Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]

8/10/2019 Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 1/68

EDWARD FERGUSON, AMBASADOR BRITANIJE: NA[ PLAN JE OZBILJA

MNOGO JE,KUME...

www.slobodna-bosna.





RASPODJELA PLIJENAÔVI] NE]E U VLAST BEZ DODIKA?Nakon {to je osigurao da HDZ-u pripadnusva hrvatska mjesta u budu}oj vlasti, liderove stranke Dragan ôvi} ide korak dalje:ultimativno traì da u vlasti na dràvnoj razini

sudjeluje i njegov vjerni partner Milorad Dodik

DISCIPLINIRANJEDR@AVNIH SLU@BENIKAKAZNA ZA NEPODOBNE,

NAGRADA ZA POSLU[NEInspektori SIPA-e su u posljednjih polagodine u vi{e navrata „okupirali“ Ministarstvokomunikacija i prometa BiH, izuzimali

slu`benu dokumentaciju i saslu{avalinekolicinu dràvnih slu`benika, zbog sumnjeu milijunski kriminal; iako su njegovi najbliìsuradnici pod policijskom istragom, ministarDAMIR HAD@I] je do sada traìo samodisciplinsku odgovornost za svog pomo}nika@ELJKA KNE@EVI]A, koji je „samo“inzistirao na zakonitom radu i disciplini svihslu`benika Ministarstva, uklju~uju}i iministrove povjerenike za tenderske komisije

AUTOCESTE I BRZE CESTEGRADIMO DA ZBRAJAMOKada je ENSAD KARI] postavljen nadu`nost direktora JP Autoceste FederacijeBiH, zatekao je 60 uposlenika i 155 milionaKM na ra~unu. Danas, kasa je prazna ikreditno zaduèna preko 1,5 milijardi KM, uAutocestama FBiH radi 260 ljudi, a posloviu ovom javnom preduze}u dijeljeni su pofamilijarno-strana~kim vezama. U takvom,porodi~no-poslovnom okru`ju,isprepletenom strana~kim interesima, sva~uda su bila mogu}a

STARO ZA NOVOINICIJATIVA SA ZAPADASedam dana nakon {to su njema~ki i bri-tanski ministar vanjskih poslova obnaro-dovali svoju inicijativu za Bosnu iHercegovinu, komentatori i analiti~aripoku{avaju sagledati sa svih strana kojesu njene prednosti i mane. Ipak, jo{ uvijek

se ne zna ta~no {ta }e ova inicijativadonijeti jer tek predstoji izja{njavanjezemalja ~lanica i jasnije definisanje ciljeva.Slobodna Bosna priklju~uje se ovoj diskusi-

ji o inicijativi koja je, po nekima, mo`dazadnja {ansa za oporavak BiH i njen putka Evropskoj uniji

EDWARD FERGUSONAMBASADOR VELIKE

BRITANIJE U BiHBritanski ambasador u Bosni i HercegoviniEDWARD FERGUSON dane provodi u raz-govoru sa doma}im politi~arima, pred-stavnicima nevladinog sektora, gra|anima,poja{njavaju}i inicijativu iza koje stoje njego-va zemlja i Njema~ka. Reakcije su razli~ite,ali je ambasador “oprezno optimisti~an”. ZaSlobodnu Bosnu govori o inicijativi, daljimkoracima i mogu}im preprekama

SUDSKI EPILOG ÎSTKE USIPA-iPOVRATAK OTPISANIH POLICAJACAPro{log je tjedna Sud BiH doniopravomo}nu presudu kojom je direktoru

SIPA-e GORANU ZUPCU naloèno da uroku od petnaest dana vrati na du`nostnezakonito otpu{tenog na~elnikaRegionalnog ureda u Sarajevu RA[IDAPALI]A; iako su za disciplinski progon,suspenziju a potom i otkaz Pali}u kriviZubac i njegovi policijski inkvizitori,materijalna }e {teta ponovno biti namirenaiz dràvnog prora~una

STARI GRADLOKALNI [ERIF MUBAREK OLSUNNa~elnik Op}ine Stari Grad IBRAHIMHAD@IBAJRI] svojim postupcima ipona{anjem uspio je ujediniti dvotre}inskuve}inu u Op}inskom vije}u protiv sebe.Vije}nici SDA, SDP-a, Na{e stranke, USDa, BPS-a, razmatraju mogu}nost

podno{enja nove prijave protiv na~elnikaHadìbajri}a za nezakonite i kriminalneradnje

13.11.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

22

36

30

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

32


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 4/68SLOBODN BOSN I 13.11.2014

NEPO@ELJNA @ELJKA

DNS i SPpristaju damandatar vlade

bude iz SNSD-a,ali ne}e glasatiza @eljkuCvijanovi}Obe}anje Milorada Dodika dato Petru

\oki}u da }e biti mandatar za sastavnove Vlade RS-a trajalo je samo jedandan. Dodiku je na pregovorima uBr~kom jedino bilo va`no da stvori privid

da je u koaliciji SNSD, DNS i SP sve uredu, da bi potom sve vratio na po~etaki odlu~io da mandatar mora biti izSNSD-a. Uz to, Dodik nikako ne}edozvoliti da ministarstva policije i finan-sija pripadnu njihovim koalicionim part-nerima, ve} }e te resore zadràti zasebe. Zbog toga su reagovali MarkoPavi} i Petar \oki}, poja~ani IgoromRadoji~i}em. Oni su pristali da SNSDpredloì mandatara za sastav noveVlade RS-a, ali pod uslovom da tonikako ne bude @eljka Cvijanovi}.DNS i Socijalisti traè novo lice koje }e,

Dodikovim rje~nikom re~eno, dati noveimpulse. Dodikov prijedlog daCvijanovi}ka ponovo bude premijerkaizazvao je veliko nezadovoljstvo i uzgradi Vlade RS-a, gdje Cvijanovi}kavaì za nekompetentnu i nedorasluosobu za tu funkciju a pri tome nemanikakav autoritet ni uticaj na ministre izVlade RS-a.

(M.D.)

Glavni dràvni tuìtelj Goran Salihovi}

ne odustaje od „progona vje{tica“, bezobzira o kome se radilo; medijima koji su

kritizirali njegov dosada{nji anga`man,~elnicima dràvnih agencija zaduènih zakontrolu zakonitosti rada Tuìteljstva BiH,ili o dràvnim sucima. Nakon {to jenovinare Slobodne Bosne tuìo za klevetu,a protiv direktora Agencije za za{tituosobnih podataka Petra Kova~evi}a

zvani~no otvorio istragu, Goran Salihovi} je „udario“ i na predsjednicu Suda BiHMeddìdu Kreso. U pravosudnim sekrugovima, skoro pa kao anegdota,

prepri~ava da je {ef Tuìteljstva BiH~lanovima Visokog sudskog i tuìteljskog

vije}a pro{log tjedna uputio zahtjev, traè}ida se o~ituju o tekstu koji je 31. oktobraobjavljen u dnevnom listu Press ?!

No, da situacija bude jo{ apsurdnija,novinari Pressa su u tekstu pisali o{estomjese~nom izvje{}u o radu Suda BiH,koje je predsjednica Kreso uputilaDelegaciji Europske unije u Sarajevu. Utekstu je, izme|u ostalog, iznesena i internaocjena rada Tuìteljstva BiH, odnosno,upozorenje na evidentan pad kvalitetaoptu`nica za ratne zlo~ine, a {to je naknadnokonstatirano i u dokumentu Europske unije.Znakovito je, me|utim, da Goran Salihovi}

nije od ~lanova VSTV-a traìo da se

istodobno izjasne i o sadràju dokumenDelagacije EU-a, koji smo objavili prisedam dana, budu}i da se radi o do sad

najgorem izvje{}u o Tuìteljstvu BiH.Pored ozbiljnih kritika na ra~u

dràvnih tuìtelja, koje su iznijele europsdiplomate u Sarajevu, {efu Tuìteljstva BiGoranu Salihovi}u ovoga tjedna predsto

jo{ jedan, za pretpostaviti je, neugodsastanak. U vrijeme kada ovaj brSlobodne Bosne bude u prodaji, u ~etvrta13. novembra, u slu`beni posjet SuduTuìteljstvu BiH stiè glavni ha{ki tuìteSerge Brammertz. Povod tre}eg po redovogodi{njeg Brammertzovog dolaska BiH ponovno je, kako nezvani~n

doznajemo, spora provedba Dràvnstrategije za rad na predmetima ratnzlo~ina, zbog ~ega je glavni ha{ki tuìteve} otvoreno kritizirao Tuìteljstvo BiKako, me|utim, od posljednjeg posjeSergea Brammertza Sarajevu nizabiljeèn nikakav napredak, za o~ekivatida }e glavni ha{ki tuìtelj i ovoga puta b

jednako o{tar. No, ne treba isklju~iti mogu}nost da {ef Tuìteljstva BiH GorSalihovi} kolegi iz Den Haaga priredi j

jedan „sve~ani do~ek“, odnosno da unjegov dolazak „prigodi“ novu akcihap{enja osumnji~enih ratnih zlo~inaca.

S. Mijatov

GORAN SALIHOVIĆ, SAM PROTIV SVIH

MINI MARKET

NAPAD JE NAJBOLJA ODBRANA Nakon novinara i ~elnika dràvnih agencija,Goran Salihovi} je zaratio i sa dràvnim sucima

Glavni državni tužitelj tražiood članova VSTV-a da se

očituju o novinskimtekstovima

@eljka Cvijanovi}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


NAJMANJI KANTON,NAJVI[E STRANAKA

U Skup{tinuBosanskopodrinj

skog kantonaplasiralo se ~ak 11 stranaka,najve}i broj njihs jednim ili dvazastupnikaKoalicioni partneri SDA i DF u Skup{tini

Bosanskopodrinjskog kantona(Gora`de) ne mogu obezbijediti nat-polovi~nu ve}inu poslanika i prisiljeni suvlast podijeliti s jo{ najmanje tri stranke.U Skup{tinu BPK, koja broji 25 zastup-ni~kih mjesta, plasiralo se ~ak 11stranaka - prvoplasirana SDA ima {est,drugoplasirani SBB pet, a tre}eplasiraniDF samo dva zastupnika. Te bi tristranke imale komotnu ve}inu, no kako

je ranije lider SBB-a FahrudinRadon~i} rekao da ne}e koalirati saSDA, nedostaju}ih pet mandata, koliko

je potrebno za minimalnu natpolovi~nu

ve}inu (13), SDA i DF potraìt }e me|u~etiri partije od kojih svaka ima po dvamandata: SBiH, SDP, Stranka za boljeGora`de i BPS.Naravno, ostaje otvorena mogu}nost dase lider SBB-a Fahrudin Radon~i} ume|uvremenu predomisli i aminujekoaliciju sa SDA na niìm razinamavlasti.

(M.A.)

MINI MARKET

Sastanak proizvođača mlijeka saVijećem ministara bez rezultata

FahrudinRadon~i}



ČETVRTAK,6. NOVEMBAR

Umro je i sahranjen prije dva-tri danaMAHIR CARINIK. Mahiru je Carinik bilo

prezime, a ne zanimanje; zanimanje mu je bilo pekar. Drào je i odrào pekaru naKova~ima - ko se i{ta razumije u tegastronomske kerefeke sa tjesteninama, kunese da niko nikada bolju pizzu u ovom dijeludunjaluka nije pravio. Nisam u toj„disciplini“ meritoran, vi{e sam „za ka{iku“,ali vjerujem fanatikosima koji godinamatvrde da je najbolja pizza koja nam se desila

bila „Kod Mahira“.Mahir je bio veseo, vedar, rahat ~ovjek.

Ljetos smo razmijenili tri-~etiri obilne tureu kafani kod Hame; bolestan je bio, ali gaè| za {egom nije popu{tala: poslije jeoti{ao na more i vi{e ga vidio nisam.

Jednom sam Mahiru, opet u jednojtrendy birtiji, otpjevao prepjevanu pjesmukoju je najbolje otpjevala SILVANAZILHA ARMENULI], a kajmak pokupila

NADA MAMULA. „Da sam pizza i daimam krila, ja bih c’jelu Bosnu nahranila/letila bih, nikad ne bih stala, dok se Bosnane bi na`derala.“

Zavalio se Mahir od {ege, pita jesam lito ja „izmislio“, velim nisam, naàlost negoDino [aran. „Iste ste vi budale“, zaklju~idobri Carinik. Mahir.

PETAK,7. NOVEMBAR

Film Otok ljubavi JASMILE @BANI], pi{u hrvatski mediji, u tamo{njim kinimavidjelo je ne{to malo vi{e od dvije hiljadeljudi.

To zna~i, gruba ra~unica mi govori, d je film u hrvatskim kinima utrìo astrnomskih desetak hiljada maraka, ili~etrdesetak tisu}a kuna. Iz prora~unHrvatske „Otok ljubavi“ je honoriran otprilike milion eura, a prora~unata „va`nevropska rediteljica“ @bani} objasnila je d

je skoro dvostruko vi{e novca ostalo Hrvatskoj tokom snimanja njenog najnov

jeg „humoristi~kog filma“.Ogromna je medijska, pa i idejn

poli ti~ka halabuka nadignuta, kulturskandal je to bio par ekselans, prije dvije-tgodine kada je federalna Fondacija zkinematografiju odbila (su)financirati no@bani}kin filmski „projekat“. Sada ispostavlja da je to bila jedna od mudrijihodgovornijih odluka federalnih institucijavrijeme „platforma{ke“ strahovladop}enito.

Kako god, dva-tri miliona eurregionalnih i evropskih para ulupano ju @bani}kin film, odnosno ona je skr{iza svoj „uradak“ koji je ~ak i najdobrnamjerniji filmski kri~ar u Hrvatskokvalificirao kao „proma{aj“, odnosn„najlo{iji film u njenom opusu“. [to jtreba priznati, nakon povr{nog „N

putu“ i poraàvaju}eg „Za one koji nmogu da govore“ gotovo bilo nemogu}

posti}i. Nekada davno, seriozan, vaàn srpsk

hrvatski filmski kriti~ar RANKO MUNTI] javno se zalagao da se u filmskindustriji primjenjuju pravila kao u ko{ar- kad napravi{ odre|en broj (pet) li~ngre{aka leti{ vani, zvao se ti R adivo

Kora} ili Veljko Bulaji}. Na sli~nom trag je razmi{ljao i K in|e Deliba{i}: „Kak

moè bek proma{iti dva slobodn

bacanja? “ Kako, dakle, neko sa dva-t

SLOBODN BOSN I 13.11.2016

Nemam dovoljno prostora dapobrojim, izredam, klasificiramsve logičke, stručne, uskopravneispade koje je MILAN TEGELTI-JA, predsjednik Visokog sudskogi tužilačkog vijeća BiH, večerasizgovorio u emisiji FTV-aPošteno, urednice i voditeljiceDuške Jurišić. Ima Duška sud-bonosan problem da umjesto dakaže da joj je „Slobodna Bosna“izvor informiranja o ocjenamaEvropske komisije o pravosuđu,tj. Tužiteljstvu BiH, veli„pojedini mediji“. Ali dobro,nek’ joj bude kao meni...Fond riječi koje koristi bivši

sudac općinskog suda u BanjojLuci, Tegeltija, nije prešao kvotuod dvadesetak biranih, ohrndalihfraza, koje ništa ne znače.„Jesi vidio kako Tegeltija braniMitra“, brzom brzinom menakon emisije provjerava poz-nanik iz Tužiteljstva BiH.„Kojeg, jadan ne bio, Mitra?“,„Pa, tužitelja Gorana Salihovića; jesi skontao da se frizurom furana pjevača Mitra Mirića?!“Malo šale nikad nije naodmet:da se čovjek ne nasmije, crko

bi...

SRPSKI SE YOUTUBE S KOSOVA ÛJE

No`, ìca, Srebrenica,Virovitica, Mitrovica



miliona eura moè snimiti grozan film i pritome o~ekivati da nesmetano, neka`njenonastavi „plodnu karijeru“.

Jedina utjeha sa lo{im filmovima jesteda ih niko ne gleda...

SUBOTA,8. NOVEMBAR

Na televiziji Posavina gledam op{iran idirljiv prilog o sve~anosti hrvatskedijaspore iz (ne samo) ovog dijela Bosne iHercegovine koja je nedavno odràna uglavnom gradu Austrije, Be~u. Najavljujuse nastupi kulturno-umjetni~kih dru{tava,

pored ostalog, iz Komu{ine. To je jedno prekrasno, pitomo, blagorodno selo, uogromnoj mjeri etni~ki kompaktno, uokolini Tesli}a ~ijih je dvije-tri tisu}estanovnika najhumanije mogu}e protjeranou prvim danima rata. Jedan moj poznanik izKomu{ine pri~ao mi je kako su im

progonitelji , lokalne srpske vlasti izTesli}a, objasnili da je posrijedi rutinsko,

bezbolno, nanasilno premje{tanje stanov-ni{tva i da ih, nakon {to napuste svojedomove, ~ekaju prazne srpske ku}e unekakvoj kupre{koj vukojebini, Gornjem iliDonjem Malovanu. „Tako su se oni gore

dogovorili“, bilo je obja{njenje.Ve}ini se nije i{lo na Kupres, pa su se

Komu{inci, vidim, radije opredijelili zaAustriju.

Zavi~ajni folklorno-umjetni~ki doga|ajhrvatsko-posavske dijaspore u Be~u, govoriautor televizijskog priloga, odràn je uz visoko

pokroviteljstvo Veleposlanstva Hrvatske uAustriji i osobno njegove ekselencije,veleposlanika Gordana Bakote. Navodno iBosna i Hercegovina ima vele poslani-ka/ambasadoricu u Austriji, {to se iz ovetelevizijske reportaè nije moglo zaklju~iti.Valjda su se tako dogovorili „oni gore“.

NEDJELJA,9. NOVEMBAR

„Bojanu }e biti puno lak{e u Brooklyn

Netsima, jer on ima mene, a ja kada sam

stigao nisam imao nikoga“, kazao je prijemjesec-dva najbolji bh. ko{arka{ MIRZATELETOVI] komentiraju}i dolazak najboljeg hrvatskog ko{arka{a, tako|er Hercegovca, BOJANA BOGDANOVI]Au njegov klub. Bojan je u „Netsima“ starter,~lan prve petorke, Mirza je {esti-sedmiigra~, {to ne zna~i ni{ta - u NBA ko{arcinisu najbolji oni koji po~inju utakmicu,nego oni igra~i koji je zavr{avaju.Argentinac MANU GINOBILI ve} jedeceniju rezervno-pri~uvni, „{esti igra~“San Antonio Spursa , ali je uz Parkera iDuncana tre}i najva`niji ko{arka{ najboljesvjetske ekipe u ovom stolje}u.

U ve~era{njoj utakmici protiv Orlando Magica , Bogdanovi} je bljesnuo, na istina~in je prije dvije no}i Teletovi} „ole{io“Detroit Pistonse . Posljednji Bojanovevropski trener, u Fenerbahceu , veliki@eljko Obradovi} kazao je da je

Bogdanovi} u Evropi igrao sa svega

„pedeset posto svojih potencijala“. U prvihtri-~etiri utakmice koliko sam gledaoBogdanovi}a na po~etku NBA sezonetrener „Netsa“ mu je u{kopio

polivalentnost, ili po na{ki svestranost,univerzalnost, reduciraju}i ga na pucanjetrojki. Nikome ni{ta dobroga (osimneponovljivom PE\I STOJAKOVI]U)nije donijelo isklju~ivo oslanjanje nadalekometne {uteve. Za aktiviranje onih

preostalih pedeset posto „uspavanih“ potencijala Mostarca Bogdanovi}a ve~eras je najzaslu`niji K evin Garnett. Pro{le jegodine trener „Netsa“, najbolji dodava~ u

povijesti ko{arke JASON KIDD na sli~anna~in upropastio sezonu Mirzi Teletovi}u -ostavio ga je na milost i nemilostsamoìvim bekovima WILLIAMSU iJOHNSONU kojima su asistencije

posljednja rupa na svirali. BojanBogdanovi} jeste vrhunski „trica{“, ali nijesamo to, on je mnogo, mnogo vi{e od toga.

Nego, znate li onaj kada je u Sarajevusirota nana, tr~e}i, bez du{e uletila utramvaj i sva zadihana pita tramvajdìju:„Sine, je li ‘trojka’?. „Nije, nano, nagazila

si liniju “

PONEDJELJAK,10. NOVEMBAR

Nemam dovoljno prostora da pobrojim,izredam, klasificiram sve logi~ke, stru~ne,uskopravne ispade koje je MILANTEGELTIJA, predsjednik Visokog sudskogi tuìla~kog vije}a BiH, ve~eras izgovorio uemisiji FTV-a Po{teno , urednice ivoditeljice Du{ke Juri{i}. Ima Du{kasudbonosan problem umjesto da kaè da joj

je „Slobodna Bosna“ izvor informiranja oocjenama Evropske komisije o pravosu|u,tj. Tuìteljstvu BiH, veli „pojedini mediji“.Ali dobro, nek’ joj bude kao meni...

Fond rije~i koje koristi biv{i sudacop}inskog suda u Banjoj Luci, Tegeltija,nije pre{ao kvotu od dvadesetak biranih,ohrndalih fraza, koje ni{ta ne zna~e.

„Jesi vidio kako Tegeltija brani Mitra“, brzom brzinom me nakon emisije provjerava poznanik iz Tuìteljstva BiH.„Kojeg, jadan ne bio, Mitra?“, „Pa, tuìtelja

Gorana Salihovi}a; jesi skontao da se

frizurom fura na pjeva~a Mitra Miri}a? “

Malo {ale nikad nije naodmet: da se~ovjek ne nasmije, crko bi...

UTORAK,11. NOVEMBAR„Stisnuta ruka je meni mnogo va`nija

od bilo kakvog sporazuma“, kaèDRAGAN ÔVI], predsjednik HDZ-aBiH, komentiraju}i dogovor o uspostavivlasti koji su potpisali BAKIR IZETBEGOVI] (SDA), @ELJKO KOM-[I] (DF) i lideri stranaka okupljenih okoSaveza za promjene iz RS-a, MLADENBOSI], MLADEN IVANI] i DRAGANÂVI]. Vlast na fedaralnoj razini, odnosnoonaj dio vlasti koji ustavno pripadaHrvatima, u potpunosti je prepu{ten

pobjedni~koj hrvatskoj stranci, ôvi}evom

HDZ-u. Na dràvnoj razini stvari stokompliciranije - ôvi} inzistira da izvr{na vlast ne smije, niti mo`konstituirati bez njegovog strate{ko

partnera kojem je pruìo ruku, MiloradDodika.

Mladen Ivani}, srpski ~lan Predsjeni{tva BiH, u ôvi}evoj interpretaci

postizbornog procesa nije legitima predstavnik „srpskog naroda“, odnosn pobjedni~ke stranke u RS-u. Ovla{a pogled na zvani~ne izborne rezultasvjedo~i da je Ivani} za ulazak Predsjedni{tvo BiH dobio skoro dvjeshiljada glasova vi{e od svog kolege ôvi}

Naravno da ne treba, niti se smiju zbrajatkomparirati neuporedive ~injenice, babeàbe, ali nije naodmet podsjetiti da je Ivanna posljednjim izborima za ~lanPredsjedni{tva BiH dobio pedeset hiljadglasova vi{e nego prije ~etiri godine kadse bezuspje{no kandidirao na istu funkcija da je ôvi} dobio isti broj glasova (cirk120 tisu}a) koji su ga prije deset godinuveli u trojno Predsjedni{tvo BiH.

Kaè neki dan biv{i visoki predstavnu BiH PADDY ASHDOWN u obra}anj

britanskom Domu lordova kako je tokosvojeg mandata bio impresionirakooperativno{}u „lidera Hrvata Draganôvi}a“. ôvi} je, i na to treba podsjetiti,Ashdownovo vrijeme bio pod istragoTuìteljstva BiH, su|en i procesuiran, kroz „iglene u{i“ pro{ao nesankcioniratada stvar nije funkcionirala po drugarsko

principu „pruène ruke“, nego po represinom, ~esto efikasnom, sistemu „zavrtanruke“...

SRIJEDA,

12. NOVEMBARPovratak iz Haaga VOJISLAV[E[ELJA u Srbiju, u statusu manje-vi{slobodnog ~ovjeka, medicinski otpisanog,

politi~ki potentnog, razornog, osvetolj bivog, mora brinuti aktuelnu vlast u Srbij Njegova Srpska radikalna stranka je n posljednjim izborima potpuno deklasiranistjerana iz svake vrste vlasti, skrajnuta n

politi~ku i dru{tvenu marginu, me|utistvar se iz temelja mijenja dolaskom

povratkom Velikog Vo|e koji gordimodre{itim korakom, da parafraziram zloupotrijebim ludo hudog nobelovcKnuta Hamsuna kora~a „po zarasli(meta)stazama“.

Dok se stvar ne izbistri, izo{tri operativno (ne) realizira, zloupotrijebit }neposredna iskustva jednog svo

polupoznanika. „@ivio sam ti ja prije rataKrupcu, to ti je ono povi{‘ Ilidè; fino ìvilo. Negdje pred rat usfalilo u granapsvega, ulja, mlijeka, {e}era, higijene. Jedadan, malo pred rat, kad se sve bizagovnalo, gazda granapa, Srbin, turio nulaz natpis na ]ERILICI: STIG

[E]ER. Neko je od ovih na{nepismenih hajvana to pro~itao i dalje {irkao ‘stigo [e{elj’, uglavnom, za dva-tri samuslimanskog uha u mom kom{iluku ni

bilo!“




KRITIKUJE SUD, PRAVI SELUD

Odbjeglomgeneralu

Novaku \uki}u“nikako nijejasno” za{to muSud BiH nijeposlao poziv zaizdràvanje

kazne!?General Novak \uki}, za kojim jeraspisana crvena Interpolova potjernica

jer se nije javio na poziv Suda BiH zaizdràvanje kazne, pro{le nedjelje dao

je ekskluzivan intervju za emisiju Pe~at na RTRS-u. \uki}, koji je u bjekstvu uBeogradu, kritikovao je Sud BiH i tvrdioda nije postojao niti jedan razlog da seza njim raspi{e potjernicu “jer je Sudsvakog trenutka znao gdje se on nalazii to na osnovu medicinske doku-mentacije ustanove u kojoj se lije~io.“Na osnovu ~ega je Sud BiH mogao

zaklju~iti da se nisam odazvaoizdràvanju kazne”, zapitao se \uki}.Pri tome \uki} nije objasnio gdje seta~no lije~i, od koje bolesti boluje i gdjega je ta~no mogu}e prona}i. \uki} jenegirao da se nakon raspisivanjame|unarodne potjernice prijavio policijiu Beogradu i srbijanskom Tuìla{tvu.Generala \uki}a od izru~enja BiH “{titi”srbijansko dràvljanstvo. (M.D.)

MINI MARKET

Na temelju ~injenice da nema natpolovi~nu ve}inu ni u jednom ve}inski bo{nja~kom kantonu, koalicija SDA+DFnema ni polit~ku legitimaciju da pred-stavlja bo{nja~ki narod, prenosi Dnevni avaz “analizu”objavljenu na nekom por-talu iz Mostara. Kantonalne skup{tinevi{e su nego ikada ranije atomizirane i u

pravilu ih ~ine poslanici iz desetak razli~itih partija, no realni omjer snaga u

bo{nja~kom, kao i u hrvatskom i srpskomkorpusu jasno se vidi iz broja osvojenihmandata u najvi{em organu vlasti -

Parlamentu BiH.Parlament BiH broji 42 zastupnika, 14

iz RS-a i 28 iz Federacije BiH, a najvi{ezastupnika (20) dolazi iz reda najbrojni-

jeg, bo{nja~kog naroda, pri ~emu njih 13(dakle skoro 60 posto) dolazi iz dvijestranke - SDA i DF-a.

Koalicija SDA i DF-a ne samo da imanatpolovi~nu ve}inu Bo{njaka uParlamentu BiH, nego ima i natpolovi~nuve}inu svih zastupnika iz Federacije BiH- 15 od 28.

(S.B.)

ANALIZA NI IZBLIZA

Avaz prenio “analizu”mostarskog portala u kojoj

se tvrdi da SDA i DF nemaju

bošnjački legitimitet

Novi film Otok ljubavi sarajevske rediteljice Jasmile

@bani} doìvio je pravi fijaskou hrvatskim i bosansko-hercegova~kim kinima. „Lju-

bavna komedija“ koju jeHrvatski audiovizualni centar (HAVC) izda{no finansirao sa3,1 miliona kuna, u kinodvoranama u Hrvatskoj po~ela

se prikazivati od 9. oktobra. Uukupno {esnaest kina imultipleksa diljem susjednenam dràve, tokom mjesecdana prikazivanja film je vidjelo tek ne{tovi{e od dvije hiljade gledalaca, {to gasvrstava me|u najslabije gledana ostvarenjau Hrvatskoj u posljednjih 20 godina.Gledanosti najnovijeg ostvarenja bh.rediteljice, koja se nakon turobnih temakojima se bavila u svojim prethodnimfilmovima odlu~ila posvetiti lepr{avojstrani ìvota i snimiti pri~u „za razonodu iopu{tanje“, nije doprinijela ni sveo bu-

hvatna (da ne kaèmagresivna) reklamna kampanj

brojna gostovanja ~lanovfilmske ekipe koji su se ndnevnoj bazi pojavljivali

prakti~no svim hrvatskimedijima.

Kako saznajemo, nima bolja situacija sa (ne)gldano{}u filma @bani}eve nije

u bh. kinima, u kojima se „Otoljubavi“ prikazuje od 16. okt bra. Da je interes za film daleispod o~ekivanog, govori

~injenica da nam iz distributerskkompanije Blitz film i video nisu èljeli da

podatke o gledanosti, te su nas uputili da tu informaciju zovemo @bani}kin

producentsku ku}u Deblokada ?! Najvirazloga za razo~arenje, ipak, imaju susjeHrvati, koji }e sigurno dobro razmisl

prije nego {to ponovo uloè vi{emilionsiznos u neki sli~an projekat.

(M. R

PUST OTOK LJUBAVI

„Otok ljubavi“ JasmileŽbanić doživio fijasko na

kino-blagajnama

Novak \uki}



PRO ET CONTRA


DOLIJAO LIJAN

Dràvnotuìla{tvonajavilo

pro{irenjeistrage protivJerka Lijanovi}ai ostalihNajava dràvnog Tuìteljstva da }eistraga protiv Jerka Ivankovi}aLijanovi}a biti pro{irena, zbog sumnjeu zlouporabu sredstava namijenjenih zapoticaje poljoprivrednicima, jo{ je jedna

potvrda da me|u pravosudniminstitucijama u BiH nema nikomunikacije, a kamoli suradnje ikoordinacije. Jerko Ivankovi} Lijanovi}

je uhap{en 10. septembra, zajedno sasvojom bra}om i poslovnim partnerima,zbog milijunskih carinskih i poreznihutaja, koje su po~inili prije ~etiri godine.[to se, pak, ti~e njegovog anga`manau federalnom Ministarstvu poljoprivredevodoprivrede i {umarstva, policijskaistraga je davno zavr{ena, u prolje}epro{le godine, kada je protiv ministraIvankovi}a Lijanovi}a podnesena

kaznena prijava. Osim Jerka Ivankovi}aLijanovi}a, Federalna uprava policije jeu maju 2013. Kantonalnom tuìteljstvuu Sarajevu prijavila jo{ pedesetakosoba, zbog sumnje da su prora~unFederacije BiH o{tetili za blizu trimilijuna KM. Kako, me|utim, sarajevskoTuìteljstvo istragu o nezakonitoj podjelinovca iz fondova za poljoprivrednepoticaje glasa~ima Narodne strankeRadom za boljitak nije zapo~elo niposlije godinu i pol dana, njihovimkolegama iz Tuìteljstva BiH je ostalosamo da preuzmu predmet i da sekona~no uhvate posla. (S.M.)

MINI MARKET

ADIS ARAPOVI]

Menadèr uCCI

DAHDZ treba i mora biti diokoalicije ko god je ~inio.Smatram da se HDZ trebapriklju~iti koaliciji nadràvnom nivou zboglegitimiteta, potrebne ve}inei politi~ke odgovornosti.

[EMSUDINMEHMEDOVI]

Zastupnik uZastupni~komdomuParlamenta

BiHDA

Smatram da ho}e jer je iHDZ potpisnik platformenarodnih stranaka koje su idobile izbore. Mi{ljenjasam da niko nema pravoucjenjivati i uslovljavatiizbornu volju gra|ana BiH.Samo privatni odnosiôvi}a i Dodika moguusporavati implementacijuizbornih rezultata. Nakraju, izborna volja

gra|ana i parlamentarne

ve}ine se mora po{tovati,svidjelo se to pojedincu iligrupi, ili ne.

SEDIN ]ENAN

Urednik Informativnogprograma TV1

DARezultat koalicije okupljeneoko HDZ-a BiH je takouvjerljiv da su te strankenazaobilazne u formiranjuvlasti. Ako ovi} prihvatiulazak u vlast sa SDA, DF iSavezom za promjene,onda }e ove stranke moratinapraviti mnogo vi{e ustu-paka prema HDZ-u BiH odonog {to je nedavno pot-pisano u principima.

DAMIR BE]IROVI]

^lan Pred-sjedni{tvaDF-a

DARadi se o programskomsporazumu koji otvara vrataevropskoj Bosni iHercegovini. Odbijanjeovakvog sporazumapredstavlja ru{enje

budu}nosti na{e zemlje.

ALEKSANDRAPANDUREVI]

^lanicaGlavnogodbora SDS-a

DAVrata HDZ-a suotvorena. Njihov i intereshrvatskog naroda je dabudu dio ve}ine, i tomora biti iznad nekeprivatne relacije Dodik-ôvi}.

MILAN [UTALOUrednik Hrvatskogmedijskogservisa

DAPo mom mi{ljenju, HDZ BiH}e do kraja istrajavati uobrani na~ela da oni kojiformiraju vlast u RS-u tre-baju biti koalicijski partnerionima koji formiraju vlast uFBiH za formiranje vlada-

ju}e koalicije na razini BiH.Vlast trebaju formirati onikoji su izraz volje ve}ine trikonstitutivna i suverena

naroda u BiH.

Hoće li se HDZ priključitikoaliciji na državnom nivou?

Priredila: Ma{a ]osi}

Jerko Ivankovi} Lijanovi}

F o t o : M a r i o I l i ~ i }



Sude}i po prvim reakcijama naSarajevski sporazum SDA, DF-a iSaveza za promjene, lider HDZ-aDragan ôvi} ne}e se, barem neskoro, pridruìti novoj parlamen-

tarnoj ve}ini, {to bi u kona~nici moglorezultirati novom institucionalnom krizomnalik onoj od prije ~etiri godine. Znakovita

je ~injenica da se ~elnici HDZ-a svojskitrude izjedna~iti aktuelnu situaciju s onomiz 2010. godine, kada je nakon op}ih izborai vi{emjese~nog strana~kog nadmudrivanjauspostavljena vlast Platforme bez

sudjelovanja HDZ-a. Iz te krize HDZ je nakoncu iza{ao i kao moralni i kao politi~ki pobjednik, i nije te{ko pret postaviti daôvi} ra~una na sli~an ishod i aktuelnekrize koja je o~igledno na pomolu.

VJE[TA^KA PARALELA

No, pore|enje je prili~no nategnuto, paralela je vje{ta~ki uspostavljena jer jesadràj politi~kog spora posve razli~it i, {to

je puno va`nije, argumenti Dragana ôvi}as kojima istupa danas neuporedivo su blje|ii neuvjerljiviji od argumenata s kojima jeistupao i branio hrvatske interese prije ~etiri

godine.Parlamentarna kriza duga skoro 17

mjeseci prije ~etiri godine nastala je zbogstrana~kog spora oko izbora predsjeda-vaju}eg Vije}a ministara BiH. Kaorelativni pobjednik parlamentarnih izbora,SDP je smatrao da mu pripada pozicija„prvog me|u jednakima“ u Vije}uministara BiH, dok je HDZ, na drugoj

strani, brane}i nepisani princip nacionalnerotacije, traìo da predsjedavaju}eg Vije}aministara BiH treba imenovati stranka snajve}om podr{kom hrvatskih glasa~a,dakle HDZ.

Prije ~etiri godine spor se vodio i okoraspodjele nacionalne kvote hrvatskihministara: SDP, kao multietni~ka stranka,traìo je makar jedno ministarsko mjestokoje je ustavom zagarantirano Hrvatima,

dok je HDZ tvrdokorno insistirao da bezostatka preuzme sve hrvatske pozicije, uzobrazloènje da je na izborima dobionadmo}nu podr{ku hrvatskog naroda.

ÔVI] U MISIJI SPA[AVANJA DODIKA

Ovoga puta, spor se uop}e ne vodi oko pozicije Hrvata u novoj vlasti. Tu su stvari potpuno jasne: sve ministarske pozicije u

novoj vlasti koje prema Ustavu pripadajHrvatima popunio bi HDZ sa svojikoalicionim partnerima iz HNS-a, a povtoga stranke potpisnice Sarajevskosporazuma pokazale su razumijevanje i zspecifi~nu èlju HDZ-a da nakon duljevremena imenuje ministra vanjsk

poslova BiH. Delegacija HDZ predvo|ena Draganom ôvi}em pregovorima s delegacijom SDA nij

iznijela niti jednu jedinu primjedbu vezanza tretman hrvatskih kadrova u novvlasti. Dapa~e, bila je nemalo iznena|en~injenicom da Demokratska fronta @eljk

Kom{i}a nije, poput SDP-a Zlatk

Lagumdìje prije ~etiri godine, traìla zsebe, ako ne ministarsko a ono makzamjeni~ko mjesto iz reda Hrvata, kako

barem simboli~ki o~uvala multietni~


RASPODJELA PLIJENA

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Nakon što je osigurao da HDZ-u pripadnu sva hrvatska mjesta u budućoj vlasti,lider ove stranke Dragan Čović ide korak dalje: ultimativno traži da u vlasti na

državnoj razini sudjeluje i njegov vjerni partner Milorad Dodik

HO]E LI ÔVI],SPA[AVAJU]I DODIKA,PARALIZIRATI DR@AVU?

Bude li ôvi} istrajavao u svojim zahtjevima, pred BiH

stoji jo{ jedna duga i duboka kriza

ULTIMATUMHDZ-aôvi} se protivikoaliciji saSavezom zapromjene


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 11/6813.11.2014. I SLOBODN BOSN

ÔVI] NE]E U VLAST BEZ DODIKA

POÊTAR DETRONIZACIJEOskudna podr{ka na izborima uzdrmala jeMilorada Dodika i najavila po~etak njegovedetronizacije



imid` do kojeg jednako dr i kao SDP.Cijeli spor nastao je zbog nerealne

ambicije lidera HDZ-a Dragana ôvi}a daizabere poèljnog koalicionog partnera izsrpskog naroda. Ne ~ekaju}i progla{enjezvani~nih izbornih rezultata, u trenutkukada je bilo posve nejasno ko je stvarni(relativni) pobjednik u RS-u, ôvi} je uMostaru 30. oktobra ugostio svog prijateljaMilorada Dodika i rezolutno najavio da }eosovinu nove vlasti ~initi HDZ i SNSD, uzvelikodu{nu ponudu bo{nja~kim partne-rima - ko god to bio - da se priklju~e ovomneupitnom srpsko-hrvatskom savezu.Dakle, moè, ali nije nu`no da se osoviniHDZ-SNSD priklju~i SDA, kao relativni

pobjednik unutar bo{nja~kog naroda,odnosno stranka koja u Parlamentu BiHima jednak broj zastupnika kao HDZ iSNSD zajedno. ôvi} i Dodik pristali bi ina neku drugu bo{nja~ku kombinaciju,naprimjer SBB + DF. [tavi{e, ôvi} je i

prije i nakon izbora potajno radio na toj

kombinaciji, ali o~ito bez uspjeha.BLIJEDI ARGUMENTI

SUMNJIVI PRINCIPI

Lider HDZ-a Dragan ovi} s nagla{enim patosom kaè da je pruìo ruku i dao rije~Dodiku, i da je to za njega puno va`nije od

bilo kakvog potpisa. Zaboravio je da je, netako davno, tako|er pruìo ruku i dao rije~

liderima narodnja~kih partija s kojima je uSarajevu, pod paskom Evropske narodnestranke, potpisao Deklaraciju o evropskimvrijednostima i zajedni~kim ciljevimastranaka iz BiH koje pripadaju Evropskojnarodnoj stranci ili podràvaju ENS. Upravosu te stranke potpisale i Sarajevski sporazumo postizbornoj suradnji, naravno s izuzetkomHDZ-a i njenog lidera Dragana ôvi}a, kojiultimativno zahtijeva da koalicioni partner izRS-a bude isklju~ivo SNSD Milorada D-odika.

ôvi}ev zahtjev za sudjelovanjeSDSD-a u vlasti na dràvnoj raznitemelji se na dva navodna principa koja

je sam promovirao i koje poku{avnametnuti kao neku vrstu demokratskoaksioma.

Prvi princip, da vlast treba praviodozdo, potpuno je besmislen jer vlast nini tehni~ki mogu}e graditi na drugi na~i

budu}i da niè razine vlasti stvaraju osnoza konstituiranje vi{ih razina. Alkonstituiranje vlasti podrazumijeva dstranke pobjednice nakon izbora izaberkoalicione partnere s kojima }e formiravlasti „odozdo“. Zar upravo ôvi} i Dodnisu 30. oktobra u Mostaru dogovorkoaliciju na dràvom nivou, mada ni tadkao ni sada nije jasno ko }e formirati vlau RS-u.

Drugi princip je jo{ manje uvjerljiôvi} naime insistira na koaliciji sa SNSDom jer je ta stranka dobila najve}i br

glasova srpskog naroda. No, mandati dvsrpska bloka u Parlamentu BiH govodruk~ije; blok okupljen oko SNSD ima mandata, jednako kao i politi~ki blookupljen u Savezu za promjene. Oba s

bloka dakle podjednako legitimna, imaj jednaku demokratsku legitimaciju i ob potpuno ravnopravno mogu konkurirati zsudjelovanje u vlasti na dràvnoj razini. Ptome je Savez za promjene u blag

prednosti jer iz tog bloka dolanovoizabrani srpski ~lan Prdsjedni{tva Bi(Mladen Ivani}) koji }e po prirodi stvatje{nje i efikasnije sura|ivati sa svoji

strana~kim i koalicionim kolegama negorivalskim blokom okupljenim oko SNSD-ôvi} se „principijelno“ zalaè da vlast pvertikali, od dna do vrha, tvori isgrupacija, mada je jednako vaàn, ako ne

puno va`niji princip horizontalne istoronosti, da ~lan Predsjedni{tva BiH dolazi one grupacije koja formira vlast ndràvnoj razini.

Naravno, „principi“ na koje se pozivôvi} samo su paravan iza koga se kristvarni plan lidera HDZ-a da po svakcijenu uvu~e u vlast SNSD MiloradDodika, s kojim bi valjda lak{e ostvarvlastite politi~ke ciljeve.


RASPODJELA PLIJENA

Pozicija u kojoj se nalazi Draganôvi} nije nimalo lagodna. Ne moè tektako raskinuti dugogodi{nje partnerstvo sMiloradom Dodikom, s kojim dijeli sli~nepoliti~ke ciljeve, makar je najve}i Dodikov

vanjski saveznik Rusija, ~iji je ambasadoru Vije}u sigurnosti Vitalij urkin naposljednjoj sjednici zaprepa{tenonegodovao zbog ~injenice da se “BiHgura u pravcu EU”!

ôvi} jedeklariraniEuropejac i bilobi logi~no dapoliti~kesaveznike traìu strankama

koje podràvaBrisel a neMoskva. Osimtoga, dobro-voljno je staviopotpis na zajed-ni~kuDeklaraciju petnarodnja~kihstranaka, koja

je formuliranauz podr{kuEvropske naro-dne stranke.

DEKLARACIJA NARODNJA^KIH STRANAKA

Čovićev dug prema EPP-u

Skoro je izvjesno da }e Draganôvi} istrajavati na zahtjevu da se u

vlast uvede Dodikov SNSD i da }eblokirati konstituiranje vlasti nafederalnoj i dràvnoj razini. HDZ }eformirati vlast u kantonima s hrvatskomve}inom, nakon ~ega bi mogla uslijeditivi{emjese~lna „pauza“ u kojoj }e se

federalni partneri nadmudrivati okoformiranja vlasti u Federaciji BIH i na

razini dràve.No, vrijeme ne radi u korist ôvi}a.

[to dulje bude drào ru~nu ko~nicupodignutu, sve su ve}i izgledi da mu

jednog dana ostane u ruci! @ivi bili pavidjeli.

BLOKADA NAKON KANTONALNIH SKUP[TINA

HDZ će preuzeti vlast u kantonimas hrvatskom većinom

IZME\U MOSKVE I BRISELA Vezanjem za Dodika ôvi} dovodi upitanje svoju evropsku orijentaciju



Vije}e sigurnosti UN-a produìlo jemandat EUFOR-u za jo{ godinudana. Po prvi put od uspostaveove vojne misije EU, Rusija je

bila uzdràna prilikom glasanja,tako da je mandat produèn glasovimaostalih 14 ~lanica Vije}a sigurnosti UN-a.

Posmatra~i u Njujorku vjeruju da seRusija na ovaj na~in èli suprotstaviti politici EU-a u isto~noj Evropi, ba{ kao {to je to u~inila i u Ukrajini. Tamo se proruskiseparatisti bore protiv vlade u Kijevu kojaèli da se pribliì Uniji.

Vitalij urkin, ruski ambasador pri UN-u,odbacio je prijedlog o produènju misijeEUFOR-a, izjaviv{i da me|unarodno

prisustvo u BiH moè da bude shva}enokao “instrument za ubrzavanje integracijeBiH u EU i NATO”. Za njega je “jednos-tavno neprihvatljivo da se BiH gura u tom

pravcu” i dodao da “postoji dovoljno lo{ih

primjera u kojima je uz pritisak iz inos-transtva jednoj zemlji naloèno da seokrene perspektivi ~lanstva u EU”. ûrkin

je o~ito pri tome aludirao na situaciju uUkrajini, na koju Rusija, ~ini se, gleda jed-nako na BiH.

Ambasadori SAD-a, Francuske i VelikeBritanije izrazili su àljenje zbog ovakvogstava Rusije.

Francuski diplomata Philippe Bertoux

ukazao je na to da Rusija do sada nije imala primjedbi na podr{ku UN-a misiji EU uBosni i Hercegovini i preko twittera

objavio: “Rusija uvozi lo{u atmosferu izUkrajine u ne{to {to s tim nema nikakveveze. To je opasna igra. To nije dobro ni zaBiH ni za Vije}e sigurnosti.”

Ovo nije prvi put da se Rusija upli}e, ali jeste najskandalozniji na~in upli tanjaRusije u unutra{nje stvari BiH. Za razlikuod svih ostalih ~lanica Vije}a za imple-mentaciju mira, koje lokalne vlasti kritiku-

ju zbog sporog napredovanja BiH premaEU, Rusiji se ne svi|a smjer kretanja, a

pogotovo joj se ne svi|a da neko sa strane pomaè BiH da {to prije ispuni kriterije ina|e se u porodici evropskih demokratskih

dràva.

Na svu sre}u, Rusija je usamljena utom stavu, no nikako ne treba potcijenitinjen utjecaj na politi~ku elitu RepublikeSrpske, osobito onog dijela koji predvodiMilorad Dodik, ~iji se vanjskopoliti~ki

potezi ravnaju prema Moskvi puno vi{enego prema Briselu. U pravilu, vanjska

poli tika se izvodi iz unutra{nje, no u

Dodikovom slu~aju taj princip ne va injegova vanjska politika oblikuje se Moskvi.

Stoga ~udi uporno insistiranje lideHDZ-a Dragana ôvi}a da i po cijenizazivanja parlamentarne krize u vlast ndràvnoj razni uvu~e Milorada Dodik

notornog poslu{nika Moskve.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Za Moskvu neprihvatljivo da se BiH nađe u porodici evropskihdemokratskih država!

Rusija jedina nije podržala produžetak mandataEUFOR-a u BiH jer je “neprihvatljivo da se BiH

gura u pravcu Evropske unije“

NEDOPUSTIVO MIJE[ANJE U BiHVitalij ûrkin, ruski ambasador pri UN-u, usprotivio se evropskom smijeru BiH



DISCIPLINIRANJE DR@AVNIH SLU@BENIKA

KADROVSKA ÎSTKA NA

KRAJU MANDATA

O D B R A N A I P O S L J E D N J I DA N I

DIKTATURA PROLETERIJATA SDP-ov ministar Damir Hadì} poku{ao se u protekle dvije i pol godine

rije{iti svih pomo}nika koji nisu imenovani u njegovom mandatu



Dràvni ministar komunikacija i

prometa Damir Hadì} ponovnose, i to pred sami kraj mandata,obru{io na svog pomo}nika uSektoru za komunikacije i

informatizaciju @eljka Kneèvi}a. Nakon{to mu se nije dalo da Kneèvi}a prijegodinu i pol dana ostavi bez posla, Hadì}

je proljetos naloìo da se protiv njegovog pomo}nika pokrene jo{ jedan, tre}i po redudisciplinski postupak, koji je okon~an

pro{log tjedna, dan poslije farsi~ne javnerasprave u reìji Dalibora Mati}a,

predsjedavaju}eg Disciplinske komisijeAgencije za dràvnu slu`bu BiH. Premda

je, po svemu, bio u ozbiljnom sukobuinteresa, upravni inspektor u Ministarstvu

pravde BiH Dalibor Mati} je, zarad vlastitihambicija, prihvatio povjerenu zada}u,

zajedno s Zoranom Andri}em, pomo}ni-kom dràvnog ministra prometa ikomunikacija i jo{ jednim ~lanom inkvi-zitorske komisije. Kako god, fingirana jerasprava o odgovornosti @eljka Kneèvi}a,kojoj on sam zbog bolesti nije ni

prisustvovao, zavr{ena tako {to je optuènidràvni slu`benik progla{en krivim za

povredu slu`bene du`nosti, zlouporabu i prekora~enje ovlasti, te ka`njensmanjenjem pla}e za trideset posto unaredna ~etiri mjeseca.

„SAMO TI EVIDENTIRAJPA ]U TI ODBITI OD LE\A“U obrazloènju apsurdnog rje{enja

Disciplinske komisije navedeno je da je@eljko Kneèvi} odgovoran jer je, koriste}ise ovlastima za evidentiranje prisustvadràvnih slu`benika na poslu, sa~inio la`nu

pismenu evidenciju o neopravdanimizostancima s radnog mjesta svog kolegeVlatka Drmi}a. Kneèvi} je, kako suzaklju~ili ~lanovi Disciplinske komisije,optuìo Drmi}a da u maju ove godine nije

bio na poslu, mada mu je bilo poznato da jetaj slu`benik obavljao svoje radne zadatke.@eljko Kneèvi} je, opet, u pismenomodgovoru Disciplinskoj komisiji jasnonazna~io da uredna evidencija podrazu-mijeva da svi uposlenici Ministarstvamoraju upisati vrijeme dolaska, ali iodlaska s radnog mjesta. „Dràvni

slu`benik Vlatko Drmi} je upisivao i

potpisivao dolazak na radno mjesto, a onda

je isto samovoljno napu{tao, pa tako nije ni

mogao potpisivati vrijeme odlaska. Nije

traìo dopu{tenje za napu{tanje radnog

mjesta, niti je ikada naknadno dostavio bilo

kakvo relevantno opravdanje prema

rukovoditelju Sektora“, napisao je

Drmi}ev {ef Kneèvi}, podsje}aju}i devidencija prisustva slu`benikMinistarstva na radnom mjestu, izme|ostalog, sluì i kao osnova za mjese~obra~un pla}a, i da su {efovi svih sektodu`ni da po~etkom mjeseca izvje{}a dolasku i odlasku s posla svakouposlenika dostave u ured ministra. Kak

je, me|utim, Vlatko Drmi} (u javnos poznatiji kao predsjednik tenderskkomisije za digitalizaciju) dràvslu`benik koji uìva posebno povjerenministra Damira Hadì}a, a i njegov

prethodnika Boè Ljubi}a i R ud

Vidovi}a, ~ini se da je i u Ministarstvimao poseban status, uklju~uju}i i slobodda napusti ured kad god mu se }efnDodajmo tome da je svaki poku{aj @eljkKneèvi}a da disciplinira Vlatka Drmi}ostao bez uspjeha. „E ti ga meni evidentir

da sam izostao, a ja }u tebi odbiti od le|a


KAZNA ZA NEPODOBNE NAGRADA ZA POSLU[N

Inspektori SIPA-e su u posljednjih pola godine u više navrata „okupirali“Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, izuzimali službenu dokumentaciju isaslušavali nekolicinu državnih službenika, zbog sumnje u milijunski kriminal;iako su njegovi najbliži suradnici pod policijskom istragom, ministar DAMIRHADŽIĆ je do sada tražio samo disciplinsku odgovornost za svog pomoćnika

ŽELJKA KNEŽEVIĆA, koji je „samo“ inzistirao na zakonitom radu i disciplinisvih službenika Ministarstva, uključujući i ministrove povjerenikeza tenderske komisije

@eljko Kneèvi}, pomo}nik ministra Damira Hadì}a,ka`njen jer je traìo da slu`benici Ministarstva

komunikacija i prometa rade puno radno vrijeme?!

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

MOBING, DISKRIMINACIJA, MARGINALIZACIJA Protiv pomo}nika u Ministarstvu komunikacija i prometaBiH @eljka Kneèvi}a podnesene su tri disciplinske prijave

MOBING, DISKRIMINACIJA, MARGINALIZACIJA Protiv pomo}nika u Ministarstvu komunikacija i prometaBiH @eljka Kneèvi}a podnesene su tri disciplinske prijave



poru~io je Drmi} svom nominalnom {efuKneèvi}u, prije nego {to je pre{ao s

prijetnji na djela.

^LANOVI KOMISIJE U

SUKOBU INTERESA

I mada je @eljko Kneèvi} oskandaloznom pona{anju Vlatka Drmi}aodmah obavijestio Damira Hadì}a izatraìo pokretanje disciplinskog postupka,ministar je najprije ignorirao njegovaupozorenja, a onda je krenuo kontraudar.Umjesto sankcija za bahatog dràvnogslu`benika Drmi}a, ministar Had i} jenaloìo tajniku Ministarstva komunikacija i

prometa Igoru Peji}u da podnesedisciplinsku prijavu protiv pomo}nikaKneèvi}a. Budu}i da je prethodnidisciplinski postupak, koji je protivKneèvi}a pokrenut nakon {to je javnoupozorio da je Hadì}ev savjetnik Mehmed

Agovi} uzurpirao ovlasti ministra, zavr{enu njegovu (Kneèvi}evu) korist, ovoga puta

ni{ta nije prepu{teno slu~aju.O odgovornosti @eljka Kneèvi}aodlu~ivala je, naime, peto~lana Disciplin-ska komisija Agencije za dràvnu slu`buBiH, u kojoj su dva predstavnika bilaitekako sporna. Prvi je predsjedavaju}iKomisije Dalibor Mati}, koji je nedavnokonkurirao na radno mjesto glavnoginspektora u dràvnom Ministarstvukomunikacija i prometa?! Po okon~anju

prvog dijela konkursne procedure Mati} se(o~ekivano) na{ao na listi ~etiri najbolje

plasirana kandidata, s tim da }e kona~nuodluku o izboru najboljeg donijeti Komisija

Ministarstva komunikacija i prometa BiH,odnosno ministar Damir Hadì}. Pojasnimoi da su u Komisiju koja }e odlu~ivati o

izboru budu}eg glavnog inspektora ranijeimenovani tajnik Ministarstva komuni-kacija i prometa Igor Peji} (koji je formalno

podnio prijavu protiv Kneèvi}a) i ZoranAndri}, pomo}nik ministra Hadì}a,istodobno i ~lan Disciplinske komisije zadiscipliniranje @eljka Kneèvi}a?!

Znakovito je, tako|er, da je Kneèvi}evodvjetnik odmah zatraìo izuze}e DaliboraMati}a i Zorana Andri}a, ali njegove, posve

utemeljene prigovore, Agencija za dràvnslu`bu nije prihvatila. Na koncu su, sude

barem prema zapisniku s javne rasprav~lanovi Komisije uvaìli samo izjavVlatka Drmi}a, koji je {efa optuìo zzlostavljanje na radnom mjestu, i nekoliknjemu naklonjenih radnih kolegica. Tvrdn

@eljka Kneèvi}a da je ve} dvije godinizloèn mobingu i pritiscima od stranministra Damira Hadì}a i njegovnajbliìh suradnika, na {to su raniupozorili i Ombdusmani BiH, kako stostvari, Disciplinska komisija uop}e nirazmatrala. Jednako je tako izostala reakcija Upravne inspekcije Ministarstv

pravde BiH, koju je @eljko Kneèvi} raniobavijestio da je ministar Had`nezakonito prenio dio svojih ovlasti ntajnika Ministarstva komunikacija

prometa Igora Peji}a. Reagirali sme|utim, inspektori Dràvne agencije zistrage i za{titu (SIPA), koji su po~etkoovog tjedna satima saslu{avali tajnikPeji}a, pretpostavlja se u skopu vi{mjese~ne istrage o kriminalu Ministarstvu komunikacija i prometa BiHU proteklih su pola godine istraìtelSIPA-e nekoliko puta „okupiral

prostorije Ministarstva, izuzimali slu`bendokumentaciju i ispitivali neke od najbli`ministrovih savjetnika, ali niti prot

jednog dràvnog slu`benika koji se na{a pod policijskom istragom, Damir Hadì}do danas nije pokrenuo disciplins

postupak.


DISCIPLINIRANJE DR@AVNIH SLU@BENIKA

Budu}i da su @eljko Kneèvi} i IzetBajramba{i} jed ini pomo}nici uMinistarstvu komunikacija i prometa BiHkoji nisu imenovani za mandataaktualnog ministra Damira Hadì}a,

javna je tajna da su obojica potpunomarginalizirana. Pomo}nik ministra uSektoru za komunikacije i informatizacijuKneèvi} se, istina, prvi na{ao na „crnojlisti“, nakon {to se usprotivio prijedloguprocesa digitalizacije javnih medija, nadkojim su kasnije kontrolu preuzeli

ministar Hadì}, njegov savjetnik Agovi}i tajnik Peji}, te nekoliko njima lojalnihdràvnih slu`benika. Za njih je ministrovsavjetnik [emsudin Hadì} ljetosorganizirao druènje na izleti{tu kodHadì}a, na koje je pozvano dvadesetakuposlenika Ministarstva. Odabrane jegoste ~ekalo janje na ra`nju, obilje hranei pi}a, {to ne bi bilo sporno da su seslu`benici druìli u dane vikenda, a neusred radnog tjedna, i da na teferi~ nisui{li slu`benim vozilima.

PRIRODA I DRU[TVO

Savjetnici ministra Damira Hadžićausred radnog vremena organizirali„izlet u prirodu“, poziv dobili samo

lojalni suradnici

MINISTROVI SPECIJALNIPREDSTAVNICI

Igor Peji} i Mehmed Agovi}





Druènje u sarajevskoj Pivnici za

odabranju klijentelu nakonotvaranja dionice autocesteVlakovo - Tar~in JP AutocesteFederacije BiH ko{talo je 18

hiljada KM. Me|utim, veliko je pitanje dali bi se takva fe{ta, koja je imala sveelemente predizbornog skupa, moglaodràti sada kada su poznati rezultati op}ihizbora. Pa ipak, katastofalan porez SDP-ana op}im izborima nije sprije~io upravuAutocesta FBiH da 31. oktobra objavime|unarodni tender za izgradnju i nadzor nad izgradnjom dionice autoputa Zenica

sjever - Zenica jug, poddionica Klop~e -Donja Gra~anica. Uprava Autocesta na ~elusa generalnim direktorom Ensadom

Kari}em ovaj posao namjerava {to prije privesti kraju, jer ni Kari} ni njegova ~etiriizvr{na direktora ne znaju koliko dugo }eostati na pozicijama koje su (za)uzeli.

KADROVSKA POLITIKA

Kada je u martu 2011. godine EnsadKari} postavljen na du`nost direktora JP

Autoceste Federacije BiH, zatekao je 68uposlenika, 155 miliona KM na ra~unu,ugovorene i otvorene radove na izgradnjiautoceste na dionicama Kakanj - Bilje{evovrijedan 43,5 miliona eura, Gorica -

Drivu{a vrijedan 24 miliona eura, i raskinutugovor od 55 miliona eura sa slovena~kimSCT-om za radove na tunelu Vijenac.Ukupna vrijednost ugovorenih radova ~ijeizvo|enje je bilo u toku iznosila je 122,5miliona eura sa PDV-om. Tri i po godinekasnije, u Autocestama FBiH radi 260 ljudi,sa praznom kasom kreditno zaduènom

preko 1,5 milijardi KM, zavr{enimdionicama koje su zatekli, ugovorenim iotvorenim radovima i nezavr{enimdionicama Bija~a - Zvirovi}i, Vlakovo -Tar~in i Svilaj - Odàk, ~ija realizacija }eko{tati ugovorenih 527 miliona eura.

No, vratimo se problematici zapo{lja-vanja, odnosno pitanju iz kojeg razloga i pokojem kriteriju je u svom mandatu upravana ~elu sa Kari}em primila skoro 200 novihuposlenika. Tim prije, ako se zna daAutoceste FBiH nisu imale Nadzorniodbor. Jedno je sigurno, da razlozi i kriterijiza zapo{ljavanje novih uposlenika nisuusagla{eni s postoje}om propisanomzakonskom legislativom za zasnivanje


AUTOCESTE I BRZE CESTE

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Kada je ENSAD KARIĆ postavljen na dužnost direktora JP Autoceste FederacijeBiH, zatekao je 60 uposlenika i 155 miliona KM na računu. Danas, kasa je praznai kreditno zadužena preko 1,5 milijardi KM, u Autocestama FBiH radi 260 ljudi, aposlovi u ovom javnom preduzeću dijeljeni su po familijarno-stranačkim vezamaU takvom, porodično-poslovnom okružju, isprepletenom stranačkim interesima,

sva čuda su bila moguća

NA PUTU BEZ POVRATKA

Ukupan prihod Autocesta FBiHkoji je ostvaren od naplate cestarine iiz akcize iznosi oko 566,5 milionamaraka, a direktor Ensad Kari}trebao bi odgovoriti na pitanjegdje su i kako su (po)tro{ena

spomenuta sredstva

A U T O C E S T E F E D E R A C I J E B i H



radnog odnosa u javnom preduze}u, niti s bili u interesu Autocesta FBiH.

Da }e se ne{to ~udno de{avati kadrovima u ovom preduze}u, moglo naslutiti ve} prilikom imenovanja generanog direktora i ~etiri izvr{na direktor

Naime, da bi bili imenovani odabrani ljudkriteriji koji su zakonom bili propisamijenjani su i prilago|avani odabranikadrovima i uslovima koje su o

ispunjavali. Na pet direktorskih poziciimenovano je pet ljudi, od kojih su dvojima{inski inìnjeri, direktor Ensad Kariina~e kum premijera Nermina Nik{i}a, ~

je brat Mirsad Nik{i}, tako|e ma{insinìnjer, postao je izvr{ni direktupravljanja i odràvanja. Pored ma{inskinìnjera, direktorska mjesta dobila su dvojica diplomiranih ekonomista - Iva


GRADIMO DA ZBRAJAM

POLITI^KI „POKROVITELJI“Ensad Kari} u dru{vu sa premijerom Nerminom Nik{i}em, dopremijeromJerkom Ivankovi}em Lijanovi}em i ministrom Damirom Hadì}em

(AUTO)PUT PUTUJEUkupna potrebna kreditna sredstva za

izgradnju autoceste po osnovnimugovorima za sve dionice, a ima ih

ukupno devet, su 655,21 miliona eura



[akota, familijarno vezan sa porodicomLijanovi}, izvr{ni je direktor za finansije, aAnte Zori} izvr{ni je direktor za pravne

poslove. Jasmin Bu~o, izvr{ni direktor projektovanja i gra|enja, zet je generalnogdirektora Kari}a i doktor gra|evinskihnauka koji je kompletno obrazovanjestekao van granica BiH. U trenutkuimenovanja na mjesto izvr{nog direktora

projektovanja i gra|enja u AutocestamaFBiH Bu~o je imao dionice u IPSA-institutu koji je imao vi{e nego bogatu

poslovnu saradnju sa tim javnim preduze}em. Niko od imenovanih nije imaoni dana radnog iskustva na istim ili sli~nim

poslovima.Kako radno zbrinjavanje dvjestotinjak

novih uposlenika, po mi{ljenju uprave, nijedalo o~ekivane rezultate, u zadnje vrijemese poduzimaju aktivnosti da se u okvirusektora upravljanja i odràvanja formiraslu`ba odràvanja i vatrogasna slu`ba. Ovo

bi imalo smisla da FBiH ima dovoljno

izgra|enih kilometara autoputa. Naime, postoji ura|ena studija koja je obradila idokazala ekonomsku opravdanost formi-ranja ovih slu`bi, odnosno njihovuekonomsku isplativost. Me|utim, formira-nje slu`bi odràvanja i vatrogasne slu`be zacilj ima otvaranje novih radnih mjesta u

javnom preduze}u za podobne i poslu{nekadrove. Na~in imenovanja upraveAutocesta FBiH na ~elu sa direktoromKari}em dao je naslutiti da }e se u ovom

javnom preduze}u zapo{ljavanje i dijeljenje{efovskih pozicija i}i po familijarno-strana~kim vezama. „Autoceste FBiH

imaju pravnika vi{e nego NATO, a

ekonomista vi{e nego Svjetska banka.

Imaju socijalnog radnika, saobra}ajnog

inìnjera za odbojnu ogradu, prave

vatrogasnu brigadu, a za zapo{ljavanje

gra|evinskih inìnjera osnovni kriterij je

bio da su godi{te izvr{nog direktora...“,kaè na{ sagovornik podsje}aju}i da su se

poslovi u ovom javnom preduze}u dijelili po familijarno-strana~kim vezama od vrhado dna. U takvom, porodi~no-poslovnomokru`ju, isprepletenom strana~kim interesi-ma, sva ~uda su bila mogu}a.

RAZVIJEN SISTEM POTRO[NJE

Autoceste Federacije BiH javno je preduze}e koje je u januaru 2011. godinenastalo iz Direkcije za upravljanje,gra|enje i odràvanje autocesta, a koja je

bila osnovana i radila u sklopu federalnogMinistarstva prometa i komunikacija. Dok

je radila kao Direkcija u sklopu spome-nutog ministarstva, po~ela je da ostvaruje

prihode od naplate cestarine i akcize izgoriva. Na osnovu ovih ostvarenih prihoda,kad je direkcija u{la u sastav Autoceste, nara~unu je imala 155 miliona KM. Lako se

moè do}i do procjene ukupnih prihoda

koje je ostvarila Direkcija, a kasnije JPAutoceste FBiH. Prihod od naplate

cestarine je po~eo da se ostvaruje krozotvoreni sistem naplate od juna 2008.godine i bio je u funkciji do juna 2012.godine, sa prosje~nim godi{njim prihodomod oko 10 miliona KM. U ovom perioduostvaren je, dakle, prihod od oko 40miliona KM. Zatvoreni sistem naplatecestarine do Kaknja pu{ten je u junu 2012.godine i za godinu dana ostvareni su

prihodi od 20 miliona KM. U junu 2013.

godine zatvoreni sistem naplate cestarinuveden je do Bilje{eva, {to je dovelo d

pove}anja prihoda od naplate cestarine periodu od juna 2013., do juna 201godine pa je ostvareni prihod za ovaj perioiznosio 25 miliona KM. U augustu 201godine u zatvoreni sistem naplate uveden

je i dionica Bilje{evo - Drivu{a, {to trebalo da pove}a prihode naplate cestarinna 30 miliona KM godi{nje. Na osnovgore navedenih ~injenica moè se do}i d

procjene prihoda za period od juna 2008. d

AUTOCESTE I BRZE CESTE

20

Kod realizacije ugovora izgradnjeautoceste, gdje su izvo|a~i stranapreduze}a, kr{i se zakonska legislativa, pa~ak i Ustav BiH. (O diskriminaciji doma}ihfirmi ne treba ni govoriti.) Strane kompanijeimaju ugovore vrijedne stotine milionamaraka, a koji se realizuju tako da tekompanije uop{te nisu registrovane u BiH.Na taj na~in izbjegavaju pla}anje poreza,

~ime su o{te}eni budèti po raznimosnovama i na raznim nivoima. Kao primjerdiskriminacije doma}ih firmi, moèmonavesti sarajevsku Hidrogradnju kojoj se nedozvoljava da u~estvuje na tenderima zbogneizmirenih poreskih obaveza, obavezaprema PIO-u i zdravstvenom osiguranju. Sadruge strane, strane kompanije ne morajupla}ati obaveze zbog kojih Hidrogradnja

nema pravo ni da u~estvuje natenderu. Tako|er, postoji velikavjerovatno}a da odobrena kreditnasredstva uop{te ne ulaze u platnipromet BiH nego se direktno upla}ujuna bankovne ra~une stranihkompanija u njihovim mati~nimzemljama u kojima su registrovane. U

javnim istupima svi vole naglasiti kakosu doma}a preduze}a izvela radove,{to je ta~no, samo {to je profit zavr{iokod stranih firmi koji su nosiociugovora, dok su na{a preduze}apodizvo|a~i.

DISKRIMINACIJA

Domaće firme grade autoput,strane skupljaju „kajmak“


DIREKTOR S PEDIGREOMMa{inski inìnjer Ensad Kari},direktor JP Autoceste FBiH, ukumskim je vezama sapremijerom NerminomNik{i}em

êngiz



januara 2015. godine i on je oko 99 milionaKM.

Prihod od akcize uvedene na gorivogodi{nje je iznosio oko 85 miliona KM. S

obzirom da se akciza po~ela napla}ivati u

junu 2009. godine, do januara 2015. godineostvaren je prihod od akcize od oko 467milona KM. Dakle, ukupan prihod koji jeostvaren od naplate cestarine i iz akcize

iznosi oko 566,5 miliona maraka. Direktor

Kari} trebao bi odgovoriti na pitanje gdsu i kako su tro{ena i potro{ena spomenusredstva. Naime, rije~ je o namjenskisredstvima, odnosno prihodi od naplacestarine su namijenjeni za plate uposleniki odràvanje, a prihodi od akcize zekspropijaciju zemlji{ta i vra}anje rakredita. Navodno, ova sredstva s

potro{ena, a tek treba da po~ne otplata rakredita.

Autoceste FBiH za izgradnju autopukreditno su se zaduìvale kod evropsk

banaka EBRD-a i EIB-a, s tim da EBR banka ne daje kreditna sredstva za pla}anPDV-a. Ukupna potrebna kreditna sredstvza izgradnju autoceste po osnovniugovorima sa PDV-om su za sve dionice,ima ih ukupno devet, iznose 655,21 milioeura.

,,Kolika su kreditna sredstva uzeta z

izgradnju ovih dionica nikad nije javn

re~eno, ali znamo da su znatno ve}a o

vrijednosti koja je ugovorena jer su pore

kreditnih sredstava uzetih od EBRD-a

EIB-a uzimani krediti od ê{ke banke

komercijalnih banaka pa se govori

kreditnom zaduènju za izgradnju ov

dionica od oko 780 miliona eura, {to je

oko 130 miliona eura vi{e nego {to

vrijednost ugovora“, tvrdi na{ sagovornkoji je vi{e nego dobro upu}en u poslovanjAutoceste FBiH.

Autoceste FBiH su mo`da jedino javn preduze}e koje nema Nadzorni odbor i kojem direktor i uprava zapravo ne pola`ra~un nikome. Mo`da upravo iz torazloga niko ne postavlja pitanje za{to se

autoput ugra|uju materijali kojih ima i BiH i grade ceste koje su u nadle`nosdrugih javnih preduze}a. Tako je na Bijaugra|ivan asfalt iz Hrvatske, a niko ne zn

po kojem osnovu. Po kojem osnovu sAutoceste napravile 11 kilometara ceste oLjubu{kog do Bija~e, a po kojem osnovse pravi cesta Me|ugorje - TrebiàPostoji statut i postoje zakoni, ali Kari}samo njemu znanih razloga tu|u ku}

pravi svojim, odnosno na{im param„Aktuelna uprava Autocesta razvila

sistem kako potro{iti pare i ni{ta drugo a

~ine preko raznih izmjena glavno

projekta“, kaè na{ sagovornik navode}i dse zapravo ne radi o izmjenama glavno

projekta nego se radi o izmjenamtehni~kih rje{enja koja ~ine glav

projekat. „Dozvoljeno je mijenja

tehni~ko rje{enje iz glavnog projekta sam

ako se radi o tehni~ki korektnom rje{en

koje je jeftinije od rje{enja u glavno

projektu, odnosno ukoliko se novi

rje{enjem ostvaruju u{tede. Me|utim, ovi

Autocestama ne znaju {ta je urbanisti~k

{ta je gra|evinska dozvola, a o glavno

projektu da i ne govorimo“, kaè n

sagovornik.


GRADIMO DA ZBRAJAM

Kod realizacije izvo|a~kih ugovorapostoji ~lan kojim je propisano da izvo|a~treba platiti penale u slu~aju probijanjarokova, koji se uop{te nije primjenjivao, arokovi u pojedinim ugovorima su probijenii do 60 posto. Kako se (ne) {titi interesAutocesta FBiH, najbolji je primjerizgradnja tunela Vijenac. Prvi ugovor oizgradnji ovog tunela potpisan je saslovena~kom firmom SCT krajem jula2010. godine, za cijenu od 54,6 milionaeura sa PDV-om. Da bi otpo~eli sradovima, SCT je morao da dostavi dvijebankovne garancije u iznosu po 10 postood vrijednosti ugovora, oko 11 milionaeura, {to su oni i uradili. Po~etkom 2011.godine SCT je objavio bankrot i ugovor jeraskinut. U ovom slu~aju trebalo je odmahpokrenuti naplatu bankovnih garancija itu`bu protiv SCT-a za nadoknadu {tetekoja je nastala raskidom ugovora.Umjesto da pokrenu sve ove aktivnosti,uprava Autocesta je pokrenula naplatusamo jedne garancije u iznosu od 5,5miliona eura. Dalje su poduzete aktivnostina potpisivanju ugovora sadrugoplasiranim na tenderu, a to je (opet!)

slovena~ka firma Primorje i ugovor jepotpisan po~etkom maja 2011. godine zaponu|enu cijenu od 62 milona eura.Ovdje treba naglasiti da su u ovomugovoru ponovo ugovoreni i radovi koje jeizvela firma SCT, a trebalo ih je izbiti iztro{kovnika. Dalji postupak je isti kao i uslu~aju SCT-a. Primorje je moralo dadostavi dvije bankovne garancije u iznosuod oko 12,5 miliona eura. Sredinom 2012.godine Primorje je objavio bankrot i snjima je raskinut ugovor. I u ovom slu~ajutrebalo je odmah pokrenuti naplatubankovnih garancija i tu`bu protivPrimorja za nadoknadu {tete koja jenastala raskidom ugovora. Umjesto dapokrenu sve ove aktivnosti, upravaAutocesta je pokrenula naplatu samo

jedne garancije u iznosu od 6,25 milionaeura. Da su ura|ene sve potrebneaktivnosti na za{titi interesa Autocesta,odnosno da su napla}ene bankovnegarancije u visini od 23,50 miliona, a ne11,75 miliona eura i nadoknada {tete kojau ovom slu~aju ne bi bila manja od 50miliona eura, tunel Vijenac bi AutocesteFBiH do{ao skoro dàba.

U TUNELU USRED MRAKA

(Ne)naplata bankovnih garancija ioprost bankrota slovenačkimfirmama

TUNEL VIJENACIzgradnja tunela 1. mart trajala je vi{e od~etiri godine, od potpisivanja prvog ugovorasa SCT-om jula 2010., do pu{tanja u prometkrajem avgusta 2014. godine



N

akon {to je po~etkom mjeseca britanska i njema~ka vladaobjavila novi plan kojim èle

ubrzati reforme u Bosni iHercegovini, po~etni entuzijazamsve vi{e zamjenjuje skepticizam. Vi{e od 75gra|ana koji su odgovorili na anketno

pitanje jednog od lokalnih portala o tomeda li vjeruju da }e lokalni politi~ari ovu ini-cijativu i ono {to se rodi iz nje po{tovativi{e nego sve one - a broj im se ne zna - dosada, odgovorilo je negativno. Analiti~ari,doma}i i strani, tako|er imaju malo povje-renja u lokalne politi~are, ali izraàvajusumnju i da je fokus na ekonomska pitanjai zapo{ljavenje, koji ima ova inicijativa,

prioritet u ovom trenutku.

S druge strane, ambasador Velike

Britanije, ali i jo{ nekih zapadnih zemaljakoje su podràle inicijativu, ba{ u njoj vide

rje{enje i lobiraju za podr{ku me|ulokalnim politi~arima, ali i nevladinimorganizacijama i gra|anima. Jo{ uvijek nije

jasno definisano kakve mjere ova inicijati-va predlaè i kako i ko }e osigurati njihovo

provo|enje, {to bi trebalo biti odre|eno tek ako prijedlog dobije podr{ku na nivouEuropskog vije}a, koje ~ine ministri vanjs-kih poslova zemalja ~lanica.

Senada [elo [abi}, profesoricaFakulteta politi~kih znanosti u Zagrebu,kaè kako je ovakva inicijativa potrebna idobro do{la, ali da ipak zahtijeva odre|enioprez. “Oprez dolazi iz ~injenice da ovo

nije prva inicijativa takve vrste koja je

najavljena, zapo~eta i onda napu{ten

Tako|er, oprez proizilazi iz ~injenice {

jo{ ne znamo dovoljno o ovoj inicijativ

O~ekivati da }e lokalni politi~ari po{tova

potpisane izjave tako|er je u na{oj dos

da{njoj politi~koj realnosti bila ~is

naivnost. No, mo`da se stvari i promijene

budu}nosti”, kaè za Slobodnu Bosnu [e[abi}.

PISMENA OBAVEZA

Plan koji su predstavili njema~ki i brtanski ministar vanjskih poslova Fran

Walter Steinmeier i Phillip Hammond traod novih-starih politi~kih lidera da se i pimeno obaveù na provo|enje ekonomsk

socijalne i pravne reforme. Kao nagrad


STARO ZA NOVO

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ] Njema~ko-britanska slamka spasa

za Bosnu i Hercegovinu

Sedam dana nakon što sunjemački i britanski

ministar vanjskih poslovaobnarodovali svoju

inicijativu za Bosnu i

Hercegovinu,komentatori i analitičaripokušavaju sagledati sa

svih strana koje su njeneprednosti i mane. Ipak,

još uvijek se ne zna tačnošta će ova inicijativa

donijeti jer tek predstoji

izjašnjavanje zemaljačlanica i jasnije definisa -nje ciljeva. Slobodna

Bosna priključuje se ovojdiskusiji o inicijativi koja

je, po nekima, moždazadnja šansa za oporavak

BiH i njen put ka

Evropskoj uniji

POSLJEDNJI VOZ ZA BRISEL



obe}avaju kona~no stupanje na snagSporazuma o stabilizaciji i pridruìvanjkoji su lideri potpisali jo{ 2008. godine, {t

bi omogu}ilo BiH pristup europskim finansijskim fondovima. Istovremeno, dvojicministara predlaù da provo|enje odlukSejdi}-Finci bude u drugom planu naspraekonomskih i drugih reformi.

U provo|enju plana, objavili sambasadori ove dvije zemlje u BiH, o~eku

se pomo} iz susjedstva, prije svega oHrvatske i Srbije. Hrvatska ministrica vanskih poslova Vesna Pusi} je u novoj inicijtivi prepoznala ideju koju je sama promovrala ovog prolje}a. “Smatram to na{i

velikim uspjehom jer je to ne{to {to

Hrvatska predloìla i pokrenula po~etko

godine. Tada sam rekla da to ne}u smatra

uspjehom sve dok ne postane i europski pr

jedlog”, rekla je Pusi} novinarima pojaniv{i da je su{tina novog pristupa da se “pasivne uvjetovanosti pre|e u aktivnu”.

Inicijativu sada razmatraju minist

vanjskih poslova zemalja ~lanica, a bit }na dnevnom redu na njihovom sljede}esastanku koji je zakazan za 12. decembar. svom osvrtu na novu inicijativu u tekstu z

list Economist , ugledni novinar Tim Juda

upozorava kako lokalni politi~ari morajshvatiti da ova inicijativa nije ideja u detonskom stilu, nego prijedlog “uzmi ostavi” , s obzirom da EU i zapadni svij

imaju i druge probleme sa kojima istovremeno moraju nositi, ukazuju}i prisvega na Ukrajinu i Rusiju.

Inicijativa je lansirana nakon {to Europska komisija objavila do sadnajnegativniji izvje{taj o napretku u BiH.

IZME\U ISTOKA I ZAPADA

O tome {ta ova inicijativa zna~i, razgvaralo se protekle sedmice i u Zagrebu nokruglom stolu, gdje su neki od u~esnikizrazili ozbiljne sumnje u uspjeh. ProfesUniverziteta u Grazu Florian Bieber smat

da nema ni{ta novo u ovom prijedlog

13.11.2014. I SLOBODN BOSN 2

INICIJATIVA SA ZAPAD

SENADA ŠELO ŠABIĆ:“Da budem još preciznija,možete imati ekonomskirast i bez ovoga, ali ne ukontekstu približavanja

EU, a onda vam trebajuneke druge pretpostavkekoje BiH nema. Evropskabudućnost je najboljaopcija za BiH”

BRITANSKO-NJEMA^KAINICIJATIVA

Na sjednici Evropskog vije}a,sredinom decembra, raspravljat

}e o novoj inicijativi za BiH



“Vi{e to vidim kao analizu {to se do sada

nije uspjelo, ali jo{ ne vidim neku novu

strategiju. Vidim priznanje da stavljanje

previ{e prevelikih uvjeta prerano u procesu

nije bio uspje{an pristup, zna~i inzistiranje

na slu~aju Sejdi}- Finci u tako ranom pro-

cesu integracije je bio gre{ka. To je ve}

mjesecima bilo priznavano u debatama. To

nije ne{to novo, ali ovo je prvi puta da se to

i formalno vidi, i mislim da je to jako

dobro.“

Zagreba~ki politolog, donedavni savjet-nik hrvatskog predsjednika Ive Josipovi}a

Dejan Jovi} zagovara~ je ideje da EU {to prije primi {to vi{e dràva Balkana, a kako bi time bilo sprije~eno ja~anje nekih drugihutjecaja, prije svega Rusije, Turske i arap-skih zemalja, te u tome vidi i jedan odrazloga za pokretanje ove inicijative. Adam

Fagan, profesor europskih politika na uni-verzitetu Queen Mary u Londonu, zaSlobodnu Bosnu kaè kako inicijativu vidikao potvrdu da je BiH u krizi i “prihvatanje

~injenice da me|unarodna zajednica vi{e ne

moè sjediti sa strane i ignorisati

nedostatak napretka… Na kraju krajeva, ne

smijemo zaboraviti da je nedugo nakon

Daytona dogovoreno da budu}nost BiH

jeste u EU i da zemlji mora biti ponu|ena

europska perspektiva, te da je europeizacija

klju~ i jedini mehanizam za pokretanje

prema naprijed. înjenica da je BiH nije

napravila nikakav napredak prema

priklju~ivanju predstavlja ne samo neuspj-

eh me|unarodnog liderstva, nego je odmi-

canje od obaveza koje su dogovorene

nakon rata”. Fagan je jedan od onih koji sskepti~ni da pravi pristup za bilo kakvnovu inicijativu moè biti baziran nekonomskim pitanjima. “Naravno da post

ji potreba da se rije{i pitanje nezaposleno

ti, problem nedostatka napretka, ali ovo ni

klju~ni problem: bosanski problemi su fu

damentalno politi~ki. Ne postoji taj stepe

ekonomskog rasta koji moè potisnu

korupciju i neodgovornost elita unutar pol

ti~kih i dràvnih institucija. Mislim da sm

to nau~ili iz Putinove Rusije, zar ne?

poja{njava Fagan svoj stav.Fokus na ekonomskim pitanjima pro

lemati~an je i za profesoricu [elo [abikoja kaè da ekonomski oporavak nimogu} ako nisu osigurani vladavina pravfunkcionalne institucije i njihova punkoordinacija. “Da budem jo{ preciznij

moète imati ekonomski rast i bez ovog

ali ne u kontekstu pribliàvanja EU, a ond

vam trebaju neke druge pretpostavke ko

BiH nema. Evropska budu}nost je najbol

opcija za BiH.”

MRKVA I [TAP

[elo [abi} upozorava i da budu}i pla baziran na ovoj inicijativi, mora predvidjesankcije za one koji ne budu radili u skladu


STARO ZA NOVO

Britanski profesor Adam Fagan jene{to pa`ljiviji i kaè da }emo tek vidjeti{ta }e ova inicijativa donijeti i kako }e pri-

jedlozi koji do|u iz nje biti provo|eni. “Javidim i problem, a to je da apsolutnonema entizijazma za dalje pro{irenje u

Velikoj Britaniji me|u gra|anima i eli-tama. Naàlost, malo je {anse da }e seto promijeniti ~ak i nakon izbora umaju 2015. Ipak, moje iskustvo u radusa Ministarstvom vanjskih poslova uLondonu, i sa timom u Sarajevu, migovori da BIH ne}e ispasti iz fokusaVelike Britanije.”

I u BiH i Europi smatraju da Briselmora {to prije dati datum za pristupanjeBiH, i ako to ne urade, to moè imati jakonegativne posljedice. “Ako taj datum nebude ispo{tovan, onda }e to biti znak za uzbunu i za me|unarodnu zajednicu

– Bosna u EU ima jo{ samo jednu pri-liku”, zaklju~uje Fagan.

ZADNJA [ANSA

Bosna u EU ima još samo jednupriliku

FLORIANBIEBERNa Zapaduni{ta novo



dogovorenim. “Dosada{nji problem i jeste b

da je EU definirala ciljeve, a onda ih je, zbo

nesuradnje lokalnih politi~ara, korigiral

Ako se takvo ne{to ponovi, onda ova inicij

tiva ne samo da ne}e biti jo{ jedan proma{a

nego i opasna - jer situacija u BiH }e se jo

vi{e zao{triti, i ekonomski i politi~ki. M

kako strpljivi i trpeljivi gra|ani BiH bili,

njima }e u jednom trenutku ‘puknuti film’.”

Analiti~ari upozoravaju da EU mora b

vrlo jasna u definisanju onog {to o~ekuje o bh. lidera da urade, {to do sada nije uvijek bslu~aj. [elo [abi}, kao i njen kolega Jovikao jedan od mogu}ih razloga za{to je ovinicijativa pokrenuta ba{ sada navodi poku{spre~avanja uticaja na BiH od nekih zemal~iji se interesi ne poklapaju sa interesima EU

Inicijativa ipak ima {anse, ponajprizbog toga {to iza nje stoji Njema~ka, koja

jako utjecajna u EU, ali i regionu. “S drug

strane, i kontekst u BiH je druga~iji - protes

s po~etka ove godine, iako relativno kratk

nisu zaboravljeni. I gra|ani BiH postavlja

zahtjeve, za sada dodu{e jo{ uvijek tiho, al

njihov glas }e biti jasniji i odlu~niji. @eli

vjerovati da je dvadeset godina ìvljen

postratne tranzicije dovoljno te{ko i bolno d

bi iko poèlio tu agoniju produàvati. @eli

vjerovati da imamo snagu zamisliti ljep{

budu}nost. I volju stvoriti bolju sada{njost

zaklju~uje [elo [abi}.


INICIJATIVA SA ZAPAD

VESNA PUSI]Nova inicijativa je prelazak izpasivne u aktivnu uvjetovanost



Sedam dana, koliko je pro{lo odkada su ministri vanjskih poslova

Njema~ke i Velike Britanije pred-stavili inicijativu koja bi trebalaubrzati put BiH ka EU,

ambasadori ove dvije zemlje proveli su poja{njavaju}i javnosti {ta ona zna~i, te

testiraju}i podr{ku. Prvi utisak ambasadoraVelike Britanije Edwarda Fergusona je dasu lokalni politi~ari spremni uraditi ne{to{to }e zemlju odvesti ka reformama.

“Razgovarali smo sa puno politi~kihlidera u ovoj zemlji tokom posljednjihsedam dana, da budem odre|eniji, saBakirom Izetbegovi}em, @eljkom Kom-

{i}em, Fahrudinom Radon~i}em, Milorad-

om Dodikom, Cvijanovi}, R adoji~i}em,Bosi}em, \oki}em, ôvi}em, Ivani}em. SaMartinom Raguòm nisam razgovaraodirektno, ali otprilike znam njegov stav imo`da se sretnemo. Mislim da sam dobio

prili~no dobru sliku o tome gdje neki odklju~nih ljudi, izabranih na izborima, stoje po ovom pitanju, i generalno sam ohrabren.Svi su rekli da podràvaju ono {to

poku{avamo posti}i. Mislim da inicijativadolazi u pravo vrijeme, kada vidimo prom-

jene u postizbornim politi~kim narativima,kada se govori o stvarima oko kojih semogu sloìti. A svi se slaù da postoji potre-

ba za brzim formiranjem vlasti. Slaù se ida moraju djelovati brzo i uraditi ne{to prije

prolje}a. I ~ini se da je to generalni konsen-zus unutar politi~kih elita, ako èlite da ihtako zovem. Te{ko je re}i odakle to dolazi,

ali ~ini se da smatraju da ako ne urade ne{todo godi{njice protesta morat }e odgovarati

javnosti. Tako|er moram re}i da postojigeneralni osje}aj postojanja konsenzusaoko nekih pitanja, prema kojima

poku{avamo prefokusirati EU pristup, posebno socio-ekonomskim pitanjima i vla-davini zakona.

Svjedoci smo potpisivanja sporazumaizme|u partija koje istovremeno razgovara-

ju sa SNSD-om i HDZ-om, i ako se svisloè oko su{tine, posti}i }e sporazum.Tako da su se u tom procesu pregovora okoformiranja vlasti od{krinula vrata za ono{to mi èlimo uraditi i to moramo iskorisi-titi i poku{ati predstaviti pitanja reforme, iugraditi ih u njihove planove. Dakle, ne}ese samo raspravljati ko }e koji posao uzeti,nego {ta }e ko uraditi. Istina, o~ito je vrlorano i sva{ta jo{ moè krenuti naopako, alisam ipak vrlo obazrivi optimista koji vjeru-

je da }e se debata odma}i od specifi~nihustavnih pitanja - Sejdi}-Finci - ilitehni~kih - mehanizma za koordinaciju - i

pro{iriti se na druga pitanja koja politi~ari

smatraju bitnim za ljude u ovoj zemlju,mislim da se mi s tim slaèmo”, kaè n

po~etku razgovora ambasador Ferguson.

STRAH OD PROTESTA

Spomenuli ste strah od novih prote

ta u prolje}e. Zna~i da imate neke inform

cije ili samo pretpostavljate da novi tala

moè do}i uskoro?

Nemam, samo govorim ono {to ~ujemMislim da se o tome puno spekuli{e. Bitn

je da politi~ari vjeruju da ljudi èle prom jene i ako im to ne daju, smatrat }e odgovornim. I mislim da je to ve} promjna u politi~kom kontekstu, i to bitn

Naravno, èlimo vidjeti da ekonomska st bilizacija i ja~anje vladavine prava postan prioritet. I to je u skladu sa onim {to ljuèle, prije svega vladavina zakona. Ak

pogledate istraìvanja javnog mnijenja priizbora, ljudi govore {to i svuda u svijetu,to je da nisu zainteresovani za etni~ke pod

jele, nego za radna mjesta, pravdu, bolobrazovanje, zdravstveni sistem… M

poku{avamo da EU prihvati takav redosl

jed. Nadamo se da }e to osigurati podr{k javnosti za ono {to èlimo posti}i i da } prihvatiti ohrabrenje koje dolazi sa vrha, ome|unarodne zajednice, dok istovremen

postoji ohrabrenje koje dolazi od gra|ana,u sredini su politi~ari koji odgovaraju poztivno na sve to.

Jedan lokalni portal je napravio ank

tu s pitanjem da li gra|ani vjeru

politi~arima da }e zaista ovaj put ne{to ura

diti. Vi{e od 75 posto je reklo da im n

vjeruju. Oni su skepti~ni, a v

optimisti~ni…

Ja sam vrlo oprezan optimista…


EDWARD FERGUSON

Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ]

dane provodi u razgovoru sa domaćim političarima, predstavnicima nevladinog

sektora, građanima, pojašnjavajući inicijativu iza koje stoje njegova zemlja iNjemačka. Reakcije su različite, ali je ambasador “oprezno optimističan”. ZaSlobodnu Bosnu govori o inicijativi, daljim koracima i mogućim preprekama

INTERVIEW

EDWARD FERGUSON Britanski ambasador u Bosni i Hercegovin

Svi zajedno moramo iskoristitiovaj trenutak

MOGUĆNOST ZAPROMJENE:“Kada sam se pripremaoda dođem ovamo kaoambasador, rekli su mi da je sve već pokušano. Alimislim da je kontekstpromijenjen, i to je ključ”



AMBASADOR VELIKE BRITANIJE U Bi

OPREZNI OPTIMISTEdward Ferguson, ambasad

Velike Britanije u B



Ipak, optimisti~niji nego ve}ina. Na

osnovu ~ega?

Mo`da jer sam relativno kratko u ovojzemlji i jo{ nemam li~na iskustvarazo~arenja. Mnogi su mi rekli da je biloinicijativa i prije, ali moj osje}aj je da jesada kontekst druga~iji. I ~ak da ovo nijeni{ta novo, ljudi vjeruju da jeste. Ali~injenica da politi~ki lideri koji razgovarajusa mnom kaù kako misle da se situacija

promijenila, da je drugi kontekst, i da moraju na}i odgovore, ono je {to je bitno. Naravno, vidjet }emo. Rano je. Tek je pro{lo sedam dana od inicijative. No, ve}smo vidjeli neku kristalizaciju ideja. Ve}inalidera to javno govori nakon sastanaka samnom ili njema~kim ambasadorom,uklju~uju}i Dodika i Izetbegovi}a, i kaù da

podràvaju inicijativu. Sa~ekajmo. Ono {tomogu re}i je da mi nismo naivni i ne mis-limo da }e biti lako, ali ne bismo po~injalida nismo predani tome. Generalni osje}aj jeda je ekonomija bitna za preporod ove

zemlje i da moramo ne{to brzo uraditi. Znakovito je da inicijativa dolazi

od Velike Britanije, zemlje u kojoj im

puno skepticizma prema budu}e

{irenju EU i gdje dio gra|ana razmi{l

vrijedi li ostati u Uniji. Kako }ete na

podràti da u|emo u EU ako v

iza|ete?

Mislim da imam problem sa va{o premisom da Velika Britanija ne podràv

pro{irenje. Podràvamo, ali istina je da potoje neke ta~ke koje zabrinjavaju stanvni{tvo. Posebno je to pitanje migracij

politike otvaranja granica. U isto vrijemuvijek smo podràvali ulazak u EU ovodijela svijeta, ako zemlje ispune uslovZato jer vjerujemo da je ovo jedan oklju~nih alata koje imamo u smislu poztivnog poticaja za ohrabrivanje odre|enreformi koje mogu pomo}i zemljama d

prosperiraju i budu stabilnije. Imamo strate{ki interes kao zemlja koja je godinma investirala ovdje i gdje je dosta na{vojnika poginulo. Imamo strate{ke intere

i vjerujemo da }e oni biti najbol


EDWARD FERGUSON

PRIORITETI:“Apsolutno ne napuštamopolitičke reforme negopredlažemo da po nekimtežim pitanjima, posebnoustav, možemo biti

fleksiblini kada je riječ orokovima i redoslijedustvari”

POKRETA^ PROMJENAPoliti~ari se pla{e novih

protesta ako ne urade ni{ta

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v

i }

NOVI POKU[AJInicijativa mo`da nijenova, ali jeste kontekst ukojem je predstavljena



ispo{tovani ako se priklju~ite EU i NATO-u.

A {ta ako vi iza|ete za dvije godine?

Pa… vidjet }emo {ta }e se desiti. Neznam da li }emo napustiti Uniju za dvijegodine. Politika na{e vlade je da mi èlimoreformisati EU kako bi bila bolja, ne samoza nas nego za svih 28 ~lanica, da budekonkurentnija, efikasnija. Na{ premijer je

jasno rekao da ako uspije posti}i takve

reforme, on }e promovirati ostanak u EU.

STARO ZA NOVO

Puno je kritika inicijative. Dio

kriti~ara kaè da nije dobro da ekonomija

bude prioritet naspram politi~kih problema.

Koji je va{ odgovor na ovu vrstu kritika?

Pa mislim da to nije pitanje izbora. Ovone zna~i da nismo i dalje zainteresovani za

poli ti~ke reforme, ali mislimo da jeekonomija bitna i da bez nje nije mogu}a

politi~ka stabilnost. A ekonomsko stanje uovoj zemlji ne ohrabruje, posebno kada je

rije~ o privla~enju stranih investicija, ili pitanju nezaposlenosti mladih koja jenajvi{a u svijetu, ili mladih koji odlaze, po~emu je BiH druga u Europi. To nisu dobrestatistike za bilo koga i moramo to rije{iti.Ako zemlja moè pruìti prave mogu}nosti,

posebno mladim ljudima, obrazovanje izaposlenje, onda }e ljudi imati osje}aj da jeto zemlja u koju vrijedi ulagati. Tako damislim da je ekonomija u osnovi centralni

problem. Istovremeno, kao {to sam rekao,apsolutno ne napu{tamo politi~ke reformenego predlaèmo da po nekim teìm pitanji-ma, posebno ustav, moèmo biti fleksibilni

kada je rije~ o rokovima i redoslijedu stvari.Ali, jako elimo vidjeti reforme koje }eu~initi ovu zemlju funkcionalnijom, efikas-nijom. Tu je i pitanje pravosu|a, vladavine

prava i èlimo vidjeti predanost tim pitanji-ma, prije svega u smislu ja~anja neovisnos-ti, ali i efikasnosti agencija za provo|enjezakona, pravosu|a i sudstva.

Neki kaù da u ovom {to inicijativa

jeste nema ni{ta novo, te iskazuju sumnju

da }e se desiti bilo kakve promjene.

Sljede}e godine je 20. god{njica

Dejtonskog sporazuma i u tom periodu jesigurno bilo puno inicijativa. Kada sam se pripremao da do|em ovamo kao ambasador,rekli su mi da je sve ve} poku{ano. Ali mis-lim da je kontekst promijenjen, i to je klju~.Ima i novih stvari sa ovim pristupom -

predlaèmo na{im EU partnerima, i nadamose da }e se ministri vanjskih poslova koji sesastaju u decembru sloìti, da ne mijenjamouslove za ulazak, nego rekonstrui{emo imijenjamo redoslijed. I, naravno, nadamose da }e to dati momentum koji }e odvestika daljim, komplikovanijim promjenama.Mislim da }e svi shvatiti da nema puno

puteva nego da pro{irimo agendu, jer

posljedice ako to ne uradimo mogu bitiozbiljne.

Novinar lista “Economist” Tim Judah

je u svom tekstu o inicijativi, kojoj daje

podr{ku, rekao da ovo nije ne{to u stilu dej-

tonskih pregovora, nego prijedlog koji je

ponu|en na “uzmi ili ostavi” osnovi jer svi-

jet ima druge prioritete. Koliko je to istina?

Ne svi|a mi se fraza uzmi ili ostavi. To

Dayton i jeste. Ono {to ne}emo raditi jesda ne}emo ni{ta nametati. Na stolu je dob

ponuda koju dajemo sa puno vjere otvorenih ruku. I nadamo se da }e vlas

pokazati neki napredak, {to bi dozvolime|unarodnoj zajednici da uvidi da vlad

koja }e se uspostaviti ima politi~ku voljusposobnost da u~ine neki napredak. Onda }ne samo svi vidjeti prednost toga, neg}emo vas nagraditi i progresom ka EU.


AMBASADOR VELIKE BRITANIJE U Bi

[ta je prvi sljede}i korak za dobijanje

podr{ke za ovu inicijativu?

Prvo moramo nastaviti obja{njavati o~emu se radi. Zaista èlimo u ovo uklju~iti

civilno dru{tvo i {iru populaciju, da imkaèmo kako je ono {to poku{avao uraditiu skladu sa onim {to EU govori i {to }eodmah pozitivno uticati na ìvote gra|ana.Drugi dio je pridobiti na{e me|unarodne

partnere. Predlaèmo promjenu EU strate-gije, ne politike, i treba nam podr{ka na {ta}emo se koncentrisati do 12. decembra,kada se sastaje Europsko vije}e. Do sadasmo imali dobar po~etak sa izjavamakomesarke Mongerini, kao i nekih drugih.Tre}i dio je rad sa ovda{njim politi~arimakroz proces formiranja vlasti, a kako bismo

poku{ali unijeti neke osnovne stvari u pre-govore, ali isto tako testirati razmi{ljanje ome|unarodnom anga manu, da budemosigurni da je ono {to radimo i ambiciozno,ali mogu}e. Poku{avamo iskoristiti trenu-tak. Ne èlimo prerano podi}i ljestvicu

previsoko, ali èlimo vidjeti neke brzeuspjehe. I èlimo osigurati da }e ono {to jena stolu biti razmatrano.

PERSPEKTIVE INICIJATIVE

Potrebno je ići korak po korak

FEDERICA MONGERINI[efica EU diplomatije dala je pod{rkuNjema~ko-britanskoj inicijativi



Drugostupanjsko vije}e Suda BiHdonijelo je pro{log tjedna pravo-mo}nu presudu o vra}anjuRa{ida Pali}a na novo-staroradno mjesto na~elnika Regional-

nog ureda Dràvne agencije za istrage iza{titu (SIPA) u Sarajevu. Dugogodi{nji

policajac Pali} je, podsjetimo, bez poslaostao jo{ u prolje}e 2012., kada jesuspendiran odlukom direktora SIPA-eGorana Zupca, zbog navodne teè povredeslu`bene du`nosti, koja nikada do kraja nijeutvr|ena. Potom je protiv Ra{ida Pali}aekspresno pokrenut disciplinski postupak,koji je okon~an rje{enjem o smanjenju

pla}e i zabranom napredovanja u slu`bi unaredne tri godine. No, ako se tada ~inilo da

je Pali}u izre~ena drakonska kazna, unarednim }e se mjesecima pokazati da je{efu sarajevskog ureda SIPA-e policijskakarijera ve} bila zape~a}ena.

KADA TE ZUBAC UZME NA ZUB

Ra{id Pali} je zvani~no bez posla ostaokrajem januara 2013., poslije montiranogdisciplinskog postupka u kojem, od samog

po~etka, nije imao nikakve {anse na

pravi~nu obranu. Nakon prve disciplinskekazne u julu 2012., inspektori iz Odjela zaunutarnju kontrolu SIPA-e pokrenuli su useptembru iste godine novu istragu protiv


SUDSKI EPILOG ÎSTKE U SIPA-i

Prošlog je tjedna Sud BiH donio pravomoćnu presudu kojom je direktoru SIPA-eGORANU ZUPCU naloženo da u roku od petnaest dana vrati na dužnost

nezakonito otpuštenog načelnika Regionalnog ureda u Sarajevu RAŠIDA PALIĆAiako su za disciplinski progon, suspenziju a potom i otkaz Paliću krivi Zubac i

njegovi policijski inkvizitori, materijalna će šteta ponovno biti namirena iz

državnog proračuna

PRVA IZGUBLJENA BITKA

Sud BiHpresudio da je

SIPA radila

nezakonito

G O R A N Z U B A C

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

KADROVSKA I ETNI^KA ÎSTKA Unato~ sudskim presudama direktor SIPA-e Goran Zuba

nastavio je s discipliniranjem “neposlu{nih” policajaca



svog kolege, ovoga puta jer je, navodno,organizirao rad Regionalnog ureda uSarajevu suprotno Strategiji BiH za

prevenciju i borbu protiv terorizma. U

me|uvremenu je Pali}u na teret stavljenoda se nije pridràvao Pravilnika ounutarnjoj organizaciji SIPA-e, Instrukcijao primjeni posebnih istra`nih radnji, da je

postupao samovoljno, izbjegavao konzul-tacije s pomo}nikom direktora zaKriminalisti~ko-istra`ni odjel An|elkom

Hrgi}em... I mada su za trajanja postupkasamo dvojica nezadovoljnih policajaca, odukupno 40 saslu{anih svjedoka, iznijeli

primjedbe na Pali}ev rad, ~lanovi suDisciplinske komisije bez ijednogmaterijalnog dokaza presudili kolegi.Prethodno su, tako|er nezakonito,zabranili Ra{idu Pali}u da ga zastupanjegov odvjetnik Sanel Neziri}. Naknadnosu, ponovno uz vi{emjese~ne opstrukcije,sramotnu odluku o otkazu Pali}u potvrdilii ~lanovi Odbora za àlbe policijskihslu`benika, kojim je predsjedavao An|elkoHrgi}.

Sud BiH je prvu presudu u koristRa{ida Pali}a donio 13. februara ove

godine, ali je àlbeni postupak trajao skorodevet mjeseci, prije nego {to je donesenakona~na sudska odluka. Kako god bilo,direktor SIPA-e Goran Zubac, po ~ijem je

nalogu Ra{id Pali} i otjeran iz policijskslu`be, ima zakonsku obvezu da ga u rokod petnaest dana ponovno imenuje ndu`nost na~elnika Regionalnog ureda Sarajevu, na koju je ranije postavio selojalnog Anera Hadìmahmutovi}

Jedinom policajcu u BiH s ~inom glavnoinspektora, koji je nepune dvije godine bna Birou za nezaposlene, morat }e bispla}ena i naknada za sve uskra}en

pla}e.

PALI] GOLUB ALAGI]...

Ne}e, me|utim, teror i ~istke kojeGoran Zubac i njegovi najbliì suradni

provodili u SIPA-i, nemilosrdno obra~unavaju}i s kolegama policajcimskupo ko{tati dràvni prora~un samo slu~aju progona Ra{ida Pali}a. Premd

pravomo}na presuda jo{ nije objavljenSud BiH je u prvostupanjskom postupkoslobodio krivnje i biv{eg zamjenikna~elnika Financijsko-obavje{tajnog odje

SIPA-e Miju Goluba. Golub je suspendiranedugo poslije Pali}a, zbog sumnje da

povjerljive informacije odavao krimnalcima, nakon ~ega je protiv njegotvorena i slu`bena istraga. Po~etko

januara ove godine Tuìteljstvo BiH optuìlo Miju Goluba za kazneno djezlouporabe slu`benog poloàja ili ovlasodnosno odavanje tajnih podataka, ali mu 14. jula izre~ena osloba|aju}a presudMijo Golub se nije vratio na radno mjestoSIPA-i, jer je u me|uvremenu oti{ao mirovinu, ali jeste Vahid Alagi}, ljetosuspendirani na~elnik Odjela za za{tisvjedoka. Interni disciplinski postupa

protiv Alagi}a pokrenut je po~etkom junnakon {to je Tuìteljstvo BiH protiv njegotvorilo istragu zbog sumnje da jzlouporabio slu`beni poloàj tijeko

provo|enja procedure unaprije|en policajaca SIPA-e. Kako, me|utiminkriminiraju}i dokazi protiv VahidAlagi}a nisu prona|eni, tako je i istragobustavljena, nakon ~ega direktoru SIPAnije preostalo ni{ta drugo nego da na~elnikOdjela za za{titu svjedoka vrati na ranij

poziciju. Dodajmo tome da su Odjel z

unutarnju kontrolu i Disciplinska komisiSIPA-e promptno reagirali u svislu~ajevima kada su protiv policajacotvorene istrage, sve dok na red nije do{ai njihov direktor. Iako je optu`nica protGorana Zupca na Sudu BiH potvr|enkoncem juna, a potom je zapo~eo i suds

postupak, direktor SIPA-e radi u punokapacitetu, uz sve zakonske ovlastZahvaljuju}i odluci Vije}a ministara BiHkoje je nedavno usvojilo novu sistemtizaciju radnih mjesta u SIPA-i, direktGoran Zubac dobio je odrije{ene ruke dnastavi s kadrovskom, ali i etni~ko

~istkom, unato~ sudskim presudama.


POVRATAK OTPISANIH POLICAJAC

Nakon glamuroznih proslava

godi{njica SIPA-e, nabavke skupihautomobila i brojnih slu`benih putovanjana koja je potro{io golemu svotu para,direktor Goran Zubac po~eo se baviti igra|evinskim investicijama. Tako je ispredsjedi{ta SIPA-e u Isto~nom Sarajevunedavno zapo~ela izgradnja fontane koja

}e, kako se spekulira, ko{tati oko 100.000

KM. Izgradnju skupe fontane naloìo jeGoran Zubac osobno, premda je namnogobrojne zahtjeve policijskihinspektora, koji su se ranije àlili na lo{euvjete rada, stara i nesigurna vozila,odgovarao kako Agencija nemasredstava.

POLICIJSKE I GRA\EVINSKE INVESTICIJE

Ispred zgrade SIPA-e gradi sefontana vrijedna 100.000 KM

MJERE [TEDNJEDok se istraìtelji SIPA-e voze u tro{nimautomobilima, njihovi {efovi nisu àlili paraza skupe investicije

DUGOGODI[NJA PRAVNA BITKA Ra{id Pali}, novi-stari {ef SIPA-e u Sarajevu



Skoro dvotre}inska ve}ina Op}ins-

kog vije}a Stari Grad, na ~ijem~elu je Vedran Dodik iz Nezavisne liste za moj grad, podràva podno{enje krivi~ne

prijave protiv na~elnika Ibrahima Hadìbaj-

ri}a. Protiv na~elnika Hadìbajri}avije}nici Op}ine Stari Grad prvu krivi~nu

prijavu podnjeli su u septembru 2012.godine, nekoliko dana prije lokalnih izborana kojima je Hadìbajri} ponovo izabran zana~elnika. Vije}nici SDA, SDP-a, Na{estranke, USD-a, BPS-a... razmatrajumogu}nost podno{enja nove prijave protivHadìbajri}a, a koplja se lome na

predsjedavaju}em Op}inskog vije}aDodiku, koji je izloèn pritiscima i

prijetnjama svake vrste.

PLATO ZA GARA@U

„Izloèn sam pritiscima i prijetnjama.

Ljudi me prate, uhode, {alju mi poruke tipa

— spava{ li mirno itd. Ja nastupam ispred

Op}inskog vije}a i ako otkrije{ kriminal u

kojem ne}e{ da u~estvuje{ i ukaè{ na

njega, onda te sitni kriminalci po~nu

pritiskati“, rekao je na po~etku na{egrazgovora Vedran Dodik dodav{i da se

na~elnik Ibrahim Hadìbajri} pona{a kao„sultan u malom“. Iako op}inski vije}nici,suprotno zakonu i praksi, malo znaju oaktivnostima i potezima na~elnika Hadì-

bajri}a, prilikom rebalansa op}inskog budèta uo~ili su niz nepravilnosti,odnosno nezakonitosti. Posljednji sporni

potez na~elnika Hadìbajri}a bio jeiznajmljivanje parking prostora i sanacija

platoa ispred zgrade Op}ine. Naime,neposredno iza Op}ine Stari Grad, nalokaciji Tekija ~ikme, godinama nakon ratau funkciji je bio parking koji je zatvoren

krajem maja 2009. godine kada je Op}inskovije}e donijelo zaklju~ak da se na tomlokalitetu izgrade garaè. Me|utim,umjesto izgradnje garaà, Op}ina je u{la uspor sa Vakufskom direkcijom koja je

polagala pravo na taj prostor. Potom jena~elnik Hadìbajri} uzeo stvar u svoje

ruke. Naime, Op}insko vije}e je krajeaprila ove godine donijelo zaklju~ak koji

je van snage stavljen zaklju~ak o izgradngaraà. Me|utim, kasnije }e se ustanovda je Hadìbajri} mjesec dana prijodnosno krajem marta, parking prostor o

36 mjesta ve} iznajmio privatniku. Isma

[pago se 27. marta ove godine obratSlu`bi za investicije, komunalne inspekcijske poslove sa zahtjevom zizdavanje odobrenja za privremenkori{}enje 36 parking mjesta nneizgra|enom gra|evinskom zemlji{tu n


STARI GRAD

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Načelnik Općine Stari Grad IBRAHIM HADŽIBAJRIĆ svojim postupcima iponašanjem uspio je ujediniti dvotrećinsku većinu u Općinskom vijeću protiv

sebe. Vijećnici SDA, SDP-a, Naše stranke, USD-a, BPS-a, razmatraju mogućnostpodnošenja nove prijave protiv načelnika Hadžibajrića za nezakonite

i kriminalne radnje

SULTAN U MALOM

Predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Vedran Dodik:“Ako otkrije{ kriminal u kojem ne}e{ da u~estvuje{ i

ukaè{ na njega, onda te sitni kriminalci po~nu pritiskati“

N A ^ E L N I K I B R A H I M H A D @ I B A J R I ]

IBRO DIRKA NA[Na~elnik Op}ine Stari GradIbrahim Hadìbajri} vratioposlani~ki mandat



kojem Op}ina Stari Grad ima pravoraspolaganja. Uz zahtjev, [pago je priloìo

pismo namjera, kopiju li~ne karte i idejni projekat. Op}inska Slu`ba za investicije,komunalne i inspekcijske poslove spremila

je rje{enje koje je na~elnik Hadìbajri} potpisao 27. marta, dakle istog dana kada je[pago podnio zahtjev doneseno je rje{enje i

potpisano od strane na~elnika. U prilog tezida je ~itava operacija izdavanja parkingaunaprijed smi{ljena i dogovorena ide i~injenica da je rje{enje izdala nenadle`naSlu`ba za investicije, komunalne i

inspekcijske poslove koja je pod kontroloHadìbajri}a, umjesto nadle`ne op}inskSlu`be za urbanizam.

Me|utim, tu se pri~a o parkingu nzavr{ava. Odmah nakon {to je izda

parking, na~elnik Hadìbajri} pokre}inicijativu za sanaciju platoa ispred zgradOp}ine, {to u kona~nici rezulti


LOKALNI [ERIF MUBAREK OLSU

Na proteklim op}im izborima IbrahimHadìbajri} bio je nosilac liste Savezaza bolju budu}nost BiH FahrudinaRadon~i}a za Predstavni~ki domParlamenta Federacije BiH. Hadìbajri}

je voljom bira~a u{ao u Parlament FBiH,ali kako SBB nije u{ao u vlast, on nema

namjeru odre}i se funkcije na~elnikaOp}ine Stari Grad radi „obi~nog“poslani~kog mjesta. To je, po svemusude}i, prelilo ~a{u pa su vije}niciodlu~li medijski, a po svemu sude}i isudski, da se obra~unaju sa svojimna~elnikom.

NE IDEM IZ STAROG GRADA

Funkcije načelnika Starog Gradaprimamljivija od funkcije poslanikau Parlamentu FBiH

„OP]INSKI“ PARKINGUre|eni plato ispred zgrade Op}ine, koji jepovezan sa parking prostorom koje jerje{enjem na~elnika dato na kori{tenjeIsmailu [pagi



pro{irenjem i asfaltiranjem parkinga.Prema Hadìbajri}evoj instrukciji, Slu`baza urbanizam {alje Pravobranila{tvuzahtjev za teku}e odràvanje platao ispredOp}ine. Pravobranila{tvo upu}uje Slu`bi zakomunalne poslove da se izda odobrenje zateku}e odràvanje objekta koji se vodi kaodvori{te. Na osnovu tog dokumenta Slu`baza urbanizam daje odobrenje za izvo|enjegra|evinskih radova. Ugovor se sklapa sagra|evinskom firmom Bosman d.o.o.Sarajevo koja za izvedene radove Op}iniStari Grad ispostavlja ra~un od 76 hiljadaKM. Po{to „sre|ivanje“ platoa nije bilo

planirano u budètu, na~elnik Hadìbajri}firmi Bosman ispla}uje sredstva sa ra~unaCivilne za{tite. „Na~elnik Hadìbajri} nije

smio povu}i sredstva Civilne za{tite. Da bi

se pravno za{titio, izdaje saglasnost za

sanaciju skloni{ta, a zapravo sre|uje i

asfaltira plato. Sve to radi dok je

novoimenovana pomo}nica na~elnika za

Civilnu za{titu Emina Dubravi} na

godi{njem odmoru. Nalog za isplatu firmi

Bosman, mimo njenog znanja, potpisuje

Aida Bajramovi}, {efica kabineta na~elni-

ka“, obja{njava Dodik.

UDAR NA PLA]E

Na~elnik Hadìbajri} je svojom, a neodlukom Op}inskog vije}a, pripadnicimaCivilne za{tite ukinuo i dodatak na pla}u.Radnici Civilne za{tite po zakonu o za{titi ispa{avanju imaju pravo na 20 postododatka na pla}u zbog prirode posla kojirade. Me|utim, kako je Op}ini nestajalo

para, tako je na~elnik Hadìbajri} po~eo da

kre{e plate. Pored uposlenika Civilneza{tite, od oktobra ove godine, poHadìbajri}evoj usmenoj naredbi radnicimaOp}ine Stari Grad prestala je isplata od 100KM na mjese~nu pla}u. Naime, uposleniciOp}ine imali su 16,5 maraka dnevno na imetoplog obroka. Po Hadìbajri}evom

mi{ljenju, to je bila previsoka cifra koju jeon svojevoljno smanjio na 12 KM.

Me|utim, op}inski radnici koji su odlazili penziju podizali su tu`be, koje su redovndobivali, za nadoknadu razlike toploobroka. Ubrzo su svi op}inski uposleni

bili spremni na podizanje tu`be, ali januaru ove godine sa na~elnikoHadìbajri}em postignut je sporazum da uposlenicima u naredne tri godinnadoknadi razlika za topli obrok i regres psto maraka mjese~no na plate. „Po{to

potro{io pare, a Op}insko vije}e mu je

septembru oborilo izvje{taj o realizac

budèta, on je naloìo slu`bi za finansije d

obustavi isplatu para uposlenicima p

sporazumu. Zbog toga, sindikat je sprema

da ga tuì“, kaè Dodik navode}i da Op}ina Stari Grad krajem pro{le godinimala 80 uposlenika vi{ka, ali da to nismetalo Hadìbajri}u da zaposli jodvadesetak ljudi. Pored toga, na~elnHadìbajri} je samo u ovoj godini „svojimvolonterima, a ima ih 29, do septemb

mjeseca isplatio blizu 60 hiljada KM.


STARI GRAD

„Zahvalnice dodjeljuje Op}inskovije}e, a predlaga~i mogu bitipredsjedavaju}i Vije}a, kolegij Vije}a ina~elnik, a ta priznanja Hadìbajri} dijelikao {e}erlame“, kaè Vedran Dodiknavode}i da su vije}nici iz Na{e stranketraìli da im se dostave podaci opodijeljenim nagradama i priznanjima,odnosno kome ih je na~elnik podijelio. „Uslu`bi kabineta na~elnika svi su, osimSafeta Karovi}a koji je naplatioprekovremeni rad, uklju~uju}i i na~elnikaHadìbajri}a, dobitnici jubilarne nagrade.Pro{le godine nagrade u iznosu od 1.200do 2.000 KM dobili su Senida [abi}-Fo~o, Mihrija Muli}, Aida Bajramovi} iUma Avdibegovi}. Jubilarnu nagradu od830 KM ove godine dobio je li~nona~elnik Hadìbajri}“, kaè Dodik koji je i~lan Komisije za dodjelu priznanja inagrada, a koja nikada nije razmatraladodjelu nagrade na~elniku Hadìbajri}u.Me|utim, kada je Hadìbajri} saznao da jeslu`ba za finansije Dodiku dostavila podatkeo podijeljenim priznanjima i nagradama,ispla}enom prekovremenom radu iugovorima o djelu svim op}inskim slu`bamaizdao je sljede}u naredbu: „U slu~ajevimaiskazane potrebe za informacijama bilokoje vrste, a koje se ti~u rada op}inskihorgana i slu`bi iz okvira njihovenadle`nosti, neophodno je da se zadostavu istih obratite na~elniku Op}ine.

Tako|er, ukoliko organ ili slu`badirektno dobije takav zahtjev, isti }e bezodlaganja proslijediti na~elniku Op}ine,odnosno upoznati na~elnika sasadràjem iste“, stoji u naredbi na~elnikaHadìbajri}a kojeg smo bezuspje{nopoku{ali kontaktirati kako bi odgovorio naoptu`be vije}nika svoje Op}ine.

NAGRADE I PRIZNANJA

Načelnik Ibrahim Hadžibajrić samsebi isplatio jubilarnu nagradu

RJE[ENJEJubilarna nagrada Ibrahimu Hadìbajri}u

PRITISCI I PRIJETNJEPredsjednik Op}inskog vije}a VedranDodik priprema tu`bu krivi~nu prijavuprotiv na~elnika Ibrahima Hadìbajri}a





Vojislav [e{elj je trostruki kum premijera Srbije Aleksandra Vu~i}a. Biomu je kum na vjen~anju, a kasnijemu je krstio sina i k}erku. „Kada

dobijemo slede}e dete, ~eka}emo da

se vrati iz Haga da ga krsti, ma koliko to traja-

lo“, kazao je Vu~i} sredinom 2003. godine. Ume|uvremenu, Vu~i} se razveo i ponovooènio, a povratak svog kuma u Srbijudvanaest godina kasnije, aktuelni premijer doìvljava kao poku{aj destabilizacije Srbije.

„Pu{tanje [e{elja je ~in poku{aj destabi-

lizacije Srbije i poku{aj zastra{ivanja pre-

mijera Vu~i}a. Sve je ovo mnogo ve}e od

pu{tanja [e{elja. Ovo je poruka da se

napusti politika i Rusija i EU“, kaè jedanod Vu~i}evih glasnogovornika i najè{}ihnjegovih apologeta Aleksandar Vulin.

Srbijanski vrh na ~elu sa Vu~i}em iNikoli}em strahuje je da }e njihov biv{i {ef Vojislav [e{elj svojim povratkom uzdrmati

politi~ku scenu u Srbiji i napraviti op{tidùmbus. To se moè zaklju~iti i na osnovunapisa u novinama koje Vu~i} strogo kon-troli{e. Srbijanski premijer i predsjednik smatraju da odluka Ha{kog tribunala da seiz pritvora pusti [e{elj nije donijeta samo iz

„humanitarnih razloga“ ve} i iz politi~koginteresa zapadnih mo}nika koji poku{avajuda izazovu haos i nestabilnost u Srbiji.

POVRATAK SKANDAL-MAJSTORA

„Ve}eg skandal-majstora u srpskom politi~kom ìvotu od mene u poslednjih 15

godina nije bilo. Kad mi je bio potrebanskandal iz nekih politi~kih interesa, ja samznao najve{tije da ga konstrui{em“, kazao

je svojevremeno [e{elj.Da se srbijanska vlast trese od

[e{eljevog povratka, za na{ list tvrdi iZoran Krasi}, potpredsjednik SRS-a.

„Oni su napravili atmosferu kao da jeHanibal pred vratima. Kao da }e [e{elj za

doru~ak da jede odoj~i}e, za ru~ak mave}u decu, a za ve~eru Vu~i}a

Nikoli}a. Kaù, [e{eljevim dolaskom do}e do destabilizacije Srbije. Nije mi jasnna koji na~in. Me|utim, gra|ani se radu[e{eljevom dolasku i obi~no se moè ~utineka do|e i neka im sve po spisku… [e{e

je trebao jo{ u petak biti u Beogradme|utim, Vu~i} je traìo od Tribunala d


KAD SE [E[ELJ VRATI KU]I

Pi{e: MIRHA DEDI]

VOJISLAV ŠEŠELJ, lider SRS-a i četnički vojvoda, nakon dvanaest godinaprovedenih u Tribunalu vraća se u politički život Srbije željan osvete prema

svojim dojučerašnjim stranačkim saborcima ALEKSANDRU VUČIĆU iTOMISLAVU NIKOLIĆU; naša novinarka piše zbog čega srbijanski vrh

strahuje od svog bivšeg šefa

KUM JE STIGAO

“[e{elj }e u demontiranju reìma Aleksandra Vu~i}aupotrijebiti sva raspoloìva sredstva i u tome ga

niko ne moè zaustaviti“

P O V R A TA K V O J I S L A V A [ E [ E L J A

A OD KUMA MITING I OSVETANajve}a [e{eljeva èlja je da sru{i s vlasti kumove Vu~i}a i Nikoli}a



[e{elja ne pu{taju sve dok je u posjetiSrbiji njegov pobratim Edi Rama, s kojimsara|uje na nivou - Ramo, Ramo druèmoj. Srpska policija je poru~ila holandskimkolegama - ne moèmo [e{elja da prihvati-mo sada, mo}i }emo u sredu. U me|uvre-menu se spinuje javnost da je [e{elj naru~iolikvidaciju Tome Nikoli}a. To me ne ~udi

jer Vu~i} je ro|eni psihopata. On je u stanjusve da uradi ako proceni da }e imati koristod toga“, kaè Krasi}.

On tvrdi da }e se [e{elj, i porednaru{enog zdravlja i metastaza na jetri,odmah po dolasku u Beograd politi~kiaktivirati, istupati na tribinama i u medijimasa ciljem da demontira aktuelni srbijanskireìm.

„[e{elj }e se, kako je i najavio, odmah politi~ki aktivirati. On to mora kao predsed-nik stranke i ni jedna bolest ga u tome ne}espre~iti. Jedan od lekara koji je pregledao[e{elja i sam prima hemoterapiju i potpunonormalno obavlja svoje poslove. [e{eljevozdravstveno stanje jeste te{ko. On zbog

tahikardije ima ugra|en specijalni ure|aj

koji mu smanjuje broj otkucaja srca kada pre|e 200. On ne moè da tr~i. Me|utim,on nema druge ìvotne aktivnosti osim dase bavi politikom. Kada je mogao iz pritvo-ra da vodi stranku, za{to ne bi mogao izkancelarije u Zemunu? To je logi~no.Pritvorska jedinica ga je ìvotno ugrozila.Lekari su ga nakon svake hemoterapije lisi-cama vezali za krevet. Bio je po sedamdana vezan u sobi bez prozora i svetlostikoja najvi{e li~i na bunker, a pod izgovoro-m da zra~i i da predstavlja opasnost zadruge. To je bila tortura. Zbog toga je odbi-

jao da prima hemoterpiju“, obja{njavaKrasi}.

Na{ sagovornik navodi da }e Vojislava[e{elja njegove strana~ke kolege i pristali-ce do~ekati kao pobjednika koji je uspio daobesmisli i porazi Ha{ki tribunal, a za sub-otu najavljuje do~ek na Trgu Republike, nakojem o~ekuju veliki broj pristalica igra|ana koji su nezadovoljni aktuelnimreìmom.

„To }e da bude miting dobrodo{lice srp-

skom junaku — [e{elju. On je na{ Mandela.

Tektonska promena politike u Srbiji neophodna, nu`na i o~ekivana, a to }e sedesiti jer je nezadovoljstvo gra|anekonomskom situcijom u Srbiji velikokaè Krasi}.

Pred odlazak u Haag, dvije nedjel prije ubistva premijera Zorana \in

|i}a, [e{elj je na istom mjestu odrào ming na kojem se pozdravio sa Srbijom. STrga Republike poru~io je da „Srbiju ~ekkrvavo prolje}e“.

„Srbija je pod mafija{kim reìmomunakazili su je i upropastili, Srbijom uprav

ja najgori olo{, Zoran \in|i}. Ali olo{ morati na dno reke, gde mu je i mesto. Mis\in|i} da mo e 12 godina da intenzivn

posluje s mafijom, a sad po nalogAmerikanaca tako jednostavno da otpimafiju. E, ne moè! \in|i} mora da podesudbinu sa svojim mafija{ima, sa svojiSur~incima, sa svojim Bagzijem”, kazao tada [e{elj.

Tomislav Nikoli}, tada{nji [e{eljezamjenik, rekao je: “Ako neko od vas

narednih mesec ili dva vidi negd


KUMOVI U PANIC

NA VELIKA VRATA IZHA[KOG KAZAMATA

[e{elj se vra}a u politi~ki ìvotSrbije na velika vrata kao

pobjednik u bici protiv Tribunala



Zorana \in|i}a, recite mu da je i Tito pred smrt imao problema sa nogom.”

[E[ELJ JE

“STVORIO

”VUÎ]A

Zbog sumnje da je umije{an u\in|i}evo ubistvo pominjala se i

mogu}nost da [e{elj, kada se vrati iz Haaga

u Srbiju, bude saslu{an, u okviru istrage o pozadini ubistva premijera \in|i}a. O nje-govoj umije{anosti u ovaj zlo~in sasvimsigurno bi vi{e detalja mogli znati i njegovitada{nji prvi saradnici Vu~i} i Nikoli}.Pojedini analiti~ari tuma~e da otuda poti~e

strah srpskih lidera od biv{eg {efa.

“Vojislav [e{elj je stvorio AleksandVu~i}a. Pre nego {to me upoznao Vu~i}em, [e{elj me upozorio: ‘Vu~i} del

je pristojno, mlad je i moderan, ali pazi s pokvaren je, podao i osvetoljubiv.’ Zbog tosobina, zajedni~kih, uspe{no su sara|iva

sve dok Vu~i} nije procenio da }e b


KAD SE [E[ELJ VRATI KU]I

14. februara 2003. Ha{ki tribunal je

podigao optu`nicu protiv Vojislava [e{elja.23. februara 2003. ogranizovan miting

povodom ispra}aja Vojislava [e{elja uHaag. “Nikada se ne}emo odre}i na{egìvotnog cilja – Velike Srbije. Nikad ne}uodustati od osloba|anja srpskogDubrovnika, Baranje, Like”, poru~io je[e{elj sa beogradskog trga.

24. februara 2003. lider SRS-a sedobrovoljno predao Tribunalu.

25. marta 2003. Lider srpskih radikala

izjasnio se da nije kriv ni po jednoj od 14ta~aka optu`nice koja ga tereti za zlo~ineprotiv ~ovje~nosti i kr{enja zakona iobi~aja ratovanja po~injene u Hrvatskoj,Bosni i Hercegovini i Vojvodini izme|uavgusta 1991. i septembra 1993. godine.

2005. godine na su|enju SlobodanuMilo{evi}u, [e{elj je pred Ha{kim tri-bunalom poru~io Tuìla{tvu: „A vi samodalje ometajte moju odbranu, pa }ete nakraju morati da pojedete sva govna kojasta izasrali. J...m vam majku svima,po~ev{i od Hansa Holtjusa, pa nadalje.

Moète samo da mi p...e k....”

15. septembra 2006. [e{elj iz protes-ta napustio sudnicu Ha{kog tribunala jer jesud protiv njegove volje nametnuo branio-ca. „Vi ste ovog ~oveka s pti~jim gnezdomna glavi la`no predstavili kao mog branio-ca. On nikada ne}e biti moj branilac”,rekao je [e{elj, aludiraju}i na DavidaHoopera, engleskog advokata koji nosiperiku.

11. novembra 2006. [e{elj je zapo~eo{trajk gla|u, odbijaju}i hranu i lijekove,

traè}i da se samostalno brani u sudu isastaje sa suprugom bez ograni~enja.

29. novembar 2006. ljekari tvrde damu je ìvot ozbiljno ugroèn jer je [e{elju{ao u ~etvrtu sedmicu {trajka gla|u; ne

moè da hoda, ali insistira da ga kolicimaodvezu na zatvorsku liturgiju.

8. decembar 2006. [e{elj obustavlja

{trajk gla|u, po{to mu je àlbeno vije}eTribunala vratilo pravo da se brani sam iodlu~ilo da su|enje po~ne ponovo.

7. novembar 2007. u Ha{kom tribunalu~itanjem optu`nice ponovo po~elo su|enjeVojislavu [e{elju.

23. septembar 2008. Vojislav [e{eljodrekao se Tomislava Nikoli}a iAleksandra Vu~i}a, i rekao da su ih vrbo-vale zapadne obavje{tajne slu`be dapoku{aju rasturiti SRS.

U julu 2009. [e{elj je osu|en na 15mjeseci zatvora zbog nepo{tovanja suda,a u oktobru je podnio àlbu na tu presudu,da bi 4. februara 2010. po drugi put biooptuèn zbog objavljivanja podataka o 11za{ti}enih svjedoka.

2011. [e{elj tvrdi je da njegove aritmi- je i sr~ane tahikardije postaju sve ve}iproblem, i da je zbog toga podvrgnut elek-tro{okovima. Najavio je da }e biti pod-

vrgnut hirur{koj intervenciji. “Provu}i }e mikateter kroz prst na nozi, a onda }elaserom da mi ne{to spale u srcu. Nekikaù da }e to biti centar za ljubav.”

2011. Sudsko vije}e Ha{kog tribunalaodbacilo zahtjev Vojislava [e{elja da budepu{ten na slobodu, da se su|enje prekinei da optu`nica protiv njega budeodba~ena.

2013. Ljekari ustanovili da [e{elje imarak na debelom crijevu. [e{elj odbija daprima hemoterapiju jer ga nakon nje veù

za krevet.

2014. [e{elju dijagnosticiranemetastaze na jetri. Iz „humanitarnihrazloga“ Tribunal ga 12. novembra pu{tana privremenu slobodu.

[E[ELJEVIH 12 GODINA U HAAGU

Šešelj u Haagu psovao, prijetio, otkrivao zaštićenesvjedoke, štrajkovao glađu, pisao knjige…

DOLAZAK ÊTNI^KOG VOJVODE U BEOGRAD[e{elj bi mogao biti ispitanoko pozadine ubistva Zorana

\in|i}a



[e{elja lak{e realizovati li~ne ambicije. Pretoga, 15 godina su najteè nacionalnenesre}e koristili za sticanje imovine, mo}i iuticaja. Zajedno su parazitirali na velikosr p-kim parolama pod kojima su milioni nor-malnih ljudi ginuli i ubijali, ostajali bez~lanova porodice, budu}nosti… U tomle{inarskom poslu, Vu~i} je savr{eno odgo-varao [e{elju.U [e{eljevoj laboratoriji pre-vara i zabluda stvoren je virus Vu~i}, kojirazara Srbiju. I red je da jedan drugogsahranjuju”, kaè Predrag Popovi}, biv{iglavni i odgovorni urednik Vu~i}evePravde . Popovi} je napisao tri knjige oVu~i}u sa kriti~kim osvrtom na njegov lik idjelo. On podsje}a da je Vu~i} bio [e{eljev

potr~ko, a kasnije njegov “egzekutor”.“Vu~i} je predvodio hajku na Zorana

\in|i}a, kriminalizovao ga i pre atentata i posthumno. Vu~i} je tvrdio da je \in|i} bio‘mafija{ko ~edo’ i da je ‘mafija ubila svog{efa’. Bez griè savesti za sve {to je radio

prot iv ìvog \in|i}a, na dan njegovesahrane uveseljavao je poznanike morbid-nim vicem o tome kako }e mravi na

beogradskom Novom groblju igratiPremijer ligu. Taj patolo{ki poreme}aj

manifestovao je i ranije, kad je progonioSlavka ]uruviju, vlasnika Dnevnogtelegrafa, kojem je montirao sudske pro-cese, plenio imovinu, da bi tri dana posleubistva, preda mnom, uìvao u {e{eljev-skom trik-pitanju: gde je ]uruvija, jel’

pobegao iz zemlje ili je duboko u zemlji.Vu~i} je vi{e od 15 godina bio u vrhu SRS-a,kreirao i sprovodio njenu ideologiju, zala-gao se za formiranje Velike Srbije. Uratni~kom transu, Vu~i} je ceo maj 1995.

proveo na turneji po svim srpskim zapad-nim zemljama. Od Trebinja, preko Kninado Gline obilazio je srpske o~ajnike i pozi-

vao ih da juna~ki ubijaju i ginu, da tu|e i

svoje kosti ugrade u temelje Velike Srbije.Isticao je privrènost strana~kom predsed-niku i kumu, iznosio najteè optu`be nara~un Evropske unije, SAD-a i NATO-a, aonda, prakti~no preko no}i, napravio jetotalni zaokret. Zamenio je uloge prijateljai neprijatelja, saboraca i protivnika, pa uz

pomo} reìmskih kolega, analiti~ara imedija, po~eo da se predstavlja kao nes-

porni politi~ki i moralni autoritet. Ipak, i od[e{elja }e biti neke koristi. Ako ni{ta drugo,svojim atacima na Vu~i}a doprine}erazbijanju op{te paranoje u kojoj vladar kaotaoce ve} dve i po godine drì sve

podanike. Ohrabreni njegovim nastupima,gra|ani }e dobiti priliku da se osveste ihrabro suo~e s potrebom da se suprotstavediktatoru”, navodi Popovi}.

PROPUSTI HA[KOG TRIBUNALA

Bez obzira na te{ku medicinsku dijag-nozu, [e{elj ne namjerava privremenu slo-

bodu iskoristiti za nastavak lije~enja ve}najavljuje osvetu. [e{elju na ruku ide i to{to Tribunal nije postavljao bilo kakveuslove za njegov izlazak na privremenu slo-

bodu. [e{eljev pravni savjetnik Milan Ter-

zi} poja{njava da se on odlukom Sudskogvije}a nije obavezao ni na jedan od poseb-nih uslova, “a to zna~i ni obavezu ku}nog

pritvora ili komunikaciju s medijima”.Rasim Ljaji}, potpredsjednik Vlade,

kaè da se prvi put desilo da se odoptuènog ne traì da se izjasni o uslovimakoje postavlja Tribunal. Srbijanske vlastismatraju da je Tribunal imao jakeunutra{nje razloge da pusti [e{elja.

“Logi~no je, na osnovu ljekarskihnalaza, da [e{elj bude pu{ten na slobodu inema tu nikakve politike. I Jovica Stani{i},

biv{i prvi ~ovjek DB-a Srbije, pu{ten je na

toj osnovi. Njegov povratak }e ometati one

koje su u Beogradu na vlasti, a ~iji je o bio dugogodi{nji prijatelj, biv{i {ef ili sau~esnik u raznim poslovima tokom Milo{vi}evog reìma. To je njihov problem[e{elj je pro{lost koja dolazi u sada{njosto izaziva talasanje me|u njima, ali to jnjihov problem i ne}u u to ulaziti jer mnisu poznati njihovi porodi~ni odnosVeliki problem, me|utim, predstavlsu|enje [e{elju. [e{elj duè od ~et

godine, po okon~anju svih procesnih ranji, ~eka presudu”, kaè za na{ liFlorence Hartmann, biv{a glasnogovorniHa{kog tribunala.

“To {to je on ometao proces su|enobja{njava ili pravda {to je su|enje po~etek 2007. godine, a tek se 2010. zavr{ilMe|utim, od tada pa do izuze}a sudijFrederika Harhoffa (oktobar 2013.) nidonijeta presuda. To je zapravo najve

problem. Uo~i izricanja presude, ~iji datum bio zakazan i tekst potpunnapisan, uslijedilo je izuze}e Harhof

koje je do{lo kao fantasti~no opravdanzbog ~ega se toliko ~ekalo na presudCijela ta pri~a sa izuze}em Harhof

prikriva {ta se to desilo od 2010. od krasu|enja, odnosno za{to nije donijeta prsuda. Tribunal nije pazio ni na vremenskograni~enje kada je o su|enju rije~, iak

postoji me|unarodni standard i ne moè sneko dràti u pritvoru toliko vremens

period a da se ne zna da li je kriv ili nijJavnost ima pravo da postavi pitanje zbo~ega je nastala ta vremenska rupa o2010. i 2013. godine i da li je u Sudskovije}u postojala podjela izme|u sudi

Jean-Claude Antonettija i HarhoffIzme|u njih nije postojala saglasnost, pim je onda dobro do{lo izuze}e. Sadimamo situaciju da [e{elj 2014. godinnije osu|en za doga|aje od 1991. do 199godine i niko se iz Tribunala nije izjasnda li je kriv ili nije. Za to nema opravda

ja”, kaè Hartmann.[e{elj se vra}a u politi~ki ìvot Srbi

na velika vrata kao pobjednik u bici protTribunala. “Obe}ao sam vam da }u rastur

ti Ha{ki tribunal Dodu{e, borba je traja

ne{to duè nego {to sam o~ekivao, ali pob

di se u zube ne gleda”, kazao je [e{elj Beogradu.Vu~i} i Nikoli} znaju da je [e{e

majstor haosa i uz to èljan osvete. Da osveta jedini njegov ìvotni motiv, vidjese ve} prilikom njegovog prvog obra}an

javnosti.“Rekli su da me pu{taju na privremen

slobodu, a to privremeno }e trajati sam

dok ne oborimo sa vlasti Tomislav

Nikoli}a i Aleksandra Vu~i}a, na{e otpad

nike i izdajnike koji su se odrekli ideolog

je srpskog nacionalizma i postali slug

zapadnih sila”, rekao je [e{elj obra}aju}i

pristalicama sa terase sjedi{ta stranke.


KUMOVI U PANIC

TE[KI PROPUSTI TRIBUNALAHa{ki tribunal i nakon 12 godina su|enjanije dokazao [e{eljevu krivicu







Prvi privatni Medicinski fakultet uBosni i Hercegovini, osnovan uokviru Univerziteta Sarajevo School of Science and Techno- logy ~iji je vlasnik i rektor dr.

Ejup Gani}, 6. oktobra ove godine po~eo je

sa radom. Nastavni kadar koji }e edukovati budu}e doktore medicine uglavnomsa~injavaju Bosanci i Hercegovci koji su se{kolovali u inostranstvu, profesori sa„prijateljskog“ Univerziteta u Buckingh-amu iz Velike Britanije (u saradnji s ovimUniverzitetom je i osnovan SSST), teBosanskohercegova~ko-ameri~ke akademi-

je nauka i umjetnosti u SAD-u, a studijski program se u cijelosti odvija na engleskom jeziku.

BAZA ZA PRIVATNI FAKULTET

Kako je Slobodna Bosna ve} pisala,izbor nastavnog osoblja na Gani}evom privatnom Medicinskom fakultetu izazvao je velike polemike jo{ u vrijeme kada je naSkup{tini Kantona Sarajevo razmatranaodluka o njegovom osnivanju. Naime,SSST je potpisao ugovor o saradnji sanekoliko medicinskih ustanova u Sarajevuza izvo|enje prakti~ne nastave studenata,

ali zapravo je klju~ni problem bioangaòvanje profesora i asistenata koji sudovoljno kvalificirani da predaju budu}immedicinarima. Najve}i broj predava~a nanovoosnovanom Medicinskom fakultetuuposlenici su Klini~kog centra Univerzitetau Sarajevu, JU Domovi zdravlja KantonaSarajevo i Zavoda za hitnu medicinsku

pomo} Kantona Sarajevo. Me|u njima su

doc. dr. Haris Vrani}, zaposlen u Centru zsrce Klini~kog centra Univerziteta Sarajevu, koji predaje Uvod u medicinu ,Anatomiju }e predavati prof. dr. Faru

Dilberovi}, doc. dr. Faris Fo~o te {eficKlinike za radiologiju KCUS-a doc. dSandra Vegar-Zubovi}, ~ija je valjanodoktorske disertacije svojevremeno dov|ena u pitanje od strane njenih pojedin(neki bi rekli zlobnih) kolega. Od javno

poznatijih imena tu su i profesorica dLamija Tanovi}, koja predaje Medicinskfiziku i biofiziku , doc. dr. Amila Alikadi

Husovi}, oftalmologinja zaposlena privatnoj poliklinici Svjetlost , prim.dSena Softi}-Taljanovi}, direktoricsarajevske Hitne pomo}i, a tu je i viasistentica K enana Aganovi}, {efica Jednice internisti~ke intenzivne terapiKCUS-a i supruga aktuelnog direktosarajevskog Klini~kog centra, Dami

Aganovi}a. Ve}ina profesora koji szaduèni za klini~ke predmete imaju dvoj

radni odnos: sa fakultetom i medicinskoustanovom u kojoj rade. Premda ssvojevremeno na SSST-u najavljivali kak}e na novoformiranom Medicinskofakultetu biti angaìrano oko 40 profesorasistenata i laboranata „i taj broj }e

pove}avati svake godine“, za sada ih samo 25 - sedamnaest nastavnika i osaasistenata. Od toga je njih sedamnaestalno zaposlenih (osmero dijele anga`maizme|u SSST-a i KCUS-a), a osmero ih angaòvano honorarno. Za dekanesMedicinskog fakulteta SSST-a na sjedni


GANI]EVI MEDICINARI

Pi{e: MAJA RADEVI]

Najveći broj predavača na novoosnovanomMedicinskom fakultetu SSST-a uposlenici su

Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu; međuangažiranim nastavnicima su šefica Klinike za

radiologiju KCUS-a SANDRA VEGAR-ZUBOVIĆ,

direktorica sarajevske Hitne pomoći SENA SOFTIĆ-TALJANOVIĆ i KENANA AGANOVIĆ, suprugageneralnog direktora KCUS-a DAMIRA AGANOVIĆA

HONORAR VEĆIOD LJEKARSKE

PLATE

Me|u uposlenicima KCUS-a zavladala prava pomama za

anga`manom na Medicinskom fakultetu Ejupa Gani}a

ZA NAPREDAK MEDICINEEjup Gani} uspje{no razvija

privatni akademski biznis



Nastavno-nau~nog vije}a, odrànoj 10.septembra, izabrana je prof. dr. Semira

Galija{evi}. Galija{evi}eva je po struciinìnjer hemije, diplomirala je 1991. godinena Prirodno-matemati~kom fakultetuUniverziteta u Sarajevu, a doktorirala 2002.na Wayne State University u Detroitu. Zavrijeme rata bila je angaìrana kaoasistentica hemije na Poljoprivrednom iMedicinskom fakultetu u Sarajevu, a od

2009. godine radila je kao docentica naPrirodno-matemati~kom fakultetu. înjeni-ca je da ve}ina do sada angaòvanih

profesora i asistenata na Gani}evomfakultetu - ~ast rijetkim izuzecima - nemajuzna~ajnu ljekarsku niti znanstvenureputaciju u medicinskim krugovima.Pored toga, kako smo ve} pisali, obziromda KCUS predstavlja nastavnu bazuMedicinskog fakulteta Univerziteta uSarajevu i ima status univerzitetske bolnicekoji dodjeljuje javni, a ne privatniuniverzitet, opravdano je pitanje koliko }e

sporazum sklopljen izme|u Klini~kogcentra i Gani}evog Univerziteta eventualnooteàti obavljanje prakti~ne nastavestudentima ve} postoje}eg Medicinskogfakulteta UNSA.

„Obzirom da prema Zakonu o visokom

obrazovanju Kantona Sarajevo, nakon

izbora u zvanje, suradnici i nastavnici

moraju zasnovati radni odnos sa fakultetom

koji je izvr{io izbor, njihov anga`man na

Medicinskom fakultetu Univerziteta SSST

doveo bi do prekida radnog odnosa sa

Medicinskim fakultetom Univerziteta u

Sarajevu“, pi{e dr. Almira Hadòvi}-

Dùvo, dekanesa Medicinskog fakultetaUniverziteta u Sarajevu, te ukazuje namogu}e posljedice takve situacije: „Dovodi

se u pitanje i mogu}nost kvaliteta

realizacije klini~kog dijela studijskog

programa Medicinskog fakulteta Univerzi-

teta u Sarajevu, {to bi posljedi~no moglo

dovesti do obustavljanja nastavnih

aktivnosti i zatvaranja Medicinskog

fakulteta javnog Univerziteta u Sarajevu,

~iji je osniva~ Kanton Sarajevo. U slu~aju

zatvaranja Medicinskog fakulteta UNSA,

Univerzitetski klini~ki centar gubi status

univerzitetske bolnice te ne moè biti

nastavna baza privatnom medicinskom

fakultetu, jer mu je za sticanje statusa

potrebno mi{ljenje medicinskog fakulteta

javnog univerziteta.“

Ako je suditi po imenima predava~a naGani}evom fakultetu, ~ini se, ipak, da

KCUS postaje upravo „nastavna baza za privatni fakultet“. „Honorari koje

uposlenicima Klini~kog centra nudi Gani}

su vrlo primamljivi“, kaè jedan oduposlenika KCUS-a. „Kada kao ljekar

specijalista radite u bolnici i imate pla}u od

nekih 1.600 maraka, a pri tome vam se

prekovremeni rad ne pla}a, onda

razumijem kolege, jer te{ko je to odbi

Nije tu problem Gani} i njegov fakultet. T

je problem na{eg zdravstvenog sistema

cjelini“, isti~e na{ sagovornik.

STUDENTI OD HRVATSKE DO SIRIJE

Pored doma}eg nastavnog kadra, komahom ~ine uposlenici KCUS-a, na SSSTu su angaòvali i deset, kako ka`„vrhunskih medicinskih stru~njaka“ SAD-a. Radi se o Bosancima i Hercegocima koji rade na ameri~kim klinikamakoledìma, a angaìrani su u svojstvvanjskih saradnika u izvo|enju nastaveseminara.

Interes za studij na prvom privatnoMedicinskom fakultetu u BiH manji od o~ekivanog. U SSST-u su planirali du akademskoj 2014./2015. godini upi{40 studenata, no na prvu godinu studiupisano je njih 30. Kako su nam kazaiz SSST-a, studenti su iz Bosne Hercegovine, Hrvatske, Egipta, KanadKatara, Norve{ke, Njema~ke, SAD-a Sirije. Razlog „skromnog“ interesovan

mladih ljudi za ovaj studij vjerovatno smoè traìti u nesrazmjeru izme|cijene {kolarine i ponu|enih - za sad

jo{ uv ijek pr il i~no „maglovitih“ nedefinisanih - uslova studiranj[kolarina za gra|ane BiH i bh. dijasporgodi{nje iznosi 7.200 eura, dok strandràvljani za studij na ovom Fakultemoraju izdvojiti 12.000 eura godi{njPore|enja radi, na Medicinskofakultetu Univerziteta u Sarajevu cijen{kolarine za samofinansiraju}e studeniznosi 6.000 KM godi{nje, dok redovstudenti pla}aju samo kotizaciju od 10

KM.


PRIVATNA [KOLA ZA DOKTOR

PROFESORICE ISUPRUGE

Kenana Aganovi} iAmila Alikadi}-Husovi}

SVJETSKO, A NA[EZgrada SSST-a na Ilidì



Udokumentarnom filmu Janka Baljka

i Drage Hedla Vukovar - poslednji rez , koji je snimljen u produkciji

beogradske TV ku}e B92, Ljiljana

Alvir, ~iji su brat i de~ko ubijeni naOv~ari 20. novembra 1991., kaè: “Izvje{tajiSini{e Glava{evi}a, sam njegov glas... On jeulivao nekakvu nadu, nekavu vjeru i u ~ovjekai da }e se to sve zavr{iti”, a Jelena Baketa,kojoj su ~etnici strijeljali sina tako|e naOv~ari, sekundu poslije veli: “Nisam se nadalada }e se dogoditi {ta se dogodilo, dok god smoSini{u slu{ali.” Naàlost - dogodilo se!Vukovar je pao 18. novembra 1991., nakonskoro tromjese~ne opsade vojnih i paravojnihsrpskih formacija. A uz Ljiljaninog brata ide~ka i Jeleninog sina, kao i vi{e od dvijestotine Vukovaraca, na Ov~ari je 20.novembra strijeljan i Sini{a Glava{evi}.

Novinar i urednik Radio Vukovara. Ratnidopisnik Hrvatskoj radija iz tog grada. Pisac.Pjesnik, Ljudina. Heroj.

NJE@NOST BLAGOST I

“NE DAJ SE INES”Knjièvnik R atko Cvetni} je ta~no

dvadeset i jednu godinu poslije, na osmim Novinarsko-knjièvnim susretima Grad - to ste vi , koji su odràni u Gradskoj knji`nici u Vukovaru i bili posve}eni Sini{i Glava-{evi}u, kazao da su njegova “izvje{}aop}eljudska poruka koja nadilaze situacijuiz koje su slana”. A u nekim od njegovih

izvje{}a moglo se ~uti i sljede}e: “Vukovar

gori, a Hrvatska pregovara. O krvi i ru{evinama, o bolestima trideset pet tisu}a ljudi sa kojima se kocka, javlja urednik hrvatskog Radio Vukovara Sini{a Glava{evi}. (...) Vi{e od dva tjedna Vuko- var i njegovih trideset pet tisu}a ljudi ~eka milost i oprost od Zagreba, za ne{to za {to i nije kriv. Nijedan grad u Hrvatskoj nije dao vi{e za nezavisnost Hrvatske. (...) U ovomtrenutku vi{e od sedamdeset tenkova nadire na Vukovar. Heroji ovoga grada potrebni su

jo{ neko vrijeme kao ìvi svjedoci ovoga rata. Hvala Zagreb! Nemojte mi to odsje}‘.” Zamolio je jednog jesenskog danaSini{a uredni{tvo na Hrvatskom radiju da umontaì ne isije~e njegovu “zahvalnost”hrvatskoj prijestolnici. Mislio je, naravno, i

prije svega na dràvni i vojni vrh uHrvatskoj, na ~ijem je ~elu bio prvi hrvatski

predsjednik. Molio je i preklinjao danimaGlava{evi} da se pomogne Vukovaru,sje}aju se njegovih izvje{taja i stanovnici

Sarajeva, pobratima Vukovara po patnji, nokao da ga nisu ~uli oni koji su trebali. Istina je: ~uli su, ali su umuknuli. Pad Vukovara jei danas najve}a istovremeno i tragedija imisterija Domovinskog rata u Hrvatskoj.

Sini{a Glava{evi} ro|en je 4. novembra1960. u Vukovaru, gdje je zavr{io osnovnu isrednju {kolu, a onda se 1979. upisao naOdsjek za komparativnu knjièvnost,teatrologiju i bibliotekarstvo Filozofskogfakulteta u Sarajevu. Na kojem su, kaoasistenti i profesori, tada radili Tvrtko

Kulenovi}, Marko Ve{ovi}, Nikola Kolje-

vi}, Vojislav Maksimovi}, Josip Le{i},

Slavko Leovac, Lamija Hadìosmanovi},

Muhamed Dèlilovi}, Ljubinka Ba{ovi}

Trojica njih: Maksimovi}, Koljevi} i Leov

nisu ni trepnuli kada su ~uli da je Glava{evubijen, jer su vjerovatno mislili da je Sinisljedbenik novinara koji su u II svjetskoratu radili na Hrvatskom krugovalu - Glasusta{ke Hrvatske i da je kao takav legitimvojni cilj. To pretpostavljamo na osnovnjihovih likova i nedjela. No, ne prljajmnjima ovu pri~u, ve} porazgovarajmo

bosanskohercegova~kim piscem Zilhado

Klju~aninom, koji je Sini{in vr{njak, bili u istoj generaciji na istom fakultetu, aZilhad na Odsjeku za filozofiju i sociologija obojica su stanovali u Studentskom domu Nedàri}ima. Klju~anin je iz okolin

Sanskog Mosta. “Mi smo se odmah po~e


SARAJEVO - BAR - VUKOVAR

U četvrtak, 20. novembra, navršiće se dvadeset i trigodine od smrti SINIŠE GLAVAŠEVIĆA, vukovarskognovinara, pisca, pjesnika, sarajevskog studenta; za

naš magazin o vukovarskom heroju govore njegov sinBOJAN GLAVAŠEVIĆ, najbolji prijatelj i cimer iz

studentskih dana RANKO OPANČINA, te kolege safakulteta i iz Studentskog doma u NedžarićimaZILHAD KLJUČANIN i SEJO OMERAGIĆ

VUKOVARSKI HEROJ

IZ SARAJEVSKESTUDENTSKE SOBE

S I N I [ A G L A V A [ E V I ]

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

PRIZOR KATASTROFEPust ~etnik na pustoj vukovarskoj cesti

Sini{aGlava{evi}



druìti s rajom s tre}e godine, na kojoj je bioi Sejo Omeragi}, na Odsjeku za komparativnu knjièvnost, teatrologiju i bibliotekarstvo ,koji }e vam kasnije ispri~ati svoju pri~u. Idobro se sje}am Sini{e. Moram iskreno re}ida ga nikada nisam doìvljavao kao nekogako bi mogao biti heroj. Bio je njeàn, blag,

pisao je pjesme, plakao i recitirao Ne daj se,

Ines . On je diplomirao 1983., a ja godinu

kasnije. Ostali smo u kontaktu i vidjeli smose dva, tri puta do rata u Hrvatskoj. Jednomu Osijeku, kada smo pisac Semezdin

Mehmedinovi}, njegov kolega sa Odsjeka , i ja i{li na neko knjièvno ve~e. A i ovo je bitno: pao je Vukovar, u Sarajevu se skupljaSini{ina raja, nas petnaestak, dvadeset, i pi{eotvoreno pismo Aliji Delimustafi}u,

tada{njem ministru unutra{njih poslova

RBiH. Bila je iluzija, ali od njega tadtraìmo da provjeri gdje je Sini{a. A on namza~u|uju}e vrlo brzo, odgovara da je vi|ranjen na kamionu JNA, koji je evakuisastanovni{tvo Vukovara. Njegov odgovor jecijelosti objavljen u Na{im danima . Dugsmo se nadali da je Sini{a ìv. Tek nekolikgodina poslije sam saznao {ta se desilo

kaè Zilhad Klju~anin.


GODINE SU PRO[LE PUNE BRUKA

Bojan Glava{evi}: “Ono {to mi je otac rekao na rastanku

zauvijek }e ostati izme|u njega i mene, ali utjecalo je namnoge moje odluke u ivotu, stavove i vrijednosti“



A Sejo Omeragi} veli: “Ja sam izTrebinja i tako|e sam bio stanovnik Studentskog doma u Nedàri}ima. Ilegalciu sobama, razni belaji, tako studira

bosanska sirotinja. U ~uvenoj sobi 649znalo nas je biti jedanaest. Samo se

povaljamo po krevetima i po podu, gdje kostigne. Jednom, u nekom belaju,

poku{avam ubijediti Sini{u, koji bi nekadkod nas prespavao, da }e biti bolje. A on mi

kaè da ga ne laèm, stade ispred mene iupita: ‘[ta ho}e{?’ . A u meni dva metra,kriminalci me zaobilazili. I povu~em se.Ima tu ne{to... Bio je prefinjen, ali biodjednom u njemu proradila principi-

jelnost. Tada me to {okiralo kod Sini{e.Kada se Sini{a javio posljednji put izVukovara, znao sam kako }e pro}i. \avo jeu tim ljudima. Imao sam s njima iskustva uTrebinju nakon prvih izbora u Bosni iHercegovini, 1990., kada su u SDS-u zbogmog teksta u sarajevskom Svijetu o jednomsumnjivom (samo)ubistvu raspravljali dame likvidiraju. Jer, nakon {to sam

diplomirao vratio sam se u Trebinje, radio,ìvio i uìvao, me|utim kad su oni do{liodmah sam vidio o ~emu se radi. Pobjegaosam u Sarajevo, ali igrom slu~aja sam sevratio u Trebinje 30. septembra sljede}egodine, i opet jedva pobjegao 1. oktobra1991., na dan kada je napadnut Dubrovnik.Pa sam bio u ekipi koja je u~estvovala urealizaciji prvog broja Slobodne Bosne ,koji je iza{ao 31. oktobra te godine. Ali,nisam ja bitan, ve} vam samo èlim re}i dasam znao {ta je to. Ulaze |avoli, sotone,dolaze po svoje i nema tu spasa.”

U Sarajevu je, za vrijeme studija, Sini{a

Glava{evi} upoznao svoju budu}u suprugu

Majdu: “Mama je tako|e studiralakomparativnu knjièvnost i biliotekarstvokao i tata, pa su se na fakultetu i upoznali.One anegdote koje znam sa faksa iz periodadok su studirali ipak su dosta osobnogkaraktera, pa ih ne bih ovdje iznosio. Mama

je bila iz Banovi}a, i od tamo je oti{la na

studij. Diplomirala je nedugo nakon moje

ro|enja. Mamina obitelj se poslije preseliu Banja Luku, a kasnije u Prijedor. Mamatata vjen~ali su se 17. rujna 1983. godinKao jedna zanimljivost, to~no tridesgodina kasnije, na taj isti datum, mosupruga rodila je na{u k}er Tja{u. nemam bra}e ni sestara, ali zato Tja{a im


SARAJEVO - BAR - VUKOVAR

“Ako mi se ikada dogodi da me netko optuì za neozbiljnost, ako u mene budu prstom upirali govore}i da sam djetinjast,ako njihov gnjev zbog toga bude imao snagu svemira, znat }u da jo{ ima nade za mene. U~init }e mi njihovaljutnja veliku radost, smatrat }u to osobnom pobjedom nad neusporedivo

ja~im neprijateljem, mnogo opasnijim od moje neozbiljnosti. Jer sve je igra i naj~e{}e igra skriva~a u kojoj je mojauloga ponekad dobra, ponekad i nije, ali ma kakva bila, u~init }u sve {to mogu,

samo da se preìvi. Zanimljivo je koliko je kratak ìvotni put od djetinjstva do starosti. Jo{ vi{e me brine brzina kojom djeca gube smisao za igru, a sve u zamjenu za sitne, jedva spomena vrijedne prednosti. êsto me u slijepe ulice navede misao: za{to ~ovje~anstvo napokon ne prizna djetinjstvo kao punoljetnost? Jer, volio bih vidjeti kako bi tada svjetske organizacije za za{titu svega sigurnog na{le svoju vrijednost?

Kome bi tada palo na um da ratuje, i protiv koga? (...)“

IZ KNJIGE “PRIÊ O VUKOVARU” SINI[E GLAVA[EVI]A

“Zanimljivo je koliko je kratakživotni put od djetinjstva dostarosti”

SRETNI DANISini{a i BojanGlava{evi} isprednjihove obiteljskeku}e u Vukovaru

TU@NA GODI[NJICA Sini{a Glava{evi} ubijenje na Ov~ari 20. novembra1991. godine



tri godine starijeg brata Petra. Tata je nakonstudija radio u {kolama u Lovasu i Borovu

Naselju, nakon ~ega, neposredno prije rata po~inje raditi na Radio Vukovaru. Mama je

radila u vukovarskoj Gimnaziji kao profesorica hrvatskog jezika”, obja{njavaBojan Glava{evi}, sin Sini{e i MajdeGlava{evi}, ro|en 1984. godine. A, ~ega se

Bojan najvi{e sje}a iz perioda opsadVukovara: “Sje}am se napete atmosfenakon Krvavog Uskrsa. Nakon toga jatmosfera rata, danas znam to nazva

pravim imenom, postala sveprisutnPucanje u daljini, preleti vojnih avion

postaju ~esta pojava. Mama i ja odlazimza Prijedor nekoliko dana prije nego {

prve granate padaju na vukovarsku NamSvakodnevno slu{amo vijesti, tatin glas n

radiju. A ono {to mi je otac rekao nrastanku zauvijek }e ostati izme|u njegamene, ali utjecalo je na mnoge moje odluku ìvotu, stavove i vrijednosti.”

NIJEMI NAKLON

Nevjerovatno, ali Majda i BojaGlava{evi} Prijedor napu{taju na dan kad

je pao Vukovar, 18. novembra 199godine! “Odlazimo preko Banja Luke, gdimamo rodbinu. Oko Oku~ana i Novske ve} jako po~elo pucati. Na hrvatsko

punktu pregledavali su nam dokument

Jedan je vojnik jako vikao na neke starigospo|e zbog toga {to ne{to nije {timalonjihovim papirima. Kada je dobio nadokumente i pogledao ih, samo nam {utke naklonio i pustio nas da pro|emTada jo{ nismo znali za{to je to u~inio. Tve~er u Zagrebu smo saznali. U Zagrebsam nastavio s osnovnom {kolom (prv

polugodi{te sam krenuo u O[ MladeStojanovi} u Prijedoru), koja je ima

program klasi~nih jezika (latinskog gr~kog) u koje sam se zaljubio. Nakon togupisujem Privatnu klasi~nu gimnaziju Zagrebu, i na kraju lingvistiku i sociologij

na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ka jedan od deset posto najboljih n prijemnom ispitu. Primam stipendiju znadarene i akademski uspje{ne studentTako|er, diplomiram me|u deset posnajuspje{nijih u klasi. Zapo{ljavam se nOdsjeku za lingvistiku kao znanstvenovak tj. asistent i tamo ostajem ddecembra 2011., kada postajem {kabineta Fredu Mati}u, ministru branitelu Vladi Republike Hrvatske. Pro{le godinimenovan sam za pomo}nika minist

branitelja, i to je posao koji i sad radim

govori Bojan Glava{evi}. Nismo mu èljeli postavljati dnevn politi~ka pitanja, samo smo mu saop{tili d je nama u Sarajevu jako ào kad njegumirovljeni hrvatski branitelji koji danim

prosvjeduju u Savskoj ulici u Zagrebnapadaju i prozivaju da daje antihrvatskizjave. U Mostaru bi kazali: Ni|veze! “Hvala vam. Sarajevo ima posebnmjesto u mojem srcu, nevezano z~injenicu da su mi se roditelji ondjupoznali. No tko zna, mo`da n

ba{~ar{ijskim ulicama doista osje}aodjeke vremena kad su oni tamo {eta

drè}i se za ruke.”


GODINE SU PRO[LE PUNE BRUKA

Ranko Opan~ina bio je najbolji drug icimer Sini{e Glava{evi}a dok su studiraliu Sarajevu. On je iz Bara, ro|en 1959., ana Filozofskom fakultetu studirao jeengleski jezik. Vrstan muzi~ar, majstor naklasi~noj gitari, kaè da je kroz njihovusobu 641 promar{iralo “mnogo, mnogosvijeta iz onda{njeg Doma”. “Te ve~eri subile”, tvrdi on, “u odnosu na ovo {toimamo danas, prave-pravcate soarejemuzike, knjièvnosti, filozofije i svegadrugog {to odudara od dana{njegvremena.”

“Sini{a je bio naj~estitije i najnevinijestvorenje koje se uop{te moè zamisliti.U njegovoj glavi i njegovoj svijesti nikad ini prema kome nije postojala ni najmanjapakost, niti najmanja zloba. Drào je uglavi, i sada mi je to odnekud svjeè,pravi-pravcati trezor na{e i svjetskepoezije, hrvatske mo`da iponajvi{e. Takvi, okrenuti poeziji i muzici,nastupali smo na mnogim pozornicamaSarajeva, slave}i mo} stiha i klasi~negitare. Kroz na{u sobu, u staromStudentskom domu u Nedàri}ima, pro{lo

je, {to zbog muzike i poezije {to drugim,

svakodnevnim povodima, stotine i stotineljudi, a da se nas dvojica nikada i ni oko~ega nismo mimoi{li. Brz, odlu~an,~ovjek od posla kako bismo rekli miCrnogorci, Sini{a nije bio neko ko bi seposve}ivao bespotrebnim pitanjima, nitidozvoljavao sebi mogu}nost da ono {tozamisli ne ostvari. Prepreke za njeganaprosto nisu postojale”, prisje}a seRanko Opan~ina, profesor engleskog

jezika u Gimnaziji Niko Rolovi} u Baru.Bio je Rajko Opan~ina i gost, na Sini{in

poziv, na do~eku [tafete mladosti u

Vukovaru, ne sje}a se koje godine, gdje sunjih dvojica uprili~ili no}ni nastupsa~injen od poezije i muzike, “iza kojeg je,sje}am se i sada, nastupao Miladin[obi}“. [obi}, kantautor iz Nik{i}a, tako|esarajevski student i korisnik uslugaStudentskog doma u Nedàri}ima. “Sini{inaporodica me divno do~ekala u Vukovaru.Bio sam, iznova, i njegov gost na vjen~anju.Nosim najljep{e uspomene na njegovugospodstvenu porodicu i njegov Vukovar.”Nakon vjen~anja Majde i Sini{e, Rankosvog najboljeg druga nikada vi{e nije vidio.Ali, tu je Sarajevo da se sje}a...

MO] STIHA I KLASI^NE GITARE

Ranko Opančina: “Nosim najljepšeuspomene na Sinišin Vukovar i nanaše zajedničko Sarajevo”

SPOKOJ NA “MIROGOJU”Posljednje po~ivali{te vukovarskog

heroja je na zagreba~kom groblju

SPOKOJ NA “MIROGOJU”Posljednje po~ivali{te vukovarskog

heroja je na zagreba~kom groblju

F o t o : E P H



DAMIR MARJANOVI] I DRAGAN PRIMORAC

CSINA NAŠ NAČIN

P R I M O R A C - M A R J A N O V I ]

ME\U VODE]IM SVJETSKIMZNANSTVENICIMA Damir Marjanovi} i Dragan Primoracuspje{no sara|uju ve} osam godina,

a ve} sada rade na novoj knjizi



Analiza DNA tragova u krimina-listi~koj istrazi prvi put je ura|ena

prije gotovo tri decenije. Pionir uovoj oblasti bio je britanskigeneti~ar sir Alec John Jeffreys,

koji je prvi razvio tehnike za uzimanjeotisaka uz pomo} DNA i DNA profiliranje

po~initelja kaznenih djela se danas

uobi~ajeno koristi u policijskim istragama{irom svijeta.Jedan od najpoznatijih i najkontro-

verznijih slu~ajeva u kojem je klju~nuulogu odigrala forenzi~ka DNA analizavezan je za su|enje O.J. Simpsonu,slavnom igra~u ameri~kog nogometa, koji

je 1994. godine optuèn za ubistvo svoje biv{e supruge Nicole Brown i njenogtada{njeg de~ka R onalda Goldmana.Uprkos brojnim dokazima s mjesta zlo~inakoji su govorili u prilog tome da je po~inioubistva, zahvaljuju}i vje{toj advokatskojodbrani i vi{emilionskoj od{teti koju je

isplatio Goldmanovoj porodici, O.J.Simpson je oslobo|en optu`bi.

OD MJESTA ZLOÎNA DO SUDNICE

Profesor Dragan Primorac, hrvatskigeneti~ar i biv{i ministar znanosti u vladi

premijera Ive Sanadera, i danas ~uvafotografiju sa originalnim Simpsonovim

potpisom i posvetom u kojoj mu O.J. li~nozahvaljuje na posve}enosti u radu nanjegovom slu~aju. Primorac je, naime, biodio tima forenzi~ara koji su pomagali da serasvijetli dvostruko ubistvo koje je izazvalonevi|enu medijsku senzaciju u SAD-u.

„Naravno, u to vrijeme nisam nikome

smio pokazati da imam ovu fotografiju, pa

sam je pospremio u sef i tamo je dugo

stajala“, sa smijehom kaè DraganPrimorac.

Slu~aj O.J. Simpsona jedan je od

brojnih ilustrativnih primjera forenzi~kegenetike „na djelu“ koji su uvr{teni uknjigu Forensic DNA Applications , autora

prof. dr. Dragana Primorca, prof. dr.

Damira Marjanovi}a i saradnika. Knjiga jeobjavljena na engleskom jeziku u izdanju

jedne od najve}ih ameri~kih izdava~kihku}a, CRC Press Taylor and Francis iz NewYorka. Nakon SAD-a i Hrvatske, svoju

promociju doìvjela je prije nekoliko dana iu Sarajevu, na Internacionalnom BurchUniverzitetu. Knjiga tematizira forenzi~kuDNA analizu koja za cilj ima istraìvanje

biolo{kih tragova s mjesta zlo~ina, tekreiranje DNA profila koji omogu}avaotkrivanje zlo~inaca. Ovo nije prva (a ni

posljednja) uspje{na saradnja izme|u profesora Primorca, koji je i ~lan Ameri~keakademije za sudsku medicinu i Ameri~kogdru{tva za humanu genetiku i dobitnik nizame|unarodnih priznanja, i profesoraMarjanovi}a, {efa Laboratorije zaforenzi~ku genetiku Instituta za geneti~koinènjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu.

„Ve} nekih desetak godina profeso

Primorac, moja malenkost i veliki br

svjetskih stru~njaka iz oblasti genetike

forenzike sara|ujemo na razli~itim projek

tima. Ova knjiga je rezultat jednog od t

projekata i na njoj je radilo vi{e od 5

priznatih znanstvenika iz oblasti forenzi~n

genetike. Odlu~ili smo da tu zanimljiv

oblast obradimo sa ne{to {ireg aspekta

èljeli smo izdati knjigu koja }e se mo

koristiti kao ud`benik za budu}

forenzi~are, ali je isto tako napisana n

na~in da je lako razumljiva i laicim

odnosno svima onima koje zanim

forenzi~na genetika“, obja{njava DamMarjanovi}.

Knjiga je prvi put promovirana u SADu februaru ove godine, na Ameri~kkonferenciji forenzi~kih znanosti. Od ljuiz struke profesori Primorac i Marjanovdobili su izuzetno pozitivne komentarProfesor R obert E. Gaensslen

Univerziteta u Illinoisu, urednik ameri~ko@urnala forenzi~kih nauka , smatra da


GENETI^KO-FORENZI^KI TIM ZA USPJE

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Nakon SAD-a i Hrvatske, u Sarajevu je prije nekoliko dana na InternacionalnomBURCH Univerzitetu promovirana knjiga „FORENSIC DNA APPLICATIONS“; riječ je o jednom od do sada najznačajnijih izdavačkih poduhvata u oblasti forenzične

genetike, u kojem je pored naših vodećih znanstvenika prof. dr. DAMIRAMARJANOVIĆA i prof. dr. DRAGANA PRIMORCA učestvovalo još 50 eminentnih

stručnjaka, forenzičara i genetičara iz cijelog svijeta

“Kada bi BiH i Hrvatska u drugim oblastima bile najednakom nivou kao u forenzici, bili bismo u samom

svjetskom vrhu“



rije~ o „jednoj od najsadràjnijih knjigaobjavljenih u USA do sada u poljuforenzi~ke DNA analize“. Knjiga se ve}uveliko koristi na univerzitetima {iromSAD-a, kao i u policijskim laboratorijama,

sudnicama... „Sretni smo zbog toga, a s

druge strane, ve} smo u pripremama za

nove projekte, jer se stvari u forenzi~noj

znanosti mijenjaju iz dana u dan i treba ih

pratiti“, kaè Marjanovi}.

Prvi put su se vode}i svjetskiforenzi~ari, njih pedesetak iz Evrope,Amerike, Azije, okupili zajedno rade}i na

jednom projektu. A privoljeti ih da„ravnopravno“ sara|uju nije bio nimalo

jednostavan poduhvat, isti~e prof. dr.Primorac. U forenzici, kao i u drugimnau~nim oblastima, mnogo je kompeticije isujete, ali i politike.

„Na ~injenicu da je 50 znanstvenika

radilo na knjizi smo posebno ponosni

kaè Dragan Primorac. „Ideja za knjig

nastala je prije vi{e od osam godin

Promocija pred vi{e od sedam tisu}a lju

koju smo imali u Seattleu, pa onda

Zagrebu u hrvatskoj Akademiji znanosti

umjetnosti, prije nekoliko dana u Bocvani

sada u Sarajevu, pokazuje zna~aj ove knjig

koja obuhva}a sve aspekte forenzi~n

genetike: od istraìvanja mjesta zlo~ina, p

do svih forenzi~kih procedura koje idu d

sudnice i procesa u kojem se osob

progla{ava krivom ili nevinom. Tako|e

pisali smo i o budu}nosti forenzi~n

genetike - ne samo kako }ete na osnov

genetskog zapisa do}i do po~initel

kaznenog djela, nego kako moète

biolo{kog traga opisati kako izgled

po~initelj tog djela. Dakle, moète do}i d

boje o~iju, pribli`ne visine, da li je osob

}elava, postoje i parametri po kojim

moèmo utvrditi starost osobe... To je ne{

o ~emu do sada niko nije govorio, {to zna

da otvaramo jedno potpuno novo podru~

u ovoj oblasti i na temelju toga oni star

zaboravljeni nerije{eni slu~ajevi mogu bi

ponovo otvoreni“, dodaje Primorac.

IDENTIFIKACIJA @RTAVA RATA

Ratovi i velike tragedije koje su se novim prostorima dogodile devedesetgodina i identifikacija `rtava rata u~inili

da forenzi~ari i geneti~ari iz BiH i Hrvatsk postanu svjetski lideri u ovim oblastimGodine 1993. prvi put u svijetu napravljen

je slu`bena identifikacija skeletnih ostatakiz masovne grobnice. Na splitskoMedicinskom fakultetu profesor Primoraosnovao je pionirski laboratorij forenzi~kgenetike, koji je 1993. preuzeo zadataidentifikacije `rtava iz masovne grobnina Kupresu.

„Imao sam sre}u {to su moji u~itelji bi

vrhunski ameri~ki znanstvenici, pop

Henryja C. Leeja, najve}eg ameri~ko

forenzi~ara i kriminalista dana{njice,

kojim sam sura|ivao na Sveu~ili{tu Ne


DAMIR MARJANOVI] I DRAGAN PRIMORAC

U knjizi Forensic DNA Applications , zakoju se autori nadaju da }e biti prevedenai na na{em govornom podru~ju, moè seprona}i jo{ niz interesantnih primjera izforenzi~ke genetike – poput slu~aja BillaClintona, jedinog ameri~kog predsjednikau povijesti koji je „zahvaljuju}i“ DNA

analizama morao javno priznati da jelagao, ili identifikacijeposmrtnih ostataka

~lanova ruske carske obitelji Romanov imisteriji „nestale“ princeze Anastasije. Atu su i bazi~ne ~injenice iz oblastigenetike koje, kako kaè DraganPrimorac, uvijek trebamo imati na umu:svi ljudi na planeti imaju 99,9 odstopotpuno isti genetski kod, dok je razlika ugenomu izme|u ~impanzi i ljudske vrstesamo 1,23 posto. Ipak se mnogo manjerazlikujemo jedni od drugih nego {to to~esto mislimo.

OD PORODICE ROMANOV DO BILLA CLINTONA

Najpoznatiji primjeri forenzičkih iDNA analiza

[AROLIKO DRU[TVO NA PROMOCIJIBakir Hadìomerovi} i Almas Smajlovi}, SemirOsmanagi}, Martin Ragu`, Franjo Topi}...

KO TO KA @E,KO TO LA@EDNA analizaprimorala je BillaClintona dajavno priznaaferu s MonicomLewinsky

PORODICA ROMANOV Tragi~na sudbina ~lanova

carske obitelji rasvijetljenaje zahvaljuju}i

forenzi~koj genetici



Haven u Connecticutu. Zatim Michael

Baden, forenzi~ki patolog iz njujor{ke

dràvne policije, koji je radio na svim

najve}im slu~ajevima u SAD - Martinu

Lutheru Kingu, J. F. Kennedyju i O. J.

Simpsonu. U~io sam i od ~uvenog

geneti~ara dr. Mosesa Schanfielda, koji je

tako|er jedan od najzaslu`nijih ljudi za

nastanak ove knjige i uredio ju je zajedno

sa mnom. Kada radite s takvim vrhunskim

znanstvenicima, konstantno ste stimulirani

i moète u~iti i napredovati. Oni su me

prihvatili kao najblièg suradnika i otvorili

su mi mnoga vrata. âk su prekinuli rad na

slu~aju O. J. Simpsona, u to vrijeme najve}i

u Americi, i odlu~ili sa mnom obilazili

masovne grobnice i minska polja u

Hrvatskoj kako bi svojim znanjem i

iskustvom pomogli u identifikaciji `rtava“, pri~a dr. Primorac.

Paralelno su se i u Bosni i Hercegovininakon rata po~ele otkrivati masovnegrobnice i krenuo je intenzivan rad naidentifikaciji posmrtnih ostataka hiljada

`rtava, koji jo{ uvijek traje. „Identifikaci

`rtava rata u~inila nas je, naàlos

vrhunskim nau~nicima“, kaè Dam

Marjanovi}. „To nije projekat, to je misija

ne samo za mene kao nau~nika, nego i ka

gra|anina ove zemlje.“

„Kada bi u drugim segmentima znanos

i poslovanja Bosna i Hercegovina

Hrvatska bile na jednakom nivou kao

forenzici, na{e dràve pripadale bi samo

svjetskom vrhu“, dodaje Dragan Primorac.


GENETI^KO-FORENZI^KI TIM ZA USPJE

AMERI^KO SU\ENJE DECENIJEUprkos brojnim forenzi~kim dokazima kojisu ga teretili, O.J. Simpson na koncu jeoslobo|en optu`bi za dvostruko ubistvo



TRADICIJA I KO[ARKA

Braća TEOFILOVIĆ, RADIŠA i RATKO, održala su zajedno sa gitaristomMIROSLAVOM TADIĆEM izvanredan koncert na sarajevskom “Jazz Festu”, 7.

novembra; dan kasnije “Slobodnoj Bosni” su otkrili da o svojoj muzici uopšte nevole da pričaju i da su njima najvažniji ljudi u životu igrali košarku,

a jedan je bio dirigent

BRAĆA KOJOJ JE MIRZADELIBAŠIĆ I DANAS IDOLRatko i Radi{a Teofilovi}: “Pri~ati o sebi i o svojoj

muzici nama je nepristojno; najljep{e je pri~ati o ko{arci

i o ko{arka{ima“



S je}ate li se da pazitelj Smrdonja, uMagare}im godinama , nije mogaorazlikovati bra}u Mandi}e, pa bina ~asu u~enja u konviktu, kadaovi ne bi slu{ali, u “crnu knjigu”

inkriminiraju}e re~enice po~injao sa:

“Jedan od bra}e Mandi}a” , “JedanMandi}“ , “Blizanac Mandi}“ ... E, jedanTeofilovi} otvorio je vrata koja su sponaizme|u hola i Be~ke kafane Hotela Evropa u Sarajevu ta~no u deset sati, kada smo se idogovorili. Bila je subota, jutro nakonnjihovog koncerta u Bosanskom kulturnomcentru , u okviru osamnaestog sarajevskogJazz Festa . Jo{ dok su sa na{imfotoreporterom dogovarali fotografisanjena krovu Hotela , “upozorili” smo ih da}emo malo pri~ati i o ko{arci. “Ne volimo

ba{ mnogo pri~ati o muzici. Muzika je za pevanje, a pri~a je za pri~anje”, re~e blizanac Teofilovi}. “Mirza Deliba{i},Ro|eni Krvavac, Anto \ogi}“, ve} nabraja

jedan od bra}e Teofilovi}a. No, kad su sevratili, doznali smo da lijevo od nas sjediRadi{a, a desno R atko.

KIN\E I KI]O

Za{to o ko{arci? Pa, zato {to su prije jedanaest godina bra}a Teofilovi}igostovali u emisiji TV lica kao sav normalan svet na RTS i izjavili da im jeMirza Deliba{i} bio idol! Pazite, ro|eni su ido upisa na fakultet ìvjeli su u â~ku,gradu Dragana Ki}anovi}a koji je bio bek kao i Mirza, i u istoj generaciji repre-zentacije Jugoslavije, a i igrao je uPartizanu , Bosninom velikom rivalu.“Posle smo morali odgovarati na pitanje:Pa, vi iz â~ka, a volite Mirzu, kako to? Ali, to je ljubav iz detinjstva”, kaè Radi{a.“Pazi, prva ko{arka{ka utakmica koju jeRadi{a gledao bila je ona izme|u Borca iBosne , 1973. godine. Bosna je tek u{la uPrvu saveznu ligu , Mirzu su doveli izTuzle. I Bosna dobije. Od tada obojicanavijamo za Bosnu . Evo, malopre sam sreo

drugara koji je pratio i ko{arku u â~ku,{est godina je stariji od nas. Kaè mi: ‘E, vi ste voleli Mirzu...‘ “, veli Ratko. Nije imzamjerio Dragan Ki}anovi}, za mnogenajbolji igra~ u generaciji jugoslovenskihko{arka{a koja je bila evropski, svjetski iolimpijski prvak. “Sreo sam Ki}anovi}a naZlatiboru. Kaèm mu: Ki}ane, jesi bionajve}i, jebote. Ali, mi smo voleli K in|eta!A Ki}a kaè: ‘Joooj, on je bio du{a’ “, sada}e Radi{a, a Ratko se nadovezuje: “A Ki}ai Mirza bili su mnogo dobri prijatelji. Nijeni Mirzin ni Ki}in najbolji drug bio Moka

Slavni}, ve} su Mirza i Ki}a bili najbolji

drugovi, a to se malo zna. I danas na

YouTubeu gledam Mirzinu asistenciju od parket Ki}anu za ko{. Voleli smo mi igledali uìvo i [olmana, Jerkova, ]osi}a,Ple}a{a, Jelovca, Ostar~evi}a, Gospod-

neti}a, Skro~u... K uko~a smo gledali i kao juniora, a Draèna Petrovi}a i kao kadeta.”

“Mirza je bio veliki igra~. Onaj njegovroling, lucidne asistencije, {ut, ma sve... A,kad se pojavi ~ovek u â~ku, gdje su bilate{ka gostovanja kao u Zadru, cela dvorana

je na nogama i aplaudira Kin|etu. Se}am se

utakmice u â~ku 1978. godine. Bosna sePartizanom bori za titulu, a Borac zopstanak. Cela dvorana, naravno, navija zBorac, {to zbog Borca {to zbog PartizanSamo Ratko i ja, sa ~egrtaljkama u rukamza Bosnu . I Bosna dobija utakmicu

produètku. Mirza je dao 44, a R admi

Mi{ovi} 42 poena. Kakva je to utakmic bila! Bosna je u toj sezoni postala {ampioa Borac je ostao u ligi. I nakon utakmic

narod razo~aran odlazi, a Ratko i ja ~ekamMirzu ispred svla~ionice. Kao da ~ekamBoga. Tresemo se. Izlazi Mirza, onaknenametljivo, samo njemu svojstveno, mga pratimo, a on ide pe{ke, sam, premhotelu u centru grada. Kad smo mu s

javili, on se okrenuo i rekao: ‘Pazi, blizancKako se zovete?’ Ratko i Radi{a, kaèmmi smo ve~eras jedini navijali za va‘êkajte’ , re~e Mirza i izvadi dvduguljaste `vake, ‘ovo je za vas’ . A mi pgodina nismo izvadili te `vake iz ormara

prisje}a se Radi{a. “On je plenio svojo

~estito{}u. Sve mi znamo o njegovoìvotu. I onu drugu stranu. Ali, to je bizbog te potisnute emocije. Zbog tragi~nstvari koje su se de{avale u njegov

porodici. Sve smo o njemu ~itali. Koje je po{tenje, ~ove~e! Mirza je bio genijaladèntlmen”, divi se Ratko.

Potisnuli smo pri~u o muzici. A to nij po{teno prema Njoj, tako va`noj i nevino Nije po{teno ni prema uspjehu bra}Teofilovi} posljednjih godina. Ni premuistinu izvrsnom koncertu koji su novembra nave~e u Sarajevu odràzajedno sa gitarskim genijem Miroslavo

Tadi}em. Samo }e Ratko jo{ malo ko{arci: “Poslednje Svetsko prvenstvo [paniji i igra Srbije vratili su nas u godinkada su igrali Kin|e i Ki}a. To je biromantika... A nas je gotivio pokojSabahudin Dino Bilalovi}. Jer, on je slu`vojni rok u â~ku pa je trenirao s Borcem,mi smo kao ne{to malo trenirali ko{arksve dok nismo uzeli metar i izmerili se. Kasmo ~uli da je on umro, bilo nam je mnogte{ko.” Sje}aju se njih dvojica, poreMi{ovi}a, i [aran~i}a, Arsi}a, Joji}

Androi}a... igra~a Borca iz druge polovinsedamdesetih i prve polovine osamdeset

godina, ali i svih igra~a Bosne iz to perioda. Pitaju gdje su i kako su Bo

Tanjevi}, Zdravko ê~ur, Predrag Bena~e

Boro Vu~evi}, Dragan Zrno, Nihad Izi

Sabit Hadì}, Sejo Bukva, Samir Avdi}, vespomenuti Krvavac, \ogi}...

A, ko nije iza{ao prezadovoljan njihovog prvog sarajevskog koncerta, ovou BKC-u pro{log petka, ima problem ssluhom, tvrdimo odgovorno. Jeste da Miroslav Tadi} odr ao tu no} vi{e ~asovna akusti~noj gitari u ukupno osamdesetaminuta koliko je koncert trajao, ali kad s

Ratko i Radi{a ostali sami na sceni, ta~no


RATKO I RADI[A UNISON

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ], ARHIV “SB”

5

VOLJELI SU GA:

“Mirza je bio veliki igrač.Onaj njegov roling,lucidne asistencije, šut,ma sve... A, kad se pojavičovek u Čačku, gdje subila teška gostovanja kaou Zadru, cela dvorana je

na nogama i aplaudiraKinđetu”

Mirza Deliba{i}



~ulo o ~emu se tu radi. O njihovojsuperiornoj, unisonoj vokalnojinterpretaciji, prije svega. I naprosto sesmrzne{ kada ~uje{ izvedbu pjesme Kraj

potoka bistre vode . “Iza{li smo na scenugotovo u transu, kao dervi{i koji se vrte ukrug, pa nismo stigli re}i ni dobro ve~e.Kaèm Ratku na pauzi: Hej, ~ove~e, {ta }eljudi pomisliti... Ali, tako je to uvek kodna{eg izlaska na scenu. Me|utim, uSarajevu smo prvi put, nije red”, veliRadi{a, mada je malo ko, vjerujemo, od

blizu hiljadu posjetilaca u dvorani i pomislio na odsustvo pozdrava na po~etkukoncerta, pogotovo nikom nije palo na

pamet da im zamjeri zbog toga. Uostalom,ni Johnny [tuli} nije pozdravljao publiku,

pa ga danas mole da barem jo{ jednomiza|e na binu.

PROFESOR PREDRAG PERUNIÎ]

Uglavnom, za sve je “kriv” jedanhorovo|a iz â~ka, jo{ dok su Teofilovi}i

poha|ali srednju {kolu... “Taj ~ovek je biodirigent i dugo je radio u Novom Pazaru,mada je rodom iz Slatine kod â~ka. Zvaose Predrag Peruni~i}. Onda je do{ao uâ~ak da napravi hor. Pet godina smo mii{li na Republi~ki festival omladinskihhorova koji se odràvao u Novom Pazaru.To je bio fenomenalan svet, a Festival ne{tofantasti~no. Kad on do|e u Novi Pazar,samo vidi{ horde ljudi koji idu za njim. To

je taj lik, to su te li~nosti. Mi smo ro|eni1966., a on je ba{ te godine zajedno saZehrom Deovi} primljen na Radio Sarajevokao peva~. Ali, nikada ni{ta nije snimio.

Imao je svoj tamni svet, kao i Mirza,iznenada je umro u 55. godini. Me|utim, bio je izvrstan pedagog, to je biloneverovatno. Voleo je muziku i decu”,obja{njava Radi{a, a Ratko }e zauvijek upamtiti audiciju u Gimnaziji, kojoj je

prisustvovalo ~ak 5.000 |aka iz â~ka injegove okoline: “Audiciju je PredragPeruni~i} organizovao kako bi napraviohor. A meni je odmah rekao da mi ne trebaaudicija i da do|em na probu hora, pa jenazvao i direktora da mu kaè kako jafenomenalno pevam i da ni{ta ne brine. Anas je samo interesovao basket ispredzgrade i na @elovom igrali{tu. Ali, Predrag

je svakog utorka kod deùrnog u~enikaostavljao cedulj~e da me podseti na probehora. U po~etku je zvao samo mene,me|utim na prvu probu sam oti{ao zajednosa Radi{om. Ostali smo s njim do

poslednjeg dana.”Prva grupa koju su zavoljeli bila je

Smak , posebno kompozicija Zajdi, zajdi koju je odsvirao ~uveni gitarista izKragujevca R adomir Mihajlovi} To~ak,voljeli su i Time , Yu grupu , Korni grupu ,Indexe , Dragu Mlinareca, Buldoèr , a

kratko su imali i bend: nastupili su na

Gitarijadi u â~ku i raspali se. PredragPeruni~i} im je dvije godine prije svojesmrti rekao da }e se baviti muzikom i da }enapraviti ne{to veliko, mada ih nikada nije

forsirao kao soliste. Prve snimke za RadBeograd, pak, Teofilovi}i su naprav1994. godine. êtiri albuma i pedeseta

pjesama snimljenih u proteklih dvades


TRADICIJA I KO[ARKA

Reperi to zovu - beat . Dakle, muzi~kapodloga. A da li su njhih dvojica jedandrugom svojevrsna muzi~ka podloga,upitasmo ih. “Jesmo, kako da ne, to je taenergija. Mi se ~ujemo na ozvu~enju, alimoramo da budemo jedan pored drugogda se osetimo. Vi ste videli sino}, mi seuop{te ne gledamo. Ali, ne pevamo onomi. Dao neko... Mi smo samo sprovodnici.Mi smo zemljani - ljudi. Mi smo kablovi,dalekovodi. Ne postoje izmi{ljene stvari.

Sve postoji. Samo je pitanje koliko ti ima{dara da to prepozna{ i uzme{. Ma, netreba puno da se pri~a o tome. Samo jo{da ne postoji zapisan drugi glas. Mi gapravimo. Postoji prva muzikolo{kamelodija, ali drugi glas koji pravi Radi{a -to je ta ~arolija”, poja{njava Ratko. ARadi{a }e za kraj: “U Sarajevu nam jebilo fantasti~no! Nezapam}eno, u smislusame organizacije, pa`nje, topline... Zna{kako, postoje predrasude. Ali, mi svuda

dolazimo otvorena srca. Na

na{em nedavnom koncertuu Zagrebu bila je majkaDraèna Petrovi}a. Bilismo i u Muzejsko- memorijalnom centru Draèn Petrovi} u Zagrebui u njegovoj sobi u[ibeniku. Pri~ali smo dostao Draènu, jer mi gapoznajemo jo{ iz kadetskihdana. Dolazio je napripreme reprezentacije uâ~ak. Za mene je tobajka.”

O SARAJEVU I O DRA@ENU

“Postoje predrasude, ali mi svuda

dolazimo otvorena srca”

DIVNA NO]...Radi{a i Ratko Teofilovi} u dru{tvu Miroslava Tadi}ana sceni Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu

Iz MMC-a “Draèn Petrovi}“ u Zagrebu



godina je mo`da malo, ali dovoljno daorganizuju, recimo, ~etiri potpuno razli~itakoncerta u ~etiri dana. Kada su sami nasceni, zna~i bez muzi~ke pratnje, njihov a capella koncert moè trajati najvi{e{ezdeset minuta. “Jedna njema~ka agencijanam je organizovala petnaest koncerata udvadeset i jedan dan. To je bilo

prenaporno”, hajde da kona~no ne{to kaùu jedan glas, kao {to uostalom i pjevaju.

VLATKO I MIRO

Zbog strukture anga`mana koji imajuod 2011., vrlo je va`na 1999. godina: tadasu bili gosti na koncertu Vlatka

Stefanovskog i Miroslava Tadi}a. “Tegodine smo se i upoznali s njima. Prvo smo

bili na nekakvom muzi~kom kampu uSkoplju. Tu je bio i beogradski novinar Aleksandar @iki}, koji nam je u jednomtrenutku rekao kako ide da se vidi saVlatkom. Kasnije zove mobitelom i kaènam da Vlatko ho}e da nas upozna. Midolazimo, a Vlatko re~e da sve zna o nama,

jer mu je Peca Popovi} (tako|e beogradskinovinar, op.a.) poslao na{ prvi CD, koji

smo objavili godinu ranije. Pitao nas je,

zatim, da li smo ~uli za Miroslava Tadi}a,kad smo potvrdno odgovorili, mada ga dtada nismo ni slu{ali niti upoznaStefanovski je izrazio èlju da gostujemna njihovom zajedni~kom koncertu u Sacentru u Beogradu. I zaista, na{li smo senjima na probi prije koncerta, Vlatko nas upoznao, a kada smo otpevali Kale{ bAn|o on je ostao jako, jako iznena|ePevali smo na tom koncertu i jo{ dv

makedonske pesme, ali u a capella verzij jedna je Aber dojde donke , koju je Leb i sdavno obradio. Publika nas je tadneverovatno osetila i primila”, isti~e RadiTeofilovi}. “Ve} tada smo znali da }emnekada sara|ivati sa Miroslavom. On imfantasti~nu prefinjenost, intuitivnu moveliko znanje, naslu{an je muzike, veliki svira~, i sam kad je na sceni zna {ta radDaje nam veliku snagu na sceni, a nadamse i mi njemu”, “podvla~i” Ratko.

Jeste li, zapravo, nakon tog koncershvatili da postoji mogu}nost da ìvite o

muzike? “Jo{ nismo shvatili, ha, ha, ha. Ntre}oj godini fakulteta ocu sam rekao da }sve biti zavr{eno u roku. Ali i da mi sigurnne}emo raditi u firmi, nego da }emo binekakvi slobodnjaci. Nije nas dràlo mest@ivi smo, zato volimo te pokretne stvari ka{to je sport. A filozofiju ìvota shvatio sagledaju}i film @ivojina Pavlovi}a ZasedVidio sam da je ~ovek sam na zemlji, i dsam bira svoj svet i svoje okruènje.

Njihova du`nost je, kaù poznavaocda budu posrednici izme|u pro{log sada{njeg vremena. Mada ovo “du`noszvu~i grubo. Mo`da da im je to - cilj. “M

to je pretenciozno. Sve, ustvari, zvu pretenciozno kada pri~a{ o sebi. Zato mvi{e volimo da pri~amo o drugim ljudimkoji su nama va`ni. Pri~ati o sebi i o svojmuzici nama je nepristojno. Kao, mi smneki misionari. Mo`da to stvarno nekotako doìvljava... Zna{ {ta, ja bih voleo dti ovaj intervju napravi{ kao reportane{to kao, tvoj utisak o nama dvojici”, tvrRatko Teofilovi}.

Utisak je odli~an. No, koliko muzikkoju izvode ustvari mogu osavremenit“Nema potrebe i nema tu puno filozofijemistifikacije. Sve je ogoljeno do srì. Im

pesmu i ti si na tasu. Ona ti je da potencijal. Sevdalinka, naprimer, ona emocija. Pitanje je samo da li ti moè{ da

prepozna{. Da li dolazi{ do stvaraoca pesme, pita{ se o ~emu je on razmi{ljao ka je to sastavio, gde je on bio. Ti razmi{lja{njemu. Mi pesme biramo na osnov

poezije”, odgovori su im u ovom slu~aj bili isprepleteni, ba{ kao i njihovi ìvo ba{ kao i njihove interpretacije. Ba{ kaoko{arka{ki doga|aji, zbog kojih s njima muzici moè{ jako malo razgovaraDovoljno je samo da im kaè{: Kin|e

jedva }e{ zaraditi “muzi~ki honorar”.


RATKO I RADI[A UNISON

Ratko i Radi{a Teofilovi} ro|eni su1966. u â~ku. Zavr{ili su osnovnu {kolui gimnaziju u rodnom gradu, a potom seupisuju na Poljoprivredni fakultet uBeogradu, gdje i diplomiraju. Na muzi~kojsceni su od 1993., a prvi put su u studio

u{li godinu kasnije. Objavili su tri studijskaalbuma: ûvari sna, Sabazorski vetrovi iVidarica (sa Miroslavom Tadi}em), teKoncert u Beogradu , audio snimak sanjihovog koncerta u glavnom gradu Srbije2007. godine.

“ÂÂK TO JE @IVOT TVOJ I MOJ...”

Završili poljoprivredu, a “zaronili”u muzičku privredu

SKLADNO I TA^NOBra}a na sceni zvu~e kao i na “nosa~ima zvuka”

Miroslav Tadi}



Sa~uvati stradale odzaborava, te |avolje rabotekoja negira Boìje

stvaranje, zna~i brojevima `rtavavratiti ljudska lica i osobine. Toupravo u svojoj knjizi Isku{enja Bosne Srebrene ~ini fra Marijan

Karaula. Pi{u}i o stradalimfranjevcima, on sa dirljivomustrajno{}u nalazi najrazli~itije

biografske podatke o njima: kadsu i gdje ro|eni, kr{teni,{kolovani, zare|eni. Uzapsolutno svako ime stoji ifotografija. Zemaljski ìvoti ovihljudi ostaju dokumentovani, a

pored postignu}a tu su i opisistradanja, zatim optu`nice protivnjih, presude, svjedo~enjao~evidaca i sje}anja ljudi koji suih poznavali.

A

utor se u knjizi bavirazli~itim vrstamastradanja koja su zadesila

franjevce od 1944. pa do 1985.godine. Narodna vlast se od

prvih poslijeratnih dananeumoljivo obra~unavala sa

protivnicima reìma, a franjevcisu joj se ~esto nalazili na meti.Optuìvani su i osu|ivani poraznim osnovama, a naj~e{}e jeto simpatizerstvo premausta{ama, pomaganje

bjeguncima, izjave koje nisu po

ukusu nove vlasti. Ponekad suosu|ivani i zbog pogre{no

protuma~ene aluzije u njihovoj propovijedi, a ponekad opet bezikakvog razumljivog razloga.Knjiga je podijeljena u tri dijela:

prvi ~ine ìvotopisi franjevacakoji su ubijeni ili od tifusa umrliu Drugom svjetskom ratu, zatimsu tu biografije onih kojima jesu|eno za vrijeme komunizma, atre}i dio knjige govori ooduzimanju i uzurpiranjusamostana, sjemeni{ta i

bogoslovija franjeva~kezajednice (franjeva~ke zgrade sukori{tene kao bolnice, kasarne,{kole, ali i kao skladi{ta za ìto).Veliki broj autenti~nih,integralno citiranih dokumenata,doprinosi vrijednosti iuvjerljivosti ove knjige.

Isku{enja Bosne Srebrene suvrlo neobi~no {tivo: iz sudbinefranjevaca se i{~itava i kulturna i

politi~ka historija poslijeratneBosne i Hercegovine.

Zahvaljuju}i predanom istudioznom radu fra Marijana

Karaule, dolazimo do vrlo ìverekonstrukcije jednog burnogvremena. U tom vremenuvjernici potkazuju svojesve}enike, sve}enici bivajustrijeljani zbog svojih politi~kihuvjerenja, a u na~inu na kojireìm progla{ava i ka`njavasvoje protivnike jedva da imaneke logike. @ena politi~kogglave{ine moè svojim iskazom

poslati nekoga na prisilni rad,vode se procesi upitne

pravi~nosti, a opu`be suuglavnom te{ke: saradnja saokupatorom, protunarodnodjelovanje, ru{enje ustavnog

poretka. Neke od optu`bi sudanas smije{ne, iako tadasigurno nisu bile (jedanfranjevac je tako uhap{en jer je„unosio bezrazlo`nu paniku unarodu opisima Stra{nog suda“).

Blajburg i Macelj, Zenica,Sarajevo... mjesta surazli~itih vidova torture

sve}enstva, {to fizi~ke, {to politi~ke ili pravosudne. Karaula

pomno biljeì brutalnelikvidacije i kafkijanske proces

protiv franjevaca. Samo u jednom segmentu knjiga pomalizdaje: u naporu da prikaèstradale franjevce kao mu~enikkoje su bezrazlo`no osu|ivani,autor propu{ta priliku da se dokraja kriti~ki odredi premaonima koji zaista jesu bili

predani poklonici usta{kogreìma, koji su dobivali ordeneod Ante Paveli}a ili gorljivoveli~ali nacisti~ku ideologiju. Omrtvima sve najbolje, a

pogotovo o stradaloj bra}i, tokao da je ipak misao vodilja ovstudije. Iako spominje razli~iteoptu`be protiv franjevaca, autote optu`be u pravilu prikazujeneosnovanima. Knjiga bi sigurndobila na kvalitetu da se pomnizagledalo u ta bolna mjestahistorije Bosne Srebrene i da se

beskompromisnije suo~ilo sanjima. Razumijevanjekompleksnosti historije ovezajednice bilo bi tako potpunijea su}ut prema stradalima

jednaka.

Usvakom slu~aju,Isku{enja Bosne Srebrensu vrijedna knjiga,

korisna i informativna na vi{ena~ina. Skoro svaka biografija j

predloàk za roman ili za film:dje~aci iz bosanskih sela odlazena visoke {kole, da bi po

povratku u zavi~aj donijelisvjetlo obrazovanja i uzvi{enogduha. Neki od njih na tom putu

bili su prekinuti. Me|u njima isjemeni{tarac Mato Kristi} kojesu ubili ~etnici. Na mjestuubistva Matin otac Bono i bra}Antun i Ivo }e nakon rata podi}spomenik. Sru{io ga je neki ora1982. godine jer mu je smetao

pri obra|ivanju njive traktoromZapis o Mati, spomeniku i ora~na{ao se u ovoj knjizi skupa sadesetinama sli~nih pri~a.Margine ove viktimolo{kestudije vrve od knjièvnosti koj

jedva ~eka da bude pro~itana, alsu i osnova za knjièvnost koja

tek mogla da bude napisana.


Pi{e: ADISA BA[I]

Fra Marijan Karaula pomno biljeì brutalne likvidacije i kafkijanske procese protiv franjevaca

Fra Marijan Karaula ro|en je 1954. godine uLjubun~i}u kod Livna.Studirao je u Sarajevu, azare|en je 1982. godine.Autor je vi{e knjiga ohistoriji bosanskihfranjevaca i o stradanjuHrvata u BiH.

O AUTORU

Viktimološkastudija

fra MarijanaKaraule

„Iskušenja Bosne Srebrene“(Synopsis/Svjetlo riječi, Sarajevo/Zagreb, 2014.)

KNJIGA MJESECA

Kad je u samostanima stanovalo žito



ASMIR KUJOVI]

VidikovacIntervju za posao// Sve sam to nau~io u ratu:/ da me probadaju nazu- bljenim bodeìma/ a dane prokrvarim i da ne osjetim bol,/ da nosim

uàreno ugljevlje nadlanovima,/ da kroz mene tuku zid te{kim maljevima./ Da budem ~as Suljo ~as Mujo po potrebi,/ da se priklju~im na um Skrivenog Imama;/ da

mevludskim bombonama lije~im tumore,/ dapogodim ispod koje kutije za {ibice/ se krije certifikat;/ da iskrvarim krv svih svojih predaka/ i da mi ostane vi{ka...// Stoga sam pripravan za rad u Va{em Cirkusu/ gospodine predsjedni~e,/ uvaèni hadì hafize, efendijo, komandante.

Cijena je 12 KM

IVAN [ARÊVI]Ze~evi, zmije imunafici

U knjizi Ze~evi, zmije i munafici (Synopsis ,Sarajevo/Zagreb,2014.) sakupljene sukolumne koje je fraIvan [ar~evi} pisaoza list Oslobo|enje od2007. do 2010. godine.Duboka promi{ljenost,intelektualna britkost,gra|anskaosvije{tenost i

kr{}anska ljubav potka su ovih kolumni ~ijavrijednost daleko nadma{uje novinski roktrajanja. Opra{tanje bez zaborava, Oholost u najsvetijem i Manje spomenika samo su nekiod briljantnih eseja iz ove knjige.

Cijena je 29 KM.

TUGOMIR MATI]Sarajevsko pivo iskandinavske no}i

Sarajevsko pivo i skandinavske no}i (Buybook, Sarajevo,2014.) su zapisi o ìvotuna otoku gdje se skoroni{ta ne de{ava:iznenadni posjetilac jenajvjerovatnije tu dane{to isklju~i zbognepla}enih ra~una,sagovornici su mra~ni irazo~arani, a uku}anibeskrajno udaljeni jedno

od drugog. Ponekad ipak ìvot bude obasjandobrim razgovorom preko interneta, nekimlijepim sje}anjem ili dragom pjesmom saradija... Vedrina propulsira naglo i nenadano,kao {to i nestane.

Cijena je 12 KM.

POGUBNI CUNAMI

Herojstvosvakodnevice[rilankanska profesorica ekonomije SonaliDeraniyagala se {kolovala, udala i rodila djecu uEngleskoj. Sa porodicom je 2004. godineprovodila boì}ne praznike u rodnom kraju, kada

je [ri Lanku pogodio razaraju}i cunami.Deraniyagala je u jednom danu izgubila roditelje,muà i dvojicu sinova. Njeni nedavno objavljenimemoari govore o godinama àlovanja, ali i oogromnoj snazi potrebnoj da se ìvot nastavi,uprkos èlji sa samoubistvom, kompleksupreìvjele i tuzi koja ne prolazi.

OPEN MIKE

KnjiževnademokratijaNa netom odr`nom 22. takmi~enju Open MikeBerlinu predstavljena su 22 najbolja teksta (oukupno 600 prijavljenih). Po propozicijamtakmi~enja, u~esnici moraju biti mla|i od 3godina i bez objavljene knjige, a poslati mogpoeziju ili prozu. Ove godine je 6 urednika

izdava~kih ku}a izabralo najbolje radove finale, a u kona~nu ocjenu je ulazila i vje{tinpisca u javnom izvo|enju sopstvenog tekstIako su finalisti dobili pohvale za zanatsvje{tinu i trud, ~ulo se i dosta prigovora nispraznost tekstova.

MODERNI BESTIJARIJUM

Čovjek idruga

čudovištaBritanski novinar CasparHenderson bio je inspirisansrednjovjekovnim bestijarijima iBorhesovim Priru~nikom fantasti~ne zoologije kad je odlu~ioda i sam napi{e ne{to sli~no. Alinjegova Knjiga skoro izmi{ljenih bi}a govori o stvarnim ìvotinjamakoje su po svojim osobina toliko~udne i fantasti~ne da djelujuskoro nestvarno. U svoj modernibestijarijum Henderson je uvrstio i~ovjeka.

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. Jeff Kinney: Diary of a Wimpy Kid 2. Martin Dugard: Killing Patton 3. George W. Bush: 41: A Portrait of

My Father 4.B. J. Novak : The Book with No Pictures 5. Stephen King: Revival

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U BiH

(Interliber)

1. Ivo Andri}: Travni~ka hronika2. Elif [afak : 40 pravila ljubavi 3. John Green: Krive su zvezde 4. Ivan Stankovi}: Kakodalogija5. Nenad Jankovi}: Fajront

u Sarajevu



KULT MARKETBOB DYLAN

The BootlegSeries Vol. 11:The Basement

Tapes CompletePo{tovateljelika i djela

jednog odnajve}ihkantautora svihvremena,velikog BobaDylanaobradovat }e

vijest kako je odnedavno u prodaji dvostrukiCD pod nazivom The Bootleg Series Vol.11: The Basement Tapes Complete . Naalbumu se nalazi ~ak 48 kompozicija, aneke seù i unatrag 47 godina. Rije~ je oDylanovu 11. Bootleg izdanju.

THE MENZINGERS

Rented WorldPrije gotovopola godinepensilvanijskipunkeri The Menzingers objavili su svoj

~etvrtidugosviraju}ialbum pod

nazivom Rented World . Ovih dana,“iznajmljeni svijet” postao je dostupan ipublici u jugoisto~noj Europi. Na novomalbumu nalazi se dvanaest kompozicija,a ve} su snimili i videouradak zapjesmu In Remission .

THE GASLIGHT ANTHEM

Get HurtAmeri~ki rocksastav The Gaslight Anthem koncem ljetaobjavili su novidugosviraju}ialbum podnazivom Get

Hurt . Rije~ je o njihovom petomstudijskom albumu na koji su uvrstilidvanaest kompozicija. The Gaslight Anthem sviraju gara`ni punk-rock, anajve}u slavu stekli su albumomAmerican Slang iz 2010. godine.

Dugo najavljivani, jo{ duè i{~ekivani, posljednji album Endless River grupe Pink Floyd oborio je sve rekorde u pretprodaji na

jednoj od najve}ih svjetskih onlinetrgovina, ameri~kom Amazonu . Po~etkomgodine najavljeno je kako }e kultni

britanski rock bend Pink Floyd objaviti svoj posljednji album, na kojem }e se nalazitineobjavljene snimke iz njihove bogate

glazbene riznice.Milijuni fanova i po{tovatelja njihoveglazbe svakodnevno su na internetu osta-vljali brojeve kreditnih kartica kako bime|u prvima u svijetu preuzeli posljednjihosamnaest pjesama koje je bend snimio.

Nakon posljednjeg albuma The DivisionBell , od kojega je pro{lo to~no dvadesetgodina, dogodile su se mnoge promjenekoje su u kona~nici rezultirale definitivnimraspadom benda. Prije {est godina, recimo,umro je jedan od osniva~a Floyda ,klavijaturist R ichard Wright.

Gitarist i pjeva~ Pink Floyda David

Gilmore, ba{ kao i druga najva`nija karikaRoger Watters, koji je davno napustio bend,odlu~ili su se posvetiti solo karijerama,koncertriraju}i po svijetu, povremeno sesude}i za autorska prava. Posljednjizajedni~ki nastup njih dvojica imali su2010. godine u Kidlingtonu na koncertu zadjecu Palestine.

Osamnaest pjesama plus tri bonustracka koje se nalaze na Deluxe izdanjualbuma Endless River slu`beno su objavili

preostali ~lanovi Pink Floyda DavidGilmore i bubnjar Nick Mason, a posve}en

je pokojnom Richardu Wrightu. Album je

zasnovan na dvadeset sati neobjavljenog

materijala koji je zabiljeèn na snimanThe Division Bella .

Rije~ je o ambijentalno-instrumetalnom sessionu, albumu, kojeg otvaThink Left Unsaid , meditativna pjesmadominantnim klavijaturama i natruhamindijskog sitara. Gilmoreov glas ~ujemsamo u pjesmi Louder Than Words , ~tekst potpisuje njegova supruga, spisatelji

Polly Samson. Mnoge kompozicije albuma Endless River podsje}aju na ranradove Pink Floyda , poput pjesme It‘s WhWe Do , koja zvu~i kao da je pobjegla antologijskog albuma Wish You WeHere .

Posljednji, petnaesti studijski albulegendarnih Pink Floyda ni pribli`no niispunio o~ekivanja, i djeluje bljedunjavoodnosu na neprocjenjivu ostav{tinu tokultnog britanskog benda. (M. Ili~i

MUZIKA

Album “Endless River”, grupe “Pink Floyd”

TOP LISTA

(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Lulu Gainsbourg: Lady Luck2. The Asteroid Galaxy Tour: My club 3. Paloma Faith: Trouble with my baby 4. Jarekus Singleton: Purposely 5. The Presets: No Fun 6. Usher ft. Nicki Minaj: She came to give it to you 7. Nickel Creek : Hayloft 8. Robert Plant: Rainbow 9. Jasmine Kara: Imperfect 10. Teleman: Skeleton Dance

“Beskrajna rijeka” dvadeset

godina prekasno

POLA “FLOYDA”David Gilmore i Nick Mason



Filmom A Pigeon Sat on a BranchReflecting on Existence {vedski reìser R oy

Andersson zaokruùje trilogiju kroz koju sebavi uvjetima ljudskog postojanja. Prvi filmte trilogije bio je Pjesme s drugog kata iz2000. godine. Vi ìvu}i naslov je, pak,drugog filma trilogije, a nastao je sedam

godina kasnije.Ba{ poput njegovih prethodnih filmova i

ovaj je mozai~an. Sa~injen je od trideset idevet sekvenci. Neki nakon odgledanogfilma ostaju zbunjeni dok drugi bivajuodu{evljeni. Osnovna nit pri~e su dvatrgova~ka putnika s kov~egom prepunimbesmislenih, suludih stvari. Ova nadrealnacrnohumorna drama lebdi izme|u tuge iradosti.

Autor se svojim humorom izrugujeonima kojima nedostaje suosje}anja. Na

ovogodi{njem Filmskom festivalu uVeneciji film A Piegeon Sat on a BranchReflecting on Existence nagra|en jeZlatnim lavom. Prilikom preuzimanjanagrade Andersson je rekao da jeneorealisti~ki film Kradljivci bicikala nanjega mnogo utjecao. Zlatni lav je ujedno inajve}e priznanje ovom {vedskom majstorunadrealnog. Osim {to je nadrealist, on je iljevi~ar i boem. Kroz svoje filmove on àlizbog stanja ljudskog duha, te uvjeta ukojima se on razvija.

Roy Andersson ro|en je 1943. godine.

Ve} za vrijeme studija reìje na [vedskom

filmskom institutu ulazi u sukob s neupitnimautoritetom Ingmara Bergmana. Za diplomskirad 1970. snima tinejdèrsku dramu [vedska ljubavna pri~a , koja postaje ogroman doma}ihit. Nakon {to je drugim filmom Gilliap (1975.) doìvio neuspjeh, odustaje od filma.

Veliki povratak ostvaruje filmovima

Pjesme s drugog kata i Vi ìvu}i . Te{ko je udana{nje vrijeme biti nadrealan kad jenadrealno postalo realno. Realno.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETBRA]A SKLANDANOWSKY

Wim WendersBra}aSklanda- nowsky igrani je

crno-bijelifilmWimaWender-

sa iz 1995. godine. Scenarij su napisaliSebastian Andrae, Henrick Heckmann, Veit Helmer, GermanKral, Barbara Rohm, AlinaTeodorescu i autor reìje. Ovaj filmWenders je snimio sa studentimaAkademije za film u Munchenu, a bavise stvaranjem, po~ecima filma uBerlinu. Upravo tamo su bra}aSkladanowsky, Max i Emil, stvorili

projektor koji su nazvali - bioskop.Ocjena: 5

DUNJIN CVIJET

Victor EriceDunjin svijet dokume-ntarni jefilm iz1992.godine.

VíctorErice i Antonio López García autori suscenarija. Ovaj film bavi se {panjolskimslikarom Antoniom Lopezom. On jezasadio stablo dunje u svom vrtu, a mipratimo kreativni proces slikanja togstabla. U Cannesu 1992. film je osvojioNagradu kritike .

Ocjena: 5

KUPE ZA UBOJICE

Costa GavrasKupe zaubojiceigrani

jecrno-bijelifilm iz

1965. godine. Costa Gavras je premaromanu Sebastiena Japrisota napisaoscenario. Vlak vozi od Marseillea premaParizu. Ali, pri dolasku je prona|enamrtva djevojka. Tko je ubojica?

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Gone Girl (David Fincher)

2. Dracula Untold (Gary Shore)

3. Alexander and the Terrible, Horrible,

No Good, Very Bad Day

(Miguel Arteta)

4. Annabelle (John L. Leonetti)5. The Judge (David Dobkin)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Fury (David Ayer, Sony/Columbia)

2. Let’s Be Cops

(Luke Greenfield, Fox)

3. Maya, the Bee Movie (Factory)

4. The Best of Me (Michael Hoffman,

Relativity)

5. Ouija (Stiles White, Universal)

Realno nadrealno

Film “A Pigeon Sat on a Branch Reflecting on Existence”(Švedska, Norveška, Francuska, Njemačka, 2014.),

scenariste i reditelja Roya Anderssona

IZME\U TUGE I RADOSTIRoy Andersson se svojim humorom izruguje onima kojima nedostaje suosje}anja


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-940-13112014 60/68SLOBODN BOSN I 13.1120160

U ÊTIRI OKA Razgovarala: MAJA RADEVI]

BH. INFONedàd Ibrahimovi}, prozaist, knjièvnikriti~ar i esejist, profesor Filozofskogfakulteta u Tuzli, novi je predsjednik PENcentra BiH. Na izbornoj skup{tini PENcentra, odrànoj u Muzeju knjièvnosti BiH,za ~lanove Upravnog odbora izabrani su

[ejla [ehabovi}, @eljko Ivankovi},Ahmed Buri}, Zlatko Dizdarevi}, MileStoji} i Faruk [ehi}, dok Sud ~asti oveinstitucije ~ine Andrea Le{i}-Thomas,Muhamed Dèlilovi} i Nikola Vukoli}.

JU Sarajevo art organizuje koncert KvartetaRocher 15. novembra u Bo{nja~kom institutu - Fondacija Adila Zulfikarpa{i}a, sapo~etkom u 19.30 sati. Kvartet ~ineRadmila Vardali} (violina), Dejan Rokvi}(viola), \or|e Panteli} (violina), VojislavDespotovi} (kontrabas) i Lazaro Del ToroVega (perkusije). Repertoar im je {arolik: odbaroka i klasike, preko popularnih minijaturapa do filmske muzike, jazza, tanga ievergreen standarda...

Predstavom Pamela, mrzim te mladogviso~kog glumca Farisa Pinje, u Bugojnu

je po~eo TIFBU festival, koji }e trajati dokraja decembra. Organizator Festivala jeTeatar Fedra, a ljubitelji teatra u tom gradumo}i }e pogledati 12 predstava. Predstavit}e se, izme|u ostalih, glumci Kulturnescene Male stvari iz Trebinja, Mostarskog teatra mladih 1974 , Gradskog pozori{taJazavac i DIS teatra iz Banje Luke, Malog teatra iz Mostara i Teatra Fedra iz Bugojna.

Dokumentarci koji se bave tematikomsocijalne pravde u fokusu su devetog izdanjafilmskog festivala Pravo ljudski , koji traje do17. novembra u sarajevskom kinu Meeting Point . Kao i prethodnih godina, Festival promovira nezavisne, kreativne i angaìranedokumentarne filmove kako onih poznatijih,tako i mladih, jo{ neafirmisanih filmskihstvaralaca. Ovogodi{nji Festival otvoren jefilmom Videogrami revolucije HarunaFaruckija, a pored filmskih projekcijaodràvaju se i edukativne radionice.

Muzej savremene umjetnosti RepublikeSrpske nagra|en je specijalnim priznanjemza kreativnost i podsticaj stvarala{tvumladih umjetnika na sve~anoj dodjelinagrade @iva za najbolji muzej jugoisto~neEvrope, koja je odràna u Skoplju. Nagradu@iva dodjeljuje Forum slovenskih kultura,me|unarodna fondacija osnovana 2004.koja obuhvata 13 slovenskih zemalja, a ~iji

je cilj prepoznavanje izuzetnih dostignu}a uradu sa pokretnom i nepokretnom ba{tinomi promocija zajedni~kog kulturnog naslije|a.

Arhiv Federacije BiH priredio je u Brusabezistanu u Sarajevu retrospektivnu izlo`bupod nazivom Veliki rat , u povoduobiljeàvanja stote godi{njice po~etkaPrvog svjetskog rata. Na 35 panoa izlo`badonosi hronolo{ki i sveobuhvatan pregledsvih de{avanja vezanih za Veliki rat – odnjegovog po~etka, sila koje su ga vodile,najva`nijih rati{ta, mirovnih sporazuma...Brojne arhivske fotografije oslikavaju svuèstinu ratnog sukoba: bitke na Marni,Somi, Galiciji, Srbiji, Galipolju, na So~i,Solunskom frontu...

Predstavom Oàlo{}ena porodica uizvedbi [aba~kog pozori{ta, koju je

prema tekstu Branislava Nu{i}a reìralaBojana Lazi}, 11. novembra otvoreni su21. Tuzlanski pozori{ni dani . Manife-stacija }e ove godine trajati do 20.novembra, a publika }e u tom perioduimati priliku vidjeti deset predstava iz

BiH i regiona, od kojih su dvijenamijenjene najmla|im ljubiteljima

teatra„Radi se o zaista odli~nim koma-

dima, koje sam ve} imao priliku vidjeti.

Predstave kojem smo odabrali su

nagra|ivane i izvo|ene su na raznim

festivalima. Siguran sam da }e tuzlan-

ska publika uìvati, posebno zbog

~injenice da ovogodi{nji program

Pozori{nih dana obiluje komedijama“,kaè Armin ]ati}, direktor Narodnog

pozori{ta Tuzla.Baletna predstava Mali masla~ak

OM[ Mladen Pozaji} Sarajevo,

Gospo|a ministarka Satiri~kog kazali-{ta Kerempuh iz Zagreba, Uje` Srpskognarodnog pozori{ta Novi Sad, Gluha svadba BNP Zenica, Snje`na kraljica Kazali{ta Virovitica i Balkanski {pijunu Sarajevu Narodnog pozori{taSarajevo neke su od predstava kojeu~estvuju na ovogodi{njim Tuzlanskim

pozori{nim danima , a predstavomHotel Slobodan promet u izvedbiansambla HNK Osijek bit }e odata

po~ast nedavno preminulom reìseruSulejmanu Kupusovi}u.

ARMIN ATI , direktor Narodnog pozorišta Tuzla

Stigli su nam Pozori{ni dani...

MAK HUBJER, umjetnik iz Sarajeva

MAK HUBJER„Moglo bi se re}i da je to jedna

intuitivna reakcija na trenutnostanje dru{tva i okoline”



U Kinoteci BiH u Sarajevu od

12. do 21. novembra otvorena je

multimedijalna izlo`ba posve}ena

jednom od najve}ih bh. reìsera,

Hajrudinu [ibi Krvavcu. Bio je

majstor akcionih filmova i ratnog

spektakla, pa ipak, malo koji je na{

reditelj, pa i umjetnik uop{te, doìvio

tako tu`nu sudbinu...

Mislim da u tom smislu moèmogovoriti o samom kraju njegovogìvota u opkoljenom Sarajevu - a[iba takav kraj nikako nijezasluìo... Za K rvavca u formalnomsmislu vrijedi odrednica koja je bilakarakteristi~na i za holivudskog

veterana i jednog od najboljih reditelja akcionih filmova usvijetu R oberta Aldricha, koji je kroz akciju prikazivao i

psihologiju glavnih junaka, i to naro~ito u filmu Profesionalci .Ratnom ànru [iba }e ostati vjeran cijelog ìvota iako jenajavljivao da }e kona~no snimiti i jedan film sa savremenomtematikom. I {ta bi on drugo mogao do snimiti akcioni triler?

Naàlost, stravi~na bosanskohercegova~ka ratna kataklizma ga je sprije~ila u tome. Ipak, ona ga nije mogla sprije~iti da ostane patriota, pa ni kad je te{ko obolio nije èlio da napusti svojrodni, opkoljeni grad. Siguran sam da ni u najstra{nijim snovimanije naslu}ivao takvu sudbinu, on, koji je ~itav ìvot ìvio i radioza slobodu i „bratstvo i jedinstvo“ na{ih naroda, koliko god to

danas nepopularno zvu~alo. Sa {esnaest godina [iba je bio

kurir Vladimiru Peri}u Valteru, a 30

godina kasnije je napravio film

posve}en svom ratnom komandantu i

njegovoj odbrani Sarajeva. Valter

brani Sarajevo

je dugo vremena bio

najgledaniji film u Kini, a sada se

najavljuje i remake...

Valter svakako jeste njegovnajpoznatijji film, ali nikako ne trebazanemariti ni sjajna ostvarenjaDiverzanti, Most, Partizanska eskadrila ... Re irao je i epizodu Otac uomnibusu Vrtlog 1964. godine, i po

meni to je i njegov kreativno

najzaokruèniji film. Nezaboravna je sekvenca u Vrtlogu kadneprijateljski oficir postavlja pred oca stravi~nu dilemu, kao uanti~koj tragediji: da kaè kojeg sina da mu ostave u ìvotu, akojeg da strijeljaju... I ko moè zaboraviti onu upe~atljivusekvencu u kojoj njema~ki oficir kaè: „Valter, to je Sarajevo“ ,ili stravi~nu smrt mladog partizana Bambina u filmu Most imuzi~ki lajtmotiv Bella Ciao ... Publika je voljela Krvav~evefilmove, iako ih je tada{nja kritika pomalo potcjenjivala. A onisu, eto, svojim evidentnim kvalitetima nadìvjeli i svoga autora injegovo vrijeme. Nama koji smo ga poznavali velika je ~ast dasmo se mogli druìti ne samo sa vrsnim rediteljem, nego i saizuzetno dobrim ~ovjekom, punom humora - na{im [ibom.

DUŠKO DIMITROVSKI, novinar i filmski kritičar

Postizborna trauma naziv je izlo`beradova grupe autora koja }e bitiotvorena 17. novembra u Bosanskomkulturnom centru u Sarajevu. Svojeradove u okviru ove izlo`be predstavit}e devet umjetnika: Alma Suljevi},

Bojan Stoj~i}, Damir Bakija, Darko

Sobot, Haris Gu{inac, Mak Hubjer,

Sa{a Pe{evski, Rikardo Dru{ki} i Zlatan

Hadìfejzovi}. “Postavku }e ~initi

tridesetak radova koju su po svojim

motivima razli~iti, ali se svi na neki

na~in bave temom traume i izbora kao

posljedica“, obja{njava sarajevskiumjetnik Mak Hubjer. „Djela su ra|ena

u razli~itim tehnikama - od video

radova, instalacija u prostoru, crteà,

skulptura, ulja na platnu, tu su i digitalni crteì Rikarda Dru{ki}a

i Sa{e Pe{evskog...“

Kroz svoje radove umjetnici progovaraju o trenutnom stanju u

dru{tvu, izraàvaju}i svoje (ne)zado-voljstvo svakodnevnicom koja nasokruùje. Premda bi naziv izlo`bemogao sugerisati druga~ije, postavka sene odnosi na nedavne izbore u BiH ili nanjihove konkretne rezultate, nego govoriop}enito o odre|enim promjenama i

njihovim posljedicama na na{e ìvote.„Moglo bi se re}i da je to jedna intuitivna

reakcija na trenutno stanje dru{tva i

okoline. Dakle, odnosi se op}enito na

ljudski izbor, a svako }e to vjerovatno

shvatiti na svoj na~in. I to {to je na datum

otvaranja izlo`be, 17. novembra,

zakazano i formalno predstavljanje novih

~lanova Predsjedni{tva BiH, ~ista je

slu~ajnost“, isti~e na{ sagovornik.Izlo`ba }e nakon otvaranja u Bosanskom kulturnom centru

biti postavljena sedam dana, a èlja grupe umjetnika je da je predstave i u drugim bh. gradovima.

Publika je voljela [ibine filmove, a kritika...

„Postizborna trauma“ na danpredstavljanja novih ~lanova Predsjedni{tva

Sa otvaranja izlo`be u Kinoteci BiH



1. Pjeva li

Skloni{te

jo{ uvijek kao nekad?

Ne, godinama skladno sa sve dubljim glasom.

19. Begova ili

{kembe ~orba?

Da je beg znao za

{kembi}e, ~ak bi i o jeo {kembe ~orbu.

21. Poruka

~itaocima

na{eg

magazina?

Ne budite blesavi, pro~itajtesve iz

po~etka.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Nelsona Mandelu da nije umro, kao i va{e misice.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Zar nije jasno iz pretpro{logodgovora - misica.

3

K

a

k

o

s

e

o

s

j

e

}

a

t

e

u

S

a

r

a

j

e

v

u

?

Nos ta lgi~ no.

2

D

a

l

i

s

t

e

k

a

o

m

a

l

i

s

a

n

j

a

l

i

d

a

}

e

t

e

n

a

s

t

u

p

i

t

i

n

a

v

r

o

v

z

j

?

J a {t a sa m. Sa mo mi je jo{ t o f a lilo u d et in jst v u.

4. [ta ne morate imati u friìderu?

Ne smeta mi i ako je skroz prazan.

10. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje?

Zavisi od perspektive.

18. Koje mjesto na Jadranu je

romanti~nije: Koper ili Izola?

Izola, naravno. To je stariribarski grad.

20. Ima li

i{ta bolje

od

utelle?

Sve je bolje.

dicu.

8

[

t

a

s

t

e

b

i

l

i

u

p

r

o

{

l

o

m

`

i

v

o

t

u

?

N isam post o jao, bio na od mor u.

by DINO BAJRAMOVIC

sanci nisu stranci.

14. Opi{ite slovena~kog predsjednika Boruta Pahora u tri rije~i?

Red Bull predsednik.

16. Osoba koja vam ide na

ganglije?

Kom{ija vizavi moje ku}e. Pravi je

fa{ista. Li~i na Milorada Dodika.

ko pitanje. Svaka od tih pozicija ima svoje prednosti.

13. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?

Ne bih radio na tome da ni{ta ne u~inim.

Ni sa kim, jer ne ple{em. Ja pevam.

17. [ta obla~ite kada

èlite izgledati moderno?

Moda, {ta je to?

[

t

a

u

r

a

d

i

t

e

k

a

d

v

a

m

p

r

e

k

o

p

u

t

a

p

r

e

|

e

c

r

n

a

«

M

e

~

k

a

»

?

omis li m da li na m se v ra tio d r ug Tit

o

.

V

A

N

J

A

A

L

I

, f ron tmen slo venačke

grupe “Zaklonišče prepe va”:

“Bosanci u Slo veni ji nisu s tranci”





NOVI PEUGEOT 108: Ro|en je najmanji „lav“!

Novi Peugeot 108 spoj je mode itehnologije. Elegantan je to gradskiautomobil, modernog dizajna i dinami-

~nih linija, s precizno izvedenim detaljimakoje na koncu ~ine urbanu siluetu. Jo{ kadana sve dodamo i podatak kako je novi “lavi}“iz Peugeotove palete dostupan i u kabrioletverziji, jasno je kako je francuski

automobilski gigant odlu~io privu}i pozornosti pripadnica ljep{eg spola. Peugeot 108 ,kada jednog dana stigne u salone u na{ojzemlji, trebao bi biti dostupan u osamrazli~itih boja, sedam zadanih tema i triizbora interijera i krova, {to uvelikeomogu}uje potencijalnom kupcu da istaknesvoju osobnost i afinitete. Vozilo jeopremljeno naprednom tehnologijompovezivanja, a glavnu ulogu u komunikacijiputnika i vozila ima veliki 7-in~ni zaslon uboji osjetljiv na dodir. Pored toga {tosvoj “pametni” telefon moètepovezati sa ra~unalom uautomobilu, putem te-hnologije Mirror Scren ,na zaslon automo-

bila se moè prebaciti i slika sa stra`njekamere, koja omogu}uje lak{e parkiranjeautomobila. The Hands Free pristupomogu}uje voza~u zaklju~avanje iotklju~avanje vrata bez kori{tenja klju~a, avozilo se pokre}e jednostavnim pritiskom natipku Start/Stop . Vanjski dizajn novogaPeugeota 108 uvelike odre|uje kombinacija

kroma i crne boje sa visoko tehnolo{kim LEDsvjetlima, dok je unutra{njost voziladizajnirana tako da voza~u i putnicima pruìmaksimalan prostor sa gomilom korisnihpretinaca. Kako bi smanjili {tetne emisijeCO2 u Peugeotu su se odlu~ili u taj modelugraditi trocilindarske motore s pobolj{anomefikasnosti, {to je rezultiralo smanjenimkapacitetom spremnika za gorivo, uzzadràvanje svih performansi. S novimPureTech trocilindarskim agregatima potro-

{nja goriva i emisije CO2 smanjujuse za 25% u odnosu

na ~etvrocilin-d a r s ke

motore identi~ne snage. U praksi bi trebada Peugeot 108 postiè u{tedu i do 1,5 litagoriva na 100 kilometara, a da pri tome ngubi niti jednu voznu karakteristiku. Unapomenu kako najmanji model iz Peugeoteì svega 840 kilograma, {to tako|dodatno doprinosi manjoj potro{nji gorivNovi Peugeot 108 duga~ak je 3,47 metar

{irok 1,62, a puni krug moè napraviti radijusu od samo 4,8 metara. Standardprtlja`nik ima zapreminu od 170 litara, dopreklapanjem stra`njih sjedala kapacitprtlja`nog prostora narasta na 750 litara. Uneizostavne ABS i ESP sustave standardnoj opremi stiù i naplaci promje165/65/R14, dok se u opciji nudi i dimenzi165/60/ R15. Na koncu malo i o cijenamNa trì{tu Velike Britanije model Peuge108 Hatchback s troja vrata i jednolitarskibenzinskim motorom sa 68 konjskih snagstoji oko 18.000 KM, dok je najskuplizvedba najmanjeg Peugeota ona oznakom 108 TOP ! Sa pet vrata i agregatoPureTech 1,2 VTi s 82 KS, koja stoji trides

tisu}a konvertibilnih maraka.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]



Po{tovani,u pro{lom broju Va{eg magazina od6.11.2014., objavili ste tekst „Istraga oBosnalijeku - Ko je jamio?“, autora MirsadaFazli}a, u kojem se iznose {pekulacijevezano uz g. Luku Raji}a te kompanijePharmaS i RALU logistiku u njegovomvlasni{tvu, a vezano uz mogu}e preuzi-manje Bosnalijeka.

Ne postoji nikakva povezanostkompanije RALU logistika s ruskom

kompanijom Imperia Pharma, a prijevozipo{iljaka koji su ra|eni za Bosnalijekspadaju u redovito poslovanje koje RALU,preko {pediterskih kompanija, dakleposredno, obavlja za niz farmaceutskihkompanija na ovom i {irem podru~ju.

Nadalje, to~no je da je g. Radivoj

Topalov radio kao direktor PharmaSaSrbija, a g. Milan Lazarevi} kao direktor

RALU Srbija, no nakon toga susamoinicijativno odlu~ili nastaviti karijere ukompaniji Bosnalijek, pa su {pekulacije onjihovom postavljanju u Bosnalijek odstrane g. Raji}a zlonamjerne. G. Raji} kao ikompanije u njegovom vlasni{tvu respek-tiraju Bosnalijek kao najve}u bosanskufarmaceutsku kompaniju i va`nu kompanijuu regionalnim okvirima, no navodi da postojineka skrivena igra u kojoj g. Raji} ~eka danjegovi „igra~i“ zaokruè ~itav projekt kakobi on preuzeo kompaniju, nemaju nikakveveze s istinom. G. Raji} nagla{ava da niti onniti navedene kompanije nikada nisu bili

zainteresirani za ulazak u vlasni~kustrukturu Bosnalijeka.

G. Raji} je vlasnik LURA Grupe u kojojposluju farmaceutska kompanija PharmaS,logisti~ka kompanija RALU logistika,proizvo|a~ ~okolade Favarger, kompanijaLURA investment i LURA nekretnine.

Kompanije posluju u 10 zemalja i sasvim prirodno da dolaze u poslovne odnose

brojnim klijentima. Samo RALU logistikima vi{e od 300 klijenata, a PharmaS svoposlovanje obavlja na podru~ju cijele regija uskoro }e ga pro{iriti i na isto~ne zemljPharmas ima korektan poslovan odnos Bosnalijekom, sli~no kao i s mnogim drugikompanijama u ovoj regiji, a ovakvi ~lanbacaju potpuno krivo svjetlo na takvposlovne odnose.

Molim Vas da demantij objavite n jednako vrijednoj poziciji u magazinu kakse Va{e ~itatelje ne bi dovodilo u zabludu Vas pozivam da ubudu}e informacije kodobijate o nama iz anonimnih izvo

slobodno provjerite kod nas i tako nam dapriliku za reakciju.

Lijep pozdraGoran Pivars

Menadèr Korporativnkomunikacija LURA Grup


REAGIRANJAGoran Pivarski - Uredni{tvu

LURA Grupa nikada nije bila zainteresiranaza ulazak u vlasničku strukturu Bosnalijeka

(„Istraga o Bosnalijeku – Ko je jamio?“, SB, br. 939)







Documents

Slobodna Bosna [broj 940, 13.11.2014]