Upload
tiskarnica
View
325
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 1/68
SRPSKI FRONTOVI: RATNI PUT MILORADA DODIK
www.slobodna-bosna.b
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 2/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 3/68
BOSANSKO PROLJE]EMJESEC DANA POSLIJEPOLICIJSKA REKONSTRUKCIJANakon mjesec dana intenzivne istragekoju su vodili Federalna uprava policije iDr`avno tu`iteljstvo, pro{log su tjedna uSarajevu uhap{eni NIHAD TRNKA iSALEM HATIBOVI], zbog sumnje da su
sudjelovali u paljenju zgradePredsjedni{tva BiH; „SB“ doznaje da suistra`itelji identificirali ve}inu huligana kojisu 7. februara predvodili nasilnedemonstracije i da uskoro slijede novahap{enja
SPASILA^KI PLANMO@E LI ALUMINIJ PREBRODITI
KRIZU?Slobodna Bosna do{la je u posjed„spasila~kog plana“ koji je nova upravaAluminijskog kombinata Mostar ponudila zaizvla~enje kompanje iz vi{egodi{nje agonije
DIREKTNA DEMOKRATIJABOSANSKI LABORATORIJVi{e od mjesec dana {irom Bosnei Hercegovine odr`avaju se protesti i plenu-
mi gra|ana i gra|anki. Rad ovih neformalnihtijela privla~i pa`nju {irom svijeta, kakomedija, tako politi~ke i akademske zajed-nice. Vje`banje direktne demokratije na
bosanski na~in dobija podr{ku, ali i otvarapuno polemika i daje prostora za kritike.Na{a novinarka mapirala je plenume kojidjeluju u Federaciji, te istra`ila {ta `ele,kako djeluju i {ta su postigli za mjesec dana
ENERGOPETROL NA SUDUTU@ILA[TVO NA “KRIVOM” TRAGUPrvoosumnji~eni u slu~aju spornedokapitalizacije Energopetrola, Ned`adBrankovi}, premijersku du`nost preuzeo jegodinu dana nakon {to je Energopetrolpre{ao u ruke Konzorcija INA-MOL.Energopetrol je prodao njegov prethodnik
Ahmet Had`ipa{i} a s tom odlukom su seslo`ili svi ministri u njegovoj Vladi. Niti jedan ministar nije obuhva}en optu`nicomTu`ila{tva Kantona Sarajevo u slu~ajudokapitalizacije Energopetrola
EKSKLUZIVNOINSAJDER IZ VLADE SRBIJESA[A RADULOVI], ministar privredeVlade Srbije u ostavci, ekskluzivno zaSlobodnu Bosnu, iz stru~nog ugla, potpuno
je ogolio politiku lidera SNS-a AleksandraVu~i}a, koji je apsolutni favorit na predsto-
je}im izborima u Srbiji. Radulovi} govori oVu~i}evim propalim reformama u Srbiji,la`nim stranim investicijama i prividnojborbi protiv kriminala i korupcije
HAAGKARAD@I] I NJEGOVI SVJEDOCITokom skoro godinu i po dana izvo|enjadokaza, Radovan Karad`i} doveo je u sud-nicu niz svjedoka upitnog kredibiliteta kojisu u sudnici negirali ve} utvr|ene zlo~ine,
prebacivali krivicu na druge osobe i iskazi-vali svoje divljenje prema optu`enom. Na{anovinarka je analizirala neka od ovih svje-do~enja te donosi kratak pregled dokaznogpostupka odbrane na su|enju koje traje ve}petu godinu
OBE]ANJE LUDOMRATOVANJE[TA SI RADIO U RATU, TATA?Inicijativa SNSD-a da se objelodane podaco u~e{}u u ratu svih poslanika Narodneskup{tine RS-a mogla bio se ovoj stranci,prema mi{ljenju predstavnika opozicije, obiti glavu; Slobodna Bosna otkriva ratnu pro{los
~elnih politi~ara u RS-u, Milorada Dodika,Neboj{e Radmanovi}a, Igora Radoji~i}a,Nikole [piri}a, Dragana ^avi}a, MladenaBosi}a, Petra \oki}a i Marka Pavi}a
13.3.2014. I SLOBODN BOSN
SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija
IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]
SADR@AJ www.slobodna-bosna.b
3824
28
34
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 4/68SLOBODN BOSN I 13.3.2014
KAKADEMSKA ZAJEDNICA
Lagumd`ijapoturio le|a zaizbor Elvedina
Grabovice udocenta naEkonomskomfakultetuKrajem januara 2014. godine Komisija
je Nau~no-nastavnom vije}uEkonomskog fakulteta u Sarajevu
jednoglasno predlo`ila izbor ElvedinaGrabovice u zvanje docenta iz oblasti
„Menad`ment i informacioni sistemi“. Uovome mo`da i ne bi bilo ni{ta spornoda u Komisiji koja je aktuelnog direktoraElektroprivrede BiH predlo`ila u zvanjedocenta nije sjedio Zlatko Lagumd`ija,kome Grabovica duguje svu zahvalnostza vrtoglavi uspon menad`erske iakademske karijere.
(M.F.)
Republika Srpska zadu`ila se za ~ak 15miliona maraka kredita, koje }e utro{iti nakupovinu novih uniformi i slu`benih vozila
pripadnicima MUP-a Republike Srpske.
Uniforme i vozila }e, kako saznajemo, bitidodijeljena na Dan policije RS-a 4. aprila.Kredit od 15 miliona maraka podignut jekod NLB banke uz kamatnu stopu od 5,6odsto.
Na{ izvor iz MUP-a RS-a tvrdi da }e odaprila policajci RS-a biti potpuno redizajni-rani. Najve}e promjene odnosi}e se na kape
pa }e policajci, umjesto dosada{njih {apki,nositi ka~kete nalik onima koje je proslaviokubanski revolucionar Fidel Castro.
Saobra}ajna policija }e se na ulicamaRS-a od aprila mnogo lak{e prepoznati.Gornji dio uniformi za saobra}ajce poredstandardne plave boje, koja preovladava, na
prsima, le|ima i ramenima bi}e `uto-zelenefluorescentne boje. Plavu i fluorescentnu
boju na uniformi razdvaja}e reflektuju}atraka, na kojoj }e i na le|ima jakne biti nat-
pis “Policija”.Pored op{te i saobra}ajne policije, nove
redizajnirane uniformama dobi}e i krimi-nalisti~ka policija. Pripadnici krim policije,umjesto dosada{nje plave, na uvi|ajima,racijama i prilikom akcija nosi}e crnu i drapuniformu sa jaknama i prslucima, s ciljemlak{eg raspoznavanja. Na prsima i le|ima
uniformi bi}e natpis “Kriminalisti~ka poli-
cija”. Novu opremu, odnosno kombinezodobi}e i policajci na motociklima, bicikma, a planirana je i nabavka 60 sve~anuniformi. Svaki policajac ima}e i tri vrs
jakni, i to kratku ljetnu, zimsku vjetrovku kapulja~om koja se mo`e skidati i podjakns ruskom kragnom.
U novom voznom parku MUP-a RSna}i }e se automobil tipa “Volkswagen“Golf 7” i “Polo”, i odre|eni mode“Hyndaija”, “Renoa”, “Citroena”, “Pegeota”, dok }e se kao terenska vozila korititi “Dacia daster”. Za nabavku 3
putni~ka vozila izdvojeno je 11,26 milionKM, a za 21 teretno vozilo 1,09 milioKM. ^etiri d`ipa pla}ena su 240 hiljaKM, 10 motocikala 280.000 KM. Opremza vozila, svjetlosna i zvu~na signalizaciko{ta}e 630.000 KM, a oprema za specijanu i kriminalisti~ku policiju pla}ena je ok1,5 miliona maraka.
Na vozilima }e biti promijenjeneoznake. To zna~i da }e se naljepnice vozilima razlikovati od dosada{njiumjesto {iroke plave linije na vozilimdominira}e plavo-bijeli kvadrati}i amblemom Policije RS-a.
Zadu`enje od ~ak 15 miliona KM j prema ocjeni ministra MUP-a RSRadoslava Jovi~i}a, opravdano jer je, kak
je rekao, napravljeno “u cilju kvalitetnij
rada policijskih slu`benika”. (M. Dedi
Dodik zadužio RS sa30 miliona KM da bi
častio policajce novimuniformama i vozilima
NIKO SE SME DA VAS BIJE
MINI MARKET
POLICIJA ^UVAREPUBLIKU SRPSKU
Dodik se dodatno zadu`io kako bpred izbore opremio policajce RS-a
POLICIJA ^UVAREPUBLIKU SRPSKU
Dodik se dodatno zadu`io kako bipred izbore opremio policajce RS-a
Elvedin Grabovica
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 5/68
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]
13.3.2014. I SLOBODN BOSN
STAN^INA ZA SINA
Dodik u centruBanje Lukegradi sinu stan
od 400 kvadrat-nih metaraPro{le nedjelje u Narodnoj skup{tiniRS-a odjeknula je vijest da MiloradDodik u centru Banje Luke svom sinugradi stan od 400 kvadratnih metara,me|utim ovu informaciju mediji u RS-uuglavnom nisu prenijeli. Miladin Stani}poslanik SDS-a, iznio je ovu informacijuu Parlamentu RS-a i predsjednika RS-apozvao na odgovornost za ovu
rastro{nost.“Javna je tajna da Dodik jednom odsvoje dvoje djece pravi stan od 400kvadrata u kojem, prema tvrdnjamamajstora, samo kada ko{ta oko 32hiljade eura. Meni nije predsjednik,niti mo`e biti neko ko svoje dijeteizdvaja od sve druge djece u RS-u.To nije ni moralno ni dr`avni~ki”,istakao je Stani}. On tako|er tvrdi da seu istoj zgradi grade i stanovi za zetoveNeboj{e Radmanovi}a i da je zasvaku izgovorenu rije~ vezanu za ovuinformaciju spreman odgovarati pred
Sudom, ukoliko je potrebno. Ni Dodik niRadmanovi}, ni iko od ~lanova njihovenaju`e porodice nije demantovao ovetvrdnje Miladina Stani}a.
(M.D.)
MINI MARKET
Osmi mart 2014.
Miladin Stani}
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 6/68
ČETVRTAK,6. MART
Dok sam gledao film „12 godinaropstva“, za koji su redatelj STEVEMcQUEEN i producent BRAD PITT pro{lenedjelje nagra|eni Oscarom, pritiskala me
neizdr`ivo ispovijest stanovnika sela Novoseoca, op}ina Sokolac. Stotinjak stanovnika toga sela, Bo{njaka, srpske suvlasti na po~etku rata uhapsile i stavile uropstvo. „Radili smo sve {to se od nastra`ilo, slu`ili im ko robovi, kopali, kosili,plastili... i kada je u septembru prestalapotreba za nama, strijeljali su nas“, kazao jeovaj moj Solomon Northup (rob po ~ijoj je
pri~i McQueen snimio film) sa Sokoca koji je nekako pre`ivio. Nisam do krajavjerovao pri~i o ovih jezivih pet mjeseciropstva na Sokocu dok je na svjedo~enju uHaagu nije potvrdio tada{nji {ef izvr{nevlasti u tom romanijskom mjesta{cuMILAN TUPAJI]. Najodgovorniji za tajnepojmljivi, fa{isti~ki, atavisti~ki zlo~in je,ka`u, bio gazda Sokoca MILOVANCICKO BJELICA. Aktuelni na~elnik Sokoca koji je neki dan potpisao ugovor oizgradnji eko-etno sela sa prevejanimneimarom Emirom Kusturicom...
PETAK,7. MART
Danas je Predsjedni{tvo Strankedemokratske akcije rasformiralo svoju
Grupu za sigurnost i raspustilo, niz vod pustilo, njene ~lanove, predvo|ene ratni policijsko-obavje{tajnim kapitalcimBAKIROM ALISPAHI]EM i ENVEROMMUJEZINOVI]EM. Dio rukovodstva stranke (biv{i ministar sigurnosti SadAhmetovi}, aktuelni federalni ministar AdOsmanovi}...) tvrde da nisu bili upoznati
tom odlukom, pa neki bolje upu}eniji omene tvrde da bi se oko toga ~elni{tvo SDmoglo podijeliti. S tim parastrana~kitijelom, opasna je tu zamjena teza, ni
problem ko ga je rasformirao, nego ko ga ji zbog ~ega, s kakvom namjerom, u takvokadrovskom formatu uop}e formirao...
SUBOTA,8. MART
Kao primjer i vjerodostojan, neupitadokaz neslobode medija u Srbiji, dopisn
zagreba~kog Jutarnjeg lista iz BeogradPERO ZLATAR, vjerojatno najnovinarsknovinar u povijesti ovih prostora, uro|enim instinktom za vijest neuni{tivom stra{}u za „novinarskorobom“, nedavno je naveo autocenzursrpskih medija glede promjene bra~nostatusa novog srpskog Vo`dALEKSANDRA VU^I]A. Pr
potpredsjednik Vlade Srbije i bez sumn budu}i premijer nedavno se razveo osupruge, o`enio se mla|om, vjerovatnoljep{om, novom `enom „svog `ivotaMe|utim najnovije stajanje na „lu
kamen“ lidera SNS-a nije registrira
SLOBODN BOSN I 13.3.2016
Danas je PredsjedništvoStranke demokratske akcijerasformiralo svoju Grupu za
sigurnost i raspustilo, nizvodu pustilo, njene članove,predvođene ratnimpolicijsko-obavještajnimkapitalcima BAKIROMALISPAHIĆEM i ENVEROMMUJEZINOVIĆEM. Diorukovodstva te stranke(bivši ministar sigurnostiSadik Ahmetović, aktuelnifederalni ministar AdilOsmanović...) tvrde danisu bili upoznati sa tomodlukom, pa neki boljeupućeniji od mene tvrde dabi se oko toga čelništvo SDAmoglo podijeliti. S timparastranačkim tijelom,opasna je tu zamjena teza,nije problem ko ga je ras-formirao, nego ko ga je, izbog čega, s kakvom nam- jerom, u takvom kadrovskom
formatu uopće formirao...
Srpska se truba sa
Krima ~uje: Svi smomi KRIM-inalci...
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 7/68
nijedan medij u Srbiji, uklju~uju}i itabloidne strvinare koji ne propu{tajuzabilje`iti niti jedan vanbra~ni flert
pevaljke Nata{e Bekvalac, ili ljubavni podvig reality sirena - Soraja, Stanija, kakoli se ve} zove ta raspojasana „revija
bedevija“ .Ju~er-prekju~er objavljena je vijest da je
ambasador BiH u Srbiji RANKO [KRBI]
„lak{e povrije|en“ na beogradskomaerodromu „Nikola Tesla“ nakon {to je nanjega naletio minibus. „Ambasador[krbi}“, glasi vijest, „povrije|en je tokomdo~eka ministra vanjskih poslova BiHZLATKA LAGUMD@IJE.“
Je li stvar (ne)pristojnosti, novinarskemalicioznosti, neuvi|avne znati`elje pitatiza razloge neprotokolarne posjete ministra
Lagumd`ije glavnom gradu Srbije?Ubije|en sam da nije: do{ao je na sahranusvoje prve supruge koja je prerano umrla.Saznao sam to tek iz rijetkih, delikatnih iodmjerenih ~itulja iz srpske i bosanske{tampe. Je li pisanje o tome „`utatabloidna“ pomama, zadiranje u privatnost?Razrije{ena je ta vje{ta~ka dilema u teoriji i
praksi `urnalizma: ni{ta {to je istinito nemo`e biti ni tabloidno ni neprofesionalno...
Nepisanje (i) o tim, naizgled banalnim,neprili~nim stvarima je, opet, mnogo {tet-nije - ako, recimo srpska javnost sve zna o
biv{oj `eni biv{eg predsjednika Borisa
Tadi}a a ne zna ni{ta o biv{oj `eniAleksandra Vu~i}a, onda tu nisu ~ista
posla.^ista posla, duga ljubav.
NEDJELJA,9. MART
Evo jedan, ne znam je li bajat,mostarsko-hercegova~ki duhoviti dijalogkoji se odvija u Sarajevu.
„Kako si, braca, do{ao iz Mostara, jesi lipreko Ivana?“, „Ma jok, ja sam do{ao preko
Nermina“...
PONEDJELJAK,10. MART
Na jednoj privatnoj, {to nikako ne zna~ineovisnoj televiziji, reporter raportira o
blagodatima koje u`ivaju (doma}i) radnici-gra|evinari anga`irani na izgradnji te{kedionice autoputa, tunela 1. mart a koje jeanga`irala turska firma ^engiz , kojoj je
pripao najve}i dio tog posla. „Vrijednigra|evinari ovdje predano rade po desetsati dnevno {est dana u nedjelji“, egzaltiran
je reporter i podebljava op}i dojam~injenicom da radnici koji rade 60 satinedjeljno (ne znam kolika je to gra|evinskorintanje uskla|eno sa Zakonom o radu)tokom posla „mogu jesti {ta ho}e i kolikoho}e“.
Nikada ne zna{ za {to ti i kada mo`e poslu`iti i koristiti neka knjiga, ma koliko tise u prvi mah ~inilo da je beskorisna - nema
besmislenih knjiga. Rijetko fini gospodin,sarajevski odvjetnik DRAGAN TRBARI]
poklonio mi je knjigu-monografiju„Jadranska magistrala“ koja iscrpnosvjedo~i o najve}em graditeljskom
poduhvatu, duga~kom skoro hiljadu i polkilometara, u tada{njoj Evropi - izgradnjiautoceste kroz ju`ne dijelove tada{nje SFR Jugoslavije, od Istre od Makedonije. I tadasu postojali me|unarodni tenderi, ali sucijeli taj gigantski posao, zahvaljuju}inajpovoljnijoj ponudi, dobile doma}efirme, me|u kojima su prednja~ile one izBiH, Put i Bosna iz Sarajeva, iHercegovina iz Mostara. Dirljivo je u toj
knjizi izra`avanje „posebne pa`nje i priznanja“ koje poslodavci - tada{njasavezna vlada - odaju gra|evinskom
preduze}u „Put“ iz Sarajeva i direktoriciHajriji Kapi} zbog toga {to su „dopremilitakva poja~anja i kadrove koji su,samoprijegorno i nesebi~no, osiguralidovr{enje kriti~nih relacija kod dionice puta
Neum - Bistrina“. Jo{ samo da sesamoprijegornim radnicima, samouprav-lja~ima, oplja~kanog, uni{tenog preduze}a„Put“ namjestilo „da jedu {ta ho}e i kolikoho}e“, {to danas osigurava njihovimnasljednicima socijalno osjetljivi, merhametli
turski gigant „^engiz“, gdje bi im bio kraj...
UTORAK,11. MARTA
Da li danas nepravomo}no presu|ena~injenica po kojoj je biv{i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice i hrvatski
premijer IVO SANADER plja~ka{,kriminalac, te da je njegova biv{a strankadu`na vratiti novac pokraden iz javnih
poduze}a, zna~i kako je ta stranka„zlo~ina~ka organizacija“, kako pi{u
pojedini komentatori u Hrvatskoj? Ne
zna~i, ka`e uzjogunjeno novi predsjednik stranke TOMISLAV KARAMARKOMo`e se sa njim slo`iti u ocjeni da ne trebkolektivizirati odgovornost pojedinca. To
bila, otprilike, podjednako pau{alnishitrena simplifikacija, kao optu`iti vostvo Republike Srpske za zlo~ina~kudru`ivanje samo za to {to je politi~ki vr(K arad`i}, Plav{i}, Kraji{nik) osu|en, optu`en za ratne zlo~ine, {to je vojni
policijski vrh (Mladi}, Beara, PopoviKrsti}, Gali}, Stani{i}, @upljanin.optu`en ili presu|en za genocid i najte`ratne zlo~ine.
Zar nekome danas uop}e pada na pamtakva neopreznost, tendenciozna nesmotrnost, upirati prstom u „Herceg-Bosnu“ kazlo~ina~ku tvorevinu samo zato {to su njecivilni i vojni kreatori (Prli}, PraljaPetkovi}, Stoji}...) u Haagu presu|eni z„zlo~ina~ki poduhvat“.
„Sanader je po na~inu vladanja vi{li~io na Tita nego na Tu|mana“, pi
komentator „Ve~ernjeg lista“ (~iji glavniodgovorni urednik za BiH Jozo PavkovBosnu i Hercegovinu naziva „ameri~kotvorevinom“).
Da, da, ta~no, da ta~nije ne mo`e biti: Ti je stvorio Tu|mana, ovaj iznjedrio Sanaderobojica formirali Karamarka, ali daleko je
jo{ od „udru enog zlo~ina~kog projekta... ko bi se na kraju trebao sedimentiramaterijalizirati, preto~iti kroz „tre}i entitet“.
SRIJEDA,12. MART
Divan, veseo, relaksiran intervju dao italijanskom listu Corierre della Ser
poglavar Rimokatoli~ke crkve, papFranjo. Sveti otac se superiorno, aodgovorno i promi{ljeno poigrava dogmama, kanonima, poziva se na Freudobesmi{ljava tvrdokorne interpretacivjere, sa lako}om se kre}e kroz najte`izazove. Kada ~itate, slu{ate papu Franjotvorit }e vam se milion klju~eva zrazumijevanje duha i tehnika u knjigamnjegovih zemljaka iz Argentine JulCortasara, [kolice prije svih... Bog m
lijepo zdravlje dao!
13.3.2014. I SLOBODN BOSN
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 8/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 9/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 10/68SLOBODN BOSN I 13.3.20110
]AVAR NOSI ]AR
^elnici SDP-a iSDA dogovorilida nakon
smjeneRadon~i}aMinistarstvomsigurnostirukovodiMladen ]avarSve su prilike da }e prijedlog Klubazastupnika SDA za smjenu ministrasigurnosti Fahrudina Radon~i}a dobitinatpolovi~nu podr{ku zastupnika u obadoma Parlamenta BiH. Za smjenu }eglasati tri ~etvrtine bo{nja~kihzastupnika, tako da zastupnicima izreda srpskog i hrvatskog naroda nepreostaje ni{ta drugo nego da podr`eve}insku volju bo{nja~kih kolega.Posve je izvjesno da ni Radon~i}unikako ne bi odgovaralo da ministarskufotelju sa~uva suprotno ve}inskoj voljibo{nja~kih zastupnika.
Kako smo doznali, zvani~nici iz SDA iSDP-a, na~elno su postigli dogovor danakon smjene Radon~i}a Ministarstvomsigurnosti „do daljnjeg“, a to zna~i donarednih izbora, rukovodi aktuelnizamjenik ministra Mladen ]avar(SDP). (S.B.)
MINI MARKET
Nekolicina biv{ih radnika Trgovine Borac iz Travnika, koji su tu`ilimenad`ment te kompanije zbog plja~kemalih dioni~ara u procesu privatizacije,ostali su neugodno iznena|eni kada jenjihova tu`ba dodijeljena sutkinji EmiriSulojd`i}. Sutkinja Sulojd`i} je uOp}inski sud u Travniku izabrana 2010.,ali je ranije radila kao pravnica uTravni~koj banci, dok je direktor bioHasan ]elam, kasnije dugogodi{nji
predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federaci je BiH. ]elam je, podsjetimo, kao ~lan Odbora za reviziju
Trgovine Borac najprije aminovaonezakonitu rasprodaju imovine poduze}ada bi poslije, kao predsjednik Komisije zavrijednosne papire FBiH, legaliziraomilijunsku plja~ku. ^injenica da je Hasan]elam njezin nekada{nji radni kolega i
blizak suradnik nije, me|utim, ponukalasutkinju Emiru Sulojd i} da, zbogo~evidnog moralnog sukoba interesa,zatra`i izuze}e iz sudskog spora.Prevareni radnici Trgovine Borac, opet,otvoreno sumnjaju da sutkinja Sulojd`i}nije slu~ajno odabrana i sa zebnjomi{~ekuju ishod su|enja. (S.M.)
TRAVNIČKA KRONIKA
Prevareni i opljačkaniradnici Trgovine Borac
strahuju od ishoda predstojećegsudskog spora
Pro{lotjedna jednoglasnaodluka ~lanova Predsjedni{tvaSDA da rasformiraju Grupu zasigurnosnu politiku prva je
javna potvrda da je BakirAlispahi} ostao bez podr{kestrana~kih kolega. (Po)ratni je
ministar policije RBiH, kao {to je poznato, predsjedavao Grup-om od njezinog osnivanja, azamjenik mu je bio EnverMujezinovi}, nekada{nji {ef Sarajevskog sektora SDB-a iaktualni pomo}nik federalnogministra industrije, energetike irudarstva Erdala Trhulja. Iako su poredAlispahi}a i Mujezinovi}a, smijenjeni iostali ~lanovi Grupe za sigurnost, oni su,
bez sumnje, bili samo kolateralna {teta uobra~unu rukovodstva SDA sa dvojicom{pijuna, ali i njihovim strana~kim za{tit-
nicima - bra}om AdilomIsmetom Osmanovi}em. Stonije nimalo slu~ajno {to upravo Adil Osmanovi} (k
potpredsjednik SDA) protvoreno kritizirao strana~kolege, kazav{i kako je rasfo
miranje Odbora za sigurno predstavljalo ishitren potez. NOsmanovi}eve sumnje da ~lanovi Predsjedni{tva SDodluku donijeli bez znan
predsjednika stranke SulejmaTihi}a pokazale su se neutmeljenim. Kako, naime, dozna
Slobodna Bosna , smjena Alispahi}aMujezinovi}a nije izvr{ena bez Tihi}evodobrenja, dok je inicijativa samformalno prepu{tena potpredsjednikSDA Asimu Sarajli}u.
(S.M
KRAJ NEOOSMANIZMA
Mladen]avar
Vodstvo SDA demontiraloparaobavještajnu stranačku
strukturu braće Adila iIsmeta Osmanovića
Ismet Osmanovi}
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 11/68
PRO ET CONTRA
13.3.2014. I SLOBODN BOSN
I DRU@BA I SLU@BA
Direktor Slu`beza poslove sastrancima
Dragan Mekti}razgranaoposlove s rad-nim kolegamaDirektor Slu`be za poslove sastrancima Dragan Mekti} zaposlio jesvog zeta @elimira Gatari}a uterenskom uredu u Banjoj Luci. Gatari}
je zaposlen sa diplomom srednje
stru~ne spreme (veterinarski tehni~ar) aradio je na poslovima odr`avanjainformacionih sistema. Nakon {to mu jezet uz rad stekao diplomu pravnogfakulteta Mekti} ga je 2013. godinepromovirao u stru~nog saradnika uBanjoj Luci. Pro{le godine firma D`ekosdobila je posao izvo|enja radova naupravnoj zgradi Slu`be za strance.Nedugo zatim, Amir Mahmutovi},ro|ak Rifata Mahmutovi}a, izvr{nogdirektora „D`ekosa“, zaposlen je uSlu`bi za odnose sa strancima uterenskom uredu Doboj. Direktorovom
nepotizmu, izgleda, tu nije kraj.Navodno je Mekti} u svojoj slu`bizaposlio Adnana Veli}a, sina AdemaVeli}a, sarajevskog poduzetnika ~ija jefirma u jesen pro{le godine renoviralaporodi~nu ku}u Dragana Mekti}a uPrnjavoru. (M.F.
MINI MARKET
Podržavate li ideju oodržavanju Daytonu 2?
Priredila: Ma{a ]osi}
Dragan Mekti}
ALMIR TERZI]
Novinar„Oslobo|enja“
DA/NEBojim se da Dayton 2 bez
jasno definisanih principa jednostavno ne bi uspio.Svjedok za to nam je vi{e od~etiri godine uzaludnog pre-govaranja o provedbi pre-sude Evropskog suda za ljud-ska prava u Strasbourgu, i to
oko ~isto tehni~kog pitanja.Znam da kasnimo osamgodina, ali mo`da je spas ureaktiviranju aprilskog paketaizmjena Ustava BiH, koji jeimao najve}i stepen saglas-nosti 2006. Jer, trebara~unati da su izbori za okopola godine i nema vremenaza duge pregovore.
AMIR ZUKI]
Generalni
sekretar SDA
DAPodr`avam ideju
o odr`avanju Daytona 2 jerBosna i Hercegovina bezentiteta i kantona je jedna nor-malna dr`ava sa punim
nacionalnim, vjerskim,gra|anskim i drugim slobo-dama. Pitanje koje se name}e
je ko }e to organizovati.
JOSIPMUSELIMOVI]
Advokat
DADejtonski sporazum pokazao
se kao apsolutno nesavr{enokvir za normalno funkcioni-ranje pravne dr`ave. Mi{ljen-
ja sam da je neophodno ipotrebno dograditi njegoveodrednice, a to je mogu}esamo odr`avanjem jedneozbiljne nove me|unarodnekonferencije.
DAMIR MILJEVI]
Ekonomskianaliti~ar
NENa{ osnovniproblem nije ustavnoure|enje, nego kriminal ikorupcija, o ~emu govori i~injenica da 90 ljudi u ovojzemlji raspola`e bogatstvom
koje jer ve}e od ukupnog javnog duga BiH i njenihentiteta, kantona i op{tina.
VESO VEGAR
PortparolHDZ-a 1990
DAAko neko tvrdi da BiH netreba novi sporazum, onda taosoba vjeruje da ovaj
sada{nji savr{eno funkcioni-ra. Dejtonski sporazum sepokazao nefunkcionalnim ilogi~no je da ga treba mijenja-ti, a nazovimo ga Dayton 2 iliDayton 3, svejedno je.
BESIMA BORI]
Zastupnica ufederalnomParlamentu
DAMi u BiH smo do{li u fazu
kada moramo razumjeti da jesistem koji mi imamo u BiHpostao ko~nica ukupnomrazvoju i bilo ~emu {topoku{avamo uraditi. Mi{ljenjasam da smo potpuno sazreliza nove razgovore, pregovo-re, odnosno za novi Dayton.
S
E D M I c N I P O G L E D U K R I V O O G L E D A L O
V
b y M A R I O B R A N C A G L I O N I
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 12/68SLOBODN BOSN I 13.3.20112
BOSANSKO PROLJE]E MJESEC DANA POSLIJE
Nakon mjesec dana intenzivne istrage koju su vodili Federalna uprava policije iDržavno tužiteljstvo, prošlog su tjedna u Sarajevu uhapšeni NIHAD TRNKA i
SALEM HATIBOVIĆ, zbog sumnje da su sudjelovali u paljenju zgradePredsjedništva BiH; „SB“ doznaje da su istražitelji identificirali većinu
huligana koji su 7. februara predvodili nasilne demonstracije i da
uskoro slijede nova hapšenja
KO JE PALIO PREDSJEDNI[TVO,A KO PLA]AO OGOR^ENE“SPONTANE“ PIROMANE
LOGISTI^KA PODR[KA Huligani su na sarajevske demonstracije stigli maskirani kapama i
{alovima, benzin im je kasnije dopreman u luksuznim terencima
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 13/68
Sud BiH prihvatio je u ponedjeljak (10. marta) prijedlog dr`avnogtu`itelja Bo`e Mihajlovi}a da seNihadu Trnki i Salemu Hatibo-vi}u odredi mjesec dana pritvora,
zbog sumnje da su po~inili kazneno djelo
terorizma. Trnka i Hatibovi} su uhap{enikrajem pro{log tjedna, nakon intenzivneistrage Federalne uprave policije (FUP) iTu`iteljstva BiH protiv vi{e huliganskihskupina koje su 7. februara sudjelovale u
paljenju zgrade Predsjedni{tva BiH. U proteklih su mjesec dana, naime, federalniistra itelji, zajedno s dr`avnim tu`iteljima,
pregledali na desetke video-snimaka snadzornih kamera koje su postavljene naPredsjedni{tvu BiH i okolnim zgradama,fotografije objavljene u medijima i na
dru{tvenim mre`ama, i saslu{ali vi{esvjedoka, poku{avaju}i identificirati nasil-nike.
Pored Trnke i Hatibovi}a, kojima se nateret stavlja paljenje zgrade Predsjedni{tva,odnosno Arhiva BiH, te slu`benihautomobila Direkcije za koordinaciju
policijskih tijela, na popisu osumnji~enih senalazi jo{ pet mladi}a, premda }e ta brojka,sasvim sigurno, uskoro biti znatno ve}a.Potvrdio je to, istina posredno, tu`iteljMihajlovi}, navode}i u zahtjevu za odre|i-vanje pritvora da bi Nihad Trnka i SalemHatibovi} mogli utjecati na svjedoke,sau~esnike i prikriva~e, te da bi njihovo
pu{tanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom naru{avanja javnog reda.
UDRI JA^E, MANIJA^EPrema informacijama do kojih je
Slobodna Bosna do{la iz izvora bliskihistrazi koju, pored FUP-a i Tu`iteljstvaBiH, vode i sarajevsko Kantonalnotu`iteljstvo i policija, poznata su imena svihklju~nih aktera ru{ila~kog pohoda nazgrade Vlade Kantona Sarajevo, Op}ineCentar i Predsjedni{tva BiH. Premda su se
nezadovoljni gra|ani Sarajeva na demon-
stracijama po~eli okupljati oko 11 satrezultati dosada{nje istrage potvr|uju da stek nakon dolaska Nihada Ali~kovi}samoprogla{enog vo|e fantomske Antidejon grupe , zapo~eli incidenti, sporadi~ninapadima na sarajevske policajce. Dok jAli~kovi} (nekada{nji radnik Avaza , koji trenutno uposlen u jednoj sarajevskagenciji za nekretnine) jo{ uvjeravanovinare da je „ovo samo po~etak“, prezgradu Kantona Sarajevo pristizala mu „logisti~ka podr{ka“, kako }e se poslijispostaviti, u organiziranim grupamnavija~a nogometnih klubova @eljezni~arSarajevo , ali i nekolicine navija~a Slavije Isto~nog Sarajeva.
Svi su oni na prosvjede do{zamaskirani kapama, {alovima i tamninao~alama, s ruksacima punim kamenjdakle, s jasnom namjerom da sasviopravdane gra|anske demonstracije okrenu posve drugom smjeru. Rekonstrukcidoga|aja koja je napravljena mjesec dankasnije potvr|uje, tako|er, da su maskirani „demonstranti“ stalno obra}a
Nihadu Ali~kovi}u, dok je on, istodobnrazgovarao telefonom s nepoznato
osobom od kojih je, pretpostavlja s
13.3.2014. I SLOBODN BOSN
POLICIJSKA REKONSTRUKCIJ
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Policijska istraga otkrila da suru{ila~ki pohod u Sarajevu predvodili
vo|a “Antidejton grupe“Nihad Ali~kovi} i vo|a navija~a
“
@eljezni~ara“
Eldin Biti}i
U BOJ ZA NAROD SVOJNihad Ali~kovi}, samoprogla{enivo|a Antidejton grupe
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 14/68
dobijao upute. Potom je Ali~kovi} uzeomegafon i pozvao okupljene gra|ane daudare na policajce i kantonalnog premijeraSuada Zeljkovi}a, optu`uju}i ga da je danranije demonstrante izjedna~avao s~etnicima. „Ova zgrada je na{a, bit }emo iispred nje, i iza nje i u njoj, ako treba zapalit}emo je, sru{iti i opet napraviti“,najavljivao je okupljenim gra|anima slijed
poteza Nihad Ali~kovi}, ali njegov nastupnije imao odjeka me|u, do tada, mirnimdemonstrantima. Sve do 13. 30 sati, kadasti`e ve}a skupina navija~a @eljezni~ara,koje je predvodio Eldin Biti}i zvani Tica,kriminalac odranije dobro poznat policiji.
Iako ima samo 26 godina, u Biti}evojkriminalnom dosjeu stoji da je 2008.sudjelovao u napadu na jednog taksistu usarajevskom naselju Dobrinja, prije trigodine je na Grbavici pretukao dvojicu
bra}e, bio je pod istragom zbog reketiranjakineskih trgovaca, 2011. je ranjen uobra~unu s rivalskom grupom Benjamina
Delali}a... Manijaci pod vodstvom Biti}ija(navodno je njegov ro|ak odbjegli LjirimBiti}i, kojeg sarajevska policija tra`i zbog
poku{aja ubojstva Amira Pa{i}a Fa}e) prvisu po~eli bacati kamenje, petarde i druge
predmete na kordon policije koji je ~uvaozgradu Kantona, da bi kasnije, kada jekrenula paljevina i plja~ka, ponovno bili
prvi na mjestu doga|aja. Osim NihadaAli~kovi}a i Eldina Biti}ija, kao inspiratorii organizatori nereda na prosvjedimasumnji~e se i dvojica Tuzlaka: Amur Begi}i nesu|eni mandatar Vlade Tuzlanskogkantona Almir Arnaut, te Jasmin Salanovi}
i Sanin ^epalo iz Sarajeva. Begi} je, prema policijskim saznanjima, u Sarajevo stigao8. februara, s namjerom da organiziranastavak demonstracija. Svojim je
pristalicima govorio da njegova majka radiu Op}ini Tuzla, da je bliska s na~elnikomJasminom Imamovi}em i da najbolje zna{ta je sve proteklih godina radila lokalnavlast. Begi} i Arnaut (koji je, u me|uvreme-nu, ostao bez podr{ke tuzlanskog Plenuma)su, kako sada stoje stvari, jo{ od 5. februara
bili u kontaktu sa sumnjivim organiza-torima prosvjeda u Sarajevu, mahomhuliganima iz navija~kih skupina, zbog~ega se sumnja da su zajedno planiralinasilni~ke akcije.
Dodajmo tome da su se Salanovi} i^epalo i ranije pojavljivali kao organizatorimirnih prosvjeda u Sarajevu, ali nikada nisu
bili agresivni, niti su pozivali na nerede.
OBESPRAVLJENI RADNICIU SKUPIM TERENCIMA
Nakon {to su koncem pro{log tjednafederalni policajci uhapsili Nihada Trnku,kojeg su kamere snimile dok je s maskomAnonymousa palio zgradu Predsjedni{tva
BiH, on je ve} na prvom saslu{an priznao da je zapalio Arhiv, ali se brankako nije znao da su posrijedi historijsdokumenti. Za razliku od Trnke, druuhap{eni Salem Hatibovi}, vlasn
Mercedesa ML koji je snimljen ispresve~anog ulaza u Predsjedni{tvo BiHodlu~no je negirao bilo kakvu vezu huliganima. Hatibovi} je inspektorimkazao da je u prtlja`niku automobi
prevozio kanistere s rakijom, a ne benzinMolotovljeve koktele koji su, premrezultatima istrage, kori{teni za paljevin„Radi se o ~ovjeku koji je turisti~ki vodipsihi~ki bolesnik i koji je taj dan vozturistkinju na autobusku stanicu“, izjav
je Hatibovi}ev odvjetnik Senad Bili}, nobja{njavaju}i kako je psihi~ki bolesnuop}e mogao raditi kao turisti~ki vodi~
to vrlo uspje{an, sude}i barem premskupom terencu koji vozi. No, nisu kamere snimile, a mnogobroj
svjedoci potvrdili samo trenutak kada se blizini zgrade Predsjedni{tva zaustavMercedes ML, u kojem je dopremljengorivo koje je poslije pretakano u man
boce i dijeljeno grupi nasi lnikRegistrirana su, tako|er, jo{ dva autmobila; luksuzni Audi A7 crne boje crvena Dacia Sandero , koji zasigurno n
pripadaju siroma{nim i gladnim demostrantima, {to njihovim vlasnicima nizasmetalo da s megafonima pozivaju ljud
na ru{enje vlasti.
SLOBODN BOSN I 13.3.201
BOSANSKO PROLJE]E MJESEC DANA POSLIJE
Iako su mirne demonstracije gra|anaMostara organizirali aktivisti vi{e
hercegova~kih nevladinih organizacija,glavni krivci za paljenje i demoliranjeobjekata ponovno su bili huligani,nekolicina agresivnih navija~a Vele`a iZrinjskog . Na mostarskim se prosvjedima7. februara okupilo oko tri tisu}e gra|ana,ali se prema scenariju iz Tuzle i Sarajeva,ubrzo izdvojila skupinanavija~a, tako|erprethodno opskrbljenazapaljivim smjesamabenzina. Dosada{nja jeistraga mostarskepolicije utvrdila da su se
nasilnici, prije nego {tosu krenuli u ru{ila~kipohod, sastali u jednomugostiteljskom objektukod Lu~kog mosta. Kaoneposredne izvr{iteljenapada u Mostaru,
policija sumnji~i Edija Finka, koji sepredstavlja kao jedan od vo|a navija~ke
grupe Red Army, i Zorana Laketu, biv{egvo|u Ultrasa. Tre}i je osumnji~eni izvjesniMaks, koji je poslije paljevine zgradeVlade Hercegova~ko-neretvanske`upanije i Gradske vije}nice, odrediogrupe za napad nove ciljeve - strana~keprostorije HDZ-a i SDA.
UJEDINJENI MOSTAR
Navijači „Veleža“ i „Zrinjskog“zajedno palili Mostar
14
Mostar, 7. februar
RESPEKTABILNAKRIMINALNA KARIJERA
Eldin Biti}i stari je znanacsarajevske policije
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 15/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 16/68
Aluminijski kombinat Mostar
prolazi kroz te{ko razdoblje,vjerovatno najte`e od svogosnutka, ali sasvim sigurno ne}e
propasti, kako se najavljuje unebrojenim „pozivima u pomo}“ koji sti`u
od instrumentaliziranih sindikalnihorganizacija i razli~itih udruga iz Mostara.
„Aluminij ne}e propasti, ali }e propastivi{egodi{nji kriminalni ugovori na kojima suse proteklih godina na privatne ra~une izAluminija izvla~ili deseci miliona KM“, tvrdi
za Slobodnu Bosnu jedan ~lan privremenog
Nadzornog odbora koji se napokon domogaorelevantne poslovne dokumentacije mostar-skog preduze}a, iz koje je ve} na prvi pogledvidljiv proziran poku{aj aktuelne upravemostarskog preduze}a da nagomilane gubitkesanira dotacijama iz federalne kase. To se,naravno, ne}e desiti, najprije zato {to jefederalna kasa potpuno prazna, ali i zato {to se
prije bilo kakve intervencije federalne Vlade
moraju utvrditi i otkloniti stvarni uzroci zbog
kojih Aluminijski kombinat ve} duljevremena gomila gubitke.
MANIPULACIJE SA CIJENOM STRUJEIz uprave mostarskog preduze}a uporno
ponavljaju da su gubici nastali zbog previsoke cijene elektri~ne energije koju pla}a Aluminij. I aktuelna uprava kao i sve prethodne, iznosi tezu da Aluminijski
kombinat Mostar strada zbog previsok
cijene struje, koja je navodno najskuplja cijelom aluminijskom sektoru Evrope.„Osnovni generator ovako visoko
gubitka je cijena elektri~ne energije u odnosna cijenu koju imaju konkurenti u ostatksvijeta. Sve profitabilne aluminijskindustrije u svijetu imaju od strane dr`avdefiniranu cijenu elektri~ne energije kosudjeluje u rasponu od 25 do 30 posto ka
SLOBODN BOSN I 13.3.20116
SPASILA^KI PLAN
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Slobodna Bosna došla je u posjed „spasilačkog plana“ koji je nova upravaAluminijskog kombinata Mostar ponudila za izvlačenje kompanje
iz višegodišnje agonije
UPRAVA ALUMINIJA IZNOSI U
JAVNOST FRIZIRANE PODATKE
Poslovni uspjeh mostarske tvornice unajve}oj mjeri zavisi od globalnih trendovana tr`i{tu aluminija, koji su u posljednjihnekoliko godina izrazito nepovoljni. Od
po~etka 2013. godine berzanska cijenaaluminija smanjena je za 19 posto i skoro
je pala na rekordno nisku razinu iz 2009.godine, kada je tona aluminija vrijedilasvega 1.700 dolara.
Niska cijena sirovog aluminijaprimorala je mnoge evropske proizvo|a~eda smanje proizvodnju i da prekosmanjene ponude aluminija zaustave
negativni trend, ali to se nije desiloprvenstveno zbog Kine koja je do prijenekoliko godina bila najve}i uvoznik da bodnedavno postala najve}i izvoznikaluminija na svijetu.
NEPOVOLJAN TREND NA SVJETSKOM TR@I[TU
Kineski udar na tržište aluminija
Poslovni gubitak i bankarski dug Aluminija iznosi
380 miliona KM!
BRZOPOTEZNA SMJENA U pet godina u Aluminiju promijenila su se ~etiri direktora Mijo Brajkovi}, Ivo Lasi}, Ivo Bradvica i @eljko Kordi}
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 17/6813.3.2014. I SLOBODN BOSN
MO@E LI ALUMINIJ PREBRODITI KRIZU
NEKADA[NI DIV, HRONI^NI GUBITA[Mostarski Aluminij posluje s gubitkom ve} petu godinu zaredom
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 18/68
tro{ak u prosje~noj cijeni jedne tonealuminija na burzi“, pi{e u sanacionom
programu koji je aktuelna uprava mostarskogAluminija dostavila federalnoj Vladi.
Kao ilustracija, naveden je podatak iz2013. godine, prema kojem je tro{ak strujeu ukupnim tro{kovima Aluminija u
protekloj godini sudjelovao s oko 60 posto,dakle duplo vi{e nego i u jednoj drugojevropskoj tvornici Aluminija.
„U takvim uvjetima, dakle sa strujomkoja je 100 posto skuplja od struje kojupla}a evropska konkurencija, nemogu}e jeposlovati“, pi{e u sanacionom programuaktuelne uprave Aluminijskog kombinata.
No, sagovornik Slobodne Bosne iz Nadzornog odbora Aluminija tvrdi da suizneseni podaci potpuno neta~ni, a todokazuje slu`benim informacijama o
poslovanju Aluminija u protekloj godini,koja je okon~ana rekordnim gubitkom odoko 85 miliona KM.
Dakle, u protekloj 2013. godini, ukupni
prihodi kompanije ostvareni od prodaaluminija iznosili su oko 515 miliona KMdok ukupni tro{kovi za kupovinu elektri~nenergije nisu prema{ili iznos od 18miliona KM. To zna~i da struja u ukupnimtro{kovima Aluminija ne sudjeluje sa 6
posto, kako tvrdi aktuelna uprava, negonepunih 40 posto!
Cijena struje koju pla}a Aluminij ni jedini, a pogotovo najve}i generator polovnih gubitaka mostarske tvornice koja
proteklu godinu okon~ala s rekordni(akumuliranim) gubitkom od oko 384 milona KM, ra~unaju}i dug prema bankam(221 milion KM) i akumulirani gubitak
prethodnog razdoblja (163 miliona KM).Lavovski dio ovog zastra{uju}e
poslovnog minusa nastao je netransprentnom kupovinom repromaterijala - glinicna ~iju kupovinu Aluminij godi{nje izdvovi{e od 110 miliona KM, metala za preraduiznosu od oko 70 miliona KM, koks-petrolavrijednosti od oko 37 miliona KM, legurevrijednosti 14 miliona KM, industrijsksmole u vrijednosti 8 miliona KM itd.
NU@NO KRESANJE SVIH TRO[KOVAZna~ajnu stavku svakako ~ine i tro{ko
rada. Pla}e u Aluminijskom kombinaMostar, osobito menad`erima, direktorimi {efovima pogona, spadaju u red najvi{ihdr`avi. Prosje~na pla}a u Aluminiju tri pu
je vi{a od prosje~ne pla}e u dr`avi, p~emu brojna rukovodna garnitura mjese~n
prima 20 prosje~nih pla}a! Visoka razin
pla}a u Aluminiju zadr`ana je do danaunato~ ~injenici da kompanija s gubitko posluje ve} petu godinu zaredom.
Istina, nova uprava Aluminija, predvo|na direktorom @eljkom Kordi}em, sanacionom programu predvidjela osjetno kresanje tro{kova rada, ali i nakote mjere pla}e u mostarskoj tvornici bi}dva puta vi{e od dr`avnog prosjeka.
Na{ sagovornik iz Nadzornog odboAluminija decidirano tvrdi da mostarsktvornica nije privredni invalid i da mo
poslovati profitabilno bez socijalne pomodr`ave, ali pod uvjetom da skre{e sve ulazn
tro{kove, a ne samo tro{ak elektri~ne energije.
SLOBODN BOSN I 13.3.20118
SPASILA^KI PLAN
Nova uprava Aluminijskog kombinata,predvo|ena @eljkom Kordi}em,
predvidjela je drasti~no smanjenje pla}amenad`erima i vodstvu kompanije, i to uiznosu od 50 posto. Tako bi pla}ageneralnog direktora kompanije, nakon
smanjenja od 50 posto, iznosila oko 9.000KM, i jo{ bi uvijek bila dva puta ve}a od
pla}e generalnog direktora BH Telecomanajprofitabilnije kompanije u dr`avi!
S pla}om od 9.000 KM prili~no jeneozbiljno tra`iti subvenciju dr`ave.
ENORMNI TRO[KOVI RADA
Prosječna plaća u Aluminiju iznositri prosječne plaće u državi
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 19/68
Iako je na~elnik Op}ine Sokolac MilovanCicko Bjelica jo{ u decembru 2013.uvjetno osu|en na godinu dana zatvora,
kaznu koju je Okru`ni sud u Bijeljiniizrekao najutjecajnijem SDS-ovcu saRomanije, mediji u Republici Srpskoj
posve su pre{utili. Nakon sudskog sporadugog ~etiri i pol godine, Bjelica je
progla{en krivim zbog kaznenog djelao{te}enja tvrtke In`enjering iz Zvornika,kojoj je ostao du`an vi{e od 136.000 KM.Optu`nicu protiv Milovana Bjelice injegovih kompanjona Dragana Gluhovi}a iDrage Ma~ara Okru`no tu`iteljstvo uIsto~nom Sarajevu podiglo je u martu 2009.U me|uvremenu je Gluhovi} pravomo}noosu|en, Ma~ar je preminuo, dok je Bjelicagodinama vol{ebno izmicao pravdi. Sve dooktobra pro{le godine, kada je rje{enjemVrhovnog suda RS-a kazneni predmet
protiv Cicka Bjelice dodijeljen Okru`nomsudu u Bijeljini.
Prema pravomo}noj presudi bijeljin-skog Okru`nog suda Milovan Cicko Bjelica
je kao vlasnik privatnog poduze}a Rojal sa
Sokoca 27. decembra 2002. Osnovnomsudu u Isto~nom Sarajevu podnio prijedlogza likvidaciju. Istog je dana na istom suduBjelica dao i pismenu izjavu da }e nakonredovne likvidacije svog poduze}asolidarno izmiriti du`nike. No, dan prije
pravomo}nosti rje{enja o brisanju izsudskog registra poduze}a Rojal, MilovanCicko Bjelica je svu nepokretnu imovinudarovnim ugovorom prenio na svoju k}erkuBiljanu Bjelica. Kako se navodi u sudskojodluci, imovina se sastojala od dva objektau izgradnji, jednog povr{ine 450 kvadratnihmetara i drugog ~ija povr{ina prema{ujetisu}u kvadrata. Saslu{ani svjedociTomislav Stjepanovi} i @ivojin Zari} su,opet, potvrdili da je Bjelica anga`irao
poduze}e In`enjering iz Zvornika zaizvo|enje gra|evinskih radova na izgradnjinjegovih poslovnih objekata. Tijekomsu|enja je, tako|er, nesporno dokazano da
je Cicko Bjelica zvorni~koj firmi ostaodu`an preko 136.000 KM, kao i da je,
budu}i da su ra~uni njegove kompanije bilizatvoreni, potra`ivanja mogao izmiriti
jedino prodajom nepokretne imovine.Dodajmo tome da je vrijednost dva objekta
u izgradnji koje je Cicko Bjelica darovao
k}erki Biljani procijenjena na pola milijunKM.
Uobrazlo`enju presude ~lanovi Suskog vije}a kojim je predsjedavasutkinja Milena Zori}, naveli su kak
je u slu~aju optu`enog Milovana CickBjelice primijenjen bla`i zakon. Budu}i d
je Bjelica osu|en na uvjetnu kazna zatvou trajanju od jedne godine, koja se neizvr{iti ako optu`eni u roku od dvije godinne po~ini novo kazneno djelo, jo{ uvijenije jasno ho}e ho}e li on biti opozvan funkcije op}inskog na~elnika. PremIzbornom zakonu BiH, naime, mandizabranim zvani~nicima prestaje ako s
pravomo}no osu|eni na zatvorsku kaznu trajanju od {est mjeseci i du`e.
I mada se o~ekivalo da }e mediji u RS presudi kojom je SDS-ov na~elnik Sokoca progla{en krivim zbog prevare dagolemi publicitet, Milovan Cicko Bjelicostao je po{te|en javne osude i kritik
Navodno je Bjelicina presuda zata{kanzahvaljuju}i njegovim dobrim odnosima
politi~kim protivnicima iz SNSD-uklju~uju}i i lidera te stranke Milorad
Dodika.
13.3.2013. I SLOBODN BOSN
S K A N D A L N E D J E L J
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILI^I]
Načelnik općine Sokolac Milovan CickoBjelica osuđen na godinu dana zatvora
zbog duga od 130.000 KM
Najmoćniji SDS-ovac s Romanije proglašen krivim zbog prevare
GODINE PREVARESu|enje Milovanu Cicku
Bjelici trajalo je ~etiri i pogodine, na koncu je ipak
progla{en krivim
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 20/68
F
ederacija BiH u posljednjih mjesecdana postala je mala laboratorijadirektne demokratije, jedina nasvijetu. Na hiljade gra|anauklju~eno je u rad plenuma i
plenumskih tijela, te redovno protestuju naulicama tra`e}i socijalnu pravdu. Zahtjevikoji su formulisani do sada, i koji su oti{li
prema lokalnim vlastima, u nekim suslu~ajevima vrlo precizni i jasni, a u nekimizgledaju kao o~ajni~ki vapaj preto~en urije~i. Sam pregled tih zahtjeva daje tu`nusliku sada{njice - iznevjereni ljudi kojizahtijevaju borbu protiv nepotizma, korup-cije i ukidanje mnogobrojnih povlasticakoje su vlasti sebi dozvolile. U nekimslu~ajevima ne tra`e ni{ta vi{e do otvaranja
javnih kuhinja. No, i takvi zahtjevi jedva dasu usli{eni. Nakon mjesec dana djelovanja ovih
tijela, neki od plenuma potreseni su
unutra{njim sukobima i neslaganjima oko prioriteta problema koje treba preto~iti uzahtjeve i uputiti ka vladi. Nedavno su
plenumi po~eli bli`e sara|ivati, odnosnoujedinjavati zahtjeve koje namjeravajuuputiti prema federalnim vlastima, tenajavljuju masovne proteste u Sarajevu za6. april.
UNUTRA[NJI SUKOBI Najmanje 21 plenum trenutno djeluje u
Federaciji (Biha}, Br~ko, Bugojno, Cazin,Donji Vakuf, Fojnica, Gora`de, Konjic,Maglaj, Mostar, Od`ak, Ora{je, Prijedor,Sarajevo, Te{anj, Travnik, Tuzla,Zavidovi}i, Zenica, Sanski Most, BosanskaKrupa).
Posljednji koji je osnovan, tek pro{lesedmice, je onaj u Bosanskoj Krupi, a najs-tariji je onaj u Tuzli. U svim gradovima iop}inama u kojima su osnovani plenumi i
dalje se odr`avaju demonstracije, dodatni pritisak na vlast. Odziv varira, mada jo{uvijek niko unutar plenuma ne mo`e pouz-dano re}i za{to. U Sarajevu se broj kre}e od
SLOBODN BOSN I 13.3.20120
DIREKTNA DEMOKRATIJA
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Više od mjesec dana širom Bosne i Hercegovineodržavaju se protesti i plenumi građana i građanki.
Rad ovih neformalnih tijela privlači pažnju širom svi- jeta, kako medija, tako političke i akademske zajed-
nice. Vježbanje direktne demokratije na bosanskinačin dobija podršku, ali i otvara puno polemika i
daje prostora za kritike. Naša novinarka mapirala jeplenume koji djeluju u Federaciji, te istražila šta žele,
kako djeluju i šta su postigli za mjesec dana
PO^ETAKME\UPLENUMSKE
SARADNJE
Kako bi poja~ali pritisak na vlasti,plenumi poku{avaju ujedinitizahtjeve koji }e biti upu}eni
ka federalnim vlastima
BR^KO
VISOKO
DONJI VAKUF
KONJIC
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 21/6813.3.2014. I SLOBODN BOSN
BOSANSKI LABORATORI
ORA[JE TE[ANJ
SARAJEVO GORA@DE
TUZLA MOSTAR
BUGOJNO ZENICA
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 22/68
500 do 1.200. U Tuzli je situacija sli~na, stim {to je posljednji plenum prekinut nakon{to je jedan od organizatora protesta javnonapao organizatore. Ipak, Tuzlaci ka`u da
plenum u ovom gradu jo{ `ivi, ali da je u{aou novu fazu organizovanja.
Univerzitetski profesor iz Tuzle, i jedanod u~esnika plenuma Damir Arsenijevi}ka`e za Slobodnu Bosnu da i to {to neki
percipiraju kao razdor unutar pojedinih plenuma samo je “proces kristaliziranjaideja i na~ina rada”.
“To sve mo`e izgledati kao neke internepodjele, izvana i kao razdori. Mo`da neki iiznutra mogu gledati kao ne{to {to secijepa. Ali plenum je otvoren i javan na~inrada, i mora sadr`avati i mogu}nost nesla-ganja. U jednom trenutku je do{lo do pozi-cioniranja pojedinaca u odnosu na nekezahtjeve i do{lo je do privatiziranja, odnos-no zauzimanja blokovskih stavova unutarplenuma. Me|utim, pitanje za mene kaou~esnika plenuma je {ta da se radi u tim
situacijama, kako osigurati da je plenumotvoren za sve, a istovremeno da se ne
stavljaju pojedina~ni i li~ni interesinasuprot interesa kolektiva? Zapravo, to jepitanje javnog dobra”, ka`e Arsenijevi}.
Tuzlanski plenum je prvi koji je nastao ive}ina drugih se u svom radu i na~inuformiranja zahtjeva ugleda ba{ na njih, iakosu neki uspjeli razviti i uspje{nije modele.“Plenume vidim kao lijek za melanholiju.Pri~ao sam o tome da je Bosna kona~nopre{la iz melanholije u `alovanje i to }esada otvoriti niz emocija. Ali, ovo je bioprijeki lijek”, ka`e Arsenijevi}.
Ratko Arnautovi} iz Zenice podsje}akako je ovaj grad godinama bio mjestoraznih protesta nezadovoljnih. Protesti trajui danas, svaki dan, u isto vrijeme, istomrutom. “Ima dosta penzionera, bora~kepopulacije, ali nezaposlenih nema ba{puno. Posebno je zanimljivo da nema punomladih i studenata. To jo{ ne mo`emo
tuma~iti. Nedavno se javila Unija studenata
da formalno podr`e proteste i najaveu~e{}e”, ka`e Arnautovi}.
Na plenumima u ovom gradu bude do400 ljudi, a do sada su primili oko 2.500
prijedloga koje poku{avaju preto~iti u
zahtjeve. Ratko ka`e da su plenumi promi- jenili Zenicu. “Atmosfera je druga~ija i tose osje}a kada pri~ate sa ljudima. Svima jeplenum tema i imaju razli~ita o~ekivanja.Druga~ije je i zbog svakodnevnih protestakoji dr`e tenziju. Mi smo na~isto i znamo
da slijedi predizborna kampanja. Oni }e nanapasti, poku{ati osvojiti vlast, ali ostastalna doza nesigurnosti jer su i do sadizabrani a morali su podnijeti ostavku, sada postoji stalna prijetnja novim protest
ma i nemirima.”
KADA SU STOMACI GLADNIGovore}i o li~nim razlozima za u~e{}
u plenumu Arnautovi} ka`e da `eli vi{socijalne pravde. “@ivimo u duboko nesre
SLOBODN BOSN I 13.3.20122
DIREKTNA DEMOKRATIJA
Naj~e{}i zahtjev koji se ponavlja naplenumima je ukidanje “bijelog hljeba”,smanjenje primanja ~elnika do 50 posto,ukidanje naknada za komisije i svih drugih
naknada i beneficija poslanika u skup{tina-ma, pomo} u zapo{ljavanju, borbu protivkorupcije i nepotizma, podsticaje zapoljoprivrednike, procesuiranje odgovornihza sumnjivu privatizaciju, transparentnostu radu, ukidanje finansiranja rada politi~kihpartija… Neki pak plenumi imaju vrlospecifi~ne zahtjeve. Tako je plenum uFojnici, pored ostalog, tra`io i da sepove}a iznos sufinansiranja dje~ijeg vrti}a.Fojnica tra`i i izvje{taj o reviziji privatizaci-
je za firme: Velepromet , Trikota`a, UPI ,Pilana Fojnica, Rudarsko preduze}e Fojnica.
U Tuzli, Br~kom, Mostaru, Zenici iSarajevu tra`e da se pred federalnimParlamentom otvori pitanje rje{avanjaabolicije u~esnika na protestima, odnosnoda se obustavi krivi~ni postupak protivsvih. Samo u Tuzli pokrenuti su prekr{ajnipostupci protiv 58 osoba.
U Br~kom je plenum jednoglasno donioodluka da bojkotuju obilje`avanja 14godi{njice distrikta. “Uprkos iskazanomnezadovoljstvu gra|ana, Vlada Distrikta
jo{ jednom je pokazala svoje licemjerstvoi li~nu korist, ulo`iv{i preko 200.000konvertibilnih maraka u organizovanjeproslave koju gra|ani nisu ni `eljeli”saop}io je plenum.
U Bugojnu su gra|ani zahtjevali, poredostalog, da javna kuhinja po~ne raditi i tohitno, ali je skup{tina dala sebi vremenaod mjesec do 40 dana da djeluju. U Cazinutra`e “trenutnu i bezuslovnu zabranudaljeg zadu`ivanja op}ine”. Tako|etra`e otvaranje javne kuhinje. Gora`detra`i pobolj{anje socijalnog statusa `ena`rtava rata i rje{avanje stambenih proble-
ma za ovu kategoriju, u koju spadaju `ene`rtve ratnog silovanja. U Konjicu zahtijeva-
ju i aktiviranje svih tamo{njih propalih pre-duze}a, te uvezivanje sta`a radnicimaMostar tra`i normalizaciju stanja u gradu teukidanje zastare za krivi~na djela ratnogprofiterstva i postratne privatizacije.
HLJEBA I PRAVDE
Zahtjevi plenuma u Federaciji BiH
PROMJENE: Neko je rekaou Tuzli tokom jednog odplenuma - ovo kao da jeNova godina. To pokazujeda smo se svi povukli izjavnih prostora i kao da
nas se ništa ne tiče, aplenum je dokinuo tu laž imaterijalizirao solidarnostkoju vježbamo svaki dan…
DODATNI PRITISAK NA VLASTNa hiljade ljudi svaki dan protestuje naulicama {irom Federacije
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 23/68
nom dru{tvu i nije mi ni lijepo ni dobro`ivjeti u tom dru{tvu. To je moj li~ni motiv.Vu~e me i {to mislim da treba uspostavitidrugi sistem demokratije, direktni, koji }e
mo}i da uti~e na takve nenormalnosti.”
Plenum ima i Ora{je a organizuju gaVedrana Puhari}, Admir Nurki} i SlavicaBenkovi}. Uspjeli su uspostaviti kontakt savlastima, ali zahtjevima gra|ana nije u pot-
punosti udovoljeno. Odgovor je u stalnim
protestima za koje svaki put kada iza|u nulicu moraju platiti 30 KM, kao zodr`avanje bilo kojeg komercijalnodoga|aja.
Admir, ina~e predsjednik Mjesne zajenice Ora{je, ka`e da je gra|anska pobun
bila o~ekivana u situaciji “kada su stomagladni. Mladi ljudi danas kada dobiju posaprvo ka`u da su imali vezu jer to zna~i dima neko ko ih {titi, stranke glume zavod
za zapo{ljavanje”.U Ora{ju su tra`ili konkretne ma
zahtjeve. “Za sve na{e zahtjeve postomogu}a rje{enja”, ka`u dodaju}i kako su
po~etku radili samo srcem, a sad“uklju~ujemo i glavu”.
“Mijenjaju se neke stvari koje za sadimaju karakter estetskih promjena, karecimo obe}anje zabrane upotebe slu`benvozila u privatne svrhe, dok policijskstanica ima limitiran bud`et za gorivoka`e Admir.
U Bugojnu gra|ani nisu zadovolj
kako vlast odgovara na njihove zahtjev“Op}insko vije}e je do sada odr`alo samjednu sjednicu i raspravljalo o sedam od 2zahtjeva. Do danas je ispunjen samo jedanraspisane su stipendije za {kolsk2013/2014. godinu i imamo obe}anje otvaranju javne kuhinje za 30-45 dana. principu, kako su protesti izgubili snagtako se i vlast ponovo vratila na starNa`alost”, ka`e jedan od u~esnika plenumAmel Ugarak.
Kako bi poja~ali pritisak na vlast plenumi poku{avaju ujediniti zahtjeve ko}e biti upu}eni ka federalnim vlastima. In
Tanovi}, u~esnica plenuma u Sarajevka`e da me|uplenumska saradnja do sadnije formalizirana, ali postoje veze. “Npo~etku smo prepoznali potrebu da se pleumi u razli~itim gradovima pove`razmjenjuju iskustva, stvaraju zajedni~kplatformu rada na nivou Federacije. Punzahtjeva koje su, primjerice, gra|aSarajeva dostavili plenumu nisu u ingerenciji kantonalnih nivoa vlasti, nego federanih. S drugim plenumima smo razgovaralina~inu rada plenuma i njihovoj strukturi,budu}em zajedni~kom radu, potrebi dblisko sura|ujemo.”
Pojedina~no, putem plenuma i protesgra|ani su do sada uspjeli izvojevati ostavk~etiri kantonalne vlade - Tuzlanskog, Unsksanskog, Zeni~ko-dobojskog i KantonSarajevo. U velikom broju mjesta udovoljno je i zahtjevu o ukidanju “bijelog hljebaa ponegdje su smanjene i plate poslanicimskup{tina, no ne onoliko koliko je tra`en
No, te promjene mnogi nazivaju tekozmeti~kim i vjeruju da }e njihov efek
biti kratkotrajan. Plenumi pak obe}avaju d}e ustrajati u formulisanju zahtjeva koji svode na jedan — da izabrane vlasti rade sv
posao, po zakonu.
13.3.2014. I SLOBODN BOSN 2
BOSANSKI LABORATORI
Pitanje koje je ~esto upu}enoprema plenumima jeste da li vlasti ~ujunjihove zahtjeve?
Razni, i doma}i i me|unarodni faktori,
slu{aju, ali je pitanje spektra koji neki odnjih `ele da ~uju. Taj glas je postao glaskoji se broji, glas s kojim moraju da senose - htjeli to ili ne - i najtvrdokorniji poli-ti~ari. Druga stvar je cinizam politi~kih elitau BiH, vrlo poznata stvar, i to da oni radohinje da ne ~uju.
Zahtjev koji je dosta plenumapostavilo jeste formiranje ekspertskihvlada na kantonalnom nivou. Isto vre-meno, puno ljudi ne odobrava takone{to i postavljaju legitimno pitanje otome koliko neka ekspertska vlada
mo`e ne{to zaista uraditi u nekolikomjeseci koliko je ostalo do izbora?Koliko je ovo realan zahtjev i za{toplenumi insistiraju na tome?
Zahtjev za ekspertskom, nestrana-~kom i stru~nom, dokazano po{tenomvladom je jako bitan. U Tuzli je kantonalnaskup{tina vrlo perfidno, po meni, pozvala
javnost da se uklju~i u imenovanje man-datara. Narodu je ba~ena kost u smislu da
je to jo{ jedan na~in na koji su politi~keelite svjesno ili nesvjesno povrijedilenarod i rekle vrlo jasno {ta misle – da suglupi i da se vrlo lako mogu zabaviti oko
jedne periferne stvari kao {to je pitanjemandatara. A njihova du`nost je bila orga-nizuju javnu diskusiju o tome jer to narodzahtijeva. Za{to taj zahtjev? Neko ka`e vi
ste sru{ili vladu. Vlada se sama otpustila jer se prepoznala da je korumpirana,netransparentna i ne mo`e da radi svojposao. Zahtjev za stru~nom, dokazanopo{tenom i transparentom vladom zna~izahtijevati druga~ji model rada, a to jesposobni a ne podobni.
Koliko je Tuzla danas druga~ija,sa protestima i plenumima?
Tuzla je potpuno druga~ija. Jedna odstvari koje sam ~uo je da su plenumiomogu}ili kreiranje druga~ijih veza me|uljudima. Li~no sam upoznao ljude u gradu
koje nikada nisam znao. Jo{ uvijek vladaveliko nepovjerenje me|u ljudima u BiH aoni koji su dolazili i dolaze na plenumeprave veliki iskorak da sjednu uz nekogdrugog, pri~aju i rade sklupa, i da donoseodluke o samima sebi. I to je iskorak kojikreira nevjerovatne emocije bliskosti,ushi}enja. Neko je rekao u Tuzli tokom
jednog od plenuma - ovo kao da je Novagodina. To pokazuje da smo se svi povukliiz javnih prostora i kao da nas se ni{ta neti~e, a plenum je dokinuo tu la` i materijali -zirao solidarnost koju vje`bamo svakidan…
DR. DAMIR ARSENIJEVI], U^ESNIK PLENUMA U TUZLI
Političari hinje da ne čuju plenume
DAMIR ARSENIJEVI]Plenumi su promijenili Tuzlu
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 24/68SLOBODN BOSN I 13.3.20124
ENERGOPETROL NA SUDU
Prvoosumnjičeni u slučaju sporne dokapitalizacije Energopetrola, NedžadBranković, premijersku dužnost preuzeo je godinu dana nakon što je Energopetro
prešao u ruke Konzorcija INA-MOL. Energopetrol je prodao njegov prethodnikAhmet Hadžipašić a s tom odlukom su se složili svi ministri u njegovoj Vladi. Nit jedan ministar nije obuhvaćen optužnicom Tužilaštva Kantona Sarajevo u slučaju
dokapitalizacije Energopetrola
SLU^AJ ENERGOPETROLOZBILJNA OPTU@NICA, ILI
PREDIZBORNA DIMNA BOMBA
Prodaja Energopetrola Konzorciju INA - MOL bio jepoliti~ko-poslovni dogovor postignut izme|u tada{njeg
~lana Predsjedni{tva BiH i predsjednika SDA Sulejmana
Tihi}a i biv{eg predsjednika Hrvatske Stipe Mesi}a
RENOVIRANI ENERGOPETROLKonzorcij INA – MOL parama Energopetrola
pokrivao investicije iz ugovora o dokapitalizaciji
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 25/68
Nakon skoro osam godina Kanto-nalno tu`ila{tvo Sarajevo podiglo
je optu`nicu protiv devet lica,zbog sklapanja {tetnog ugovora,
pomaganja u sklapanju togugovora i nesavjesnog poslovanja u slu~ajudokapitalizacije dr`avne naftne kompanijeEnergopetrol . Tu`ila{tvo je procijenilo da
je {teta pri~injena Energopetrolu iFederaciji BiH ve}a od 32 miliona KM, atu`itelj Odjela za privredni kriminalKantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu SabinaSarajli} optu`nicu je podigla protiv biv{eg
premijera i ministra u Vladi Federacije BiHNed`ada Brankovi}a, biv{eg direktoraEnergopetrola Namika Bu{atli}a, te~lanova Vladine Komisije za provo|enjetendera za dokapitalizaciju K aseme]atovi}, Ahmeda @ili}a, Mirka Pulji}a,Seada Krese, Anke [e{lija i Alme Haseta.
OPTU@NICA „KRIVO“ ADRESIRANADakle, biv{i federalni premijer Ned`ad
Brankovi}, sa jo{ osam osoba, uskoro }esjesti na optu`eni~ku klupu. To biv{em
premijeru Brankovi}u ne}e biti prvi, avjerovatno ni posljednji put da se suo~i sozbiljnim optu`bama koje mu se stavljajuna teret. Me|utim, kada je rije~ o prodaji,odnosno dokapitalizaciji Energopetrolanije posve jasno za{to je Tu`ila{tvoKantona Sarajevo taj kriminal „pripisalo“Brankovi}u kada je op}epoznato da jedokapitalizacija Energopetrola zavr{ena
godinu dana prije nego {to je Brankovi}izabran za federalnog premijera! Ugovor odokapitalizaciji Energopetrola potpisao jeBrankovi}ev prethodnik AhmetHad`ipa{i}, tako da u startu otpada prva inajkrupnija kvalifikacija protiv Brankovi}a- „sklapanje {tetnog ugovora“, osim akoTu`ila{tvo Kantona Sarajevo ne smatra da
je Brankovi} , koji je u vri jeme
potpisivanja ugovora o dokapitalizaciji
obna{ao du`nost federalnog ministra prometa i komunikacija, „znao“ ili „moraoznati“ za aktivnosti tada{njeg {efaHad`ipa{i}a. Samo, u tom slu~ajuTu`ila{tvo bi na optu`eni~ku klupu trebalo
pozvati sve federalne minstre, a ne samo jednog.
Ta kvalifikacija svakako otpada kada suu pitanju i ~lanovi Komisije za provo|enjetendera za dokapitalizaciju. ^lanoviKomisije jesu pregovarali sa predsta-vnicima Konzorcija INA-MOL i radili nadefinisanju ugovora, ali nemaju nikakveveze sa njegovim prihvatanjem i
potpisivanjem, za {ta je odgovorna VladaFBiH na ~ijem je ~elu bio AhmedHad`ipa{i}. [tavi{e, advokat Ahmed @ili}koji je bio ~lan Komisije, prije ratifikacijeugovora izuzeo je svoje mi{ljenje, odnosnoizrazio je neslaganje sa sadr`ajem
ponu|enog ugovora, {to je u pravnomsmislu vrlo bitan element, koji tu`iteljicaSarajli} o~igledno nije uzela u obzir
pril ikom pisanja optu`nice. Jedini o
osumnji~enih ~ije ime i potpis se nalaze nugovoru o dokapitalizaciji Energopetrola
biv{i direktor Energopetrola NamBu{atli}.
NE)ISPUNJAVANJE OBAVEZA Nije posve jasno kako je Tu`ila{tv
utvrdilo navedeni iznos materijalne {tete o32 miliona KM. Zanimljiv je podatak da gubitak Energopetrola zaklju~no s 3novembrom 2012. godine iznosio 32miliona KM. Prema ugovoru o dokapitalzaciji Konzorcij je bio du`an u prve tgodine upravljanja Energopetrolom Dru{tvo investirati 150 miliona KMPreuzeta obaveza po osnovu investiranispunjavana je tako {to je Konzorcij daEnergopetrolu sredstva putem zajmova kredita sa obavezom vra}anja i pla}ankamata. Dakle, Konzorcij u Energopetrnije ulo`io vlastita sredstva nego je Energopetrol investirao sredstva ostvarenih prihoda sa vlastitom zarado
13.3.2014. I SLOBODN BOSN 2
TU@ILA[TVO NA “KRIVOM” TRAG
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Prilikom dokapitalizacije dosta pole-mike vodili se oko ulaganja Energopetrolau obnovu hotela Mar{al na Bjela{nici.Naime, prema dokumentaciji koja se nala-zila u Energopetrolu, naftna kompanija jeu sanaciju, rekonstrukciju i stavljanje ufunkciju hotela Mar{al ulo`ila vi{e od 8,8miliona KM. Komisija za provo|enjetendera za dokapitalizaciju anga`ovala jeZavod za izgradnju Kantona Sarajevo da
izvr{i vje{ta~enje i provjeru ulaganjaEnergopetrola u Mar{al. Rezultat je biokrajnje pora`avaju}i. Naime, Zavod jeprocijenio da radovi na obnovi hotelaMar{al i njegovo stavljanje u funkcijunisu mogli ko{tati vi{e od 4,5 milionaKM. Gdje je zavr{io ostatak, pitanje jeza Tu`ila{vo, a hotel Mar{al izuzet je izugovora o dokapitalizaciji Energopetrola.
MAR[ALE MOJ
Kako je “isparilo” četiri milionamaraka koje je Energopetrol uložiou hotel “Maršal”
DVOJAC SA OPTU@NICE
Biv{i ministar ifederalni premijerNed`ad Brankovi}
i biv{i direktorEnergopetrola
Namik Bu{atli}
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 26/68
preko zara~unavanja kamate, daju}i vlastitezajmove i kredite Energopetrolu. Tako jeEnergopetrol nakon potpisivanja ugovoraiskazao ogromne gubitke, a Konzorcij je
preko ugovorom definisane kamatne mar`eostvarivao zaradu za sebe. Navodno, ovo jeKonzorciju omogu}eno ugovorom odokapitalizaciji, zbog ~ega je on zapravo{tetan.
Me|utim, prema investicijskom planukoji je dostavio Kozorcij, a koji je Vlada
posebno razmatrala, nije bilo mogu}nosti
da se Energopetrol optereti kreditima, tim prije jer je u to vrijeme Energopetrol ve} bio prezadu`en i nije postojala mogu}nostoptere}enja novim kreditima. Konzorcij je
bio du`an investirati dogovoreni iznos, ali pogre{nim tuma~enjem ugovora izloupotrebama Konzorcija i propu{tanjemkontrole izvr{enja ugovorenih obavezaEnergopetrolu je nasumnjivo nanijeta {tetaza koju nije odgovorna Komisija koja jezvani~no prestala da postoji u oktobru2006. godine. Osim toga, Konzorcij je daoi tri bankarske garancije na ukupni iznos od50 miliona KM koje su, prema zaklju~kuVlade FBiH, predate Ministarstvu finansijakoje je trebalo utvrditi pravila reagiranja potim garancijama u slu~aju nepo{tivanjaugovorenih obaveza od strane Konzorcija.
Dakle, bili su osigurani mehanizmika`njavanja. Me|utim, postavlja se pitanjeko je u slu~aju Energopetrola bio nadle`anza kontrolu i pra}enje ugovoromdefinisanih obaveza Konzorcija? Po svemusude}i niko. Naime, dokapitalizacijaEnergopetrola jedini je slu~aj prodajeve}inskog paketa dr`avnog vlasni{tva
nekom “strate{kom” partneru u kojem jVlada preuzela ulogu, ali i nadle`nostAgencije za privatizaciju FBiH.
POVRATNIK U DJELUPo mnogima prodaja, odnosno doka pializacija, Energopetrola Konzorciju INAMOL bio je politi~ko-poslovni dogov
postignut izme|u tada{njeg ~lanPredsjedni{tva BiH i predsjednika SDSulejmana Tihi}a i tada{njeg predsjednikHrvatske Stipe Mesi}a. Dogovor
prakti~no realizovala Vlada FBiH, gdje znake otpora pokazivali jedino ministri Stranke za BiH ~ije je predsjednik HarSilajd`i}, opet, imao druga~iju viziju izbostrate{kog partnera jedine dr`avne naftnkompanije u FBiH.
Nakon potpisivanja ugovora dokapitalizaciji, Vlada FBiH skinula je dnevnog reda “slu~aj Energopetrol” i nimu se vra}ala sve do 2009. godine, kada j
pod pritiskom javnosti, zatra`ila izvje{taj realizaciji ugovorom preuzetih obavezBilo je to u vrijeme federalnog prmijeMustafe Mujezinovi}a, koji me|utim
jednako kao i njegov prethodnik Ned`aBrankovi}, nije poni{tio ugovor dokapitalizaciji Energopetrola, iako je bi
posve jasno da konzorcij INA-MOL nije planiranom roku ispunio preuzete obavez
Stoga bi se, uz Brankovi}a, noptu`eni~koj klupi morao na}i i njegonasljednik Mustafa Mujezinovi}, ali i dvfedaralna ministra finansija iz HDZ-Dragan Vranki} i Vjekoslav Bevanda, konisu aktivirali bankarske garancije iako
bilo jasno da Konzorci j nije izvr{ preuzete obaveze. Ovdje su spomenusamo neka od imena sa poprili~no dugliste funkcionera koji su, u manjoj ili ve}mjeri, odgovorni za kriminalnu dok
pitalizaciju Energopetrola. Kako Brankovi}eva uloga u tom kriminalu bimarginalna, sve su prilike da }e i efek
sudskog procesa biti mr{avi.
SLOBODN BOSN I 13.3.20126
ENERGOPETROL NA SUDU
Agencija za privatizaciju FBiH 2009.godine tra`ila je raskid ugovora odokapitalizaciji Energopetrola. Vlada na~elu sa Mustafom Mujezinovi}em zaprijetila
je raskidanjem ugovora, ali zbog klauzule uugovoru da reviziju preuzetih obaveza morauraditi vanjski revizor, do raskida nije do{lo.Polovinom februara 2010. godine Vlada je
imenovala Komisiju za odabir revizorsketvrke u koju je ispred Agencije imenovanaTatjana Kosovi}, aktuelna sutkinja SudaBiH. Komisija je izabrala, a Vlada potvrdila,anga`man me|unarodno ugledne revizo-rske ku}e Deloitte koja je utvrdila da jeKonzorcij INA-MOL ispunio sve ugovorompreuzete obaveze.
REVIZIJA
Deloitte utvrdio da je KonzorcijINA-MOL ispunio sve ugovorompreuzete obaveze!
Kako nezvani~no saznajemo optu`nicau slu~aju Energopetrola bazirana je naosnovu tri izje{taja o po~injenom krivi~nomdjelu koja je Kantonalnom tu`ila{tvuprosljedila Finasijska policija u novembru2009., te aprilu i julu 2010. godine. Osimizvje{taja Finansijske policije optu`nica je
bazirana i na nalazu i mi{ljenja vje{takafinansijske struke iz decembra 2012godine i izjavama svijedoka me|u kojimasu bi{i direktori Agencije za privatizacijuFBiH Re{ad @uti} i Enes Gani}, biv{ministar energije, rudarstva i industrijeVahid He}o.
TEMELJI OPTU@NICE
Među svjedocima bivši direktoriAgencije za privatizaciju FBiHRešad Žutić i Enes Ganić
IZDVOJENOMI[LJENJESarajevski advokatAhmed @ili}, ~lanKomisije zaprovo|enje tenderaza dokapitalizacijuEnergopetrola
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 27/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 28/68
Vicepremijer Vlade Srbije Aleksan-dar Vu~i} je Sa{u Radulovi}aimenovao na mjesto ministra
privrede u septembru pro{legodine kao izvrsnog stru~njaka i
nestrana~ku li~nost. Nakon samo petmjeseci ministrovanja Radulovi} je podnioostavku. U obrazlo`enju je naveo da jeVu~i}ev kabinet ko~ni~ar svih reformi uSrbiji, da je tajni ugovor koji je Vlada pot-
pisala u ime JAT-a sa Etihadom izuzetno{tetan, da se na sjednicama Vlade ne govorio problemima zbog osjetnog straha ~lanovaVlade. Tako|e je kazao da je usvojeni
bud`et za 2014. nerealan jer je projektovanna osnovu usmeno obe}anih tri milijardeeura od UAE. Potom je uslijedio pravitabloidni medijski lin~ Radulovi}a, koji ontuma~i kao “deo medijskog mraka koji sijestrah u Srbiji”. Radulovi} je prije nekolikodana odlu~io da se politi~ki anga`uje.
Nosilac je liste „Dosta je bilo” koja je naizbore iza{la u posljednjem trenutku. Usvojoj predizbornoj kampanji najvi{e kriti-ka iznosi na ra~un lidera SNS-aAleksandra Vu~i}a.
“Izbori u Srbiji raspisani su na brzi-nu, bez ikakvog stvarnog razloga koji jeva`an za gra|ane, pod la`nom i licemernomparolom da se ubrzaju reforme. Raspisanisu da bi Aleksandar Vu~i}, koji prekomedijskog mraka i tabloidnog blatamanipu i{e gra|anima Srbije, mogao daprigrabi ogromnu vlast, dok se gra|ani neprobude i ne shvate da je car go.
Vu~i}, ustvari, nikada ih nije ni hteo
reforme. Jer reforme zna~e demonta`uparazitskog partijskog sistema. Vu~i} nemani kapacitet, ni znanje, ni `elju da sprovededubinske reforme. One mu nisu u interesu.Demonta`om parazitskog sistema ne bimogao vi{e da hrani svoju partijskuma{ineriju. Umesto istinskih reformigra|anima nudi demagogiju, la`naobe}anja, la`ni Mercedes, Feketi} market-ing i perpetum mobile ekonomiju tajnihugovora i svih na{ih Etihada i Beograda navodi”, ka`e Sa{a Radulovi}. Gospodine Radulovi}u, {ta vas je
navelo da odustanete od uloge stru~njaka ipo~nete se baviti politikom?
U{ao sam u Vladu da uradim posaosre|ivanja privrede. Da sprovedem reformena koje Srbija ~eka du`e od jedne decenije.
Nisam odustao kada su nas saplitali u Vlau kojoj nije bilo politi~ke volje za koreniti
promenama. Vu~i} nas je zaustavio zapo~etom poslu. Zato za nastavak posmoramo da tra`imo podr{ku direktno ogra|ana, koji jedini imaju volju, `ivotinteres i interes na{e dece za demontiran
parazitskog sistema.
ZAIGRAT ]E “ME^KA”… Kao glavni favorit predstoje}ih izbo
ra u Srbiji ozna~en je Aleksandar Vu~ilider SNS-a, koji se u javnosti predstavlkao najve}i reformator Srbije. On gotovsvakodnevno javnost bombarduje informcijama o dolasku ozbiljnih i respektabilnstranih investitora. Da li zaista postoveliko interesovanje stranih kompanija, ka{to je Mercedes, za velika ulaganja Srbiju?
Mercedes ne investira, Mercedes prod je svoje stare {asije Ikarbusu. To je nedavn potvrdio i direktor Ikarbusa. U novembr pro{le godine smo imali sastanak sa jedniod direktora Mercedesa u Vu~i}evom kab
netu, kojem su pored njega i mene priustvovali i nema~ki ambasador u Srbijministar finansija i nekoliko savetnika. On{to je nedvosmisleno re~eno na tom satanku je da Mercedes nije zainteresovan zinvestiranje u Srbiji. Ni za investiciju, ni z
privatizaciju bilo koje firme. Ono {interesuje Mercedes je namera Beograda dkupi nove autobuse. Kako su Mercedesoautobusi preskupi i ne mogu da pro|u javtender, ideja je bila da Mercedes na{eIkarbusu proda svoje {asije starije generac
je sa sve motorom i prenosom, da Ikarbunadogradi {asiju i da takav autobus bud
ponu|en Beogradu. Da bi se zaista privuk
SLOBODN BOSN I 13.3.20128
EKSKLUZIVNO
Razgovarala: MIRHA DEDI]
ekskluzivno za Slobodnu Bosnu, iz stručnog ugla, potpuno je ogolio politiku lidera
SNS-a Aleksandra Vučića, koji je apsolutni favorit na predstojećim izborima uSrbiji. Radulović govori o Vučićevim propalim reformama u Srbiji, lažnim stranim
investicijama i prividnoj borbi protiv kriminala i korupcije
INTERVIEW
Saša Radulović ministar privrede Vlade Srbije u ostavci
VU^I]EV “BEOGRAD NA
VODI“
JE POTOP ZA SRBIJU
VUČIĆ LAŽE DAMERCEDES ULAŽE USRBIJU
“Imali smo sastanak sa jed-nim od direktora Mercedesau kabinetu prvog potpred-sednika Vlade. Ono što jenedvosmisleno rečeno natom sastanku je da Merc e-des nije zainteresovan za niza investiciju, ni za privati-zaciju bilo koje firme u
Srbiji”
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 29/6813.3.2014. I SLOBODN BOSN 2
INSAJDER IZ VLADE SRBIJ
VU^I] ZABORAVIO NA KRIMINALNEPRIVATIZACIJE“Nakon izjave Aleksandra Vu~i}a da su slu~ajevi
nelegalnih privatizacija re{eni, ni{ta se ne doga|a,
nema hap{enja, nema su|enja, niti iko vi{e pita {ta bilo s tim, jer to nije popularno i politi~ki oportuno“
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 30/68
investitori, neophodno je da se usvojezakoni o privatizaciji, ste~aju, radu i plani-ranju i izgradnji koje sam pripremio sa svo-
jim timom dok smo bili u Ministarstvu privrede. Bez tih zakona i stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta, ne}e bitiozbiljnih i velikih investicija u Srbiji, ve}samo ovakve prodaje magle. Ve} gotovo dvije godine Vu~i} na
krilima borbe protiv korupcije i kriminala
zadobija sve ve}u popularnost. Kao rezultatte borbe imali smo zatvaranje dva tajkuna,Miroslava Mi{kovi}a, vlasnika “Delte”, iDragana \uri}a, vlasnika “Zekstre”, koji seve`e za predsjednika RS-a Milorada Dodika.Kolika je zapravo Vu~i}eva spremnost da seobra~una sa tajkunizacijom Srbije?
Deo parazitskog sistema je i burazerskaekonomija, zahvaljuju}i kojoj su tajkuni inastali. Dodu{e, Vu~i} nije napravio taj sis-tem, on ga je nasledio od Borisa Tadi}a. Onga je nasledio i unapredio, uspostavio ~vrstukontrolu nad raznim polugama vlasti i nad
medijima. Svi ti mehanizmi nemaju funkci- ju sre|ivanja Srbije, u {ta spada i borba pro-tiv korupcije, nego imaju jednu svrhu i cilj,a to je {to ve}i rejting Vu~i}a i njegovestranke i {to ve}a vlast. On je pogazio
principe demokratije u Srbiji, uti~e naure|ivanje medija, ljudi u strahu od posledi-ca protivljenju njegovoj vlasti ne smeju dagovore i pi{u {ta zapravo misle. Njegovaspremnost za borbu protiv korupcije je
povr{na i deklarativna.Vu~i} je najavio i istragu 24 nelegalne
privatizacije, u neke od njih umije{ani su iljudi iz BiH. Me|utim, iako je najavljeno da}e rezultati tih istraga biti gotovi do kraja2013. godine, to se nije dogodilo dodana{njeg dana. Zbog ~ega?
Iz svih razloga koje sam naveo, to je politika radi politike, nema su{tine i ozbiljne posve}enosti ciljevima koje ta vlast sama proklamuje i promovi{e. U decembru 2013.smo imali, posle brojnih najava da }e 24slu~aja spornih, ne nelegalnih, privatizacija
biti re{eni, kona~no izjavu Aleksandra
Vu~i}a da su ti slu~ajevi — re{eni?! I ni{ta ne doga|a, nema hap{enja, nema su|enjniti iko vi{e pita {ta je bilo s tim, jer to nij
popularno i politi~ki oportuno.
SRBIJA JE UMORNA OD LIDERA Koliko je realan famozni projek
“Beograd na vodi”, koji je u regionu izavao veliku pa`nju, i {ta Srbija dobija njgovom izgradnjom?
Srbija bi dobila jo{ jedan tajni ugovo jo{ netransparentnog tro{enja novc
SLOBODN BOSN I 13.3.20130
EKSKLUZIVNO
VU^I]EVA BURAZERSKA EKONOMIJA “Vu~i} je zaposlio na desetine hiljada ljudi u javnom sektoru.Na{a je procena da je oko 15% zaposlenih u dr`avnim institucija-ma i javnim preduze}ima partijski kadar, koji je do{ao bez konkur-sa i s kupljenim diplomama. Tro{ak tog balasta je oko 1,5 milijardievra godi{nje”
KRIMINAL NA VODI“Projekat ’Beograd na vodi’ je slu~aj za istragu,poput one 24 kriminalne privatizacije”
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 31/68
poreskih obveznika i jo{ jedan slu~aj zaistragu, poput one 24 privatizacije. Mi neznamo zapravo ni{ta o strukturi tog posla,ko investira, koliko, pod kojim uslovima, ukojim vremenskim rokovima. Uz to, stru~na
javnost u Srbiji nije konsultovana, nijedan projekat nije predstavljen, ni{ta nije pro{lo javnu raspravu. Neophodno je obezbediti dase ~uje glas gra|ana, da se ustanove realne
potrebe grada i da projekat ima sadr`aje koodgovaraju gra|anima Beograda, a ne onkoji odgovaraju investitoru. Potpuno nejasno kako vlasti misle da sprovedu cetaj postupak legalno. Na{e je uverenje da jto jo{ jedan od projekata koji slu`e samo
predizborne svrhe. Srbija je ve} viderazne takve projekte, kao {to su Brze prugSrbije, Europolis i sli~no. Veoma su ma
{anse da }e projekat Beograd na vodi stvarnosti biti realizovan.Koliko je SNS zaposlio partijsko
kadra, uprkos tome {to se obavezao da }zaustaviti zapo{ljavanje u javnom sektoru
Desetine hiljada. Situacija je jo{ gokada vidite koliko novih ~lanova ima stranka - mislite da su se oni u~lanili zboideje? Ne, oni su svi tu da bi poku{ali dsebi na|u uhlebljenje u javnom sektoru. I tnije samo problem sa ovom strankom, svstranke pre nje su, tako|e, nastupale po
parolom zaustavljanja strana~kog zapo{ljvanja, a dolaskom na vlast su radile sasvi
suprotno. Na{a je procena da je oko 15zaposlenih u dr`avnim institucijama i javni
preduze}ima partijski kadar, koji je do{a bez konkursa i sa kupljenim diplomamTro{ak tog balasta je oko 1,5 milijardi evgodi{nje. Uz “burazersku ekonomijukoruptivne poslove koje imaju pojedincikompanije sa dr`avom, a zahvaljuju
povla{}enom polo`aju zbog bliskosti vladaju}om strankom, koja ko{ta dr`avu ok500 miliona evra godi{nje, to predstavlgubitak novca od preko 2 milijarde evra. T
je vi{e nego {to je deficit Srbije. Kad bismo to uklonili, ne bismo imali defic
nego suficit.
13.3.2014. I SLOBODN BOSN
INSAJDER IZ VLADE SRBIJ
Ro|en je 1965. godine u Biha}u. USarajevu je 1989. godine diplomirao naElektrotehni~kom fakultetu, smijerAutomatika i elektronika. Kao ekonomskikonsultant Radulovi} iz zemlje odlazi krajemosamdesetih godina. Radio je u Njema~koj,Kanadi i SAD-u. Od 1990. do 1994. godineradio je u Siemensu u Njema~koj i SAD-u,na sistemima za nadzor nuklearnih elek-trana u Njema~koj, Rusiji i SAD-u.
Od 1997. do 2001. godine bio jegeneralni direktor i ~lan Upravnog odboraTrueSpectra, najprije u Torontu, a zatim u
San Francisku i NewYorku. Kompanija sebavila razvojem servera za procesiranjeslike. Sa saradnicima je patentirao arhitek-
turu i algoritme za procesiranje slika naserverima. Naredne ~etiri godine bio jekonsultant u investicionim kompanijama uoblastima menad`ment, analize tr`i{ta odabir investicija.
Vratio se u Srbiju 2005. godine, gdje jeimao firmu i bio ste~ajni upravnik nekolikopreduze}a. Licencirani je ste~ajni upravniki portfolio menad`er. Od 2006. godine bavse preduzetni{tvom, reorganizacijomste~ajem, nenaplativim kreditima, eko-nomskom i bud`etskom analizom, giljotin-om propisa, poreskom analizom. Radi kao
savjetnik Savjeta Evrope, OEBS-aAmbasade SAD-a, GIZ-a, NALED-a, kao Asocijacije malih i srednjih preduze}a.
BOGATA BIOGRAFIJA
Rođeni Bišćanin i sarajevski studentupravljao eminentnim kompanijamaširom svijeta
BEOGRAD NA VODI“Naše je uverenje da je tojoš jedan od projekata kojisluže samo u predizbornesvrhe. Srbija je već videlarazne takve projekte, kaošto su Brze pruge Srbije,Europolis i slično. Veomasu male šanse da će pro-jekat ‘Beograd na vodi’ ustvarnosti biti realizovan”
VU^I]EVA STRAHOVLADANa sjednicama Vlade Srbije ni jedan od ministara
ne govori o problemima kako se ne bi zamjerio Vu~i}u
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 32/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 33/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 34/68
Radovan Karad`i} poku{ava obori-ti optu`nicu koja ga u 11 ta~akatereti za dvostruki genocid, kao iu~e{}e u ~etiri odvojena udru`enazlo~ina~ka poduhvata, 259 inci-
denata i nebrojena ubistva. Sude}i po onom{to se moglo ~uti od njegovih svjedoka,ve}inom osoba koje su osu|ene za ratnezlo~ine ili osobe koje bi to mogle biti u sko-roj budu}nosti, Ha{ko tu`ila{tvo je bilo vi{enego uspje{no u ovom slu~aju.
U me|uvremenu, Karad`i} je odustaood svjedo~enja u svoju korist, a jo{ uvijek ima problem da u sudnicu dovede du`nos-nika hrvatske vlade od kojeg o~ekuju potvr-du autenti~nosti presretnutih razgovorakoje je odbrana namjeravala prilo`iti udokaze. Za sada je odbrana odustala odovog svjedoka najaviv{i da }e poku{ati vansudnice na}i dokaze za kojima tragaju.
Su|enje ipak jo{ nije gotovo jer }eTu`ila{tvo u aprilu iznijeti nove dokazevezane za masovnu grobnicu Toma{ica krajPrijedora, te saslu{ati svjedoke ~ijim iskazi-
ma }e odgovoriti na ono {to je Karad`i}uradio tokom dokaznog postupka.
NAJOBIMNIJE HA[KO SU\ENJEIzvo|enje dokaza odbrana je po~ela u
oktobru 2012. godine, dok je samo su|enje po~elo u oktobru 2009. godine. Su|enje
Karad`i}u do sada je najobimnije pred
Tribunalom sa oko 11.000 dokaza, {to jeskoro dvostruko vi{e nego naprimjer nasu|enju {estorici optu`enih za zlo~ine utakozvanoj Herceg Bosni, najdu`emsu|enju do sada.
Tu`ila{tvo tvrdi da je ovo su|enje poobimu i kompleksnosti “bez presedana”.Saslu{ano je skoro 600 svjedoka, a tran-skripti sa su|enja za sada imaju 47.542stranice, {to }e se uve}ati nakon dodatnog
postupka Tu`ila{tva. Oni su zato podnijelizahtjev da do septembra ove godine
pripreme zavr{ni podnesak koji bi mogaoimati oko 400.000 rije~i. Optu`enik je pak zatra`io godinu dana da pripremi zavr{ni
podnesak.Obim dokaznog materijala na ovom
su|enju odlukom Vije}a, a na zahtjevoptu`enog, bit }e pove}an uno{enjem izja-va svjedoka i drugih dokaza o takozvanom“d`entlmenskom sporazumu” izme|uKarad i}a i R icharda Holbrookea, neka-da{njeg specijalnog ameri~kog izaslanikaza Balkan. Naime, Karad i} tvrdi da je uljeto 1996. godine s Holbrookeom dogovo-rio da, ako se povu~e iz javnog i politi~kog`ivota, ne}e biti procesuiran. Ovi dokazi }e
se u Haagu koristiti samo u svrhu odmjera-vanja kazne.Karad`i} je prilo io izjave nekoliko
svjedoka koje je obavijestio o postojanjudogovora, a me|u kojima su i ameri~ki iizraelski biznismeni Victor Ben Cnaan iWalter Hein, potom David Binder, dopisnik
New York Times a, i Obrad Kesi}, ameri~
lobista srpskog porijekla, britanski majJohn Petrie, koji je nakon rata radio za Urevisokog predstavnika, te izjave Kard`i}eve supruge Ljiljane i k}erke Sonjkao i zeta Branislava Jovi}evi}a i “ku}noprijatelja” Dragana Dra{kovi}a i biznismna sa Pala Puni{e Luki}a. Tako|er su dokaze uvr{teni dijelovi knjige ameri~ko
profesora Charlesa Ingraoa, kao i dijelotekstova biv{eg bh. ambasadora pri UNMuhameda [a}irbegovi}a u kojem pikako mu je tada{nji ameri~ki diplomaRobert Frowick rekao da Karad`i}u ne}
biti su|eno u Haagu.U nadi da }e eventualna kazna bi
ubla`ena, Karad`i} je prilo`io pismo {e pritvorske jedinice u Scheveningnenu njegovom dobrom pona{anju tokom sko{est godina pritvora.
SUMNJIVI SVJEDOCIIzvode}i dokaze u korist svoje odbran
Karad`i} je u sudnicu poku{ao dovesvakoga ko mu je, ~ini se, pao na pamet do
je sjedio u pritvoru pa su se tu na{razli~ita imena, od ameri~kog generaWesleyja Clarka do zvi`da~a Julian
Assanga, koji se naravno na kraju nis pojavili. Na pozive su mu se odazivali teistomi{ljenici, ve}inom ljudi koji bi se laki sami mogli na}i na optu`eni~koj klupi,osobe koje su sudskom odlukom morado}i. Nemali broj njih je za dolazak u Haatrebao “siguran prolaz”, a mnogi nisu odg
SLOBODN BOSN I 13.3.20134
HAAG
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Tokom skoro godinu i po dana izvođenja dokaza, Radovan Karadžić doveo je usudnicu niz svjedoka upitnog kredibiliteta koji su u sudnici negirali već utvrđene
zločine, prebacivali krivicu na druge osobe i iskazivali svoje divljenje premaoptuženom. Naša novinarka je analizirala neka od ovih svjedočenja te donosi
kratak pregled dokaznog postupka odbrane na suđenju koje traje već petu godinu
RATNI ZLO^INCI,AMBASADORI, PJESNICI,
NOVINARI U ODBRANI VO\E
Najlojalniji Karad`i}evi svjedoci bili su ljudi osu|eni zaratne zlo~ine - Kraji{nik, Beara, Stani{i}… i oni koji
(jo{ uvijek) nisu - Kova~, Kli~kovi}…
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 35/68
varali na neka od pitanja smatraju}i da bihih odgovor mogao inkriminisati. Dio svje-doka doveden je iz pritvora ili zatvora ukojima borave. Ve}ina biv{ih generala koje
je Karad`i} htio u sudnici su pristali datiiskaz tek kada su dobili obavezuju}i sudskinalog.
Jedan od posljednjih svjedoka odbrane bio je Mom~ilo Gruban ^kalja, biv{i {ef stra`e u logoru Omarska koji je 2009.godine osu|en na sedam godina pred
Sudom BiH. On je izme|u ostalog rekaokako je umjesto {to je ka`njen trebao bitinagra|en za pomo} koju su on i njemu
podre|eni policajci “{to su vi{e mogli, uokviru svojih ovla{tenja” pru`ali zato~enimcivilima. Tako|er je ponovio svoju teorijuda ako je bilo zlo~ina po~inili su ih pripad-nici naoru`anih grupa koje nisu bile dio sis-tema. Gruban je potvrdio da su nekizato~enici umirali zbog nedostatka ljekar-ske njege, ali je rekao da se to isto mo`ere}i za pritvorsku jedinicu Tribunala gdje“ljudi tako|er umiru”. Na pitanje o neadek-
vatnoj ishrani zato~enika, Gruban ka`e:
“Mo`da nije bilo dovoljno, ali za pritvore-na lica nema dobre hrane.”
O de{avanjima u Prijedoru svjedo~io jei Du{an Jankovi} koji je pred Sudom BiHosu|en na 21 godinu zatvora zbog zlo~inana Kori}anskim stijenama kada je ubijenooko 200 civila. On tvrdi da je ~uo da su“zelene beretke” sahranile svoje poginulena podru~ju Toma{ice.
O Toma{ici je govorio i ZdravkoTorbica, saobra}ajac iz Prijedora koji je
radio na obezbje|ivanju konvoja “~ije jepravce odre|ivala op{tinska vlast”, aobi~no su to bili autobusi sa civilima koji sunapu{tali Prijedor. Tu`ila{tvo tvrdi da suneki od civila koji su bili u konvojima kas-nije ubijeni i ba~eni u Toma{icu. Torbica jerekao da je za ovu grobnicu ~uo tek nedavno, putem medija, te je izri~ito negi-rao da je u~estvovao u pratnji kamiona kojisu prevozili le{eve.
U plejadi ratnih zlo~inaca-svjedoka preko puta Radovana Karad`i}a ukazao se iratni predsjednik op}ine i kriznog {taba
Prijedora Milomir Staki}, koji je u Haag
doveden iz zatvora u Francuskoj gdje slu40-godi{nju kaznu. On je rekao kako su m
poznata samo dva zlo~ina srpskih policiskih i vojnih snaga na podru~ju Prijedorato masakr nad zato~enicima Keratermastrijeljanje na Kori}anskim stijenama.
Du{an Mudrini} Medeni, ratni ~laSDS-a u Sanskom Mostu i pripadnSrpskih odbrambenih snaga koje su bile d[este sanske brigade VRS, tvrdi da sBo{njaci iz ove op}ine sami tra`ili da bud
sklonjeni u zato~eni~ke objekte, a potosu, tako|er dobrovoljno, napu{tali gradok su imovinu poklanjali prijateljimSrbima. Mudrini} je, po izjavi svjedoka, b“vodi~” Arkanovim jedinicama kada su septembru 1995. godine u{le u SansMost.
Sanski Most i Prijedor, uz BratunaFo~u, Klju~, Vlasenicu i Zvornik su mjesu kojima je, tvrdi Tu`ila{tvo, 1992. godin
po~injen genocid za koji je odgovoraKarad`i}.
Na listi svjedoka bio je i Gojk
Kli~kovi}, koji je oslobo|en pred Sudo
13.3.2014. I SLOBODN BOSN 3
KARAD@I] I NJEGOVI SVJEDOC
UDRU@ENI ZLO^INA^KI PODUHVATRadovan Karad`i}, Biljana Plav{i} i Mom~ilo Kraji{nik
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 36/68
BiH, ali je Tu`ila{tvo u Haagu tokom ovogsvjedo~enja reklo kako smatraju da i dalje
postoji dovoljno dokaza koji ga diskreditu- ju kao svjedoka. Prije svega rije~ je o
nare|enjima koja je izdao, a ti~u seevakuacije Bo{njaka iz Bosanske Krupe,odnosno njihovom preseljenju s desne nalijevu obalu rijeke Une, granice zami{ljenesrpske dr ave. Kli~kovi} je, smatra Ha{kotu`ila{tvo, naredio ru{enje ku}a i d`amija,te je javno zagovarao zabranu povratkaBo{njaka.
SVI RADOVANOVI VOJNICISvjedo~io je i ratni ministar policije RS-a
Mi}o Stani{i}, u Haagu osu|en na 22godine zatvora, koji je, suo~en sa tvrdnjama
Tu`ila{tva da nije tokom svog manadatauradio ni{ta da istra`i i kazni po~iniocezlo~ina, krivicu poku{ao prebaciti navojsku i pravosu|e. Tu`ila{tvo ga je pod-sjetilo da je prema presudi bio dio istogzlo~ina~kog poduhvata za koji se tereti iKarad`i}, odnosno da su njih dvojica radilina ostvarivanju istog cilja koji je bio prot-
jerivanje Bo{njaka i Hrvata sa teritorija zakoji su zamislili da pripada Srbima.
Visokorangirani vojnici te{ko su seodazivali pozivu Karad`i}a da svjedo~e unjegovu odbranu. Ratko Mladi} je pristaodo}i u sudnicu nakon mnogo muka, ali nije
pristao svjedo~iti nego je tra`io da pro~itatekst koji je sastavio, {to vije}e nije dozvo-lilo. Tekst je naknadno ulo`en u dokaze.
Na klupu za svjedoke, sa obavezuju}imsudskim nalogom, sjeo je i Ljubi{a Beara,
biv{i na~elnik za sigurnost Glavnog {tabaVRS koji je u Haagu osu|en, prvostepeno,na kaznu do`ivotnog zatvora zbog genocidau Srebrenici. On je vi{e puta odbio odgovo-riti na pitanja pozivaju}i se na pravo daodbije da odgovori ako procijeni da gaodgovori mogu inkriminisati. No, Vije}emu je naredilo da odgovara, {to je uradio nazatvorenoj sjednici.
Kao svjedoka Karad i} je pozvao i
Mileta Petrovi}a, zamjenika komandiravoda vojne policije Bratuna~ke brigade u
julu 1995. godine. Njegovim svjedo~enjemKarad`i} je poku{ao osporiti pokajni~kuizjavu Momira Nikoli}a iz 2003. godine,
biv{eg bezbjednjaka ove brigade, koji je priznao krivicu za zlo~ine u Srebrenici tedao iskaz kao svjedok Tu`ila{tva. Nikoli} jeosu|en na 20 godina zatvora. On je, pored
ostalog, rekao da je Petrovi} ubio neke odzarobljenika nakon pada Srebrenice.Petrovi} je sve negirao rekav{i da Nikoli}“izmi{lja”.
Svjedo~io je i Tomislav Kova~, koji je uvrijeme napada na Srebrenicu bio zamjenik ministra policije RS-a, a potom je promo-visan u ministra. No, Kova~ tvrdi da nijeznao {ta se de{ava u Srebrenici jer je tada
bio zabavljen sarajevskim rati{tem.Tu`ila{tvo je pak prilo`ilo niz dokaza o nje-govoj umije{anosti u ono {to se de{avalo ikoji upu}uju da je poslao policiju na teren,te da je obi{ao podru~ja na kojem su vr{ene
egzekucije. Na kraju, na konkretnu sugesti-
ju Tu`ila{tva da danas “svi znamo” da je vojsk bosanskih Srba izvela masovna pogubljennakon pada Srebrenice, Kova~ je rekao “takje”, dodaju}i da je “glavni ideologsrebreni~kog masakra bio Ljubi{a Bear“sitni manipulator sa zlo~ina~kim sklopomkoji je organizovao strijeljanja hiljadzarobljenika, kri{om, da Karad`i} ne vidi.
Tomislav Kova~ je prije odlaska u Haa
tra`io garancije da ne}e biti uhap{en prlikom dolaska, te je tra`io da iskaz da prisustvu advokata zbog “realne mogu}nosti da se izlo`i samooptu`ivanju”.
DOPRINOS RAZVOJU DEMOKRATIJEKarad i} je navode o zlo~inima
Sarajevu poku{ao osporiti i svjedo~enje biv{eg ministra odbrane Srbije i Crne GoPrvoslava Davini}a koji je, tvrdi, dok radio u UN-u u New Yorku, ~uo oneimenovanog gr~kog kolege da odgovornost za drugi masakr na Marklama preba~ena na Srbe iz “politi~kih razl
ga”. Tu`ila{tvo ga je podsjetilo na brojn
36
HAAG
Me|u svjedocima se na{ao i “profesorknji`evnosti iz Srpca”Milo{ Milin~i} koji jetokom rata bio predsjednik op}inskog SDS-a,potom predsjednik Skup{tine op}ine, a kas-nije i Kriznog {taba. On je formiranje SDS-anazvao “doprinosom razvoju demokrati-
je”, a za Karad`i}a je rekao da je njegovgovor sa osniva~kog skupa SDS-a u Srpcuod 31. augusta 1990. godine “lektirademokratije” dodaju}i kako ga je posebnoodu{evila misao iz tog govora da je “livadanajljep{a kad je {arena”.
PROFESOR-SVJEDOK
Karadžićeva lektira demokratije
SLOBODN BOSN I 13.3.201
ZBUNJEN I OSUÐEN: Radoslav Brđanin, koji je osuđenna 30 godina zatvora, po dolasku u sudnicu ustvrdio j
kako “u svjetlu najnovijih standarda” Tribunala zapravon i ne zna zašto je osuđen
NEPOUZDAN SVJEDOK Mi}o Stani{i}
POKAJNIK Momir Nikoli}
SVJEDO^ENJE IZA ZATVORENIH VRATA Ljubi{a Beara
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 37/68
istrage koje ukazuju da krivicu snosi VRS,kao i na ~injenicu da je granata koja je pala28. augusta 1995. godine na Markale nasebi imala oznake fabrike Kru{ik iz
Valjeva. Davini} je odgovorio da to nijeznao, ali je dodao kako i Al Kaida ponekadkoristil municiju proizvedenu u SAD-u.
Svjedo~io je i Mom~ilo Kraji{nik,osu|en na 20 godina zatvora, koji je zajed-no sa Karad`i}em poku{ao ubijediti Vije}eu njihovu mirovnu misiju, te rekav{i kakoim nije bila namjera da pobijede “kom{ije”,ve} samo da na teritoriji BiH stvore srpsku“konstitutivnu jedinicu”, te da nikada nisu`eljeli izbrisati granicu na Drini premaSrbiji, ve} je samo u~initi “propusnom, ba{kao {to su to danas granice u Europskojuniji”.
Tu`ila{tvo je u sudnici tokom ovogsvjedo~enja pro~italo i dio iz Mladi}evogdnevnika iz maja 1995. godine u kojemovaj citira Slobodna Milo{evi}a koji zaKraji{nika ka`e da je “normalan a glup”, aza Karad`i}a da je “nenormalan”. Kraji{nik
je izrazio sumnju da se Milo{evi} takoizrazio, te je rekao kako vjeruje “da jeMladi} tu malo dodao”. Tu`ilac je tako|er
podsjetio da je Kraji{nik prije ozna~en kaosvjedok “veoma niskog kredibiliteta”.
Kraji{nik je tokom svjedo~enja rekao i
da su on i Karad`i} autori dokumenta podnazivom “[est strate{kih ciljeva” kojima jedefinisana zami{ljena teritorija bosanskihSrba sa Posavinom, Podrinjem, dijelom
Sarajeva, izlazom na more i granicama na Neretvi i Uni, a bez granice na Drini, ali jeda se radilo isklju~ivo o politi~kim ciljevi-ma i bez naloga vojsci da se toga pridr`ava.
Svjedo~io je i biv{i {ef Kriznog {tabaAutonomne regije Krajina R adoslavBr|anin, koji je osu|en na 30 godina zatvo-ra. Po dolasku u sudnicu ustvrdio je kako “usvjetlu najnovijih standarda” Tribunalazapravo on i ne zna za{to je osu|en. Zazlo~ine su, po njemu, odgovorni samolokalni mo}nici i direktni po~inioci, anikako njihovi nadre|eni, kako sugeri{uneke od posljednjih Tribunalovih presuda.
Tu`ila{tvo ga je podsjetilo na neke odgovora koje je dr`ao tokom rata,uklju~uju}i onaj iz augusta 1994. godine uBanjoj Luci kada ka`e da Srbi imajuobavezu da “sto godina bri{u cipele odpogani nekrsta koji one~isti{e na{u zemlju”te zagovara ogra|ivanje glavnog banja-lu~kog trga bodljikavom `icom da nanjemu vi{e ne bi mogli da se {ire “nepri-jatelji Srba”. Br|anin je rekao da je takvuizjavu dao u atmosferi straha i poja~anihemocija, a da danas, hladne glave, priznaje
da mu “ne slu`e na ~ast”.Ratni ministar informisanja na Palama
Karad`i}ev blizak prijatelj Miroslav Tohosvjedo~io je kako se u Srebrenici u ju
1995. godine nije dogodio zlo~in {irrazmjera, nego se radi o propagandnoj kam
panji zapadnih medija. Tu`ila{tvo ga napomenulo da je on osoba koja {iri la`i Srebrenici, te su mu pro~itali dijelove intervjua koji je dao i u kojem ka`e da j3.000 mrtvih Srebreni~ana “ustalo dglasa” na izborima u Tuzli i da je 1.20Bo{njaka u julu 1995. godine prebjeglo Srbiju pa u “tre}e zemlje”, a vode se na sr
breni~kim spiskovima likvidiranih. Tako| je rekao da civilna ode}a na ubijenima nijdokaz da nisu bili borci, te da on ima sananja da je jedinicama Armije BiH Indonezije stizala sportska oprema u kojsu ratovali. Toholj je pak pojasnio da se tim rije~ima ne krije negiranju zlo~innego zahtjev da se utvrdi svaka srebreni~k`rtva imenom i prezimenom.
Toholj je rekao i da Karad`i}a cijeni ka“pesnika i lekara”. Tu`ila{tvo ga je posjetilo da je zbog te bliskosti uni{tavadokaze koji bi mogli inkriminisaKarad`i}a, te da je sau~estvovao u brisanjarhive Srpske radio-televizije ~iji je diretor bio.
Iskaz u odbranu prvog predsjednika RS
dao je i Milorad Dodik koji je krivicu za svlo{e u BiH prebacio na Aliju Izetbegovi}OHR i Tu`ila{tvo u Haagu, rekav{i da su SDS i optu`eni zalagali za mir. Tu`ila{tv
je podsjetio Dodika da je na sjedniRegionalne skup{tine 12. januara 2001. Banjoj Luci optu`io SDS rekav{i da su po
pokroviteljstvom ove partije po~injezlo~ini i zbog kojih bi mnogi rukovodioSDS mogli odgovarati pred Ha{kim tr
bunalom. Dodik nije osporio da je rekao, ali je rekao da je to bilo vrijemtranzicije vlasti i politi~ke borbe, a “polti~ki govor ne mora biti zasnovan n
~injenicama”.
KARAD@I] I NJEGOVI SVJEDOC
Zanimljivo je bilo svjedo~enje MihajlaOrlovi}a, koji je tokom rata radio za Radio Sanski Most , a danas je novinar RTRS-a.Orlovi} se tokom svjedo~enja odrekao svojihizvje{taja i tekstova koje je objavljivao tokomrata rekav{i da je sve to bilo u “vrijeme pro-pagande”, dodav{i da su urednici masovnoprepravljali ono {to su novinari pisali.Tu`ila{tvo je ~italo neke od Orlovi}evih tek-
stova iz rata u kojima pi{e o “oblacimacrnih slutnji” i novom genocidu koji }e sedesiti Srbima, u kojima mirovne pregovorenaziva “mirovnja~kim spla~inama” sa cil-
jem “umrtvljavanja srpskog naroda”, dokpojedine Bo{njake intelektualce opisuje kao“debele i nalik na bundevu” i “boginjave”.“Sve {to sam objavio tokom rata je podznakom pitanja”, rekao je.
RADOVANOV NOVINAR
Vrijeme propagande
13.3.2014. I SLOBODN BOSN
NE ZNA ZA[TOJE OSU\ENRadoslav Br|anin
ISKAZ UZ ADVOKATA Tomislav Kova~
F o t o : M a r i o I l i ~ i }
POLITI^KI GOVORU SUDNICMilorad Dod
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 38/68
Zahtjev Kluba poslanika Savezanezavisnih socijaldemokrata daMinistarstvo rada i bora~ko-inv-alidske za{tite RS-a objavi podatkeo u~e{}u u ratu svih poslanika
osmog saziva Narodne skup{tine RepublikeSrpske mogao bi se toj stranci vratiti kao
bumerang. Opozicija, prema najavama, spre-ma odgovor na zahtjev SNSD-a za izja{nja-vanje o ratnoj pro{losti poslanika.
To, prema njima, zna~i da bi, kada seutvrde podaci o u~e{}u u ratu narodnih
poslanika, upravo u SNSD-u mogli da seuhvate za glavu, naro~ito zato {to je opozi-cija tokom vikenda najavila kontramjere i
nove zahtjeve za provjere ratne pro{losti.Klub SNSD-a je, u petak, taj zahtjevuputio u formi poslani~kog pitanja, ali ukratkom saop{tenju nisu navedeni razloziza ovu inicijativu. Zvani~nici ove stranke
pri~u ostavljaju za period kada podaci buduobjavljeni. Po mi{ljenju upu}enih, ovo je
jedan vid odgovora na galamu koja se podigla u javnosti nakon objavljivanjainformacije da je visoki funkcioner banj-alu~kog SNSD-a i generalni sekretar ovestranke Zoran Novakovi} tokom rata bio
pripadnik hrvatske vojske.Opozicija u RS-u je informaciju o nje-
govom u~e{}u u Hrvatskoj vojsci iskoristilada optu`i vladaju}i SNSD kako srpske borcekoji protestuju naziva stranim pla}enicimadok u vlastitim redovima ima pripadnika“Zengi”. Novakovi} je demantovao da je bioi u jednoj drugoj vojsci, osim u VRS, a onda
je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u peta k iz javio da je ovaj funkcio ner banjalu~ke Gradske uprave u spornom (rat-nom) periodu boravio u Sloveniji.
DODIK NA BRANIKU IMOVINE Nakon pokretanja inicijative SNSD-a o
istra`ivanju ratne pro{losti poslanika, o~ekuje
SLOBODN BOSN I 13.3.20138
OBE]ANJE LUDOM RATOVANJE
Pi{e: MIRHA DEDI]
Inicijativa SNSD-a da se objelodane podaci o učešću u ratu svih poslanikaNarodne skupštine RS-a mogla bio se ovoj stranci, prema mišljenju predstavnikaopozicije, obiti o glavu; Slobodna Bosna otkriva ratnu prošlost čelnih političara uRS-u, Milorada Dodika, Nebojše Radmanovića, Igora Radojičića, Nikole Špirića,
Dragana Čavića, Mladena Bosića, Petra Ðokića i Marka Pavića
“SB” ISTRA@UJE RATNI “PUT“LIDERA REPUBLIKE SRPSKE
RATNI PUT PREDSJEDNIKA RS-aMilorad Dodik tokom rata u BiH imao je firmu
u Beogradu i aktivno se bavio {vercomcigareta, zbog ~ega je i prozvan “Mile Ronhil”
RATNI PUT PREDSJEDNIKA RS-aMilorad Dodik tokom rata u BiH imao je firmu
u Beogradu i aktivno se bavio {vercomcigareta, zbog ~ega je i prozvan “Mile Ronhil”
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 39/68
se da nadle`no ministarstvo uskoro dostaviodgovore na ova pitanja. Me|utim, moglo bise dogoditi da u ovu instituciju uskoro stigne
jo{ jedan zahtjev. Poslanik NDP-a Dragan^avi} najavio je da }e zatra`iti da se objaviratni sta` predsjednika RS-a MiloradaDodika, srpskog ~lana Predsedni{tva BiHNeboj{e Radmanovi}a, kao i ministra finansi-
ja i trezora BiH Nikole [piri}a.“Zatra`i}u i da se utvrdi ko je od
izabranih visokih funkcionera u RepubliciSrpskoj, u Narodnoj skup{tini RepublikeSrpske i Parlamentu BiH cijeli rat proveo uBeogradu, ili van RS-a”, rekao je ^avi}.
[ef Kluba poslanika PDP-a Zoran \eri}tvrdi da oni koji pote`u pitanje ratne
pro{losti poslanika o~igledno imaju najve}i problem sa tim periodom.
“Dobro je poznato ko je u~estvovao uratu i ko je stvarao Republiku Srpsku, a koje, s druge strane, za to vrijeme bio uBeogradu, ili inostranstvu. Tra iti te infor-macije nakon 20 godina je degutantno, ali i
razumljivo s njihove strane s obzirom naslu~aj koji privla~i pa`nju javnosti ovihdana. Samo, pla{im se da bi taj zahtjevmogao upravo SNSD-u da se obije o glavui da bi mogao da za`ali {to je uop{tepokrenuo to pitanje. PDP nema nikakavproblem s tim”, ka`e \eri}.
Na{ list prvi put otkriva “ratni put”Milorada Dodika, Neboj{e Radmanovi}a,Igora Radoji~i}a, Dragana ^avi}a, MladenaBosi}a, Petra \oki}a i Marka Pavi}a.
U Banjoj Luci kroz {alu znaju re}i da je prije rata zbog osoba poput Milorada Dodikai postojala emisija Znanje imanje . Njegova
karijera i{la je od prvaka na takmi~enjutraktorista, mladog komunisti~kog pred-sjednika IO op{tine, uspje{nog biznismena,
propalog fabrikanta namje{taja, poslanikaAnte Markovi}a u Skup{tini BiH, pa dorespektabilnog {vercera akcizne robe.
Na po~etku rata Dodik je obukao uni-formu vojnog policajca. Iako se hvali{e da
je bio pripadnik Vojske RS-a, njegovi ratniza{titnici, generali Momir Tali} i Bo{koKele~evi}, samo su ga formalno rasporediliu jedinicu Vojne policije, koja je bila sta-cionirana na Aerodromu “Mahovljani“ kodBanje Luke, ali se Dodik nikada nije
pojavio na ratnom zadatku.
Kada je Vojska RS-a konfiskovala sva
motorna vozila, pa i Dodikove traktore, onodlazi u Beograd gdje otvara fabrikunamje{taja. Na Pan~eva~kom putu, kodBeograda, imao je firmu za proizvodnjunamje{taja, du{eka i jorgana, a takvu jeimao i u Lakta{ima pod imenom Igokea .Izlagao je na dva Beogradska sajma, afirma je nakon dvije godine propala. Od1993. godine Dodik, kao direktor PP“Igokea” Lakta{i, aktivno se bavio {vercomcigareta iz Srbije u RS-u zbog ~ega i dobijanadimak “Mile Ronhill”. Postoji dokumentkoji je dokazuje da su krajem 1994. godineDodiku na granici zaplijenjena ~etiri {lepe-
ra {vercovanih cigareta.Isto se desilo i u aprilu 1994. godine,kada je Dodik u RS, iz Makedonije prekoSrbije, uvezao 18 tona cigareta Partner iVek . Rije~ je o dva {lepera koja su muoduzeta, na {ta se Dodik `alio. Istragom jeutvr|eno da je Dodik cigarete kupio odMakedonija tabaka , a onda ih preko firme
p.p. SWISSAR iz Beograda dovezao doslobodne carinske zone u Novom Sadu,gdje je zamijenio papire i cigarete je
preuzela “Igokea“. Nakon {to su muoduzete cigarete, Dodik se `alio da jeizvr{eno dvostruko oporezivanje, ali je
Finansijska policija RS-a utvrdila da Dodik
ne govori istinu i da je stvarni uvoznik cig
reta “Igokea“. U to vrijeme Dodikova firmimala je kancelariju u beogradskom hoteInterkontinental , a upu}eni tvrde da jnovac od {verca cigareta Dodik mjervagom. Tokom rata Dodik je bio dosljednopozicija R adovanu Karad`i}u, predsjeniku SDS-a, i glasao je za sve mirovn
planove koje opozicija odbacila.Dodik je zavr{etak rata do~ekao ka
ugledni privrednik i politi~ar, a po osnovu~e{}a u ratu, kao narodni poslanik, dob
je benificirani radni sta`.
IGOR RADOJI^I] ^ITAV
RAT PROVEO U ROVUIgor Radoji~i} do rata nije uspio dizgradi zna~ajnu politi~ku karijeru, kao njegov politi~ki patron Neboj{a Ramanovi}. Rat je do~ekao kao diplomiraelektroin`injer. U ratu, od septembra 199godine (na frontu u Hrvatskoj) do 2decembra 1995. godine, proveo je ~etigodine, tri mjeseca i {est dana. To isti~e kagod se potegne pitanja ko je ve}i patriome|u politi~arima RS-a.
“Nije to bila uzaludna borba, vegra|anski rat u kojem smo se borili dostanemo na ovim prostorima. Ja tako
do`ivljavam. Po~etak je bio prili~no ko
13.3.2014. I SLOBODN BOSN 3
[TA SI RADIO U RATU, TATA
Dodik tokom rata {vercovao iz Beograda,Neboj{a Radmanovi} bio glavni obavje{tajac Prvog
kraji{kog korpusa, Radoji~i} iz rata iza{ao kao kapetanu rezervi, ^avi} ratovao u rovu na Vla{i}u, Ivani}a niko
nije mogao natjerati na rati{te
OBAVJE[TAJNO-BEZBJEDNOSNI RADNeboj{a Radmanovi}, kao {kolovani obavje{tajac, ratni sta` stekao je u komandi Prvogkraji{kog korpusa
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 40/68
fuzan. Vojska je jo{ bila JNA, bio sam reze-rvista i sje}am se da sam kao mlad oficir,jer sam bio komandir jedinice, imao dostapitanja od rezervista — {ta je cilj? U prvommomentu kada se Jugoslavija raspadala, aJNA jo{ postojala, bila je taktika kreni-stani. Nedostajalo je puno ciljeva i bilo jemnogo propagandnih vojnih, a pogotovopoliti~kih poteza”, kazao je u jednom inter-vjuu. Radoji~i} je iz rata iza{ao kao kapetanu rezervi.
Neboj{a Radmanovi}, srpski ~lanPredsjedni{tva BiH, prije rata bio jearhivar i visokopozicionirani komunista.^lanstvo u banjalu~kom komitetu omo-gu}ilo mu je da se sa partijskim drugovimarotira na jednoj od direktorskih pozicija — Glasa , SIZ-a kulture, Pozori{ta, dok nijezavr{io u arhivu Bosanske Krajine. Kao sinudba{a ostao je vjeran porodi~noj tradiciji,
pa je u Pan~evu zavr{io obavje{tajnu {kolukoja mu je kasnije pomogla da “vlada izsjene”.
Pripadnost obavje{tajno-bezbjednosnimstrukturama Radmanovi}u je omogu}ila daratni sta` stekne u kancelarijama komandePrvog kraji{kog korpusa. Poslovi koje jeradio i danas su tajna, ali je bilo poznato da
je imao veze sa tada{njim Press centromkorpusa. Po osnivanju Socijalisti~ke partijeu RS-u (stranci-k}erci Milo{evi}eve SPS),kao iskusnom kadru povjereno mu je daunutar partije vodi obavje{tajno-bezbjed-nosni sektor. Od svih tada{njih politi~ara izSPS-a naj~e{}e se sastajao sa SlobodanomMilo{evi}em. Nakon Dejtona istori~ar Radmanovi} vratio se u Arhiv RS-a. Poslije
prvih poslijeratnih izbora i pobjede socijal-ista u Banjoj Luci postao je predsjednik IOSO Banja Luka, gdje je ponovo vladao izsjene punih {est godina. Radmanovi} 2000.
staje na ~elo Demokratske socijalisti~ke partije, koja je nastala podjelom na frakcijeSocijalisti~ke partije RS-a. ^uveni DSP sedvije godine kasnije pripojio DodikovomSNSD-u.
Nikola [piri}, aktuelni ministrar finan-sija i trezora BiH, rekorder je po brojustranaka u kojima je bio aktivan. Osnovao
je Demokratsku stranku za Banjaluku i
Krajinu nakon {to je promijenio nekolikostrana~kih dresova - od reformista, prekoradikala, do SDS-a, a od 2002. godine je~lan SNSD-a. Tokom rata [piri} je bio ~lan
Srpske radikalne stranke, gdje je bio presjednik Izvr{nog odbora, sve do kraja razagovarao je Veliku Srbiju ~ije su graniKarlovac- Karlobag- Virovitica.
Petar \oki}, predsjednik Socijalista RS-koji je zavr{io policijsku {kolu, prije raradio je u CJB Tuzla, odjel u Br~kom. Kanepokolebljivi ljevi~ar 1991. godine posta
je predsjednik SDP-a Br~ko. Na toj funkc
ji bio je sve do 1992. godine. U maju isgodine je mobilisan i do januara 199godine do novembra 1994. godine imao jradnu obavezu u op{tini Br~ko, kao pov
SLOBODN BOSN I 13.3.20140
OBE]ANJE LUDOM RATOVANJE
SRBIJA DO TOKIJANikola [piri}, kao zagri`eni radikal, tokom rata u BiH zagovarao je Veliku Srbiju
IZ FABRIKE DUHANA U ROV
Dragan ^avi} ~itav rat proveo u rovu na Vla{i}u
NI MLADI] GA NIJEMOGAO NATJERATI U ROV Ratni raspored Mladena Ivani}a bio je u
Regionalnom {tabu Civilne za{tite
NI MLADI] GA NIJEMOGAO NATJERATI U ROV Ratni raspored Mladena Ivani}a bio je u
Regionalnom {tabu Civilne za{tite
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 41/68
erenik za izbjegla i raseljena lica. Oddecembra 1994. godine do jula 1996.obavljao je du`nost u tada{njem Kom-eserijatu za izbjegla i raseljena lica RS-a.
Nakon rata bio je predsjednik OO SP-aBr~ko. U Narodnoj skup{tini RS-a bio je
poslanik u periodu od 1997. godine do2002., s tim da je od 1998. godine do 2000.
bio predsjedavaju}i Narodne skup{tine RS-a.Aktuelni je ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite, iako je pravosna`noosu|en zbog poslovne prevare.
Mladen Bosi} prije rata bio je glavni
in`injer za razvoj u Tvornici akumulatoraTesla u Br~kom, a potom i komercijalnidirektor preduze}a Staklomont iz Br~kog.Bosi} je rat proveo u Br~kom. Od maja doseptembra 1992. godine bio je vojnik Gradskog bataljona, a zatim prelazi na radnu obavezu u Elektrodistribuciju , kao
jedini elektroin`injer. Kraj rata je do~ekaokao direktor PTT-a u Br~kom., na toj pozi-ciji je bio sve 1998. godine kada je imeno-van za direktora RJ Telekoma u Br~kom.Od 2000. do 2001. godine bio je zamjenik ministra inostranih poslova BiH, a nakontoga, do 2004. godine, ambasador u
Sloveniji. Po povratku u BiH ponovo posta- je direktor RJ Telekom u Br~kom.
DRAGAN ^AVI]RAT PROVEO U ROVU
Mladen Ivani} cijeli rat proveo je uBanjoj Luci, rade}i kao univerzitetski pro-fesor. Predavao je i na Ekonomskom fakul-tetu na Palama. U Banjoj Luci je bio i ~lanRegionalnog {taba Civilne za{tite. Krajemrata osnovao je Srpski intelektualni forum.
Nakon rata odbio je ponudu BiljanePlav{i} da bude premijer. PDP je osnovao1999. godine i njen je prvi i jedini predsjed-
nik. U periodu od 2001. do 2003. godine
bio je premijer RS-a, a zatim ~etiri godinministar inostranih poslova BiH.
Dragana ^avi}a, predsjednika Demkratske partije, rat je zatekao na mjeskomercijalnog direktora Fabrike duhanu Banjoj Luci. Jedan je od rijetkih polti~ara iz RS-a koji je cijeli rat proveo rovu i to na Vla{i}u. Zavr{etak rata
do~ekao na radnoj obavezi u Fabriduhana i me|u Socijalistima @ivkRadi{i}a. Me|utim, u socijalistima zadr`ao jo{ kra}e nego u rovu. ^lan SDSa postao je 1997. godine. Nedugo potoizabran je za predsjednika RS-a i na tfunkciji ostao do 2004. godine. U januar2009. godine osniva Demokratsku part
ju, a na izborima 2010. godine postaj poslanik NS RS-a. U SDS-u mu nikadnisu oprostili {to je premijerski mand2006. godine prepustio Miloradu Dodikiako je za argument imao volju palametarne ve}ine. Danas su najve}i op
nenti.
[TA SI RADIO U RATU, TATA
Marko Pavi}, predsjednik DNS-a ivje~iti gradona~elnik Prijedora, kako jerekao u jednom od intervjua, nikad nerazgovara o pro{losti jer je „okrenutbudu}nosti“. Vjerovatno je zbog ani-moziteta prema minulim vremenima nje-gova biografija puna rupa. Informacije otome ~ime se Pavi} bavio tokom ratapoprili~no su mutne.
Rat je do~ekao kao direktor PTT-aPrijedor. Mobilisan je i prvu polovinu rataproveo kao pripadnik 43. motorizovanebrigade. Brzo je postao {ef DB-a za prije-
dorsku regiju, a kako je iz ovog kraja dolazioi {ef DB-a Du{ko Zgonjanin, obavje{tajneslu`be u ovom kraju bile su izuzetno jake.Kasnije su one odigrale klju~nu ulogu uplaniranju i izvo|enju etni~kog ~i{}enja,formiranju i upravljanju paravojnim formacija-ma i kriznim {tabovima.
Pavi} je, prema nezvani~nim informa-cijama, bio najzna~ajniji i najbitniji kadarslu`be Dr`avne bezbjednosti RS-a i Vojneobavje{tajne slu`be na prostoru prije-dorske regije. Ozna~en je i kao glavnikoordinator u protjerivanju civilnogstanovni{tva, odvo|enju civilnog
stanovni{tva u logore smrti u op{tiniPrijedor.Kraj rata Pavi} je do~ekao u Petoj
kozarskoj brigadi koja je “branila” Br~ko i
Prijedor. Ve} na prvim izborima Pavi} jeupao u politiku postav{i narodni poslanik.Bio je ministar unutra{njih poslova u vri-
jeme sukoba Biljane Plav{i} i SDS-a,zatim ministar saobra}aja i veza i ponovonarodni poslanik. Gradona~elnik je
Prijedora u tre}em mandatu. Njegovnajve}i politi~ki kapital je to {to ga Dodikradije vidi kao saradnika nego kao pro-tivnika.
PLANER GENOCIDA
Marko Pavić, lider DNS-a, tokomrata bio prvi bezbjednjak ioperativac u prijedorskoj regiji
13.3.2014. I SLOBODN BOSN
UDBA KAO SUDBAMarko Pavi} u ratu je bio {ef DB-a zaprijedorsku regiju
\OKI] U ZALE\INIPetar \oki} se u ratu nalazio na mjestu
povjerenika za izbjegla i raseljena lica
NA LINIJI ODBRANE RS-aRadoji~i} u ratu dobio ~in rezervnog kapetana
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 42/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 43/68
specijalizanta, koji godi{nje obave oko14.000 biopsija. Činjenica je da u Bosni iHercegovini generalno nedostaje ljekaraove specijalnosti - u cijeloj dr`avi trenutnoima samo oko 30 patologa. Me|utim, na{izvor iz KCUS-a tvrdi da je zaklju~ivanjeugovora sa Mojom klinikom od samog
po~etka bilo neopravdano, te da je dvojcuTalirevi}-Gavrankapetanovi} jedini cilj bioizvu}i {to vi{e novca od kantonalnog
Zavoda zdravstvenog osiguranja.“Za razliku od patologa koji rade na
KCUS-u za fiksnu platu, Talirevi}evipatolozi pla}aju se po jedinici usluge. Jo{dok je bio direktor KCUS-a, FarisGavrankapetanovi} nije dozvoljavao da se
za ove usluge sklopi ugovor saMedicinskim fakultetom, {to bi bio logi~anput s obzirom da i bolnica pripadaSarajevskom univerzitetu. Ali, u tomslu~aju se ne bi mogli ‘taliti’ za pare“, ka`ena{ sagovornik i dodaje: “Naru~eni tekstovikoji su u to vrijeme objavljivani u Avazu
bili su puni neta~nih navoda. Istina je daima puno posla, ali nije ta~no da se nalazitoliko dugo ~ekaju. Kada se po{alje uzorak
tkiva pacijenta sa sumnjom na malignooboljenje, nalaz bude gotov za manje od 48sati.“
Za pru`ene usluge patohistologije icitolo{kih pregleda, samo u periodu od
januara do decembra pro{le godine
Talirevi} je od Zavoda naplatio 801.35KM. Gotovo nevjerovatno zvu~i podatada je od ukupno pla}enih sredstava za sv
privatne poliklinike (ima ih dvanaest) kosu imale ugovor sa ZZO KS, Mojoj kliniupla}eno pomenutih 801.350 KM, a svimostalima zajedno samo 150.420 KM! NTalirevi}u ni to nije bilo dovoljno, pa je
periodu od marta do decembra pro{godine Zavodu fakturisao usluge za 2.78
pacijenata, {to je za 685 pacijenata vi{e ougovorenog broja. Po tom osnovu Talirevsada od ZZO potra`uje dodatnih 403.32KM, a simptomati~no je da je samo
posljednja dva mjeseca pro{le godinfakturisano prakti~no 50% iznosa do tad
pla}enog za 2013. godinu.Upravni odbor ZZO Kantona Sarajev
na ~elu sa Esedom Radelja{em je nsjednici odr`anoj u oktobru pro{le godinstavio van snage sve ugovore sa privatniklinikama koji su zaklju~eni bez prethodnsaglasnosti UO. Tu spadaju poliklinike ATawil, Eurofarm, dr. Kelle Fauzi, dr. JeliMedichol, Atrijum, dr. Mehmedba{iPoliklinika Sunce ... Me|utim, mjesec dankasnije, bez ikakvog valjanog razloga obrazlo`enja, UO Zavoda donosi odluku dse vrati na snagu samo ugovor sa Mojoklinikom, dok su ostali ugovori i dalje vasnage. Odlukom Upravnog odbora ssjednice odr`ane 30. januara ove godinTalirevi}evoj klinici odobreno je pla}an403.000 KM, plus dodatnih 200.00maraka iz bud`eta za ovu godinu, iako je nsnazi privremeno finansiranje. Svemovome treba dodati i da Zavod Klini~ko
centru Univerziteta u Sarajevu svako
13.3.2014. I SLOBODN BOSN 4
LEGALNI ZDRAVSTVENI KRIMINA
Kako je dr. Emir Talirevi} od ZZO Kantona Sarajevo urekordnom roku izvukao stotine hiljada maraka
UZ MALU POMO] PRIJATELJA Biv{i direktor dr. Faris Gavrankapetanovi} i predsjednik Upravnog odbora Zavoda Esed Radelja{
RADELJA[EVA BLISKA SARADNICA Direktorica Op}e bolnice “Prim. dr. AbdulahNaka{“ Sebija Seka Izetbegovi}
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 44/68
SLOBODN BOSN I 13.3.20144
MOJA MALA KLINIKA
Dr. Emir Talirevi} poslao jenam je e-mail u kojem reagirana izjave novoizabranogdirektora ZZO KS, KenanaCrnki}a, koje je Crnki} dao upro{losedmi~nom intervjuu zana{ magazin. Podsjetimo, napitanje {ta je sa ugovorimakoje Zavod ima sa privatnimklinikama, Crnki} je odgovorio:“Upravni odbor ZZO KantonaSarajevo je na sjedniciodr`anoj u oktobru pro{legodine van snage stavio sveugovore koji su do tada bilizaklju~eni bez odobrenja UO.To su prakti~no ugovori sasvim privatnim zdravstvenimustanovama, ali nakon toga jena slijede}oj sjednici Upravniodbor van snage stavioponi{tenje ugovora koji jesklopljen sa privatnom Mojom klinikom , a ti~e sepatohistolo{kih nalaza. Neznam za{to je tako ura|eno jertada nisam bio na mjestudirektora. Kao {to je poznato,u posljednje dvije godine Moja
klinika radi patohistolo{kenalaze za potrebe KCUS-a. Pomom mi{ljenju, to je van svakepameti, jer unutar tran{e kojase prebacuje KCUS-u i Op}ojbolnici postoji dio sredstavanamijenjen za patohistologiju iKlini~ki centar je du`an pozakonu imati odjel zapatohistologiju. Ako ga nema,neka pravi ugovore saprivatnim klinikama, ali za{to biZavod to finansirao? Dok sam
ja ovdje, ZZO ne}e vi{e
finansirati takve stvari. Ivjerujte mi da sada trpimtopovske udare zbog toga, alito je moja odluka i ne `elimpodr`avati ne{to {to jenezakonito.“
U svom reagiranju dr.Talirevi} izme|u ostalog navodida je Moja klinika prvi ugovorza pru`anje patohistolo{kihusluga potpisala u avgustu2011. i to ne sa Zavodom,nego sa KCUS-om, “a nakonizja{njavanja kolegija ove
ustanove o potrebi skra}ivanjaperioda ~ekanja napatohistolo{ke nalaze“ (i tada
je direktor KCUS-a bio FarisGavrankapetanovi}, op.a.).
“Upravni odbor ZZOKS jepomenuti ugovor (sa Mojom klinikom ) vratio na snagu izvrlo jednostavnog razloga a to
je da Op{ta bolnica Prim.dr.
Abdulah Naka{ odoktobra 2010. nemastalno uposlenogpatologa te jeizdavanjepatohistolo{kihnalaza u ovojustanovi nemogu}ebez potpisanogugovora isaradnjom savanjskomustanovom koja jeregistrovana zaizdavanje ovog tipanalaza. Pored toga,Zavod za za{titu`ena i materinstvatako|er nema nitisu ikada imalipatologa u radnomodnosu {to ihtako|e tjera napotpisivanjeugovora savanjskom ku}om zapru`anje ovog tipausluga. Bez ovihugovora, bilo kakav
operativni tretman unavedenimustanovama nijemogu} kao nizakonski dopustiv(^lan 102. Zakonao zdravstvenojza{titi FBiH, 2010.godina)“, pi{eTalirevi}. “Nadalje,gospodin Crnki}navodi da ’on nezna za{to je to takoura|eno (misle}i na
produ`enje ugovorasa Mojom klinikom kao jedinomregistrovanomustanovom za
pru`anje patohistolo{kihanaliza u Kantonu Sarajevopored KCU op.a.)’, iako je nasjednici Upravnog odbora ZZOKS odr`anoj 30.01.2014.godine, a kojoj je u svojstvuv.d. direktora prisustvovao,
jednoglasno odobrenoprodu`enje istog ugovora
imaju}i u vidu zna~aj oveusluge za pacijente u KantonuSarajevo, o ~emu postoji istenogram kao i odluka koju jegospodin Crnki} li~no ipotpisao.“
Talirevi} dodaje da
Crnki}ev intervju otvara pitanje“za{to se vr{i segregacijapacijenata u Kantonu Sarajevona na~in da osiguranici ZZOKS patohistolo{ke nalaze uOp{toj bolnici Prim.dr. AbdulahNaka{ i Zavodu za za{titu`ena dobijaju u roku od 48sati, dok se toleri{evi{emjese~no ~ekanje istih uKCUS-u“.
“Iz kojeg razloga ZZOKantona Sarajevo ne nudisvojim osiguranicima najbolju,najbr`u i najjeftiniju uslugu koja
je u ponudi? Za{to se Klini~kicentar Univerziteta ne rasteretianaliza manjih i benignihoboljenja koja im oduzimajuvrijeme pri analizama punoozbiljnjih stanja, a spadaju univo sekundarne zdravstveneza{tite?“, pita Talirevi} i dodaje:“Kao potvrdu sveganavedenog, prila`em Vamsamo dva od mno{tva dopisa itranskripta kojima
raspola`emo. Iz prvog jevidljivo da su pacijentice naKlinici za ginekologiju iaku{erstvo ~ekale nalaze preko~etiri mjeseca do trenutka kadase PZU Moja klinika uklju~ila urad i pomogla, jako kvalitetnimali preoptere}enim, kolegamasa Klini~kog centra da uhvateritam sa ovim enormnimobimom posla. U drugom se
jasno navodi da je rukovodstvoKlini~kog centra Univerziteta,preoptere}eno poslom, i za ovu
(2014.) godinu tra ilo pomo} uvidu izrade 3.000 biopsija te1.000 citolo{kih pretraga. Li~nosmatram da Klini~ki centarUniverziteta treba dobiti svakupodr{ku za maksimalnokvalitetno djelovanje, a neuslovljavati pomo} zaobavljanje patohistolo{kihpretraga ukidanjem tran{e, kojau biti i nije odobrena u ciljupokrivanja svih tro{kova ovihanaliza ve} samo jednog,manjeg, dijela.“
TALIREVI] O IZJAVAMA DR. KENANA CRNKI]A
“Crnkić je lično potpisao produženjeugovora sa Mojom klinikom“
Dokumenti kojenam je poslaodr. Talirevi}
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 45/68
mjeseca posebnom tran{om upla}uje ne{tovi{e od 100.000 KM za patohistolo{keusluge, a paralelno se pla}aju i usluge
patohistologije Op}oj bolnici Prim.dr.Abdulah Naka{ !
Kako saznajemo, interna revizijaZavoda utvrdila je ogroman brojnepravilnosti u vezi sa ugovoromzaklju~enim s Mojom klinikom. Izme|uostalog, tu su isporu~ene fakture za
pacijente koji nisu osiguranici ZZOKS,ogroman broj faktura bez potpisa i pe~ata,nalazi ura|eni suprotno pojedinim~lanovima ugovora, a veliki broj nalaza
potpisali su drugi patolozi a ne ovla{teni patolog dr. Jelena [ehovi}, {to je direktnosuprotno ~lanu 7. Ugovora. Tako|er,
postoje indicije da su cijene pru`enih ifakturisanih usluga Moje klinike dalekoiznad realnih, jer se nerijetko (bezopravdanja) primjenjuje ogroman brojtakozvanih bojenja, {to zahtijeva skupereagense. Teoretski, ukoliko Zavod u ovoj
godini nastavi realizaciju ugovora saMojom klinikom, ukupan iznos pla}anjamogao bi pre}i i pet miliona KM godi{nje.
RADON^I] U ”SUKOBU INTERESA“Prostorije Moje klinike ina~e se nalaze
u Avazovom tornju, a Emir Talirevi} jedan je od privatnih ljekara predsjednika SBB-ai ministra sigurnosti BiH FahrudinaRadon~i}a. Poseban tretman koji Moja klinika ve} pune dvije godine u`iva odstrane uprave ZZO-a, kako saznajemo,izazvao je ogor~enje kod Radon~i}evog
bliskog prijatelja i Talirevi}evog kolege dr.
Mirsada \uguma, vlasnika privatne poliklinike Atrijum, koja je me|u klinika-ma sa kojima je ZZO ugovore stavio vansnage. Navodno je \ugum, koji je ina~e i
predsjednik Udru`enja ljekara privatne prakse Kantona Sarajevo, najavio i tu`bu protiv Zavoda jer su ostale klinike, uodnosu na Talirevi}evu, stavljene u dalekonepovoljniji polo`aj. Tako se usred ovog
sukoba (ni kriv, ni du`an?!) na{ao iFahrudin Radon~i}. Ipak, kako saznajemo,Radon~i} je vi{e naklonjen svom dugogodi-{njem prijatelju \ugumu sa kojim ga, osim
privatnih, ve`u i bliske politi~ke veze.Pored prostora u Avazovom tornju, dr.Talirevi} ima i zakupljen prostor u Op}oj
bolnici Prim.dr. Abdulah Naka{ , sa kojomMoja klinika realizira zajedni~ke projekte i“kobranding“ - {ta god to zna~ilo. Najve}ilobisti za (pre)cijenjene usluge koje pru`aTalirevi}eva klinika su upravo direktoricaOp}e bolnice Sebija Seka Izetbegovi} i
Esed Radelja{, kojeg se gotovo svakodneno mo`e vidjeti u Op}oj bolnici,kabinetu direktorice, gdje zajedno dogvaraju nove projekte koje bi radili s
Talirevi}em. Nezvani~no saznajemo da Federalnuprava policije intenzivno istra`uje ovslu~aj kao jednu od mnogih koruptivnafera koje su se desile u mandatima FarisGavrankapetanovi}a, ali i njegovog prethonika, dugogodi{njeg direktora Zavodzdravstvenog osiguranja Kantona SarajevMahmuta \ape.
13.3.2014. I SLOBODN BOSN 4
LEGALNI ZDRAVSTVENI KRIMINA
Moja banka 2014. godinu zapo~injebogatijom ponudom za jo{ jedan veomaatraktivan proizvod pod nazivom „MOJKREDIT“.
„Moj kredit“ budu}im korisnicimaobezbje|uje iznose do 50.000 KM bez`iranata, sa otplatnim rokovima do 10godina, uz nenamjensku potro{nju i po-sebne uslove.
Zahvaljuju}i uspje{noj saradnji unutar ivan Banke, kreirani novi proizvod „Mojkredit“ predstavlja kombinaciju sa polisom
osiguranja koja za Korisnika kreditadonosi sigurnost u otplati kredita prilikomnastanka nekog od sljede}ih slu~ajeva:nesretan doga|aj (smrt usljed nezgode ilibolesti), invalidnost 50% i vi{e, nezaposle-nost i bolovanje.
Polisa osiguranja, uklju~ena u paket,premostit }e uobi~ajene problemepronala`enja `iranta kod tra`ioca kredita,a Banci olak{ati procedure odobravanjakredita, {to u kona~nici zna~i br`i i sigurnijicjelokupni proces. Nesretni doga|aji na{a
su stvarnost i osiguravaju}a ku}a krozpreuzimanje otplate usljed nastankaosiguranog slu~aja minimizira ovaj,naro~ito ura~unljivi rizik. Za penzionere,koji spadaju u kategoriju stanovni{tva koja
je u nezahvalnom ekonomskom polo`aju,kreirali smo proizvod pod nazivom „MOJKREDIT ZA PENZIONERE“ koji nudimogu}nost odobrenja iznosa do 10.000KM sa otplatnim rokom do 7 godina, {toovom kreditu daje jedinstveno mjesto natr`i{tu.
Moj kredit – Nenamjenski gotovinski kredit bez `iranata
Novi proizvod Moja banka d.d. Sarajevo
PRIVATNI LJEKARI I STRANA^KI SAVEZNICIFahrudin Radon~i} na{ao se u konfliktu izme|u Talirevi}a i dr. Mirsada \uguma
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 46/68
Ro|en u Sarajevu 1949. godine,Dragan S. Stefanovi} je poputdesetina svojih vr{njaka slu{aorock and roll, ne{to malo ~a~kaooko o~evog “Kijev” aparata i
planirao studirati arhitekturu. No, krajem{ezdesetih su se u bosanskohercegova~komglavnom gradu po~ele doga|ati stvari koje}e oblikovati njegov `ivot umjetnikagrafi~kog dizajna: nakon prvih koraka uomladinskoj {tampi dizajn albuma sara-
jevskih bendova ga je vinuo u visine, akruna njegove doma}e karijere bile su
Zimske olimpijske igre u Sarajevu. Ume|uvremenu je obi{ao svijet, radio i sre-tao neke od najva`nijih pojava globalnogshow-businessa i skrasio se u Olimpu -{vicarskoj Laussani. Nedavno je u izdanjusarajevskog Rabica iza{la knjiga“Olimpijsko Sarajevo za nezaborav” koja je
podsjetila kako ne to doba, tako i na radovog iznimnog umjetnika, koji nekolikodecenija nije dao intervju nijednom medijus ovog govornog podru~ja.
Rekonstrukcije sarajevskih sedamde-setih i vremena u kojem je izgledalo da ba{sve {to ima na svijetu, na neki na~in posto-ji i u Sarajevu u svim glavama po~injurazli~ito: nekome sa omotima plo~aZdravka ^oli}a, “Bijelog Dugmeta” iligrupe “Time”, nekom sa enterijerom kafi}a“Davor” na ~ijim su zidovima kao tapetestajala pisma obo`avatelj(ic)a, nekom sanovinama “Spektar” i “Na{i dani”, a onome{to ovo pita jednom reklamom: “[tedidanas {tedi sutra kod Privredne banke, pa}e{ i ti imati lopticu i sanke?” Kako ste‘najodgovorniji’ za vizualno oblikovanje
SLOBODN BOSN I 13.3.20146
PRIZIVANJE “DUHOVA PRO[LOSTI”
Pi{e: AHMED BURI]
DRAGAN S. STEFANOVIĆ, prvoborac modernog grafičkog dizajna u Sarajevu, ali tadašnjoj zajedničkoj državi, autor, često osporavanih, nezaboravnih omota za
albume “Indexa”, “Bijelog dugmeta”, Zdravka Čolića…, koji već trideset godinaživi i radi u Švicarskoj, nakon svih tih godina prvi intervju dao je suradniku “SB”
KAKO SAM GRAFIČKIDIZAJNIRAO “SOCIJALIZAM
SA LJUDSKIM LIKOM”
D R A G A N S T E F A N O V I ]
UMJETNOST, PRIJE SVEGA
Dragan S. Stefanovi}, “odgovoran” zavizualni identitet realnog pop-socijalizma
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 47/68
tog vremena, valja vas upitati je li postojaoozbiljan koncept u stvaranju ne~ega {to jekasnije, mo`da i ne najsretnijom interpre-tacijom, prozvano “sarajevskom pop-rock{kolom” ili “sarajevskim duhom”?
Kad jedna generacija po~ne da `ivi iradi, tada ne postoje tajne i recepti kako sene{to pravi. Tek za dvadeset ili tridesetgodina ljudi poku{avaju da prona|u razlogeza{to i kako se ne{to desilo. Mi smo bili
jedna slobodna, vesela i mlada generacija,`ivjelo se dan za danom, i tako smo nekakosvojim emocijama i talentom odgovarali nasve to {to se oko nas doga|a. Jer, kad su seu Engleskoj pojavili Beatlesi , to nam sevi{e svidjelo nego zavijanje narodnjakakoje su vrtjele radio stanice. Jednostavno jeto bila `elja da se napravi ne{to {to nasveseli, a istovremeno ~ini odgovornim uonome {to radimo. Recimo, kad smo poko-
jni Dubravko Bibanovi} i ekipa krenuliraditi za Privrednu banku Sarajevo , to su
bili najsvje`ije, najljep{e, najpametnije i
najmodernije {tampani oglasi u to vrijeme.Sve banke koje su tada ne{to radile bile sukrute, sve je to izgledalo prili~no jednako.Mi smo se pojavili s tim novim identitetom,
ja sam uslikao neki lijepi, zaobljeni bosan-ski pejsa`, stavili na naslovnicu kataloga ito je bilo sve {to smo radili, u {ta smovjerovali. Onda je Bibanovi} do{ao sasloganom “[tednja je mudrost tro{enja”,
{to je re~enica koja je va`ila tada i va`i}e znarednih sto godina. A bilo je to vrijeme kojem 99 posto ljudi nije znalo {ta zna“slogan”.
Dok ste `ivjeli u Sarajevu bio vas glas da ste perfekcionist, prznica koja istrjava na svim svojim rje{enjima i ne odstupod njih ni za milimetar?
Taj sukob uvijek postoji kad ho}e{ dradi{ ne{to novo i druga~ije, i sukobi{ senekim uvrije`enim stavovima i u~malo{}ljudi. Tada, negdje 1974. godine, ve} sa
bio poznat tehni~ki urednik i dobijem posada za list Mladost , glasilo savezne omladinu Beogradu, uradim prelom za broj koji se dijeliti na stadionu JNA, za Titoro|endan. I ja zahtijevam da razmaizme|u svake slike od teksta bude
milimetra. Oni tamo ljudi u {tampariji mgledaju, ka`u mi — “[ta je ovaj mali Sarajeva ovdje do{’o da zavodi red?” ostave me samog u kancelariji, i odu d
pu{e cigaru, misle da }u se ja ohladiti i pritati da radim po njihovom. Ja sam uvije
bio malo drzak i ka`em, ne treba mi ni{thvala. Oni se pokupe i odu, misle}i dnema nikakve {anse da ja sam to uradim
ja uradim prelom cijelog broja sam do {eujutro, oni do|u i ja to predam za {tampSad je ljudima te{ko objasniti da je ne{{to danas kliknete kompjuterom za dvisekunde, pa promijenite {est boja, nekad
trebalo nekoliko dana. A nije bilo nikoga o
13.3.2014. I SLOBODN BOSN
DRAGAN S. STEFANOVI], DIZAJNE
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 48/68
koga ste mogli nau~iti kako se to radi.Danas, svaka curica mo`e napraviti omot zasvoj cd, klikne malo ovdje malo ondje i uredu je. A ja sam morao crtati slova koja`elim. Pro{ao sam sve vrste tehnolo{kerevolucije, radio sam sa svim materijala odolova do i-pada, i to je veliko iskustvo.
OSVAJANJE UMJETNI^KE SLOBODE Naprimjer, {ta…?
Recimo, za fotografiju: imao sam dvaaparat Kowa Six i Hasselblad. Kowa je bilatakva da si morao biti oprezan, jer kad pri-tisne{ to je bilo kao da si opalio iz pi{tolja.
Ne znam ni da li bih se ikada i baviofotografijom da se nisam u jednom trenutkuoko ne~ega posva|ao s Hidajetom DegijemDeli}em, oko neke fotografije, ne znamvi{e ni {ta je bilo, do|e do sva|e, ja ga pitao“{to nisi ovo ovako napravio”, jednom,drugi put, i on meni ni manje ni vi{e - opali{amar~inu. I ja gdje }u {ta }u, odem u rad-nju i pitam — “[ta mi sve treba za fotografi-
ju?” Onaj me prodava~ gleda. I do|eSlobodan Vujovi} Vuja, ho}e plakat zaAmbasadore i tra`i da mu napravim. Janikad u `ivotu nisam napravio plakat, ali to
je bio veliki izazov i odvedem ih ja negdjeu {est ujutro iza Sloge, ja ~estito ne znam
pogoditi ni blendu ni ekspoziciju. Odem pogledati fotografiju, ona podeksponirana,ali kad je fotografija takva svi su na njoj
lijepi, bez ijedne bore, Ismeta Dervoz iona-ko lijepa, ja preko toga povu~em neke lini-
je i napravim prvi, prakti~no revolucionarni plakat.
Povijest nas u~i da najbolji stilovinastaju iz potrebe. I to je po~etak pri~e u
kojoj vi radite omote albuma, prakti~nsvih va`nijih jugoslovenskih grupa Indexa, Dugmeta, Timea, plakate za kogrese, omladinske novine. Moglo bi se reda ste vi “odgovorni” za vizualni identitrealnog pop-socijalizma.
Rijetko razmi{ljam o tome, osim kame neko ne{to pita, pu{tam da vrijeme izbri{e. Bili smo tada mladi, naivni i, recmo tako, ~isti, i brzo smo shvatali svstvari. Nisam siguran kome mo`e biti va`novo o ~emu mi razgovaramo, jer kod nas jtako da se sve ono {to je bilo nekad uni{ti…Kad se radila novina Spektar , pa do|e{rje{enjem bijelih slova na crnom papiru, neko te od onih starijih tipova gleda
pomalo za~u|eno pita: “[ta }e ti, bolan, t pa ima normalna {tampa?” A mi smo htjeda to izgleda druga~ije, kao u svijetMislim da sam u ta doba, krajem {ezdeset
bio jedini pretplatnik New MusicExpressa u Sarajevu. Dobio sam prvi prim
jerak plo~e Beatlesa Sgt. Peppers LoneHeart Club Band i odnio na RadSarajevo...
Nakon uspjeha u tada{njJugoslaviji i rada za najbolje i najpoznatiizvo|a~e na toj sceni koja je u svakopogledu bila zna~ajna, dobili ste anga`mau Americi. San, valjda, svakog dizajnera da zavr{i u New Yorku, i radi u tamo{njmuzi~koj industriji, vi ste dostigli ba{ toonda, kao u pjesmi Bijelog dugme
Goodbye, Amerika se……Vratio u Evropu. Znate, kad brz
shvatate dobre, tako je i sa lo{im stvarim Nije mi trebalo puno da shvatim da satamo nepotreban, da me to ne usre}uj
Vidio sam New York jedne nedjelje u t
SLOBODN BOSN I 13.3.20148
PRIZIVANJE “DUHOVA PRO[LOSTI”
Ipak, ne mo`ete pore}i da grafi~kidizajn, ~iji ste pionir, barem kod nas,
nije zauzeo ozbiljno mjesto u svakojindustriji. No, `ivot bez njega danas, ubanalnoj svakodnevici ili u najsofistici-ranijim web-aplikacijama izgleda neza-misliv.
Nisam siguran. Sve te nepotrebnestvari koje se doga|aju oko umjetnosti, tapredavanja na koja do|e dvadesetak ljudi,ili te ve~erinke i show-roomovi, to su la`nestvari koje ne poma`u umjetnosti. Ulikovnoj umjetnosti vlada bezvla{}e i haos.U Isto~noj Evropi ste imali, ili jo{ uvijekimate to da dr`ava stimulira umjetnika ieventualno ga poma`e ako smatra da je
njegova pozicija vrijedna, na Zapadu toniko ne {i{a, ako ne mo`e{ prodavati slike
budi po{tar… Onda se pojave te nekepoluhoh{taplerske organizacije koje tu tamo nekome daju stipendiju i ne{to malopomognu, ali vlada haos. Moj `ivot jeobezbije|en, i mogao bih `ivjeti samo odvizualnih kominikacija, dizajna i inovacijaa nezavisnu galeriju vodim jer volim takvestvari, ne mogu nositi {estore pantalone ilpojesti sedam ru~kova. Nemam sponzoraniti ih tra`im, tako da je rad galerije pot-puno nezavisan, niko mi ne mo`e re}“stavi ovo ili ono na naslovnicu, ili izlo`ovo ili ono.” Ne mo`e. I na to samponosan.
DIZAJNIRANJE @IVOTA
U likovnoj umjetnosti vladajuhaos i bezvlašće
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 49/68
popodne i izgledao mi je kao jedno velikoselo. Pitao sam se — “[ta }u ja ovdje?” — isvom tada{njem menad`eru DaviduMintzu (velika pojava u show businessu‘70-ih, menad`er zna~ajnih bendova iizvo|a~a i jedan od mu`eva Lize Minelli)da ho}u da se vratim. On ne}e ni da ~uje,ka`e da imamo posla. Ja ka`em da seizvu~em da imam jedan ugovor zavr{iti, onka`e — “Pa otkupi}emo ugovor, kakve toveze ima?” Vidim ja da se ne}u lako izvu}i
pa ka`em da idem napuniti baterije. To gaodobrovolji, sredi mi kartu i ja odemnazad.
Sad izgleda malo nevjerovatno da stenapustili takvo okru`enje. Za “AverageWhite Band” ste napravili znak i legendarniomot, njihov “Pick up the pieces” bio jesingl broj 1 u Americi, i omiljeni je komad
funk-velemajstora od Candy Dulfer doMacea Parkera.Da, bilo je tu “ozbiljnih” bendova:
Toots and the Maytals , recimo…
BOB MARLEY,MOJ CIMER
Veliki Toots Hibbert? Njega, valjda,jedinog kritika poredi s Otisom Redd n-gom.
S njim je bilo smije{no, jer sam ih zvaona slikanje za omot albuma u sedam ujutro,da u|u u more i da ih slikam. Ka`e on meni:“Ja nikada nisam u{ao u more.” Onda se
dogovorimo za devet sati, i ja ga slikam, aoni njegovi se smiju. Oni ina~e, nisu pisalitekstove pjesama, nego su svirali onako“jamming”, pa {ta se zametne. Neko ka`eneku temu ili re~enicu i onda oni to osvira-
ju i otpjevaju. Sje}am se da su ludjelitehni~ari iz Engleske koje je doveo ChrisBlackwell. Osniva~ Island Recordsa , velikima~ak, koji je otkrio Spencer Davis Group sa Steveom Winwoodom i sara|ivao saskoro svim relevantnim pojavama engleskemuzike od Traffica , preko Roxy Music doU2 . Pa Inner Circle , mo`da najpoznatiji
bend s Jamajke svih vremena. Pa, Bob
Marley je spavao kod mene u sobi naBahamima.
Marley ? To je bilo vrijeme kad jeradio Babylon by bus
Pa, tada sam imao ku}u na Bahamima, atamo je bio Compass Point studio gdje su seradili albumi za velike izdava~e. Moj
menad`er i ja smo dijelili jedan, zajedni~ki
bazen. I jednog dana do{li neki momciska~u u bazen, galama i tako, i kako mimamo neki osje}aj prema materijalnim vr
jednostima druga~iji nego Amerikanci, se po`alim Davidu, “Ko su ovi, {ta je ovniko se nije najavio?” Ma, ka`e on, ovo sneki bezveznjaci iz Londona, Dire Straitsodemo mi u London, sjedimo u kafanisvira “Sultans of swing”. Ka`em ja “{to dobro ovo”, kad on ka`e: “Dire Straits.” P
jesu li to oni {to su skakali u bazen, {to nirek’o, sviraju k’o bogovi. Ka`e on: “Nisani ja znao.” A Marley, to {to su oni duvato je kao kad uzmete tubu majoneze, to toliko debelo bilo, ti jointi. Ali, nekako sase brzo zasitio tog `ivota, imao sam divastudio preko puta Cindy Crawford, anekako nisam bio impresioniran, jer smo m
bili apsolutno kompatibilni sa svijetom.U to sam vrijeme bio napravio on
omot “Bitanga i princeza”, gdje `ensknoga s mre`astom ~arapom udara mu{karcizme|u nogu, i to je onda bilo zabranjivan
jer htjeli-ne htjeli sve {to smo mi tada radu Sarajevu bili su prvi, pionirski koraci ne~emu druga~ijem i bili smo ispred svihJugoslaviji.
Danas ste stanovnik Laussane, gradkoji u izborima za grad u kojem je `ivnajljep{i uvijek zauzima jedno od najvi{mjesta? Jeste li sretan ~ovjek?
[to se moje sada{nje pozicije ti~e, mogda ka`em da sam apsolutno zadovoljan j
vodim galeriju Place Suisse des Arts, koja smatra najaktivnijom i ponajboljom romanskom dijelu [vajcarske, i u toj galer
ji su ljudi od profesije. Jer, u dana{njem sv jetu je rijetkost da imate galeriju koju vodobrazovani umjetnici, jer ja nisam nikakaadvokat ili `ena nekog bogatog ljekara pmi dunulo u guzicu da imam galerijuzmem prostor ofarbam u bijelo i proglasito galerijom, kao {to je to sad praksa. Msmo prava, ozbiljna galerija koja izme|ostalog {tampa oko 1.000 stranica kataloggodi{nje, {to ni u ovom okru`enju koje
bogato, ne radi nijedna druga galerija.
13.3.2014. I SLOBODN BOSN 4
DRAGAN S. STEFANOVI], DIZAJNE
PJESME NJIHOVE JO[UVIJEK PJEVAMOStefanovi} je kao dizajner potpisao neke odnajva`nijih albuma u istoriji jugoslovenskogrock and rolla
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 50/68
Mo`ete li nam re}i ne{to vi{e o knjizi
na kojoj ve} du`e vrijeme radite, a ti~e seaeronauti~kih „incidenata“, odnosnosusreta sa NLO-ima iz vremena biv{eJugoslavije?
Godine 2011. po~eo sam intenzivnijeraditi na knjizi radnog naslova Krila i svjetla koja predstavlja svojevrsnu sintezu
prikupljenih aeronauti~kih incidenata kojisu se dogodili tijekom razdoblja biv{eJugoslavije. Rije~ je o specifi~nim incident-ima s nebeskim zra~nim anomalijama, ili
popularno nazvanima NLO-ima. Podatke prikupljam ve} gotovo 18 godina i
isklju~ivo me zanimaju vojni i zrakoplovniincidenti, a fenomen je znatno slo`eniji odonoga na {to nas uobi~ajeni stereotipiasociraju. Ne mogu jo{ procijeniti kada }eknjiga biti dovr{ena, budu}i da seneprestano otvaraju novi tragovi. Neki odzrakoplovnih incidenata koji su se dogodiliu razdoblju biv{e Jugoslavije na razini su
prvoklasnih svjetskih slu~ajeva, a zapad-nim su istra`iva~ima uglavnom nepoznati.U tom smislu nastojim {to je god mogu}e
bolje sve to dokumentirati za budu}egeneracije. U suprotnom, jedna specifi~na
povijest avijacije s ovih prostora ostala bi
izgubljena.
Nedavno je na nekoliko web portala u
regiji objavljeno svjedo~enje biv{eg piloJNA Suada Hamzi}a, koji tvrdi da se toko‘70-ih i ‘80-ih godina pro{log stolje}a vi{e navrata susretao sa NLO-ima. Vi stako|er razgovarali s njim. Koliko sovakvih slu~ajeva do sada zabilje`ili postoje li ikakvi materijalni dokazi fotografije, slu`bene zabilje{ke, dokumeniz pomenutog perioda koji se odnose ntakve susrete?
Suad Hamzi} samo je jedan od pilotaaeronauti~kih profesionalaca koji su susreli s takvom vrstom fenomena, {
SLOBODN BOSN I 13.3.20150
S ONE STRANE ZNANOSTI
Razgovarala: MAJA RADEVI]
Novinar-istraživač iz Hrvatske i jedan od vodećihufologa u regiji GIULIANO MARINKOVIĆ već trigodine radi na knjizi u kojoj će po prvi put biti
objavljena svjedočanstva bivših pilota i visokih vojnihoficira JNA o njihovim susretima sa NLO-ima iz ‘70-
ih i ‘80-ih godina prošlog stoljeća; za naš magazinMarinković govori o ovim neobičnim aeronautičkimincidentima i jednoj specifičnoj povijesti avijacije s
naših prostora, te otkriva na koji se način vlast bivšedržave odnosila prema takvim fenomenima...
ZBOG NLO-a NA NEBUIZNAD JUGOSLAVIJE
INTERVENISALA JE I JNA
GIULIANO MARINKOVI]
Prikupio sam 15-ak vojnih i zra~nihincidenata iz razdoblja biv{e Jugoslavije, ao nekima postoje i slu`bene zabilje{ke
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 51/68
zna~i da u tom smislu nije usamljen. Sli~niincidenti dokumentirani su unutar civilne ivojne avijacije diljem svijeta, pa njegovslu~aj jo{ jednom potvr|uje stvarnostnebeskih zra~nih anomalija koje utje~u natijek leta~kih operacija. Prikupio sam 15-ak vojnih i zra~nih incidenata iz razdoblja
biv{e Jugoslavije uz jo{ nekoliko slu~ajevaiz drugih zemalja. Neki od doga|ajauklju~uju vi{estruke sudionike i o~evice, tusu i tragovi koji tek ~ekaju na provjeru... U
jednom slu~aju iz 1988. godine, iznadSlovenije, do{ao sam do bilje{ki kontroleleta zahvaljuju}i sudioniku koji je takvematerijale privatno sa~uvao. U bilje{kama
je opisano svjetlo jakog intenziteta koje jeosvjetljavalo i jednu kasarnu. Fenomen je
bio i radarski detektiran. U drugimslu~ajevima, sudionici su mi prenijeli svojasje}anja o slu`benim bilje{kama u ~ijim suizradama/pra}enjima i sami sudjelovali. Uodre|enim incidentima postoje vi{estrukio~evici koji se me|usobno nadopunjavaju.Posjedujem tragove gdje bi se neki slu`benimaterijali mogli nalaziti, ili tko je mogaoimati uvid u njih, tako da se istraganastavlja.
Detaljno ste istra`ivali i tzv. „PanAdria incident“ iz 1977. koji predstavljajedno od najuvjerljivijih svjedo~enja oNLO-ima iz tog perioda. Mo`ete li nammalo detaljnije pojasniti o ~emu je zapravorije~?
Osobno smatram da „Pan Adria incient“ posjeduje sve parametre prvoklasnoufolo{kog slu~aja na svjetskoj razini. Slu~se intenzivno istra`uje 18 godina. Tek smnedavno otkrili i to~an datum doga|ajnakon mno{tva pogre{nih tragova razli~itih datuma. Poku{at }u prepri~ati {kra}u kronologiju: u kolovozu 197tijekom no}nog leta iz Zagreba premSur~inu, u zrakoplovu Fokker-227 letjela
posada tada{nje zrakoplovne tvrtke PaAdria . Tijekom leta zrakoplov je po~e
pratiti blje{tavo crveno svjetlo koje je bidetektirano radarima vojne mre`e VOJINcivilne kontrole Beograd. Kontrola leobavijestila je posadu o neobi~no‘pratiocu‘. Fokker-227 naposljetku uspje{no spu{ta na Sur~in, dok je fenomeostao stajati na razini oblaka. me|uvremenu u kontrolu leta dolazi svojim pomo}nikom Zlatko Vere{tada{nji na~elnik kontrole leta Jugoslavijekoji osobno nadzire situaciju. Poslij
servisiranja zrakoplova, kapetan Fokkeipak odlu~uje nastaviti let prema Titograd No, ~im su uzletjeli, fenomen ih op po~inje pratiti. Tada je uslijedila instrukcikontrolora leta da Fokker kratko skrenulijevo. NLO se u tom trenutku veliko
brzinom po~eo pribli`avati prema FokkerTada dolazi i do detekcije NLO-a malifrontalnim radarom iz Fokkera . U strahu osudara, kontrolor po~inje vikati puteradio veze posadi da okrenu zrakoplo
NLO je tada smanjio brzinu nakon ~ega s po~eo vra}ati prema Batajnici tj. vojno beogradskom aerodromu. Poslije tog
nastupa vojna intervencija, uzlijetanjMIG-ova 21, a po iskazima nekoliksudionika i pogibija barem jednog, a mo`di dvojice, vojnih pilota tijekom presretanjOvo je izuzetno skra}ena naracidoga|aja. U ovom slu~aju identificirali smvi{e od deset sudionika.
SVJETLA IZNAD TITOGRADA Objavljena je i monografi
posve}ena 172. avijacijskom puku u kojoizme|u ostalog, penzionisani general-majoZvonko Jurjevi} detaljno opisuje vi{edne
ne pojave NLO-a iznad ju`nog dijela CrnGore...Za taj slu~aj mo`emo re}i da ozna~av
stanovitu slu`benu potvrdu. Kao {to sspomenuli, doga|aji se odnose na u~esta
bliske susrete neobi~nih svjetala izuzetn„manevarskih performansi“ iznad Titgrada tijekom trena`nih letova 1974.-197godine. Zbog ~estih incidenata, NLO-i s
po~eli ometati letove JRZ-a, pa je tada{nkomanda zrakoplovstva prebacila nekolikMIG-ova 21 iz Beograda u Titograd
poku{aju da se fenomen presretne identificira. No, NLO-i su uvijek bili br`inadmo}niji pa poku{aji nisu uspjeli. O ti
13.3.2014. I SLOBODN BOSN
JESMO L’ SAM
UVIJEK SU BILI BRŽI:Zbog čestih incidenata,NLO-i su počeli ometatiletove Jugoslovenskogratnog zrakoplovstva, pa je tadašnja komandazrakoplovstva prebacilanekoliko MIG-ova 21 izBeograda u Titograd upokušaju da se fenomen
presretne i identificira
DAL’ IMAJU DUGE KOSE, DAL’ TRAPERICE NOSE
Postojanje vanzemaljaca zvani~no je jo{ uvijek na nivouhipoteze, a istraga se nastavlja...
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 52/68
doga|ajima intervjuirao sam brigadiraMilana Ma~eka koji se spominje u jednom
poglavlju knjige, te jednog radarskogoperatera, a upravo radim i na nekolikonovih tragova.
Na koji na~in se vlast biv{eJugoslavije odnosila prema ovakvimfenomenima? Smatrate li da su ihpoku{avali zata{kati, ili prosto nisuvjerovali da su stvarni, unato~ brojnimizvje{tajima koje su dobijali prete`no
od pilota doma}e, ali i stranihavijacija?
Ako pod zata{kavanjem mislimo na poja~anu kontrolu prikupljenih podatakaneposredno poslije takvih incidenata, u tomene treba tra`iti ni{ta zlokobno jer je rije~ ostandardnoj operativnoj metodi. Primjerice,kod takvih doga|aja govorimo ~esto ozapljeni radarskih zapisa i potpisivanjadokumenata o {utnji. Takav je pristupnormalan za vojni aparat i pedantnoodr`avanje sigurnosti. Koliko moje spoznajegovore, na podru~ju Jugoslavije nije
postojala neka dugoro~na komisija koja seisklju~ivo bavila NLO-ima, poput projektaPlava knjiga u ameri~kom zrakoplovstvu.Zahvaljuju}i privatnim razgovorima kojesam vodio u povjerenju s akterima takvihdoga|aja, dr`im da je jedan diozrakoplovnog osoblja i du`nosnika VOJIN-a(mre`a JRZ-a za osmatranje, javljanje inavo|enje) bio svjestan stvarnosti fenome-na, a povremeno su bili pisani i izvje{taji.Dakle, tu govorimo o izvanrednim incident-ima razbacanima vremenom i prostorom kodkojih se ograni~ena pozornost posve}ivala izve} postoje}e infrastrukture, ako je za to bilo
potrebe.
Op}enito vlada mi{ljenje da svjetskevlade, bez obzira o kojoj zemlji govorimo,rade sve kako bi prikrile takve incidente od
javnosti. Zbog ~ega je to tako?Takvo stajali{te ima odre|eno
upori{ta. Prije svega, treba napomenuti d jo{ uvijek ne postoji kona~ni konsenzus fizi~koj stvarnosti tog fenomena. S jednstrane imate dio astronomske zajednice koagresivno osporava fenomen, {to je donekrazumljivo zbog velikog broja neutemeljnih prijava. No, kao {to sam napomenuistra`ivanje NLO-a ne ~ine samo slu~ajelaika promatra~a, ve} i vojni incidenTreba spomenuti i slu`bene istra`iva~k
odbore koji se desetlje}ima bave totemom, poput komisija u Francusko^ileu, Urugvaju, Argentini, Peruu... ~lanku Suverenitet i NLO-i profesoAlexandera Wendta i R aymonda Duvallkoji je objavljen u znanstvenom glasiPoliti~ka teorija , autori u svojoj analitvrde da bi priznanje o nadmo}nimanifestacijama NLO-a moglo uru{ihijerarhiju i politi~ke autoritete na{edru{tvenog ustroja.
SLOBODN BOSN I 13.3.20152
S ONE STRANE ZNANOSTI
Koliko je prema Va{im saznanjimapredsjednik SFRJ Josip Broz Tito bioupu}en u sve ove slu~ajeve - postoji~ak i pri~a da je 1969. na Brijunimali~no do`ivio „bliski susret“?
Samo }u kratko komentirati da jeinternetska verzija pri~e o Brijunima
ispunjena faktografskim gre{kama koje selako mogu otkriti, {to naravno ne morazna~iti i da su navodi u samoj sr`inaracije pogre{ni. Me|utim, neke dubljeindicije o tome su mi re~ene u povjerenjuod veoma cijenjenog izvora, pa tajsegment za sada ne bih komentirao.
STVARNI DOGA\AJ ILI MIT
Titov „bliski susret“ 1969. naBrijunima
PAN-ADRIA INCIDENT:Slučaj se intenzivnoistražuje 18 godina, a u tovrijeme osobno ga jenadzirao Zlatko Vereš,tadašnji načelnik kontrole
leta. Po iskazima nekolikosudionika, poginuo jebarem jedan, a možda idvojica vojnih pilotatijekom presretanja
SVJEDOCINEOBI^NIHFENOMENA
Piloti JNA Suad Hamzi}(lijevo) i Trifko Radetaopisali su svoje sus-rete sa NLO-ima prijevi{e od ~etiri decenije
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 53/68
Za razliku od perioda ‘70-ih i ‘80-ihgodina 20. stolje}a o kojem smo raz-
govarali, poslije raspada Jugoslavije,
odnosno u posljednjih dvadesetak godina,rijetko se govorilo o ovakvim fenomenima
na na{im prostorima?
Takvo ne{to je razumljivo budu}i da ssvi podaci o kojima danas govorimzabilje`eni unutar dr`avne zajednice kovi{e ne postoji, pa tako i ne postoograni~enja ili vojne restrikcije konjihovih objavljivanja. Unato~ tome, mnood sudionika i danas nevoljko progovarajo svojim spoznajama. Ljudima treba pru`irazumijevanje i pokazati da je rije~ozbiljnom, a ne o tabloidnom interesu
njihovim spoznajama.
SVJEDO^ENJE TRIFKA RADETE Kako komentirate stavove mnog
stru~njaka da su „vi|enja“ NLO-a u raznidijelovima svijeta - bez obzira da li se rao oblicima letjelica, kuglama, blje{tavsvjetlosti i sl. - zapravo samo prirodatmosferski fenomeni koji se javljaju nnebu?
Dio fenomena svakako je obja{njiv ntakav na~in. No, kod odre|enih incidenata
NLO-ima fenomeni prate zrakoplove
korelaciji tijekom du`eg vremenskorazdoblja. Primjerice, prate ili izbjegavazrakoplov u skladu s okolnostima letIstodobno su detektirani opti~ki od vio~evidaca, kao i razli~itim tipovima radar
Ne uklju~uju svi slu~ajevi samo svjetlosnfenomene ve} postoje izvje{taji i „metalnim“ ili „materijalnim objektima
poput iskustva pilota Trifka Radete koji po~etkom 1985. lete}i u Galebu sa svojikolegom zamijetio objekt u obliku cigakoji je velikom brzinom odletio premTrstu. Drugim rije~ima, nije va`no ono {znamo ili ono {to je vjerojatno obja{njiv
ve} je zanimljivo ono {to se i dalje opiobja{njenjima.
S obzirom da se bavite ufologijoovo pitanje }e mo`da biti suvi{no, avjerujete li zaista u postojanvanzemaljaca i ako da, kako to da jo{ nism- barem zvani~no - ostvarili kontakt njima?
Najpo{teniji odgovor koji Vam mogdati jest da istinski ne znam odgovor na
pitanje. Istra`ivanje nije stvar vjerovanve} prikupljanja podataka. Izvanzemaljskhipoteza zaista bi mogla zadovolji
odre|ene parametre fenomena, ali nikona~no dokazana jer bi u suprotnodru{tvena rasprava o ovom fenomenu bive} zaklju~ena. Za sada je to samo jedna ohipoteza. Zato treba nastaviti s priku pljnjem podataka da bismo do{li do uvidkojih ju~er nismo imali.
(Pripadnici civilnog i vojnogzrakoplovstva koji su sudjelovali u
incidentima s NLO-ima u razdoblju biv{Jugoslavije mogu svoja svjedo~anstva i
spoznaje poslati Giulianu Marinkovi}u n
njegov email: omniradar gmail.com)
5
JESMO L’ SAM
Moram Vas pitati i za mi{ljenje ovjerovatno najpoznatijem NLOincidentu - onom iz ameri~kog gradaRoswell 1947. Brojne su teorije zavjereu vezi s ovim slu~ajem, pojavio se ~ak ifilm sa „obdukcije vanzemaljca“...Mislite li da }e javnost ikada saznatipravu istinu o tom doga|aju?
Treba odmah na po~etku ra{~istiti da je film britanskog producenta RayaSantillija, koji prikazuje navodnuobdukciju izvanzemljanina iz Roswella,la`an. Sam Santilli priznao je to prije
nekoliko godina. Kad smo ve} kod la`nihobdukcija, postoji i jedna takva jugoslavenska pri~a. Fotografije mrtvihizvanzemljana nad kojima se vr{iobdukcija po~ele su se {iriti pointernetskim forumima u regiji prijedesetak godina. Pri~a je i{la s tvrdnjomda su se izvanzemljani sru{ili u NLO-ukod slovenskog mjesta Oto~ec 1966.godine. Prije {est godina osobno samintervjuirao autora te la`ne obdukcije,Talijana Andreu Zobolija iz Modene, koji
ju je kreirao upravo zato jer je bioinspiriran Santillijevim filmom. Unato~
svemu tome, posljednjih godina bilo jenekoliko medijskih ’valova’ gdje su o tomslu~aju s velikom znati`eljom pisale ivode}e novine u regiji. No, boriti se protivtakvih motiva je uzaludno. [to se ti~eslu~aja Roswell, o tom doga|aju do sadasu objavljena ~etiri slu`bena obja{njenjaVlade SAD-a - od toga da se radilo ometeorolo{kom balonu, pa do lutkipadobranaca koje su se rabile za vojnevje`be. No, u iskazima vojnih i civilniho~evidaca uporno se provla~e podaci opronalasku neobi~nih materijala i tijelahumanoida. Prije 17 godina prekoradioamaterskih veza otkrio sam vojnikaMariona Brimberryja koji je 1948.godine, dakle, godinu dana poslijeincidenta u Roswellu, bio stacioniran ubazi Forth Worth u Texasu. Jednomprigodom ~uo je razgovor izme|ugenerala Rogera Rameya i jednog~asnika. Ramey je tada spomenuo~asniku da ono {to se sru{ilo u Roswellu„nije bilo s ovoga svijeta“. Naravno, rije~
je o anegdotalnom sje}anju jednogvojnika, ali sli~an se uzorak provla~i i kodostalih o~evidaca.
LA@NE) OBDUKCIJE VANZEMALJACA OD ROSWELLA DO SLOVENIJE
General Ramey priznao je da onošto se srušilo u Roswellu „nije sovoga svijeta“
13.3.2014. I SLOBODN BOSN
ROSWELL, 1947.Ameri~ka vlada do sada je ponudila ~etiri zvani~na obja{njenja, ali veliki dio javnosti idalje vjeruje da se zata{kavaju stvarni doga|aji
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 54/68
Tuzla je na zaista originalan na~inobilje`ila ~etrdeset godina odsmrti Brus Lija, velikana kungfua, zvijezdu malih ekrana ifilmskog platna, izuzetnog ~o-
vjeka. Tako {to je 19. decembra pro{legodine u tamo{njem Bosanskom kulturnomcentru uprili~ena premijera prvog bosansko-hercegova~kog kung fu filma Gor~ina osvete , reditelja Damira Piri}a. Film je dosada prikazan jo{ samo u @ivinicama i uČeli}u, da bi sarajevska premijera bilaorganizovana 11. marta u Art kinu Kriterion.
SVE SAMI Neposredno prije po~etka sarajevske
premijere, jedan od glavnih junaka uGor~ini osvete , Emir Tupkovi}, rekao je da
je “Bosna zemlja malih mogu}nosti u kojoj
je sve mogu}e”. Pa i kung fu film. A, po~elo je kada su ~lanovi Kung Fu Wu Shu Kluba Tuzla odlu~ili snimiti film. “Ideju osnimanju ovog filma prezentovala su midva divna ~ovjeka, majstori kung fua SadikKarahasanovi} i dr. Emir Tupkovi}. Dotrenutka kada ja ulazim u ovu pri~u oni suve} imali ura|en scenario, neki osnovni
plan snimanja, a ~ak su odradili i nekoliko proba zajedno sa ostalim ~lanovima Kluba .I to sve sami, onako kako su najbolje znalii mislili da treba. Obra}ali su se nekimljudima i produkcijama da im pomognu okosnimanja, ali nisu nai{li na pozitivan
odgovor i onda su odlu~ili da ne odustajuod ideje i da sami, makar i mobitelom,snime amaterski kung fu film. I njihova
prva re~enica je i bila, ‘mi u nedjelju po~injemo sa snimanjem, a ti ako ima{vremena pridru`i nam se‘. Ostao sam bezteksta u prvi mah, nisam mogao davjerujem da sam napokon nai{ao na nekogako }e, nakon inicijalnog entuzijazma,
SLOBODN BOSN I 13.3.20154
KUNG FU PRI^A
Konačno je i u glavnom gradu naše države prikazan prvi bosanskohercegovačkikung fu film, GORČINA OSVETE, reditelja DAMIRA PIRIĆA; da se “sve može kad
se hoće”, uvjerite se još jednom, čitajući narednu priču
Damir Piri}: “Nije nam bilo lako, ali mi smo u mraku
tra ili svije}e i zapalili ih“
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILI^I], PRODUKCIJA“GOR^INE OSVETE”, ARHIV “SB”
SVI SMO MI BRUS LISVE ZA FILMDamir Piri}, re`iserbez dvoumljenja
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 55/68
stvarno ujutro da ustane i krene urealizaciju svoje ideje. To {to je tema kungfu i {to ja nisam nikada takvo ne{to radionije me pla{ila, nisam razmi{ljao o tome,samo sam htio biti dio te pri~e. Sa
prijateljima i kolegama posljednjih godinamnogo sam pri~ao o mogu}nostima iopcijama o snimanju nekog dugometra`nogfilma, ili serije, ali nekako je to uvijek ostajalo na nivou pri~e i `elje. Ja sam i kao
student Akademije dramskih umjetnostiTuzla, Odsjek produkcija , ali i privatno, ve}du`e vrijeme radio na projektima kratkihigranih i dokumentarnih filmova, muzi~kihspotova i htio sam u}i u ne{to kom pliko-vanije, ve}e i konkretnije, htio sam to novoiskustvo i tra`io sam ekipu i priliku. I to je
bila ta prilika”, obja{njava Damir Piri}.Od ideje do tuzlanske premijere u BKC-u
19. decembra pro{le su tri godine. [ta sesve doga|alo u tom periodu, {to zarealizaciju filma i nije ba{ tako dug period,
pitamo na{eg sagovornika: “Prema
prvobitnoj ideji i planu snimanja, koje suSadik i Emir napravili, film je trebao bitigotov za desetak dana. Kad sam to vidio, jasam onako kroz smijeh rekao da iskrenosumnjam da je to ba{ izvodivo u tom
periodu. Bio sam u pravu. Nakon {to smodefinitivno odlu~ili u}i u ovu pri~u, kolegaSamir Neimarlija i ja smo obavili nekolikorazgovora sa ~lanovima Kluba , htjeli smoda se upoznamo s njima a i da oni nasupoznaju. Obezbijedili smo kameru, nekuosnovnu tonsku opremu, video monta`u ikrenuli smo sa snimanjem. Nismo imali niti
jedne marke bud`eta i, iskreno, nismo
uop{te o tome ni razmi{ljali. Imali smotehniku, imali smo pri~u, imali smoglumce, a kada smo ve} na prvom snimanjuvidjeli posve}enost i energiju sa kojom su~lanovi Kluba ulazili na set i radili, znalismo da }emo ostati uz ovaj projekat svimsvojim bi}em do kraja.”
Sve tro{kove snimanja, prevoza,rekvizita, cateringa , {minke... zajedni~ki susnosili, ~ak su skupili novac i napravili
jedan manji kran. Ogromnu pomo} im je pru`io Bosanski kulturni centar Tuzla idirektor Semir Fejzi}, koji im je iza{ao ususret i omogu}io produkcijsku bazu i dao
na kori{tenje svu infrastrukturu BKC-a.“Veliku podr{ku su nam pru`ili i profesori ikolege sa Akademije dramskihumjetnosti Tuzla, kakokolege glumci tako ikolege sa Odsjeka
produkcija . Bilo je,naravno, puno
problema tokomsnimanja, po{to je sve bilozasnovano na tojvolonterskoj osnovi. Nikoga nismomogli usloviti na neke termine i ~esto
neke scene nismo mogli zavr{iti, jer je
glumac morao na posao, ili nije mogao sa
posla na vrijeme do}i na set. Onda bismosmi{ljali i dovijali se kako da iskoristimodan. Ali, sve se to de{avalo u jednojnevjerovatno pozitivnoj atmosferi, kojusmo mi izgleda prenosili gdje god smo se
pojavili i ljudi su nam pomagali i izlazili ususret, i uklju~ivali se i u neke scene kaostatisti. Snimali smo u Tuzli, Sapni,Lukavcu, Grada~cu, @ivinicama, Kalesiji,Kiseljaku, Br~kom, a u ta mjesta smo i{li
jer smo znali da tamo ima neka interesantnalokacija, ili neka osoba koja }e nam dati
prostor za snimanje, ili nam pomo}i na nekina~in. Stalno smo iznalazili na~ine kako
ne{to mo`emo uraditi i zavr{iti”, velireditelj Gor~ine osvete .
NEOPTERE]ENOST FORMAMAFilm je ko{tao nulamaraka, a glumci su
amateri. Sve se tovidi u njegovomfilmu, ali baremiskrenosti nije
manjkalo... “Iskrenost je ono {to osloba|duh i ma{tu, u~vr{}uje timski rad i otvarnove prostore za rad i promi{ljanje. Jmislim da svako, ~ak i pripremanjdoru~ka, mora pristupiti iskreno, a kamo
jednom projektu poput filma. U startu sm bili iskreni jedni prema drugima i premna{im motivima i nismo bili optere}evelikim o~ekivanjima. Upravo neoptere}enost o~ekivanjima, rokovima
formama bila je struja koja nas je nosidalje. Svjestan sam da nema filma be
bud`eta, jer i vrijeme i znanje su nekulaganje, tako da u tom smislu ovo nije Nve} vrlo LOW BUDGET film, ali sa drugstrane, po{to mislim da su ljubav
posve}enost jednako esencijalni resursi z produkciju nekog djela, onda ustvari mogre}i da je u ovaj film ulo`eno jako punČini mi se da to publika osjeti u ovom film
pa nam oprosti neke propuste i amaterime”, isti~e Damir Piri}.
A, da li je na snimanju otkrio ne
gluma~ki talent, interesuje nas: “Definitino, gluma~ko otkri}e je dje~ak AjdKikanovi}. Rad s njim je bio vrlo zabavanlagan, vrlo brzo smo se sporazumijevali i sam jako zadovoljan rezultatom. I ono {meni mnogo zna~i, i on je zadovoljaGeneralno, rad i sa ostalim u~esnicima
bio jedinstven. Bilo je tu mnogo komi~nsituacija i ponavljanja scena, smi{ljanjaimprovizacija na licu mjesta. Opet moram pozvati na ono na{e ‘nemanjvelikih o~ekivanja, radili smo dok nism
bili zadovoljni, mo`da to nije najsavr{eniizvedeno, ali slu`ilo je na{oj pri~i i poruci
Na kraju filma prikazan je making ofdakle scene koje nikako nisu mogle buvr{tene u film. Potvrda je to Piri}evrije~i da im je na snimanju bilo izuzetnzabavno... “Jedan od u~esnika je rekao da vrijeme koje je proveo rade}i sa nama nfilmu najbolji period u njegovom `ivotu. Jvam ne mogu opisati {ta meni te rijezna~e danas kada imamo film. Bilo jtrenutaka kada smo
KINESKO A NA[
13.3.2014. I SLOBODN BOSN
VELIKI GAZDUdri Brus L
brate m
5
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 56/68
stali i skoro odustali, ali uvijek se desilaneka smije{na situacija koja nas je
podsjetila na to {ta i za{to ovo radimo, ivratila na onaj kurs spontanosti i u`ivanja u
procesu. Majstor Sadik Karahasanovi} je
jedna vrlo pozitivna i motiviraju}a osoba, pored koga vam ni{ta nije mrsko, te{ko ineizvodivo. Dok smo Samir i ja dogovaralikako }emo snimati neku scenu on je saostalom ekipom dogovarao kako danaprave neku {alu da nas sve nasmiju, pa i
po cijenu ponavljanja scene. Hvala mu natome”, ka`e na{ reditelj.
Mogu se u Gor~ini osvete vidjeti ikvalitetni kung fu udarci, a bilo je, re~enam to Damir prije projekcije, i modrica.“Jo{ jedna, nazovimo je, sretna okolnost
je bila ta {to ni ja ni ~lanovi Kung fu centra nismo imali iskustva na ovakvomfilmu, pa su oni borila~ke koreografije
pripremali i realizovali, a mi ih snimali u jednom kadru, pa poslije pravili nekeureze i detalje. Tako smo poku{ali dobititu autenti~nost borila~kih vje{tina injihovih sposobnosti. U ovakvim film-ovima se scene i potezi ~esto ubrzavaju,
ali ja to nisam htio da radim. Nisam ni utom segmentu htio ‘varati‘ ni sebe nigledaoce. U ve}ini kung fu filmova borciispu{taju mnogo zvukova prilikomudaraca, ali ja sam htio da i tu imamo na{
pristup, neki bh. kung fu. Sara|ivati satrideset majstora kung fua koji su bilivrlo, vrlo spretni, a i spremni realizovatisve na{e ideje i zamisli, predivno jeiskustvo i ja se samo pla{im da mi mo`danismo na najbolji na~in snimili i montiraliono {to su oni radili na licu mjesta.Mnogo puta, tokom snimanja tih scena
borbe, osjet ili smo tu na{u tehni~kuinferiornost i falila nam je ~esto barem jo{
jedna kamera, ili neki mikrofoni dasnimimo autenti~an ton, ili neka dodatnarasvjeta, ali imali smo {to smo imali pasmo improvizovali. Ni u jednom trenutkunisam posumnjao u vjerodostojnost ivirtuoznost izvedbe borila~kih scena svih~lanova Kluba i samo u zavisnosti odokolnosti u kojima je odre|ena scenasnimana imamo za rezultat dobro i malomanje dobro montiran final.”
Da li ste vi uop{te od nekoga tra`ili
novac za (post)produkciju Gor~ine osvet jer, ipak ste Vi, primarno, producent? “N po~etku projekta znali smo da su nam jakmale {anse dobiti nov~anu podr{ku zovakav film. Kome god smo rekli d
radimo film sa motivima borila~kvje{tina, prva reakcija je bila smijeh
pitanje ‘pa {to }e vam to?‘, tako da sm procijenili da imamo dovoljno resursa dsami zavr{imo film, na na{ gerila na~iProducent, naravno, treba da ima plafinansiranja projekta i da planidistribuciju i daljnji `ivot djela, ali mnismo planirali distribuciju. Ovo {to trenutno de{ava, da nas zovu da fil
prika`emo i u drugim gradovima, ne{to {to dolazi spontano i neplanirano. Otvarajse nove mogu}nosti i nove okolnosti, p}emo u skladu s tim i mi dalje da radimoodgovara Piri} na na{e pitanje.
OSTAVI ME[U ZA KRAJDoma}i reditelji kao da ne mogu snimi
dugometra`ni igrani film bez veliko bud`eta. Pa je Danis Tanovi}, i to ba{okolini Tuzle, snimio film bez nekoozbiljnog novca i dobio Srebrenog mdvjeda u Berlinu. Njegova “poruka” mog
bi biti neka prekretnica i poziv d bosanskohercegova~ki umjetnici “podignru~nu” i po~nu snimati filmove nrazmi{ljaju}i o ogromnoj finansijskoj p
dr{ci: “Ja shvatam da je naru{en onskladni odnos izme|u filmskog djela publike. Publika ne ide u kina kao nekadatime se zna~ajno umanjuju mogu}nosfinansiranja, ili vra}anja ulo`enih srestava, pa se reditelji i producenti moradobro pripremiti, u finansijskom smislu, ztaj vrlo skup i neizvjestan poduhvat. Dobr
jeste naj~e{}e i skupo, pa pro|e jako punvremena izme|u projekata, dok se ne skupsredstva za rad. Ali ja mislim da i u onitrenucima ‘praznog hoda‘ ima prostora rad na nekim manje zahtjevnim projektimAutor i stvaralac mora da stvara i kad
SLOBODN BOSN I 13.3.20156
KUNG FU PRI^A
NA SNIMANJU...Vrijedna ekipa Gor~ine
osvete dogovaranaredni kadar
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 57/68
nema para, smi{lja i istra`uje. Najve}a‘poruka‘ Danisovog filma umjetnicima, zamene li~no, jeste da se mo`e uraditifantasti~an projekat i u periodima izme|udva visokobud`etna filma. @elja i potreba
za kreativnim izra`avanjem ja~a je odsituacije u kojoj se `ivi. Oko nas se
svakodnevno de{avaju stvari na kojeumjetnici mogu i moraju da ukazuju i
propituju kroz svoja djela. Ja se nadam dame se ne}e pogre{no shvatiti, ali mislim dauvijek treba te`iti DOBROM ali je ponekad
i DOVOLJNO, dovoljno dobro da se ne{toradi, da se ne stagnira. Kada nema filmova
i predstava u ponudi publika se okre}drugim zabavama i polako zaboravlja kak
je to i}i u kina i pozori{ta.”Emir Tupkovi} je, vra}amo se do njeg
spomenuo i kinesku mudrost: “Bolje jzapaliti dvije svije}e nego preklinjamrak.” Zvu~i i kao savjet svima nama, beobzira ~ime se bavili... “Proklinjati mrak najlak{a opcija, re}i - tako je i gotovDru{tvo u kojem `ivimo je u veliki
problemima, i nama u tom dru{tvu nilako, ali ne pada mi na pamet da odustaneod svojih kreacija i vizija. Ja bih volio dovaj na{ film bude primjer da je stvarn‘sve mogu}e‘. Nije nam bilo lako, ali msmo u mraku tra`ili svije}e i zapalili isada idemo dalje, i dalje osvjetljavamo n
put. I ~esto volim re}i, da ako ovaj nafilm nekoga podstakne da se po~ne bavisportom, ili nekog filmskog entizijaskao {to sam i ja natjera da ka`e ‘mogu
ja snimiti film kao i ovi iz Tuzle pa bolje‘, i ve} sutradan ustane i po~n
konkretno raditi na realizaciji svojideje, ja }u biti prezadovoljan. Tako i ostalim segmentima dru{tva i vrlo brz}e nam svima biti bolje”, nagla{avDamir Piri}.
A kad razgovara{ sa Tuzlakom, mnoo~ekuju i neki citat Me{e Selimovi}a. Ev
jedan, iz Tvr|ave : “Ro|en sam, izgleda, zsitne stvari, kao i ve}ina ljudi, i nije mi `a{to je tako.” Mada nekad i od sitnice znispasti krupna stvar: “Pa da budem praTuzlak i dodam jo{ jednu njegov‘Najmanje se govori kada te se najviti~e.‘ Ja }u poku{ati da govorim, jer me
puno stvari ti~e. Ja sam odabrao umjetnoda kroz nju govorim i da se ispunim nekolijepom i pozivitnom energijom. Od src`elim svima da se prona|u u onome {vole i `ele da rade i da se njihov glas dalek~uje.”
13.3.2014. I SLOBODN BOSN
KINESKO A NA[
Damir Piri} ro|en je 4. jula 1976.godine u Tuzli. Student je na Akademijidramskih umjetnosti u rodnom gradu.
Trenutno je uposlen u Bosanskom kulturnom centru Tuzla, u Umjetni~kom odjeljenju i aktivno je uklju~en u sveprocese produkcije teatarskih postavki,muzi~kih koncerata, festivala, izlo`bi,promocija i ostalih doga|aja koji se
de{avaju u i oko BKC-a Tuzla. Idejni jetvorac i producent Balkan Unplugged Acoustic Rock Festivala (BUARF). Pored
re`ije, monta`e i produkcije vi{e student-skih kratkih filmova, nekoliko doku-mentarnih i jednog igranog filma, reditelj jei producent vi{e od trideset muzi~kihspotova te brojnih TV i radio reklama,najava i jinglova.
SAMO AKTIVNO
Režija, montaža, produkcija,organizacija, promocija...
KRVI DOKOLJENA Scene iz prvogbh. kung fufilma
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 58/68SLOBODN BOSN I 13.3.20158
KULT MARKETBLACK SABBATH
Live... GatheredIn Their Masses
Jedan odnajdugovje~nijih
bandova upovijestirock’n’rolla Black Sabbath , pro{lu jegodinu obilje`ioizvrsnimpovratni~kimalbumom podnazivom 13 .
Ne{to ranije, prije objave studijskogalbuma band je odr`ao nekolikokoncerata, me|u kojima i onaj izMelbournea 1. svibnja pro{le godine, sakojeg sti`e izdanje Live... Gathered ...
VINTAGE CARAVAN
VoyageVijest i zapoklonike hardrock zvuka.Band Vintage Caravan objavili sualbum podnazivomVoyage . Jo{
kad svemu dodamo kako je Vintage Caravan islandski band osnovan 2006.,kada su mladi rockeri sa sjevera imalisvega dvanaest godina, Voyage je jo{zanimljiviji. Rije~ je o njihovom drugomstudijskom albumu.
ZUCCERO
Una RosaBlanca
Talijanskikantautor
Zucceropromovirao jezapise sanjegovihnastupa uglavnomgradu Cube.Una Rosa
Blanca je zapravo dvostruko CD i DVDizdanje na kojem se nalazi 26 pjesama.Popularni talijanski glazbenik odlu~io jeobjaviti audio i video zapise sarasprodanog kubanskog koncertaodr`anog 8. prosinca 2012. godine.
Jedan od najdarovitijih glazbenika izoblasti antifolka i eksperimentalnog rocka,Beck Hansen, nakon {est godina objavio jenovi studijski album pod nazivom Morning Phase . Prije godinu dana pisali smo onjegovom unikatnom projektu, kada jenapisao sve pjesme na albumu i oka~io ihna Youtube , ponudiv{i tako svimglazbenicima svijeta da naprave album sanjegovim stihovima. Produkt toga projekta
bio je album Beck Hansen Song Reader ,Portland Cello Projecta .
Beck Hansen je 44. godi{nji ameri~kiglazbenik koji je u dosada{njoj karijeriobjavio ~etrnaest studijskih albuma, od koji
je posljednji Modern Guilt snimljen 2008.godine. Album Morning Phase , pak, sadr`itrinaest kompozicija, a otvara ga intro podnazivom Cycle . Rije~ je o melankoli~nojinstrumentali u trajanju od svega 42sekunde. Ba{ kao i uvodna Cycle , cijeli
album Morning Phase mogao bi se nazvatimeditativnim, ambijentalnim albumom,odsviranim u hipu. Takvoga je karaktera iakusti~na pjesma Morning , obu~ena umelankoli~no ruho s izvrsnim aran`ma-nima.
Kroz pjesmu In My Life provla~e seteme koje je lako povezati sa soundomvelikih The Beatlesa , dok je u pjesmi Heart is a Drum, uz refrensko dvoglasje
prepoznatljiv utjecaj produkcije iz ‘60-ihgodina pro{loga stolje}a. Kombinira takoBeck i s country zvukom u pjesmi Say Goodbye , gdje podlogom “stidljivo”
provla~i zvuke bend`a. Nevjerojatna
kombinacija ludih svemirskih synthov jazz dionica i depresivnog vokala, mozvu~ati dobro jedino kada to uglazbi pramajstor, {to Beck doista i jeste. Najbol
pjesma na iznimno kvalitetnom albumMorning Phase svakako je Blacbird Chai
Neprestano mije{anje durskih i molskakorda, kontra ritma, uz sklad gitara i glasna trenutke vu~e i na grunge kakav svojevremeno svirala Nirvana .
Tu su jo{ i ne{to depresivnija od ostali pjesma Wave , na kojoj se izvrsno upot pnjuju synthovi i Beckov melodi~ni glas, ki ne{to `ivlja, akusti~na pjesma CountDown. Izvrstan povratni~ki album BeckHansena Morning Phase , zatvara pjesmWaking Light . (M.Ili~i
MUZIKA
Beck, album “Morning Phase”
U jutarnjoj fazi
TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Daft Punk : Give life back to music 2. Pepe Deluxe: Go! Theme3. The Strypes: You can’t judge a book
by the cover 4. Villebillies: Love is kinda crazy 5. Primal Scream: Goodbye Johnny 6. Avicii: Hey Brother 7. Chase & Status ft. Jacob Banks:
Alive 8. Caro Emerald: I belong to you 9. Prince & 3RDEYEGIRL:
PretzelBodyLogic 10. Flo Rida: How I feel
“POVRATNIK U DJELU”Nakon {estogo-
di{nje pauzeBeck Hansensnimio jeizvrstan albumMorning Phase
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 59/68
Ona je znanstveno-fantasti~na roman-ti~na filmska drama. Scenario je napisao, tefilm re`irao i producirao nekonvencionalniSpike Jonze . Gluma~ka podjela je izvrsna:Joaquin Phoenix, Amy Adams, R ooneyMara, Olivia Wilde i, samo glasom, ScarlettJohansson.
Film Ona premijerno je prikazan naNew York Film Festivalu 2013. godine.Radnja, koja se odvija u bliskoj budu}nostiu Los Angelesu, bazira se na piscu koji semalo pomalo zaljubljuje u neopipljivo bi}e,zapravo njegov tj. njen glas koji kontroliraoperativni sustav. Theodore Twomly, kojegglumi Joaquin Phoenix, radi kao pisacdirljivih, osobnih pisama za druge ljude,koji mu za taj posao pla}aju. Slomljenog jesrca, zbog razvoda s osobom koju voli.
Theodorea zaintrigrira napredni ope-rativni sustav, samostalna umjetna intelig-encija. Nakon {to ga pokrene, upoznajeSamanthu, koju samo glasom “igra”,
“tuma~i”, iznimno dobro Scarlett Johan-sson. Njen glas mu je simpati~an, smije{an,osje}ajan. Mnogo mu zna~i. U po~etkuprijateljski odnos, ubrzo se razvija uljubavnu vezu. Ve}i dio filma Theodoresam provodi u kadru. Nastup JoaquinaPhoenixa je impresivan. Njega smatramjednim od nekoliko najboljih glumacasada{njice. U filmu je iznimno zanimljivascenografija, iznimno dobro, nepreten-ciozno su dizajnirani futuristi~ki, {araniambijenti...
Ovo je film o svijetu koji mo`emo jakobrzo o~ekivati, ako ve} nije tu. Svijet u
kojem }e neljudsko imati vi{e ljudskosti od
ljudi, u kojem }e postojati neopipljiveimitacije ljubavi, sistemi koji mogurazvijati svijest, svijet u kojem }emo sve to
prihvatiti kao normalno. Albert Einstein jednom je prilikom rekao kako je postalostra{no o~ito da na{a tehnologija prema{ujena{u humanost.
S jedne strane, ovo je film o ljudskojneempatiji i suosje}anju jednog operati-vnog sustava. Ona je divan film o ljubavi izna~enju suosje}anja, te potrebi za njim ukojem god obliku ili agregatnom stanju.Ljubav, tuga, sre}a, bol, krivnja, to suemocije koje se osjete u ovom Jonzeovomostvarenju. (D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
Film “Ona” (SAD, 2013.), scenariste i reditelja Spikea Jonzea
13.3.2014. I SLOBODN BOSN 5
KULT MARKETDAMA NA KOTA^IMA
LadislavRychman
Dama na
kota~ima~ehoslova~ki je film iz 1966.godine.Scenarij jenapisaoVratislav
Blazek , a re`irao ga je Ladislav Rychman.@ena vidi svog mu`a u gradu kako ljubidrugu `enu. Postaje odlu~na u namjeri daspasi svoj brak. Iznimno zanimljiva komedijaiz perioda kada je ~ehoslova~ki film bio navrhuncu u svijetu. Ocjena: 4
DAMA KOJA NESTAJE
Alfred HitchcockCrno-bijeli igranifilm velikanaAlfredaHitchcocka iz1938., po scenarijuSidneyja Gilliata iFranka Laundera,a na temelju
romana The Wheel Spins spisateljice EthelLinae White. Jedna mlada dama, IrisHenderson, vra}a se vlakom sa odmora. Uvlaku upoznaje jednu stariju damu. Uskorodobiva udarac i gubi svijest. Iris se budi izbunjena je, jer nitko od putnika ne govori da
je vidio damu koja je nestala. Gilbert jeglazbenik koji se priklju~uje potrazi zadamom. Sjajan {pijunski film AlfredaHitchcocka. Vjerovatno najkomi~niji film ovog`anra koji je gospodin Alfred napravio.
Ocjena: 5
DAMA IZ [ANGAJA
Orson WellesCrno-bijelifilm Dama
iz [angajaigrani jefilm iz1947., koji
je re`iraoOrsonWelles.Scenarij za
film je tako|er napisao Orson Welles, aprema romanu Sherwooda Kinga. MichaelO’Hara je irski mornar, koji pristaje raditi na
jahti odvjetnika Arthura, zbog njegove lijepeplavokose bogata{ice Else. Na putu sepridru`uje Arthurov poslovni partner George,koji Michaelu predla`e da glumljenjem smrtiprevare osiguranje... Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. 300: Uspon carstva (Noam Murro)2. Mr. Peabody & Sherman (Rob Minkoff)3. Non-Stop (Jaume Collet-Serra)4. Lego (Phil Lord & Christopher Miller)5. Son of God (Christopher Spencer)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Ljubav je u zraku (AlexandreCastagnetti, Reverence, Blitz film ivideo)
2. Jobs (Joshua Michael Stern, OpenRoad Films, Blitz film i video)
3. Utrka `ivota (Ron Howard, Cross CreekPictures, Blitz film i video)
4. Diana (Oliver Hirschbiegel, EcosseFilms, Blitz film i video)
5. Riddick (David Twohy, One RaceProductions, Blitz film i video)
Kad glas zamijeni stas
SF ROMANTI^NA DRAMA Film o ljubavi i zna~enju suosje}anja
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 60/68SLOBODN BOSN I 13.3.20160
U ^ETIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
“Zbirka novela Ko`a i roman D`elat ,autorice Angeline Petrovi}, promoviranisu 11. o`ujka, u BKC-u u Sarajevu. “Oovim djelima, ali i cjelokupnom bogatomknji`evnom stvarala{tvu ove spisateljice,govorili su direktor izdava~ke ku}e Arte izBeograda Miodrag Jak{i} i knji`evnik iknji`evni kriti~ar Anto Pranjki}“, javljaju izBKC-a.
Udru`enje Mladi Tuzle i Pozori{temladih Tuzla u ovom mjesecu obilje`avajudesetogodi{njicu rada. “Bi}e to prilika dase tuzlanska publika podsjeti na brojneaktivnosti ~lanova ovih Udru`enja, kojiglumom, plesom, pjesmom i muzikom,objedinjenim u pozori{ne predstave,upotpunjuju kulturnu scenu Tuzle i Bosne iHercegovine”.
“Ceremonija potpisivanja ugovora iprimopredaje donatorskog ~eka izme|uSOS Dje~ijih sela BiH i VGT osiguranjauprili~ena je 12. marta u SOS Ku}i zagoste . VGT osiguranje je jo{ jednauspje{na doma}a kompanija, kojadonacijom u vrijednosti od 15.000 KMpodr`ava rad SOS Dje~ijih sela BiH ”.
U ~etvrtak, 13. marta u 20 sati, bi}eodigran glazbeno-poetsko-scenski kola`
Hercegovina, i to na Maloj sceni Hrvatskog narodnog kazali{ta Mostar.Drugi je to dio poetske pri~e oHercegovini , koja predstavlja stihoveAntuna Branka [imi}a, Maka Dizdara,Ilije Jakovljevi}a, Petra Bakule, NikoleKordi}a...
Predavanje Rekonekcijsko iscjeljivanje bi}e, po prvi put u BiH, organizovano 19.marta, u Centru za rehabilitaciju sluha i govora, u ulici Asima Ferhatovi}a 2 . Ciljpredavanja je: upoznati ljude sa ljekovitimfrekvencijama, upoznati ih sa
mogu}nostima rekonekcije, ali i najavitiSeminar rekonekcije u junu ove godine, uBeogradu.
Grupa Divanhana iz Sarajevaspremna je za turneju, na kojoj }epromovisati svoj posljednji studijski albumBilje{ke iz [estice . “Turneju zapo~injukoncertima u Ljubljani, Grazu, Pragu i uBerlinu, a onda slijede koncerti uOlovu 28. marta, Br~kom 11. aprila,Zavidovi}ima 19.4., Zenici 23.4., Lukavcudevetog i u Maglaju 14. maja.”
Malo smo ne{to ove godine posvetili prostora Festivalu Sarajevska
zima . Ali, evo, poku{a}emo im seodu`iti, najavljuju}i, djelimi~no, njihov
program od 13. do 19. marta.“U ~etvrtak }e u Turskom
kul t urnom cen t ru biti otvorenaSedmica indijskog filma, a narednogdana }e u prostoru Nacionalne i
univerzitetske biblioteke BiH bitipostavljena instalacija Walk: Enc
ounter, autora Namije Leigh i MagnusaBjerka”, najavljuje Ibrahim Spahi},direktor Festivala Sarajevska zima : “Uistom prostoru, istog dana, slijediKnji`evni susret posve}en Margaret
Duras. U subotu je u Bo{nja~kominstitutu na programu koncert GregoraVidovi}a, da bi u ponedjeljak u TKC-ugledali dramu Ek Hota Vidushak,reditelja Jabbara Patela, a potom,tako|e u Bo{nja~kom institutu, isrbijanski recital umjetni~ke muzike:nastupaju Vesna Rilak-Stranimirovi} iHristina Vukovi}-Jovanovi}, violina iklavir.”
Eto, nemamo vi{e prostora. Odkoga je, dovoljno je, kazali bi sar-kasti~no motivisani individualci.
DINO MUSTAFI , reditelj
Martovske (post)matineje
IBRAHIM SPAHI , direktor Festivala“Sarajevska zima”
DINOMUSTAFI]“Istorija i sudbinasu neumoljive zaBalkance”
F
o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }
F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 61/6813.3.2014. I SLOBODN BOSN
U utorak, 11. marta, u SARTR-u je obilje`eno petnaestgodina od premijernog izvo|enja predstave Ay Carmela,
reditelja Roberta Raponje, u kojoj, to valjda svi znaju, igrate Vi iDragan Jovi~i}. A, kako su Sarajevo i SARTR tada kao“podstanar” izgledali tog 19. marta 1999., kada je prvi putodigrana predstava po tekstu Josea Sanchisa Sinisterre?
Kada je izvedena premijera Ay Carmele mi smo kao i likoviiz ove predstave putovali sa koferima od mjesta do mjestaigraju}i predstave. Nismo kao teatar imali svoj prostor i zavisilismo od dobre volje kolega i prijatelja koji su nam izlazili u susreti primali nas pod svoje okrilje. U Sarajevu smo predstavu igralinpr. u amfiteatru Raguza , Kamernom teatru 55, Domu policije itd. A onda smo i{li diljem Bosne i Hercegovine i igrali u svimmalim i velikim mjestima i salama gdje nas je publika tra`ila i
`eljela gledati. Sretali smo divne ljude i vidjeli pravu sliku svojezemlje nakon zavr{etka rata. Ova predstava nosi emotivnukatarzu koja je tada ljudima itekako trebala, a ta vrsta iskrene i
prave emocije je po mom mi{ljenju ovu predstavu i odr`alatoliko godina u `ivotu. Pored, naravno, antifa{isti~ke ideje kojusa sobom nosi, a koja na`alost nikada nije prestala biti aktuelna.
A, jesu li Sarajlije tada bile nekako sretnije?U pravu ste, Sarajlije i drugi stanovnici BiH su tada bili
sretniji. Zavr{io se rat, ljudi su bili sretni {to su iza{li iz ratnogmraka, osje}ao se, ipak, neki entuzijazam da se mo`e nastavitidalje, da se u tom ludilu mo`e na}i neki smisao i neki tra~ak vjere
da se nekako gleda u budu}nost. Ay Carmela nosi poruku o
individualnoj mo}i pojedinca, o tome da je mogu}e izi}i iz masei di}i svoj glas protiv ludila koje se zove fa{izam, kao i protivsvih drugih -izama koji ugro`avaju ljudski `ivot. Na`alost,
petnaest godina poslije psihologija mase i stavljanja ljudi utorove nikada nije bila ja~a. Ako nisi u toru nisi nigdje, pa bio tajtor politi~ke, nacionalne, religijske, strana~ke, ili bilo koje druge
prirode. Sre}om, ima jo{ uvijek pojedinaca koji se bore savjetrenja~ama, ali ta borba je sada vi{e incidentna negosistemati~na, gu{i se glas i mo} pojedinca, i naravno da nastupaapatija i dezorjentiranost. Zato i dalje na na{oj predstavi ljudireaguju vrlo emotivno, ona je jedan tra~ak svjetlosti da ne treba
prestati vjerovati da smo ipak kao pojedinci najja~i.
SELMA ALISPAHI , glumica
Kada budete ~itali ovaj broj Slobodne Bosne , uBeogradu }e se sabirati utisci sa premijere
predstave Mali mi je ovaj grob od 12. marta, koju je po tekstu srbijanske knji`evnice Biljane Srbljanovi}u Bitef teatru re`irao na{ reditelj Dino Mustafi}.“Istorija i sudbina su neumoljive za Balkance,privezuju nas za grobove i uspomene, stalno nasdovode u nacionalnu nu`nost i du`nost dapreispitujemo svoje pozicije. Umjetnost ne zanima
istorijski fakat, ve} ljudska sudbina, strahovi inadanja poput mladobosanaca koji se nisu mirili sazate~enim svijetom, `eljeli su da ga mijenjaju, sanjalisu slobodu ju`noslovenskih naroda. Kada sam ~itaotekst, mogao sam da ~ujem lupanje srca tih klinaca, jersu imali svoju utopiju i ostali joj vjerni, pravedni usvojoj nakani, ali su nosili sa sobom i dilemu,sigurnost i sumnju, mir i isku{enja, naposljetku, kaznui grijeh za u~injeno. Ovo nije ni politi~ka, niti istorijskadrama, ve} je anga`ovana, jer vodi i prema na{ojstvarnosti koju prepoznajemo”, ka`e Dino Mustafi}.
Balkan, kao valjda vje~no “bure baruta”, umjetnikeuvijek dr`i mobilnim: “Umjetni~ki jezik postavljapitanja eti~ke prirode, koja uznemiruju i koja se pamte.
Vjerujem da }e ova predstava pokazatikoliko je va`an odabir i na~in onoga~ega se trebamo i moramo sje}ati kakobi osvijetlili i osvjestili na{u sada{njostkroz na{u pro{lost. Na{i `ivoti suoptere}eni ‘vi{kom istorije‘, to jeprostor manipulacije, generiranjanovih konflikata, umjetnost treba daotvara perspektivu druga~ijeg gledanja
na stvari koje su cementirane kaostereotip, predrasuda.”U predstavi igraju i
bosanskohercegova~ki glumci ErminBravo i Amila Terzimehi}. Imaju lioni respekt prema zaista zahtjevnoj beogradskoj publici? “Amila i Erminsu ostvarili vrlo dobre uloge, igrajubrata i sestru, Danila i Ljubicu Ili}.To je kontinuitet prisustva sjajnegluma~ke generacije na
regionalnim scenama, na{i glumci suosvojili prostor na filmu i u teatru, sada se ve} govori osarajevskoj gluma~koj {koli sa respektom”, veli Mustafi}.
Danas se gu{i glas i mo} pojedinca
Umjetnost ne zanima istorijski fakat, ve} ljudska sudbina
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 62/68SLOBODN BOSN I 13.3.20162
1. Da li u radiju `ive mali ljudi?Ma kakvi, to je mit! Pogledaj mene, ma{ala.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?Pamet u glavu.
19. Tange ili badi}?Priglavke.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Sve gra|ane BiH, jer bi bili rahatniji na
pustom ostrvu.
7. Da niste to {tojeste, {ta biste bili?Da sam ptica i daimam krila...
3 Kako se osje}ate u Sarajevu?
K ada p la ti m p u ta ri n u, pa r k i ng, po pi je m pa r k af a
i po jede m po la k i le b u re k a os je}a m se k ‘o da
sa m u D u bai j u, je r b ude m f ro n ta l ni k o k uz.
2. A da li na TV u iko pjeva osim folk izvo|a~a?Z a p jev a M ilorad Dodik, t u i t amo.
4. [ta ne morate imati u fri`ideru?Kutiju eurokrema u kojoj je zimnica.
10. Koliko ima istine u izreci:“Prazna glava svaka je ohola,prazne tikve po vodi plivaju.”“Prazna glava zapravo nije
prazna, nego je puna sme}a.Zbog toga je takvu glavu te{konapuniti bilo ~ime pametnim.”(Eric Hoffer)
18. Kada }ete na svomKanalu 6 organizovati Farmu?Kad budem imao farmu. Sveostalo je lako na}i.
20. A begova i li {kembe ~orba?
Ci jela i dese t, re{ pe~e na, do b ro poli ve na lu k o m.
6. [ta obavezno nosite na pla`u?Pretis lonac pun filovanih paprika,
par kunaza sladoled i kafu, deku“ambasadorku” sa detaljima ZOI‘84, kaseta{ sa bogatom kolekcijomnarodnjaka, karte, loptu na
napuhavanje i pola familije.
8 [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Zv i jez d a V e l i k o g b r a t a .
by DINO BAJRAMOVIC
9. Jeste li meteoropata?Zavisi s koje stranezapu{e.
14. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih prestao raditi po 10sati dnevno.
16. S kim biste voljeliotplesati tango?Sa Angelom Merkel!@ico bih joj lovu zakakav projekat.
11. Da li je {utnja zlato?
Vidi{, to treba pitati kakvog zlatara.
13. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ru`an i glup?
Najbolje je biti pametan a pravit se glup.
15. Opi{ite SeidaMemi}a Vajtu u tririje~i?Legenda. Travnik. Radio
17. Osoba koja Vamide na ganglije?Uh.
12 [ta obla~ite kad
a `elite
izgledati moderno?
T re ne r k u, b i je le ~
a ra pe i
c i pe le.
ALEM LOLI , direk tor medi jske grupe TN T Tra v
nika:
“NA T V-u, osim f olk iz vođača,
zap je va Milorad Dodik, tu i tamo”
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 63/68
KLIN ^ORBA
Ako je vjerovati popularnom slovenskom filozofu,sociologu i dru{tvenom analiti~aru Slavoju @i`eku, ine samo njemu, kapitalizam je na samom kraju svog
vremena, a svi mi iz nekada{njeg socijalisti~kog blokaosu|eni smo da iskusimo samo ~emer poretka koji je stigaou svoju posljednju fazu globalnog ovladavanja tr`i{tem.[to je mrvica palo sa stola Gospodara ovog svijeta, palo je,i sve su to ve} pozobale koke koje su bile bli`ekapitalisti~koj trpezi. Nama je preostala samo do`ivotnatranzicija od zvijezde u raspadanju do zvijezde u prividnomzenitu kojoj samo {to nije ponestalo goriva i natrag: u svojrazru{eni svijet koji se mora iznova graditi. A sve svjetovegrade `ene kako bi mu{karci imali ~ime upravljati. Da biimali gdje i oko ~ega ratovati. Tako da, ja i dalje mislim da
je klica svih na{ih problema zametnuta u `eni, u svijestikoja dominantno vjeruje da je mu{ko i u maj~inomstomaku starije od majke, na tragu monoteisti~kog
pou~avanja o postanku svijeta u kojem Prvi, Vrhovni On,nije ro|en nego je oduvijek bio. Dakle, svijet je njegov.
Zato mi je vrlo zanimljivo pratiti svaki novi 8. mart,dan u kojem se tu i tamo okupljaju `enenezadovoljne svojim polo`ajem, ulogom, bivanjem.
Da{ sinovima bi~ u ruku, a onda se do kraja `ivota ~udi{{to tuku. Ne bi ba{ da se to odnosi na tebe, ali se pravi{ da
ne vidi{ kako su svoju mu{ku ulogu shvatili ozbiljno:dokopati se mo}i i istu demonstrirati nad drugima, u pravilu slabijima. [ta rade mame hairli sinova koji su postali multimilioneri, bogibatina politi~ki lideri ili slavniratnici zaslu`ni za bezbrojne smrti? Pa, ponose se,naravno. Sinovi su im uspjeli u vladavini ovim svijetom,a one su ba{ te sretnice koje su rodile takve izrode.Ostajem vjerna stavu da su majke krive i odgovorne zaono {to donesu na ovaj svijet. Pravo vrijeme za protest jekad zanese{, nosi{ i rodi{ - mu{ko ili `ensko, svejedno.Tad mu {apni na uho da je stigao na svijet jednakih po
pravima i obavezama, i njemu ili njoj poka`i i u pametusadi da je svaka diskriminacija, nasilje, nejednakost inepravda smrtni grijeh. [to bi rekao jedan strava tekst
turbofolk pjesmice: Kasno }e biti kasnije.
Kao i svake prethodne godine i ove je, u povodu Dan`ena, bilo raznoraznih protestnih mar{eva, perfomansa, okruglih stolova, panel diskusija, televizijsk
emisija i sli~nih okupljanja `ena koje su imale potrebiskazati svoje nezadovoljstvo polo`ajem u dru{tvu. Nemani{ta protiv, dapa~e. I svi ti transparenti, gnjevni povicgovor o tome {ta ne}emo i {ta ho}emo, sve bih to bez dvojb
potpisala. Zar nije super jedan od transparenata nosmomartovskom protestnom mar{u koji je u Sarajevorganizirala Fondacija CURE: Ne}u karanfil, ho}u posao! sli~ne poruke koje su, istim povodom i na isti datumorganizirale aktivistkinje Mre`e `ena u crnom Rekonstrukcija `enski fond, uz podr{ku Romske `enskmre`e, koje su u Beogradu uzvikivale: Manite se poklanjancve}a, vratite nam na{a preduze}a! @ene u Srbiji ne samo dsu digle svoj glas “protiv patrijarhata i kapitalizmaukazuju}i na “poguban uticaj patrijarhata, crkve i pojedinzakona na enska reproduktivna prava”, nego su se i dodatnsolidarizirale sa radnicama u Bosni i Hercegovini, kao i s`enama Banje Luke, transparentom: Hodamo i za onkojima je to zabranjeno, za `ene Banja Luke.
Fino. @ene su, dakle, barem one ~iji se glas ~uje, suglasne d
je sav ovaj sistem oti{ao do |avola, i da bi se negdje, nnekom novom putu, ene morale staviti na ~elo kolone ko
se zaputila u neku novu, nadajmo se svjetliju budu}nost. budu}nost bez kapitalizma, bez svih njegovih halapljivih crnrupa koje gutaju svaki mogu}i poku{aj humanizma usmjerenona svako ljudsko bi}e kao centar ovog svijeta. Nema nas
jednakijih ni va nijih, ali nas ima svjesnijih i samim tiodgovornijih za sada{njost i budu}nost. Svim ivim bi}ima je dreproduktivni potencijal. Za ~ovjeka, to je jedino stvarno oru|e kreiranje novog, humanijeg svijeta. Prema tome, biti roditelj, napose majka, nije ma~ji ka{alj. Pravovremena prilika da se `englas ~uje, razumije i uva i upravo je ona kad za~injemo, nosimora|amo. Tad se ne smije pogrije{iti. Kasno }e biti kasnije, kanarodnjak. Tad samo bezuspje{no poku{avamo ispraviti krivsrasle kosti tu|e djece, i dalje ne primje}uju}i da su nas na{i ro|esinovi odavno sahranili, jo{ onog davnog dana kad sm
povjerovale da je mu{ko i u maj~inom trbuhu starije od majke.
Žene su, dakle, barem one čiji se glas čuje, suglasne da je savovaj sistem otišao do đavola, i da bi se negdje, na nekom novomputu, žene morale staviti na čelo kolone koja se zaputila u nekunovu, nadajmo se svjetliju budućnost; u budućnost bez kapitalizma,bez svih njegovih halapljivih crnih rupa koje gutaju svaki mogućipokušaj humanizma usmjerenog na svako ljudsko biće kao centarovog svijeta
ZAPJEVALA SOJKA PTICAPi{e: FADILA NURA HAVER
13.3.2014. I SLOBODN BOSN 6
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 64/68SLOBODN BOSN I 13.3.20164
PEUGEOT 108: Pravi ljetni hit!
Prvi Peugeot 106 proizveden je 1991.godine. Podaci govore kako je taj maligradski automobil u razdoblju od
1991. do 2004., do kada se proizvodio,prodan u gotovo tri milijuna primjeraka.Peugeot 106 svoj facelift do`ivio je 1996., agodinu ranije proizvedena je elektri~na
ina~ica toga malog automobila. Nakon 106-tice stigao je model Peugeot 107 koji jetako|er bilje`io izvrsne rezultate.Stosedmica je prvi put s pokretne trakesi{la 2005., da bi facelift do`ivjela prije dvijegodine. ^elni ljudi korporacije PSA odlu~ilisu kako je do{lo vrijeme da i Peugeot 107 dobije zamjenu u jo{ modernijem izanimljivijem obliku. Ba{ kao i model 107 , injegov nasljednik Peugeot 108 zajedni~ki jeprojekt Peugeota, Citroëna i Toyote , pa suse 108-ici na Salonu automobila u @enevipriklju~ili i nove verzije Ayga i C1. S manjeod 3,5 metara, model 108 }e biti jedan od
najmanjih automobila na tr`i{tu, kra}i i odVW UP! -a i Hyundaija i10 .No, bit }e i lak{i od
konkurenata. Iz Peugeota najavljuju da }everzija s trima vratima te`iti samo 840 kg,{to je 85 kilograma manje od karbonskeAlfe 4C . Upravo novi Peugeot 108 , koji jenedavno predstavljen i na doma}em tr`i{tu,savr{en je automobil za probijanje krozgradsku gu`vu. Na doma}e tr`i{te dolazi s
1,0 litrenim trocilindri~nim VVT-i benzinskimmotorom uz prosje~nu potro{nju od svega4,6 litra na 100 km. U opciji je i dizelskiagregat 1,4 HDi sa svega 54 konjske snagei potro{njom od oko 4 litre na 100 km.Potencijalni kupci i zaljubljenici u propetoglava na vrhu poklopca motora mogu biratiizme|u tri paketa opreme. U opciji su paketiUrban, Trendy i Urban Move . Zanimljivo jekako Peugeot 108 poprili~no li~i na starijubra}u, osobito na model 308 , koji je tako|ernedavno do`ivio premijeru na doma}emtr`i{tu. Peugeot 108 pokre}e {tedljivitrocilindarski litarski e-VTi benzinski motor
sa 68 KS. Prijenos snage na prednju
osovinu vr{i se preko petostupanjskoru~nog mjenja~a. Motor se mo`e dobiti i ssustavom stop/start, a u ponudi je automatski mjenja~. Du`ina automobiiznosi 3,47 metara a {irina 1,62 metrKabrioletska ina~ica posjeduje i tzaeroakusti~ni deflektor koji minimizi
turbulenciju zraka u putni~kom prostoru. ponudi je i 1,2-litarski benzinski VTi motkoji razvija 82. konjske snage. U ovisnosod paketa opreme Peugeot 108 nudi se s14, odnosno 15-in~nim aluminijskinaplacima na kojima su gume dimenz165/65 R14, odnosno 165/50 R15. Svverzije u standardnoj opremi posjedusustav za pomo} prilikom pokretanuzbrdo, a tu je i sustav za nadzor tlaka gumama. Automobil je ve} premijernpredstavljen na Sajmu automobila u @enevkoji se odr`ava do 16. o`ujka, dok bi se prodaji mogao na}i za nekoliko mjesec
Peugeot 108 u osnovnoj varijanti te`ak svega 840 kilograma i ubraja se me|najlak{e automobile u svojoj klasi.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILI^I]
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 65/68
Igor Radoji~i} - Uredni{tvu
Moja supruga je već 17godina državni službeniki za pomoćnika ministraizabrana je na javnomkonkursu
(^im je postao predsjednikSkup{tine RS-a, Igor Radoji~i}suprugu i rodbinu udomio uministarstva RS-a, SB, br. 902)
U broju 902 objavili ste tekst o meni, ukojem su iznesene neistine. U skladu saZakonom o za{titi od klevete, tra`im da uprvom slijede}em broju objavite ovajdemant u inegralnom tekstu, kako bi seizbjegao sudski spor.
Nisam “zaposlio suprugu u Vladi”. Moja
supruga je ve} 17 godina dr`avni slu`benik,pro{la je redovan put od pripravnika, dopomo}nika ministra, sa najboljim ocjenamau slu`bi. Pomo}nici ministara su dr`avnislu`benici i ona je izabrana na javnomkonkursu, {to ste i sami napisali.
U vezi pominjanja pojedinih navodnihrodbinskih veza, koje su irelevantne zaobavljanje mog posla, `elim vas obavijestitida je moja posljednja tetka umrla prije trigodine u 80. godini `ivota i nikad nije bilaportparol.
Brat moje supruge nije sada i nikad nijebio moj voza~.
Moj kum nije ugostitelj i nemam nikakveveze sa “vlasnicima restorana u javnimpreduze}ima”.
Igor Radoji~i}
Poliklinika “Atrijum” Sarajevo -Uredni{tvu
Ugovori koje imamo saAgencijom za bankarstvo
FBiH, o sistematskimpregledima njihovihuposlenika, provedeni suu skladu sa propisima ojavnim nabavkama
(“Skandal nedjelje: Kako je dr`avniposlanik Mirsad \ugum zaposlio MireluTuce“, SB, br. 904)
Molimo Vas da u svom prvom narednom
broju, u skladu sa va`e}im zakonskim
propisima, objavite na{ demantij sljede}esadr`ine:
Molimo Vas da svu raspolo`ivudokumentaciju kojom raspola`ete, i kojommislite da mo`ete da kompromitujete na{rad, dostavite nadle`nom tu`ila{tvu. Mi}emo, sa svoje strane, nadle`nim organimauputiti tu`bu zbog kleveta i uvreda koje stenam doti~nim napisom nanijeli.
Vama i javnosti stavljamo na znanje:Dr. Mirela Tuce u Poliklinici “Atrijum”
zaposlena je prije 22 mjeseca. Time padajuu vodu va{e konstrukcije kojim na{ poslovniaran`man sa Agencijom za bankarstvoFBiH u kojoj radi njen otac, povezujete sanjenim upo{ljavanjem u na{oj Poliklinici. Tajposlovni aran`man traje ve} pet godina,dakle dvostruko du`e od perioda u kojem jedr. Tuce kod nas zaposlena, te se to dvojeni na koji na~in ne mo`e dovoditi ukorelaciju koju ste Vi konstruisali. Po Vama,ona je uposlena da bismo mi dobili taj posaood Agencije u kojoj radi njen otac. Na Va{u
`alost, to jedno s drugim nema nikakveveze, o ~emu svjedo~e datumi njenogupo{ljavanja i po~etka na{eg poslovnogaran`mana sa tom ustanovom.
“Atrijum” je renomirana poliklinika u kojoj je uposleno 11 radnika, od ~ega {estlije~nika. Uspje{no radimo ve} 16 godina,vrhunski smo opremljeni i osposobljeni, ado sada smo imali oko 20 hiljada korisnikana{ih zdravstvenih usluga. U tom smislu,na{ renome u Sarajevu i BiH je vrhunski.
Ugovori koje imamo sa Agencijomza bankarstvo FBiH, o sistematskimpregledima njihovih uposlenika, provedeni
su apsolutno u skladu sa zakonskimpropisima o javnim nabavkama. PomenutaAgencija je, kao i druge ustanove, pozakonu obavezna da obezbijedi takvepreglede svojih uposlenika, pa je u tu svrhusa odgovaraju}om poliklinikom morala dauspostavi ugovorni odnos. Nas su odabralizato {to smo ponudili najpovoljniju cijenu ikvalitet usluga koje su im bile potrebne.
Na{e ponude bile su finansijski i nadruge na~ine kudikamo povoljnije odkonkurenata u sli~nim poslovima, od nekih idvostruko-trostruko, o ~emu }emo sudukojem }emo se obratiti za za{titu od Va{ih
kleveta dostaviti i pisane dokaze.U proteklih 16 godina rada nikad nijedna
inspekcija nije prona{la bilo kakvenepravilnosti, a pogotovo prekr{aje una{em radu. Svi porezi i doprinosi zauposlenike u cijelosti su i na vrijemeupla}ivani.
Upravo smo mi, u nekoliko navrata,nadle`nim organima podnosili prijave zbogpropu{tanja da se sankcioniraju drugezdravstvene ustanove, koje su nam pravilekonkurenciju, a da nisu ispunjavaleneophodne zakonske preduslove. Ako Vam
je stvarno stalo do istjerivanja pravde,
pozabavite se njima. Tamo mo`da ima
mjesta za optu`be za korupciju, koneosnovano upu}ujete na na{u adresisklju~ivo zbog politi~kog djelovanja dMirsada \uguma, zastupnika Saveza zbolju budu}nost (SBB BiH) u ParlamenBiH i vlasnika Poliklinike “Atrijum”, koji Vazbog ne~ega smeta.
Na{ san je miran. To je na{e velikbogatstvo. Uvijek smo dr`ali do ~istoobraza, pa ne dopu{tamo da ga Vi kaljatko zna ~ime i od koga ponukani.
Nakon Va{eg skandaloznog tekstzasnovanog na potpuno neosnovaninavodima, ima}ete priliku da na Sudpodastrete dokaze za svoje optu`be. Atamo }e odlu~ivati argumenti, koje nemate, a ne Va{a uredni~ka (zlo)volja kojipak, podlije`e zakonskim sankcijama zone koji ljude i institucije blate na osnovzlonamjernih konstrukcija, bez ikakvoupori{ta u relevantnim ~injenicama.
POLIKLINIKA “ATRIJUM
Prim. Dr. Mirsad \ugu
Borislav Mikeli} - Uredni{tvu
U tekstu ste iznijeli niznotornih neistina na mojračun
(“Dodik reaktivira svog lobistui ortaka za {verc Borislava Mikeli}a”,SB, br. 903)
U reviji “Slobodna Bosna” o27.02.2014. god., objavljen je ~lanak ponaslovom “Dodik reaktivira svog lobistuortaka za {verc Borislava Mikeli}a”, ~iji autor Mirha Dedi}, a u kojem je iznese~itav serijal notornih neistina na moj ra~un
U obra~unu sa predsjednikoRepublike Srpske Miloradom Dodikomautorka ~lanka je odabrala BorislavMikeli}a i Emira Kusturicu kao lobisMilorada Dodika, uvla~e}i u tu prljavi la`nu pri~u Aleksandra Vu~i}
predsjednika SNS i prvog potpredsjednikVlade Srbije.Nije se autorka ~lanka zadr`ala samo n
mom izmi{ljenom ortakluku i {vercu sDodikom, ve} se odlu~ila da na nedopustna~in na posebno osjetljivom pitanju, ka{to je tragi~na sudbina nekoliko stotinhiljada izbjeglih i prognanih Srba iz Krajinnakon vojnih akcija “Bljesak” i “Olujakvalifikuje mene da sam ih kao predsjednKomiteta za za{titu prava i interesplja~kao.
Iznosim Vam neoborive argumente, kojipotpunosti demantuju autorski ~lanak, u koje
su iznijete notorne neistine na moj ra~un.
13.3.2014. I SLOBODN BOSN 6
REAGIRANJA
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 66/68
Nakon poznate hrvatske zlo~ina~kevojne operacije “Oluja”, po~etkom avgusta1995. godine, kad je sa vjekovnih ognji{taprotjerano oko 260.000 kraji{kih Srba, odkojih se 230.000 na{lo u Srbiji, Biro VladeRSK u Beogradu, uz 19 odranije zaposlenihradnika, zaposjeo je nakon operacije “Oluja”predsjednik Vlade RSK Milan Babi} sanekoliko ministara te Vlade i najbli`ihsaradnika iz Knina, koju su u predve~erje“Oluje” zajedno sa Babi}em stigli uBeograd.
Dakle, nije Borislav Mikeli} uz pomo}Dr`avne bezbednosti Srbije u jesen 1995.godine zaposjeo Biro Vlade RSK uBeogradu, ve} Milan Babi}, tada{njipredsjednik Vlade RSK sa svojim najbli`imsaradnicima iz Krajine.
Za vrijeme egzodusa Srba iz Krajine injihovog dolaska u Srbiju na razli~ite na~inepo~etkom avgusta 1995. godine, a najvi{esa traktorima i privatnim automobilima, teprebacivanja pokretne imovine: od
kamiona, cisterni, autobusa, putni~kihautomobila i druge opreme, kao idokumentacije u kojoj su se na{le mati~ne izemlji{ne knjige iz Knina i drugih kraji{kihop{tina, sve je bilo pod kontrolompripadnika MUP-a Srbije, od grani~nihprelaza do Op{tina {irom Srbije, kao izaposlenih radnika u Birou Vlade RSK na~elu sa Milanom Babi}em i njegovimnajbli`im saradnicima, koji su u Srbiju stigliprije akcije “Oluja”, a Borislav Mikeli} kaobiv{i premijer Vlade RSK tome nije imaopristupa, niti sam na bilo koji na~in poku{aoda se u sve to uklju~im.
Upravo je u tom periodu, za vrijemeegzodusa kraji{kih Srba i njihovog dolaskau Srbiju, bio lov u mutnom i najve}eotu|ivanje prenesene pokretne imovine izKrajine, kao i razne zloupotrebe zaposlenihu Birou Vlade RSK u Beogradu prilikomizdavanja raznih dokumenata i napla}uju}ite usluge u DM, kao i nezakonito izdavanjevoza~kih i saobra}ajnih dozvola sa{tambiljima iz kraji{kih op{tina.
To je bio osnovni razlog da se tainicijativa pretvori u osnivanje nevladineizbjegli~ke organizacije, Komiteta za za{tituprava i interesa raseljenih lica i povratak u
zavi~aj.Kroz potpise preko 50.000 izbjeglih i
prognanih Srba iz Krajine sa plebiscitarnimopredjeljenjem da Borislav Mikeli} bude na~elu Komiteta, jer je kraji{kim Srbima bilo usvje`em pam}enju da sam upravo ja kaopredsjednik Vlade RSK bio na ~elupregovara~kog tima u odnosima saHrvatskom koncem 1994. godine, da binakon toga pustili u promet autoput krozZapadnu Slavoniju i stavili naftovod ufunkciju.
Nakon osnivanja Komiteta u martu1996. godine, te njegove registracije
polovinom 1996. godine, u saveznom
Ministarstvu pravde, prilikom ulaska u BiroVlade RSK, zate~ena je prava pusto{, jer jeMilan Babi} sa svojim najbli`im saradnicimaotu|io cjelokupnu opremu i namje{taj naTerazijama, {to smo morali prijavitinadle`nim dr`avnim organima, te nabavitinovu opremu.
Notorna je neistina koju ste plasirali uautorskom tekstu da kad je Mikeli} koncemdevedesetih upao u probleme, da su kodmene u Kabinet dolazili @eljko Ra njatovi} iLegija, kako bi utjerivali dugove, jer ja nisamkoncem devedesetih imao bilo kakveprobleme, a pogotovo dugove, da bi ihutjerivali Arkan i Legija. U moj Kabinet uOmladinskih brigada 1 (SIV-3) nikad nisuu{li Arkan i Legija, jer sam ja Legijuupoznao u ljeto 2002. godine, a sa Arkanomnikad nisam imao bilo kakvu saradnju.
Nikada i nigdje nisam tvrdio da sam saJovicom Stani{i}em veliki prijatelj, kao i saekipom JSO kojom je rukovodio Legija.
U centar te jedinice u Kulu nisam kro~io,
niti poznavao bilo koga iz komandnogsastava JSO, pa ni Legiju, kog sam prvi putupoznao u ljeto 2002. godine, dok sam saJovicom Stani{i}em kao {efom DB Srbijesara|ivao 1994. i 1995. godine kao premijerVlade RSK.
Sramna je va{a konstatacija da sam jakoncem devedesetih pobjegao u RepublikuSrpsku, a jo{ sramnija va{a tvrdnja da sam1996. godine namjeravao kandidovati zapredsjednika RS-a.
Kupe}i spla~ine intrigatora biv{e DOS-ove vlasti Bebe Popovi}a i Milo{a Vasi}a pobeogradskim medijima iz vremena policijske
akcije “Sablja” 2003. godine, utrpali ste mikvalifikaciju da sam ja povezivao vo|e tzv.zemunskog klana sa odre|enim krugovimau RS-u, koji su bili uklju~eni u organizacijuatentata na Zorana \in|i}a.
Me|utim, ne rekoste ni vi ni oni, koji su tokrugovi i pojedinci iz RS-a, jer je to notornaneistina, pogotovo {to ja od ljeta 1999. godinenisam nogom kro~io u RS, sve do pro{le2013. godine, a mogao bih ja pitati one koji susvakodnevno okru`ivali \in|i}a, a znali zaprethodna tri poku{aja atentata na \in|i}a,{to su ga pustili niz vodu 12.III 2003. godine.
Kako vas nije sramota da meni koji sam
kao presjednik Vlade RSK u ljeto 1994.godine nakon me|umuslimanskog sukobaDudakovi}evih i Abdi}evih snaga uzapadnoj Bosni, kad je na podru~jeKorduna izbjeglo oko 60. 000 muslimana odnajmla|ih do najstarijih, formirao Krizni {tabi obezbje|ivao svakodnevno hranu i svakudrugu pomo} punih tri mjeseca, podme}eteda sam organizovao 80 {lepera u kojima jebilo oru`je za Fikreta Abdi}a, a to zna~iizbjeglicama, dok sam ja brinuo kako }emoobezbijediti bra{no, ulje, {e}er, te pomo}i upe~enju hljeba.
Borislav Mikeli}, Beograd
SLOBODN BOSN I 13.3.20166
REAGIRANJA
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 67/68
8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 68/68
portal slobodne bosne
najveca tvornica