapija odnosno liječenje traju. B.15. Subvencioniranje troškova pogreba i ukopa za nezbrinute osobe

Članak 42. Troškovi pogreba u cijelosti se podmiruju za nezbrinute osobe koje nemaju srodnika

koje su ga voljne ili dužne sahraniti na svoj trošak, a koje su u trenutku smrti imale prebivalište na području Grada Buja.

Iznimno, subvencioniranje troškova pogreba može se odobriti članovima obitelji umrle osobe koji žive u narušenim socijalnim, zdravstvenim i ekonomskim prilikama i ukoliko su prihodi po članu obitelji niži od 1.000,00 kuna uz uvjet da to pravo ne mogu ostvariti po nekom drugom osnovu.

Zaključak o prihvaćanju subvencije iz stavka 2. ovog članka i o visini te pomoći za svaki pojedini slučaj dodjele, na prijedlog nadležnog Upravnog tijela po prethodnom zaključku Socijalnog vijeća, donosi Gradsko poglavarstvo. B.16. Pravo na jednokratnu novčanu pomoć

Članak 43. Jednokratna novčana pomoć može se odobriti samcu, članu obitelji ili obitelji koji

zbog posebno teškog trenutačnog stanja ili zbog trajnijih teških okolnosti (bolest ili smrt člana obitelji, elementarne nepogode, izvanredni troškovi uzrokovani požarom, nesrećom ili slično), prema ocjeni nadležnog Upravnog tijela po prethodnom zaključku Socijalnog vijeća nisu u mogućnosti djelomično ili u cijelosti zadovoljiti osnovne životne potrebe odnosno razriješiti posljedice takvih stanja i okolnosti.

Jednokratna novčana pomoć odobrava se u pravilu kao višekratna isplata u novcu, a iznimno, kad postoji vjerojatnost da se novčanom isplatom ne bi ostvarila njena svrha, nadležno Upravno tijelo, može tu isplatu zamijeniti ekvivalentnom i prikladnom isplatom u naravi ili uslugama.

Istoj osobi ili obitelji jednokratna novčana pomoć može se odobriti i isplatiti tijekom jedne kalendarske u godišnjem iznosu najviše do 900,00 kuna.

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć iz prethodnih stavaka ovog članka i način njezine isplate po podnijetom zahtjevu uz priloženu traženu dokumentaciju utvrñuje nadležno Upravno tijelo svojim Rješenjem u roku od dva (2) dana. B.17. Pravo na privremenu novčanu pomoć

Članak 44. Na privremenu novčanu pomoć imaju pravo odrasla osoba i(li) dijete žrtva obiteljskog

nasilja iz članka 12. točka 4. ove Odluke. Odrasla osoba žrtva obiteljskog nasilja iz stavka 1. ovog članka ima pravo na

mjesečnu novčanu pomoć u iznosu od 500,00 kuna, a svako dijete u dobi do 15 godina odnosno do završetka redovnog školovanja ima pravo na novčanu pomoć u iznosu od 200,00 kuna mjesečno.

Novčana pomoć iz prethodnog stavka ovog članka odobrava se na rok dok za korištenje toga prava postoje opravdani razlozi, a najduže do godinu dana od dana početka ostvarivanja toga prava.

Pravo na pomoć iz stavaka 2. i 3. ovoga članka uz preporuku Centra, utvrñuje nadležno Upravno tijelo svojim Rješenjem po prethodnom zaključku Socijalnog vijeća.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovog članka, na prijedlog nadležnog Upravnog tijela, Gradsko poglavarstvo svojim Zaključkom može odobriti i duži rok za ostvarivanje toga prava, ali najduže na rok od dvije godine od dana početka ostvarivanja toga prava. B.18. Pomoći umirovljenicima

Članak 45. Umirovljenicima sa najnižim mirovinama osigurava se za pokriće životnih troškova i/ili

prijevoza dodatna pomoć. Oblici pomoći umirovljenicima, uvjeti i način ostvarivanja, utvrñuje se posebnom

Odlukom Gradskog poglavarstva. 3. Izuzetni slučajevi

Članak 46. U izuzetnim slučajevima, čelnik nadležnog upravnog tijela po prethodnom zaključku

socijalnog vijeća može rješenjem priznati pojedina prava utvrñena ovom Odlukom, van propisanih kriterija, osobama koje se nalaze u posebno teškim životnim uvjetima, zbog

trenutačno nastalih nepredviñenih okolnosti (bolest, smrt člana obitelji, elementarne nepogode i dr.) ili žive u osobito ugrožavajućim materijalnim i socijalnim prilikama.

Članak 47. Udruge i ustanove te druge pravne i fizičke osobe iz članka 13. stavak 2. ove Odluke,

Zahtjeve za sufinanciranje svoje djelatnosti i svojih programa podnose nadležnom Upravnom tijelu u skladu s Pozivom za sufinanciranje tih djelatnosti i programa, kojeg nadležno Upravno tijelo javno objavljuje u pravilu tijekom rujna tekuće za iduću kalendarsku godinu.

Uz Zahtjev iz prethodnog stavka ovog članka udruge i ustanove odnosno druge pravne i fizičke osobe obvezne su dostaviti: 1. izvještaj o radu za proteklu godinu, u skladu s javnim Pozivom iz prethodnog stavka ovog članka, 2. financijski izvještaj za proteklo razdoblje s prikazom svih izvora prihoda i izdataka te s prikazom načina utroška sredstava iz gradskog proračuna, ako su ih koristile, 3. program rada za iduću godinu 4. financijski plan za iduću godinu s prikazom planiranih prihoda i izdataka po izvorima i po namjenama.

Visina proračunske potpore udrugama iz stavka 1. ovog članka ovisi o: 1. mogućnostima gradskog proračuna, 2. broju članova odnosno o broju štićenika dotične udruge, 3. rezultatima rada dotične udruge u prethodnom razdoblju, 4. kvaliteti, obujmu i svrsishodnosti programa rada i djelatnosti dotične udruge, te 5. o mjeri u kojoj se program rada i djelatnosti dotične udruge, osim iz gradskog proračuna, sufinancira iz drugih izvora.

Pri utvrñivanju visine proračunske potpore udrugama s djelatnošću registriranom za područje Istarske županije, ako ispune uvjet iz stavka 2. ovog članka, osim mjerila iz prethodnog stavka ovog članka, vrednovat će se i broj njihovih članova odnosno štićenika s područja Grada.

Udrugama koje nisu registrirane u skladu s propisima, te udrugama koje ne ispune uvjete iz stavka 2. ovog članka, neće se odobriti potpora iz gradskog proračuna.

Članak 48. Udruzi, ustanovi, pravnoj ili fizičkoj osobi iz članka 13. stavak 2. točka 2. ove Odluke,

kad ona osim svoje redovite djelatnosti i redovitih programa ostvaruje i neki od posebnih programa socijalne ili zdravstvene skrbi od interesa za Grad, za ostvarivanje takvoga programa mogu se iz gradskog proračuna, na prijedlog nadležnog Upravnog odjela, odobriti posebna sredstva.

O opsegu, načinu i uvjetima ostvarivanja programa iz prethodnog stavka ovog članka, te o načinu sufinanciranja i plaćanja usluga u vezi s ostvarivanjem takvoga programa, s udrugom, ustanovom odnosno s pravnom ili fizičkom osobom koja ga ostvaruje – zaključuje se Ugovor na osnovi Zaključka Gradskog poglavarstva. VI. NADLEŽNOST I POSTUPAK

Članak 49.

Postupak za ostvarivanje prava iz ove Odluke, ako ovom Odlukom nije odreñeno drugačije, pokreće se na Zahtjev zainteresirane stranke, njezinog supružnika, punoljetnog djeteta, skrbnika ili udomitelja.

Iznimno, postupak iz stavka 1. ovoga članka može pokrenuti i nadležno Upravno tijelo po službenoj dužnosti po prethodnom zaključku Socijalnog vijeća.

Ako ovom Odlukom nije drugačije odreñeno, te ako nije zaključen Ugovor iz članka 3. stavak 3. ove Odluke, Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se nadležnom Upravnom tijelu odnosno Socijalnom vijeću.

Podnositelj Zahtjeva sukladno članku 6. točka 12. Zakona o upravnim pristojbama (NN 08/96, sa kasnijim izmjenama i dopunama) oslobaña se plaćanja upravne pristojbe.

Članak 50. Uz Zahtjev za ostvarivanje prava iz ove Odluke podnositelj Zahtjeva dužan je

nadležnom Upravnom tijelu odnosno Socijalnom vijeću dostaviti odnosno predočiti odgovarajuće isprave te dokaze o opravdanosti i zasnovanosti Zahtjeva na propisima. Ako je to potrebno radi trajnijeg ostvarivanja prava iz ove Odluke, nadležno Upravno tijelo može od podnositelja Zahtjeva odnosno od korisnika prava zahtijevati da odgovarajuće isprave i dokaze za daljnje ostvarivanje prava dostavi i tijekom korištenja prava.

U postupku rješavanja Zahtjeva iz članka 49. ove Odluke nadležno Upravno tijelo može posjetom obitelji odnosno podnositelja Zahtjeva ili na drugi prikladan način ispitati činjenice, okolnosti i uvjete koji mogu utjecati na utvrñivanje prava.

U privitku Zahtjeva za ostvarivanje prava iz ove Odluke podnositelj je dužan priložiti i potpisanu Izjavu o visini mjesečnih primitaka te podatke o posjedovanju nekretnina i pokretnina.

Članak 51. U rješavanju Zahtjeva za ostvarivanje prava iz ove Odluke Socijalno vijeće i nadležno

Upravno tijelo surañuju s drugim gradskim Upravnim odjelima, sa Centrom, te s drugim pravnim osobama.

Kad se pojedina prava iz ove Odluke mogu ostvarivati isplatama Dječjem vrtiću, Osnovnoj školi, poduzeću 6. maj Umag, HEP-u d.d. Buje, Istarskom vodovodu ili drugoj pravnoj osobi u ime i za račun korisnika prava, takav će se način isplate urediti Rješenjem iz članka 52. ove Odluke.

Članak 52. Ako ovom Odlukom nije propisano drugačije, o Zahtjevu za ostvarivanje prava iz ove

Odluke odlučuje nadležno Upravno tijelo svojim Rješenjem po prethodnom zaključku Socijalnog vijeća.

Ostvarivanje prava utvrñenih Rješenjem iz prethodnog stavka ovog članka započinje od prvog u mjesecu nakon isteka mjeseca u kojem je podnijet Zahtjev.

O žalbi protiv Rješenja iz stavka 1. ovoga članka odlučuje nadležno Upravno tijelo Istarske županije.

Članak 53. Tijekom ostvarivanja prava korisnik je dužan, u pravilu svakih šest (6) mjeseci, a

najmanje jednom godišnje, nadležnom Upravnom tijelu dostaviti odnosno predočiti odgovarajuće dokaze o kojima ovisi daljnje ostvarivanje prava.

Rješenjem iz članka 52. ove Odluke, nadležno Upravno tijelo, ako ocijeni potrebnim, može utvrditi i kraće rokove od onih koji su odreñeni stavkom 1. ovoga članka.

Članak 54. U okviru svoga djelokruga nadležno Upravno tijelo prati izvršavanje Rješenja iz

članka 52. ove Odluke i Zaključaka Gradskog poglavarstva u vezi s ostvarivanjem prava iz ove Odluke, te postojanje uvjeta za njihovo daljnje ostvarivanje.

Ako se promijene okolnosti i uvjeti o kojima prema ovoj Odluci ovisi daljnje ostvarivanje pojedinog prava, nadležno Upravno tijelo će o tome donijeti novo Rješenje po prethodnom zaključku Socijalnog vijeća.

Korisnik prava iz ove Odluke dužan je nadležnom Upravnom tijelu prijaviti svaku promjenu činjenica, uvjeta i okolnosti koje mogu utjecati na daljnje ostvarivanje stečenoga prava - u roku od osam (8) dana od dana nastanka te promjene.

Članak 55. Ako nadležno Upravno tijelo utvrdi da je korisnik novčane pomoći za podmirivanje

troškova stanovanja, ili drugih prava iz ove Odluke prilikom podnošenja Zahtjeva za ostvarivanje prava iz ove Odluke dao lažan iskaz ili predočio lažnu dokumentaciju s ciljem da ostvari pravo na pomoć, ili ako je tijekom korištenja pomoći došlo do promjene činjenica, uvjeta i okolnosti koje bi utjecale na smanjenje ili na ukidanje prava priznatih Rješenjem nadležnog Upravnog tijela a da to nije prijavio u roku koji je odreñen Rješenjem, izgubit će pravo na pomoć i vratit će sredstva koja je dobivao u periodu kada nije ispunjavao uvjete iz ove Odluke. O obvezi vraćanja sredstava iz stavka 1. ovoga članka, nadležno Upravno tijelo izdaje Rješenje.

Primitkom službene obavijesti nadležnih državnih tijela ili gradskih tijela o postojanju prekršaja korisnika odreñenih prava ureñenih ovom Odlukom, priznato pravo se navedenom korisniku može ukinuti posebnim zaključkom Gradskog poglavarstva Grada Buja (gradonačelnika).

Članak 56.

Nadležno Upravno tijelo osigurat će popis odnosno pregled dokumenata i isprava koje podnositelj Zahtjeva za ostvarivanje pojedinog prava mora priložiti Zahtjevu.

Članak 57.

Nadležno Upravno tijelo ima pravo i obvezu nadzirati da li se sredstva odobrena korisniku prava, sukladno ovoj Odluci, koriste u svrhu za koju su namijenjena.

Na zahtjev Upravnog tijela ih prethodnog stavka ovog članka korisnik prava iz ove Odluke, dužan ga je pismeno izvijestiti o korištenju odobrenih sredstava, te pružiti dokaze da je odobrena sredstva koristio u skladu s Rješenjem iz članka 52. odnosno u skladu sa Zaključkom Gradskog poglavarstva iz članka 54. ove Odluke. VII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 58.

Sredstva za ostvarivanje prava utvrñenih ovom Odlukom osiguravaju se u Proračunu Grada Buja.

Članak 59. O utrošenim sredstvima za socijalno zdravstvene potrebe na području Grada

nadležno Upravno tijelo izvijestit će Gradsko poglavarstvo i Gradsko vijeće u sklopu svog godišnjeg Izvještaja o radu.

Članak 60. Korisnici prava kojima je neko od prava utvrñeno na osnovi ranijih propisa ili akata

nastavljaju s ostvarivanjem tih prava. Korisnicima prava kojima je neko od prava u smislu ove Odluke utvrñeno na osnovi

Odluke o socijalnoj skrbi («Službene novine Grada Buja» broj 6/02), osigurava se nastavljanje tih prava u skladu s izdanim rješenjima nadležnog Upravnog tijela ili zaključcima Gradskog poglavarstva dok za ostvarivanje tih prava postoje uvjeti.

Članak 61.

Odredbe iz ove Odluke u kojima je nositelj odreñenih ovlasti i prava Gradsko poglavarstvo Grada Buja, nakon stupanja na snagu najnovijih izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN33/01, 60/01, 129/05, 109/07 i 125/08) prenijeti će se na Gradonačelnika.

Članak 62.

Danom stupanja na snagu ove Odluke, prestaje važiti Odluka o socijalnoj skrbi («Službene novine Grada Buja“ broj 6/02).

Članak 63.

Ova Odluka objavit će se u Službenim novinama Grada Buja. Klasa: 550-01/09-01/02 Urboj: 2105/01-02-09-6 Buje, 26.03.2009.

GRADSKO VIJEĆE GRADA BUJA POTPREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA

Jasna Jušić, v.r.

Na temelju stavka 4. članka 28. Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”, br. 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 i 178/04) i članka 46. Statuta Grada Buja (“Službene novine Grada Buja“, br. 5/01 i 2/06), Gradsko vijeće Grada Buja, na sjednici održanoj dana 26. ožujka, 2009. godine, usvojilo je,

I Z V J E Š Ć E

o ostvarenju Godišnjeg programa gradnje objekata i ureñaja komunalne infrastrukture za 2008. godinu

I. Godišnji program gradnje objekata i ureñaja komunalne infrastrukture za 2008. godinu na području Grada Buje donijelo je Gradsko vijeće Grada Buje na sjednici održanoj 19. prosinca 2007. godine (Službene novine Grada Buja, broj 10/07), a Izmjene i dopune Programa donijete su na sjednici 04. studenog 2008. godine (Službene novine Grada Buja, broj 9/08). II. Prihodi za realizaciju programa planirani su u Proračunu Grada Buja za 2008. godinu u visini od 6.024.650,00 kuna i to po osnovi komunalnog doprinosa 3.285.195,97 kuna i ostalih proračunskih prihoda dok su rashodi za izvršenje programa iznosili 4.301.552,64 kuna. Razmjerno manjim rashodima, smanjen je udion prihoda Proračuna Grada Buja iz drugih izvora, meñutim isto nije utjecalo na cjelinu programa. Dio planiranih radova nije realizirando konca tekuće godine što je rezultiralo rashodima manjim od planiranih, meñutim isti radovi su nastavljeni i bit će dovršeni do kraja 2009. godine. III. Pregled realiziranih radova po pojedinačnim stavkama daje se u Tabeli broj 1. u prilogu. Klasa: 363-01/09-01/02 Urbroj: 2105/01-02-09-02 Buje, 26. ožujka, 2009.



Jasna Jušić v.r.

TABELA I

RBR PROGRAM GRADNJE OBJEKATA I UREðAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Plan

Izvršenje

I Izgradnja i rekonstrukcija javnih

površina

1 Rekonstrukcija ulice i prilaza Rudine 80.300,00 80.288,00 2 Rekonstrukcija Trga Sv. Servola 100.000,00 30.000,00 3 Arhitektonske barijere u gradu Buje 0,00 0,00 4 Rekonstrukcija gradskog parka 150.000,00 0,00 5 Asfaltiranje parkirališta Rondo 290.000,00 0,00 6 Sanacija nogostupa na Trgu J.B.Tita 111.600,00 111.591,00 7 Postavljanje stupića na javnim

površinama Buja 71.250,00 71.248,00

8 Ureñenje parkirališta stari vrtić 110.000,00 106.055,68 9 Izgradnja ugibališta sa čekaonicom za

učenike u Kaštelu 36.500,00 33.889,74

10 Autobusni kolodvor Buje-lovački 23.000,00 22.252,80 11 Nabava i montaža opreme za dječja

igrališta 100.000,00 0,00

12 Popločenje Trga kod crkve u Bujama 37.000,00 36.449,51 13 Sanacija vanjskih stepeništa Buje 51.000,00 49.718,29 14 Sanacija vanjskih stepeništa Momjan, I.

faza 150.000,00 0,00

UKUPNO 1.310.650 541.493,02 II Grañenje i rekonstrukcija

nerazvrstanih cesta

1 Rekonstrukcija ceste za Lozari i Jugovci 460.000,00 441.815,90 2 Rekonstrukcija ceste Dorina 116.000,00 111.557,03 3 Izgradnja zaobilaznice i parkirališta 283.000,00 82.350,00 4 Rekonstrukcija ceste u mjestu Buje 50.000,00 0,00 5 Rekonstrukcija ceste u mjestu Volpija 185.000,00 153.167,91 6 Asfaltiranje Marušići 85.000,00 84.615,27 7 Rekonstrukcija ceste Vižinada 215.000,00 202.259,41 8 Rekonstrukcija ceste Krasica-Brajki-Punta 300.000,00 298.607,20 9 Rekonstrukcija ceste za školu Kaštel 540.000,00 290.744,90 UKUPNO 2.234.000 1.665.117,62 III Izgradnja vodoopskrbnog sustava 1 VSI Butoniga 2.000,00 0,00 2 Izgradnja objekata opskrbe pitkom vodom

- mreža Kaldanija, Kažete, Krasica 200.000,00 176.303,00

UKUPNO 202.000 176.303

VI Izgradnja javne rasvjete 1 NN mreža i JR Kapelice Marušići 100.000,00 85.278,00 2 Izgradnja javne rasvjete parkirališe stari

vrtić 105.000,00 104.059,90

3 Proširenje JR Krasica, Lozari,Baredine, Vinjarija, Bibali

63.000,00 62.988,60

4 Proširenje JR rasvjete Marušići, Paliski, Črnci, Smilovići

240.000,00 240.009,99

5 Proširenje javne rasvjete Kazarole 66.000,00 65.907,72 6 Izgradnja javne rasvjete Vodovodna 92.000,00 91.121,07 7 Postavljanje fiksnih priključnih električnih

ormarića 180.000,00 170.556,00

8 Ekološka rasvjeta Buje 257.000,00 256.248,80 9 Proširenje javne rasvjete Oskuruš 35.000,00 34.990,82 10 Proširenje javne rasvjete Paldigija,

Ljubljanija 80.000,00 79.989,30

11 Proširenje javne rasvjete Markovac, Gamboci, Jurcanija

92.000,00 82.409,16

UKUPNO 1.310.000 1.273.559,36 5. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih

voda

1 IVS izgradnja sustava javne odvodnje 350.000,00 352.212,00 2 Kapitalna pomoć rekonstrukcije Stari grad 0.00 0,00 3 Kap. pomoć izgradnje kanalizacije Kruj-

Stancija Rossa 50.000,00 0,00

4 Kanalizacija Monte Baster 200.000,00 0,00 UKUPNO 600.000 352.212 6. Odvodnja oborinskih voda 1 Gradnja oborinske odvodnje parkirališta 70.000,00 84.755,38 UKUPNO 70.000 84.755,38 7.Izgradnja groblja 1 Ureñenje groblja Buje, Kaštel i Triban 230.000,00 208.112,25 2 Kapitalna pomoć groblje Triban 70.000,00 0,00 UKUPNO 300.000 208.112,25 SVEUKUPNO 6.024.650,00 4.301.552,64

Na temelju stavka 4. članka 28. Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”, br. 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 i 178/04) i članka 46. Statuta Grada Buja (“Službene novine Grada Buja“, br. 5/01i 2/06), Gradsko vijeće Grada Buja, na sjednici održanoj dana 26. ožujka, 2009.godine, usvojilo je,

I Z V J E Š Ć E

o ostvarenju Programa održavanja komunalne

infrastrukture za 2008. godinu

I. Godišnji program održavanja komunalne infrastrukture za 2008. godinu na području Grada Buje donijelo je Gradsko vijeće Grada Buje na sjednici održanoj 19. prosinca 2007. godine (Službene novine Grada Buja, broj 10/07), a Izmjene i dopune Programa donijete su na sjednici 04. studenog 2008. godine (Službene novine Grada Buja, broj 9/08).

II. Prihodi za realizaciju programa planirani su u Proračunu Grada Buja za 2008. godinu u visini od 5.166.000,00 kuna i to po osnovi komunalne naknade 2.109.371,74 kuna i ostalih proračunskih prihoda dok su rashodi za izvršenje programa iznosili 5.003.186,23 kuna.

Razmjerno manjim rashodima, smanjen je udio prihoda Proračuna Grada Buja iz drugih izvora, meñutim isto nije utjecalo na cjelinu programa.

III. Pregled realiziranih radova po pojedinačnim stavkama daje se u Tabeli broj II. u prilogu.

Klasa: 363-01/09-01/03

Urbroj: 2105/01-03-09-01

Buje, 26. ožujka, 2009.



Jasna Jušić v.r.

TABELA II

RBR PROGRAM REDOVNOG ODRŽAVANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Plan Izvršenje

I Održavanje objekata i ureñenje odvodnih

atmosferskih voda 1 Održavanje slivnika i kišnih rešetaka na javnim

površinama 20.000,00 10.097,78 2 Održavanje otvorenih kanala u sportskoj zoni 52.700,00 52.646,05 3 Hitne intervencije 100.000,00 102.003,10 172.700 164.746,93

II Održavanje čistoće javnih površina i ostale

komunalne usluge 1 Održavanje oglasnih ploča 1.000,00 0,00 2 Odvoz selektivnog otpada sa javnih površina 20.000,00 9.292,98 3 Odvoz otpada sa javnih površina 15.000,00 11.651,00 4 Odvoz krupnog otpada 90.000,00 82.531,78 5 Deratizacija i dezinsekcija 40.000,00 41.484,88 6 Održavanje čistoća ulica i trgova 280.000,00 279.348,45 7 Strojno pranje javno prometnih površina 3.300,00 2.163,02 8 Intervencije komunalnog redarstva 20.000,00 19.616,00 9 Uklanjanje divljih odlagališta otpada 20.000,00 14.945,00 10 Ureñenje u starogradskoj jezgri (čišćenje ruševina) 50.000,00 45.903,72 11 Ekološki program i akcije 42.000,00 41.926,03 12 Odvoz i čišćenje odlagališta otpada 80.000,00 56.842,46 13 Veterinarske usluge i higijeničarska služba 35.000,00 33.604,90 14 Projekt obrazovanja iz ekologije 15.000,00 0,00 711.300 639.310,22

III Održavanje javnih površina 1 Održavanje pješačkih staza, nogostupa i javnih

stubišta 15.000,00 2.928,00 2 Održavanje spomen obilježja Plovanija, Kučibreg 20.000,00 0,00 3 Komunalne akcije MO 30.000,00 27.910,30 4 Održavanje Fontane 1.000,00 0,00 5 Održavanje i popravci postojećih klupa 1.000,00 0,00 6 Održavanje dječjih igrališta 20.000,00 0,00 7 Fitosanitetska zaštita parkovnog drveća 1.000,00 0,00 8 Obilježavanje ulica i trgova 2.000,00 0,00 9 Dobava i montaža urbane opreme 25.000,00 12.895,54 10 Održavanje zelenih površina i parkova 800.000,00 799.615,35 11 Održavanje travnjaka nogometnih igrališta 210.000,00 211.020,31 12 Održavanje park šuma 180.000,00 179.267,97 13 Sadnja sezonskog cvijeća 40.000,00 40.018,33 14 Višegodišnji nasadi 0 0,00

1.345.000 1.273.655,8 IV Održavanje cesta, ulica i putova 1 Horizontalna prometna signalizacija 60.000,00 57.011,99 2 Košnja cestovnog pojasa- bankina 200.000,00 198.292,28 3 Zimsko održavanje cesta i ulica 100.000,00 93.267,09 4 Održavanje ulica, nogostupa i parkirališta 220.000,00 207.403,04 5 Kameno popločenje i suhozid stari grad 15.000,00 6.947,90 6 Vertikalna prometna signalizacija 30.000,00 26.990,06 7 Održavanje autobusnih stanica i ugibališta 1.000,00 0,00 8 Održavanje nerazvrstanih cesta 280.000,00 279.501,82 9 Održavanje i popravak poljskih putova 220.000,00 218.799,54 10 Održavanje objekata za odvodnju 30.000,00 28.979,88 11 Održavanje asfaltnog kolnika 450.000,00 485.952,29 12 Protupožarni put Kanegra-Alberi 70.000,00 42.700,00 1.676.000 1.645.845,89

V Održavanje groblja 1 Održavanje groblja 180.000,00 185.020,91 2 Oprema za groblje 5.000,00 0,00 185.000 185.020,91

VI Javna rasvjeta 1 Utrošak javne rasvjete 560.000,00 579.620,08 2 Interventno održavanje javne rasvjete – isto 95.000,00 95.800,50 3 Tekuće održavanje javne rasvjete – isto 135.000,00 134.059,70 4 Dekoracija grada i naselja 250.000,00 249.136,20 1.040.000 1.058.616,48

VII Nabava autobusnih čekaonica 1 Autobusne čekaonice 36.000,00 35.990,00 36.000 35.990

SVEUKUPNO 5.166.000,00 5.003.186,23

Na temelju članka 46. Statuta Grada Buja (“Službene novine Grada Buja“, br. 5/01 i 2/06), Gradsko vijeće Grada Buja, na sjednici održanoj dana 26. ožujka, 2009. godine, usvojilo je,

I Z V J E Š Ć E

o ostvarenju prodaje nekretnina u vlasništvu

Grada Buja za 2008. godinu

I. Na temelju članka 35. i članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine”, br. 91/96, 69/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06), članka 16. Odluke o gospodarenju nekretninama Grada Buja (“Službene novine Grada Buja”, broj 2/98 i 8/05), i članka 69. Statuta Grada Buja (“Službene novine Grada Buja”, broj 5/01 i 2/06), Poglavarstvo Grada Buje je na sjednici održanoj dana 23. listopada, 2008. godine, raspisalo Natječaj za prodaju ukupno 33 (tridesettri) nekretnine pod rednim brojevima. (Prilog Tabela I). Planirani su prihodi u iznosu od 5.819.255,35 kuna.

II. O svim nekretninama raspravljalo je Gradsko Poglavarstvo razmatrajuči zapisnike Komisije za provedbu Natječaja, te je za svaku nekretninu donijelo Odluku, koju je zadužen provoditi Upravni odjel za prostorno ureñenje i komunalne djelatnosti.

III. U Tabeli broj II prikazano je ostvarenje od prodaje nekretnina te je zaključno do 10.03.2009. godine prihodovano 4.907.298,17 kuna.

Klasa: 944-01/08-01/60

Urbroj: 2105/01-02-09-02

Buje, 26. ožujka, 2009.



Jasna Jušić v.r.

Na temelju članka 10. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 79/04) i članka 46. Statuta Grada Buje (Službene novine Grada Buja, broj 5/01 i 2/06) Gradsko vijeće Grada Buja, na sjednici održanoj 26. ožujka, 2009. godine, donosi

ZAKLJUČAK

o donošenju smjernica za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Buja za 2009. godinu

I

Temeljem razmotrenog stanja zaštite i spašavanja na području za 2008. godinu donose se smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području za 2009. godinu.

II

Razmotreno stanje zaštite i spašavanja na području za 2008. godinu i Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području za 2009. godinu čine sastavni dio ovog Zaključka.

III

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavljuje se u «Službenim

novinama Grada Buja» .

Klasa:810-06/09-01/01 Urbroj:2105/01-02-03 Buje, 26. ožujka, 2009.



Jasna Jušić v.r.

RAZMATRANJE STANJA SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA PODRUČJU ZA RAZDOBLJE 2008.godine

Temeljem čl.10. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i

spašavanju (NN.79/07.) predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave u ostvarivanju prava i obveza u području zaštite i spašavanja, najmanje jednom godišnje, ili pri donošenju proračuna, razmatraju stanje zaštite i spašavanja, donose smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na svom području,u proračunu osiguravaju sredstva namijenjena za financiranje sustava zaštite i spašavanja u narednoj godini, te obavljaju i druge poslove zaštite i spašavanja utvrñene zakonom.

Sustav zaštite i spašavanja je oblik pripremanja i sudjelovanja sudionika zaštite i spašavanja u reagiranju na katastrofe i velike nesreće, te ustrojavanje, pripremanje i sudjelovanje operativnih snaga zaštite i spašavanja u prevenciji, reagiranju na katastrofe i otklanjanju mogućih uzroka i posljedica katastrofa. Procjena ugroženosti, planovi zaštite i spašavanja i plan civilne zaštite

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara, planovi zaštite i spašavanja te plan civilne zaštite temeljni su dokumenti za definiranje sustava zaštite i spašavanja na području. Tim se dokumentima reguliraju okviri i potrebe razvoja sustava, postojeće i potrebne snage i sredstva. Zakonska regulativa za potrebe tih dokumenata pretpostavlja izradu niza drugih dokumenata poput urbanističkih planova, plana intervencije u zaštiti okoliša, Plana intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora, Plana zaštite od poplava, izvode iz Procjene ugroženosti i planova zaštite i spašavanja Istarske županije, odosno državnih planova, te druge dokumente propisane Zakonima.

Temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju (NN. 79/07 ) i Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN. br. 38/08), osnovana je Radna grupa i započeta je izrada navedenih dokumenata. Do donošenja nove Procjene ugroženosti civilnog stanovništva i materijalnih dobara od mogućeg nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa primjenjivati će se postojeći dokumenti. Sudionici zaštite i spašavanja Stožer zaštite i spašavanja: Na temelju Zakona o zaštiti i spašavanju ( „NN“ 174/04, i 79/07), i Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja („NN“ 40/08 ) imenovan je Stožer zaštite i spašavanja kao stručna potpora načelniku kod rukovoñenja operativnim snagama sa ulogom praćenja, planiranja i usklañivanja aktivnosti sustava zaštite i spašavanja. Tijekom izrade gore navedenih dokumenata predviña se i izrada Plana pozivanja članova Stožera zaštite i spašavanja kao i Pravilnika rada Stožera zaštite i spašavanja. U prilogu: Odluka o osnivanju Stožera zaštite i spašavanja. Do promjene zakonske regulative na području je djelovalo Zapovjedništvo zaštite i spašavanja čiju je ulogu kasnije većim djelom preuzeo Stožer. Tako je Zapovjedništvo zaštite i spašavanja tijekom 2008. godine bilo aktivirano za potrebe djelovanja oko havarije broda Und-Adryatik, koordinacije ljetne požarne sezone te pripreme za izradu novih dokumenata zaštite i spašavanja. Civilna zaštita: Zapovjedništvo i postrojbe, snage za provoñenje sklanjanja, sustav uzbunjivanja grañana Civilna zaštita je oblik organiziranja,pripremanja i sudjelovanja grañana,pravnih osoba,tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave uprave radi zaštite i spašavanja grañana i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih,tehničko-tehnoloških,ekoloških nesreća.

Civilna zaštita je još uvijek u fazi transformacije iz vremena kada je djelovala unutar MUP-a, do novog ustroja. U nedostatku svog posebnog zakona, njen razvoj ovisit će o postojećoj pravnoj regulativi, nadograñujući postojeće stanje novim elementima. Usvojena je Odluka o imenovanju Zapovjedništva civilne zaštite i nova Odluka o ustroju postrojbi civilne zaštite koja mora biti usklañena sa Procjenom ugroženosti i ostalim gore navedenim dokumentima. Predviñena su i sredstva za opremanje postrojbi u Proračunu. Snage za provoñene sklanjanja spadaju u sustav civilne zaštite, kao i snage za provoñenje i održavanje sustava uzbunjivanja grañana. Sve navedene snage se temeljem važeće zakonske regulative ustrojavaju, popunjavaju i aktiviraju u suradnji sa Područnim uredom države uprave Pazin. Vatrogasna zapovjedništava i postrojbe Na području su tijekom 2008. djelovale Područna vatrogasna zajednica, Javna vatrogasna postrojba i Dobrovoljno vatrogasno društvo. Njihove su aktivnosti definirane posebnom zakonskom regulativom, ali kao gotove operativne snage temeljni su nositelji sustava zaštite i spašavanja. Policijska postaja Policija svoje poslove obavlja u okviru važeće zakonske regulative kao dio sustava zaštite i spašavanja i ima uspostavljen sustav komunikacije sa svim redovnim operativnim snagama. Hitna medicinska pomoć

Istarski domovi zdravlja organizirani su kao sedam ispostava (Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula, Rovinj i Umag) koje su zadužene za organiziranje i pružanje cjelokupne zdravstvene zaštite, pa i hitne medicinske pomoći na područjima za koje su ugovorile pružanje ovog oblika zdravstvene zaštite s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Samo Pula i Umag s HZZO imaju ugovorene timove za hitnu medicinsku pomoć, sanitetski prijevoz i prijavno-dojavnu jedinicu, dok sve ostale ispostave službu su ugovorile kao dežurstva i pripravnost. Broj pacijenata u HMP naglo raste tijekom ljetnih mjeseci i možemo konstatirati da ja nedostatna opremljenost i popunjenost Hitne medicinske službe. Lučka uprava, Lučka kapetanija Na području djeluje Lučka uprava koja je sastavni dio sustava Lučke uprava Istarske županije i obavlja sve poslove prema posebnim zakonskim propisima. Sa Lučkom upravom je uspostavljena suradnja te je tako i pokrenuta nabavka opreme zaštitnim branama, a i preuzeto je koordiniranje opremanja zaštitnim sredstvima tijekom havarije broda Und-Adryatik. Lučka kapetanija sukladno Pomorskom zakoniku i Zakonu o lučkim kapetanijama,djeluje na području Istarske županije ,te osim sjedišta u Puli,ima 6 ispostava i to: Umag,Novigrad,Poreč,Rovinj,Raša i Rabac. Lučka kapetanija raspolaže plovilima kako u sjedištu tako u svim ispostavama i ima ovlasti u svakom trenutku angažirati najprikladniji brod u cilju djelovanja u akciji zaštite i spašavanja. Vezano za angažiranje trgovačkih društava Dezinsekcija d.d. Rijeka, postoji ugovor o angažiranju sredstava izmeñu Vlade Republike Hrvatske, Istarske županije i trgovačkog društva dezinsekcija d.d. Rijeka. U periodu 01.01.- 31.12.2008.g na području Lučke kapetanije Pula zabilježeno je ukupno 31 akcija traganja i spašavanja ili sličnih intervencija na moru.Spašeno je 19 brodica i jahti te 120 osoba.Tijekom navedenog razdoblja Lučka kapetanija bila je u stalnom kontaktu sa svim službama zaštite i spašavanja (vatrogasnim postajama,policijskim postajama,HMP i ostalim subjektima zaštite i spašavanja).Od izvanrednih aktivnosti možemo istaknuti aktivnosti u povodu havarije broda Und Adriyatik.

Županijski zavod za javno zdravstvo Županijski zavod za javno zdravstvo djeluje cjelovito na području županije. U razdoblju od 1.siječnja do 31.prosinca 2008.godine u Službi za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije je prijavljeno 12 epidemija zaraznih bolesti.U većini slučajeva (9) radilo se o crijevnim zaraznim bolestima,a u 6 slučajeva virusne etiologije,a u 3se radilo o salmoneloznom trovanju hranom. Prijavljene su 2 epidemije Q groznice u Taru i Vodnjanu i 1 streptokokna bolest u jednom vrtiću.U svim epidemijama poduzete odgovarajuće protuepidemijske mjere,nakon kojih nije bilo novooboljelih. U odjelu za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju su se provodile ugovorene preventivne akcije deratizacije i dezinsekcije.

Na području Istarske županije redovito se prati kakvoća zraka, površinskih i podzemnih voda, voda za piće i mora.

Kakvoća zraka prati se putem imisijskih postaja te putem automatskih postaja: Fižela i oko TE Plomin. Na osnovu jednogodišnjeg monitoringa daje se kategorizacija zraka.

Godišnje izvješće dostupno je na web stranicama Istarske županije.

Zdravstvena ispravnost vode za piće prati se putem Programa Istarske županije i Grada, te uz poseban program nadzora Sanitarne inspekcije. Na osnovu ispitanih pokazatelja opskrba stanovništva zdravstveno ispravnom vodom za piće bila je uredna.

Kakvoća mora prati se putem Programa Istarske županije (150 točaka) i putem koncesionara pomorskog dobra (50-60 točaka). Godišnje izvješće sa kategorizacijom sanitarne kakvoće mora za kupanje, za svaku pojedinu plažu biti će objavljeno do kraja studenog o.g. Podaci o svim uzorkovanjima na svih 202 plaže nalaze se na web stranicama Istarske županije i Zavoda.

Veterinarska stanica obavlja zakonom predviñene aktivnosti u smislu utvrñivanja bolesti,slanja materijala i lešina na analize,poduzimanje nareñenih mjera u slučaju dijagnosticiranja zaraze kao:zatvaranje zaraženog područja, liječenje,cijepljenje, prisilno klanje, eutanazija itd. Higijeničarska služba uklanja i zbrinjava sve uginule životinje s javnih i drugih površina,te provodi sve druge aktivnosti opće zaštite. Lovačko društvo Aktivnosti koje su lovci obavljali i koje treba istaknuti su: čišćenje prosjeka i protupožarnih putova, punjenje pojilica i lokava vodom u sušnim vremenima, sudjelovanje u raznim eko akcijama čišćenja okoliša, uklanjanje zapaljivih stvari iz lovišta, sudjelovanje u akcijama na smanjenju broja lisica u cilju smanjenja bjesnoće. Ronilački savez Istarske županije Sukladno dosadašnjim zaključcima o potrebama uvezivanja sustava, Služba zaštite i spašavanja te Ronilački savez Istarske županije ostvarili su visok stupanj uvezanosti ronilačkih snaga na čitavom području županije te je tako i predviñeno djelovanje na cijelovitom području županije. Ustrojen je i sustav uzbunjivanja ronioca putem Vatrogasnog operativnog dežurstva županije. Stožer za traganje i spašavanje ronilačkog saveza Istarske županije je tijekom 2008. godine:

- organizirao i sprovodio redovna trenažna ronjenja svih pripadnika Stožera u članicama Saveza u Istri;

- školovao i obučavao pripadnike Stožera po specijalnostima ( traganje, pretraživanje, ronjenje po kompasu, dizanje tereta sa dna pomoću balona i u paru, izvlačenje unesrečenoga na obalu i brodicu, pružanju prve pomoći, zbrinjavanje i transport unesrečenoga do stanice Hitne pomoći i rekompresijske komore i dr.);

- tijekom godine KPA-CAS „Rovinj“ i CPA „Pula“ su obučavali ronilačkim vještinama članove vatrogasnih jedinica sa područja Rovinja i Pule;

- 12.06.2008. u akvatoriju Medulinskoga zaljeva izvedena je združena vježba gašenja zapaljene brodice, traganje za nestalim članom posade, spašavanje članova posade i tegljenje havarirane brodice. Na vježbi su učestvovali članovi DVD Medulin, posada brodice „Vitez“, ronioci Stožera za traganje i spašavanje Ronilačkog saveza Istarske županije, pripadnici jedinice specijalne policije Policijske uprave Pula i članovi Stožera Službe za zaštitu i spašavanje pri Vatrogasnoj zajednici Istarske županije;

- zahvaljujući Poglavarstvu grada Pule i Službi za zaštitu i spašavanje pri Vatrogasnoj zajednici Istarske županije nadopunili opremu članova Stožera sa 2 suha ronilačka odijela i GPS ureñajem;

- uz financijsku pomoć Zajednice tehničke kulture grada Pula ureñen je dio prostora koji koristi Stožer u objektima CPA „Pula“ u uvali Saline;

- učestvovali na Smotri Službe za zaštitu i spašavanje na Karolini u Puli, te prezentirali dio naše opreme i kroz slike i video filmove pojedine naše akcije;

- učestvovali smo na zajedničkoj vježbi Službe za zaštitu i spašavanje na teritoriju Carinske zone u Puli, radi uvida u spremnost, opremljenost i obučenost članova pojedinih jedinica u slučaju možebitne potrebe u turističkoj sezoni.

U izvanrednim okolnostima na području zaštite i spašavanja, tijekom 2008. godine su bili angažirani na traženju nestalog ribara u akvatoriju Kvarnerskog kanala, organizirali su dizanje sa dna, tegljenje i izvlačenje ribarskog broda u uvali Tunarica, učestvovali su u akciji traženja stradalog podvodnog lovca iz Slovenije, učestvovali su u odsukavanju m/j u blizini otoka Ceja u Medulinskom akvatoriju, organizirali su traženje izgubljenog vanbrodskog motora ispred luke Vrsar, tražili su i izvlačili inventar hotela „Belveder“, u Limskom kanalu na magistralnom cjevovodu Butoniga –Pula izvršili sanaciju i potapanje cijevi koja je uslijed nevremena oštečena, izvršili su monitoring podvodnog dijela obale u turističkoj zoni Vrsara.

Izvršenje zadaća u skladu sa Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2008. godini Temeljem obveza koje proizlaze iz Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2008. godini (u daljnjem tekstu Program) poduzete su mjere ureñenja i sanacije odlagališta otpada na svom području i poduzima potrebne mjere za sanaciju nekontroliranih „divljih“ odlagališta, ažuriran je Operativni plan motrenja, čuvanja i ophodnje za 2008. godinu i sukladno točci 1. Programa izvršeno je usklañivanje podataka i odrednica iz važećeg Plana zaštite od požara od strane Područnog vatrogasnog zapovjednika. Izvršena je priprava odnosno otklanjanje nedostataka na vozilima, opremi i tehnici potrebnoj za djelovanje na požarima. Obavljeno je dodatno popunjavanje područne Javne vatrogasne postaje za vrijeme pojačane opasnosti od požara (samo tijekom ljetne sezone), odnosno dodatno zapošljavanje vatrogasaca koji su dodatno osposobljeni i opremljeni potrebnom opremom. Održana je sjednica Zapovjedništva zaštite i spašavanja sa temom pripreme za sezonu, te je već ranije usvojena Odluka o propisivanju potrebnih agrotehničkih mjera u svrhu zaštite poljoprivrednih zemljišta te ureñenja i održavanja poljoprivrednih rudina temeljem stavka 1. članka 11. i 13. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ( NN 66/01 ). Edukacija stanovništva na području zaštite i spašavanja Informiranost grañana je vrlo važno pitanje za sustav zaštite i spašavanja. Stoga sve organizirane snage zaštite i spašavanja daju značaj toj tematici i edukacija se na tom području temeljito provodi. Tako se mališani upoznaju sa radom policije, vatrogasaca, crvenog križa kao i sa poželjnim reakcijama u slučaju opasnosti. Edukacija se provodi od vrtićke i školske skupine djece kroz školski program posjete navednih ustanova.

Financiranje sustava zaštite i spašavanja Pored redovnog financiranja kroz rad raznih snaga zaštite i spašavanja Proračun predviña i dodatno financiranje sustava zaštite i spašavanje te civilne zaštite. Tijekom 2008. nisu utrošena predviñena sredstva. ZAKLJUČAK Iz ove analize stanja vidljivo je da na području trenutno stanje zaštite i spašavanja zadovoljavajuće te osigurava uspješno funkcioniranje zaštite i spašavanja kako u redovitim aktivnostima tako i u izvanrednim situacijama. Postoji veći broj sudionika zaštite i spašavanja koji su izradili zasebna izvješća koja predstavljaju dio ovog jedinstvenog dokumenta kada raspravljamo o stanju zaštite i spašavanja na području, ali još nisu svi subjekti zaštite i spašavanja pronašli svoje mjesto u sustavu iako su prema važećim propisima obvezni djelovati po pitanjima zaštite i spašavanja. Raspolaže se sa dovoljno operativnih snaga zaštite i spašavanja od stalno aktivnih do pričuvnih (uz potrebu ažuriranja civilne zaštite) te Stožerom zaštite i spašavanja, no, dobar dio operativnih snaga ukazuje na nedovoljnu opremljenost i osposobljenost za djelovanje na moru ili u kemijskim akcidentima. Ukazano je i na potrebu razvoja sustava video-nadzora. Za stvaranje efikasnijeg ustroja zaštite i spašavanja lokalna samouprava, pravne osobe i nositelji poslova zaštite i spašavanja trebaju u cijelosti preuzeti svoju Ustavnu i zakonsku ulogu u izgradnji cjelovitog sustava zaštite i spašavanja. U tu svrhu neophodno je utvrditi obveze koje treba iskazati: planiranjem i razradom načina djelovanja u velikim nesrećama i katastrofama. Ta bi se problematika trebala riješiti donošenjem nove dokumentacije tj. Procjene ugroženosti, Planova zaštite i spašavanja i Plana civilne zaštite. Smjernicama za razvoj zaštite i spašavanja za 2009 godinu potrebno je definirati daljnje pravce razvoja sustava te okvirno zacrtati pravce za izvršavanje zadaća zaštite i spašavanja sa ciljem konačne uspostave cjelovitog sustava zaštite i spašavanja. SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU I RAZVOJ SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA PODRUČJU OPĆINE ZA 2009. GODINU: Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrñenih Ustavom i zakonom: ureñuju, planiraju, organiziraju, financiraju i provode zaštitu i spašavanje. U cilju učinkovitog i racionalnog izvršavanja tih zadaća potrebno je: donošenje baznih dokumenata kojima se razrañuje aktiviranje, djelovanje sustava zaštite i spašavanja, zadaće i nadležnosti, ljudske snage i materijalno-tehnička sredstava kao i mjere i postupci za provedbu zaštite i spašavanja: - procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara - planovi zaštite i spašavanja - plan civilne zaštite Procjena je temeljni dokument kojim će se utvrditi stanje zaštite i spašavanja na području, a poslužit će i kao polazni dokument za izradu Planova zaštite i spašavanja kao i Planova CZ. Izrañuje se i donosi za područje općina, gradova, Grada Zagreba, županija i Republike Hrvatske. Temeljem članka 10. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donose procjenu ugroženosti i plan zaštite i spašavanja, dok poglavarstva jedinica lokalne samouprave u ostvarivanju prava i obveza u području zaštite i spašavanja za svoje područje izrañuju i predlažu predstavničkim tijelima nacrte procjene ugroženosti, planove zaštite i spašavanja kao i vanjske planove. Stoga je neophodna izrada tih dokumenata u skladu sa važećim propisima.

1. Opremanje, osposobljavanje, usavršavanje, usklañivanje sudionika zaštite i spašavanja na području i uvezivanje sustava zaštite i spašavanja

Cilj: povećanje i unapreñenje osposobljenosti i razvoj operativnih snaga za reagiranje u nesrećama i usklañivanje snaga i materijalno tehničkih sredstava kojima grad raspolaže u slučaju pojave ugroze i uspostava sustava jasnih ovlasti i nadležnosti, odnosno, jedinstvene koordinacije djelovanja sustava. Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju sudionici zaštite i spašavanja su:

- Fizičke i pravne osobe, - Izvršna i predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - Središnja tijela državne vlasti - Operativne snage zaštite i spašavanja

Operativne snage zaštite i spašavanja sastoje se od službi i postrojbi pravnih osoba i središnjih tijela državne uprave koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti, vatrogasnih zapovjedništava i postrojbi, službi i postrojbi DUZS, stožera zaštite i spašavanja, službi, zapovjedništava i postrojbi civilne zaštite. Potrebno je:

- utvrditi popunu operativnih snaga zaštite i spašavanja obveznicima i osobnim i skupnim materijalno – tehničkim sredstvima, sukladno potrebama obavljanja djelatnosti

- definirati organizaciju mobilizacije (aktiviranja) pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti, stožera, tijela i davaoca materijalno-tehničkih sredstava po prioritetima, odnosno:

• izraditi zahtjev za aktiviranjem gotovih snaga zaštite i spašavanja koji se podnosi putem nadležnog centra 112, a sadrži mjesto i zadaće na kojima će postrojbe i stručni timovi biti angažirani i predviñeno vrijeme angažiranja.

• definirati nositelje te pristupiti izradi operativnih planova za potrebe mobilizacije službi, postrojbi i timova

Službe i postrojbe pravnih osoba i središnjih tijela državne uprave koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti: Službe i postrojbe pravnih osoba i središnjih tijela državne uprave kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost i pravne osobe koje imaju postrojbe i stručne timove za zaštitu i spašavanje, aktiviraju se na zahtjev gradonačelnika i ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje, uz koordinaciju nadležnog stožera zaštite i spašavanja i sukladno planu zaštite i spašavanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republike Hrvatske. Sukladno važećim propisima potrebno je:

– donijeti Odluku o utvrñivanju pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje Vatrogasna zapovjedništava i postrojbe:

– nastaviti opremanje, osposobljavanje i usavršavanje prema planovima zaštite od požara.

Sustav uzbunjivanja grañana pored ostalih subjekata,telekomunikacijska podrška, odnosno sustav veza u kriznim situacijama,pokazao se vrlo bitnim čimbenikom kvalitetnog sustava zaštite i spašavanja, te je stoga potrebno:

- nastaviti rad na unaprjeñenju sustava veza svih sudionika zaštite i spašavanja u skladu s normama u Europi

- nastaviti rad na unaprjeñenju sustava uzbunjivanja stanovništva u slučaju nesreća - Unaprijediti organizaciju obavještavanja o pojavi opasnosti svih sudionika zaštite i

spašavanja

Stožer zaštite i spašavanja: Stožer zaštite i spašavanja je stručna potpora gradonačelniku kod rukovoñenja operativnim snagama te se za njegovu ulogu praćenja, planiranja i usklañivanja aktivnosti sustava zaštite i spašavanja predviña:

- Obuka članova Stožera zaštite i spašavanja - Opremanje Stožera zaštite i spašavanja osobnom i skupnom opremom - Donošenje Plana pozivanja članova Stožera zaštite i spašavanja - Donošenje Pravilnika rada Stožera zaštite i spašavanja

Postrojbe civilne zaštite: Potrebno je:

- Uskladiti Odluku o osnivanju postrojbi civilne zaštite sa promjenama zakonskih propisa kao i sa novom Procjenom ugroženosti

- planirati popunu postrojbi civilne zaštite - Nastaviti opremanje postrojbi civilne zaštite osobnom i skupnom opremom u skladu sa

raspoloživim sredstvima Snage za provoñenje sklanjanja: za provoñenje organizacija sklanjanja potrebno je:

- rasporediti povjerenike civilne zaštite i - definirati voditelje skloništa, - izvršiti pregled skloništa i razvrstavanje po vrsti i kapacitetu, kao i preglede

podrumskih i drugih objekata pogodnih za sklanjanje, - izraditi naputak o organizaciji sklanjanja i boravka u skloništu,

Udruge grañana od značaja za zaštitu i spašavanje: Temeljem Procjene ugroženosti i planova zaštite i spašavanja utvrdit će se pravne osobe, udruge grañana i organizacije koje su potrebne u području zaštite i spašavanja za područje grada, kao i potrebni ljudski i materijalni resursi (planinari, kinolozi, radio-amateri, radio-klubovi, ronioci i drugi).

Udruge grañana su do sada financirane iz raznih izvora, pa tako i dijelom iz proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave. Kada se:

- utvrde potrebe za udrugama grañana i organizacijama - definirat će se i sredstva kojima će ih se opremiti i uvježbavati.

Od svake udruge značajne za sustav zaštite i spašavanja treba zatražiti: - razvojne programe i projekte koji se odnose na materijalno, tehničko i kadrovsko

jačanje udruge u jedinstvenom sustavu zaštite i spašavanja, - te donijeti odluku o sufinanciranju djelatnosti udruga u dijelu koji je namijenjen

jačanju sposobnosti sustava zaštite i spašavanja ako je već nema.

2. Izvršenje zadaća u skladu sa Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2009. godini

Cilj: stalno unapreñenje protupožarne zaštite šuma i otvorenih prostora.

Programom aktivnosti utvrñuju se konkretni zadaci na kojima su se predstavnička tijela županija,gradova, općina pojedina ministarstva, državne upravne organizacije, javna poduzeća ustanove dužna posebno angažirati tijekom godine u cilju preventivne aktivnosti i uspostavljanja učinkovite organizacije u sustavu zaštite od požara, osobito zaštite od šumskih i drugih požara otvorenih prostora. Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2009. godini još nije objavljen u Narodnim novinama ( očekuje se uskoro, bez većih izmjena od dosadašnjih ), pa se predviña:

- razrada prema zadaćama koje će definirati Vlada RH.

3. Edukacija stanovništva na području zaštite i spašavanja Cilj: podizanje razine svijesti grañana kao sudionicima sustava zaštite i spašavanja

Učestalost i ozbiljnost katastrofa, nesreće ili krize uzrokovane prirodnim silama ili ljudskom aktivnošću u mnogome se može smanjiti ili ublažiti ako se posveti veća pozornost općoj pripravnosti za adekvatni odgovor ukoliko se ona dogodi.

Stoga je potrebno kontinuirano provoñenje: - informiranja grañana putem sredstava javnog informiranja - edukacije o problematici kriznih situacija - jačanja svijesti u zajednici i javna edukacija kroz razna dogañanja (

obilježavanje svih datuma od značaja za zaštitu i spašavanje, prezentacije rada snaga zaštite i spašavanja, upoznavanje sa ulogom raznih udruga…)

4. Zaštita eko-sustava

Cilj: unapreñenje stanja okoliša i osiguravanje zdravog okoliša Zadnjih nekoliko godina usvojen je niz propisa vezano uz zaštitu eko-sustava (Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora, Zakon o zaštiti okoliša, Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari ) a aktivna zaštita okoliša ima za cilj održivo korištenje prirodnih dobara bez većeg oštećivanja i ugrožavanja okoliša, sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša, uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša, poboljšanje narušene prirodne ravnoteže i ponovno uspostavljanje njezinih regeneracijskih sposobnosti. Stoga je potrebno:

- sustavno vršiti analize podataka o praćenju stanja okoliša - uspostaviti informacijski sustav zaštite okoliša sa svrhom cjelovitog upravljanja

zaštitom okoliša - poticati akcije smanjenja šteta u okolišu izazvanih raznim onečišćenjima - razraditi i unaprijediti sustav zaštite i spašavanja na vodi odnosno moru.

5. Suradnja na polju zaštite i spašavanja Cilj: razmjenom iskustava, podataka, znanja i vještina sa odgovarajućim institucijama zaštite i spašavanja iste razine postići podizanje razine sigurnosti civilnog stanovništva ( domaćeg i turista ), imovine te eko-sustava u regiji.

- U okviru suradnje Istarske županije sa regijama iz Europske unije i drugih susjednih država, te u okviru Jadranske Euroregije, nastaviti i unaprijediti suradnju i kontinuirano razrañivati i usklañivati sustave zaštite i spašavanja, dogovarati zajedničko djelovanje i pružanje meñusobne pomoći u skladu sa pozitivnim propisima

- Ojačati suradnju srodnih službi zaštite i spašavanja na razini županijske, meñužupanijske suradnje kao i na razini regije.

6. Financiranje sustava zaštite i spašavanja Cilj: racionalno, funkcionalno i učinkovito djelovanje sustava zaštite i spašavanja. Prema članku 10.stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju potrebno je utvrditi izvore i način financiranja sustava zaštite i spašavanja na području grada koja su osigurana u Proračunu.

Na osnovu stavka 2. članka 11. Zakona o otpadu („Narodne novine“, br. 178/04, 111/06 i 60/08) a u skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), Zakonom o zaštiti okoliša (NN110/07), Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007-2015, i članka 46. Statuta Grada Buje (Službene novine Grada Buja, broj 5/01 i 2/06) Gradsko vijece Grada Buja, na sjednici održanoj 26. ožujka, 2009. godine, donosi

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA BUJE za razdoblje od 2009. - 2017. godine

1. UVOD

Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i Nacionalnim planom djelovanja na okoliš (NN 46/02), utvrñeno je da najveći problem u domeni zaštite okoliša u Hrvatskoj predstavlja neodgovarajuće gospodarenje otpadom. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, meñu ostalim i stoga što se propisi kojima se utvrñuje gospodarenje otpadom ne provode u cijelosti. Kriza gospodarenja otpadom će, ako se brzo ne učine značajne promjene, poprimiti velike razmjere. Neureñeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša kao što su voda, zrak, more i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet. Osobito su ugrožene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni nacionalni resurs. O tome hoće li se učinkovito i brzo riješiti sadašnji problemi gospodarenja otpadom ne ovisi samo kakvoća života grañana, privlačnost Hrvatske kao turističkog odredišta i njezina meñunarodna percepcija zemlje očuvanog okoliša i proizvodnje zdrave hrane već i uspješnost procesa pregovaranja s Europskom unijom (EU). Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom bitna je sastavnica modernog društva, a za njegovo razvijanje i učinkovitost važne su gospodarske odrednice koje potiču smanjivanje otpada, odvojeno sakupljanje, obradu, recikliranje i upotrebu te usmjeravanje i kontinuirani razvoj navedenog. Trenutno u Republici Hrvatskoj, gradovi i županije organiziraju prikupljanje i odlaganje otpada na način koji ne možemo nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. U Hrvatskoj je zakonodavni dio sustava gospodaraenja otpadom velikim dijelom riješen, iako još neusklañen sa zahtjevima i standardima EU, meñutim veliki problem predstavlja neprovoñenje propisa. Nema potpunih i pouzdanih podataka o količinama otpada i tokovima otpada, niti odgovarajuće kontrole. Postupci zbrinjavanja otpada uglavnom se svode na odlaganje na odlagalištima, od kojih vrlo mali dio zadovoljava propisane standarde. Edukacija i aktivnosti podizanja svijesti javnosti nedovoljno su razvijeni.

1.1. KLJUČNI POJMOVI I KRATICE U PLANU GOSPODARENJA OTPADOM U GRADU BUJE

1.1.1. Ključni pojmovi-pojašnjenje

U ovom Planu gospodarenja otpadom u uporabi su pojmovi iz Zakona o otpadu i Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sa sljedećim značenjem:

• Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje,

• Biološki razgradljiv otpad je otpad koji se može razgraditi aerobnim ili anaerobnim putem (kao što su hrana, otpad iz vrtova, papir i karton),

• Baterija ili akumulator označava svaki izvor električne energije proizvedene izravnim pretvaranjem kemijske energije koji se sastoji od jedne ili više primarnih baterijskih ćelija/članaka (koje se ne mogu puniti) ili jedne ili više sekundarnih baterijskih ćelija/članaka (koje se mogu puniti).

• Centar za gospodarenje otpadom je sustav grañevina i ureñaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada,

• Cjelovito gospodarenje otpadom, odnosi se na komplementarnu (dopunsku promjenu) različitih postupaka gospodarenja otpadom radi sigurnog i djelotvornog upravljanja tokom krutog komunalnog otpada, uz najmanje štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš. Sustav cjelovitoga gospodarenja otpadom sadrži neke ili sve od navedenih komponenti: smanjenje količine otpada na izvoru (uključivši višekratnu uporabu proizvoda), recikliranje materijala (i kompostiranje), spaljivanje otpada (uz korištenje otpadne energije) i odlaganje otpada,

• Čistija proizvodnja (ČP) je kontinuirana primjena sveobuhvatne preventivne strategije zaštite okoliša na proizvodne procese, proizvode i usluge, za povećanje efikasnosti i smanjenje rizika za ljude i okoliš. U proizvodnom procesu, ČP uključuje efikasnije korištenje sirovina i energije, sprječavanje nastanka otrovnih i opasnih materijala te smanjenje svih emisija i otpada na mjestu nastanka. Strategija ČP fokusira se i na sveukupno smanjenje utjecaja tijekom cijeloga životnog ciklusa proizvoda i usluga, od dizajna do upotrebe i konačnog odlaganja (prema definiciji UNEP-a),

• Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija kao npr. namještaj, bijela tehnika, vozila, madraci, drveće i sl.,

• Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera za: sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš; skupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje (obrada i zbrinjavanje), uključujući i nadzor nad takvim operacijama i brigu o odlagalištima koja su zatvorena,

• Grañevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i grañevine namijenjene za spaljivanje otpada - spalionice otpada,

• Grañevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje grañevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih grañevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za grañenje grañevine zbog kojeg grañenja je nastao.

• Inertni otpad je onaj otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama. Inertni se otpad ne otapa, nije zapaljiv, ne reagira fizički ili kemijski, ne razgrañuje se biološkim putem, niti stvara tvari opasne za okoliš i zdravlje ljudi u kontaktu s bilo kojim spojem. Inertni otpad ima beznačajan stupanj ispuštanja zagañujućih i/ili ekotoksičnih tvari, te ne ugrožava zrak, vode i podzemne vode,

• Integralni koncept gospodarenja otpadom sadrži osnovna načela izbjegavanja nastanka otpada, vrednovanja otpada čiji se nastanak nije mogao izbjeći (materijalna,

biološka i energetska reciklaža) te odlaganja otpada koji se ne može drugačije iskoristiti,

• Izdvajanje je podjela otpada u grupe sličnih materijala kao npr. papir, staklo, plastika, metali, biorazgradljivi otpad. Takoñer to je i sortiranje unutar iste grupe otpada (bijelo i tamno staklo, različite vrste plastike). Obavlja se ručno i strojno,

• Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima,

• Katastar emisija u okoliš je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš,

• Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava,

• Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu,

• Neopasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima propisom iz članka 2. Zakona o otpadu odreñen kao neopasni,

• Obrada otpada je postupak u kojem se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada, u svrhu smanjivanja volumena i/ili opasnih svojstava, olakšava rukovanje otpadom te poboljšava iskoristivost otpada,

• Obrañivač otpada je pravna ili fizička osoba čija je uloga da pribavi propisane dozvole za obavljanje djelatnosti, obrañuje otpad koristeći najbolje dostupne tehnologije, prijavljuje vrste i količine otpada koje su reciklirali, zbrinuli (obradili ili odložili) nadležnom tijelu, gospodari pojedinim vrstama otpada na propisani način te naplaćuje zbrinjavanje prema količini otpada,

• Odlagalište znači mjesto za odlaganje otpada na ili u tlo (tj. u podzemlje). • Otpadna guma je guma osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih

strojeva, radnih vozila i traktora, zrakoplova i drugih letjelica te slični odgovarajući proizvod koje posjednik radi oštećenja, istrošenosti, isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne može ili ne želi upotrebljavati te je zbog toga odbacuje ili namjerava odbaciti.

• Otpadno ulje je otpadno mazivo ulje i otpadno jestivo ulje. Otpadno mazivo ulje je svako mineralno i sintetičko mazivo, industrijsko, izolacijsko (ulje koje se rabi u elektroenergetskim sustavima) i/ili termičko ulje (ulje koje se rabi u sustavima za grijanje ili hlañenje) koje više nije za uporabu kojoj je prvotno bilo namijenjeno, posebice rabljena motorna ulja, strojna ulja, ulja iz mjenjačkih kutija, mineralna i sintetička maziva ulja, ulja za prijenos topline, ulja za turbine i hidraulička ulja osim ulja koja se primješavaju benzinima kod dvotaktnih motora s unutrašnjim izgaranjem. Otpadno jestivo ulje je svako ulje koje nastaje obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti, industriji, obrtu, zdravstvenoj djelatnosti, javnoj upravi i drugim sličnim djelatnostima u kojima se priprema više od 20 obroka dnevno.

• Otpadnim tvarima podrazumjevaju se tvari i/ili predmeti odeñene kategorijama otpada propisanih posebnim pravilniko , a koje posjednik odbacuje, namjerava i/ili mora odbaciti

Odlagališta mogu biti: - lokacije internih odlagališta (proizvoñač otpada odlaže otpad iz vlastite proizvodnje,

na samom mjestu proizvodnje), - lokacije trajnih odlagališta koja služe za trajno pohranjivanje otpada (tj. više od godine

dana),

Odlagalištima se ne smatraju: postrojenja gdje se otpad istovaruje i priprema za prijevoz do nekoga drugog mjesta oporabe, obrade ili zbrinjavanja, skladištenje otpada prije iskorištavanja (oporabe) ili obrade, kraće od tri godine, te skladištenje otpada prije odlaganja kraće od godinu dana.

Odlagališta otpada primaju najveću količinu proizvedenog otpada. Grupirana su prema kategorijama, odnosno pravnom statusu, veličini, vrstama odloženog otpada, stanju aktivnosti, utjecaju na okoliš i opremljenosti. Aktivna odlagališta razvrstana su u pet kategorija:

• Legalna odlagališta otpada su grañevine za (trajno) odlaganje otpada, predviñene odgovarajućim prostorno - planskim dokumentima (županijskim, gradskim / općinskim) i sagrañene u skladu s važećim propisima, a rade uz odobrenje nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave na temelju provedene procjene o utjecaju na okoliš te ishoñenih dozvola - lokacijske, grañevinske i uporabne.

• Odlagališta otpada u postupku legalizacije su grañevine za (trajno) odlaganje otpada, predviñene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) za koja je započeo, ali još nije dovršen postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno, ishoñenje potrebnih dozvola - lokacijske i grañevinske, a za nova odlagališta i uporabne dozvole.

• Službena odlagališta otpada su, uglavnom, veći neureñeni prostori za (trajno) odlaganje otpada, predviñeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim), za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš niti raspolažu ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, grañevinskom, uporabnom), a rade na temelju rješenja ili odluke nadležnog tijela te su u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih komunalnih poduzeća.

• Dogovorna odlagališta otpada su, uglavnom, neureñeni manji prostori za odlaganje otpada koji nisu predviñeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Ona ne raspolažu nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, grañevinskom, uporabnom), ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadležne lokalne samouprave. Uglavnom nisu u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih osoba.

• "Divlja" odlagališta otpada - smetlišta su manji neureñeni prostori koji nisu predviñeni za odlaganje otpada, a formirali su ih najčešće grañani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspolažu nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo djelovanje (SUO, dozvole) niti posjeduju rješenje ili formalnu odluku tijela lokalne samouprave, a otpad uglavnom individualno, dovoze grañani. Osim navedenih, u Hrvatskoj postoji mnogo veći broj sličnih površina onečišćenih otpadom.

• Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek,

• Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš,

• Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša,

• Opasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima listom otpada - Katalogom odreñen kao opasni tj. otpad koji mora imati jedno od svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, kancerogenost, korozivnost, infektivnost, teratogenost, mutagenost, tvari i pripravci koji ispuštaju toksične ili vrlo toksične plinove u kontaktu s vodom, zrakom ili kiselinom, tvari i pripravci koji nakon odlaganja mogu na bilo koji način ispuštati tvari, s nekom od gore navedenih karakteristika ekotoksične tvari,

• Oporaba otpada znači bilo koju od navedenih operacija: korištenje kao gorivo ili na drugi način za proizvodnju energije, recikliranje/ obnavljanje metala i metalnih spojeva,

• Otpad je svaka tvar ili predmet koje je posjednik odbacio ili namjerava odbaciti ili je obvezan odbaciti. Otpad je prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske razvrstan u 15 grupa,

• Ponovna uporaba znači bilo koji postupak kojim se ambalaža (koja je bila zamišljena i dizajnirana za odreñeni minimalni broj uporaba tijekom životnog ciklusa) ponovno puni ili koristi za istu svrhu za koju je originalno zamišljena, sa ili bez pomoćnih sredstava kojima se omogućuje ponovno punjenje; takva će ambalaža postati ambalažni otpad tek kada se više ne bude mogla ponovno uporabiti,

• Posebno skupljene frakcije otpada su posebno prikupljene homogene frakcije otpada iz kućanstava ili sličnog otpada, a prikupljaju ga javna poduzeća, neprofitne organizacije ili privatne tvrtke iz područja organiziranog prikupljanja otpada,

• Posjednik otpada je proizvoñač otpada ili pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje, • Pretovarna stanica je grañevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar

otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom, • Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i

drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvoñača,

• Proizvoñač otpada jest svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvoñač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada,

• Reciklažno dvorište jest grañevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada,

• Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe, recikliranje/obnavljanje drugih neorganskih materijala, regeneracija kiselina i lužina, oporaba sastojaka koji se koriste za suzbijanje zagañenja, oporaba sastojaka iz katalizatora, ponovna prerada iskorištene nafte ili drugi načini ponovne uporabe nafte, obrada zemljišta korisna za poljoprivredu ili ekološka poboljšanja, uporaba otpadnog materijala dobivenog iz bilo kojeg od gore navedenih postupaka razmjena otpada radi podvrgavanja bilo kojem od gore pobrojanih postupaka, skladištenje otpada predviñenog za bilo koji od gore navedenih postupaka (osim privremenog skladištenja, skladištenja otpada na mjestu nastanka prije prikupljanja),

• Skupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad, • Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu

prijevoza, • Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u grañevini za skladištenje

otpada - skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja, • Šteta u okolišu je oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša,

prouzročena gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poremećajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja,

• Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odreñenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva,

• Termička obrada je obrada otpada uporabom toplinske energije, spaljivanje i suspaljivanje,

• Tokovi otpada su ukupni tokovi otpada iz kućanstava, tvrtki, institucija i/ili proizvodnih postrojenja koji se reciklira, termički obrañuje i/ili zbrinjava,

• Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave - grada i općine i upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave - županije i Grada Zagreba, nadležno za poslove zaštite okoliša,

• Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš,

Zbrinjavanje otpada je svaki postupak obrade ili odlaganja otpada u skladu s propisima, a to su:

• Odlaganje u ili na tlo (npr. odlagalište, itd.),

• Obrada zemljišta, tj. obrada na tlu (npr. biološka razgradnja tekućina ili muljeva ispuštenih na tlo itd.),

• Duboko injektiranje, • Površinski bazeni (npr. odlaganje tekućeg ili muljevitog ispusta u jame, jezera ili

lagune itd.), • Posebno pripremljeno odlagalište (npr. odlaganje u pregratke/kazete izolirane

podlogom i poklopcem, a koji su odvojeni i meñusobno i od prirodnog okoliša), • Ispuštanje u vodene sredine, • Biološka obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom popisu, a koja daje

konačne spojeve i smjese koji se odlažu na jedan od navedenih načina, • Fizičko-kemijska obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom popisu, a koja

daje konačne spojeve i smjese koji se odlažu na jedan od navedenih načina, • Spaljivanje na kopnu, • Trajno skladištenje, • Stapanje ili miješanje prije podvrgavanja bilo kojem od navedenih postupaka, • Prepakiranje prije bilo kojeg od gore navedenih postupaka, • Skladištenje prije ili tijekom bilo kojeg od gore navedenih postupaka (osim

privremenog skladištenja, te skladištenja otpada na mjestu nastanka prije skupljanja). Zeleni (Eko) otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno skupljaju reciklirajući materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradljivi otpad).

1.1.2. Kratice - pojašnjenje

AZO - Agencija zaštite okoliša BAT - najbolja raspoloživa tehnologija (Best available technology) BEP - najbolja okolišna praksa (Best environmental practice) CGO - centar za gospodarenje otpadom regionalni (županijski) ČP - čistija proizvodnja DZS - Državni zavod za statistiku ENO - Energana na otpad e-otpad električna i elektronička oprema ES - ekvivalent stanovnika EU - Europska Unija (European Union) GIS - geografski informacijski sustav (geographical information system) GO - gradsko odlagalište GrO - grañevinski otpad IPPC - integrirano sprječavanje i nadzor onečišćenja (Integrated prevention pollution control) JLS - jedinica lokalne samouprave KEO - Katastar emisija u okoliš KO - komunalni otpad MBO - postrojenje za mehaničko-biološku obradu mini RD - nečuvano skupljalište glomaznog, grañevinskog otpada u kontejnere većeg kapaciteta NPO - neopasni proizvodni otpad PET - poli(etilen-tereftalat) PGO - Plan gospodarenja otpadom IŽ - Istarska županija POOPSS - poduzeća za otkup, obradu i promet sekundarnim sirovinama RD - reciklažno dvorište RH - Republika Hrvatska skl - privremeno skladište SUO - studija utjecaja na okoliš TEQ - toksični ekvivalent (Toxic equivalent) UNEPA - Agencija za zaštitu okoliša Ujedinjenih naroda

2. OSNOVNI CILJEVI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM 2009.- 2017.

Plan gospodarenja otpadom Grada Buja (u daljnjem tekstu Plan) je organiziranje provoñenja glavnih ciljeva koji proizlaze iz Strategije gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (NN br. 130/05), Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (NN br. 85/07), Plana gospodarenje otpadom Istarske županije (SLIŽ br. 14/08) i postojeći zakonski propisi, to:

- sanacija i zatvaranje »crnih točaka«, divljih odlagališta koja su visoko opterećena opasnim i neopasnim otpadom

- procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provoñenje ciljeva u gospodarenju otpadom

- uspostava i razvoj reciklažnih dvorišta koja će omogućiti odvojeno prikupljanje različitih vrsta otpada, a koja imaju i za cilj prestanak odlaganja otpada na divljim odlagalištima

- informiranje javnosti – lokalnog stanovništva, o važnosti odvojenog sakupljanja otpada u cilju iskorištavanja njegovih vrijednih sastojaka

- uspostavu sistema kompostiranja organskog otpada u domaćinstvima na području grada

- provoñenje edukativnih radionica po naseljima grada o pravilnom postupanju s otpadom

- uspostava suradnje sa lokalnim udrugama za zaštitu okoliša. Nadzor nad provedbom Plana obavlja Županijski ured za zaštitu okoliša i prostorno ureñenje, a najmanje jednom godišnje, najkasnije do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu Poglavarstvo grada će podnositi Gradskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o provedbi utvrñenih obaveza i učinkovitosti poduzetih mjera. Provedbom ovog Plana postići će se:

- povećanje udjela odvojeno prikupljenog otpada - smanjenje količine otpada koje se odlažu na odlagališta - smanjenje štetnih utjecaja otpada na okoliš - prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja - smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu - izdvajanje goriva iz otpada.

Prema Zakonu o otpadu Plan gospodarenja otpadom Grada Buja sadrži i:

• mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, • mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtijeva

previsoke troškove, • mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja

otpada, • plan gradnje grañevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada u cilju

uspostavljanja cjelovite nacionalne mreže grañevina za zbrinjavanje otpada, • mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neureñenih odlagališta, • mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom, • rokove za izvršenje utvrñenih mjera.

3. POLAZIŠTA ZA IZRADU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM GRADA BUJA Polazišta za izradu Plana gospodarenja otpadom Grada Buja su pravno –zakonodavni okvir Republike Hrvatske i EU, meñunarodni ugovori, državni strateški dokumenti gospodarenja otpadom, planski dokumenti gospodarenja otpadom (državni i županijski), prostorno planska dokumentacija (državna, županijska, gradska) i pravni akti Grada. Plan je izrañen na temelju podataka i informacija dobivenih od gradskih službi i poduzeća koji su na području grada važni sudionici u gospodarenju otpadom. 3.1. PLANSKI DOKUMENTI GOSPODARENJA OTPADOM Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš, utvrñeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u portpunosti, izmeñu ostalog i zbog toa što se kasnilo s donošenjem cjelovite strategije na razini Republike Hrvatske, nedostatna znanja I obučenih kadrova, nedorečenih propisa te nepostojanja financijskih poticaja/mehanizama. Neureñeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša kao što su voda, zrak, more I tlo ten a klimu, ljudsko zdravlje I drugi živi svijet. Osobito su ugrožene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode I temeljni nacionalni resurs. Strategija i program prostornog ureñenja Republike Hrvatske Prema Strategiji i programu prostornog ureñenja Republike Hrvatske, zbrinjavanje neopasnog tehnološkog otpada ustrojava se na razini županije dok se zbrinjavanje komunalnog otpada ustrojava na lokalnoj razini gradova I općina. Otpad se treba zbrinjavati na načelima teritorijalnog I gardskog pristupa što znači za područje I za sustave u kojima nastaje otpad, prema vrsti I količini. Lokacije za grañevine skladištenja, obrañivanja I odlaganja otpada utvrdit će se u prostornim planovima na temelju propisanih postupaka. Prednostostvarivanja u sustavu imaju lokacije: na područjima gdje postoji veći izvor otpada, nakojima sun a istom prostoru moguća rješenja smještaja više razina zbrinjavanja ( prikupljanje, skladištenje I odlaganje), na području gdje se utvrde sigurni uvjeti s gledišta hidrologije I hidrogeologije te ostalih aspekata djelovanja na okoliš a posebno udaljenosti od naselja I drugih funnkcija (sport,rekreacija, odreñene djelatnosti I dr.). Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) Svrha Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske je uspostaviti okvir unutar kojga će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo gospodariti. Strategijom se ureñuje gospodarenje različitim vrstama otpada na teritoriju Republike Hrvatske, od njegova nastanka do konačnog odlaganja s osnovnim ciljem ostvarivanja I održavanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti ustrojen prema suvremenim europskim standardima i zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno smanji na najmanju moguću mjeru, odnosno uizbjegne nastajanje otpada I nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelovito gospodarenje otpadom uskladi s načelima održivog razvoja. Temeljni ciljevi Strategije su:

- smanjenje volumena - izdvajanje korisog otpada koji odlazi na reciklažu (ambalažni, električni i elektronski otpa, automobilske gume, papir i dr.);

- izgradnja regionalnih/županijskih centara-odlagališta, sanacija i zatvaranje neureñenih gradskih i općinskih odlagališta, uz korištenje još pet godina do izgradnje županijskih;

- izgradnja županijskih (regijonalnih) ureñenih centara gospodarenja otpadom sa ureñenim odlagalištima (max. 21 kom.);

- primjena najnovijih tehnologija otpada (MBO-mehaničko-biološka obrada); - smanjenje otpada na cca 20% današnjeg volumena.

Ciljevi i mjere iz strategije gospodarenja otpadom: - izbjegavanje i smanjivanje količine otpada na izvoru te otpada koji se mora odložiti uz

materijalnu i energetsku uporabu otpada; - razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (IVO concept-

Izbjegavanje, Vrednovanje, Odlaganje); - smanjivanje rizika od otpada; doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj; - edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema.

Osim toga definirani su kvantitativni ciljevi ili svrhe, koje treba ostvariti na kraći i duži rok. Strateški je definirano da se do 2025. godine 99% stanovništva uključi u organizirani sustav gospodarenja otpadom te da se u sustav reciklaže uključi 25% otpada, a na ureñena odlagališta odloži 45% ukupno proizvedenog otpada. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. - 2015. godine (NN 85/07) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine. Okvir za pripremu ovog plana je Strategija gospodarenja otpadom, postojeći zakoni i smjernice Europske unije (EU). Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provoñenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje 2005.g. do 2025.g. u području gospodarenja otpadom i to:

- uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom; sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,

- sanacija “crnih točaka”, lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom, - razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenja otpadom, s

predobradom prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja, i - uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom,

Vlada Republike Hrvatske donosi Plan koji je sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06 I 60/08) sadrži slijedeće:

- vrste, količine i podrijetlo otpada za koje treba osigurati gospodarenje; uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,

- razmještaj lokacija(mreža) grañevina i ureñaja za uporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu izgradnju;

- opće tehničke zahtjeve za grañevine i ureñeje za gospodarenje otpadom, - procjenu imoguće izvore sredstava potrebnih za provoñenje ciljeva u gospodarenju

otpadom, Provedbom ovog Plana postići će se: - uspostava sustava gospodarenja otpadom u svakoj županiji po

regijonalnom/županijskom konceptu, povećanje udjela odvojeno prikupljanjem otpada,

- recikliranje i ponovna uporaba otpada, prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja,

- smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, - izdvajanje goriva iz otpada (GIO), - smanjenje količine otpada koje se odlažu na odlagalištima,

- smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš, te - samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.

Planovi gospodarenja otpadom (županijski, Grada Zagreba, gradski i općinski) moraju biti usklañeni sa Strategijom i Planom. Plan gospodarenja otpadom županije, odnosno Grada Zagreba donosi županijska skupština, odnosno gradska skupština Grada Zagreba za razdoblje od osam godina, a nadležni ured županije, odnosno Grada Zagreba nadzire njegovu provedbu. Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine donosi gradsko/općinsko vijeće za razdoblje od osam godina, a njegovu provedbu nadzire nadležni ured. Plan gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji (SN 14/08) Problematika gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji gotovo je istovjetna s evidentiranim postojećim stanjem I problemima u gospodarenju otpadom u cijeloj Hrvatskoj. Postojeći sustav gospodarenja otpadom u stvarnosti ne funkcionira na odgovarajući i zadovoljavajući način, nije podjednako razvijen u svim segmentima inije efikasan. Efikasno gospodarenje otpadom podrazumjeva koordinirano provoñenje aktivnosti gospodarenja otpadom, podjednako na državnoj I regijonalnoj, odnosno lokalnoj razini. Plan gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji predlaže concept sustavnog gospodarenja otpadom u Županiji. S prostorno-planskog gledišta, uzevši u obzir važne elemente zaštite okoliša, te u konačnosti I elemente gospodarskog razvoja i održivosti , bitna značajka koncepta je uspostava Županijskog centra za gospodarenje otpadom kao središnjeg županijskog objekta/prostora za gospodarenje komunalnim neopasnim otpadom(predobradu, obradu i odlaganje), te sabirnog mjesta za skladištenje i razvrstavanje opasnog otpada- ukupne površine 22 ha na području Kaštijuna. Osnovni ciljevi Plana su: 1. uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom po županijskom konceptu što uključuje: • promociju smanjivanja nastanka otpada u domaćinstvima i proizvodnim procesima u

skladu s najboljom dostupnom tehnologijom u pogledu troškovne i ekološke prihvatljivosti;

• povećanje udjela odvojeno prikupljanog otpada; • recikliranje i ponovna uporaba otpada; • prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja; • smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu; • izdvajanje gorivog dijela (GIO) iz ostatnog otpada; • smanjivanje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima; • povećanje udjela kompostiranog otpada

2. smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš: • izgradnjom Županijskog centra za gospodarenje otpadom (u daljnjem tekstu ŽCGO);

• sanacijom i rekonstrukcijom postojećih legalnih odlagališta u reciklažna dvorišta i pretovarne stanice;

• sanacijom "ilegalnih" odlagališta i prenamjenom saniranih prostora; 3. razvoj informacijskog sustava gospodarenja otpadom u sklopu informatizacijskog sustava

Republike Hrvatske; 4. uspostaviti samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom. Planom se obuhvaćaju: 1. vrste, količine i podrijetlo otpada za koje treba osigurati gospodarenje; 2. uvjeti gospodarenja posebnim kategorijama otpada;

3. razmještaj lokacija (mreža) grañevina i ureñaja za oporabu i zbrinjavanje otpada; 4. opći tehnički zahtjevi za grañevine i ureñaje za gospodarenje otpadom i procjena te

mogući izvori sredstava potrebni za provoñenje ciljeva u gospodarenju otpadom; 5. vremenski rokovi za dovršenje i provedbu utvrñenih mjera. 3.2. ZAKONSKA REGULATIVA Zako o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08) Ovim se Zakonom ureñuje način gospodarenja otpadom: načela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadležnost i odgovornost u vezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski sustav, uvjeti za grañevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom. Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

1. spriječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš,

2. obavljanje skupljanje, prijevoza, uporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u vezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,

3. skrb za odlagališta koja su zatvorena. Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili načina koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se izbjeglo:

- rizik onečišćenja: voda, tla i zraka, - pojava buke. - pojava neugodnih mirisa, - ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, - štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti, - nastajanje eksplozije ili požara

Ciljevi gospodarenja otpadom su: 1. Smanjivanje i izbjegavanje nastajanja otpada te smanjenje opasnih svojstava otpada, i to na način: • razvojem i implementacijom čistijih tehnologija koje koriste manje prirodnih resursa

kao energenta. • tehnološkim razvojem proizvodnje koja najmanje utječe na generiranje onečišćenja i

otpada. • promoviranjem proizvoda koji su prilikom proizvodnje pojedinim tehnološkim

procesom najmanje utjecali na generiranje otpada i onečišćenje okoliša u globalu. • razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu

namijenjenom uporabi. 2. Recikliranje otpada i pretvaranje u korisnu sirovinu cijelih ili pak djelomičnih

segmenata proizvoda 3. Postupanje sa otpadom na propisan način (posebice opasnog otpada) 4. Sanacija otpadom onečišćenog okoliša

Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša, ureñenih posebnim propisima, poštivanje načela meñunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na slijedećim načelima:

1. onečišćivač plaća - posjednik, proizvoñač otpada snosi sve troškove preventivnih mjera iI mjera zbrinjavanja otpada, sanacije uslijed onečišćenja okoliša prouzročenog njegovim djelovanjem ili utjecajem.

2. odgovornost proizvoñača - proizvoñač proizvoda od kojega proizvod potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg za okoliš prema svojstvims proizvoda i tehnologije proizvodnje, ali i produženjem roka uporabe proizvoda.

3. uporaba, odnosno zbrinjavanje otpada treba se odvijati na najbližoj odgovarajućoj grañevini ili ureñaju (mogućoj lokaciji) koja je primjerena za postupanje sa pojedinom vrstom otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za sami okoliš.

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada iI listom opasnog otpada (NN 50/05) Ovom se Uredbom odreñuju kategorije, vrste i klasifikacija otpada ovisno svojstvima i mjestu nastanka otpada, te utvrñuje katalog otpada, lista opasnog otpada i popis otpada u prekograničnom prometu. Otpad je odreñen sljedećim kategorijama: Q1 Ostaci iz proizvodnje ili uporabe koji nisu drugačije specificirani; Q2 Proizvodi koji ne odgovaraju normama; Q3 Proizvodi kojima je rok za odgovarajuću uporabu istekao; Q4 Materijali koji su prosuti, odnosno proliveni, izgubljeni ili su pretrpjeli neku drugu

nezgodu, uključujući i sve druge materijale, opremu itd., koji su onečišćeni kao posljedica takve nezgode;

Q5 Materijali koji su zagañeni ili onečišćeni planiranim djelovanjem (npr. ostaci nakon postupaka čišćenja, ambalaža, spremnici itd.);

Q6 Neuporabljivi dijelovi (npr. odbačene baterije i akumulatori, istrošeni katalizatori itd.); Q7 Tvari koje više ne zadovoljavaju kakvoćom (npr. onečišćene kiseline, onečišćena

otapala, istrošene soli za otvrdnjavanje); Q8 Ostaci iz proizvodnih procesa (npr. šljaka, destilacijski talog itd.); Q9 Ostaci od procesa uklanjanja onečišćenja (npr. muljevi iz ureñaja za pročišćavanje,

prašina iz filtra za zrak, istrošeni filtri itd.); Q10 Ostaci strojne i završne obrade (npr. tokarske strugotine, proizvodno iverje itd.); Q11 Ostaci od vañenja i prerade sirovina (npr. jalovina, talog iz naftnih polja itd.); Q12 Onečišćene tvari (npr. ulja onečišćena PCB-om/polikloriranim bifenilom itd.); Q13 Materijali, tvari i proizvodi čija je uporaba zakonom zabranjena; Q14 Proizvodi koje posjednik više neće koristiti (npr. iz poljoprivrede, kućanstava, ureda,

trgovačkih djelatnosti ili dućana); Q15 Onečišćeni materijali, tvari i proizvodi nastali kao rezultat sanacije tla; Q16 Svi materijali, tvari ili proizvodi koji nisu navedeni u gornjim kategorijama. Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 35/98) Ovom se Uredbom odreñuju uvjeti o tehničko-tehnološkoj opremljenosti prostora, opreme ili grañevina za sladištenje, obrañivanje ili odlaganje opasnog otpada i potrebna stručna sprema za obavljanje poslova postupanja s opasnim otpadom. Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrñivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom (NN71/04) Ovom se Uredbom propisuju iznosi jedinične naknade, korektivni koeficijenti i pobliži kriteriji i mjerila za utvrñivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom za:

– neopasni industrijski otpad, – opasni otpad.

Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom (NN 69/06 i 17/07) Ovom se Uredbom ureñuje način i postupci nadzora prekograničnog prometa otpadom na graničnim prijelazima, granični prijelazi otvoreni za prekogranični promet otpadom i ovlaštenja inspektora zaštite okoliša u prekograničnom prometu otpadom na području Republike Hrvatske.

Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96) Ovim se Pravilnikom propisuju vrste otpada, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka, način postupanja s pojedinim vrstama otpada, način dostave podataka o postupanju s otpadom, ispitivanje kemijsko-fizikalnih svojstava opasnog otpada, uzorkovanje otpada, sadržaj i izgled obrazaca pratećih i prijavnih listova, sadržaj i izgled obrazaca izvješća o ispitivanju kemijsko-fizikalnih svojstava otpada te kaznene odredbe za povredu odredbi ovoga Pravilnika. Pravilnik ouvjetima postupanja s otpadom (NN 123/97 i 112/01) Ovim se Pravilnikom odreñuju uvjeti tehničko-tehnološke opremljenosti prostora, opreme i grañevina za skladištenje i obrañivanje otpada, odlagališta otpada, kategorije odlagališta otpada, tehnički uvjeti gradnje, način rada, zatvaranje odlagališta otpada, rok saniranja postojećih odlagališta otpada i stručna oprema za obavljanje poslova postupanja s otpadom. Pravilnik o popisu pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (NN 1/04) Ovim Pravilnikom propisuje se način voñenja i sadržaj Popisa pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (u daljnjem tekstu: Popis). Popis se vodi u obliku tvrdo ukoričene knjige u koju se ulaže popisni Obrazac PINO. Na naslovnoj stranici Popisa ispod naslova upisuje se pravni temelj uspostave Popisa te broj knjige. Popis se vodi i u elektroničkom obliku prema programskoj opremi za voñenje Popisa koju odreñuje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu odreñivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06) Ovim Pravilnikom utvrñuju se mjerila, postupak i način odreñivanja iznosa te način uplate i isplate naknade vlasnicima nekretnina koje se nalaze u zoni utjecaja grañevine čija je isključiva namjena zbrinjavanje otpada kao i Gradu Zagrebu, odnosno jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi grañevina kojoj je isključiva namjena zbrinjavanje otpada. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07) Ovim Pravilnikom propisuju se postupci oporabe i/ili zbrinjavanja otpada, kategorije i tehničko-tehnološki uvjeti kojima moraju udovoljavati grañevine za skladištenje otpada, potrebna stručna sprema radnika za obavljanje poslova skladištenja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada te način voñenja i dostave podataka o gospodarenju otpadom. Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07) Ovim Pravilnikom se propisuju uvjeti za početak rada, uvjeti rada, uvjeti za prekid rada, način ulazne kontrole otpada, način zaštite zraka, tla i voda te gospodarenje s ostacima u procesima termičke obrade otpada. Pravilnik o registru onečišćivanja okoliša (NN 35/08) Ovim Pravilnikom propisuje se obvezni sadržaj i način voñenja registra onečišćavanja okoliša, obveznici dostave podataka u registar, način, metodologije i rokovi prikupljanja i dostavljanja podataka o ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari u okoliš i otpadu, podaci o onečišćivaču, tvrtki, postrojenju, organizacijskoj jedinici u sastavu onečišćivača, rok i način obavještavanja javnosti, način provjere i osiguranja kvalitete podataka, rok čuvanja podataka i obavljanje stručnih poslova voñenja registra. Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada za opterećivanje okoliša otpadom (NN 95/04) Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu voñenja očevidnika ovbeznika plaćanja naknade na opterećivanje okoliša otpadom (NN 120/04)

Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se djelatnošću izvoza neopasnog otpada (NN 51/06) Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite (NN 50/00) Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07) Zakon o komunalnom gospodarstvu (26/03-pročišćeni tekst, 82/04),178//04 ) Ovim se Zakonom odreñuju načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti. Pod komunalnim gospodarstvom u smislu ovoga Zakona razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje grañenja i održavanje objekata i ureñaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave) kao i županija kada je to odreñeno ovim Zakonom. Jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne su na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa:

– osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, – osigurati održavanje komunalnih objekata i ureñaja u stanju funkcionalne sposobnosti, – osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja, – osigurati javnost rada.

U komunalnu djelatnost u smislu ovog Zakona spada i odlaganje komunalnog otpada Pod odlaganjem komunalnog otpada razumijeva se obrañivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta, na temelju posebnih propisa. Jedinica lokalne samouprave koja nije u mogućnosti samostalno osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti, odlukom svoga predstavničkog tijela obavljanje ovih poslova može povjeriti drugoj jedinici lokalne samouprave na području iste ili druge županije na temelju pisanog ugovora. Ukoliko jedinica lokalne samouprave nije organizirala trajno i kvalitetno obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti, te održavanje pojedinih objekata i ureñaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti prema odredbama odredbama Zakona, županija na čijem se području nalazi jedinica lokalne samouprave organizirat će obavljanje pojedine ili sviju komunalnih djelatnosti, odnosno održavanje objekata i ureñaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti, na teret jedinice lokalne samouprave. Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) Ovim se Zakonom ureñuju: načela zaštite okoliša i održivog razvitka, zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša od utjecaja opterećenja, subjekti zaštite okoliša, dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša, instrumenti zaštite okoliša, praćenje stanja u okolišu, informacijski sustav, osiguranje pristupa informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša, osiguranje prava na pristup pravosuñu, odgovornost za štetu, financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša, upravni i inspekcijski nadzor. Posebne kategorije otpada Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05 i 115/05) Ovim Pravilnikom ureñuje se način postupanja s ambalažom i ambalažnim otpadom, a osobito: – obveze proizvoñača, uvoznika, ambalažera i prodavatelja u proizvodnji, na tržištu i uporabi

ambalaže i ambalažnog otpada, – obavješćivanje proizvoñača i potrošača o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže,

– način naplate naknade za ambalažu i ambalažni otpad, – prikupljanje i gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom, – povrat uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže za ponovnu uporabu, – isplata naknade na oporabljivi otpad nakon iskorištenja proizvoda, – namjena i korištenje sredstava naknada koje se plaćaju na ambalažu i ambalažni otpad. Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na svu ambalažu i na sav ambalažni otpad osim na gospodarenje ambalažnim otpadom od opasnih tvari. Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (NN 155/05, 24/06 i 28/06) Odluka o nacionalnim ciljevima udjela povratne ambalaže u 2008. godini (NN 82/07) Pravilnik o gospodarenju gumama (NN 40/06) Ovim Pravilnikom propisuju se vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, način skupljanja otpadnih guma i visina naknada koje se plaćaju ovlaštenim skupljačima za skupljanje otpadnih guma, iznosi naknada koje se plaćaju oporabiteljima za oporabu otpadnih guma te druga pitanja u svezi gospodarenja s otpadnim gumama. Cilj je ovog Pravilnika uspostavljanje sustava skupljanja otpadnih guma radi oporabe u materijalne i energetske svrhe i zaštite okoliša. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06) Ovim Pravilnikom propisuje se način gospodarenja otpadnim uljima, obveznici plaćanja naknada, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada za otpadna ulja, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za sakupljanje otpadnih ulja te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim uljima Cilj je ovog Pravilnika uspostavljanje sustava skupljanja otpadnih ulja radi oporabe i/ili zbrinjavanja, zaštite okoliša i zdravlja ljudi. Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06) Ovim Pravilnikom propisuju se način obilježavanja baterija i akumulatora, način skupljanja otpadnih baterija i akumulatora, obveze i odgovornost proizvoñača baterija i akumulatora, proizvoñača ureñaja čiji su sastavni dio baterije i akumulatori, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, način i rokove obračunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za skupljanje, obradu i reckliranje otpadnih baterija i akumulatora, te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima u svrhu postizanja ciljeva propisanih ovim Pravilnikom Cilj je ovog Pravilnika uspostavljanje sustava skupljanja, obrade i visoke razine recikliranja te kontrolirane oporabe i/ili zbrinjavanja ostataka nakon obrade i recikliranja otpadnih baterija i akumulatora bez obzira na njihov oblik, volumen, masu i materijale od kojih su izrañeni. Rokovi za postizanje ciljeva su: (a) najmanje 25 % stope skupljanja do 26. rujna 2012. godine i (b) najmanje 45 % stope skupljanja do 26. rujna 2016. godine. Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06) Ovim Pravilnikom propisuje se način gospodarenja otpadnim vozilima, vrste naknada i iznos naknade koje plaćaju obveznici plaćanja naknada na otpadna vozila, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada i zabrana stavljanja na tržište motornih vozila koja sadrže opasne tvari. Cilj ovog Pravilnika je odreñivanje mjera zaštite okoliša za uspostavu sustava skupljanja otpadnih vozila radi ponovne uporabe, recikliranja i drugih oblika oporabe otpadnih vozila te njihovih dijelova kako bi se smanjilo odlaganje otpada i poboljšala učinkovitost zaštite okoliša svih gospodarskih subjekata koji sudjeluju u vijeku trajanja vozila, posebice subjekata koji izravno sudjeluju u obradi otpadnih vozila.

Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07) Ovim Pravilnikom propisuju se način i postupci sprječavanja onečišćenja okoliša azbestom, i načini i postupci gospodarenja otpadnim azbestom i otpadom koji sadrži azbest. Cilj ovog Pravilnika je odreñivanje mjera u svrhu sprječavanja i smanjenja onečišćenja azbestom, uspostava sustava gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, u svrhu zaštite ljudskog zdravlja i okoliša sukladno ovom Pravilniku i ostalim propisima kojima se ureñuje zaštita zdravlja i okoliša. Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07) Ovim Pravilnikom ureñuju se načini i postupci gospodarenja medicinskim otpadom koji nastaje prilikom pružanja zaštite zdravlja ljudi i životinja i iz srodnih istraživačkih djelatnosti (u daljnjem tekstu: medicinski otpad). Gospodarenje medicinskim otpadom u smislu ovoga Pravilnika podrazumijeva odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje medicinskog otpada na mjestu nastanka, a u okviru djelatnosti gospodarenja medicinskim otpadom: skupljanje i prijevoz te privremeno skladištenje, obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje medicinskog otpada, kao i oporabu i/ili zbrinjavanje otpada koji nastaje obradom, oporabom i/ili zbrinjavanjem medicinskog otpada. Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim ureñajima i opremom (NN 74/07) Ovim Pravilnikom propisuju se obveze i odgovornost proizvoñača električne i elektroničke opreme i ureñaja, način obilježavanja, način gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za skupljanje, obradu i oporabu električnog i elektroničkog otpada te druga pitanja u svezi gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom u svrhu postizanja ciljeva propisanih ovim Pravilnikom. Cilj je ovog Pravilnika uspostavljanje sustava odvojenog skupljanja električnog i elektroničkog otpada radi njegove oporabe, zbrinjavanja, zaštite okoliša i zdravlja ljudi. Pravilnik o gospodarenju grañevnim otpadom (NN 38/08) Ovim Pravilnikom propisuje se način gospodarenja grañevnim otpadom koji nastaje grañenjem prema posebnom zakonu. Jedinica lokalne samouprave dužna je putem reciklažnih dvorišta osigurati preuzimanje grañevnog otpada sa svojeg područja. Reciklažno dvorište za grañevni otpad je grañevina (prostor) namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju grañevnog otpada. Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08) Ovim Pravilnikom propisuje se način gospodarenja muljem iz ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda kad se mulj koristi u poljoprivredi. Cilj ovog Pravilnika je odreñivanje mjera zaštite okoliša radi uspostave sustava gospodarenja muljem iz ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi, kako bi se spriječile štetne posljedice za tlo, biljke, životinje i čovjeka, potičući time ispravno korištenje takvog mulja. Mulj se mora koristiti na način da se uzimaju u obzir potrebe biljaka za prihranjivanjem, očuva kakvoća tla (održe ili poboljšaju njegove fizikalne i biološke osobine), te očuva kakvoća površinskih i podzemnih voda.

Prijevoz opasnih tvari Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) Otrovi Zakon o otvorima (NN 27/99, 37/99 i 55/99) Zakon o kemikalijama (NN 150/05) Postoji još niz propisa koji na neki način utječu, indirektno ili direktno, na način gospodarenja otpadom, kao i onih koji se tiču pitanja zaštite okoliša na području jedinica lokalne samouprave kao Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš, NN 16/2000 a vezani su za provedbu i nadzor nad objektima ( turističkim, gospodarskim) u tijeku izgradnje i kasnijeg rada. 3.3. INSTITUCIONALNI OKVIR I SUDIONICI U POSUTPKU GOSPODARENJA S

OTPADOM Htvatski sabor i Vlada Rebublike Hrvatske su tijela državne vlasti. Sabor donosi odgovarajuće zaknodavstvo i nacionalne Strategije gospodarenja otpadom. Saborski odbor daje mišljenja o konkretnim zakonima i dokumentima. Vlada donosi Plan gospodarenja otpadom i provedbene propise (uredbe), predlaže Saboru odgovarajuće zakonodavstvo i strategije te utvrñuje obvezujuće lokacije. Vlada osigurava uvjete i propisuje mjere za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva (MZOPUG) jedno je od tijela državne uprave ( minstarstva, uredi državne uprave u županijama ) koje je u sektoru otpada nadležno za:

- izradu novog primarnog zakonodavstva i standarda, - izradu Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Plana gospodarenja

otpadom Rebublike Hrvatske, - izradu provedbenih propisa, - odobravanje Izvješća o stanju okoliša i Programa zaštite okoliša, - davamje suglasnosti za aktivnosti ( intrvencije) koje se temelje na procjenama

utjecaja na okoliš, - izdavanje dozvola za gospodarenja opasnim otpadom i za spaljivanje otpada te

koncesija za gospodarenje posebnim kategorijama otpada (otpadne gume, ambalažni otpad, otpadnaulja itd.)

- gospodarenje opasnim otpadom ( provedbene mjere), - inspekciju i nadzor nad provedbom zakona i sekundarnih propisa, - naziranje Agencije za zaštitu okliša i Fonda za zaštitu okliša i energetsku

učinkovitost. Fonda za zaštitu okliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), osnovan 2003. godine i djeluje od 2004. godine., izvanproračunka je ustanova s javnim ovlastima u vlasništvu Rebublike Hrvatske koja ima svrhu financirati programe i projekte zaštite okoliša; ovo takoñer uključuje energetsku učinkovitost i korištenje obnovljevih izvora energije. FZOEU ubire razne naknade zaštite okoliša koje čine vlastiti puhod Fonda, a ove naknade uključuju naknade za opterećivanje okoliša opasnim i neopasnim otpadom. Agencija za zaštitu okoliša (AZO) je javna ustanova koju je osnovala Vlada 2002. godine. AZO prvenstveno prikuplja, obrañuje i pruža podatke koji su potrebni za učinkovitu provedbu politike zaštite okoliša. Izrañuju izvješća o stanju okoliša (izvješća o gospodarenju otšadom satavni dio) koje potvrñuje MZOPUG.

Županije i Grad Zagreb su jedince regijonalne samouprave nadležne za gospodarenje svim vrstama otpada na svom području, izradu planova gospodarenja otpadom za svoje područje; prikupljanje i prosljeñivanje podataka o otpadu (ROO- registar onečišćivanja okoliša); uredi državne uprave u županijama izdaju dozlove za gospodaenje neopasnim otpadom. Gradovi i općine su jedinice lokalne samouprave koje su nadležne za gospodarenje komunalnim otpadom te izrañuju planove gospodarena otpadom i odreñuju lokacije u priostornim planovima za svoje područje. Zakon o komunalnom gospodarstvu propisuje komunalne usluge (uključujući gospodarenje otpadom) koje mogu obavljti:

1. trgovačka društva koje osnivaju jedinice lokalne samouprave, 2. javne ustanove koje osnivaju jedinice lokalne samouprave, 3. organizacijske jedinice (služba – vlastiti pogon) jedinice lokalne samouprave, 4. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji,

5. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.

Ostali sudionici koji sudjeluju u gospodarenju otpadom su društva koja su registrirana i imaju dozvolu za sakupljanje i prijevoz, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, ili za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, konzultantske tvrtke, stručne organizacije i nevladine udruge. Inspekcija zaštite okoliša, provodi nadzor nad Zakonom o otpadu i podzakonskih propisa. Informacijski sustav gospodarenja otpadom (ISGO) sastavni je dio informacijskog sustava zaštite okoliša koji se vodi prema zakonu kojim se ureñuje zaštita okoliša. Razina ISGO-a u sustavu gospodarenja otpadom je niska. Zakonom o otpadu i podzakonskim propisima odreñen je sadržaj ISGO-a, procedure dostavljanja i voñenja podataka, rokovi i obrasci na kojima se podaci dostavljaju. Voñenje ISGO-a povjereno je Agenciji za zaštitu okoliša(AZO), a nadzor nad izvršeavanjem poslova voñenja ISGO-a ima Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva. Shemom na slici 1. prikazan je Institucionalni okvir i sudionici u postupku gospodarenja s otpadom

Slika 1: Sudionici sustava gospodarenja otpadom

Iz gornjeg prikaza je vidljivo kako je na lokalnim odnosno županijskim strukturama da glede ukupnog postupanja s otpadom donesu planove gospodarenja otpadom, odrede lokaciju u prostorno-planskoj dokumentaciji, te osiguraju uvjete za provedbu propisanih mjera u postupanju s različitim tokovima otpada, odnosno da uredno vode evidenciju o ukupno nastalim količinama otpada u okviru svoje nadležnosti. Osiguranjem takvih uvjeta stječe se i polazna osnova za kvalitetno očuvanja okoliša. 3.4. EU OKVIR Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadržan je u rezoluciji EU Vijeća za Strategiju gospodarenja otpadom i drugim europskim propisima na području gospodarenja otpadom. Postoje tri ključna europska načela: - prevencija nastajanja otpada - reciklaža i ponovna uporaba te - poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora U kontekstu pristupanja RH u EU, usvajanje i početak provedbe Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj jedan je od kratkoročnih prioriteta definiranih u Pristupnom partnerstvu. Sukladno tome, usvajanje i početak provedbe Plana je prtoritet za koji se odreñuje financijska pomoć EU-a u cilju njegova ispunjavanja i uvjeti vezani uz tu financijsku pomoć. Direktive EU-a za područje gospodarenja otpadom organizirane su u četiri grupe direktiva, ovisno o tome propisuju li:

HRVATSKI SABOR

HRVATSKA VLADA

MZOPU

AZO FZOEU DDD

Kordinac.tijelo za gosp. otpadom

Središnja državna Upravna tijela

ŽUPANIJE

Regionalni uredi državne uprave

Odjeli zaštite okoliša

OPĆINE GRADOVI

- okvir gospodarenja otpadom ( direktiva o otpadu 2006/12/EC) i direktiva o opasnom otpadu (91/689/EEC),

- posebne tokove otpada ( direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu, direktiva o otpadnih ulja, direktiva o otpadu iz industrije u kojoj se koristi titan-dioksid, direktiva otpadnim vozilima, direktiva o mulju iz ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda, direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, direktiva o baterijama i akumulatorima koji sadrže odreñene opasne tvari, direktiva o zbrinjavanji polikloriranih bifenila i polikloriranih terfenila),

- pošiljke otpada, uvozi izvoz otpada (uredba o nadzoru i kontroli otpreme otpada unutar područja, na području i s područja Europske unije), i

- grañevine za obradu i odlaganje otpada (direktiva o odlagalištima, direktiva o spaljivanju otpada, direktiva o integralnoj prvenciji i kontroli onečišćenja).

Obvezu planiranja gospodarenja otpadom, na način da se od nadležnih tijela traži izadu planova gospodarenja otpadom, direktno propisuje tri direktive: okvirna direktiva o otpadu, direktiva o opasnom otpadu i direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu. Meñutim, i drugi europski propisi, tj. Direktive koje se odnose na posebne tokove otpada i na pbjekte za obradu i odlaganje otpada moraju se uzeti u obzir tijekom izade planova gospodarenja otpadom.

3.5. USKLAðENOST HRVATSKOG I EU ZAKONODAVSTVA U PODRUČJU GOSPODARENJA OTPADOM

Hrvatska je u procesu usklañivanja s pravnom stečevinom Europske unije donijela Zakon o otpadu i Pravilnik o gospodarenju otpadom kojim je u potpunosti prenijela Direktivu o otpadu EU-a 2006/12/EC. Člankom 7. Zakona o otpadu odreñena je obveza donošenja Strategije gospodarenja otpadom Hrvatske, a člankom 8. odreñeno je što sve Strategija treba sadržavati. Strategija gospodarenja otpadom, koju je donio Hrvatski sabor, potpuno je u skladu sa Zakonom o otpadu i s direktivama EU-a. Na općim načelima EU-a o gospodarenju otpadom utemeljena su osnovna načela Strategije: izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava, ponovna uporaba-recikliranje i/ili oporaba te načelo da je samo otpad koji se ne može racionalno iskoristiti namijenjen odlaganju na način prihvatljiv za okoliš. Novi Zakon o otpadu je po pravnoj strukturi okvirni Zakon kojim se ureñuje gospodarenje otpadom u skladu s Direktivom Vijeća o otpadu 91/156 te njezinim izmjenama i dopunama. Kao takav predstavlja pravni temelj za donošenje planova gospodarenja otpadom i provedbenih propisa, donošenjem kojih će se dovršiti proces harmonizacije hrvatskih propisa s pravnom stečevinom Unije na području gospodarenja otpadom. Glavne odlike ovog Zakona su: usklañenost s odredbama Okvirne Direktive Vijeća ministara o otpadu (75/ 442/EEZ) i njezinim izmjenama i dopunama; preuzeti su svi pojmovi iz Okvirne Direktive o otpadu i uspostavljeni pravni mehanizmi za preuzimanje sekundarnog zakonodavstva EU kroz provedbene propise Zakona. Ovim zakonom takoñer je definirana posebna kategorija otpada čije se zbrinjavanje odvija u zasebnom toku obrade. Shodno tome doneseni su provedbeni propisi za gospodarenje pojedinom kategorijom otpada koji su u potpunosti usklañeni s Direktivom EU za iste kategorije. U skladu s gore navedenim doneseni su pravilnici o gospodarenju pojedinim tokovima otpada (otpadna ambalaža, otpadne baterije i akumulatori, otpadna ulja, otpadna vozila o otpadnim električnim i elektroničkim ureñajima), a uskoro će biti doneseni i drugi pravilnici (npr. medicinskom otpadu koji nastaje prilikom pružanja zdravstvene zaštite ljudi i životinja i srodnih istraživačkih djelatnosti).

Pravilnicima se uvodi sustav naknada za zbrinjavanje otpada po načelu "onečišćivač plaća", potiče se proizvoñače na čistiju proizvodnju i time izbjegavanje i smanjivanje nastanka otpada, a grañane se potiče na odvojeno prikupljanje. 3.6. OBVEZE IZ POSTOJEĆE I NOVE ZAKONSKE REGULATIVE Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o otpadu država je odgovorna za gospodarenju opasnim otpadom i za spaljivanje otpada; županije i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za opasni otpad I spaljivanje, a općine i gradovi odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom. Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada, uz primjenu načela «onečišćivač plaća». Za komunalni otpad iz kućanstva mogu se primjeniti i drugi obaračunski kriteriji u skladu s propisom kojim se ureñuje komunalno gospodarstvo. Troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti.

1. troškove odvojenog skupljanja otpada, 2. troškove prijevoza otpada, 3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom

ostvarenim prometom otpada, 4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš, 5. troškove izgradnje reciklažnih dvorišta, 6. troškove izgradnje zelenih otoka u općinama (naseljima unutar općine),

Gradnja grañevina namijenjenih skladištenju, obradi i zbrinjavanju otpada ( u ovom slučaju reciklažnih dvorišta) od interesa je za grad, ali i za Republiku Hrvatsku. Izrañivač dokumenta prostornog ureñenja trebao bi planirati lokacije za gradnju tih objekata. Lokacije se mogu odrediti i u zonama gospodarske namjene, ako je to u skladu s odredbama dokumenta prostornog ureñenja.

4. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Teritorijalna granica Grada Buja utvrñena je temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97, 68/98). Grad Buje ima površinu od 103,40 km2 i prema popisu stanovništva od 2001.godine ima 5.281 stanovnika. Prema tom popisu meñusobni odnos površine, stanovnika stanova i domaćinstava izgleda ovako: Tablici 1. Naselja Površina/km2 Broj

stanovnika Stanovi Domaćinstva

Buje 1,73 2.977 1.123 1.078 Baredine 0,075 68 26 22 Bibali 0,19 79 47 32 Brdo 0,06 15 8 7 Brič 0,04 16 17 9 Buroli 0,08 73 29 21 Gamboci 0,16 101 56 33 Kaldanija 0,32 126 62 49 Kangera (turizam)

1,21

Kaštel 1,22 496 235 169 Naselja Površina/km2 Broj

stanovnika Stanovi Domaćinstva

Krasica 0,29 157 64 57 Kršete 0,14 133 58 44 Kućibreg 0,05 24 19 14 Lozari 0,04 19 16 8 Marušići 0,32 178 92 64 Merišće 0,11 102 61 38 Momjan 0,43 281 121 93 Oskoruš 0,06 58 42 25 Plovanija 0,53 232 97 105 Sv. Marija na Krasu

- - - -

Triban 0,09 146 66 56 4.1. Gospodarske djelatnosti S obzirom na prirodne potencijale i resurse, aktivnost stanovništva vezana je uz poljoprivredu, turizam i ugostiteljstvo, prijevoz, veze i trgovinu kao osnovne gospodarske djelatnosti u Gradu. Osim navedenog prisutno je u manjem segmentu šumarstvo i industrija. Tu valja spomenuti i prateće djelatnosti vezane za funkcioniranje jedinica lokalne samouprave, a odnose se na komunalnu djelatnost, javna uprava, školstvo, zdravstvo te druge uslužne djelatnosti. U Gradu Buje su prisutne proizvodne djelatnosti premda nisu značajno razvijene, a odnose se na prerañivačku djelatnost poput prerade drva i metala, proizvodnja električne opreme, proizvodnja prehrambenih proizvoda od žitarica (proizvodnja kruha). Grañevinska djelatnost je takoñer prisutna u Gradu Buje preko manjih tvrtki i grañevinskih obrtnika. S obzirom na značaj turističkog razvoja grada Buja isti predstavlja ključan čimbenik razvoja Buja. Grad Buje za potrebe turizma planira 5000 kreveta smještajnog kapaciteta u turističkom naselju Kanegra (apartmani i kampovima), privatnim ugostiteljim objektima i kućanstvima i golf igrališta. Navedeni podaci su relevantni za ocjenu doprinosa tzv. turističkog otpada kojeg treba uključiti u ukupnu bilancu količina komunalnog otpada. S obzirom na stalni godišnji porast ukupnog broja noćenja te planiranog proširenja kapaciteta sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli, turistička naselja, kampovi), uvećati će se i broj turističkih noćenja. 4.2. Sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje Sakupljanje otpada u Gradu Buje je organizirano putem postavljenih plastičnih spremnika od PEHD volumena 1100 l ; 240 l ; i čelične spremnike od 5m3. Sakupljeni otpad se po točno odreñenom rasporedu i programu odvozi na zbrinjavanje specijalnim vozilima za prijevoz otpada. Skupljanje mješanog komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada prikazan je u tablici 2. tablica 2.

Način prikupljanja Učešće (%) Spremnici 240 lit. 71 Spremnici 1100 lit. 19 Spremnici 5000 lit. 10 Ukupno 100

Iz starogradske jezgre mjesta Buja sakupljanje i odvoz otpada iz kontejnera vrši se svakodnevno vozilom Apicarom kapaciteta 2 m3.

Taj se otpad odlaže na zato predviñeno odlagalištu Stanica, površine 1100m2, ograñeno sa posebni ulazom, na kojem su postavljeni kontejneri od 5 m3 – 6 kom i jedan kontejner od 5m3 za željezo. Na tom prostoru sakuplja se i glomazni otpad. Otpad sa tog odlagališta se odvozi na zbrinjave na odlagalište Donji Picudo. Odlagalište-reciklažno dvorište na lokaciji Stanica kojim upravalja komunalno poduzeće 6. maj je privremenog karaktera, sve do donošenja UPU-a gospodarske zone Stancija Rossa gdje se planira u komunalnoj zoni odrediti dgovarajuće reciklažno dvorište za komunalni, grañevni i ostali otpad. Odvoz i deponiranje glomaznog i ostalog otpada u Gradu Buje, organiziran je na način da se kontinuiranirano vrši tijekom cijele godine na zahtjev mjesnih odbora i Gradskog poglavarstva na zato predviñenih 25 lokacija. Na području Grada Buja provodi se organizirani način prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada. Komunalni otpad se zbrinjava odlaganjem na službeno odlagalište Donji Picudo. Organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada provodi komunalno poduzeće 6.maj d.o.o. Umag. Komunalno poduzeće 6.maj d.o.o. Umag upravlja odlagalištem Donji Picudo, a koriste ga jedinice lokane samouprave sa područja Bujštine. Odlagalište prve kategorije Donji Picudo

Na

odlagalište Donji Picud

o se odlaž

e komunalni

otpad iz

kućanstava, komu

nalni i otpad sličan komunalno

m iz gospodarskih i komercijalnih subjekata i uslužne djelatnosti (trgovine, gospodarske tvrtke i zanatske radionice, škole, zdravstvene ustanove, uredi, turistički i ugostiteljski objekti i dr.), otpad s javnih površina (ulice, parkovi, šetališta) te glomazni otpad. U Gradu Buje se 1995.g. počelo sa izdvojenim sakupljanjem korisnog otpada i to: PET, staklo i bijeli metal i metalni otpad, a od 2005. g. karton, papir, te posebnih kategorija otpada i to: gume, otpadno jestivo ulje, akumulatori i baterije. Na području Grada Umaga postoji odlagalište otpada prve kategorije „Donji Picudo“. Površina odlagališta je 4,1 hektar, odlagališni prostor bez prekrivke ima zapreminu od 519 212 tona ili volumen cca 692.280 m3. Reciklažno dvorište asfaltirano je i ima površinu 5.750 m2.

Reciklažno dvorište Donji Picudo

Reciklažno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehničko-tehnološkim uvjetima:

- mora biti ograñeno - otvoreni spremnici ( za otpadno željezo, plastiku, staklo i sl.) moraju biti u posebno

ograñenom natkrivenom prostoru u koji je onemogućen dotok oborinskih voda - otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti i agregatnom stanju - podna površina mora biti nepropusna - stacionarna posuda, spremnik i druga ambalaža, moraju biti izrañeni tako da je

moguće sigurno punjenje i pražnjenje - mora biti označeno natpisom „Reciklažno dvorište“ s podacima o vrsti otpada koji se

skladišti, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu , radnom vremenu i sl.

Reciklažno dvorište na odlagalištu „Donji Picudo“ je ograñeno i asfaltirano. Odvojeno se skuplja papir i elektronička i električna oprema. Odlagalištem gospodari komunalno poduzeće 6.MAJ d.o.o. Osim za Grad Buje uslugu gospodarenja otpadom to poduzeće obavlja i za gradove Umag, Novigrad i općine Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj. Na odlagalištu komunalnog otpada provode se mjere zaštite okoliša kako je zakonom propisano. Na odlagalištu je u 2007. godini zbrinuto 128.950 tona komunalnog otpada, a kroz odlagalište je razvrstano i predano na daljnu oporabu 144 tone tehnološkog otpada. Broj obveznika odvoza smeća u Gradu Buje prikazan je u tabici 3. tablica 3.

Poduzeća 118 Domaćinstva 1527 Ugostitelji 25 Obrtnici 31 Hoteli i turistički objekti 2 UKUPNO 1701

Prema podacima iz 2006. godine struktura komunalnog otpada odloženog na odlagališta u Istarskoj županiji je slijedeća:

tablica 4. Vrsta materjala % Papir i karton 18 Metal 5 Ostalo 7 Vrsta materjala % Guma 1 Prosijani ostaci 5 Organski otpad 39 Grañevinski otpad 3 Staklo 5 Tekstil 5 Drvo 2 Plastika 10

Iz tablice je vidljivo koliki je udio iskoristivog i vrijednog otpada u ukupnoj količini komunalnog otpada. Na području Grada nema divljih odlagališta ali zato postoje «crne točke» odnosno otpadom onečišćen okoliš koji se nakon saznanja sanira. Redoslijed aktivnosti sanacije nastalih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša, bio bi

- detektiranje najugroženijih dijelova okoliša radi odreñivanja prioriteta sanacije - sakupljanje, odvoz i zbrinjavanja otpada na legalnom odlagalištu - ukapanje ili zatrpavanje zemljom eventualnog raspadljivog otpada - sakupljanje i privremeno odlaganje glomaznog korisnog otpada - prešanje i odvoz na preradu glomaznog otpad - strojno planiranje navoza grañevinskog otpada ili njegovo odvoženje za nasipni

materijal na poljske putove - stalni monitoring nad saniranim divljim odlagalištima - postavljanje upozorenja zabrane bacanja i odlaganja otpada na dijelovima prirodnog

okoliša koji usu osobito izloženi zagañenju - organiziranje akcije sakupljanja otpada u pojasu vodotokova, u kojima bi dragovoljno

sudjelovati grañani a posebno članovi udruga 4.2. Postupanje s posebnim kategorijama otpada Od navedenih kategorija otpada, za Grad Buje interesantni su slijedeće kategorije otpada:

• Ambalaža i ambalažni otpad - papir • PET ambalaža • Električni i elektronski otpad • Otpadna vozila • Otpadne gume • Otpadne baterije i akumulatori (djelomično riješen problem sa baterijama) • Otpadna ulja

4.2.1 Ambalaža i ambalažni otpad U Gradu Buje se navedeni otpad organizirano skuplja i to putem posebnih kontejnera od 1200 lit. koji su rasporeñeni na 27 lokacija. Navedeni otpad sakuplja i preuzima sakupljač.

4.2.2 PET ambalaža PET ambalaža se prestala sakupljati, nakon što se takvo skupljanje organiziralo putem veći trgovačkih lanaca na području Grada. Potrebno je ponovo organizirati sakupljanje PET ambalaže putem zelenih-eko otoka koji se planiraju postaviti na području Grada. 4.2.3 Električni i elektronski otpad Ova vrsta otpada se prikuplja organizirano i to od strane sakupljača električnog i elektronskog otpada u sklopu organiziranih akcija. 4.2.4 Otpadna vozila Otpadna vozila se skupljaju putem godišnjih akcija, ali postoji tendencija da navedeni otpad završava i na divljim deponijima. Tada se po nalogu komunalne redarske službe, ili pak sanacijom samog divljeg deponija uklanja navedeni otpad. 4.3.5 Otpadne gume Otpadne gume se prikupljaju kod ovlaštenih vulkanizera, koji ih potom kao pravno lice, predaje ovlaštenom sakupljaču. Meñutim, primjetna je tendencija da se otpadne gume odlažu i po divljim deponijima, odnosno uz same prometnice. 4.2.6 Otpadne baterije i akumulatori Navedeni otpad se većinom prikuplja putem organiziranih akcija. Niti na jednom eko otoku ne postoji mogućnost odlaganja starih akumulatora. Ovaj problem iziskuje puno veću pažnju nego do sada, jer se radi o opasnom otpadu, a pogotovo u slučaju probijanja plastičnog kućišta akumulatora i izlijevanja elektrolitske tekućine u okoliš. 4.2.7 Otpadno ulje Bilo da se radi o ulju iz friteza, ulju od kuhanja, ili pak motornom ulju i antifrizu, u Gradu Buje, ova kategorija otpada se ne skuplja organizirano. Većina postupaka sa otpadnim uljem prepuštena je osobama, bilo pravnim, bilo fizičkim da samoinicijativno rješavaju problem otpadnog ulja. Ovakav postupak zasigurno pogoduje situaciji da odreñena količina ulja bude nekontrolirano ispuštena u okoliš, a pogotovo motornog ulja, koje se ispušta iz automobila na starim napuštenim lokacijama za popravak motornih vozila Slijedom svega gore navedenog, vidljivo je da se postupanje sa otpadom na području Grada Buja uklapa u sliku postupanja sa otpadom na nivou cijele IŽ. Dakle, ne postoji cjelovito rješenje za sve kategorije otpada, ali postoji jasna tendencija za usklañivanjem sa svim zakonski propisima i Europskim direktivama. 4.3. Privredni subjekti na području Grada Buje Na području grada postoji više vrsta djelatnost koje generiraju otpad . Prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada sa listom opasnog otpada (NN 50/05) na području općine nalaze se slijedeće djelatnosti koje generiraju otpad:

- 02 00 00 Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva, pripremanja hrane i prerade

- 08 00 00 Otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi staklast emajl), ljepila, sredstva za brtvljenje i tiskarskih boja

- 12 00 00 otpad od oblikovanja i površinske fizičko-kemijske obrade metala i plastike - 13 00 00 otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivog ulja i otpada iz grupa

05,12 i 19) - 14 00 00 otpadna organska otapala, rashladni i potisni mediji - 15 00 00 otpadna ambalaža; apsorbensi, materjali za brisanje i upijanje, filtarski

materjali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način - 17 00 00 Grañevinski otpad i otpad od rušenja objekata

- 18 00 00 Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja (isključujući otpad iz kuhinja i restorana)

- 20 00 00 Komunalni otpad (otpad iz domaćinstva, trgovine, zanatstva i slični otpad iz proizvodnih pogona i institucija), uključujući odvojeno prikupljene frakcije

5. MJERE GOSPODARENJA OTPADOM I PLAN AKTIVNOSTI Sa stanovišta energetskih ušteda, ušteda na sirovinama i zaštite okoliša, poseban značaj ima ponovna uporaba različitih otpadnih materijala koji su sastavni dio komunalnog otpada i nazivaju se sekundarnim sirovinama. Ovi materijali se iz miješanog komunalnog otpada mogu izdvojiti na mjestu nastanka ili njegovom naknadnom obradom (npr. MBO obrade). U posude i kontejnere za odlaganje komunalnog otpada ne bi se smjelo odlagati korisne vrste otpada (papir, staklo, PET, Al-Fe limenke itd.), tekućine, žeravica, pepeo, leševi životinja, biološki otpad (trava, granje, korov, kora itd.) grañevinski otpad (šuta, piljevina, šljaka itd.) i posebne kategorije otpada. Ove vrste otpada potrebno je zbrinuti na drugi, zakonom propisan način za što su doneseni posebni pravilnici i uredbe. Cjeloviti koncept gospodarenja otpadom u sebi sadrži osnovna načela, i to:

- Izbjegavanje otpada, - Vrednovanje otpada, - Oboraba ili odlaganje otpada

Slika 2. Shematski prikaz gospodarenja otpadom IVO

Zbog navedenih razloga, izuzetno je važno poštivati mjere gospodarenja otpadom koje se principijelno gledano univerzalnog karaktera i njihova primjena se jedino može manje ili više prilagoñavati lokalnim specifičnostima područja. 5.1. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada Za pojam "izbjegavanje otpada" postoji više definicija. Jedna od njih, izbjegavanje otpada definira kao skup mjera koje dovode do toga da se kod proizvodnje i potrošnje stvara manje otpada ili uopće otpad ne nastaje. Pojam smanjenja otpada može se definirati kao zbroj svih mjera kojima se u procesima proizvodnje, potrošnje robe, pakiranja i korištenja postiže smanjenje i/ili potpuno izbjegavanje otpada tj. kojima se postiže proizvodnja otpada koji se može obraditi i/ili ponovno upotrijebiti. Mjere za izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada načelno su prisutne u postojećem sustavu gospodarenja otpadom Grada Buja. Iste meñutim, nisu razvijene u punom opsegu, ne postoji dovoljno komunalne infrastrukture za njihovu primjenu, te je još uvijek prisutna relativno niska svijest grañana o otpadu kao problemu. Realno je za očekivati da će za prve rezultate, smanjenje porasta količina otpada, trebati dulje vrijeme i disciplinirano pridržavanje svih predviñenih mjera za izbjegavanje nastanka otpada i u cijelosti mjera gospodarenja otpadom. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvoñenjem na tržište "povoljnih" vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjiti će količine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti. Učinkovita primjena mjera za izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada na području Grada znači ujedno i osjetno smanjenje priliva otpada na postojeće odlagalište odnosno u budući županijski centar za gospodarenje otpadom. Navedeno znači da je smanjenje nastanka otpada prioritetna aktivnost u cjelovitom sustavu gospodarenja kako je to predviñeno i Strategijom gospodarenja otpadom.

IZBJEGAVANJE

- manji proizvodni otpad - proizvod s manje otpada - uporaba primjerenije ambalaže

Neizbjegnuti otpad

VREDNOVANJE

- materijalna reciklaža i ponovna uporaba - biološka reciklaža i ponovna reciklaža - energetska reciklaža i ponovna uporaba

ODLAGANJE

5.1.1. Mjere za izbjegavanje i smanjenje nastajanja komunalnog otpada u kućanstvima Područja na kojima se najkonkretnije mogu primijeniti mjere za izbjegavanje otpada su smanjivanje dobara za uporabu i potrošnju, orijentacija na izbjegavanje upotrebe štetnih tvari i voñenje kućanstva u smislu izbjegavanja nastanka suvišnog otpada. Konkretne mjere koje se u svakom kućanstvu mogu primijeniti su sljedeće:

• izbjegavati suvišnu papirnu i kartonsku ambalažu, jer se npr. tekući napitci mogu uzimati u povratnim bocama (npr. staklene boce);

• treba izbjegavati kupnju proizvoda za jednokratnu upotrebu, tj. onih proizvoda koji se nedugo nakon upotrebe bacaju (papirnate čaše, tanjuri, pribor, salvete);

• izbjegavati korištenje folija na način da se npr. za namirnice koriste posude koje se mogu zatvoriti. Izbjegavati kupnju lako pokvarljivih namirnica;

• izbjegavati suvišno kupovanje konzervirane hrane koja donosi velike količine otpada. Umjesto toga kupovati svježe namirnice;

• uUkoliko mogućnosti dopuštaju, organsku hranu kompostirati u malim kompostnim jedinicama koje se mogu smjestiti ili na balkonu ili okućnici,

• stare stvari (npr. roba, ureñaji) ne bacati već prodati ili pokloniti. Isto tako pri kupnji istih voditi računa o trajnosti i njihovoj reciklabilnosti,

• kupovati kvalitetne proizvode koji se mogu reparirati tj., popraviti i koji troše manje energije (struja, voda).

5.1.2. Mjere za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada kod gospodarskih subjekata U realizaciji predstojećeg koncepta gospodarenja otpadom treba predvidjeti da veći gospodarski subjekti svoj otpad (sličan komunalnom) što je moguće više recikliraju i/ili upotrebljavaju u svojim procesima, te koriste tehnologije koje ne stvaraju otpad. Kod proizvoñača materijalnih dobara, bitno izbjegavanje otpada može se postići kod ambalažiranja istog. Jednostavnija ambalaža u smislu mase i volumena, može pridonijeti izbjegavanju otpada, uz istovremeno povećanje konkurentnosti proizvoda na tržištu. U trgovinama je takoñer moguće značajno smanjenje otpadnih tvari posebice u segmentu ambalažnog otpada na način da se izbjegava korištenje jednokratne ambalaže i ambalaže za pakiranje "stabilnih" proizvoda, gdje ista možda nije niti potrebna.

5.1.3. Mjere za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada iz javnih i uslužnih djelatnosti Komunalni otpad iz javnih i uslužnih djelatnosti podrazumijeva otpad iz administracije u gradskim službama, bankama, poslovnim uredima, školama, socijalne i ostale državne i županijske službe, ugostiteljstvo, hoteli, kantine, bolnice itd. Kod svih mjera za izbjegavanje otpada principijelno se radi o uvoñenju štedljivosti u potrošnji materijalnih dobara.

• u gradskim, županijskim i ostalim državnim službama koristiti uredske materijale u količini primjerenoj za obavljanje poslova (uredsko pokućstvo, pisaći pribori, papiri, ljepila, razni plastični proizvodi itd.), te iste nakon uporabe odvojeno prikupljati i vraćati ovlaštenim obrañivačima;

• u školama i ustanovama omogućiti reciklažu, posebice papira koji se pojavljuje u najvećim količina te koristiti namještaje i opremu s dužim vijekom trajanja;

• u ugostiteljskim radnjama izbjegavati ponudu namirnica u malim pakiranjima, ne koristiti piće u nepovratnim bocama i ne koristiti jednokratni pribor za jelo. Takoñer izbjegavati korištenje papirnatih maramica i ubrusa;

• u zdravstvenim ustanovama smanjiti korištenje jednokratno upotrebljivih proizvoda, osim u slučaju kada to zahtijevaju drugi zdravstveni i higijenski razlozi.

5.1.4. Mjere za smanjivanje i izbjegavanje nastanka problematičnih tvari Mjerama za izbjegavanje i smanjenje otpada u kućanstvima može se pridonijeti i izbjegavanjem nastanka štetnih tvari u komunalnom otpadu. Na više način se može utjecati da doñe do smanjenja tzv. problematičnih tvari koje su najštetnije po okoliš:

• Racionalno koristiti kemijska sredstva za čišćenje i održavanje, • Odabirati i koristiti proizvode bez štetnih tvari, • Izbjegavati korištenje kemijskih sredstava za kućno bilje, • Koristiti aparate na struju ili aparate s ponovno punećom baterijom, • Ne kupovati suvišne doze lijekova, • Ne koristiti prekomjerno sredstva za bojanje, lakove i razrjeñivače.

Grad kao jedinica lokalne samouprave treba omogućiti odgovarajuću infrastrukturu za odvojeno prikupljanje različitih problematičnih tvari koje nastaju u kućanstvima. Gospodarske djelatnosti trebaju primijeniti proizvodne sirovine koje su "prijateljske za okoliš" i na taj način izravno doprinijeti smanjenju problematičnih tvari u otpadu. Isto tako gospodarstvo kroz tehnološka rješenja mora omogućiti ponovnu uporabu problematičnih tvari u proizvodnji te na taj način omogućiti njihov kružni tok. U potrošnji je potrebno smanjiti i izbjeći nastanak problematičnih tvari pravilnom upotrebom proizvoda i korištenjem ekološki kvalitetnijih proizvoda. 5.2. Mjere odvojenog sakupljanja i oporabe komunalnog otpada na području Grada Buja Glavnu ulogu u ureñenom cjelovitom sustavu gospodarenja komunalnim otpadom ima odvojeno prikupljanje korisnih komponenti na mjestu nastanka i njihova oporaba. Na taj način se izravno utječe na izbjegavanje i smanjenje količina komunalnog otpada. Sukladno Zakonu o otpadu ("Narodne novine" broj 178/04; 111/06; i 60/08) recikliranje se definira kao postupak ponovne uporabe otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Oporaba otpada je definirana kao svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe. 5.2.1. Izdvajanje otpada na mjestu nastanka Izdvajanje otpada na mjestu nastanka, prije mogućeg miješanja s ostalim komponentama komunalnog otpada naziva se primarna reciklaža. Reciklaža je izdvajanje iskoristivih dijelova otpada na samom mjestu nastajanja, tj. stanovnici sami sortiraju u posebnim kontejnerima ili vrećama, ili donose na posebne platoe kao što su Eko - otoci, sabirna dvorišta, transfer stanice ili pak reciklažna dvorišta. Ovaj način odvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka ima niz prednosti jer se odvija u neposrednoj blizu nastanka otpada, smanjuje se kontaminacija životnog prostora, sirovine su kvalitetnije jer imaju manje nečistoća, reduciraju se troškovi transporta i odlaganja, prikupljeni materijali se mogu direktno plasirati na oporabu i reciklažu. Zahtjevi koji se javljaju kod izdvajanja otpada na mjestu nastanka su sljedeći:

• moraju se osigurati kapitalne investicije u potrebnu opremu i objekte, • mora postojati osposobljeno i kvalificirano osoblje za voñenje sustava, • oprema zahtjeva redovita odražavanja i po potrebi zamjenu, • potrebno je osigurati prostor za odlaganje neupotrebljivih dijelova otpadnih materijala

te se mora obavljati kontrola kakvoće izdvojenih reciklibilnih materijala. Mjesta nastanka komunalnog otpada su uglavnom domaćinstva, te javne i uslužne djelatnosti u kojima nastaju znatne količine tzv. opasnih materijala.

Stoga primarna reciklaža zauzima posebno mjestu u IVO (Izbjegavanje-Vrednovanje-Oporaba-Odlaganje) konceptu, jer osim izdvajanje korisnih podrazumijeva i izdvajanje nekih štetnih komponenti komunalnog otpada, kako bi se u konačnici smanjio štetan potencijal preostalog dijela komunalnog otpada koji se obrañuje i odlaže. U suštini se može reći da se primarna reciklaža provodi iz razloga recikliranja i oporabe otpada, tj. zbog zaštite okoliša, ekonomske računice i potrebe zadovoljavanja zakonske regulative. Kao što je navedeno, primarnom reciklažom se smanjuje količina ostatnog otpada za odlaganje a time i mogućnost onečišćenja okoliša. Ekonomski razlozi koji proizlaze iz primarne reciklaže vezani su uz uštede na sirovinama i energiji na obradi polaznih sirovina. Ekonomski razlozi takoñer se mogu sagledati u činjenici da manja količina otpada znači i manji troška za njegovu obradu/odlaganje. Zakonska regulativa insistira na što većoj primarnoj reciklaži, time i na recikliranju i oporabi otpada kako bi se u prvom redu smanjio rastući pritisak na okoliš. U tom smislu postoje definirane i poticajne mjere i mjere sankcioniranja kojima se potiče primarna reciklaža i vraćanju otpada u novi proizvodni ciklus. Na taj način zakonska regulativa postaje najvažniji faktor bez kojeg ne bi bilo moguće reciklirati i one materijale koje nemaju "dobru" tržišnu vrijednost. 5.2.2. Mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada Uspješnost odvojenog prikupljanja otpada polazi od poštovanja pravila koja važe za odreñene vrste i kategorije otpada. Kada govorimo o komunalnom otpadu tada se iskoristivim tj. korisnim frakcijama smatraju papir i karton, plastika, tekstil, staklo, metali, glomazni otpad pretežno metalnog sastava, biorazgradivi otpad i zeleni otpad. Uz korisne frakcije u komunalnom otpadu se javlja i odgovarajući udio štetnih (opasnih) frakcija kao što su: akumulatori, baterije, lijekovi, boje i lakovi, otapala, ulja, žarulje itd. Za svaku vrstu otpada potrebno je točno odrediti veličinu, vrstu, boju i broj spremnika ili posuda. Opće mjere za odvojenim prikupljanjem iskoristivih/štetnih frakcija komunalnog otpada su sljedeće:

• primarnu reciklažu i odvojeno sakupljanje otpada provoditi samo za one otpadne tvari koje se mogu tehnički i financijski vratiti u kružni tok;

• postaviti reciklažne otoke(zeleni otoke) za izdvojeno skupljanje papira, stakla, PET ambalaže i metalne ambalaže te problematičnih tvari kao što su lijekovi i baterije;

• osigurati izdvojeno skupljanje otpada u reciklažnom dvorištiu (ili transfer stanici); • organizirati izdvojeno skupljanje glomaznog otpada; • skupljati svežnjeve, kartonske ambalaže iz trgovina u naseljima; • osigurati izdvojeno skupljanje zelenog otpada s javnih površina te njegovo

kompostiranje kao i izdvojeno skupljanje biootpada iz domaćinstava i turističke privrede u posebnim posudama koje se takoñer moraju uvesti kao druga posuda te njegovo kompostiranje;

• provesti edukaciju potrošača putem radija, televizije, natpisima u tisku i svim ostalim načinima javnog informiranja;

• edukaciju od strane osoba koje imaju adekvatno znanje o toj problematici započeti u najranijoj dobi preko vrtića, u osnovnim i srednjim školama, te u poduzećima i ostalim ustanovama u nadležnosti lokalne uprave.

5.2.3. Mjere odvojenog sakupljanje putem reciklažnih dvorišta Kako bi se spriječilo nastajanje divljih, a posebno kako bi se odvajao korisan otpad iz komunalnog otpada i smanjila njegova ukupna količina potrebno je predvidjeti izgradnju reciklažnog dvorišta u što kraćem roku, a postojeće reciklažno dvorište 6.MAJ-a dograditi i preurediti po modelu kako se odluči u tijelima zainteresiranih općina. Reciklažno dvorište je stacionarno nadzirano mjesto za izdvojeno odlaganje različitih vrsta otpadnih tvari koje nastaju u domaćinstvu. Reciklažna dvorišta su ujedno i mjesta gdje grañani mogu dobiti informacije o gospodarenju s otpadom, načinima smanjenja količina otpada i njegovoj oporabi. Na području Grada Buja, za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem reciklažnih dvorišta potrebno je primijeniti sljedeće mjere:

• osigurati lokaciju tlocrtne površine 500-1000 m2 sa svim potrebnim infrastrukturnim objektima i priključcima (struja, voda, telefon, nepropusna podloga, kanalizacijski sustav s separatorom, objekt za zaposlene),

• radno vrijeme treba prilagoditi načinu života i potrebama gravitirajućeg stanovništva, • nadzor nad radom reciklažnog dvorišta povjeriti kvalificiranom i obučenom osoblju, • predvidjeti izdvojeno sakupljanje samo onih otpadnih tvari za koje je osigurano

postupanje u skladu s zahtjevima cjelovitog sustava (korisne i problematične tvari), • obzirom na strukturu komunalnog otpada predvidjeti posude odgovarajućeg

volumena za: papir; karton; bijelo i obojeno ambalažno staklo; bezbojno ravno staklo; drvo (ambalaža i sl.); PET ambalažu; metalne limenke od pića i napitaka; polistiren (PS),; stiropor; tekstil; zeleni otpad (trava, lišće, granje i sl.); kućanske aparate (bijela tehnika); metale u; obojene metale i kablove; akumulatore; baterije otpadno motorno ulje i sl.

• preporuča se uvijek jasno odijeliti izdvojeno skupljanje štetnih, odnosno opasnih tvari od odvajanja otpadnih tvari koje direktno ne ugrožavaju okoliš, odnosno zdravlje ljudi. Iz tog razloga se prakticira primjena posebno zatvorenih kontejnera za skupljanje štetnih odnosno opasnih tvari.

5.2.4. Mjere odvojenog sakupljanja putem zelenih otoka Zeleni otok predstavlja podvrstu reciklažnog dvorišta za one reciklabilne materijale koji se stvaraju u najvećim dnevnim količinama. Sastoji se od ureñene površine s odgovarajućim tipom i količinom posuda za separatno izdvojene materijale. Takoñer se znaju koristiti specijalno dizajnirani kontejneri i posude čime se postiže veći estetski efekt izgleda ureñene površine. Na području Grada Buja, za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem zeleni otoka potrebno je u obzir uzeti sljedeće mjere:

• maksimalna udaljenost od mjesta stanovanja do zelenog otoka ne smije biti veća od 350 m,

• osigurati lokaciju tlocrtne površine ne manju od 50 m2 u svakom naselju iznad 100 stanovnika,

• zeleni otok mora biti asfaltirana površina s dobrom drenažom kišnice, • prostor zelenih otoka mora biti uočljiv, osvijetljen, pregledan i dovoljno velik za

smještaj predviñenih kontejnera i za manipulacije pražnjenja, • u zelenim otocima prikupljati otpadni papir, staklo, PET i metalnu ambalažu od pića i

napitaka, • prikupljati i problematične tvari kao što su lijekovi i baterije, • kapaciteti većih spremnika moraju biti min. 2 m3 , a manjih 20 lit., • učestalost pražnjenja je prema potrebi.

Izgradnja zelenih otoka treba ići u isto vrijeme kada i edukacija i informiranje stanovništva u lokalnim glasilima, putem letaka i sl. o namjeni i svrsi grañenja istih.

Posebnu pozornost treba obratititi putem kraćih predavanja po mjesnim odborima u kojima bi se lokalno stanovništvo upoznalo:

- sa razlogom odvojenog skupljanja otpada - osnovnim informacijama što je u domaćinstvu opasan a što neopasan otpad i kako s

njima postupati - sa koristima odvojenog sakupljanja otpada za pojedinca i društvo (direktna financijska

korist i opća korist) - sa postupcima kompostiranja otpada (oprema, što je biorazgradiv otpad, koji otpad se

može kompostirati i kako i gdje koristiti kompost) Izgradnja zelenih otoka planirati će se godišnje za pojedina naselja, a početak aktivnosti planira se u 2009. godini. 5.2.5. Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada u gospodarskim djelatnostima Kao i u slučaju gospodarenja s komunalnim otpadom iz domaćinstava, svi gospodarski subjekti, proizvoñači miješanog komunalnog otpada i otpada sličnog komunalnom, moraju poduzeti mjere za odvojeno prikupljanje pojedinih frakcija. Svaki gospodarski subjekt dužan je ustrojiti odvojeni sustav prikupljanja prema svojoj djelatnosti uz obavezno izdvajanje korisnih komponenti komunalnog otpada. Navedeno znači da u okvirima radnog prostora mora biti osigurano jedno ili više mjesta za odlaganje papira, plastike, metalnog otpada, PET-a, drva, tekstila, posebnih kategorija otpada i komponenti glomaznog otpada. 5.2.6. Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada iz javnih i uslužnih djelatnosti Kao i u prethodnom slučaju, komponente komunalnog otpada potrebno je odvojeno prikupljati u sklopu radnih prostora javnih i uslužnih djelatnosti. Sustav prikupljanja je potrebno ustrojiti prema tipu djelatnosti. Kod škola i ustanova naglasak je potrebno staviti na prikupljanje papira. U državnim službama naglasak je osim na papir potrebno staviti i na odvojeno prikupljanje problematičnih tvari (toneri, plastika, uredski materijal). Hoteli, restorani i slične ugostiteljske djelatnosti uz iskoristive komponente komunalnog otpada, naglasak trebaju dati i na odvojenom prikupljanju biootpada. Zdravstvene ustanove trebaju takoñer odvojeno prikupljati papir i plastiku, a ostale otpadne tvari prema Pravilniku o postupanju s medicinskim otpadom. 5.2.7. Komposteri Zeleni otpad s javnih površina nikako se ne smije miješati s komunalnim otpadom, već se treba zasebno prikupiti i obraditi u zasebnom toku (kompostiranje). Kako bi se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša provodio plan smanjenja nastanka komunalnog otpada, odnosno, kako bi se iz komunalnog otpada izdvojio organski, korisni otpad potrebno je:

- predvidjeti način nabavke kompostera za domaćinstva kako bi se kako bi se u samim domaćinstvima izdvajo organski otpad i kasnije koristio za prihranjivanje vrtova i zelenih površina. Ta aktivnost može se planirati na nekoliko načina – bilo da općina kupi i podjeli kompostere zainteresiranim domaćinstvima ili da se kroz komunalnu naknadu stimuliraju oni koji se odluče na kupnju.

- educirati stanovništvo kroz radionice i tematska predavanja o važnosti odvajanja i kompostiranja otpada

- educirati stanovništvo pisanim materjalima i predavanjima opostupcima kompostiranja otpada

Grad će sukladno mogućnostima i potrebama u reciklažnom dvorištu predvidjeti mjesto za veći komposter u kojem bi se kompostirao otpad od održavanja zelenih površina na području grada.

5.2.8 Odvojeno sakupljanje otpada u domaćinstvima Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada, najvećim dijelom se realizira u domaćinstvima. Odvojeno prikupljeni papir, plastika, metal, opasne komponente (npr. baterije i lijekovi) i staklo mora se zbrinjavati putem zeleni otoka odnosno reciklažnog dvorišta (transfer stanica). Izdvojeni biootpad se može prikupljati u manje bioposude, a kada se iste napune, prazne se u veće bioposude koje se nalaze uz posudu za miješani komunalni otpad. 5.2.9. Odvojeno prikupljanje glomaznog kućnog otpada i grañevnog otpada Potrebno je omogućiti da se glomazni kućni otpad prikuplja u za to postavljenim kontejnerima ili na unaprijed odreñenim lokacijama, te da se odvoz istog obavlja u odgovarajućim vremenskim intervalima ovisno o mikrosredini. Takoñer se uz reciklažna dvorišta moraju osigurati prostori min. površine od 0,5 ha kako bi se na tu lokaciju sakupljao glomazni otpad (uključujući i stara vozila) iz akcija čišćenja i kako bi se isti predobrañivao odjeljivanjem pretežito metalnog od pretežito nemetalnog dijela otpada. Gospodarenje grañevnim otpadom podrazumijeva skup aktivnosti i mjera koje obuhvaćaju odvojeno skupljanje, uporabu i/ili zbrinjavanje grañevnog otpada. Grad Buje dužan je osigurati preuzimanje grañevnog otpada sa svojeg područja tj. osigurati prostor (reciklažno dvorište za grañevni otpad) namijenjen razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju grañevnog otpada. Upravljanje tim reciklažnim dvorištem za grañevni otpad može vršiti svaka pravna i fizička osoba-obrtnik koja ima dozvolu odnosno koncesiju prema Zakonu o otpadu za pojedinu ili više djelatnosti gospodarenja otpadom. Za gospodarenje grañevnim otpadom (potreba za ovlaštenim koncesionarom) Grad je Prostorno planskom dokumentacijom predvidio dvije lokacije. Te dvije lokacije za izgranju reciklažnog dvorišta za grañevni otpad nalaze se Gambociji i Kaldaniji. Lokacija Gambocija prostire se na cca 2,0 ha a lokacija Kaldanija na cca 1.0 ha. Na obje lokacije potrebno je pristupiti rješavanju imovinsko pravnih poslova obzirom da navedene površine nisu u vlasništvu grada. Zatim treba izraditi tehničku dokumentaciju radi dobivanja grañevinske dozvole. 5.2.10. Informiranje javnosti u cilju ostvarivanja maksimalnog efekta sustava odvojenog skupljanja otpada Uspjeh i realizacija svih zadanih ciljeva glede reciklaže otpada značajno ovisi o informiranosti i kontinuiranom obrazovanju svih učesnika u procesu stvaranja i gospodarenja otpadom. Stoga je nužno kontinuirano informiranje i obrazovanje svih sudionika u procesu odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. Sustavno informiranje javnosti o aktivnostima o načinima i važnosti primarne reciklaže potrebno je obavljati putem pisanih medija, radija i televizije. Stanovništvo grada potrebno je kroz radionice, pisane materjale i predavanja educirati o:

- potrebama razvrstavanja otpada - pravilnom postupanju s otpadom - štetnosti divljih odlagališta po okoliš - pravilnom korištenju energije i mogućim uštedama energije u domaćinstvima - mjerama i akcijama koje se namjeravaju poduzeti kako bi se spriječilo neovlašteno

odlaganje otpada - o mjerama, poticajima i akcijama usmjerenim za štednju energije

Za edukaciju treba predvidjeti dinamiku akcija i potrebna sredstva za predavače i pisane materjale. Edukacija će se provoditi i u suradnji sa nevladinim udrugama za zaštitu okoliša ( Zelena Istra)

5.2.11. Mjere oporabe odvojeno prikupljenog komunalnog otpada Primarna reciklaža s jedne strane obuhvaća odvojeno sakupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih otpadnih tvari, a s druge strane podrazumijeva cjelovito iskorištavanje odnosno tržišno vrednovanje odvojeno sakupljenih vrsta otpada. Kao opća mjera je navedeno da se primarnu reciklažu i odvojeno sakupljanje otpada provodi samo za one otpadne tvari koje se mogu tehnički i financijski vratiti u kružni tok. Nije opravdano organizirati odvojeno sakupljanje za otpadne tvari koji nema unaprijed osiguran postupak iskorištavanja odnosno tržišnog vrednovanja. U svrhu sprečavanja štetnog utjecaja na okoliš, sakupljanje, oporaba, zbrinjavanje i druge djelatnosti u svezi s oporabom otpada koji sadrži ili je onečišćen opasnim tvarima mora se na mjestu nastanka, odnosno na mjestu prikupljanja u svim slučajevima u kojima je to moguće, prethodno očistiti od štetnih tvari i/ili dekontaminirati u skladu s odgovarajućim propisima i zakonima. Efikasnost primarne reciklaže je odreñena količinom ali i kvalitetom odvojenog otpada. Kvaliteta sekundarne sirovine odreñuje i mogućnosti kasnije oporabe materijala. Odvojeno prikupljeni komunalni otpad u reciklažnim dvorištima (transfer stanicama), zelenim otocima, te komponente glomaznog otpada, mora se proslijediti na daljnju oporabu isključivo putem ovlaštenih prikupljača i obrañivača kako bi se tijekom reciklaže i oporabe jamčili visoki standardi zaštite okoliša. Zeleni otpad se kompostira u svrhu dobivanja komposta pogodnog za ureñenje javnih zelenih površina. Na taj način garantira se kvalitetna obrada i oporaba materijala u kontroliranim uvjetima s primijenjenim tehničkim mjerama zaštite okoliša.

5.3. Primarna reciklaža i njen značaj u konceptu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom predstavlja danas uobičajeni sustav kojim se definiraju zbirne radnje u gospodarenje otpadom, a koji nema jedinstveni shematski prikaz već jedino jedinstveni načelni prikaz. U principu svaki pa i najjednostavniji način gospodarenja otpadom možemo smatrati vrstom gospodarenja otpadom koji ima sljedeće osnovne podcjeline:

• Prikupljanje otpada, • Transfer otpada, • Zbrinjavanje otpada uključivo obradu, • Odlaganje otpada.

Uobičajeno se smatra kako suvremeno cjelovito gospodarenje otpadom prvenstveno znači ostvarivanje pozitivnih prinosa zaštiti okoliša, ali u okvirima cjelovite eko-bilance. Pritom pod eko-bilancama obično podrazumijevamo korištenje korisnih dijelova otpada (sirovinskih i energetskih) te zbrinjavanje otpada na način da je ostatak po volumenu što manji, što manje (biološki) reaktivan i ne zaostaju toksične komponente za odlaganje. Za smanjenje biološke aktivnosti potrebno je izdvojiti biootpad te isti kompostirati. Kompost pritom trebamo smatrati rekuperacijskim proizvodom što znači da koncepcija primarne reciklaže može omogućiti njegovu bolju kvalitetu. Primarna reciklaža predstavlja jedan od oblika separatnog prikupljanja otpada kako bi se smanjila potreba za njegovom naknadnom separacijom. Reciklaža predstavlja izdvajanje specifičnih sastojaka otpada u svrhu ponovnog korištenja kao istovrsnog materijala ili kao materijala u druge namjene. U principu nije moguće primarnom selekcijom postići visoku razinu razdvajanja otpada što nije samo vezano uz tehničke već i kulturne i slične sociološke kriterije.

Koncept primarne reciklaže koji se primjenjuje je sa jedne strane posljedica državne strategije gospodarenja otpadom i njenih ciljeva, ali i regionalnih i lokalnih specifičnosti gdje vrlo značajnu ulogu ima navika lokalnog stanovništva.

Koncept pristupa primarnoj reciklaži vezan je najčešće uz provoñenje sljedećih aktivnosti: • odvojeno prikupljanje pojedinih tokova otpada na okućnicama, • instaliranje zelenih otoka, • iInstaliranje reciklažnih dvorišta (transfer stanica), • specijalizirano prikupljanje glomaznog otpada (svakodnevno, periodično ili po pozivu).

Odvojeno prikupljanje pojedinih tokova otpada na okućnicama u konačnici se danas svodi eventualno na razdvojeno prikupljanje biootpada od ostalog toka otpada. U ruralnim sredinama takvo prikupljanje može biti u funkciji primarne reciklaže ukoliko se od biootpada proizvodi kompost. Kao što je funkcija zelenih otoka nezaobilazna kod primarne selekcije papira, stakla, aluminija te plastike, tako je funkcija reciklažnih dvorišta (transfer stanica) nezaobilazna kod prikupljanja posebnih vrsta otpada. Specijalizirano prikupljanje glomaznog otpada (svakodnevno, periodično ili po pozivu) vezano je uz izabrani koncept reciklažnih dvorišta (transfer stanica), ali i koncept koncesija za posebne vrste otpada. Postoje različita mišljenja o uspješnosti provoñenja primarne reciklaže te se za neke krajeve zna govoriti kako postiže do 50-60% ukupne količine otpada dok je na drugim lokacijama ispod 10%. Za ocjenjivanje preciznih vrijednosti bitno je orijentirati se prvenstveno na kućni komunalni otpad bez ruševnog otpada te drugih tokova otpada koji se usmjeravaju drugim tokovima prikupljanja. U principu kod primarne selekcije rijetko kada možemo govoriti o efikasnosti većoj od 30%, ali isključivo kod komunalnog otpada koji nastaje na okućnicama. Za kvalitetno provoñenje primarne reciklaže potrebno je imati postavljene organizacijske i gospodarske principe koji minimalno uključuju sljedeće:

• pravni okvir (državni, regionalni, lokalni, - zakoni, operativni planovi, odluke...) • sustav prikupljanja (definiran pravnim okvirom i dopunjen lokalnim tehničkim

zahtjevima) • tržište prikupljenih i izdvojenih materijala (kod postojanja lokalnog ili regionalnog

tržišta moguća promptnija provedba primarne selekcije) • reciklažna dvorišta ili transfer stanice, te zelene otoke kao tehnički minimum • specifikacije prikupljenih sekundarnih sirovina (specificirane prikupljene sekundarne

sirovine glede specifičnih nečistoća održavaju tržišnu vrijednost istih i ekonomski održavao ovaj dio sustava gospodarenja)

• podršku javnosti i svih sudionika (program aktivnosti sa javnosti treba biti permanentan i to kako na lokalnoj tako i na regionalnoj razini kako bi javnosti bio jasna cjelovitost postupka gospodarenja otpadom).

Slika 3: Konceptualni princip primarne selekcije komunalnog otpada

5.4 Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Već se nekoliko desetljeća pokušava osmisliti sustav gospodarenja otpadom kojim će se spriječiti ne samo ugrožavanje okoliša nego i samog čovjeka tj. njegovog zdravlja. Rast otpada je uzrokovan porastom životnog standarda i potrošačkih navika, velikim industrijskim rastom koji s sobom nosi i povećanu proizvodnju otpada uključujući i opasan otpad. Nastojanja da se količina otpada za odlaganje smanji te da se isti zbrine na ekološki prihvatljiv način pokrenuta su još sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada su u EU donese i prve konkretne zakonske odredbe. U zadnjih tridesetak godina osmišljeno je i više tehničko- tehnološki postupaka za obradu različitih vrsta otpada koji su sastavni dijelovi sustava gospodarenja otpadom na razini pojedinih gradova odnosno regija. Koncept "Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom" pri tome podrazumijeva provoñenje cijelog niza mjera koje se odnose na praćenje i postupanje s otpadom od mjesta nastanka pa do mjesta konačnog zbrinjavanja. Mjere se odnose na prihvat, reciklažu, obradu i zbrinjavanje, i moraju se voditi kriterijima zaštite okoliša, ekonomskim načelima i društvenom prihvatljivošću. 5.4.1 Osnovne postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom imaju za osnovni cilj ostvariti pozitivni učinak na okoliš kako se generiranjem otpada ne bi narušile postojeće ekološke bilance i ravnoteža. Navedeno se može postići samo odgovornim i razumnim postupanjem s proizvedenim otpadom čime se jedino može jamčiti društveni razvitak u skladu s prirodom, što je terminološki definirano pojmom održivog razvoja. U tom smislu osnovne postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom polaze od načela potpunog nadzora otpada od mjesta nastanaka pa do mjesta konačne obrade i zbrinjavanja. Izmeñu ove početne, i krajnje točke postoji cijeli niz mjera koje su u postupku provoñenja hijerarhijski podreñena jedna drugoj. Sukladno zakonskoj regulativi, cjeloviti sustavi

OKUĆNICE Nesortirani komunalni otpad

Uklapanje u tok sekundarne selekcije

Eko-otoci Reciklažna dvorišta Sustav dviju posuda Sustav više posuda

Direktna materijalna selekcija

gospodarenja otpadom definiraju zbirne radnje u okviru tehničkih i organizacijskih normi koje sukladno tehničkim i ekonomskim polazištima uključuju slijedeće hijerarhijske postavke:

• Izbjegavanje nastanka otpada, • Smanjenje količina i vrsta otpada, • Ponovna upotreba otpada za istu namjenu uz obradu, • Ponovna upotreba bez obrade, • Recikliranje otpada, iskorištavanje uz obradu, • Obrada otpada, • Odlaganje otpada.

Navedene postavke utjelovljuju cjelovitu verziju IVO koncepta (Izbjegavanje- Vrednovanje-Oporaba-Odlaganje) koja je općeprihvaćena univerzalna koncepcija za postupanje s svim vrstama otpada. IVO koncept je u potpunosti implementiran na razini tehničkih propisa i Strategija gospodarenja otpadom te se u Hrvatskoj postojeći sustav gospodarenja "prikupi i odloži" prilagoñava navedenom konceptu. Sustav objedinjuje uporabu velikog broja specifičnih mjera i metoda koje su vezane uz prethodno navedene aktivnosti od izbjegavanja i smanjenja količina otpada, separatnog prikupljanja otpada, uporabe i reciklaže tako prikupljenog otpada, prijevoza i privremenog skladištenja otpada, obrade i konačnog zbrinjavanja. 5.4.2 Osnovni elementi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Svaka mjera "cjelovitog sustava gospodarenja" ima specifičnu ulogu u planiranom sustavu gospodarenja otpadom. Za provoñenje prethodno navedenih postavki i mjera koje činu teoretsku osnovu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom potrebno je u praksi definirati elemente za njegovo provoñenje. Shema s glavnim elementima cjelovitog sustava gospodarenja otpadom po IVO konceptu prikazana je na slici 4.

Slika 4: Elementi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Nastanak otpada:

• Otpad nastaje gotovo u svim djelatnostima. Kada je u pitanju komunalni otpad, nastanak se većim dijelom veže uz domaćinstva a manjim dijelom na industrijske djelatnosti koje ipak po svojstvima proizvode otpad različit od komunalnog;

Postupanje s otpadom: • Podrazumijeva one aktivnosti manipulacije s otpadom kojima s isti odlaže u za to

predviñene kante i kontejnere. Navedeno uključuje i aktivnosti odvojeno prikupljenog dijela otpada putem posebnih posuda (Eko - otoci ili Eko - otoci) ili u za to predviñenim mjestima (reciklažna dvorišta);

Privremeno odlaganje tj. skladištenje: • Obavlja se na unaprijed odreñenim mjestima u sklopu adekvatnih posuda ili

pretovarnih stanica; Sakupljanje privremeno skladištenog otpada:

• Uključuje radnje njegovog prekrcaja i/ili pretovara; Prijevoz privremenog skladištenog otpada:

• Podrazumijeva radnje prijevoz i pretovar otpada u veća/manja vozila do mjesta obrade odnosno konačnog zbrinjavanja;

Obrada otpada: • Podrazumijeva aktivnosti tretiranja otpada bilo u sklopu pogona za reciklažu ili u

kompostnim odnosno termičkim jedinicama. Odlaganje:

• Odlaganje je konačno zbrinjavanje u okviru ureñenog odlagališnog prostora. Cjeloviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom ne mora se razumljivo ograničiti samo na gospodarenje komunalnim otpadom veće se u isti sustav prema potrebi mogu uključiti i drugi proizvodni tokovi otpada s svojstvima sličnim komunalnom otpadu. Meñutim komunalni otpad predstavlja praktično jedini tok koji se u većim količinama pojavljuje svakodnevno. Gospodarenje komunalnim otpadom započima na mjestu njegovog nastanaka. Naime u ovoj početnoj točki cjelovitog sustava gospodarenja se postavljaju zahtjevi za smanjenje nastanka otpada koji uvelike ovise o ponašanju pojedinca i društva u cjelini. U cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom definirane su kategorije i vrste otpada. Svaka kategorija i vrsta otpada ima zaseban tok obrade i zbrinjavanja.

Nastanak otpada

Postupanje s otpadom

Odlaganje, privremeno skladištenje

Sakupljanje

Odlaganje

Eko-otoci Reciklažna dvorišta

Prijevoz Obrada

Mnoge korisne komponente otpada mogu se izdvojiti i separatno prikupljati u za to predviñenim mjestima. Odvojeno prikupljanje otpada predstavlja polazište suvremenog gospodarenja i njime se omogućava se očuvanje prirodnih resursa (manje sirovina), štednja energije, izbjegava se nastajanje otpada i na taj način potencijalno zagañenje okoliša. U cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom, dvije su glavne odrednice odvojenog prikupljanja i to izdvajanje iskoristivih komponenti kao sekundarnih sirovina i izdvajanje problematičnih tvari s ciljem njihove detoksikacije i recikliranja. Odvajanje otpada na mjestu nastanka, bilo da se radi o korisnim ili problematičnim tvarima, podrazumijeva njihovo odlaganje i privremeno skladištenje u posebnim prihvatnim jedinicama. Miješani komunalni otpad se odlaže se u za to pripremljene posude i kontejnere koji su rasporeñeni u svakoj ulici, ispred kuće odnosno domaćinstava. Iskoristive ili problematične tvari takoñer se odlažu u posude ali u sklopu posebno opremljenih prostora kao što su reciklažna dvorišta ili Eko - otoci. Ovi prostori su opremljeni posebnim prihvatnim spremnicima koji su količinski postavljeni obzirom na broj gravitirajućih stanovnika odnosno kućanstava. Odloženi otpad u spremnicima, prikuplja se putem odgovarajućih kamiona tj. pogodnog voznog parka koji mora biti prilagoñen sustavu prikupljanja. Sakupljanje podrazumijeva jednostavne operacije punjenja voznog parka otpadom, koji se odvozi na privremeno skladištenje prema transfer stanici ili direktno na obradu odnosno zbrinjavanje. Obrada prikupljenog komunalnog otpada podrazumijeva postupke mehaničke obrade, mehaničko-biološke obrade, fizikalno kemijske obrade, biološke obrade i različitih oblika termičke obrade. Iz karaktera pojedinih tehnologija za obradu otpada, vidljivo je da iste podrazumijevaju iskorištenje korisnih svojstava u materijalne i energetske svrhe, smanjenje volumena otpada i uklanjanje njihove eventualne toksičnosti. 5.4.3 Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Grada Buja Planom gospodarenja otpadom Istarske županije za razdoblje 2007. - 2015. godine, predviñeno je formiranje mreže reciklažnih dvorišta, transfer stanica i kompostana u sklopu razvoja novog, cjelovitog sustava gospodarenja otpadom istarske županije.. Navedenim "Planom" i Prostornim planom Istarske županije predviña se ureñenje ukupno 3 reciklažnih dvorišta s transfer stanicom i kompostanom na području Županije. Prostornim planom Istarske županije nije predviñena izgradanja reciklažnog dvorišta na području Grada Buja, no, svim jedinicama lokalne samouprave, pa tako i Gradu Buje ostavljena je mogućnost da po potrebi predvide i veći broj reciklažnih dvorišta i transfer stanica od onih koje su odreñene županijskim Planom. U skladu s time, kao i sa Strategijom gospodarenja otpadom RH u kojoj se kao cilj navodi 25% odvojeno skupljenog otpada u 2025. godini te se predviña i proširenje predloženog sustava reciklažnih dvorišta i Eko-otoka, otvara se mogućnost za uspostavu reciklažnog dvorišta, kao i ostalih elemenata cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Buja. 5.4.4 Osnovni elementi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Grada Buja Kada je u pitanju Grad Buje, osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom čine redom elementi kako slijedi: izbjegavanje i smanjivanje količina otpada, odvojeno skupljanje

otpada (primarna reciklaža), skupljanje i prijevoz otpada, skladištenje otpada, obrada otpada i odlaganje otpada. Navedeni princip djelovanja sustava s procesnim tokovima je prikazan na donjoj shemi. Slika 5: Tokovi otpada u sklopu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

1) Eko - otoci Na području Grada Buja nije u potpunosti ustrojen sustav odvojenog prikupljanja otpada putem Eko - otoka, pa ga je time potrebno organizirati, kao jedan od elemenata predviñenog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. 2) Posude za odlaganje otpada iz kućanstva Trenutno se, otpad nastao u kućanstvima na području Grada Buja, prikuplja pomoću 335 kontejnera za komunalni otpad, i papir. Time su zadovoljene osnovne potrebe stanovništva vezano uz odlaganje otpada, no uspostavom sustava prikupljanja otpada pomoću odvojenih posuda omogućilo bi se i odvajanje korisnih frakcija otpada na samom mjestu nastanka. Taj cilj je djelomično ostvaren postavljanjem kontejnera za komunalni otpadi papir, no zbog lokacijskih značajki Grada Buja, komplicirano je, i sa ekonomske strane a i sa tehničke, postaviti Eko - otoke na takav način da se omogući svim stanovnicima jednostavan pristup te odvajanje otpada. U tom smislu, nadopunjavanje postojećeg sustava Eko - otoka posudama za odvojeno prikupljanje frakcija otpada koje bi se postavilo za potrebe kućanstava, znatno bi unaprijedilo mogućnosti za adekvatno tretiranje otpada na području Grada Buja. 3) Reciklažno dvorište Reciklažno dvorište predstavlja nadzirano i posebno opremljeno mjesto za izdvojeno odlaganje korisnog dijela komunalnog otpada. Reciklažno dvorište može biti ureñena javna površina na kojoj su postavljene posude za odlaganje različitih vrsta otpada ili prostor sa grañevinama namijenjenim razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. U reciklažnim dvorištima može se ali i ne mora provoditi dodatna obrada otpada. Kao glavna uloga reciklažnih dvorišta ističe se prihvat i privremeno skladištenje dok je za konačnu obradu (fino sortiranje, prešanje, baliranje) zaduženo reciklažno dvorište unutar

Eko-Zeleni otoci

Posude za odlaganje otpada iz kućanstva

Industrija

Sekundarne sirovine

Reciklažno dvorište, transfer stanice, sabirna dvorišta

Proizvodni neopasni otpad

Kućanstva Transport CZGO

CZGO. Reciklažnim dvorištima minimalno treba osigurati odvojeno skupljanje papira, kartona, stakla, plastike, metala, zelenog (biorazgradivog) otpada, te opasnih komponenti komunalnog otpada (baterija, akumulatora i lijekova). S obzirom na mali broj stanovnika u odnosu na površinu, te ujedno i na relativno malu količinu komunalnog otpada koji nastaje u domaćinstvima, za Grad Buje bi u ovom trenutku zadovoljavajuće rješenje bilo i uspostaviti odgovarajuću mrežu transfer - stanica i sabirnih dvorišta koje predstavljaju mjesta za odvojeno prikupljanje osnovnih vrsta komunalnog otpada, a koji nastaje na području Grada. Uspostavom adekvatnog reciklažnog dvorišta ili mreže transfer stanica za potrebe Grada, lokalnom stanovništvu omogućilo bi se sljedeće:

• jednostavno odlaganje, ali ujedno i razdvajanje otpada • smanjenje troškova odvoza otpada • takoñer, za očekivati je kako bi tako olakšano odlaganje svih vrsta otpada kao

posljedicu imalo i reduciranje količine neadekvatno i nepropisno odloženog otpada, čime bi se omogućilo i rješenje još jednog od problema Grada Buja vezanih uz otpad - divljih odlagališta

4) Transport Komunalno poduzeće 6.maj d.o.o., koje u ovom trenutku obavlja sakupljanje i prevoz otpada na području Grada Buja raspolaže sa odgovarajućim kapacitetima da podrži jedan sustav poput navedenog. 5.5. Suradnja s inspekcijskim službama Potrebno je osigurati stalnu komunikaciju komunalnog redara sa Sanitarnom inspekcijom i sa inspekcijom Zaštite okoliša Istarske županije kako bi se spriječilo onečišćenje okoliša opasnim i neopasnim otpadom, nepravilno postupanje s kemikalijama i biocidnim pripravcima. Potrebno je izvršiti provjeru svih privrednih subjekata koji su registrirani na području općine glede njihovog postupanja s otpadom i sa njima uspostaviti stalnu komunikaciju i suradnju, posebno kroz edukacijske programe.

6. REOSLIJED AKTIVNOSTI I PREGLAD FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA DJELOVANJE SUSTAVA GOSPODARENJA

OTPADOM Ovim Planom predviñaju se aktivnosti gospodarenja otpadom koje obuhvaćaju poticanje izdvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada uz primjenu načela ″onečišćivač plaća″. Iznimno, za komunalni otpad iz kućanstva mogu se primjeniti i drugi obračunski kriteriji u skladu s propisom kojim se ureñuje komunalno gospodarstvo. Pregled konkretnih mjera koje je potrebno provesti kako bi se dosegli predstavljeni ciljevi, te nositelja i sudionika, kao i potrebna financijska sredstva te rokovi prikazani su tablicom 5.

Tablica 5 : Mjere, nositelji, potrebna sredstva i rokovi za provedbu zadanih mjera

MJERA Uspostava sustava za odvojeno sakupljanje, sortiranje, predobradu i obradu otpada

NOSITELJI Grad Buje 6. maj d.o.o. Proizvoñači, skupljači i obrañivači otpada

1 SREDSTVA Iznos ukupnih potrebnih sredstava za sada nije

moguće procjeniti IZVORI

SREDSTAVA Državni proračun, županijski proračun, proračun Grada Buja, Fond, meñunarodni fondovi, javno - privatno partnestvo, gospodarski subjekti

ROK PROVEDBE

2013

MJERA Organizacija prijevoza odvojenog sakupljanja otpada NOSITELJI Grad Buje

6. maj d.o.o. SREDSTVA Iznos ukupnih potrebnih sredstava za sada nije

moguće procjeniti 2 IZVORI

SREDSTAVA Državni proračun, županijski proračun, proračun Grada Buja, Fond, meñunarodni fondovi, javno - privatno partnestvo, gospodarski subjekti

ROK PROVEDBE

2013

MJERA Prostorno planska dokumentacija izgradnje reciklažnog dvorišta s transfer stanicom

NOSITELJI Grad Buje 6.maj d.o.o.

3 SREDSTVA Iznos ukupnih potrebnih sredstava za sada nije moguće procjeniti

IZVORI SREDSTAVA

Državni proračun, županijski proračun, proračun Grada Buja, Fond, meñunarodni fondovi, javno - privatno partnestvo, gospodarski subjekti

ROK PROVEDBE

2010

MJERA Izgradnja reciklažnog dvorišta NOSITELJI Grad Buje



SREDSTAVA Državni proračun, županijski proračun, proračun Grada Buja, Fond, meñunarodni fondovi, javno- privatno partnestvo, gospodarski subjekti

ROK PROVEDBE

2012

MJERA Kompostana NOSITELJI Grad Buje



SREDSTAVA Državni proračun, županijski proračun, proračun Grada Buja, Fond, meñunarodni fondovi, javno- privatno

partnestvo, gospodarski subjekti ROK

PROVEDBE 2012

MJERA Izgradnja i opremanje reciklažnih otoka, tzv. «zelenih otoka»


6 SREDSTVA 70.000,00 IZVORI

SREDSTAVA Proračun Grada Buja, komunalno poduzeće

ROK PROVEDBE

2010

MJERA Postavljanje adekvatnih posuda za odvajanje prikupljenog odpada po kućnim brojevima



SREDSTAVA Proračun Grada Buja, komunalno poduzeće

ROK PROVEDBE

2010

MJERA Sustavna sanacija divljih odlagališta otpada i sprečavanje nastajanja novih

NOSITELJI Grad Buje


SREDSTAVA Proračun Grada Buja

ROK PROVEDBE

Trajno

MJERA Otkup zemljišta za grañenje deponije i izrada potrebne dokumentacije za ishoñenje grañevinskih dozvola

NOSITELJI Grad Buje



ROK PROVEDBE

2010

MJERA Edukacija javnosti po pitanju provedenih unaprijeñenja sustava odvojenog prikupljanja otpada

NOSITELJI Grad Buje



ROK PROVEDBE

Trajno

MJERA Kontinuirana edukacija javnosti, stučnjaka i upravnih struktura Grada Buja kako o problematici otpada i gospodarenja otpadom, tako iI o mogućnostima za spriječavanja onečišćenja okoliša u općenitom smislu

(putem organiziranja I održavanja seminara, interneta, oglašavanja I sl.)

NOSITELJI Grad Buje



ROK PROVEDBE

trajno

6.1. Sredstva za provedbu Plana Sredstva za provedbu ovog plana kao potrebno je osigurati iz:

- proračuna grada i županije - sredstava Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva - sredstava iz predpristupnih fondova Evropske unije namijenjenih zaštiti okoliša - naknade za komunalne usluge - javno-privatno partnerstvo i sl.

7. ZAKLJUČAK Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) :

″Članak 17.

(1) Vlada, županije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i općine, u skladu sa svojim nadležnostima, potiču djelatnosti i aktivnosti u svezi sa zaštitom okoliša koje sprječavaju ili smanjuju onečišćavanje okoliša, kao i zahvate u okoliš koji smanjuju uporabu tvari, sirovina i energije, te manje onečišćuju okoliš ili ga iskorištavaju u dopuštenim granicama. (2) Vlada, županije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi, općine i pravne osobe s javnim ovlastima u području zaštite okoliša dužni su poticati informiranje, izobrazbu i poučavanje javnosti o zaštiti okoliša i održivom razvitku i utjecati na razvijanje svijesti o zaštiti okoliša u cjelini.„ Postupanje s otpadom na području Grada Buja uklapa se u cjelovitu sliku postupanja otpadom na nivou Istarske županije. Grad Buje će kao sastavni dio Istarske županije, aktivno sudjelovati u razradi i postupcima koji će afirmativno djelovati na postupanje sa otpadom, putem vlastitih resursa, ali i putem usklañivanja sa Istarskom županijom. Grad Buje mora aktivnije sudjelovati u ishoñenju informacija o tijeku, količinama, i karakteristikama otpada iz proizvodnih cjelina koje se nalaze na području Grada Buja, a sa ciljem smanjenja moguće ugroze djelovanjem navedenog otpada, na kvalitetu života u Gradu Buje u cjelini. Jedino sveobuhvatno rješenje problema otpada kako za Grad Buje, tako i za ostale jedinice lokalne samouprave koje čine "bujštinu" jest uspostava cjelovitog sustava za odvojeno prikupljanje otpada. Osnovni elementi takvog sustava su:

• CZGO • Reciklažna dvorišta, transfer stanice, sabirna dvorišta i kompostišta • Posude za odvojeno prikupljanje otpada (eko otoci, zvona, baje za krupni otpad,

posude za odvojeno prikupljanje za kućanstva) • Sustav prijevoza otpada

No svakako valja naglasiti kako je takav, cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, smislen jedino u slučaju da se primjeni na cijelo područje "bujštine", u protivnom bi najvjerojatnije bio

nedovoljno učinkovit s obzirom da bi došlo do prebacivanja kapaciteta predviñenog reciklažnog dvorišta i kompostišta. Takvo prebacivanje kapaciteta javilo bi se kao posljedica situacije da na područjima lokalnih samouprava koje okružuju područje Grad Buje ne postoje istovjetne mogućnosti (nisu uspostavljena adekvatna reciklažna dvorišta i kompostišta), te bi stanovništvo tih područja najvjerojatnije koristilo kapacitete za odlaganje Grada Buja, što bi dovelo do preopterećenja i posljedično nepravilnog funkcioniranja predviñenih kapaciteta. Takoñer, valja naglasiti kako je projekt uvoñenja takvog sustava za prikupljanje otpada, sa ekonomske strane prevelik korak za pojedinu lokanu samoupravu, samu za sebe, pa tako i za Grad Buje, već bi morao uključivati i adekvatnu potporu kako na Županijskom nivou, tako i na Državnom, pogotovo stoga što je pitanje gospodarenja otpadom na području Grada Buja pitanje i od Županijskog i Državnog interesa. U situaciji kakva je sada, tj. uzevši u obzir samo mogućnosti na nivou lokalne samouprave Grada Buja kao izdvojene cjeline, mogućnosti za unaprjeñenje sustava gospodarenja otpadom su na znatno nižem nivo, te se uglavnom svode na opće mjere u smanjenju generiranja otpada, a koje su primjenjive na svaku sredinu, pa tako i na područje Grada Buja. Divlji deponiji u Gradu Buje mahom nastaju odbacivanje grañevinskog materijala, sa malim postotkom opasnih tvari, tj. opasnog otpada. Opće mjere gospodarenja otpadom predstavljene su poglavljem 5, a u slučaju specifične primjene na područje Grada Buja to bi značilo sljedeće: 1) Unaprijediti sustav odvojenog prikupljanja otpada:

• Uspostava transfer - stanica/sabirnih dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada • postavljanje adekvatnih posuda za odvojeno prikupljanje otpada po kućnim brojevima • organizirati, u suradnji sa tvrtkom koncesionarom za odvoz otpada, sustav za

prikupljanje i pražnjenje takvih posuda 2) Edukacija javnosti po pitanju provedenih unaprjeñenja sustava odvojenog prikupljanja otpada 3) Kontinuirana edukacija javnosti, stručnjaka i upravnih struktura Grada Buja kako o problematici otpada i gospodarenja otpadom, tako i o mogućnostima za sprječavanje onečišćenja okoliša u općenitom smislu (putem organiziranja i održavanja seminara, interneta, oglašavanja, i sl.). 4) Sustavna sanacija divljih odlagališta otpada i sprječavanje nastajanja novih Gospodarenje otpadom i odvajanje korisnih dijelova otpadom od posebne je važnosti sada kada se planira Županijsko odlagalište otpadom i kada će doći se otpad prevoziti do njega – odvojeno sakupljanje uvelike će smanjiti troškove prijevoza do regionalnog centra što će direktno imati utjecaja na cijenu komunalne naknade. Regionalno odlagalište koncipirano je tako da u komunalnom otpadu NE SMIJE biti OPASAN otpad i u tom smislu potrebno je stalno educirati stanovništvo i privredne subjekte na području općine. Grad Buje želi svim mjerama iz ovog Plana postati ZELENI GRAD, ali isto tako, postupati sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07), Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (NN 85/07), plan gspodarenja otpadom u Istarskoj županiji (SN 14/08) i biti grad u kojoj će svaki stanovnik promišljati o ekologiji. Poglavarstvo Grada Buje treba donijeti Terminski plan provedbe Plana po zadanim smjernicama. Poglavarstvo Grada Buje će jednom godišnje, najkasnije do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnositi Gradskom vijeću izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom, a posebno vezano za Terminski plan koji će biti sastavni dio ovog Plana.

Usvojeno izvješće dostavlja se Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva te Agenciji za zaštitu okoliša. Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom novinama Grada Buja″. Klasa: 351-01/08-01/01 Ur.br.:2105/01-02-09-1 Buje, 26. ožujka, 2009.



Jasna Jušić v.r.

Documents

SLUŽBENE NOVINE GRADA BUJA GAZZETTA UFFICIALE DELLA … · 2013-03-06 · moru za prometne, pomorske prekršaje i havarije, legitimiranje i kontrolu dokumentacije. 5. Gradska vijeća