Slobodna Bosna [broj 888, 14.11.2013]

8/14/2019 Slobodna Bosna [broj 888, 14.11.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-888-14112013 1/68

NAJRAZORNIJI BOSANSKI TAJKUN: BAKIR ALISPAH

I

www.slobodna-bosna.

STADIONSKA

GROZNICA

JA SAM HAJRUDIN

SVE O

JEDNOMDJEÂKU

@ALOSNA NAM BAJKA





BRAK BEZ RAÛNAZA[TO SE RASPADA

PARTNERSTVO SDP-a i SBB-aU~estale me|usobne optu`be SDP-a i SBB-asvjedo~e da je partnerstvo ovih partijadovedeno do kraja; „Slobodna Bosna“otkriva stvarne razmjere i uzroke sukobadviju partija i njihovih strana~kih lidera

POSTUPI PO NARE\ENJUPOVRATAK POLICAJCA ALISPAHI]ANakon {to njegova kandidatura zapredsjednika Upravnog odbora Univerzitetau Sarajevu nije dobila potrebnu strana~kupodr{ku, BAKIR ALISPAHI] ponovno jeaktivirao mreù svojih (po)ratnih suradnikaiz policijskog i {pijunskog miljea, okupljenihu Odboru za obranu i sigurnosnu politikuSDA, sa ciljem da preuzme kontrolu nadkadrovskim poslovima: najprije je Alispahi}zaprijetio smjenom kantonalnom premijeruSUADU ZELJKOVI]U, a potom jeklasi~nim obavje{tajnim metodama udariona predsjednika Kantonalnog odbora SDA

DENISA ZVIZDI]A

MIRKO [AROVI] PROTIV

DODIKOVIH BIZNISMENAKAKO JE STOPIRAN UVOZ

OTROVNOG MAZUTASmijenjeni ministar vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH MIRKO [AROVI]na{ao se u ljeto pro{le godine na udaruVlade RS-a, nakon {to je odbio izdatidozvolu za uvoz 11.500 tona mazuta svelikom koncentracijom sumpora;korespondencija do koje je do{la „SB“otkriva kako su ministri iz RepublikeSrpske otvoreno lobirali za nabavkuskupog goriva lo{e kvalitete od austrijske

kompanije HIGAT

GENOCID U KRAJINITAJNE ISPLIVALE IZ MRA^NIH JAMANovinar holandskog magazina “VrijNederland” (Slobodna Holandija) saSatkom Mujagi}em, biv{im logora{em izOmarske i Manja~e, danas savjetnikom ikoordinatorom za pitanja Schengena i kon-trole granica u Vladi Holandije, obi{ao jemjesta stradanja Bo{njaka i HrvataPrijedora i okolice, masovnu grobnicuToma{ica i mrtva~nicu u Sanskom Mostu,u kojoj je Satko me|u le{evima poku{avao

prona}i tijelo svoje nane Zlate

KAKO SU BIRANINASLJEDNICI SDS-ovacaDODIKOVO NOVE SARAJEVSKE

UZDANICENakon {to je Milorad Dodikuklonio kadrove SDS-a izVije}a ministra BiH pod izgov-orom da u Sarajevu,sara|uju}i sa bo{nja~kim parti-

jama i Islamskom zajednicom,izdaju interese Republike Srpske, vrhSNSD-a predloìo je njihove nasljednike;na{a novinarka otkriva koje afere se veùza Dodikove novoizabrane kadrove

@ALOSNA NAM BAJKABIO JEDNOM „PARK PRINÊVA“„Slobodna Bosna“ od po~etka prati akciju

poku{aja povezivanja te{ko bolesnogdje~aka HAJRUDINA KAMENJA[A izVare{a i nogometnog asa ZLATANAIBRAHIMOVI]A. Malom Hajrudinu je,prema prognozama lije~nika, ostalo jo{malo vremena, a njegova posljednje èlja

je da upozna Zlatana, zbog ~ega je i{ao

~ak i u Pariz. Bezuspje{no

AKCIJA „HULIGAN“OBRAÛN SA NAVIJA^KOM

MAFIJOMHuligani iz navija~kih grupa, kojima navi-

janje i nogomet sluè samo kao paravanza klasi~nu mafija{ku organizaciju, na{li sse na udaru Aleksandra Vu~i}a, viceprem

jera Srbije; na{ list saznaje kako }e se

obra~un s navija~kom mafijom odigrati ikoje }e sve politi~are, njihove za{titnike, Srbije i RS-a zahvatiti

14.11.2013. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasilaMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovan

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.

22

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

40


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-888-14112013 4/68SLOBODN BOSN I 14.11.204

KEBO LUD ZBUNJENOG

Navodne dokazeo „politi~kimubistvima“

Mirsad Keboproslijedio nakrivu adresuNakon {to je sa svojim nalogodavcimaiz politi~ko-pravosudnog i obavje{tajnogpodzemlja aktivno u~estvovao uamaterskom poku{aju diskreditovanja iru{enja @ivka Budimira, predsjednikaFBiH, Mirsad Kebo, potpredsjednikFBiH, svoju neskrivenu sklonost za

manipuliranje ponovo je dokazao ipokazao prilikom nedavnog uru~ivanjanavodnih dokaza o „politi~kimubistvima u FBiH“ aktuelnom ministrusigurnosti Fahrudinu Radon~i}u.Me|utim, Kebo je u ùrbi previdio da jeo prikupljenim ili primljenim dokazima o„politi~kim ubistvima u FBiH“, koje jenavodno dobio od gra|ana, u skladu sazakonom o Kivi~nom postupku, kaoodgovorna osoba izvr{ne vlasti moraobez odga|anja obavijestiti ovla{teneslu`bene osobe ili nadle`no tuìla{tvo,{to on o~igledno nije u~inio. Da jeste,

bio bi uskra}en za jeftinu politi~ku imedijsku propagandu. (M.F.) Nakon {to mu je uspjelo da bez danatuìteljskog iskustva bude izabran zaglavnog dràvnog tuìtelja, GoranSalihovi} je po~eo lobirati kako bi za novetuìtelje u Tuìteljstvu BiH bili imenovi injegovi suradnici. Iako imena kandidatakoji su se prijavili na konkurs Visokogsudskog i tuìteljskog vije}a za tuìtelje uTuìteljstvu BiH jo{ uvijek nisu poznata,navodno se me|u zainteresiranim nalaze iSalihovi}evi mladi savjetnici, koje on zove„zmajevima“?! U razgovoru sa kolegama izVisokog sudskog i tuìteljskog vije}a

Salihovi} stalno potencira kako treba pruìti priliku mladim ljudima, unato~katastrofalnom stanju u Tuìteljstvu BiH ioskudici stru~nih kadrova, koji imajuznanja i iskustva u procesuiranju najteìhkaznenih djela ratnih zlo~ina iorganiziranog kriminala.

No, kada je u pitanju znanje i iskustvosamog Gorana Salihovi}a, njemu su kolege

pravnici pro{le godine, poslije intervjua za posao {efa Tuìteljstva BiH, dali ocjenu 4,{to ne bi bilo lo{e da se kandidati nisuocjenjivali od 5 do 1 (jedinica je, naime,najvi{a ocjena). Navodno da je predsjednik

VSTV-a Milorad Novkovi}, kada je vidio

rezultate favoriziranog kandidata, svotada{njem kolegi norve{kom odvjetniSvenu Mariusu Urkeu, koji je otvore

proteìrao Gorana Salihovi}a, ljutito kaz„Eto ti ga sada, ti si ga izabrao.“

Na konkurs VSTV-a za izbor desettuìtelja u Tuìteljstvu BiH, od kojih ve}ina trebala biti raspore|ena u Odjel ratne zlo~ine, prijavilo se oko stotikandidata. Iako su, u me|uvremenu, svima obavljeni intervjui, odabir kandid

je privremeno obustavljen zbog zahtjevaRepublike Srpske da se, prije zapo{ljavan

novih dràvnih tuìtelja, moraju analizirdosada{nji rezultati rada Tuìteljstva BiKako nezvani~no saznajemo, me

prijavljenim kadidatima ima pravnikadugogodi{njom praksom, ali i onih bikakvog iskustva. Takav je, primjeriVladimir Simovi}, sin suca Ustavnog suBiH Miodraga Simovi}a, kojeg nobeshrabrilo to {to ranije nije pro{ao ~akna konkursu za suca Op}inskog sudaBanjoj Luci. Simovi} mla|i, koji radi kstru~ni suradnik u banjalu~kom Okru`nosudu, konkurirao je na vi{e upra`njen

pozicija - pa gdje mu se posre}i.

(S. Mijatov

IZBOR DRŽAVNIH TUŽITELJA

MINI MARKET

Goran Salihović protežirasvoje savjetnike, na listi

kandidata i sin ustavnog sucaMiodraga Simovića

DAJTE [ANSU MLADIMA Na konkurs VSTV-a za prijem tuìtelja za ratne zlo~ine prijavila su se djeca mnogih “uglednipravnika

Mirsad Kebo



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


SDP-ova ZADU@BINA

Vlada premijeraNik{i}a ponovokuca na vrata

MMF-a[estomjese~ni manjak u budètu

Vlade FBiH prema{io je zastra{uju}iiznos od 380 miliona KM! Manjak jenastao zbog drasti~nog padabudètskih prihoda od oko 244 milionaKM, te neplaniranim zaduìvanjemvlade u iznosu od oko 138 miliona KM.Uprkos rekordnom {estomjese~nommanjku, Vlada premijera Nik{i}a planirau narednoj godini pove}ati budèt zadodatnih 350 miliona KM, uz opravdanjeda }e naredna godina biti jo{ teà nego2013. godina, jer }e na naplatu dospjetnajve}a rata kredita MMF-a do sada, uiznosu od oko 800 miliona KM.Treba li uop}e spominjati da VladaFederacije BiH i ne pomi{lja budètskimanjak pokriti kresanjem nepotrebnepotro{nje, {tednjom i racionalizacijom,nego }e sav nedostaju}i novac nama}iponovnim zaduìvanjem kod MMF-a,{to }e biti tre}i kreditni aran`man sklo-pljen s MMF-om u samo pet godina!

(S.B

MINI MARKET

Sastanak predstavnika vlasti iroditelja djece iz Konjević Polja

u hotelu Evropa

Nermin Nik{i}



ČETVRTAK,7. NOVEMBAR

Otkri}a odmetnutog ameri~kog {pijunaEDWARDA SNOWDENA o razmjerama

prislu{kivanja ameri~kih tajnih slu`bi, ~itavsu svijet u~inili paranoi~no opreznim. “AkoAmerikanci slu{aju Angelu Merkel,

Catherine Ashton, Camerona, Hollandea...{to ne bi i mene? ”, tako se planetarna bezb- jednosna pomama prelama u recepcijiovda{njeg puka koji svaki telefonski raz-govor pa`ljivo odvaga, govori u nerazgovijet-nim {iframa, ili vam odgovara zagonetnim“nije za telefona” .

Obi{ao, tako glasi taze smi{ljeni vic,ameri~ki predsjednik Barack Obama u~enikeu bosanskoj osnovnoj {koli, pa mu se obratiljubopitljivi u~enik: “îka predsjedni~e, jasam Kemo, meni je babo Mujo rekao da viprislu{kujete cijeli dunjaluk, je li to ta~no?”“Sine, prvo, to nije ta~no, a drugo, Mujo nije

tvoj pravi babo”, umiri ga Obama.

PETAK,8. NOVEMBAR

Jutros je u Sarajevu, tako je glasila prvobitna vijest, uhap{en @ELJKO ASI], poslanik u Parlamentu FBiH i dopredsjed-nik Stranke pravde i pomirenja. Malo kas-nije }emo saznati da poslanik Asi} nijeuhap{en, nego da se uredno odazvao na

poziv za saslu{anje u Dràvnu agenciju zaistrage i za{titu (SIPA), odakle je

proslije|en “postupaju}em dràvnom

tuìtelju” (OLEGU ÂVKI). Asi}a se “trtira” u okviru permanentne akcije kodnoimena “Patriot” na ~ijem je po~etku, aprilu ove godine, uhap{en i mjesec dana

pritvoru zadràn @IVKO BUDIMIR, presjednik Federacije BiH i Asi}ev strana~{ef. Kasnije tokom dana saznajemo da Asi}a tereti da je iskoristio-zloupotrijebsvoj politi~ki utjecaj i zaposlio stanov

osobu u “Elektroprivredi Herceg- BosneInformirani smo i da o mjerama kotuìteljstvo i policija provodi n

poslanikom Asi}em nije informirana madatsko-imunitetska komisija federalnParlamenta, {to je stvar elementarzakonske procedure.

Dakle, Asi}, kao osoba bliska predsjeniku Federacije, sumnji~i se da je nekozaposlio u javnom poduze}u. Zanimljivo

biti vidjeti da li }e tuìtelj âvka bkonzekventan pa akciju “Patriot” pro{iritna dopredsjednika Federacije MIRSAD

KEBU koji je, vjerojatno koriste}i sv poli ti~ki utjecaj, sina zaposlio u BTelecomu , a k}erku u dràvnObavje{tajno-sigurnosnoj agenciji (OSA

Po~esto se posljednjih mjeseci, nak{to je umirovljen, na|em u istoj kafani

biv{im predsjednikom Ustavnog suda RSMirkom Zovkom. Morat }u to ubuduizbjegavati: ne bih volio biti nazo~an ka

policija do|e po starog gospodina Zov pod sumnjom da je iskoristio svoj poloàutjecaj i prije desetak godina zaposlioKantonalnom tuìteljstvu u Saraje“mla|u mu{ku osobu”: sada{njeg dràvn

tuìtelja Olega âvku!

SLOBODN BOSN I 14.11.206

U ljeto 1992. godine,na samom početku

bosanske klanice,neko iz okruženjaAlije Izetbegovića mi jeprepričao savjet kojeg je tih dana Arafat daobošnjačkom lideru uočipregovora u Ženevi:“Koliko god ti,

predsjedni e, ponudeteritorije, 20, 30, 40posto, odmah prihvati;ja sam to decenijamaodbijao, tek sada vidimkoliko sam pogriješio”.Da li ga je Izetbegovićposlušao, još uvijekne znamo…

JE LI NAM BUDU]NOST

MNOGO IZVJESNIJAOD PRO[LOSTI?



SUBOTA,9. NOVEMBAR

Sukobi unutar besmisleno-nepotrebnestranke, Socijaldemokratske unije, ne jen-

javaju, dapa~e, rasplamsavaju se i“uslo`njavaju”. Danas je jedna frakcija,okupljena oko MIRE LAZOVI]A i IVEKOM[I]A, odràla jo{ jedan povijesni

plenum na kojem je onu drugu, koju predvodi NERMIN PE]ANAC, deklasiralai prokazala kao “nelegitimnu, nezakonitu i

pu~isti~ku”.Svoje razo~arenje najnovijim razvojem

doga|aja ne krije prevejani socijaldemokrat NIJAZ SKENDERAGI], sekretar proleter-skog ustani~kog dru{tva Josip Broz Tito .“Ovo je nastavak uru{avanja ideje socijal-demokratije”, tugaljivo izgovara, jedvasuzdràvaju}i suze-pravednice, u kameru

jedne televizije Skenderagi}.Kada je ovako de{peratan i utu~en

Skenderagi}, koji je prije mjesec-dva izdao poslovni prostor u Ferhadija ulici za skoro pola miliona maraka (toliko drug Tito nijezaradio tokom svoje bogate i uspje{ne

mar{alske karijere!), kako li su zbograstakanja “ideje socijademokratije” tek ogor~eni radnici Hidrogradnje , Feroelektra ,Dite …

NEDJELJA,10. NOVEMBAR

U nesno{ljivo dosadnoj prvoj epizodimarketin{ki fenomenalno razvikane serije“Ravna gora” redatelja RADO[A BAJI]A

jedino mi ozbiljniju pa`nju zadràlodrànje SLOBODANA JOVANOVI]A,

najmudrije srpske pravni~ke glave ikada.

Ve~er uo~i njema~ke invazije na Beograd ukabinetu predsjednika vlade Simovi}a,nakon {to je neki general iznio svoja“kafanska saznanja” da Englezi ne}e

prstom mrdnuti da za{t ite Jugoslaviju,odnosno Srbiju, od fa{isti~ke invazije,Jovanovi} cini~no, sa akademskih visina,ismijava nesretnog generala i preporu~ujemu da se ubudu}e vi{e oslanja na mozak, ane na “pijanska kafanska naklapanja”.“Nema ozbiljnog sukoba u svetu u koji seEnglezi nisu ume{ali”, zaklju~uje Jovanovi}.

Sve je, dakle, znao Slobodan Jovanovi},

u sve bio upu}en, najpovjerljivijim infor-macijama baratao, samo pojma nije imao da}e ga kroz nekoliko sati njema~ki avionisatrati, otjerati u emigraciju u Engleskugdje }e 15-ak godina kasnije umrijeti kao

predsjednik Vlade Kraljevine Jugoslavije uegzilu.

Tek prije dvije godine njegovi su posmrtniostaci vra}eni u Srbiju…

PONEDJELJAK,11. NOVEMBAR

Briljantan polusatni dokumentarac naAl Jazeeri ne ostavlja nijednu dvojbu okouzroka smrti palestinskog lidera JaseraArafata od prije devet godina: Arafat je lik-vidiran smrtonosnim otrovom polonijem210. Ustanovili su to {vicarski znanstvenicikoji su mjesecima analizirali uzorkeArafatovih posmrtnih ostataka. Arafat je

posljednje godine ìvota proveo u potpunojizolaciji, odnosno izraelskom okruènju,sve {to je do njega dolazilo moralo je pro}istroge izraelske kontrole pa, logi~no, ifatalni polonij.

Prije no}-dvije na HRT-u je prikazan

prvi dio egipatsko-francuskog filma

Odlazak - vrata sunca , koji prati tragi~sudbinu palestinskog naroda uo~i i nakstvaranja dràve Izrael, zlo~ine, progonrepresivno “humano preseljenje”.

U ljeto 1992. godine, na samom po~et bosanske klanice, neko iz okruènja AlIzetbegovi}a mi je prepri~ao savjet kojegtih dana Arafat dao bo{nja~kom lideru uo

pregovora u @enevi: “Koliko god ti, presjedni~e, ponude teritorije, 20, 30, 40 posodmah prihvati; ja sam to decenijama odbjao, tek sada vidim koliko sam pogrije{io

Da li ga je Izetbegovi} poslu{ao, j

uvijek ne znamo…

UTORAK,12. NOVEMBAR

Sklonim se s ulice pred nezadrìvoneizdrìvom socijalnom, ekonomskoljudskom nesre}om, bijedom, siroma{tvo{trajkovima, blokadama, e{alonima prosjka, i naru~im kafu u obli`njoj kvartovsk

prìonici. Ulazi gospo|a, otmjena i odm jerena, i poru~uje “mljevene kafe za pomarke”; kaè nije pila kafu mjesecima,

poèljela. Nemogu}e je zamisliti, smistu`niju i precizniju ilustraciju stanja kojem se ovo jadno dru{tvo danas nalazi

SRIJEDA,13. NOVEMBAR

Profesor ENVER IMAMOVI], putolov, istraìva~, najavljuje da }e poslatiredakciju fotografije koje je snimio tokonedavne posjete Tibetu. Ne znam {ta mi jali u prvi mah sam razumio da je professlikao ne{to tokom posjete “Kibetu”. I

jednom i u drugom slu~aju, hvala mu.


JA, SRANJA U SIRIJIStanovnici Tibeta znatièljno komentirajupisanje Slobodne Bosne


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-888-14112013 8/68www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh





RAK, RAK, TOTALNI JEMRAK…

Novinari MarijaMili} i Boro

Konti} àlili seParlamentu BiHna izbor Vije}aRAK-aSamo nekoliko dana nakon {to jePredstavni~ki dom usvojio odluku oizboru novih sedam ~lanova Vije}aRAK-a, pristigle su dvije àlbe kandida-ta koji negoduju zbog “niza propusta ukonkursnoj proceduri”. Parlamentu su

se àlili novinarka iz Banje Luke MarijaMili} i novinar iz Sarajeva BoroKonti}, a obje àlbe upu}ene suposredstvom Uduènja novinara ~ijii su~lanovi.Najteè optu`be, za koje Mili}eva iKonti} tvrde da imaju ~vrste i nepobitnedokaze, odnose se na krajnje neprofe-sionalan rad konkursne komisije kojanije sve kandidate tretirala na jednakna~in jer su neki kandidati izabrani bezdokumentacije traène konkursom i bezminimalnog profesionalnog iskustva uoblasti elektronskih medija i telekomu-

nikacija.U àlbi se navodi da je Udruènje novi-nara “kod nadle`nog Inspektorata radapri Ministarstvu pravde BiH pokrenuloproceduru za provo|enje inspekcijskognadzora i kontrole provo|enja konkursaza izbor kandidata za Vije}e RAK-a”.

(M.A.)

MINI MARKET

U ùrbi da {to prije razrije{e kadroveSDS-a u Vije}u ministara BiH, vladaju}a

petorka napravila je krupan previd zbogkojeg bi mjesta u Vije}u ministara mogla

ostati upra`njena jo{ najmanje dvamjeseca! Naime, istog dana kada su smijenjeni kadrovi SDS-a usvojene su i promjene Zakona o spre~avanju sukobainteresa, kojima je, pored ostalog, pred-vi|eno da imenovane kadrove ubudu}ene provjerava Centralna izborna komisijanego posebna komisija Parlamenta BiH.Inovirani Zakon stupit }e na snagu 19.novembra, a tek potom Parlament }eformirati posebnu parlamentarnu komisi-

ju, koja potom mora ustrojiti vlastita pravila rada, tako da bi prva radna sjed-

nica ove komisije mogla biti odràna tek krajem prvog mjeseca naredne godine.

Ovaj bizarni propust petorka je uo~iladockan, tek nakon smjene SDS-ovih

kadrova, pa je brè-bolje uputila molbuCIK-u da po hitnom postupku, a najkas-nije do 19. novembra, do kada traje

pravni vakuum, provjeri kandidaturuBorisa Tu~i}a, Miladina Dragi~evi}a i@ivka Marjanca.

CIK se jo{ nije izjasnio o pristiglojmolbi pa je do daljnjeg ostalo nejasnoho}e li imenovane kandidate provjeravatiCIK po hitnom postupku, ili posebna

parlamentarna komisija u redovnoj pro-ceduri.

(A.M.

BRZO PRZO

U žurbi da što prije smijenikadrove SDS-a, vladajućoj petorki

potkrala se krupna greška

Dràvna agencijaza istrage i za{titu(SIPA) slu`beno je

potvrdila medijskespekulacije da je ponalogu Tuìla{tva BiHsaslu{ala federalnogministra pravde Zo-rana Mikuli}a, i to usvojstvu “osumnji~e-nika za zloupotrebu

poloàja pri pomilo-vanju jednog osu|e-nika”. SIPA nije otkri-la o kojem jeosu|eniku rije~, noodranije je poznato dase radi o poznatomkriminalcu MerseduHodì}u zvanomMirso [vicarac.

Protiv SDP-ovministra pravZorana Mikuli}a vose jo{ dvije istraKantonalno tuìla{u Sarajevu odran

protiv Mikuli}a vistragu zbog zlou ptrebe poloàja nabavci narukvica elektronsko pra}eosu|enika, a Tula{tvo BiH krajoktobra otvorilo istragu zbog ometarada pravosu|a jersamovoljno odlu

premjestiti za{ti}ensvjedoka iz sarajskog u zeni~ki zatv

(A.M

TREĆA NESREĆA

Zoran Mikuli}

Boro Konti}

Protiv federalnog ministrapravde Zorana Mikulića

otvorena treća istraga



PRO ET CONTRA


DIPLOMATSKA(RAZBI)BRIGA

Spa{avanjevojnika ]elamaPrijedlog autenti~nog tuma~enja ~lana

5. Zakona o komisiji za vrijednosnepapire kojim bi se aminovao~etverogodi{nji ilegalan rad ~lanovaKomisije na ~elu sa predsjednikomHasanom ]elamom, kako nezvani~nosaznajemo, mogao bi biti uvr{ten nadnevni red prije dvadesetak danaprekinute sjednice Doma narodaParlamenta FBiH. Naime, prednastavak sjednice Doma naroda vr{en

je pritisak iz OHR-a i iz ameri~keambasade da se spomenuta ta~kauvrsti na dnevni red kako ne bi do{lo dosloma i propasti trì{ta vrijednosnih

papira. Ostaje pitanje za{to ovakvuzabrinutost strane diplomate nisupokazale prije ~etiri godine kada je]elamu i ~lanovima Komisije zavrijdnosne papire istekao mandat?

(M. F

MINI MARKET

AHMED @ILI]

Advokat

NENadle`ne institucije ne prim-

jenjuju niti postoje}a,nedore~ena, zakonskarje{enja u borbi protiv korup-cije i organiziranog kriminala.Naprotiv, vladaju}e politi~keelite izvr{ne i zakonodavnevlasti (Vlada FBiH i ParlamentFBiH npr.), spremne su daprovode i politi~ko-pravno„nasilje nad institucijama“kako bi „legalizirali“ nelegalnui nelegitimnu Komisiju za vri-

jednosne papire FBiH, suprot-no stajali{tu najvi{e sudskevlasti Vrhovnog sudaFederacije BiH.

ADIS ARAPOVI]

Menadèr u CCI

NENiz je zakona koji se ne prim-

jenjuju na pravi na~in i, svjes-no ili nesvjesno, time otvarajuveliki prostor za korupciju. Sadruge strane, postoje pravnepraznine koje

onemogu}avaju za{titu tzv.zvi`da~a i zbog toga je tajzakon vaàn u borbi protivkorupcije.

DENNIS GRATZ

Predsjednik Na{e stranke

NEMislim da je neophodno da

se zakoni izmijene saobzirom da se u posljednjihdvadeset godina pokazalo daniti postoje}a zakonodavnarje{enja nisu odgovaraju}aniti postoji volja da se onapravilno primijene.

VESO VEGAR

GlasnogovornikHDZ-a 1990

DANi do sada nije bio problem upostoje}im zakonskimrje{enjima. Problem je bio upoliti~koj volji, zapravo uinstitucijama sustava kojenisu ni postoje}e zakonskepropise primjenjivali jer imnije bila u interesu borbaprotiv korupcije i organizira-

nog kriminala.

MILICA VUÊTI]

NovinarkaBHRT-a

DA/NENe mislim da je totalno lo{ana{a zakonska regulativa uborbi protiv korupcije, alismatram da je u pitanju slabo

provo|enje tih zakonaodnosno nije dostatno usistemu u kojem ìvimo iradimo. Dokaz tome je dasmo u mnogim izvje{tajimaozna~eni kao zemlja u kojoj

je korupcija na visokomnivou.

SA[AMAGAZINOVI]

Predsjednik kluba SDP-a uPredstavni~komdomu

NEDono{enje antikorupcijskihzakona ni u jednoj normalnojdràvi ne moè biti suvi{no.U neefiksnost dosada{njeborbe protiv korupcije smo sesvi uvjerili.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Smatrate li da postojeća zakonska rješenja u BiHomogućavaju efikasnu borbu protiv korupcije

i da je donošenje novih zakona suvišno?

Hasan ]elam

Priredila: Ma{a ]osi}



Razmjena otrovnih strijela izme|uzastupnika SDP-a i SBB-a na

posljednjoj sjednici federalnogParlamenta svjedo~i da su (i) ovedvije partije definitivno potro{ile

ina~e skromne rezerve me|usobnog povjerenja i uvaàvanja. SDP, kao

nesumnjivi klicono{a virusa koji razara povjerenje izme|u koalicionih partnera,napokon je ostao sam, prakti~no bez i

jednog pouzdanog koalicionog saveznikana kojeg bi mogao dugoro~no ra~unati.

IZGUBLJENO POVJERENJE Ne tako davno, lider SDP-a Zlatko

Lagumdìja, nakon sva|e i razlaza sdugogodi{njim prijateljem Sulejmanom

Tihi}em i naprasnog pomirenja dugogodi{njim neprijateljem FahrudinoRadon~i}em, javno se pohvalio da su dv

partije, SDP i SBB, uspostavile „dugoro~savez“, ne samo za aktuelni mandat ne

prvenstveno za sljede}i, puno va`ninakon parlamentarnih izbora 2014. godin

No, „dugoro~ni savez“ dvije part ijumjesto planiranih nekoliko godin

potrajao je svega nekoliko mjeseci.


BRAK BEZ RAÛNA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Učestale međusobne optužbe SDP-a i SBB-a svjedoče da je partnerstvo ovihpartija dovedeno do kraja; „Slobodna Bosna“ otkriva stvarne razmjere i

uzroke sukoba dviju partija i njihovih stranačkih lidera

LAGUMD@IJA I RADONÎ] U BORBIZA POZICIJU “BOSANSKOG VUÎ]A“!

POTRO[ENO POVJERENJEPartnerstvo Lagumdìje i Radon~i}a raspalo senakon jednogodi{nje neiskrene saradnje



Prva ozbiljnija pukotina u savezu dva prevrtljiva partnera pojavila se jo{ prijenekoliko mjeseci kada je ~elni{tvo SBB-adefinitivno shvatilo da }e ostati praznih{aka u obe}anoj preraspodjeli izbornog

plijena. Prema prvobitnom dogovorustrana~kih {efova Lagumdìje i Radon~i}a,SBB-u je trebao pripasti najve}i dio plijenakoji je od formiranja platforma{ke koalicijedo njenog raspada kontrolirala SDA. Me|u

ostalim, Lagumdìja je Radon~i}u obe}aonajmanje ~etiri bo{nja~ka ministarskamjesta u Vladi Federacije BiH i, {to je puno

va`nije, obe}ao mu je kontrolu nad desetak profitabilnih javnih i dràvnih preduze}a,me|u kojima su i BH Telecom,Energoinvest, Razvojna banka... To bi sevjerovatno i desilo da je uspio SDP-ov planrekonstrukcije Vlade Federacije BiH, ukojoj je SBB trebao zamijeniti SDA. No,obe}ana rekonstrukcija izvr{ne vlastiokon~ana je skoro potpunim neuspjehom,dijelom zbog neobi~no ìlavog otporaSDA, a dijelom i zbog {lamperaja SDP-akoji je u tako ambiciozan politi~ki projekatkrenuo bez jasnog plana i izlazne strategije.

Tako se Radon~i}ev SBB na{ao u prili~no nazahvalnoj poziciji: formalno setretira kao dio vladaju}e ve}ine, i to na

svim razinama vlasti, od kantona, prekofederalne do dràvne razine, mada de factokontrolira tek jedno ministarstvo nadràvnoj razini i nekoliko mrvica izvr{nevlasti u kantonima s bo{nja~kom ve}inom.U takvim okolnostima, Radon~i}u i nije

preostalo ni{ta drugo nego da se postupnodistancira od aktuelne vlasti, {to je najprijeuradio izvla~enjem SBB-a iz vlasti u kan-tonima, a potom i zao{travanjem odnosa s

SDP-om na razini Federacije BiH, kako bise oslobodio bilo kakve odgovornosti zahaoti~no stanje u ve}em bh. entitetu.

Uostalom, to je prije Radon~i}a u~inio isam Lagumdìja. U nedavnom tv istupu,lider SDP-a hladno je izjavio kako jenjegova partija na proteklim izborimadobila „tek 17 posto glasova“, i da u toj

proporciji i snosi odgovornost za stanje udràvi! Naravno, pre{utio je ~injenicu daSDP i sa 17 posto osvojenih glasova drìkontrolni paket dionica izvr{ne vlastiFederacije BiH, uklju~uju}i i punu kontrolunad nekim od najprofitabilnijih inajvrednijih kompanija u dràvi, poput

primjerice Elektroprivrede BiH, ~iji

godi{nji budèt iznosi bezmalo milijardukonvertibilnih maraka.

LA@NI VUÎ] Neposredni povod za aktuelnu sva|u

SDP-a i SBB-a, koja }e vjerovatnookon~ati potpunim razlazom dvije partije,

bio je set tzv. antikorupcijskih zakonakoje je SDP pripremao u dubokoj tajnosti,

bez konsultacija s koalicionim

partnerima, poku{avaju}i se nametnukao jedina partija koja je spremna pove

borbu protiv po{asti korupcije, nepotizm

i kriminala svake vrste, a svog lideZlatka Lagumdìju predstaviti k

bosanskog Aleksandra Vu~i}Lagumdìja se na ovakvu propagandakciju odlu~io u nadi da }e m

popularnost vrtoglavo porasti kao {to sedesilo Vu~i}u nakon hap{enja nekoli„krupnih riba“.

Na pozi ci ju bosanskog Vu~ iistovremeno je pretendirao i dràvministar sigurnosti Fahrudin Radon~kojem je jednako kao i Lagumd`

potreban neki spektakularan politi~

uspjeh kako bi zaustavio pad podr{vlastitoj partiji i masovno osipan partijskog ~lanstva. U protekle dvgodine, SDP je napustilo nek

pedesetak hil jada parti jskih aktiv istanekoliko desetina partijskih funkcionra koji su pristupili Demokratskoj fron@eljka Kom{i}a, dok je SBB ostao bcijele partijske infrastrukture u svonajja~em upori{tu, Tuzlanskokantonu.

Osim toga, Radon~i} je duboko uvjerda bi se i sam mogao na}i na udaru SDovih antikorupcijskih zakona, koji

skrojeni po modelu „revolucionarn prava“ iz najranije faze komunisti~ke vla biv{e Jugoslavije kada su zakoni btretirani kao legalno oru`je za izgradnsocijalizma i uni{tenje eksploatatoraklasnih neprijatelja. Neke su odredbe SDP-ovim zakonima zbilja sporne - popodredbe da se nekom moè oduzeti imovii prije nego je okon~an sudski spor - i ndaleko od pameti teza da je SDP namjerformulirao takve zakonske odredbe kone}e podràti nijedna druga partija, kakonaposljetku SDP ostao istinski ali, eusamljeni borac protiv kriminala

korupcije.

ZA[TO SE RASPADA PARTNERSTVO SDP-a i SBB

Upadljiva je ~injenica da su Radon~i} iLagumdìja razli~ito glasali prilikom

formiranja Vije}a Regulatorne agencije zakomunikacije (RAK). ^lanove ovog Vije}a

izabrale su tri partije - SDP, SNSD i HDZ, {toprakti~no zna~i da Radon~i}ev SBB ne}e

imati nikavog uticaja u ovoj Agenciji posredno ni u tri javna televizijska emitera.

SVA\A OKO RAK-a

Jednopartijska kontrola javnih emitera

Postupno odmicanje od SDP-a uklapase u dugogodi{nju strategiju FahrudinaRadon~i}a „zagrli pobjednika“, zahvaljuju}ikojoj je preìvljavao i rastao posljednje dvijedecenije od kako se nastanio u Sarajevu.Utemeljitelj Avaza i kasnije SBB-a bio jeblizak svakoj vlasti u vrijeme uspona i rasta,ali se nepogre{ivo izvla~io na rezervnipoloàj kada je podr{ka vlasti padala, kao

{to ve} neko vrijeme nezaustavljivo padaLagumdìjinom SDP-u.

Istovremeno s odmicanjem od SDP-a,Radon~i} je krenuo u ponovnu izgradnjuporu{enih i spaljenih mostova prema SDA,dakle partiji koja }e prema svimrelevantnim pokazateljima i procjenama napredstoje}im izborima odnijeti uvjerljivupobjedu.

UZ VLAST I NA VLASTI

Radončićeva strategija -„zagrlipobjednika“

Partnerstvo Lagumdìje i Radon~i}a umjesto nekolikogodina trajalo nekoliko mjeseci




Premda je do prije dvije-tri godine

bio skoro pa politi~ki otpisan,ratni ministar policije RBiH, prvidirektor bo{nja~ke tajne slu`beAID-a i poratni biznismen, osoba

s ameri~ke „crne liste“ Bakir Alispahi} imaozbiljne ambicije da povrati nekada{njiutjecaj unutar SDA. Prema informacijama

iz izvora bliskih rukovodstvu te stranke,Alispahi} se udruìo sa svojim nekada{njimsuradnicima iz policijskog i {pijunskogmiljea, okupljenih u Odboru za obranu isigurnosnu politiku SDA, kako bi, za po~etak,

preuzeli kontrolu nad nekoliko strana~kihkantonalnih organizacija. Povratak jeotpisanih, o~ekivano, trebao zapo~eti tamogdje Alispahi} ima najja~u infrastrukturu - uSarajevu, Travniku, Gora`du i Biha}u, ali su

planove Bakira Alispahi}a i njegovestrana~ke druìne, sastavljena od umiro-vljenih generala, policajaca i obavje{ta jaca,

posve neo~ekivano, poremetile njihovekolege iz sarajevske baze SDA.

NOVE NADE NOVE SNAGEPrije dvadesetak dana smo pisali kako je

kandidatura Bakira Alispahi}a na funkciju


POSTUPI PO NARE\ENJU

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Nakon što njegova kandidatura za predsjednika Upravnog odbora Univerziteta uSarajevu nije dobila potrebnu stranačku podršku, BAKIR ALISPAHIĆ ponovno je

aktivirao mrežu svojih (po)ratnih suradnika iz policijskog i špijunskog miljea,okupljenih u Odboru za obranu i sigurnosnu politiku SDA, sa ciljem da preuzme

kontrolu nad kadrovskim poslovima: najprije je Alispahić zaprijetio smjenomkantonalnom premijeru SUADU ZELJKOVIĆU, a potom je klasičnim obavještajnimmetodama udario na predsjednika Kantonalnog odbora SDA DENISA ZVIZDIĆA

Politi~ke i poslovne ambicije Bakira Alispahi}a,nekada{njeg policajca sa ameri~ke “crne liste“, blokirali

“mladi lavovi

“

SDA

VJERODOSTOJNA PRIJETNJASUPERTAJKUN “BAKIR 2“ KOJI

JE OPUSTO[IO SARAJEVO

Iako je po~etkom godine, u jekunajè{}ih obra~una izme|u SDA i SDP-a,

okrenuo le|a strana~kim kolegama,potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebose u posljednje vrijeme ne odvaja od BakiraAlispahi}a i Nedàda Ajnadì}a. Nakon {to jeu ~etvrtak, 7. novembra, na „sve~anojceremoniji“ kojoj su prisustvovali brojninovinari, ministru sigurnosti BiH FahrudinuRadon~i}u predao dokumentaciju opoliti~kim ubojstvima Nedàda Ugljena iJoze Leutara, Mirsad Kebo je dan kasnije usvom uredu primio Bakira Alispahi}a. Osusretu potpredsjednika Federacije BiH ipredsjednika Grupe za sigurnosnu politikuSDA novinari, dakako, nisu informirani,

premda je Alispahi} jedan od „gra|ana“ koji je Kebu, iz prve ruke, mogao informirati odetaljima (barem) ubojstva svogvi{egodi{njeg najblièg suradnika NedàdaUgljena.

POVRATAK OTPISANIH

Bakir Alispahić i Nedžad Ajnadžićnašli saveznika u „dezerteru“Mirsadu Kebi

NAKNADNA PAMETMirsad Kebo



predsjednika Upravnog odbora Univeziteta u Sarajevu duboko podijelila ~lanosarajevske Kantonalne organizaciPodsjetimo, iako je Alispahi} jo{ ljetos bglavni favorit za budu}eg predsjedniUpravnog odbora Univerziteta, njegovo ime, zbog nedovoljne strana~ke podr{knije na{lo me|u predloènim kandidatimnakon ~ega je lista povu~ena. Kakme|utim, Bakir Alispahi} od kandidatu

nije odustao, na njegovom se udaru prna{ao premijer Suad Zeljkovi} od kojegultimativno traìo da imenovanje nov~lanova Upravnog odbora Univerzite(kojim bi on predsjedavao) {to prije stavi dnevni red sjednice Vlade KantoSarajevo. Alispahi} je, navodno, Zeljkovizaprijetio ~ak i smjenom, a onda je krenu obra~un s predsjednikom Kantonalnodbora SDA u Sarajevu DenisoZvizdi}em, bez ~ije suglasnosti opozsarajevskog premijera nije izvodiv.

Pretpostavlja se, naime, kako su BakAlispahi} i njegovi rashodovani {piju

pravi autori (polu)informacije razgranatim obiteljskim, nepotisti~kvezama Denisa Zvizdi}a, koja je dosvljena pojedinim sarajevskim medijim(tekst je objavljen u Oslobo|enju ), mada na koncu ispostavilo da ve}ina navoda tog obavje{tajnog pamfleta nije bila istini

No, tajanstvenim je autorima, koji su se du istraìvanje „obiteljskog stabla“ Zvizdi}u ovom slu~aju istinitost bila najman

briga - tekst je trebao posluìti samo kompromitaciju ~elnika sarajevskantonalne organizacije SDA.

Otkako je u februaru 2012. izabran predsjednika Kantonalnog odbora SDASarajevu Denis Zvizdi} se okruìo mladkolegama, bez balasta ratne pro{losti

poratnih afera, kako bi kadrovski osvje`rukovodstvo stranke. Me|u njegovim su najbliìm suradnicima ubrzo na{li na~elnsarajevske op}ine Novi Grad SemEfendi}, kandidat za na~elnika Op}ine StGrad na pro{lim lokalnim izborimAbdulah Skaka, predsjednici op}inskorganizacija SDA u Centru, Hadì}imIlija{u, Vogo{}i i Novom Gradu: Jasm

Terovi}, Eldar ômor, Mahir Devi}, SedKahriman i Huso ]esir. Budu}i da su strana~ki podmladak stale i njihove ne{starije kolege: zastupnik u Parlamentu BAsim Sarajli}, njegov kolega iz Kantonalskup{tine Dino Konakovi}, zamjengradona~elnika Sarajeva Aljo{a âmpaza ratnu obavje{tajno-policijsku postaunutar sarajevske organizacije SDA vinije bilo mjesta.

Problemi su, me|utim, po~eli kada Bakir Alispahi} i umirovljeni geneArmije BiH Nedàd Ajnadì} po~eli vr{

pritisak na novu generaciju sarajevsk

SDA-ovaca, ra~unaju}i valjda kako }e i


POVRATAK POLICAJCA ALISPAHI]

BAKIR ALISPAHI]KAO “BO[NJA^KIKARAMARKO”Biv{i ministar policijeima ambiciju preuzetivodstvo u SDA



njima upravljati iz sjene. Nakon {to su iDenis Zvizdi} i njegovi najbliì suradniciodbili poslu{nost (a zapravo bespogovornoispunjavati zahtjeve koji bi pogodovaliAlispahi}evim i Ajnadì}evim poslovniminteresima), do{lo je do ozbiljne sva|e,kojoj se, barem za sada, ne nazire kraj.

NAMJENSKA INDUSTRIJA PODALISPAHI]EVOM KONTROLOM

Ranije smo objavili da je glavni razlogzbog kojeg je Bakir Alispahi} ultimativnotraìo mjesto predsjednika Upravnog odboraUniverziteta Sarajevo, zapravo, atraktivnazemlji{na lokacija u krugu univerzitetskogKampusa, u neposrednoj blizini njegoveAuto-ku}e AC Quattro , na koju bi poduzetni

biznismen rado pro{irio svoje nakon rataizgra|eno poslovno carstvo. U me|uvre-menu su Alispahi} i Ajnad i} po~eli pritiskatistrana~ke kolege u Sarajevu kako bi po svakucijenu zadràli Farisa Gavrankapetanovi}ana funkciji direktora kantonalnog Zavodazdravstvenog osiguranja. Gavrankapetanovi}

je, kao {to je poznato, izgubio podr{ku~lanova Upravnog odbora, nakon {to seotkrilo da je bez njihovog znanja

protuzakonito potpisao ugovore vrijedne oko34 milijuna KM. Upravni je odbor iz istograzloga, a uz podr{ku Vlade Kantona

Sarajevo na ~elu s premijerom Zeljkovi}em, poni{tio vi{e od dvadeset sumnjivih ugovorakoje je sklopio Gavrankapetanovi},

proslijediv{i istodobno kompletnu poslovnudokumentaciju policiji i tuìteljstvu. Unato~o~iglednim malverzacijama, Bakir Alispahi}

i Nedàd Ajnadì} su tra ili da se FarisuGavrankapetovi}u osigura strana~ka podr{-ka, {to je bio razlog za jo{ jedan sukob me|usarajevskim SDA-ovcima.

I mada nije poznato ~ime je toGavrankapetanovi} zaduìo Alispahi}a iAjnadì}a, gotovo je posve izvjesno da se

iza njihovog lobiranja ponovno skrivakonkretni poslovni interesi. Nakon {to

prisjetimo se, Bakir Alispahi} postavsvog dugogodi{njeg pomo}nika EnveMujezinovi}a (ratnog {efa SDB-a Sarajevza savjetnika federalnog ministra energi

rudarstva i industrije Erdala Trhuluspjelo mu je da preuzme upravljannamjenskom industrijom. Najprije je funkciju direktora sarajevskog Preti

postavio Hajrudina Pezu, koji je do tada bfinancijski direktor u Alispahi}ev

privatnoj kompaniji AC Quattro, a potom


POSTUPI PO NARE\ENJU

GENERAL,DOKTOR,MINISTAR,BIZNISMENNedàd Ajnadì}

NOVO LICE SDANerazumijevanje za “zaslu`ne” kadrove iz

policije, vojske, obavje{tajne zajednice



u Nadzorni odbor poduze}a Igman Konjic imenovao sina Harisa Alispahi}a. Drugom

je sinu, Mirzi Alispahi}u, namijenio mjestou Nadzornom odboru Bosnalijeka (navodnoda u ovoj kompaniji Alispahi} odranije imadionice), ali je kandidaturu povukao ponalogu strana~kog {efa Sulejmana Tihi}a iAsima Sarajli}a, poslije negativnihmedijskih komentara. Dodajmo tome kakose Tihi}, mada je upravo on najodgovorni

za Alispahi}evu politi~ku rehabilitaciju, posljednjih mjeseci primjetno distanciraood ambicioznog policajca.

AJNAD@I] GENERAL POLITIÂRBIZNISMEN

Ozbiljne poslovne i politi~ke planoveima i Alispahi}ev najvjerniji strana~kikolega (obojica su, u me|uvremenu, steklizvanja doktora nauka) Nedàd Ajnadì},

premda je u svakom poduze}u ~ije mu jerukovo|enje povjereno nakon rata, ostaviomilijunska dugovanja. Ajnadì} je,

podsjetimo, bio predsjednik Nadzornogodbora Grasa , generalni direktor poduze}aZOI 84, a kratko vrijeme i kantonalniministar za bora~ka pitanja. Nakon {to je u

junu pro{le godine smijenjen za ministarskedu`nosti, umirovljeni general NedàdAjnadì} je mjesecima primao pla}u odVlade Kantona Sarajevo (bio je na „bijelom

kruhu“) i istodobno radio u Camelia osiguranje . Sve je vrijeme vodio i svoju

privatnu tvrtku Ajnex , specijaliziranu za prodaju ugostiteljske opreme i uredskognamje{taja - navodno je opremu prodavao inekim javnim poduze}ima. Iako su gastrana~ke kolege naknadno nagradilefunkcijom dopredsjedavaju}eg Op}inskog

vije}a Centar, ~ini se kako ni pla}a ko prema{uje 4.000 KM ni posao za supruguBH Telecomu nisu zadovoljili Ajnadì}eapetite. Trenutno je okupiran kadrovsko

politikom u Kantonalnom odboru SDAGora`du, gdje na rukovode}e pozic

poku{ava instalirati kadrove lojalne njemAlispahi}u.


POVRATAK POLICAJCA ALISPAHI]



Smjenom ministra vanjske trgovinei ekonomskih odnosa BiH Mirka[arovi}a kontrolu nad jednim odnajva`nijih dràvnih ministar-stava ponovno }e preuzeti

premijerka Republike Srpske @eljkaCvijanovi}, koja je ranije, kao biv{aministrica ekonomskih odnosa i regionalnesuradnje u Vladi RS-a, iz Banje Lukekoordinirala sve aktivnosti [arovi}evog

prethodnika Mladena Zirojevi}a. Za novog je dràvnog ministra vanjske trgovine iekonomskih odnosa, kako je u SNSD-uzvani~no potvr|eno po~etkom tjedna,

predloèn Boris Tu~i}, politi~ki anonimusu ~ijoj biografiji stoji da je bio pomo}nik uMinistarstvu za ekonomske odnose iregionalnu suradnju Republike Srpske,odnosno da je savjetnik za europske

integracije premijerke Cvijanovi}. No,istini za volju, Tu~i}eve su reference za

predloènu funkciju rukovodstvu SNSD-a ponajmanje va`ne, budu}i da on u Sarajevustiè kao namjesnik Vlade RS-a, s kojom jeodlaze}i ministar imao lo{u konekciju, izrazloga koji nikada nisu do krajarazja{njeni jer ih [arovi} nije èlio otkriti.

MILIJUNSKI KRIMINAL UBANJALU^KIM TOPLANAMA

„Pro{le jeseni nismo dozvolili{pekulativne poslove sa uvozom mazuta za

neke toplane u zemlji koji ne zadovoljava

odluku o kvalitetu te~nih goriva“, kazao jeMirko [arovi} prije mjesec dana, uintervjuu za Slobodnu Bosnu , odgovaraju}ina pitanje da li su na njega vr{eni politi~ki

pritisci kako bi aminovao ugovore na ivicizakona. Njegova je strana~ka kolegicaAleksandra Pandurevi}, zastupnica SDS-au Zastupni~kom domu Parlamenta BiH,

naknadno pojasnila da se Mirko [arovizme|u ostalog, zamjerio lideru SNSDMiloradu Dodiku kada je presjekkriminal u banjalu~koj Toplani onemogu}io plja~ku vi{e od osam milijuKM. [arovi} je, naime, prvi ministar kojiaustrijskoj kompaniji HIGAT, u vlasni{tDodiku bliskog biznismena Milorada Mi


MIRKO [AROVI] PROTIV DODIKOVIH BIZNISMENA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Interese vlasnika austrijske firme HIGAT {titila cijela

Vlada RS-a, samo je Mirko [arovi} proteìraoRafineriju nafte iz Bosanskog Broda

Smijenjeni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH MIRKO ŠAROVIĆnašao se u ljeto prošle godine na udaru Vlade RS-a, nakon što je odbio izdati

dozvolu za uvoz 11.500 tona mazuta s velikom koncentracijom sumpora;korespondencija do koje je došla „SB“ otkriva kako su ministri iz Republike

Srpske otvoreno lobirali za nabavku skupog goriva loše kvalitete odaustrijske kompanije HIGAT

TAJNA PREPISKA [AROVI]AI DODIKOVIH MINISTARA

F o t

o : M a r i o I l i ~ i }



Mihajlovi}a, osporio uvoz mazuta iznimlo{e kvalitete po iznimno visokoj cijeni.

Aferu oko isporuke te~nog goriva poduze}e Toplana prvi je razotkrio SiniVukeli}, novinar banjalu~ke Alternativtelevizije , koji je po~etkom godine objavda ta firma pla}a najskuplji mazut Republici Srpskoj, a da razlika u cijezavr{ava na ra~unu Milorada Mihajlovi}

Navode}i kako je tvrtka HIGAT banja

~kim Toplanama isporu~ivala mazut cijeni od 1.540 KM za tonu goriva, novinVukeli} je ustvrdio kako se ista koli~imazuta mogla nabaviti u Rafineriji nafteBosanskom Brodu, ali po cijeni niòj 324 KM. Budu}i da Toplana Banja Lugodi{nje kupuje oko 25.000 tona mazura~unica pokazuje da je za mazut pla}enajmanje osam milijuna maraka vi{e neda je gorivo, umjesto u Mihajlovi}evkompaniji u austrijskom gradu Grazkupljeno u Bosanskom Brodu. U isto vrijeme Toplane u Prijedoru maznabavljale po cijeni koja je nià za 250 K(tona goriva), a u Bosanskoj Gradi{ki

pla}ali mazut koji je jeftniji za 150 marakToplane u Bosanskoj Gradi{ki su, ina~mazut kupovale od banjalu~ke firme Stakoja je tako|er u vlasni{tvu MiMihajlovi}a?! Podsjetimo da Mihajlovi}eva austrijska kompanija j2006. pobijedila na tenderu za isporugoriva Toplanama, iako je njihova ponudu pore|enju s drugim firmama koje su

prijavile na javni poziv, i tada bila skupza sedam milijuna KM. Sude}i, me|uti

prema pro{logodi{njoj vi{emjese~n

korespondenciji izme|u dràvnog minisvanjske trgovine i ekonomskih odnoMirka [arovi}a i njegovih kolega iz BanLuke, nema dvojbe da je u za{titu intereaustrijske firme Milorada Mihajlovi}a stagotovo cijela Vlada Republike Srpske, d

je [arovi} proteìrao jedinu domaRafineriju nafte u Bosanskom Brodu.

DOMA]I PROIZVOD ZA DOMA]ETR@I[TE

Prepiska je zapo~ela u ljeto pro{godine kada se Branka Ruèvi}, direktori

poduze}a Toplana Banja Luka, obraministru Mirku [arovi}u sa zahtjevom izdavanje dozvole za uvoz 10.000 tomazuta sa procentom sumpora do tri possukladno Odluci o kvaliteti te~nih goriva.obrazloènju tog zahtjeva direktoriRuèvi} je navela da Rafinerija nafteBosanskom Brodu, kao jedini doma

proizvo|a~ ulja za loènje, raspolaograni~enim koli~inama tog goriva, te dadràvama u regionu nije mogu}e nabavmazut sa sadràjem sumpora do jed

posto. Budu}i da je gotovo istovjetzahtjev s identi~nom argumentacijo

ministar [arovi} u me|uvremenu dobio i

KAKO JE STOPIRAN UVOZ OTROVNOG MAZUT

[PEKULATIVNI POSLOVIMinistar Mirko [arovi} priznao je prije mjesec dana da je bio izloèn pritiscimakako bi odobrio uvoz nekvalitetnog goriva, njegova strana~ka kolegica AleksandraPandurevi} tvrdi da je [arovi} {titio interese brodske Rafinerije nafte i sprije~io

plja~ku vi{e od osam milijuna KM



direktora Komunalnog poduze}a Toplana uBosanskoj Gradi{ci (traèn je uvoz 1 500tona mazuta), koje je gorivo nabavljalo odistog kupca - Milorada Mihajlovi}a,ministar [arovi} je, prije odobravanjauvoza, zatraìo da se provjeri stanje naterenu, prije svih, u Rafineriji nafte uBosanskom Brodu.

Suprotno tvrdnjama direktora Toplana uBanjoj Luci i Bosanskoj Gradi{ci, koje }ekasnije podràti i nekolicina tada{njihministara u Vladi RS-a, menad`ment

Optima grupe, unutar koje posluje iRafinerija nafte, dostavio je ministru[arovi}u odgovor prema kojem je doma}i

proizvo|a~ mazuta spreman podmiriti potrebe doma}eg trì{ta. U dopisu Optimagrupe je navedeno kako je kvalitet mazutakoji se proizvodi u brodskoj rafineriji uskladu s Odlukom o kvaliteti te~nih naftnihgoriva, da se lo` ulje proizvodi konti-nuirano tijekom cijele godine, odnosno, i uzimskoj i u ljetnoj sezoni. Kada su posrijedicijene, u Optima grupi su naveli da seformiraju na temelju kretanja cijena naftena svjetskom trì{tu, kao i da su besmislene

tvrdnje da je mazut jeftiniji u ljetnim

mjesecima. Nakon informacije iz Optimagrupe i analize podataka dobijenih od

proizvo|a~a goriva iz zemalja u okruènjuo raspoloìvim koli~inama mazuta sasadràjem sumpora do jedan posto,ministar Mirko [arovi} je donio odlukukojom se zahtjev Toplana iz Banje Luke iBosanske Gradi{ke odbija. Tada nadràvnog ministra vanjske trgovine iekonomskih odnosa po~inje pritisak.

U INTERESU GRA\ANA I DODIKOVIH

BIZNISMENAPrema dokumentaciji kojom raspolaè„SB“, [arovi}u se prva obratila ministricaza prostorno ure|enje, gra|evinarstvo iekologiju Srebrenka Goli} koja je,

pozivaju}i se na „op{ti interes gra|ana“,traìla odobravanje uvoza 11.500 tonamazuta s velikom koncentracijom sumporaza toplane u Banjoj Luci i BosanskojGradi{ci. „@elimo ista}i da smo upoznati satrenutnom situacijom na trì{tu mazuta,trendom rasta cijena i sa nedovoljnomkoli~inom mazuta sa sadràjem sumpora dojedan posto za nabavke u rafinerijama u

okruènju“, napisala je ministrica Goli}.

Desetak dana kasnije gotovo preslikdopis ministru Mirku [arovi}u uputio ministar industrije, energetike i rudarst@eljko Kova~evi}, a poslije njega i tada{nministrica trgovine i turizma a danministrica pravde u Vladi RS-a GoraZlatkovi}. Ministrica Zlatkovi} je,

pozivaju}i se niti na jedan relevantan izvu pismu Mirku [arovi}u upozorila kako u Rafineriji nafte u Bosanskom Bromogu nabaviti tek minimalne koli~ine uza loènje, da u rafinerijama u okruèn

nema niskosumpornog mazuta, kao i da cijena goriva u ljetnim mjesecima znatnià, oko 200 KM po toni. No, unatintervencijama ministrica Goli} i Zlatkovi njihovog kolege Kova~evi}a, minist[arovi} nije dao dozvolu za uvnekvalitetnog goriva, pa su banjalu~Toplane na koncu mazut kupile Rafinerije u Bosanskom Brodu. Kakme|utim, ugovor s firmom HIGAT MiMihajlovi}a nije raskinut, ne treba sumnjda }e nakon imenovanja novog minisvanjske trgovine i ekonomskih odnosa uvnekvalitetnog goriva iz Austrije uskoro b

nastavljen.


MIRKO [AROVI] PROTIV DODIKOVIH BIZNISMENA

KAKO SU MINISTRI U VLADI RS-a LOBIRALI ZA AUSTRIJSKU FIRMU HIGATMinistrice Gorana Zlatkovi}, Srebrenka Goli} i njihov kolega @eljko Kova~evi} urgirali su kako bi se Mi}i Mihajlovi}u dozvolio uvoz visoko-sumpornog mazuta



Delegat SNSD-a u Parlamentarnojskup{tini BiH Sta{a Ko{arackona~no je, pro{loga tjedna,do~ekao da sjedne u fotelju

predsjedavaju}eg Doma naroda is tog mjesta, barem do kraja ovog mandata,otpravi SDS-ovca Ognjena Tadi}a. Za„malog Dodika“ iz Isto~nog Sarajeva, kakoKo{arca posprdno zovu njegovi sugra|ani,glasala je ve}ina delegata (osam je bilo za,dva protiv a tri suzdràna) i tako urukovodstvo Doma naroda Parlamenta BiHizabrala ma{inskog tehni~ara, koji zbogsilnih politi~kih obveza ni u 38. godiniìvota nije stigao zavr{iti Fakultet

politi~kih nauka. Iako se, istini za volju, politikom aktivno po~eo baviti tek 2006.,kada je izabran za delegata u Vije}u naroda

Narodne skup{tine Republike Srpske, nagliuspjeh Dodikovog mladog jastreba zapo~eo

je godinu dana kasnije, kada se iz Vi{egrada preselio u Isto~no Sarajevo. Sta{a Ko{arac je, ina~e, ro|en u Sarajevu, ìvio je unaselju Vogo{}a (u osnovnu {kolu je i{ao

zajedno s zastupnikom SDA u ParlamentuBiH Asimom Sarajli}em), ali je rodni gradnapustio nakon zavr{etka rata (poslijereintegracije okupiranih op}ina), kada je sobitelji preselio u Vi{egrad. U Lukavicu sevratio desetak godina kasnije, ostavljaju}iza sobom te{ke izbjegli~ke dane, velikedugove i propale poslove - neuspje{no se

bavio uzgojem koza i {ampinjona. Njegovi}e politi~ki protivnici kazati kako seKo{arac u Vi{egradu nije zavadio jedino sa„}uprijom na Drini“?!

Da, me|utim, njegov dolazak u Isto~noSarajevo nikome ni{ta dobroga nije donio,

pokazalo se ve} 2007., kada po naloguSta{e Ko{arca i njegovih strana~kihdrugova Sini{e Dodika i MiroslavaVuji~i}a zapo~inje smjena direktora svihtamo{njih javnih poduze}a i slu`bi.Prethodno su trojica SNSD-ovih mladihlavova proveli unutarstrana~ku ~istku izaveli strahovladu, ali njihovo savezni{tvonije dugo trajalo. Nakon brojnih sukoba,sva|a i tu~a me|u lokalnim SNSD-ovcimau Isto~nom Sarajevu, politi~ke su karijerenaprasno zavr{ili Sini{a Dodik i biv{iministar vanjske trgovine i ekonomskih

odnosa Mladen Zirojevi}, dok je Miroslav

Vuji~i} sa~uvao poziciju zahvaljuju}i svom

{efu, ~lanu Predsjedni{tva BiH Neboj{iRadmanovi}u. Jedini me|u njima koji je naunutarstrana~kom obra~unu profitirao bio

je Sta{a Ko{arac - najprije je odlukomVlade RS-a postavljen da rukovodi Timomza koordinaciju aktivnosti istraìvanjaratnih zlo~ina i traènje nestalih lica, a

potom je izabran za delegata u Domunaroda Parlamenta BiH. U me|uvremenuse Ko{arac uspio nametnuti kao glavni

povjerenik predsjednika RS-a MiloradaDodika za Sarajevsko-romanijsku regiju.Ranije smo pisali da je po uzoru na

strana~kog vo|u Ko{arac osnovao isportski klub malog fudbala Tango , a ondase potrudio da kao predsjednik osigura ifinancijska sredstva. Dràvni je ministar financija Nikola [piri} sportskom klubustrana~kog kolege odobrio 4.000 KM

pomo}i, dakako iz prora~unskih rezerviBiH, koliko je Ko{arac dobio i iz RepublikeSrpske. No, ugled i rejting Sta{e Ko{arcame|u sugra|anima nije pomogla ni o{tra

politi~ka retorika u Parlamentu BiH, nisolidariziranje sa srpskim ratnimstradalnicima, ni promocija lokalnih

klubova - sve dok se za njega veè afera,

koju ni pored silnih veza u policiji n

uspio zata{kati.Skandal u ~ijem se sredi{tu na{

prpo{ni SNSD-ovac zbio se prije nekoligodina, kada su sve{tenici Mitropoldabrobosanske otkrili da im netko kragra|evinski materijal iz kruga nekada{nkasarne JNA u Lukavici. Taj je prostMitropoliji dabrobosanskoj dodijeljen j2009., kada je planirano preseljenBogoslovskog fakulteta „Sveti VasilOstro{ki“ iz Fo~e u Isto~no Sarajevo, aliodluka kasnije promijenjena zbog burnreakcija op}inskih vlasti i stanovnika Fo~

Nakon {to su popovi odlu~ili kradljivcima koji su kri{om odnosili cigstanu u kraj, uspjeli su uhvatiti izvjesS.D@. Osumnji~enu su ènu, koja zate~ena dok ~isti ciglu, popovi odm

prijavili policiji, ali istraga nikada nzvani~no zavr{ena. S.D@. je, naime, saslu{anju u policiji - a iskaz je davaladva navrata, objasnila kako je ciglu ~ist

po nalogu Sta{e Ko{arca, kao i da joj „ugledni“ SNSD-ovac pla}ao pet pfenin

po svakom o~i{}enom komadu. Kada su uvjerili da èna govori istinu, policajci

brè-bolje zavr{ili s poslom, potrudiv{i

da cijeli slu~aj zata{kaju.

S K A N D A L N E D J E L J

Mašinski tehničar, propali student i biznismen na čelu Doma naroda Parlamenta BiH

Staša Košarac, Dodikov „jastreb“iz Istočnog Sarajeva, krao ciglu od popova?!

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] MUNJEVITA POLITI^KAKARIJERASta{a Ko{arac je u Isto~noSarajevo stigao kao izbjeglicaiz Vi{egrada, danas je glavniSNSD-ov povjerenik zaSarajevsko-romanijsku regiju




Posljednju no} sa svojom ebom(nanom) Satko Mujagi} proveo jena podu, u ni{i, koja je vitrinom

bila odvojena od sobe gdje su sekrili ostali ~lanovi porodice:

“Leàli smo na podu, nije bilo struje.Osjetio sam da se eba ponekad trese i ~uoda u~i dove. Milovao sam je po licu kao {toje ona mene nekad davno. Bilo me je strah,a i nju. Granatiranje je trajalo cijelu no}.”

Narednog jutra morali su bjeàti.“Moja majka je pakovala torbe, djeca su

plakala. Eba je ostala u ku}i. Polegli smo jeispod betonskih stepenica, zajedno sa jed-nom kom{inicom, tako|e starijom ènom.Ostavili smo im dosta hrane i vode, tako damogu izdràti neko vrijeme”, kaè Satko.

Napad na gradi} Kozarac, u sjeveroza- padnoj Bosni, op}ina Prijedor, po~eo je 24.maja 1992.

“Eba vi{e nije mogla hodati. Ostavilismo je misle}i da }emo narednih dana do}ipo nju, vratiti se ku}i.”

Taj dan nikad nije do{ao. Snage bosan-skih Srba opkolile su sela i gradove, prot-

jerali Bo{njake i Hrvate i zapalili njihove

ku}e. Etni~ko ~i{}enje je po~elo. Satko

Mujagi} je sa svojim ocem zavr{io u logoruOmarska. Njegova majka je uspjela da u

julu 1992. napusti to podru~je sa trojedruge djece. Njihova ku}a je, sa gotovosvim drugim ku}ama nesrba u Kozarcu,

zapaljena. Kada se Satko 1998. prvi putvratio na mjesto gdje je nekada stajala ku}a,ebu nije na{ao. Tijelo kom{inice s kojom je1992. ostala, u njenoj ba{ti, na povr{ini,2001. prona{la je njegova tetka. Od ebe nitraga. Ona je najstarija od vi{e od hiljadu idvjesto preostalih nestalih stanovnikaop{tine Prijedor.

Koliko je ta~no godina imala ZlateKrki} ostaje nepoznato. AdministracijaKozarca je uni{tena u Drugom svjetskomratu. Zvani~no, bilo joj je 93 kad je nestala.U stvarnosti bila je, mo`da, pet godina

mla|a. Na komodi u obnovljenoj ku}iSatkovih roditelja stoji njena slika: èna s blagim licem i {amijom, s cigaretom u ruci.Zlate Krki} je zapravo nana Satkovog ocaHuseina (69), ali, zato {to ga je ona odgoji-la, smatrao ju je drugom majkom. @ivjelasa njegovom porodicom i bila kao nanaHuseinovoj djeci. Husein Mujagi} je pen-zioner i ìvi sa suprugom Na|om (61),naizmjeni~no, u Limburgu u Holandiji i unjihovoj obnovljenoj ku}i u Kozarcu.

Pridruìo sam se Satku koji je uzeo slo- bodno, produèn vikend, zbog otkri}a novemasovne grobnice. Porodica Mujagi} je ve}

ustupila DNK u nadi da }e i tijelo Zlate

Krki} biti prona|eno u Toma{ici. NaMujagi} je ve} obi{la grobnicu.

“ûla sam da su prona{li staricupletenicama i odmah sam pomislila na ebu

“DOBRO DO[LI U OMARSKU“

I{la je zajedno sa kom{inicom TesmoPosjeta nije bila laka. Kada su do{le ku Na|a je povra}ala, Tesma ~ak i tri no}inije mogla ni spavati. Satko Mujagi} (4

pro{ao je periode kada ga je rat potpudrào u zagrljaju.

“Nisam odmah zapaào da nisu svi bsretni kada bi se, tokom razgovora o sporili poslu, u roku od sat vremena, sa mnoobreli u logoru.”

Povratak u Omarsku 2004. ozna~io prekretnicu:

“Bilo je te{ko. U jednom momentu, soko mene se zavrtilo. Vidio sam du

mrtvih.”


GENOCID U KRAJINI

Pi{e: ALFRED VAN CLEEF(Vrij Nederland)

Foto: CLAUDIA HEINERMAN I PRIVATNIARHIV SATKA MUJAGI]A

Novinar holandskog magazina “Vrij Nederland”(Slobodna Holandija) sa Satkom Mujagićem, bivšimlogorašem iz Omarske i Manjače, danas savjetnikom

i koordinatorom za pitanja Schengena i kontrolegranica u Vladi Holandije, obišao je mjesta stradanja

Bošnjaka i Hrvata Prijedora i okolice, masovnugrobnicu Tomašica i mrtvačnicu u Sanskom Mostu,u kojoj je Satko među leševima pokušavao pronaći

tijelo svoje nane Zlate

“TIJELO U ÂRAPAMAUBIJENO JE KOD KU]E”

TOMA[ICASATKO U OMARSKOJ 1992.Natjerali ga da kaè kako to nije logor i djedu dva puta dnevno



Te godine osnovao je fondaciju sa ciljemobnove sportskih terena u Kozarcu. Krajem2004. pokrenuo je inicijativu da se od zlo-glasne Bijele ku}e u biv{em logoruOmarska napravi memorijalni centar.

I dalje je veoma aktivan, a 2012. pokrenuo je Facebook grupu “ûvariOmarske”.

Jednog sun~anog nedjeljnog jutra vozi-mo se ka logoru. Nije daleko, trinaest kilo-metara od ku}e gde je Satko odrastao. Kod

znaka: “Dobrodo{li u Omarsku”, zaustavlja

automobil i fotografi{e. Tekst je samo na}irilici, jer smo jo{ uvijek u op{tini Prijedor,u Republici Srpskoj. Traìo je i dobio pis-menu dozvolu za posjetu biv{em logoru,koji je opet u upotrebi kao rudnik èljeza,sada u vlasni{tvu Arcelor Mittala . Nakon{to je Satko telefonom najavio na{ dolazak rampa je otvorena. êtvero nas je u grupi.Od krupnog straàra, koji }e nas pratiti,dobijamo zahtjev da, u skladu sa propisima,nosimo narandàsti prsluk i kacigu.

Tako|er, dobijamo plasti~ne nao~are i {tit-

nike za u{i. Satko ne èli da nosi ni{Straàr prihvata njegovo odbijanje b

primjedbi. Na terenu ispred hangara gdje su drà

logora{i, kamioni non-stop voze lijedesno.

U vrijeme kada je tu bio logor, prostvani bio je poznat kao “pista”. Zarobljensu danima morali stajati ili leàti na pr

jakom suncu.Straàr otvara vrata hangara. Unu

radi vilju{kar, posvuda je alat i miri{e


TAJNE ISPLIVALE IZ MRA^NIH JAM

Zatvorenici Omarske su 1992. vezani icom i ubijani, ugrupama po troje. Jedan od po~initelja, kako se ispostavilo

tra io je stolicu, jer je bio previ{e umoran od pucanja...

VJE^NA POTRAGA SATKA MUJAGI]A “Sve oko mene se zavrtilo. Vidio sam du{e mrtvih



naftu.“Ovdje na ulazu bila je bodljikava ìca,

da bi sprije~ili da idemo vani”, kaè Satko.“U uglu, gdje je onaj traktor, Du{ko

Tadi} je tjerao ljude da piju motorno ulje.Neki nisu preìvjeli mu~enje tog dana.Jedan je bio obje{en na onu kuku gore.”

Kora~a polako prema WC-u, ulazi i pro-lazi pored betonskih korita. Zatim se zaus-tavlja ispred toaleta. Pet ih je, koriste se i

danas i prljavo je. Vidim govna u tre}em.Satko se znoji i otvara vrata s brojem pet.

“Ovdje se to dogodilo. Spavali smogore na plo~icama, jedni uz druge. Imaosam dizenteriju. Jedan ~ovjek, tri mjestadalje od mene, umro je od dizenterije.Nisam vi{e mogao izdràti i otr~ao sam uWC, broj pet. Bio sam unutra kada je rezer-vni policajac upao i povikao: ‘[to je prljavWC?’ Onda me udario palicom. Poku{aosam se braniti, ali nastavio je i dalje udaratipo glavi i tijelu. Trajalo je tako dok se nijeumorio. Onda me izbacio iz WC-a. Kao passam otpuzao.”

Mujagi} se ne sje}a {ta se ta~no nakontoga dogodilo. Na o~evim rukama izgubio

je svijest i probudio se ~etiri dana kasnije.“Tada je ocu uspjelo da me kao pticu

nahrani nekim keksom. Prije toga govoriomi je da u svakom ratu jedni umiru, a dadrugi preìve da pri~aju o tome. To nas jespojilo. @iv sam zahvaljuju}i njemu.”

Pokazuje betonske stepenice gdje jeubijen njegov profesor hemije iz Gimnazijeu Prijedoru, a zatim i prozor s kojeg se

pruà pogled na Bijelu ku}u. Otac ga je~esto spre~avao da gleda {ta se doga|a

vani. Ponekad bi pogledao. Jednom je vidiokad je ispred Bijele ku}e logora{ pretu~enna smrt, aparatom za ga{enje poàra.

Logor je zatvoren nakon upada britan-skih novinara. Te posljednje ve~eri izvede-na je grupa od 124 ~ovjeka. Njihova tijelasu prona|ena 1998., u dvadesetak metaradubokoj jami, u obli`njoj HrastovojGlavici. Tada su otkriveni i ostaci dva~ovjeka nestala nakon Drugog svjetskograta.

“UMORAN SAM OD UBIJANJA”Zatvorenici Omarske su 1992. vezani

ìcom i ubijani, u grupama po troje. Jedanod po~initelja, kako se ispostavilo, traìo jestolicu, jer je bio previ{e umoran od pucanja.

Nakon raspu{tanja, 6. avgusta 1992., SatkoMujagi} je ostao u posljednjoj grupi koja jeubrzano montirala krevete, jer je ve}sutradan dolazila sljede}a filmska ekipa.

“Ne, ovo nije koncentracioni logor,jedemo dva puta dnevno”, rekao je, naengleskom jeziku u tv-kameru, Satko,dvadesetogodi{nji izgladnjeli momak uzne-mirenog pogleda, obu~en u istu kariranuko{ulju u kojoj je 80-ak dana ranije dove-den u logor. U pozadini se vide zatvorenici

koji stoje i sjede uz zid hangara. Nakon zatvaranja logora Omarska,

Satko Mujagi} je odvojen od oca i preba~enu logor Manja~a, gdje }e ostati jo{ 116dana. Njegova majka je sa drugom djecomnakon boravka u logoru Trnopolje zavr{ilau srednjoj Bosni. Mla|i brat je, zajedno satetkom, preba~en u Holandiju. Nakon logo-ra Satko mu se uspio pridruìti. Tokom1993. boravio je u izbjegli~kom centru uHaarlemu. êsto se osje}ao kao olupina:

“Ruke su mi se same tresle i imao samnapade pla~a, bio sam zreo za psihijatriju.”

Kako je bio jedan od rijetkih koji jegovorio engleski, ubrzo je po~eo prevoditi.U me|uvremenu je fanati~no pratio kursholandskog. @ivot mu se promijenio kada je

primljen na posao u Slu`bu za imigraciju inaturalizaciju, u timu za prijem azilanata naAerodromu Amsterdam. Iskoristio je svoju{ansu i brzo napredovao, i istovremenostudirao pravo. Danas je savjetnik i koordi-nator za pitanja Schengena i kontrole grani-ca. êsto predstavlja Holandiju u evaluaci-

jskim misijama u drugim zemljamaSchengena. Njegov mla|i brat uskoro bi

trebao postati inènjer, najmla|i je zavr{io

medicinu, a sestra je, tako|er, pravnik. Njegovi roditelji imali su te{ke perio

u Holandiji. U Bosni su oboje bili u~iteotac i direktor osnovne {kole. Morali raditi razne poslove. Godinama su raznosnovine, a zatim je Na|a radila u stara~kodomu, a suprug Husein dobio je posao

jednoj osnovnoj {koli u Elsloo kao doma“Prvi put kada je podigao slu{alicu

progovorio na holandskom, bio saponosan”, kaè Satko.

“Osnovna {kola De Poolster, ovdMujagi}.“

KOZARAC GRAD DUHOVA“Moète se osloniti na ljubazno

sagovornika. Lokalno stanovni{tvo razumje da je jezik kompleksan i da ga stranponekad ne koriste dovoljno dobro.”

Kozarac je zimi grad duhova. Tada prepun praznih ku}a i, uglavnom, starijmje{tana. Njihova djeca i unuci su dan[ve|ani, Nijemci ili Holan|ani, dijaspokoja je od 1992. rasuta {irom svijeta. Ime1.820 stanovnika Kozarca, ubijenih nestalih 1992. nalaze se na lije

izra|enom spomeniku u glavnoj uli


GENOCID U KRAJINI

CIJELI @IVOT [TEDJELA ZA D@ENAZU“Nana vi{e nije mogla hodati. Ostavili smo je misle}i da }emo narednih dana do}i po nju...”



Mnogo toga uni{tenog u ratu je obnovljeno,ali se jo{ uvijek vide opusto{ene ku}e. Naostacima fasade je iznad ku}nog broja nacr-tan bijeli krug sa krstom, znak da je ku}anastanjena nesrbima i da moè bitiuni{tena. To je slu~aj i sa ru{evinom poredku}e Satkovih roditelja. S druge strane ìviTesma Elezovi} (66), majka Satkovognajboljeg prijatelja iz djetinjstva, Elvira iliDade. Bila je jedna od 37 èna zatvorenih uOmarskoj, me|u oko tri hiljade mu{karaca.

“Ja sam zlostavljana tamo. Niko nije biopo{te|en. I danas, dva rebra su mi odvojena

od ki~me.”Od Dade jo{ ima samo sliku sa

vjen~anja. Njen sin je jedan od nestalih iz1992. Ubijen je, a Tesma zna i gdje se todesilo.

“Negdje tamo, tu u blizini je i ukopan,ali su ga vjerovatno otkopali i bacili nadrugo mjesto.”

Ve} dva puta bila je u Toma{ici.“Nadam se da }emo ga tamo na}i, pa

makar samo jednu kost.”Satkov stri~evi} nas je trebao voziti, ali

je odustao. Jednom je ve} bio i re~e da mu je dosta. Miris mu je danima ostajao u nosu.

Otkri}e masovne grobnice nije rijedak doga|aj za op}inu Prijedor. Do danas jelokalizovano 63 masovne grobnice na pros-toru samo ove op}ine. Od rata je identifiko-vano i ukopano preko dvije hiljade `rtava.Do sada, su Kevljani (456) i Jakarina Kosa(371) najve}e masovne grobnice, ali uop{tenije isklju~eno da }e Toma{ica dosti}i ive}u brojku ubijenih. Do na{e posjete (sre-dina oktobra) iskopano ih je 333.210 kom-

pletnih i 123 nekompletna tijela. U samo

jednom danu izva|eno je osamnaest ~lanva jedne porodice, mu{karci, ène i djecUbijeni su, mnogi umotani u deke.

U Prijedoru Satko naziva taksi. Mlvoza~, Srbin, pristaje da nas vozi Toma{icu, uz dogovor da }e dobiti i novza ~i{}enje i dezinfekciju BMW-a. Vozimse iz grada, dvadesetak kilometara mirni

provincijskim putem. Prolazimo uspavasela s vo}kama po dvori{tima. Partizans

ulica. Puno traktora.Skre}emo ulijevo kod nekog ùt

mosta, a odmah nakon {to pre|osmo zaras pru`ne {ine cesta se pretvara u blatnja puti}. U daljini se nazire mirno jezerce, svih strana okruèno {umom u jesenj

bojama. Pored puti}a se nalaze ~etiri maku}e, u dvori{tima parkirani automobSvinje i koko{ke tr~karaju okolo, {trikovima se su{i rublje. Samo stotinjmetara dalje skoro iz ni~ega izranjakopovi, skriveni me|u drve}em. Velik, blnjav i izrovan teren sa raznim bojamsme|e zemlje u kojem na razli~itim dubinma ljudi u bijelim kombinezonima pizabilje{ke, otkopavaju, pokazuju. U pozdini, visoko na brda{cu rade bageri. strane je parkirano nekoliko terenskih vola i vozilo za le{eve. Teren je okruèn pocijskom trakom. Miris je uznemiruju}i.

Ispred najve}e jame poslagane drvene plo~e. Forenzi~ki arhelolog antropolog Esma Ali~ehaji} (28) stoji porstola. Esma radi za Me|unarodnu komisza nestale osobe (ICMP) i vodi tspecijalizovan za otkopavanje masovngrobnica. Bavi se ovim poslom ve} seda

godina. Kosovo, Srebrenica, HrvatskaUz pomo} specijalne kamere na stativulaptopa pravi 3D-snimke lokacije i pozicsvakog prona|enog tijela. Od dijelova tije}e se kasnije, uz pomo} DNK-analize, op

poku{ati sa~initi jedna cjelina.“Usljed specifi~nosti tla i debljine slo

gline, tijela su relativno dobro sa~uvanakompaktna, ali ako ih pomjeri{ smrad èstok.“

To se i ispostavilo, jer dok smo razgvarali, dva mu{karca iz jame donose tijelo

bijeloj vre}i i spu{taju ga odmah porstola. Nakon {to vidjeh nogu s cipelo

sklanjam pogled. Opori miris tijela u ra padanju oduzima mi dah.

“Ovdje svakodnevno dolaze ~lanoporodica nestalih”, kaè Esma. “Nupomo} ili donose hranu.”

Grobnica u Toma{ici nije nova. J2004. ovdje je otkriveno 24 tijela i stotinjdijelova tijela. Postojale su naznake ovdje leì oko hiljadu ljudi, ali je ostajanejasno ta~no gdje, a neka tijela su naknano otkopavana i prebacivana drugdje.

“Nije nam uspijevalo kopati dubljekaè Eldar Jahi} (32), slu`benik dràvn

javnog tuìla{tva dok stoji uz forenzi~a


TAJNE ISPLIVALE IZ MRA^NIH JAM

TESMA ELEZOVI]Zlostavljana u Omarskoj, od sina Dade jojostala samo slika s vjen~anja



ispod crvene plasti~ne tende i posmatraotkopavanja.

“Nedostajale su zakonske procedure.Me|utim, od prije nekoliko godina situaci-ja se promijenila, istina, lokalne vlasti nesara|uju s nekim entuzijazmom. Ljudi izobli`njih ku}a su naravno ispitani, ali suuglavnom izjavili da su u ono vrijeme bili uinostranstvu ili jednostavno {ute. Znamo dato {to se ovdje desilo mora biti poznato

{irem krugu ljudi. Ljudi iz okoline supomagali pri kopanju, pozajmljivali alat ima{ine, prenosili le{eve.”

SVJEDOCI OTKRILINAJÛVANIJU TAJNU

Dvije godine istrage dalo je za rezultatizjave ~etiri svjedoka, Srbe koji su

progovorili nakon 21 godinu griè savjesti.Me|u njima je i vojnik koji je tri putau~estvovao u prevoènju le{eva. I ljudi izokolnih sela su progovorili. Iz ovih izjavase moè napraviti rekonstrukcija skrivanjatijela.

Nakon etni~kog ~i{}enja u prolje}e1992. po okolnim selima ostala su leàtitijela Bo{njaka i Hrvata. Mnogi su ubijani

pred ku}ama, neki u borbi. Njihova tijelakupili su vojnici i policajci, a zatim bacali umasovne grobnice, me|u kojima je i biv{irudnik u Toma{ici. Nakon zatvaranja trivelika koncentraciona logora na podru~juop}ine Prijedor: Keraterm, Omarska iTrnopolje, lokalne vlasti su se zabrinule daToma{ica nije dovoljno sigurno mjesto.

Osim toga, lokalno stanovni{tvo je protestovalo zbog uàsnog smrada.

“Voda je zaga|ena, a smrad se osje}ao iu ku}ama”, kaè Jahi}, pogleda prikovanogu dubinu velike jame.

“Nisu vi{e mogli izvoditi stoku naispa{u.”

Sa~injen je plan da se Toma{icaisprazni, a tijela prenesu u Jakarinu Kosu.

“To se i desilo 1993.”, tvrdi Jahi}, “alinakon obru{avanja terena u Jakarinoj Kosi,veliki broj tijela ipak je ostao u Toma{ici.Tada su odlu~ili da se ova grobnica pokrijeslojem od devet metara zemlje. Ogromnaoperacija u kojoj je moralo u~estvovati nadesetine ljudi. A, jo{ ve}i broj znao je {ta se

tada de{avalo.”Istraìva~i precizno biljeè sve {to

prona|u. Osim tijela i dijelova tijela, pronalaze i li~ne karte, pisma, upalja~e,nao~ale, satove i cipele, predmete od emo-tivne va`nosti za preìvjele ~lanove porodi-ca, ali i od va`nosti za dokazivanje zlo~ina.

Jahi} o~ekuje da }e istraga potrajatimjesecima. Vikendom se ne radi, a iz jamese vadi prosje~no desetak tijela dnevno.

“Mnoge od ovih `rtava nalazimo bose,znak da su ubijani kod ku}a.”

U toku razgovora s javnim tuìocem iforenzi~kim arheologom jo{ tri blatnjava

tijela su poredana pored nas. Smrad je sadsvud okolo. Brujanje ma{ina prestaje imu{karci i ène izlaze iz duboke jame,ostavljaju alat po strani i sipaju kafu. Pauzaza ru~ak na mjestu zlo~ina.

Satko se odvojio od nas i stoji {utke na jednom uzvi{enju iznad kopa. Pozivamotaksistu koji je u me|uvremenu oti{ao nakafu u obli`nje selo. Vozi nas u SanskiMost, op{tinu koja grani~i s Prijedorom, aliu drugom entitetu, Federaciji Bosne iHercegovine. Nakon kra}eg raspitivanjanalazimo mrtva~nicu u industrijskoj zoni

grada, odmah pored terena na kojemkamioni prevoze pijesak i {ljunak.Identifikacijski projekat Krajina je

smje{ten u vla`noj hali sa zahr|alim plo~ama po sporednom zidu. Vrata hale suotvorena, a preko puta je mali ured, tako|er otvorenih vrata. Unutra su, u maloj zadimlj-enoj prostoriji tri ène, okruène ekranima itelefonima. Smrad tijela je ponekad nes-nosan.

Policajac sa neupaljenom cigaretom uruci nam pokazuje put. Hala je podijeljenau dva dijela: desno leè tijela u zatvorenim

bijelim vre}ama, na kojima je zapisan iden-

tifikacijski broj, datum i mjesto pronalaska.Skoro sva tijela dolaze iz Toma{ice.

Vani je sto za pranje na kojem radnik ne{to sapira. Unutra, desno u uglu leì tije-lo na stolcu. Vidi se potiljak s kosom iuko~ena ruka kojom je `rtva poku{ala daza{titi lice, momenat u kojem je i ubijena.Iza stola sa dijelovima tijela vise posteri saslikama stotina nestalih. Satko pokazujenekoliko lica.

“On je bio novinar iz Kozarca. Ovo muje brat. Poznavao sam i onog tamo. I njego-va eba bi trebala biti tu.”

Ako postoji pakao, lijeva strana hale bi

mogla li~iti na njegov po~etak. Uz zid stalaà sa pet nivoa, a na njima tijela u plati~nim vre}ama. Na bijelim podlogama tlu u dijelovima leè izloèni skelePramen kose, ruka, dèmper, sveska. Sat

prolazi izme|u redova i poku{ava preponati ebinu odje}u. Nakon izlaska brnapu{tamo ovo mjesto. Automobil se pumirisom le{eva.

Milomir Staki}, ratni na~elnik op{tiPrijedor, osu|en je na ~etrdeset godizatvora za ubistva, mu~enja i deportacijTribunal u Haagu i lokalni sudovi osudili

jo{ 28 drugih iz regije, odgovornih zlo~ine protiv ~ovje~nosti na ukupnu kazod 380 godina zatvora. U Haagu, proc

protiv generala R atka Mladi}a i biv{vo|e bosanskih Srba R adovana Karadì

jo{ traju, a optuèni su i za genocid Prijedoru.

Ve}ina osu|enih straàra iz logoOmarska su ve} odleàli kazne. NedavnTesma je srela jednog na autobuskoj stani

“Pet godina je dobio od vije}a Tribunalu. Sad je slobodan ~ovjek. Jedod krvnika iz Omarske. Rekao mi Tesmo, hajd’ upadaj ’.”

Rat u Prijedoru po~eo je 1992. Davnonaizgled, ali taj utisak vara. Skoro svaodrasla osoba se sje}a tog perioda. I dvadsetogodi{nji taksista je dijete rata: njegoroditelji su srpske izbjeglice, nastanjeniPrijedoru. A Prijedor je okruèn velo{utnje, iako su sje}anja jako svjeà. me|uvremenu, radovi u Toma{ici se natavljaju. [ansa da }e ikad biti prona|enaZlate Krki} izgleda mala.

“Cijeli ìvot {tedjela je za svodènazu”, kaè Satko Mujagi} i zaklju~u“Ne gubim nadu da }emo je prona}i i do

tojno ukopati.”


GENOCID U KRAJINI

KAD TOMA[ICA PROGOVORI^lanovi porodica ubijenih nadaju se da }e na}i bar jednu kost svojih najmiliji, da ih dostojnosahrane





“Kadrovi SDS-a u Sarajevu sa Islam-skom vjerskom zajednicom i bo{nja~kimpoli i~kim partijama ‘ru{e RepublikuSrpsku’ zbog toga su morali biti smijen-jeni”, ocijenio je krajem pro{le nedjeljeDodikov megafon Sta{a Ko{arac, koji jenedavno izabran na funkciju predsjedava-

ju}eg Doma naroda Parlamenta BiH.Voljom Milorada Dodika, Boris Tu~i},

Miladin Dragi~evi} i @ivko Marjanac trebali bi sjesti u fotelje nedavno smijenjenihzvani~nika SDS-a u Vije}u ministara BiHi promijeniti dosada{nju “izdajni~ku” prak-su srpstva SDS-ovaca. Dvojica predloènihkandidata su iz SNSD-a, a jedan izSocijalisti~ke partije.

Tako bi, umjesto smijenjenog Mirka[arovi}a, budu}i ministar vanjske trgovinei ekonomskih odnosa trebao biti BorisTu~i}. Miladin Dragi~evi} predloèn je zazamjenika ministra za ljudska prava i izbje-glice umjesto R admile Mitrovi}. @ivkoMarjanac (SP), po svemu sude}i, do}i }e namjesto zamjenika ministra odbrane BiH, nakojem je donedavno bio Mirko Okoli}.

D@OMBI]EVO “NE” DODIKUTu~i} je jo{ uvijek savjetnik premijerke

@eljke Cvijanovi} i njen dugogodi{njisaradnik u Ministarstvu za ekonomskeodnose i regionalnu saradnju. Format je~ovjeka kakve premijerka cijeni. Ovajtrideset{estogodi{njak je magistar, a poha|adoktorske studije na Fakultetu politi~kih

nauka u Beogradu. ^lan je SNSD-a. Jo{ se


KAKO SU BIRANI NASLJEDNICI SDS-ovaca

Nakon što je MiloradDodik uklonio kadroveSDS-a iz Vijeća ministraBiH pod izgovorom da uSarajevu, sarađujući sabošnjačkim partijama iIslamskom zajednicom,izdaju interese RepublikeSrpske, vrh SNSD-apredložio je njihovenasljednike; našanovinarka otkrivakoje afere se vežu za

Dodikove novoizabranekadrove

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]

KO SU DODIKOVIKEÊVI IZ RUKAVAMilorad Dodik tvrdi da jeSDS-ove kadrove u Vije}ministara zamijenio vrsn

stru~njacima



ne ogla{ava u javnosti i poru~uje da }e za to biti prilike kada stigne u Sarajevo.

Njegovo pozicioniranje na [arovi}evomjesto do{lo je nakon Cvijanovi}kinoglobiranja kod {efa da je Tu~i} lojalan i

pouzdan ~ovjek na kojeg se moè uticati ikoji se moè dràti pod punom kontrolom.

Dobro upu}eni izvori “SB” tvrde da jeDodik nije bio posebno zadovoljan ovimrje{enjem, me|utim nije imao previ{e pros-tora nakon {to je njegov favorit AleksandarDòmbi} odbio naslijediti [arovi}a uVije}u ministara.

Nakon {to je Dòmbi}a otjerao sa pre-mijerske pozicije, po~etkom marta ovegodine, Dodik i biv{i premijer nikada senisu sreli, niti ~uli telefonom. Dòmbi} jeDodiku zamjerio {to je o svojoj smjeni saz-nao posljednji i {to je njegovo “obezgla-vljivanje” trajalo svega dvije minute. Iakomu je tom prilikom Dodik obe}ao da }e ga

za nekoliko mjeseci zbrinuti u Savjetu min-istara BiH, Dòmbi} je ve} tada odlu~io damu predsjednikova milostinja ne treba i da}e se za sebe sam pobrinuti. Izvori izSNSD-a tvrde da Dòmbi} ne èli svojkredibilitet tro{iti za godinu dana min-istrovanja te da su njegove ambicije znatnove}e. Dodik tako|er smatra da “malog

Dòmbu” drì u {aci zbog toga {to je ovajdodijelio preko sto miliona kredita izInvesticiono-razvojne banke odabranimSNSD-ovim biznismenima, a za neke odnjih nije znao ni sam Dodik. Pored toga,velika podjela u SNSD-u na Dodikovu, s

jedne, i Radmanovi}evu i Radoji~i}evu

struju, s druge strane, aktuelnom predsjed-niku RS-a u posljednje vrijeme stvaravelike probleme jer ne zna koji kadrovi su

pod ~ijom kontrolom. Za Tu~i}evu lojal-nost i disciplinu bi}e odgovorna njegovadugogodi{nja mentorica Cvijanovi}ka.

MINISTAR ZA SVADBE I PARASTOSEZa pona{anje Miladina Dragi~evi}a u

Sarajevu koji na novu poziciju dolazi smjesta savjetnika Milorada Dodika, kojeg

je savjetovao i dok je ovaj bio premijer,aktuelni predsjednik RS-a ne mora da brine.

Za Miladina Dragi~evi}a u SNSD-u s

podsmijehom kaù da mu je glavni zadatak da umjesto Dodika postavlja vijence, dod-

jeljuje posthumno ordenje, posje}uje paras-tose i sli~ne “sve~anosti”. Gdje god Dodikamrzi da ode i poloì cvije}e ili vijenac, on

po{alje svog izaslanika Miladina. Ovaj savjetnik je u posljednjih sedam godina u imeDodika posjetio vi{e parastosa i

obiljeàvanja godi{njica raznih bitaVojske RS-a nego {to je Dodik imao med

jskih istupa. Iskusni Dragi~evi} je stakomunisti~ka {kola politi~ara, snishodlj“efikasan”, zna da podi|e {efu, ali i da svanga`man debelo naplati. Dragi~evi} nrado vi|en gost kod ~elnika op{tin

naro~ito isto~nog dijela RS-a, gdje namesvoju volju i pri tom se redovno poziva {efa Dodika. Upu}eni tvrde da Dragi~evrado prima poklone, te da su momiljeni firmirana odijela.

Dragi~evi} je bio i ministar za izbjegli raseljena lica RS-a. Poznat je i po tom{to je izbjegli~kim novcem asfaltirao put svoje ku}e. Naime, kao ~lan Komisije izbjegla i raseljena lica BiH, Dragi~evi}donio odluku da se novac namijenj

povratnicima preusmjeri za asfaltiran puta do njegove ku}e u naselju Osmaci, kKalesije. Osmaci nisu izbjegli~ko nasel

ali to Komisiju nije sprije~ilo da izdv25.000 KM povratni~kog novca kako Dragi~evi} lak{e pri{ao ku}i.

Kada je to novinarima otkrio MilisGari} iz susjednog sela Goj~in, Dragi~ev

je iskoristio svoje ovlasti i ekspeditiv poslao policiju na vrata ovog povratnika.tekstu prijave stoji kako se Dragi~ev


DODIKOVE NOVE SARAJEVSKE UZDANIC

DODIKOVA @ELJEZNAMETLA U SARAJEVU

Nakon {to je smijenio SDS-ove “izdajice srpstva”, Dodikih zamijenio svojim najdra im poltronima

Boris Tu~i} Miladin Dragi~evi} @ivko Marjanac



obratio policiji jer je Gari} “doveo dvanepoznata lica koja su kamerom vr{ili sni-manje njegove ku}e kao i dvori{ta bez nje-govog pristanka i saglasnosti”.

U~estvovao je i jo{ uvijek u~estvuje uradu Komisije za izbjegla i raseljena licaBiH, pri ~emu je imao priliku da novac za

povratnike usmjerava tamo gdje je smatraoda je neophodno.

Protiv Dragi~evi}a i ostalih ~lanovaKomisije SIPA je provela opse`nu istragu, aizvje{taj o sumnji u nenamjenski utro{ak novca prije tri godine proslije|en jeTuìla{tvu BiH, koje jo{ uvijek nije donijelo

nikakvu odluku o ovom predmetu.

Dragi~evi}, osim u Osmacima, ima imovinu uBijeljini, Banjoj Luci, Zvorniku i Beogradu.Pored toga {to tro{i novac povratnika u

RS-u, Dragi~evi} zna ~esto i da lobira zanjega. Tako je po~etkom ove godine u

Novom Sadu i Beogradu molio Srbe porijeklom iz BiH da podnesu zahtjev za povratak i obnovu ku}a, samo kako biVlada RS-a dobila nekoliko desetina milio-na eura koja su za povratak izbjeglicaobezbije|ena pro{le godine na me|unarod-noj donatorskoj konferenciji u Sarajevu.

Dragi~evi} je Bosancima u NovomSadu i Beogradu obe}avao da }e dobiti po

25 hiljada eura za obnovu ku}a samo ako

podnesu zahtjev. Tom prilikom im je i odtajnu otkud to da su politi~ari potegli ~ak Novog Sada i Beograda, da bi li~no pozvljude da se vrate u Bosnu i Hercegovinu.

MARJANAC IGRA^ SA KLUPE“Ho}ete li da vam iskreno kaèm za{

smo rije{eni da ovaj program implemenramo? Kreditor nas goni, jer ako to uradimo, on nas prebaci pozadi, pa nikne}emo te pare dobiti. Sad smo i mi pmorani da do|emo ovako li~no pred vada kaèmo: Dajte, ljudi, podnesite zahtjeNije to sad {to mi to toliko èlimo ili {

ho}emo da vam pomognemo. Ne, ne


KAKO SU BIRANI NASLJEDNICI SDS-ovaca

Za manje od sedam danapoliti~ka scena u RepubliciSrpskoj se okrenula naopa~ke,a nekad skoro pa nezamislivo

postalo je mogu}e.Predsjednici SDS-a i NDP-a

Mladen Bosi} i Dragan avi}dogovorili su se na~elno okoizlaska na op}e izbore, s tim{to }e opozicija u RS-u imati

jednog zajedni~kog kandidataza ~lana Predsjedni{tva BiH i

jednog kandidata zapredsjednika RS-a.

Iako se imena, izuzevMladena Ivani}a, predsjednikaPDP-a kao kandidata za ~lanaPredsjedni{tva BiH, za sada

ne spominju, u SDS-u su namnezvani~no potvrdili, a {to smosaznali i od njihovih koalicionihpartnera, da je najizglednijikandidat za predsjednika RS-aMladen Bosi}.

Prema onome {to nam jepotvrdio predsjednik NDP-aDragan âvi}, dugogodi{nja„zla krv“ izme|u njega i SDS jepro{la i sad se radi naujedinjenju opozicije, a cilj je

jedan - promjena vlasti i smjenaMilorada Dodika i njegovogSNSD-a.

„Ve} imamo na~elnidogovor oko izlaska naizbore, ali on se moèmijenjati, jer je jo{ dugperiod ispred nas. SDS }esam i}i u kampanju zaPredstavni~ki dom dràvnogParlamenta, a ostalaopozicija zajedno. ZaSkup{tinu RS-a

pretpostavljam da }emoimati ~etiri liste. Jedna jeSDS-ova, druga PDP, tre}aNDP, a ~etvrta, koaliciona,sastavljena od manjihpartija“, poja{njava âvi}

jednu od mogu}ih opcija.Mirko [arovi},

potpredsjednik SDS-a, vjerujeda ova vrsta na~elnogdogovora oko ujedinjenjaopozicije moè dovesti dopromjene vlasti koja jeposljednjih osam godina ovajentitet dovela na prosja~ki {tap,iako je rasprodala u bescjenje{ta je mogla i zaduìla sekoliko je i kod koga mogla.

„Samo jedinstvoopozicionih partija trenutnomoè skinuti ovu vlast koja jenanijela nesagledivu {tetu RS.I da se kona~no zna - mi nemislimo samo preuzeti vlast,mi mislimo pokrenuti i pitanjeprivatizacija koje sunapravljene u spornomperiodu za vrijeme vladavineMilorada Dodika. Jer mislimo

da tamo ima dobrih osnova dadokaèmo kriminal i korupcijukoju predvodi desetak osobau RS, na ~elu sa Dodikom“,najavljuje [arovi}.

Iako je bilo malo ~udno danije bilo Mladena Ivani}a napotpisivanju dogovora osuradnji SDS-a i NDP-a, {to jeotvorilo prostor zamnogobrojne spekulacije da je„ispao iz igre“, Ivani} nampoja{njava da je jedini razlogza{to ga nije bilo njegovoodsustvo iz BiH.

„Dobio sam pozivnicu iod Bosi}a i od âvi}a, no

nisam bio u BiH pa se sadspekuli{e o raskolu unutaropozicije u RS. Mi smo jo{uvijek zajedno“, tvrdi Ivani}, ato nam je potvrdio i âvi}.

Na drugoj strani, ni MiloradDodik ne sjedi skr{tenih ruku.Iako se ~inilo da bi njegovodugogodi{nje koaliranje saSocijalisti~kom partijom iPetrom \oki}em moglo pastiu vodu, SP je dobio novu

ponudu.No, po kuloarima se {u{ka

da bi Dodik mogao imatiproblema ne samo unutarsvoje stranke (Igor Radoji~i}

je javno na svom Twitter profiluobjavio da Darka Toma{a izPrnjavora SNSD neopravdanoizbacuje iz partije), ve} i saDNS-om, ~iji predsjednikMarko Pavi} traì vi{e nego{to sada ima.

Za sada je nemogu}eprocijeniti koliko }e ovaopoziciona platforma djelovati da li }e biti kona~na. Kakonam je kazao [arovi}, „kadado|e do pitanja kadroviranja,odmah po~nu sukobi, alinadam se da }emo ih ovaj putprevazi}i“. Istraìvanja javnogmnijenja u posljednje vrijemepokazuju jedno: SDS je izaSNSD-a za jedan ili dva postou zavisnosti ko ih radi. Samona RTRS-u za Dodika biglasalo 38 posto glasa~a, a 36ne bi glasalo ni za koga...

(N. Dikli}

UJEDINJAVANJE OPOZICIJE U RS-u

Bosić, Čavić i Ivanić zajednički idu protiv Dodika

Mladen Bosi}, Dragan âvi} i Mladen Ivani}



goni i nas neko, jer pare ne}emo dobiti akone pripremimo bazu podataka i ako neiza|emo sa konkretnim spiskovima”, kazao

je Dragi~evi}.Dragi~evi} je sa biv{im vladikom

zvorni~ko-tuzlanskim K a~avendom biouklju~en u spor oko uklanjanja crkve udvori{tu nane Fate Orlovi} u Konjevi}Polju. Za taj posao ga je zaduìo sam

Milorad Dodik. Dragi~evi} je i glavni pro-moter knjige Dodik - ~uvar Srpske . Na pro-mocijama redovno veli~a lik i djelo omilje-

nog mu predsjednika. Uklju~en jeDragi~evi} i u istragu oko poslovanjaFabrike glinice Bira~. Glavni zadatak mu

je, tvrde upu}eni, da na poslu ostavi poli-ti~ki podobne i otpusti politi~ki nepodobneradnike.

@ivko Marjanac je ekonomista, godinma je radio na rukovodnim poslovima

privredi, bio generalni sekretar Socijlisti~ke partije Republike Srpske i zamjenministra odbrane BiH u Vije}u ministaod 2009. do 2011. godine. Zanimljivo je

je Marjanac i tada “usko~io” na mjesto sm jenjenog Igora Crnatka iz PDP-a, strankoja je tada napustila koaliciju SNSDDNS-a i SP-a. Marjanac se, u vrijeme d

je bio zamjenik ministra Selme Cikoti}nije sigurno osje}ao u Sarajevu, zbog ~e

je insistirao na smje{taju u Isto~nom Sar jevu.

Kada je Dodik prije dvije godine iza{sa prijedlogom da se u Isto~nom Sarajeizgradi “sigurna ku}a” za sve Srbe zapolene u zajedni~kim institucijama jfunkcioneri, koji su postali brojni u tolikmjeri da pri dolasku na posao zakr~e jedi

prohodnu ulicu sa Vraca, “nisu sigurniFBiH”, Marjanac je zdu{no podrào idegradnje posebnog objekta za njih.

“Mislite da je nekom predstavniku RS

koji je medijski eksponiran, lako uzeti stu nekoj zgradi? Nisam to ni èlpoku{avati, vjerovatno bi bilo provokacja”, sugestivno je kazao Marjanac.

Upu}eni pamte njegovu izjavu Srbima iz sastava Izvi|a~ke ~ete

pje{adijske brigade Oruànih snaga kapetHimzo [abi} zabranio da jedu u kasarManja~a sve dok ne do|e vrijeme iftarMarjanac je tada traìo èstoke sankc

protiv [abi}a: “Ako neko ne}e da jede dana zbog svojih verskih ubje|enja, to njegovo pravo. Niko, me|utim, nema prada drugima name}e pravila svoje religije

Marjanac je trideset godina radio banjalu~koj Pivari i bio na poziciji zamjeka rukovodioca komercijalnog sekto

Njegove biv{e kolege tvrde da je u Piva pored komercijalnih, obavljao i obavj{tajne poslove za partiju.


DODIKOVE NOVE SARAJEVSKE UZDANIC

Iako je SNSD ve} predloìo kandidateza Savjet ministara, SDS i dalje osporava

proceduru smjene svojih kadrova. Mirko[arovi}, Mirko Okoli} i Radmila Mitrovi}podnijeli su àlbu Ustavnom sudu BiH pro-tiv odluke Parlamentarne skup{tine BiHkojom se oni smjenjuju sa svojih funkcija.

Apelaciju je u njihovo ime podnio ugled-ni sarajevski advokat Nedim Ademovi},koji kaè da je zatraèno da Ustavni suddonese privremenu mjeru kojom bi seobustavila primjena odluka Predstavni~kogi Doma naroda Parlamenta BiH o smjena-ma kadrova SDS-a dok sud ne donesekona~nu odluku o apelaciji. On obja{njavada je privremena mjera zatraèna zato {tobi kona~na odluka Ustavnog suda BiH popomenutoj apelaciji mogla da izazovenepopravljive posljedice.

“Ako Ustavni sud na kraju utvrdi povre-du prava apelanata i stavi van snageodluke o njihovoj smeni, to bi za posljedicuimalo ~injenicu da bi sva eventualnaimenovanja i rad novih ministara bio dove-den u pitanje u smislu legitimiteta”, kaè

Ademovi}.Lider SNSD-a, na àlbu SDS-ovaca,

nimalo se ne osvr}e. Naloìo je predlo-ènim kadrovima da ispune imovinske kar-tone i dostave ih CIK-u.

Da li će Ustavni sud vratitiSDS-ovce u fotelje?!

SMIJENJENI SDS ovci ZATRA@ILI ZA[TITU OD NAJVI[E PRAVOSUDNE INSTANCE U BiH

Mirko [arovi}



„Ne, ne èlim da vjerujem da taj ~ovjek zna da smo mu do{li na noge u Pariz i da~ekamo na njega, a da nije mogao na}i 10

minuta! Molila bih sve ~itatelje da neosu|uju unaprijed Zlatana! Ako Zlatan nezna, mo`da je dobro da sazna bar ovim

putem“, kazala je humanitarka TevhidaThea Reki} u ispovijesti za „Slobodnu Bo-snu“ nakon {to je, uz pomo} bh. repre-zentativca koji nije èlio da ga se imenuje,odvela malog Hajrudina Kamenja{a injegovu majku u Pariz na posljednji

poku{aj da ispune dje~akovu posljednjuèlju — susret sa nogometnim asom Zlata-nom Ibrahimovi}em.

Taj dio teksta objavljen u ispovijesti naweb portalu SB ve}ina nije, ili nije èljela

pro~itati, pa je po dru{tvenim mreàmanajprije krenuo red uvreda na ra~un ZlatanaIbrahimovi}a, a potom i na ra~un huma-nitarke Reki}, ali i Hajrudinove majke, pa~ak i malog Hajrudina. Pri~a je poprimila

planetarne razmjere, prenijeli su je Daily Mail , Corriere Dello Sport , Le Parisien,ameri~ki, belgijski, portugalski, pa ~ak ivijetnamski portali. Kako to obi~no biva,krenula su prepucavanja, svi su sve znali,

potezala se ~ak i zavjera Portugalskognogometnog saveza uo~i me~eva baraàkoji Portugal igra sa [vedskom, a naosmogodi{njeg dje~aka kojem su ljekaridali svega mjesec dana ìvota, kao nitokom njegove ranije borbe sa opakom

bole{}u, osim ~lanova njegove uè poro-dice malo ko je obra}ao pa`nju...

Hajrudin Kamenja{ dje~ak je iz Vare{a.Kao i ve}ina njegovih vr{njaka ljubitelj jefudbala, ma{ta o tome da jednog dana

postane velika nogometna zvijezda, i imasvoje idole. Jedan od njih je nogometnireprezentativac BiH Vedad Ibi{evi} koji ga

je skupa s Miralemom Pjani}em posje}ivao

tokom lije~enja u njema~kom Tibingenu, adrugi je - Zlatan Ibrahimovi}. Ali, krenimoredom.

CIJELI @IVOT BORBA ZA @IVOTKada je imao samo dvije i pol godine,

dje~aku Hajrudinu Kamenja{u iz Vare{adijagnosticiran je teàk oblik leukemije.

„Najgori dan u ìvotu nam je bio kadasmo saznali da nam sin boluje odleukemije. Dijete od dvije i pol godine, tek udahnulo ìvot i ve} mora da se bori zanjega“ kazao je za Blic Mustafa Kamenja{,otac malog Hajrudina. Hajrudin se u dva

navrata, ~inilo se, uspje{no izborio saopakom bole{}u. Neuspje{no. Sve {to jeroditeljima preostalo bilo je da ispunenjegovu posljednju èlju — da upoznareprezentativca [vedske bh. korijena izvijezdu Paris Saint Germainea ZlatanaIbrahimovi}a.

Nakon {to se lije~io u Sarajevu, ljekarisu kazali kako bi lije~enje trebao nastaviti uinostranstvu. Roditelji nisu moraliorganizirati humanitarnu akciju, jer lije~enje je pla}eno preko Federalnog fondaza zdravstveno osiguranje.

„U septembru 2010. moj Hajro i ja smo po{li u Tibingen, u Njema~ku, na lije~enje.Prva dva i pol mjeseca bili smo sami nasdvojica, jer se èna porodila ba{ kada smo

po{li“, ispri~ao je Mustafa koji pored

Hajrudina ima tri k}erke i sina. Na po~etku se ~inilo da je s dolaskom

Tibingen zavr{ena drama Hajrudina i njgove porodice. Nalazi su bili dobri, a 201godine mu je ura|ena transplantacko{tane srì za koju je donor bila njego


@ALOSNA NAM BAJKA

„Slobodna Bosna“ od početka prati akciju pokušaja povezivanja teško bolesnogdječaka HAJRUDINA KAMENJAŠA iz Vareša i nogometnog asa ZLATANA

IBRAHIMOVIĆA. Malom Hajrudinu je, prema prognozama liječnika, ostalo jošmalo vremena, a njegova posljednje želja je da upozna Zlatana, zbog čega je išao

čak i u Pariz. Bezuspješno

Hajrudinova majka Amela: “Svenjegove èlje sam ispunila, ali ovunisam, ne mogu ivjeti s tim da

ovu ne ispunim“

SVE O JEDNOM DJEČAKUHAJRUDINOVA POSLJEDNJA ŽELJAPi{e: ALMIR PANJETAFoto: „LIGHT FOR TOMOROW“



sestra Mejrema. Hajrudin je, mislili su tai lije~nici i roditelji, bio izlije~en.

Poslije kratkog dobrog perioda, bolese ponovo vratila. Roditeljima je predlo`no da doniraju mati~ne }elije. êtiri da

poslije prve transplantacije, Hajrudinotijelo je odbilo }elije majke AmePoku{ali su drugi put s o~evim }elijamBezuspje{no.

Lije~nici su potom poku{ali

uvo|enjem novih lijekova, za koje roditelji morali dati posebne saglasnosti. to, naàlost, nije pomoglo. Ljekarima ostalo samo da konstatuju da je Hajrdinovo tijelo iscrpljeno i da ne postoji vnikakva metoda koja bi mogla da pomogn

Tokom boravka u Tubingenu, Hajrudii njegovu porodicu posje}ivala je njema~humanitarka porijeklom iz BiH TevhiThea Reki}, koja se druìla i igralaHajrudinom.

„Tim porodicama koje dovedu djeculije~enje potreban je svaki vid pomo}i. î kada skupe novac ili im lije~enje plFond, obi~no ìve u lo{im uvjetima, sla

jedu, a ~esto im je potrebno samo da imanekoga s kim mogu progovoriti“, ispri~anam je Thea na sarajevskom aerodromkada je malom Hajrudinu donijela potpisdres koji mu je poslao Ibrahimovi}. Do tsusreta se izde{avalo mnogo toga.

Sve je po~elo kada nas je po~etkooktobra Elvira Hoves iz Kelna obavijesto tome da Thea Reki} koja je preko svohumanitarne organizacije organizira

podr{ku mnogoj djeci koja su se lije~ila vBiH, poku{ava ispuniti Hajrudino

posljednju èlju. Lije~enje malom Hajrdinu je pla}eno i akcija nije zahtijevanovac, ve} samo kontakte.

“Posljednja èlja mu je da vidi ZlataIbrahimovi}a i s tom posljednom èljome zaduìo mali Hajrudin koji nema vi

puno vremena. Hajrudinova majka AmeKamenja{ me tako|e zamolila grcaju}isuzama da poduzmem sve i poku{aispuniti ovu posljednju èlju njenog sinPo prognozi ljekara mali Hajrudin nem

puno vremena, najvi{e mjesec dana. Molvas ako neko ima kontakt sa ZlatanoIbrahimovi}em, ili kontakt sa njegov

menedèrom da nam pomognu”, napisalana svom FB profilu Tevhida Thea Reki}.

POSLJEDNJA @ELJA“Nije nam bitan prevoz i gdje se Zlat

nalazi. Ja }u od sebe sve ostalo organiziram, bitan nam je kontakt i Zlatan pristane. Vjerujem u nas!”, napisa

je tada. Nakon teksta u SB, pri~u su objavi drugi mediji, do{la je do {vedskAftonbladeta a na koncu je Zlatan priprmio potpisane dresove i snimio video malog Hajrudina:

“Zdravo Hajrudine, ja sam Zlata


BIO JEDNOM „PARK PRINÊVA

SAMO POSTER NA ZIDU FUN SHOPA

Hajrudin je bio na korak od upoznavanja s idolom

NA “PARKU PRINÊVA”Dje~ak je uìvao gledaju}iPSG uìvo, falio samo Ibra



Otkad sam ~uo za tebe, mislio sam mnogona tebe i izvini {to ne mogu da do|em, aliimam mali poklon za tebe”, kazao je Zlatanu video-poruci koju mali Hajrudin i danassvakodnevno sebi pu{ta s mobitela.

“Dok je Hajrudin bio u Njema~koj nalije~enju, igrali smo se, i u {ali je Hajrudingovorio da bi volio da upozna Zlatana.Poslije me njegova majka nazvala sva usuzama, i kazala da prognoze nisu dobre.

‘Thea, zna{ {ta je on tebe zamolio’ - kazala je. Hajrudin mi je rekao da je njegova posljednja èlja da vidi Zlatana i moralo sene{to u~initi. Pokrenuli smo akciju, stizalo

je na stotine mailova, svi su èljeli da ihspoje, u jednom momentu je pritisak iza-zvao kontraefekat, ali je Zlatan uradio sve{to je u njegovoj mo}i, naàlost, nisu seuspjeli vidjeti, ali potrudio se da snimi

poruku i pripremio dresove uz èlju da oni{to prije stignu do Hajrudina, i, evo, stiglisu!”, ispri~a}e nam Thea mjesec dana

poslije na aerodromu u Sarajevu gdje jeHajrudinu predala dres. Hajrudina je naaerodromu majka dràla u naru~ju, a on jeiscrpljen cjelodnevnim boravkom u bolnicina pregledima a potom i na aerodromu

plakao govore}i ‘Ho}u ku}i!’.Me|utim, ono {to Tevhida tada nije

rekla, bilo je da je ona u stvari do{la pomalog Hajrudina - njegov odlazak u Parizkako bi se kona~no sreo sa Zlatanom bio jeve} spreman.

“Odlu~ili smo da se povu~emo izmedija, nismo èljeli praviti veliki pritisak na Zlatana, njegov klub i menadère. Majkamalog Hajrudina me ponovo kontaktirala i

zamolila da poku{amo jo{ ne{to u~initi. Nisam mogla odbiti molbu, ali je uslov bioda dalje idemo bez prisustva medija. Reklami je: ‘Sve njegove èlje sam ispunila, aliovu nisam, ne mogu ìvjeti s tim da ovu neispunim.’ Obe}ala sam joj da }emo malogHajrudina odvesti u Pariz, jer vremena jesve manje”, ispri~ala nam je Thea nakonneuspje{nog odlaska u Pariz.

Kaè da je karte za Pariz i smje{taj tamoobezbijedio bh. reprezentativac koji nijeèlio da ga se imenuje, karte za utakmicu jedao PSG, a da je dio tro{kova boravka sama

platila:„Prije nego sam iz Sttutgarta krenula zaSarajevo dobila sam poziv iz Pariza :“ KlubPSG je organizirao jedno od najboljihmjesta u VIP loì i li~nog voza~a za nas.Rekli su mi: Imate zeleno svjetlo da po|etei do}i }e do susreta sa Zlatanom. Stigla samu Sarajevo, gdje su me do~ekali roditelji imali Hajrudin. Po{to je na Aerodromu bio

jako umoran, posl ije sam oti{la doHajrudina ku}i, to ve~e je bio jako raspo-loèn i sretan {to ide za Pariz. @elio je daostanem kod njega, imala sam osje}aj da jeèlio da budem tu, ali isto tako da bude

siguran da ne}u oti}i ne ispuniv{i mu

èlju.”S njom, Hajrudinom i njegovom

majkom i{la je Naida Srnja koja je bila vezas bh. reprezentativcem. Stupili su u kontakts PSG-om, i na aerodromu ih je ~ekaoslu`beni voza~ kluba koji im je tokom na-redna dva dana bio na raspolaganju.

„Vozio nas je na stadion, na utakmicuPSG-Lorient 1. novembra gdje je trebalo dase Hajrudin susretne sa Zlatanom koji je bio

povrije|en i nije igrao. Hajrudin je uìvaogledaju}i fudbal uìvo, mislim da su dali trigola ve} u prvom poluvremenu, ne sje}amse vi{e. Na poluvremenu su nam javili daZlatan nije stigao. Potom su nam iz klubarekli da }e nas voza~ sutradan u 9:30

pokupiti ispred hotela i odvesti u treningkamp, ali ni tamo nije bilo Zlatana jer jemorao kod fizioterapeuta. Onda nas jevoza~ oveo do Ajfelovog tornja na sladoled,

koji sam obe}ala Hajrudinu da }e dobiti k budemo i{li u Pariz da upozna Zlatana..

ispri~ala nam je Thea.NIJE ZLATAN SVE [TO SIJA

Me|utim, od Zlatana ni traga ni gla Nave~er }e saznati, odnosno vidjeti na TVsnimak, da je tog dana Zlatan igrao tenis Novakom \okovi}em. I pored svega, Thkaè da ne èli vjerovati kako je Zlatan sznao a nije se èlio sresti s Hajrudino

pretpostavlja da je gre{ka u komunikaciji„Bili smo u kontaktu sa Ahmedo

Bedenikom, on je desna ruka predsjednikluba PSG, i mislili smo da }e to biti dovoljnvidjeli smo da u klubu znaju za nas, imali sm

voza~a, dobili karte za VIP loè na stadion bili u fun shopu gdje su rekli Hajrudinu uzme {ta god poèli. Na fotografijama Zlatana tenisu, pored njega je upravo gospod


@ALOSNA NAM BAJKA

STIGAO POKLON OD ZLATANA Otac Mustafa (lijevo), majka Amela i mali Hajrudin na Aerodromu u Sarajevu



Ahmed Bedenik“, pri~a Thea. Nakon {to je cijela njena ispovijest

objavljena na portalu SB, mediji su krenuli prenositi, neko sve, neko samo dijelove,

neko {ta mu odgovara, i na kraju su odZlatana napravili, malo je re}i, monstruma.U njegovu odbranu stao je proslavljeni bh.nogometa{ Faruk Hadìbegi} koji je za

Avaz izjavio kako je provjerio u klubu, da su mu kazali da Zlatan nije znao Hajrudinov dolazak. Me|utim, ni on nnegirao da su u klubu bili s tim upoznati

„Da bi im iza{ao u susret, klub je odm poslao voza~a na aerodrom da ih do~ekakazao je Hadìbegi}.

Nakon svega {to su pro{li u Parizu,nedjelju ujutro su ih pozvali i kazali da voza~ ~eka, ali u automobilu nije bi

Zlatana. Utovario im je prtljagu i odvezih do aerodroma.

“Voza~u je bilo neugodno i stalno govorio: Sorry, sorry, sorry… Zamolio mda mu se javimo kad stignemo. Prije rstanka, Hajrudin je voza~u dao crte` Zlatana i zamolio ga da mu uru~i, a pismza Zlatana je imala i Hajrudinova majkVoza~ je suznih o~iju obe}ao da }e uru~

pismo i crte`, zagrlio Hajrudina, i stispred majke kojoj nije pruào ruku

po{tovanja jer je pokrivena. Opra{tao se nas kao da smo mu familija”, prepri~a

nam je rastanak u Parizu Thea, koja juvijek vjeruje da }e Hajrudinova posljednèlja ipak biti ispunjena:

„Zlatane, jo{ uvijek nije kasno pokucas na vrata Hajrudinu i ka`‘zdravo, Hajrudine, ja sam Zlatan i otkasam ~uo za tebe mislim na tebe svadan’...“


BIO JEDNOM „PARK PRINÊVA

DRAGI HAJRUDINE, PUNO TE VOLI ZLATAN...Ibrahimovi} je na dres napisao emotivnu posvetu Hajrudinu



esud Hrvat je prije pet godinaimao ~etvrtinu miliona mara-ka, a danas ìvi na rubusiroma{tva. Bez novca je ostao

jer je povjerovao u pri~u odobroj zaradi na Forexu , odnosno berzidevizama.

Prema policijskim saznanjima, on je jedan od vi{e stotina `rtava, prevarenih uBosni i Hercegovini izme|u 2006. i 2011.godine. Iza prevare stoje offshorekompanije i nekolicina osoba kojima sugra|ani davali novac, uvjereni dainvestiraju i da }e dobro zaraditi. Najmanje

20 miliona maraka je bilo u igri, ali novacnije uloèn u berzu. Dio je vra}en„ulaga~ima“ kao dividenda na osnovu kojesu pristizali novi ulozi, dijelom sukupovane nekretnine, a dio novca je oti{aoiz zemlje. Za sada niko nije osu|en.

Hrvat je imao ugostiteljski objekat i stanu Sarajevu, {to je prodao za 260.000 KM.Sredinom juna 2008. godine, dok je novacleào u banci, do{ao mu je poznanik NurkoZgodi} i pri~ao kako je investirao na„Forexu“ te od po~etnih 5.000 eura zaradio45.000 eura.

„To se ukazalo kao ìvotna prilika.Hajde da se ne{to zaradi i kasnije da se kupineki poslovni prostor“, kaè Hrvat urazgovoru za Centar za istraìva~konovinarstvo (CIN). On i supruga tada nisuradili. „Po zanimanju sam profesorgeografije. Godine stigle. U {koli {ansenemam“, pri~a Hrvat koji ima ~etverodjece.

Prema njegovim rije~ima, Zgodi} mu jerekao da iza ulaganja stoji „renomiranakompanija ‘Forex‘“, odnosno k}erka firmeMat Investment Group te da je MuhamedBukva njihov ovla{teni zastupnik i da ima

ured u sarajevskoj poslovnoj zgradi Unitic .


MILIONSKA PIRAMIDALNA VARKA

Pi{e: Centar za istraìva~ko novinarstvo(CIN)

RAZGRANATA MRE@A U stanu Muhameda Bukve policija je prona{laspisak ulaga~a u kojem je navedeno 387 lica iupla}ena nov~ana sredstva od 7.293.365 eura.

Na sudu se branio {utnjom

Više stotina Bosanaca iHercegovaca žrtve supiramidalne prevare.Davali su novac, vjerujućida ulažu na „Forex“,odnosno tržište devizama.Novac na berzu nijestigao, a vlasniciFOREX-a su oslobođeni uprvostupanjskoj presudina sudu u Sarajevu



Sutradan su oti{li do ureda. Do~ekali su ihMuhamed Bukva i njegov zet EmirDàferagi} koji mu je rekao da se radi oozbiljnoj investicijskoj grupi „koja je uEvropi u finansijskom smislu ja~a od[vicarske“.

Hrvat je dobio informaciju da ulaganjena berzi funkciora tako da Bukvi iliDàferagi}u da miminalno 5.000 eura i

plati tro{kove investicije 13 posto. Za

upla}eni novac u roku od 14 dana stiè priznanica sa vodenim ìgom kompanije inavedenim iznosom uplate. Obra~un je nasedmi~nom nivou, izraèn u procentu imoè se naplatiti ili reinvestirati.

Hrvat je odlu~io investirati. Uplatio je25.000 eura. Nakon dvije sedmice je dobio„sherove“, odnosno priznanice o uplatama ivrlo brzo i poruke o zaradi od tri posto nauloèni novac. To mu je dalo motiv za noveuplate, kojima je ostao bez svojih 260.000KM.

Od Bukve je dobio 4.155 eura za koje jemislio da je „dividenda“, odnosno zaradaod investicije. U septembru 2008. godine

prestale su stizati i isplate i telefonske poruke.

Prema njegovim rije~ima, u susretimakoje je nakon toga imao s Bukvom, dobio jeinformaciju da je nastupila ekonomska

kriza na globalnom nivou, te da se vrinspekcije transfera novca.

Krajem te godine Bukva ga je pozvarekao da poslovanje prelazi na firmu FutuTrend Investment Holding Limited iz HoKonga i da treba donijeti svu dokumenciju o ulaganju i potpisati priznanicu da saglasan da poslovanje nastavi nova firmHrvat je to i u~inio. Bukva i njegov zDàferagi} su mu rekli da firma namjera

otvoriti predstavni{tvo za Evropu. Naktoga telefonske poruke su sve rje|e stizazatvorena je kancelarija u „Uniticu“„poslovanje“ je pre{lo na internet.

Dobio je {ifru za ulazak na stranicBezuspje{no je poku{avao dobiti barem dgotovine, pa je u aprilu 2011. godine slu~

prijavio Federalnoj policiji.

DALEKO JE OFFSHORE Na osnovu njegove i prijave drug

gra|ana koji su se u me|uvremenu javFederalna policija je otvorila istragProna{li su da su firme „Mat“ i „Futuroffshore kompanije koje su registrovane

posebnim zonama u svijetu gdje dozvoljena registracija uz potpunu anonimnost pravih vlasnika.

U saradnji sa policijom iz Englesdo{li su do informacije da je „MInvestment Group CO“ osnovana novembru 2007. godine, a brisana je registra dvije godine poslije. Kodgovorna osoba spominjalo se imDorothy Morin sa Sej{ela, a kao dioni~firma Fidelity Holdings LTD , ~iji vlasnRenato Kandera ima hrvatski paso{. Do

su do informacije da firma ima fiktivadresu u Londonu, gdje se nalazi samkancelarija sa koje se proslje|uje po{Policija iz Londona smatra da je kompanosnovana za prevare.

„Future Trend Investment HoldiLimited“ Hong Kong je offshore kompan

ja koja je osnovana u decembru 200godine, sa prijavljenom adresom u HoKongu. Iz registra se ne vidi ko su pravlasnici.

Prema podacima dràvnog Ministarstvanjske trgovine i ekonomskih odnosa ksu dostavljeni policiji, u BiH nije b

registrovanih predstavni{tava ovih firmniti su registrovani kao strani ulaga~i.

U sudskom registru na adresi FAn|ela Zvizdovi}a u “Uniticu” je registrvana firma “Future Invest” d.o.o. Saraje


PARE NA SUNC

Kako je “renomirana firma“ FOREX potpunozakonito ojadila desetine naivnih gra|ana za najmanje

sedam miliona maraka?!

BOSANSKA

PIRAMIDASUDCAURU[AVANJE “PIRAMIDE”Emir Dàferagi} je priznao policiji daje „dobit“ ispla}ivana od dijela novcanovih ulaga~a. Kad se smanjio brojnovih ulaga~a, nestalo je i dobiti ido{lo je do uru{avanja „piramide“



~iji je osniva~ Emir Dàferagi}, a direktor Muhamed Bukva.

Gra|ani su policiji prijavili da su novacdavali Dàferagi}u, Bukvi i Mladenu Ke{elji izSarajeva, Dimitriju Preradovi}u i SlobodanuKalezi}u iz Prnjavora, Marku [trpcu iz Vitezai Davoru Kordi}u iz Busova~e.

Neki od njih su policiji to priznali.Policija tvrdi da je Bukva priznao da je odtog novca kupio stan u Orebi}u, vrijedan

73.500 eura, a [trbac je kupio dva stana uTrogiru koja su registrovani na ime njegovesupruge Sla|ane.

Na osnovu njihovih i iskaza svjedoka policija je do{la do saznanja da su mnogigra|ani pro{li istu dramu kao Hrvat.Razlika je u koli~ini uloènog novca.

Navodno, ulagalo se od 5.000 do 100.000eura. Policija navodi da su neki gra|anidizali komercijalne kredite da bi ulagali na

berzu.Dàferagi} je policiji priznao da je

novac ranijim “ulaga~ima” ispla}ivan odnovih uloga. On je rekao da se 2008. godinesmanjio broj novih ulaga~a, isplata je stalai do{lo je do uru{avanja piramide.

Bukva je u izjavi za CIN rekao da je onulaga~, te da je samo pomagao drugimljudima. Me|utim, u toku pretresa policija jekod njega, uz ostalo, prona{la vizitkarte sanjegovim imenom i natpisom “Mat ProjectLimited”. Na|en je i spisak 387 osoba koje

su dale skoro 7,3 miliona eura. U tabelarnom prikazu “ulaga~a” navedno je ime i prezime,datum ro|enja, na~in ulaganja, a kaovoditelji ra~una su navedeni Bukva, Dàfer-agi}, Ke{elj i neke druge osobe.

SU\ENJE BUKVI

D@AFERAGI]U [TRPCUFederalna policija je u jesen 2011. godine

dràvnom tuìla{tvu podnijela krivi~nu pri- javu za organizovani kriminal protivspomenutih osoba, ali je prijava proslije|enatuìla{tvima na kantonalnom nivou.Kantonalno tuìla{tvo iz Sarajeva je u junu2012. godine podiglo optu`nicu protivBukve, Dàferagi}a i [trbca, a odustali su odkrivi~nog gonjenja Kalezi}a i Preradovi}a,uz obrazloènje da nije bilo dokaza.Tuìla{tvima u Isto~nom Sarajevu i Travniku

proslijedili su prijave za Ke{elja i Kordi}a.

Podignuta optu`nica razlikuje se od

krivi~ne prijave. U optu`nici je navedenoda su se Bukva, Dàferagi} i [trbac la`no

predstavljali kao predstavnici nepostoje}ihinvesticionih fondova „Mat Project LimitedCompany By Shares“, „Mat InvestmentGroup CO“ i „Future Trend InvestmentHolding Limited“ iz Hong Konga.

U korist optu`nice su svjedo~ili Hrvat,Davor Mustafi}, Azra Pr{e{, Zdenko Raji},Mehemed Spahovi}, Ivica [unji}, RasimIkovi}, Mirsad Sijer~i}, Nedàd Fejzi} iDèvad Hodì}. Pri~a im je sli~na: dali suminimalno 5.000 eura i proviziju od 750eura Bukvi, Dàferagi}u ili [trbcu, od kojihsu ~uli o unosnom poslu koji je rizi~an, alii visokoprofitabilan. Optuène su znali

li~no ili preko poznanika. Neki svjedoka, poput Spahovi}a, su bili i seminaru koji o toj temi odr an u HoteBosnia u Sarajevu.

Svjedoci su pri~ali da su novac dali „ruke“ u kafi}ima i drugim javnim mjestimSigurnost u poslovanje im je davala lije

ure|ena kancelarija u Sarajevu, certfikatiuplati, pe~ati i sli~no.Svu tu dokumentaciju kao i fotograf

sms poruka o dobiti predali su Tuìla{tvuZlatko Dugandì}, sudski vje{tak

novac, dokumenate i rukopis, u tosudskog postupka rekao da su „vrijedno

papiri“ koje su gra|ani dobili na iminvesticija obi~na „tala{ika“.

„Sporni certifikati o sudjelovanju profitu nisu na~injeni na specijalnoj vrstpapira niti je u njihovoj izradi primijenjepotrebna tehnolo{ko-tehni~ka izvedba,ne sadrè elemente za{tite koji

primjereni takvoj vrsti dokumenata“, rek je Dugandì}.

U korist optuènih su svjedo~iBukvin brat Ahmet, {ura MehmedalKralji}, poznanica R azija Duratbegovi}

prijatelj Hasan Be}irovi}, kao i [trb~e


MILIONSKA PIRAMIDALNA VARKA

Reuf Sulejmanovi}, direktor Riznice,finansijskog trì{ta i investicijskog bankar-stva ukaè da sigurne dobiti na berzinema.

“Da vam kaèm da znam kakva }e biticijena dolara za mjesec dana, vjerovatnone bih radio ovaj posao koji sada radim,nego bih napravio jedan potez u ìvotu izavr{io sve to“, kaè Sulejmanovi}.

On je objasnio da “Forex”, odnosnberza devizama postoji i da ona podrazum

jeva kupovinu jedne valute u jednoj zemlji,prodaju valute druge zemlje prema odgo

varaju}em deviznom kursu. Kurs seodre|uje na osnovu ponude i potra`njeTrgovanje se moè vr{iti preko ovla{tenih registrovanih brokerskih ku}a, ali njemu nijpoznato da u BiH takvih ima.

MI[LJENJE STRU^NJAKA

Prevara, ili berza deviza?

KRIVICA NIJE DOKAZANA: Prvostepeni postupak naOpćinskom sudu u Sarajevu je okončan oslobađajućom

presudom. Sutkinja Lejla Konjić je ocijenila da„tužilaštvo nije dokazalo da su optuženi Bukva, Džafer-agić i Šrbac lažno prikazivali činjenice, ili dovodilioštećene u zabludu“

FINANSIJSKO ULAGANJE JE RIZI^NO

Hasan Be}irovi}, poslanik u dràvnom Parlamentu



poznanici Dragan Vukajlovi} i Edin [pago.

Svi su davali novac. Neki od njih sudobili vi{e nego su uloìli, dok drugi nisudobili ni ono {to su uloìli, ali se nesmatraju prevarenim.

Hasan Be}irovi}, poslanik u dràvnom parlamentu, rekao je da mu je Bukva prijatelj. Dao mu je 30.000 eura, a dobio jenatrag 17.000 eura. On je rekao da jeekonomista po struci i da poznaje rad berze.Kaè da se ne osje}a prevarenim. „Rizikfinansijskog ulaganja je takav. Vi u jednomtrenutku dobivate, u drugom gubite. To jebila moja nemogu}nost da predvidim svjet-

sku ekonomsku krizu”, kazao je Be}irovi}. Na strani odbrane je svjedo~io istru~njak Ahmed Hodì}, direktor Broker-ske ku}e FIMA. Govorio je o „Forexu“,

berzi, na~inu poslovanja.Iako je njegovo svjedo~enje bilo

godinu dana od podizanja optu`nictuìocu Dèmalu Kari}u iznesene stvnisu bile poznate i nije mogao postavnijedno pitanje.

„Molio bih za odgodu da se mopripremiti“, rekao je Kari}.

Na sljede}em ro~i{tu umjesto nje pojavio se tuìlac Miroslav Jonji}.

Branioci Vasvija Vidovi}, DragBarbari} i Lejla ]ovi} zastupali su tezu svjedoci nisu prevareni, ve} su sa

odlu~ili investirati te da su bili upozoreni mogu}i rizik.

Prvostepeni postupak na Op}inskosudu u Sarajevu je okon~an prije ~etmjeseca, osloba|aju}om presudom.

Sutkinja Lejla Konji} je ocijenila „tuìla{tvo nije dokazalo da su optuèBukva, Dàferagi} i [rbac la`no prikaziv~injenice, ili dovodili o{te}ene u zabluduU presudi je navela da se ne radi nepostoje}im fondovima, nego o vrugovornih odnosa sa firmom s kojoulaga~i komuniciraju prvo posredstvo

optuènih, a nakon toga direktno, puteinterneta“.Ostavila je mogu}nost àlbe.

Op}inskom sudu Sarajevu su CIN potvrdili da je àlba upu}ena po~etkoovog mjeseca. Predmet jo{ nije do{ao Kantonalnog suda u Sarajevu. Iz tuìla{tsu odbili razgovor s novinarima.

Sutkinja je uputila o{te}ene na parnicMesud Hrvat kaè da on nema novca

pokrene parnicu i da jedva preìvljava 460 KM koje zaradi na gra|evin„Ra~unao sam, treba mi negdje 40 godida zaradim ono {to su mi uzeli, a ja ima

51 godinu”, kaè Hrvat.

PARE NA SUNC

Tuìla{tvo Srednjobosanskog kantonaodustalo je po~etkom pro{log mjeseca odkrivi~nog gonjenja Kordi}a. TuìteljicaRusmera Vili} je u svojoj odluci navela danije bilo dovoljno dokaza da je krivi~nodjelo po~injeno.

U obrazloènju koje je poslala CIN-unavela je da su u toku istrage prikupljenibrojni dokazi, saslu{ani svjedoci i o{te}eni.„Saradnja izme|u o{te}enih i firmeForex, a kasnije firme FITH u HongKongu odvijala se ne prekoosumnji~enog Kordi} Davora, nego

preko firme i o{te}enog putemelektronske po{te“, navedeno je u do-pisu.

Anto Ma|ar iz Busova~e, koji jeKordi}a prijavio policiji, kaè da je njemudao 5.700 eura koje je zaradio kaosezonski radnik u Austriji, rade}i kao voza~u {umi. On kaè da se dosta gra|ana izBusova~e policiji nije ni javilo, jer jo{ ìve uuvjerenju da }e dobiti novac natrag. Ma|arkaè da vi|a Kordi}a koji mu je susjed, daga pita za svoj novac i da dobije odgovor:„Bit }e, bit }e.“

SREDNJOBOSANSKI EPILOG

Tužilaštvo SBK odustalo odoptužnice protiv Kordića


FIKTIVNA FIRMA:U saradnji sa policijom izEngleske došli su doinformacije da je „MatInvestment Group CO“osnovana u novembru2007. godine, a brisana je iz registra dvije godine

poslije. Firma ima fiktivnuadresu u Londonu, gdje senalazi samo kancelarija sakoje se prosljeđuje pošta

ULAGAÎ UPOZORENI NA RIZIK Optuèni Muhamed Bukva izlazi sa Op}inskogsuda sa advokatima Vasvijom Vidovi},Draganom Barbari}em i Lejlom ]ovi}

“MJESTOZLOÎNA”U poslovnoj zgradi„Unitic“ bila jeotvorenakancelarija u kojusu gra|ani dolazili.Mislili su da ulaùna burzudevizama



Da su pripadnici navija~ih gru-

pa Partizana i Crvene zvezde okorjeli kriminalci pokazalo sena vje~itom derbiju ova dvakluba, odrànom prije desetak

dana. Sukob oko prevlasti me|u “Gro ba-rima”, izme|u “Zabranjenih” i “Alkatraza”,imao je za epilog pet zapaljenih automobi-la, 14 poàra izazvanih bakljama, tri povri-

je|ene osobe, 43 uhap{ena huligana, dok

potraga za inicijatorima nereda jo{ traje.

KRAJ DIVLJANJU NA STADIONIMADa su huligani imali namjeru da na

Marakani naprave masakr, dokazuje infor-macija policije da je veliki broj njih

poku{ao da na stadion unese macole i kukeza meso, sjekire, noève i metalne cijevi.

Nakon ovih informacija Aleksandar

Vu~i}, vicepremijer Srbije, najavio jeèstok obra~un s huliganima, kriminalcimai narko-dilerima u sportu. Mnogi od tihhuligana imaju prijave zbog najteìh izgre-da, naru{avanja javnog reda i mira i dilanjadroge. Mnogima je sport bio paravan za

boga}enje. Vu~i} je, kako saznajemo,odlu~io da u Srbiji provede akciju“Huligan” koja }e zapravo predstavljati

pravu navija~ku Sablju. U Srbiji je javnatajna da najvi|enija lica sa srpskih tribinamjese~no od prodaje droge, igra~a i drugihnedozvoljenih aktivnosti zarade milione

eura. Ve} godinama vo|e navija~kih grupa“Crvene zvezde” i “Partizana” {tite lideri politi~kih partija, koji ih po potrebi koristeza svoje interese.

Vo|e navija~kih grupa imaju prijave zanajteà krivi~na djela. Ve}ina, njih, ipak

nikada nije osu|ena. U narednih nekolikodana, prema odluci Vu~i}a, pada}e polit-i~ari i ljudi iz klubova koji godinama {tite


AKCIJA „HULIGAN“

Pi{e: MIRHA DEDI]

KO OD HULIGANA PRAVINEDODIRLJIVEPolicijska istraga }e uskoro otkriti kojipoliti~ari su pruàli za{titu okorjelimkriminalcima iz navija~kih grupa

NAVIJAÎ SU VOJSKA POLITIÂRAVo|e navija~kih grupa u sprezisu s aktuelnim politi~arima

Huligani iz navijačkih grupa, kojima navijanje i nogomet služe samo kao paravanza klasičnu mafijašku organizaciju, našli su se na udaru Aleksandra Vučića,

vicepremijera Srbije; naš list saznaje kako će se obračun s navijačkom mafijomodigrati i koje će sve političare, njihove zaštitnike, iz Srbije i RS-a zahvatiti

VUÎ] OBJAVIO RATNAVIJA^KIM GRUPAMA, ME\UNJIMA JE I “COMBAT 18“IZ REPUBLIKE SRPSKE



ove kriminalce. U vrlo kratkom roku bi}euhap{eno preko 50 huligana, me|u kojimasu i huligani iz Republike Srpske koji djelu-

ju u Srbiji.Kako “SB” saznaje, rije~ je o ~lanovima

neonacisti~k e grupe “Borba 18”, kojadjeluje u Republici Srpskoj i ~iji je blognedavno zabranjen u BiH, a koja je

povezana sa daleko poznatijom “Combat18”, najnasilnijom neonacisti~kom grupaci-

jom u Srbiji. “Combat 18” je borbena grupaneonacisti~ke organizacije “Krv i ~ast

divizija Srbije”, koja je i formiranaisklju~ivo za nasilne akcije. Broj 18 pred-stavlja prvo i osmo slovo abecede, odnosnoinicijale Adolfa Hitlera.

Pripadnici “Combata 18” iz RepublikeSrpske odgovorni su za nedavni upad u stansrbijanskog gej aktiviste Bobana Stojano-vi}a, a prilikom pomena navija~u Vladi-miru Luki}u, na mjestu na kojem je ubijenu tu~i, oka~eni su plakati sa natpisom

“C18”. Pomen ubijenom Luki}u samo je potvrdio ~injenicu da veliki broj pripadnika

neonacisti~kih organizacija istovreme~ini jezgro “United forcea“, navija~grupe “FK Rad” ~ije su vo|e DragSupurovi} i Marko Bulatovi}.

Navija~ko nasilje, prema procjeni pocije, u toj mjeri je uzelo maha da je postaogromna prijetnja za dràvu. Huligani rivalska kluba, “Crvene zvezde“Partizana” i “Rada”, ugovorili su noobra~une za koje su organizovali masov

mobilizaciju i naoruàvanje sataramsjekirama, metalnim {tanglama, pa ~ak


OBRAÛN SA NAVIJA^KOM MAFIJO

“Borba 18“, koja djeluje u Republici Srpskoj i ~iji jeblog nedavno zabranjen u BiH, povezana je s daleko

najnasilnijom neonacisti~kom grupacijom u Srbiji koja~ini jezgro “United forcea“, navija~ke grupe FK Rad





pra}eno {utiranjem gumene lutke iz seksi{opa koja je predstavljala Brankicu.Dobacivali su se lutkom, {utirali je u glavui na kraju je naboli na kolac. Nekoliko danakasnije uhap{eni su oni koji su “vodili”ovo morbidno skandiranja i demonskoiìvljavanje. Jedan od uhap{enih bio je i

poru~nik Vojske Srbije Dragan \ur|evi},ina~e vo|a navija~ke grupe “O{te}enjemozga”. Vo|e navija~kih grupa su NikolaDedovi}, Milo{ Radisavljevi}, \or|ePreli}, Ljubomir Markovi} i Aleksandar Vavi}. Preli} i Vavi} osumnji~eni su zaubistvo Francuza Bricea Tatona.

Tokom su|enja u Palati pravdeStankovi}eva je bila izloèna pravomlin~u. U hodniku je do~ekala grupa navija~asa 16 advokata koji su zastupali huligane.U sudnici su advokati krenuli da je napada-

ju, u najmanjoj mjeri kako da je ona krimi-nalac. Jedan od njihovih advokata uzeo jeda ~ita jednu od pjesama koji susmislili navija~i tih dana. “Niko ne}e da je

j... zato {to mrzi grobare” ili “E, Branka,Branka, pu{i nam k... bez prestanka”. Onda

je slavodobitno podigao obrvu i rekao:” Da

li ste i zbog ovakvog skandiranja biliupla{eni?”Sudija Prvog osnovnog suda Jelena

Milinovi} tokom su|enja napravila je presedan. Na po~etku glavnog pretresaodbacila je optu`nicu kao neosnovanu uznapomenu da je skandiranje uvreda, a ne

prijetnja. Optuèni su odmah pu{teni naslobodu.

“Glavni pretres nije ni odràla. Meni jeporu~ila da podnesem privatnu tu`bu zauvredu... Oti{la sam istog dana u MUP itraìla da mi se ukine obezbe|enje”, navodiBrankica Stankovi}.

Me|utim, na~elnik krim polici-

je R adoljub Milovi} bio je neumoljiv po pitanju njene policijske pratnje: “Mnogo jeonih koji ovaj trenutak, kada ti huligani pri-

jete, vide kao savr{enu priliku da ti seosvete i tako dovedu do privida da su touradili huligani.”

U {est godina koliko se emitovao serijal“Insajder” Brankica Stankovi} razotkrila jei objavila mnoge dotad nepoznate detalje oubistvu srbijanskog premijera Zorana\in|i}a i zavjeri koja je tome prethodila.Zamjerila se tajnim slu`bama i obavje{taj-nom podzemlju, politi~arima umije{animau korupcijske afere, razotkrila je nogomet-nu, pravosudnu i gra|evinsku mafiju,istraìvala zloupotrebe ljudi na vlasti u

privatizacijskim malverzacijama. Njenihneprijatelja bilo je napretek i svi su onishvatili da javno upu}ene prijetnje navija~adivljaka na stadionu i dru{tvenim mreàmamogu predstavljati idealan trenutak zaobra~un s novinarkom, a da sve sumnje

padnu na nogometne huligane. Takva saz-nanja i procjene imala je i policija i zato su,kao jedinu mogu}nost da sprije~e najgore,odlu~ili danono}no {tititi poznatu nov-

inarku.Samo jedanaest dana nakon {to joj jedodijeljena stalna policijska za{tita, uvjeri-la se koliko joj je potrebna.

U to vrijeme je emitovano nekoliko nas-tavaka “Insajdera” pod nazivom „(Ne)mo}dràve“ u kojoj je razotkrila postupke navi-

ja~a i huligana, njihove poslove s drogom irazbija~ki mentalitet, ali i njihove veze sklubovima i politi~arima. Povod za tu temu

bilo je premla}ivanje francuskog navija~aBricea Tatona kojeg su na smrt pretukli

beogradski navija~i.Brankica je tako|er do{la do saznanja

da je Bezbednosno-informativna agencija

(BIA) dok je na njenom ~elu bio R aBulatovi} iz Ko{tunicinog DSS-a, imasve podatke da }e huligani 21. februa2008. godine kada je odràn miti„Kosovo je Srbija“ zapaliti Ameri~ambasadu u Beogradu i da to namjerno nisprije~ili.

Otkako su se po~eli emitovati nastav(Ne)mo} dr ave, Brankica Stankovi}dobijala prijete}e i vulgarne poruke hu

gana i navija~a: “Kurvetino, zaklat }emo nemoj se mije{ati me|u navija~e, zavr}e{ mrtva, pazi se mraka, silovat }emte...”, uz potpis “Delije sever 1989”. NFacebooku su objavili i njenu osmrtnicu

porukom da po èlji sebi izabere mrtva~sanduk.

Ivica Da~i}, ministar policije, MilorVeljovi}, direktor policije, i SaVukadinovi}, direktor Bezbednosno-infomativne agencije, bili su slo`ni da Brankici potrebna 24-satna pratnja. odre|enim periodima ~ak ni pored broj

pratnje nije bila sigurna u svom stanu, zb~ega su je evakuisali iz Beograda unutra{njost Srbije.

Takva odluka je donijeta kada je poli ja dobila pouzdanu informaciju da Brankica Stankovi} bila na meti nark

bosa Luke Bojovi}a, koji se na{ao na ~eZemunskog klana. Bojovi} je naru~io ubivo Brankice Stankovi}, a u slu`ben

bilje{ci MUP Srbije od 6. januara 201godine pi{e kako policija ima saznanja daLuka Bojovi} (u zatvoru u [paniji i ~eizru~enje Srbiji) naru~io likvidaciju urenice “Insajdera” i da je posao povjeren dv

jici pla}enih ubica, izvjesnom SrpKlisuri i Vitomiru Baji}u, koji su se tanalazili u zatvoru u Crnoj Gori i ~ekizru~enje u Italiju.

Pripadnici kriminalne grupe iz CrGore nabavili su dvije snajperske pu{za njenu likvidaciju. Od srbijanske poli

je saznala je da je Baji} jedno vrijemìvio u stanu iznad njenog i da je organzovao i pra}enje srbijanskog ministunutarnjih poslova Ivice Da~i}a kojemsu planirali oteti sina. Tada je Brankinjeno obezbje|enje sklonilo na planiDiv~ibare.

Policija je uspjela sprije~iti i likvidackoja joj se spremala kada je trebala gostovna seminaru o istraìva~kom novinarstvuHolandiji. Dobila je obavijest iz vrha taj

policije da su Luka Bojovi} i narkobos Dar[ari} procijenili kako bi je tamo bilo lako lvidirati. Za putovanje su saznali od svojdojavljiva~a policajaca kojima su ve} bispisani putni nalozi da je prate na putovan

“Posao” je trebala obaviti grukriminalaca iz Crne Gore koja se smjest

po beogradskim stanovima i ~ekala trentak za akciju. Brankicu je najvi{e pogodotkri}e da su pla}enici mafije bili i me

njenim ~uvarima.


OBRAÛN SA NAVIJA^KOM MAFIJO

DAÎ]EVO SLAVLJE SA VO\OM ALKATRAZA Premijer Ivica Da~i} prozivan je zbog bliskosti sa okorjelim kriminalcem Aleksandrom

Vavi}em, iz navija~ke grupe Partizana



Dom za umirovljenike Vita uGrudama, koji je otvoren prijedesetak mjeseci, odnedavno je idom Ante Vicana, bosansko-hercegova~kog pozori{nog i

filmskog glumca, doajena jugoslovenskogglumi{ta koji je u svojoj karijeri osvojio{ezdesetak {to doma}ih, {to me|unarodnihnagrada i priznanja, a jo{ negdje ~uvastudentski indeks u kojem pi{e da je on,Ante, prvi diplomirani glumac zagreba~keAkademije kazali{nih umjetnosti. AnteVican sada je u godinama u kojima takve,

za kulturne i umjetni~ke anale va`ne biografske odrednice, poput brojaostvarenih uloga u teatru i na filmu iliosvojenih nagrada, ne zna~e previ{e. Predkraj devete decenije ìvota, iz sje}anja svevi{e blijede svjetla pozornica na kojima jeAnte odigrao svoje najbolje role, a sve~e{}e pojavljuju se slike iz najranijegdjetinjstva i mladosti...

GAVELLINA KLASA„U Sarajevu sam zadnji put bio kad smo

snimali onu seriju, Lud, zbunjen, normalan.

Da nije bilo onog rakija{a (MustafeNadarevi}a, op.a.), ne bi me nikad ni zvalida do|em. Ja sam mu zato donio njegovumaksuziju“, kroz smijeh pri~a Ante.

Dok razgovaramo, misli mu iznenadaodlutaju prema rodnim Imotskim Vinja-nima, ocu Mati i majci K atarini koji su ga,kroz niz ~udnih ìvotnih okolnosti, na nekina~in i usmjerili prema glumi.

„Od mladog Imo}anina se u to vrijemeo~ekivalo da na prvom mjestu bude pri ruci}a}i i majci, da pomaè oko ku}e... Naglumu se tu nije gledalo kao na ozbiljanposao“, govori Ante. „Sticajem okolonostija sam u Krièvcima upisao srednjuPoljoprivrednu {kolu. To je bilo vrijemeNezavisne dràve Hrvatske, a {kola jedavala besplatno ud`benike i hranu za svojeu~enike, pa je tako dosta nas momaka iz togkraja upisalo istu {kolu.“

Slu~ajan susret sa prijateljem izdjetinjstva Ton~ijem Val~i}em odredi}enjegovu sudbinu. Svoju prvu pozori{nuulogu Vican je odigrao kao srednjo{kolac uVal~i}evoj predstavi Kijavica 1945. godine,

a zapaènu ulogu ostvario je potom i Maturantima , gdje je tako|er igrao zajedsa kolegama i profesorima iz Poljo privrdne {kole. Srednjo{kolske dane Vican

provodio sa prijateljima koji }e kasn postati uspje{ni hrvatski privrednici, popKujundì}a, Todori}a, Jovi}a... Tih godi

podjednako su ga zanimali gluma novinarstvo, pa je tako u imotskoj Pu~k{koli ure|ivao i zidne novine, a najblsaradnik bio mu je Veljko Kadijevi}, kojVican pamti kao „nao~itog mladi}a, lijepstasa, plavih o~ju i pristojnog pona{anjaKadijevi} je, kao {to je poznato, kasn

postao general JNA i bio je posljednministar odbrane SFRJ. Ante ga se i dan~esto sjeti i ne moè sakriti razo~aren

kada govori o svom nekada{njem {kolskodrugu.„Izgradio je zavidnu vojni~ku karijeru

to sam po{tovao. Nisam mogao pretposviti da }e on, u jednom prijelomnotrenutku, napasti svoju i moju domovinsvoju i moju majku, i iza sebe ostavzgari{ta Vukovara, Mostara, tisu}e i tisu`rtava, prognanih i nesretnih ljudi. Tu`nasudbina njegove vojni~ke oholosti zabluda“, kaè Ante Vican.

Po zavr{etku srednje {kole, Ante oti{ao u Zagreb, gdje je neko vrijeme radkao pomo}nik ministra gospodarstva Gra

Zagreba. Ipak, u to vrijeme ve} je, kakaè, bio „zaraèn“ scenom i glumoOdlu~io je upisati zagreba~ku Akademijna koju je primljen u decembru 195godine. Na prijemnom ispitu recitovao

poeziju Tina Ujevi}a, a studirao je u klavelikog reìsera i pedagoga BranGavelle, ~ije je povjerenje opravdao od~nim ocjenama i ogromnim entuzijazmo


GLUMAC JE...

ANTE VICAN (87), legendarni bosanskohercegovački pozorišni, televizijski ifilmski glumac, Imoćanin, svoje posljednje dane živi u domu za umirovljenike u

Grudama; od glume se zauvijek oprostio prije nekoliko godina, a društvo mudanas uglavnom prave stanari iz doma među kojima ima puno onih koji se

sjećaju velikog Ante na sceni i njegovih sjajnih uloga...

ANTE VICANŽIVOT NA SCENI

“Dok sam ja zapri~avao Jovanku, pokojni Boris Dvornik

je krao Titove cigarete“

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

DIPLOMANo. 1Ante Vican prvi jediplomirani glumaczagreba~ke Akademije





prema svom budu}em pozivu. U istoj klasi bili su i Antun Vrdoljak, Nada Fan~ovi},Boris Buzan~i}, Vera Pregarc... Mnogime|u njima nisu imali ni zavr{enugimnaziju.

U grad na Neretvi Ante je stigao kaonetom diplomirani glumac, u jesen 1954.godine. Iako je ve} imao diplomuzagreba~ke Akademije, uprava mostarskog

Narodnog pozori{ta i tada{nji direktor Safet

]i{i} zahtijevali su od njega da polaèaudiciju kako bi ga primili u ansambl. Ante

je pristao, ali do danas nije oprostiodirektoru Safetu za to „poniènje“.

„Istina, bio sam mlad i nisam imaoiskustva, ali sam zato jedini imao diplomume|u njima. I on meni kaè: ‘M ora{ n aaudiciju ’“, sje}a se Ante. Ipak, Mostar iMostarci su mu se brzo uvukli pod koù.Prva predstava koju je odigrao na scenimostarskog Pozori{ta, na kojoj }e provestii slijede}ih pola vijeka, bila je Seoska u~iteljica . Slijedila je izvrsna uloga Ante u

Djelidbi , u dramatizaciji Skendera Kule-novi}a, a to je ujedno bila prva predstavasa kojom je Bosna i Hercegovinau~estvovala na Sterijinom pozorju u

Novom Sadu. Djelidba je Anti donijela i prvu nagradu Udruènja dramskihumjetnika BiH.

Pod krovom Narodnog Pozori{taMostar Ante Vican odigrao je blizu dvijestotine rola. Ipak, najdraè su mu upravo tes po~etka karijere, a posebno izdvaja ulogu[ajloka u Mleta~kom trgovcu , za koju jedobio i izvrsne kritike u novinama. Reìrao

je Hugo Klajn, a premijera je bila 2.

oktobra 1958. godine.Sa 33 godine, Vican je bio najmla|i

[ajlok na svijetu: „Znao sam samo da gane}u igrati kao Avdo Dìnovi}, siskrivljenim nosom i bradom. Ja sam gautjelovio kao velikog gospodina.“

Negdje u to vrijeme Vican je upoznao isvoju ìvotnu suputnicu, glumicu DanuKurbalija, sa kojom je proveo narednih 50godina. U intervjuu koji je prije nekolikogodina dao Josipu Muselimovi}u, Vican sesje}a njihovog prvog susreta: „U to vrijemeu Mostaru je sluìo vojni rok genijalni

glumac Stevo @igon. Pratio sam njegovo pripremanje predstave Draga Ruth, ali jo{vi{e kako to radi k}i suca Wilkinsa, kako

pi{e izmi{ljena pisma vojnicima uVijetnam, kako glumi moja budu}a ìvotnasuputnica - glumica Dana Kurbalija. Pozavr{etku predstave, uputio sam joj iskrene~estitke, pozvao je pod svoj ki{obran iotpratio do stana u [anti}evoj ulici. Ki{a jelila, onako kako ki{e u Hercegovini padajunakon dugog su{nog razdoblja. Na rastankumalo smo zastali i prisje}ali se na{ih ranijihsusreta u Drvaru, Sarajevu, Samoboru iZagrebu. Razmijenili smo nekoliko nje`nih

pogleda i poljubaca. U tom magnovenju ne

znam ni kako izgovorih: ‘Bi li se ti, Danudala za mene?’ Dok sam izgovar

posljednju sudbonosnu rije~, uzvrati m‘[ta vi{e ~eka{, bolan?’ Tako je po~enova stranica moga ìvota, stranica kojatrajala do kobnog 23. studenoga 200godine, kada je moja Dana oti{la na drusvijet.“

Iz braka sa Danom rodilo se dvodjece, sin K amenko i k}erka Anda, k

danas ìve u Londonu. Paralelno sa radou teatru, koji je ostao njegova prva i najveljubav, Ante je igrao i u popularntelevizijskim serijama @uti, ùti kanarinaNa{e malo misto , â smo na ovom sviôvik i po , Opasni susreti , StojMutika{a, Tale ... Tu su i uloge u filmovimCrvena pra{ina, Novo doba, Mlije~ni pMar{al, Magare}e godine ...

@UTI KANARINAC Na{ sagovornik sje}a se druènja

pokojnim Borisom Dvornikom sa kojim

kako kaè, ~esto znao „zaruìti“ kafanama. „Sjedimo tako za stolom Borija, pa njemu do|e jedna ùta u krilo, a mecrna...“, vragolasto pri~a Ante.

Me|u njegovim oboàvateljicama b je i Jovanka Broz. Sa njom i Titom sreo nekoliko puta.

„Jednom su Borisa Dvornika i meodredili da u Splitu do~ekamo TitaJovanku, u ime dramskih umjetnikaglumaca. I mi dolazimo, a Tito vi~‘Jovanka, Jovanka, evo ti Roka i ùtoùtog kanarinca ’ Ja stojim i pri~amJovankom, a Dvornik tamo ve} kra

cigare od Mar{ala, i tako...“, sje}a se Antnastavlja: „@ao mi je Jovanke, tu`na je sudbina... Sve su joj uzeli, i zlato,odlikovanja, to je velika sramota.“

Pored glume, Ante Vican bavio pomalo i reìjom i pisanjem. Malo poznato da je Vican napisao jednu najboljih dramatizacija Hasanaginiceovim prostorima, podsje}a nas njegkolega, mostarski glumac [erif AljAlji} je me|u rijetkima koji jo{ nizaboravili ovog doajena na{eg glumi{

Njemu i Josipu Muselimovi}u dugujemo

veliku zahvalnost za ovaj tekst. Otkako Ante Vican prije sedam godina doìvnesre}u i slomio kuk igraju}i predstavuMostaru, sve je slabije hodao, a sada kre}e samo uz pomo} invalidskih kolicA gluma~ka sudbina valjda je prirodtakva, nepravedna i okrutna: kada te vinema na sceni, kao da nikada nisi

postojao.„Ne mogu vi{e da glumim, jer ne mo

na noge“, kaè nam na kraju Ante Vican, bez tuge, ali sa opu{teno{}u ~ovjeka kmirno ìvi posljednje dane i ~eka da

ponovo negdje gore sretne sa svojo

Danom...


GLUMAC JE...

PARTNERI U @IVOTU I NA SCENIAnte Vican i Dana Kurbalija u predstaviGorko sunce

PRVE LJUBAVI:“U to vrijeme u Mostaru je

služio vojni rok genijalniglumac Stevo Žigon. Pra-tio sam njegovo priprema-nje predstave Draga Ruth,ali još više kako to radi kćisuca Wilkinsa, kako glumimoja buduća životnasuputnica - glumica Dana

Kurbalija...”





M

uzi~ka soba u Dje~ijem domu Bjelave u Sarajevu “izgra|e-na” je prije skoro dvije godine.

Njeni ~lanovi do sada imaju jedan singl, remix istog tog

singla, potom video spot i dokumentaracsnimljen o njima. Neki }e re}i malo...Mada, to mogu re}i samo oni koji nikadanisu ni poku{ali nau~iti svirati neki odinstrumenata. A u Muzi~koj sobi , u protekledvije godine, barem jedan instrumentnau~ila su svirati mnoga djeca. “Pa, te{koda neko moè re}i malo, napravili smosjajne stvari tokom ove nepune dvijegodine bu~nog ìvota Projekta Muzi~ka

soba ”, kaè Sabina [abi}, predava~ ivoditelj Muzi~ke sobe .

VJE^NO ZAHVALNI“Ovaj projekat po~eli smo umjetni~kim

melodijama francuskog pijaniste NicolasaCantea, ujedinili gra|ane/ke, umjetnike/ceSarajeva i BiH u ime zajedni~kih èlja o

boljoj budu}nosti ove djece, pokrenuli bitna pitanja o statusu i problemima

{ti}enika iz Dje~ijeg Doma Bjelave , i ~za 2% vi{e nego pro{le godine, uspj

probuditi uspavanu savjest dràvnih vla po pitanju obrazovnih projekata posve}nim ranjivim kategorijama dru{tva. Dte{ko ko moè re}i malo... Koristemuziku i njen uticaj na ìvote djece, ov

projekat sa svim prijateljima koji razli~ite na~ine u~estvuju u njemu, do sadnapravio je dakako mnogo”, tvrdi Sabi


OSJE]AJ ZAJEDNI[TVA

U Sarajevu je 11.novembra promovisandokumentarni filmENESA ZLATARA oMUZIČKOJ SOBI koja jeu sastavu DJEČIJEGDOMA BJELAVE, tepredstavljena njihovaprva autorska pjesma,remix iste, kao i videospot; autori pjesme suštićenici-muzičari iz“Doma” i njihovi

predavači, o čemu,između ostalog, za našmagazin govori voditelj“Muzičke sobe” SABINAŠABIĆ

TOPLA PRIČA KOJASVIRA DIVNE MELODIJE

Sabina [abi}: “Ponosni smo na na{ doprinosbosanskohercegova~kom dru{tvu”

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]



[abi}. Broj djece koja sviraju u Sobi oscilira, nekada ih je na probama

petnaestak, a nekada trideset i pet: “Nema prisile, na dan proba muzika je njihov izbor ili ne, mi ih uvijek do~ekujemo saosmijehom. Borimo se sa njihovomìvotnom motivacijom i samopouzdanjem,njihovim tinejdèrskim potrebama i

pametnim odrastanjem, {kolskim obaveza-ma i problemima a na kraju, priznajem,

borimo se sami sa sobom jer sve to {todoìvljavamo zajedno sa djecom, ponekadnije jednostavno nositi u sebi.”

Dokumentarni film o Muzi~koj sobi premijerno je prikazan 11. novembra usarajevskom Art kinu Kriterion, a reìrao ga

je Enes Zlatar, koji je uradio i prvi remixnjihovog singla objavljenog krajem pro{legodine, koji se zove isto kao i Projekt , areìrao je i video-spot za tu pjesmu.

“Dokumentarac o Muzi~koj sobi pred-stavlja prvi snimljen film u dokumetarnomserijalu kojeg je pokrenula Al Jazeera Balkan pod nazivom Heroji svakodnevnice

na ~elu sa gospodinom Seadom Kre{ev ja-

kovi}em, u produkciji PRO.BA/SCCA.Dokumentarni film Muzi~ka soba , prvivideo-spot u na{em projektu i prvi remiksna{e pjesme uradio je, dakle, Enes Zlatar.Zapravo, Enes je izabrao da njegov prvifilm ovoga serijala bude upravo pri~a oMuzi~koj sobi , bit }emo mu vje~nozahvalni na tome.

Snimanje prve pjesme ~iji su autorizapravo kompletan kolektiv Muzi~ke sobe

okupio je zaista neke sjajne prijate-lje/umjetnike/producente, kao {to su:Du{an Vrani}, Tony Pe{ikan, Don Guido,Bruno Lovri}, \ani Pervan, Alan Omero-vi}, Borjan Milo{evi}, uz podr{ku divneekipe iz PRO.BA”, veli na{a sagovornica.

Pjesma je to u ritmu tam-tam, “zarazna”i melodi~na, malo vu~e na onu koju NenoBelan po~inje stihom: “No} je plamenocrvena/Gori oganj iz kamena...” , asnimljena je 17. i 18. pro{le godine, ustudiju Long Play na Ilidì. Neki }e mo`dai pomisliti da je ovaj projekat nekakvasadaka varijanta , ali }e takvi, ako ih uop{te

ima, odmah biti demantovani: profe-

sionalan je to svijet, sa krajnje ozbiljn pristupom! Govorimo o svima koji uklju~eni... “Naravno! Prije svega, Muzka soba je jako ozbiljno ura|en projekat,

je polu~ilo i neki kvalitet. Do{li smo idejom za dokumentarni film, gdje se

procesu razvijanja ideje do{lo do toga

snimimo djecu u pravom studiju, kako imala studijski snimak. Na kraju je ispada je film, zapravo, o tome, o snimannjihove prve autorske pjesme. Snimali smta dva njihova dana u studiju, a mosnimanje je dosta duè trajalo, jer smsnimali pripreme, probe... Na kraju sasnimio i spot, sve je super ispalo i nije {to kaè{, sadaka varijanta ”, obja{njaEnes Zlatar. Dokumentarni film tradvadeset i dvije minute, i prati pri~u Sabi[abi}, kojoj se, kao auta sa magistrale autoput, priklju~uju {ti}enici Dje~ijdoma Bjelave sa svojim potresnim

bolnim, ali beskrajno iskrenim pri~amGledali smo film, dakako, i toplo

preporu~ujemo!

PRIJATELJI “PROJEKTA”Haj’mo re}i da je zaokruèna prva fa

u radu Muzi~ke sobe . A koji su njihovi da planovi, pitamo Sabinu [abi}: “Sa prvoautorskom pjesmom, videom i remiksozavr{ena je jo{ jedna faza u projek

Nemamo mnogo izbora, moramo se, kaodo sada, okrenuti vlastitim mogu}nostimnapraviti ono {to je mogu}e, bez potreb

pa`nje dràvnih vlasti. Mislim da je sanajlogi~nije krenuti ka malim koracimsamoodrìvosti u projektu. Sada kamoèmo prodavati svoju prvu pjesmMuzi~ka soba poku{at }emo izdati albusa remiksima - dakle, na albumu }e se nana{a izvedba pjesme i deset remikdoma}ih i internacionalnih umjetnika. sada, Enes Zlatar Bure, vo|a benda Siktnapravio je prvi remiks koji tako dobzvu~i, francuski pijanista Nicolas Canupravo radi na drugom remiksu, a ~ekam

potvrdu jo{ mnogo renomiranih umjetniza u~e{}e. Uzbu|eni smo, bit }e

fenomenalno novo izdanje na muzi~k


SVE ZBOG BOLJE BUDU]NOS

MAJÎNSTVO I ZAJEDNI[TVO

Sabina [abi} i njena k}ekra Sara (desno)nakon premijere filma o Muzi~koj sobi



sceni koje jeste odli~na muzika, ali ipak predstavljat }e i ne{to vi{e od toga. Nadamse da }emo sa albumom koji }emo izdati do

prol je}a uspjeti zakrpiti neke redovnetro{kove, no opet, bez ozbiljne dràvne

podr{ke, bojim se, ostat }e to samo na{a borba.” Sa direktorom Doma Saudinom\ur|evi}em upravo rade na realizaciji idejeda se prostorija Muzi~ke sobe izdajedoma}im bandovima za njihove probe, sve

sa ciljem osnivanja obrazovnog jednogodi-{njeg fonda za {ti}enike, iz kojeg bi mogli platiti njihove kurseve stranih jezika,voza~ke ispite i sl. “Topla prostorija zvanaMuzi~ka soba ima sve potrebno za uìtak na probama, od backlinea do interneta,

blizu je centra grada i sigurna sam da je bolje opremljena no ve}ina prostorija za

vje`banje u gradu. U decembru nas o~ekujuuzbudljiva druènja sa nekim doma}im

bandovima u Muzi~koj sobi , izlasci nakoncerte, predstave i izlo`be, a od januara,

kada }e djeca biti na raspustu, nastavljamosa ~e{}im probama, brìm tempom dona{eg prvog koncerta u vru}im ljetnimmjesecima”, najavljuje Sabina [abi}.

A ko ih je u dosada{njem radu podrào, aza ~iju su podr{ku ostali uskra}eni? ”Ostalismo uskra}eni za mnoge podr{ke nadràvnim nivoima, ali radije }u iskoristiti

prostor da spomenem one koji su nas podràli a svi koji jesu, uìvaju skromanstatus ‘prijatelja projekta’. Umjetnici koji su

pro{le godine nesebi~no donirali svoje

radove/fotografije na prodajnoj izlo`bi,umjetnici/ke i gra|ani/ke koji su doniraliinstrumente na kojima sviramo, kompanijePliva , Relax Tours , Loreal BiH , Promet TechnoYamaha d.o.o., francuski kulturnicentar André Malraux , Fondacija za muzi~ke, scenske i likovne umjetnosti ,Musicians withour borders Neatherlands ,

Yihr , od ove godine i Federalno ministarstkulture i sporta, bosanskohercegova~mediji i mnogi drugi prijatelji Projektaodgovara na na{e pitanje Sabina [abi}. Im

li kandidata koji bi èljeli nastaviti muzi~{kolovanje? ”Ako odgovorim na ovo pitani spomenem nekoliko njih, bojim se da donijeti malo ‘pritiska‘ i neèljenog ‘fokussamo na neku djecu, a to ne èlim. Svi nam jednako va`ni, bez obzira na ~injenikoliko dobro sviraju. I bez obzira da lineko upisati muzi~ku {kolu ili ne, najbitn

je da zavole muziku i pametno odrastu.”Bez obzira na sve, ponosni su... “B

obzira na sve prepreke koje stoje i ddanas ovom i sli~nim projektima, ponossmo na na{ doprinos bosanskohercgova~kom dru{tvu. Ovo je topla pri~a izvanrednim rezultatima, koja pri~a muzici i obrazovanju na{e djecosje}ajima zajedni{tva i bolje budu}nokoje dijelimo, ovo je pri~a koja svira divmelodije. Ponosna sam na svu djecu Doma Bjelave , na svoju k}erku koja je samog po~etka sa nama i koja predstavmoj dodatni motiv u borbi koja se zo

bolje obrazovanje za svu djecu BiH, vje~no zahvalna predava~ima s kojimradim na njihovoj predanosti u raduizvanrednoj ljudskosti: Anton ToPe{ikan, Du{an Vrani} Duco i Bru

Lovri}“, isti~e Sabina [abi}.


OSJE]AJ ZAJEDNI[TVA

Autorski tim pjesme i kolektiv Muzi~kasoba je sastavljen od sljede}ih ~lanova:

Semir Hadì} (bubanj, glas), Almir Mari}(bubanj, glas), Kenan Dàfo (bubanj,udaraljke, glas), Dragan \or|evi} (basgitara, glas), Dèvad Sulji} (bas gitara,glas), Amina Vuk{i} (klavijature, gitara,udaraljke, glas), Ankica Mi}anovi} (gitara,udaraljke, glas), Damir Kova~evi}

(udaraljke, glas), [aban Cerovi} (udaraljkegitara, glas), Elma Tahiri (gitara, udaraljke

glas), Fatmir Krasni}i (udaraljke, glas)Mirela Be}irevi} (flauta, glas), NedàdBe}irevi} (gitara, glas), Silvija Osmanovi(gitara, udaraljke, glas), Zlatan Kova~evi(trombon, glas), Sabina [abi} (flauta), DoGuido (elektri~ne gitare, glas), Tony Pe{ika(udaraljke), Bruno Lovri} (trombon).

MUZIKA JE PUT DO SRE]E

Muzičari koji su snimili pjesmu“Muzička soba”

NA PREMIJERI U“KRITERIONU”Enes Zlatar Bure,muzi~ar i reditelj

PREPORUKA ZA GLEDANJEKadrovi iz dokumentarnog filma Muzi~ka soba



Iovoga novembra, ta~nije od 13. do 18.,sarajevska kina ugostit }e 8. Pravo Ljudski Film Festival , koji }e

predstaviti 70 dokumentarnih filmova,koji dolaze iz vi{e od 40 zemalja.

“Nastao kao rezultat akcije aktivistkinja iaktivista za ljudska prava, uz podr{kuCentra za interdisciplinarne studije

Univerziteta u Sarajevu, to je danas festivalkoji odgaja nove generacije reditelja, pruàim priliku da predstave svoja debitantskafilmska ostvarenja, te obrazuje mlade,

pa i one malo starije, u onome {to jezvani~ni obrazovni sistem propustio -da kriti~ki promi{ljaju stvarnost krozkreativnost i umjetnost, a neki od njihuz ovaj festival i njegove prate}esadràje prave i svoje prve korake usvijetu fotografije i u svijetu pokretnihslika”, kaè Una Bejtovi}, PR 8. Pravo Ljudski Film Festivala .

KOLEKTIVNOST KAO TAKVA“Pravo Ljudski ve} osam godinaotvara teme o kojima se ~esto ne govori,te pruà prostor za dijalog direktno saautorima i autoricama kreativnihdokumentarnih filmova, kako bi bio

platforma za promi{ljanje dru{tvenog igra|anskog anga`mana”, isti~eKumjana Novakova, kreativna direkto-rica i jedna od osniva~ica Festivala , kojitradicionalno ima takmi~arsku selekcijuExtra muros , program Re:versus , koji

prikazuje najbolja ostvarenja sasvjetskih festivala, Kratki kung-fu , kojise bavi hrabrim, eksperimentalnimformama i Arts&Docs program, koji

propituje odnos izme|u kulturnih idru{tveno-politi~kih praksi, te uloguumjetnosti u socijalno-politi~kojstvarnosti. Ove godine poseban retrospek-tivni program Biljeìmo oìljke, kao da je u filmu revolucija posve}en je filmskimkolektivitetima i prikazat }e 23 filma.“Ovogodi{nje, osmo izdanje Festivala ufokus }e staviti kolektivne umjetni~ke

prakse, odnosno filmske kolektive, postavljaju}i pitanje kolektivnog, odnosno

kolektivnosti kao takve, te ulogu

kolektivnog stvarala{tva u oblasti filma”,veli Novakova.

U takmi~arskoj selekciji Extra muros bi}e prikazano deset kreativnihdokumentarnih filmova novih autora iautorica iz ~itavog svijeta, a sa ve}inom }e

biti uprili~en razgovor poslije projekcije, popularno doksanje . “Selekcija Re:versus ove godine ima pomalo notu kontroverze,

jer fokus stavlja ne na `rtve, {to je naj~e{}eslu~aj u dokumentarnim filmovima, negona zlo~ince, po~initelje i pripadnike

zlo~ina~kih organizacija”, najavila jeKumjana Novakova selekciju koja predstavlja najbolje dokumentarne filmove

sa svjetskih festivala. Posebno se izdvajafilm în ubijanja reditelja JoshueOppenheimera, te film Bez sna , koji

predstavlja pri~u Assada Shaftarija, biv{egvisokog oficira u desni~arskoj hri{}anskojvojsci, odgovornog za mnoge `rtve ulibanonskom gra|anskom ratu. Ookupatoru, krivnji, `rtvi i mogu}em

pomirenju govori i kratki film Moja ku}a

bez mene , rediteljice Magdalene Szymkó“Za festival Pravo Ljudski je va`no da ofilmovi otvaraju mogu}nost istinskdijaloga me|u razli~itim stranama konfliktu”, zaklju~ila je Novakova.

RU[ITE BARIJERETradicionalno, selekcija Kratki kung

predstavit }e deset filmova hrabeksperimentalne kratke forme iz cijelsvijeta, koje je odabrao vi{egodi{nsaradnik Festivala Guillermo Carrer

Candi. Osam filmova koji propituju odnizme|u kulturnih i dru{tveno-politi~k praksi, te ulogu umjetnosti u socijaln

politi~koj stvarnosti bi}e prikazanookviru programa Arts&Docs . Krezultat misije slobodnog pristukulturi i informacijama, ve} osmgodinu za redom ulaz na sve projekc

je slobodan. Ovaj festival ne nuodgovore, ali zato postavlja pitanjaotvara druga~ije perspektive

promi{ljanju dana{njice, a sve u potraza ~ovjekom, za univerzalnim ljudskvrijednostima. “Koliko nas uop{

zanimaju te{ke teme?”, pita u uvodniovogodi{njeg kataloga Novakovadirektno baca rukavicu u likvazimisliocima i sveprisutndu{ebri`nicima ~iji je vrhunanga`mana klik podr{ka nekoangaìranom pothvatu, a i onima koji ogrezli u dnevnopoliti~ksvakodnevnici novinskih ili portalssenzacionalnih naslova. Liban, SiriIndonezija, klasne borbe, ratsilovanja, pitanja identiteta, nestatotalitarni reìmi, represija, kapitalizaintima, sje}anja, snovi, nade, revolucizlo~ini i zlo~inci, dijalog, pomirenje

Neke projekcije nisu jednostavne, nevas na ovom festivalu dovedu do suz

poslije nekih razmi{ljate satima, barem znate da ste ìvi, i da kroz

filmove promi{ljate i sebe i svoje stavovru{ite svoje barijere, koje su uvijek u gla

“Pozivamo sve zainteresirane da odvaè, iskora~e iz udobne svakodnevnickrenu sa nama na jo{ jedno pravo ljudsfilmsko putovanje!”, poruka je tima PraLjudski Film Festivala . Detaljan programPravo Ljudski Film Festivala dostupan

na: www.pravoljudski.org .


KOLIKO NAS ZANIMAJU TE[KE TEM

Priredio: DINO BAJRAMOVI]

Ovogodišnji, 8. PRAVO LJUDSKI FILMSKI FESTIVAL u Sarajevu će biti organizovan do 18. novembra; o svemu onome što će se dešavati u vrijeme PLJFF-a za S

govori KUMJANA NOVAKOVA, kreativna direktorica i jedna od osnivačica“Festivala”

BAREM ZNATE DA STE ŽIVI



J

azz Fest je, bez sumnje, velikidoga|aj za Sarajevo. Ove godine,(ve}) sedamnaesti put. Unato~~injenici da se ~ovjek ponekad ne

slaè s ponavljanjem pojedinih imenau razli~itim postavama, valja priznati da tiljudi rade veliki i dobar posao. Jer, niti je naovakvom vaktu (i zemanu) u besparici zakulturu lako raditi me|unarodni festivalkoji s jedne strane izdràva u kontinuitetudovoditi zvu~na imena svjetske scene, a sdruge stalno unapre|ivati kvalitet zvukakoji se nudi publici. Jer, ko kaè da je (ta)dva dobra nemogu}e spojiti, trebao je bitina otvorenju ovogodi{njeg Festivala : ba{svaki ~ovjek u BKC-u poskakivao je uritmu koji je zadao Abraham INC .

MUZIKA I KO[ARKADvojica iskusnih ma~aka svaki na

svojoj strani “hemisfere”- trombonist FredWesley koji se nasvirao sa velikanima

poput Jamesa Browna, Princea i MaceaParkera, i klarinetist David Krakauer, usual suspect u svim va`nijim klezmerskimakcijama u Sjedinjenim Dràvama, uzrepere bijelca SoCalleda i “afri}a”C-RayzWalza, pokazali su kako je fuzija ipak najmo}nije muzi~ko oru`je, naravnoukoliko je do{la s pravih strana. Wesley je“opak” crnac, veseli plesni medo, koji sa

sobom nosi ne{to vi{e od sto godina bluesnaslije|a, kao i tri glavna rukavca te velikedelte - jazz, funk i soul. S druge strane,Krakauer nosi muziku poljskih, ruskih,~e{kih, moldavskih, bosanskih, srpskih,makedonskih Jevreja, muziku koja motafi{eke od geografske karte kojoj je krajnjasjeverna ta~ka Baltik, a krajnja ju`na

Mediteran. U tom susretu niko ne ostajezakinut. Kroz rap novoj se generaciji {alje

poruka, a za nas “isto~njake” tu je

Krakauer. Nama pak “zapadnjacima” FredWesley ponovno dokazuje da jenajzna~ajnija tekovina zapadne civilizacijemuzika koju su robovi vesla~i jednomdonijeli iz Afrike.

Komparativno posmatraju}i sudbinuAfroamerikanaca i Jevreja, ispada da ti jemuzika bolja {to ti narod vi{e pati i strada:

no, kad se to pretvori u ples - s takvim dernekom ni{ta ne moè porediti. Odli~izbor za po~etak Festivala koji je i pro

godine ofarbao klarinet turskog majstoHusnua Senderdircija. Da, zurna, odnosklarinet, proizvodi jedan od najtoplijzvukova na planeti, a postoji i predanje se njome {iri Boìji glas. U tom smislu Abraham INC zaista pravilno nazvimenom Boìjeg miljenika. Velika muzikvrlo bliska ideji ovoga potpisnika {


TANTRI^KO ISKUSTVO

Pi{e: AHMED BURI]

Završen je “17. JAZZFEST SARAJEVO”,odličan kao i u svimprethodnim izdanjima;za “Jazz Fest” je dobroda svojim postojanjemstalno i iznovaprovjetrava našuprilično ustajalu scenu

Ako vrijedi ona “kol’ko para, tol’ko muzike“, onda

ulaznice za“Jazz Fest Sarajevo

“zaista nisu skupe

DŽEZIDEJNO

SARAJEVO



zapravo treba svirati u ìvotu: malo bluemalo soul, malo rap, malo narodnjakemalo coca-cola, pogotovo kad si ma~ak

New Yorka.Kao i sa svim drugim stvarima

svijetu, ono {to daje kvalitet je jaka baJohn Scofield, jedan od kraljeva svjetsscene, stiè iz Daytona, Ohio, dakle Central divizije. Tu s juga pu{u topli vjetroLouisiane, Kentuckyja, Tennesseeja,

zapadu su Nebraska, Oklahoma, a Atlantika dolaze sve one muzike koje se kraju spajaju u jednu. Jedan od vratara tosvijeta je svakako Scofield ~iji Űberjanisam ~uo, niti sam htio “kvariti” ono {nam je Scofield priredio prije nekoligodina u Domu policije . Dovoljno ga je bsamo vidjeti kako se {eta po BKC-usudariti se s njim na vratima da vam odm

bude dobro. Eto, kad ve} nama nije uspjeda se okoristimo o Daytona, cijelodunjaluku (muzi~kom) jeste. Scofievjerovatno jeste jedan od trojice najva`nijgitarista na svijetu i to je najvi{i nivo svirkSamo je pitanje {ta ~ovjek voli.

Tako je, nekako, i sa Jackom Dejohnteom: saradnik i pratilac valjda svva`nijih jazz muzi~ara i stari znansarajevske publike ovaj je put do{ao grupom i Don Bayronom, saksofonistomklarinetistom, i pokazao nam za{to muzika sli~na ko{arci: kad ne zna{ {ta }a treba{ genija, uzme{ crnca i onda on rijsve probleme. Ako vrijedi ona “kol‘ko patol‘ko muzike”, onda ulaznice za Jazz FSarajevo zaista nisu skupe. Malo gdje svijetu takav koncert moète ~uti

dvanaest eura. I to je jo{ jedna u nizu dobvijesti oko Jazz Festa .

BITNA I LIJEPA STVARA gdje su dobre, obi~no bude i “lo{ih

Odnosno, relativnih: od osam gigova ~~etiri (plus jedan bandolinist) svirali su“gitara{i”. E sad, mo`da je naprosovogodi{nja berba (i ponuda) bila takva, mo`da nije zgoreg razmisliti o nekoj vr

“JAZZ FEST” KAO LIJEP GES


GITARSKA ÂROLIJA John Scofield i Louis Cato

KVALITETNO IMA[TOVITOMarc Ducret je nastupio u

Pozori{tu mladih

VO\A KVARTETANorveànin Eivind Aarset

F o t o : Z i j a h G a f i }



balansa kad su takve stvari u pitanju. Timvi{e {to su najprijatnija iznena|enjaovogodi{njeg programa bili “drugi” ili “tre}i”ljudi svojih postava. Recimo, pomenutiSoCalled, koji pored klavijatura i samplerastigne repovati i svirati harmoniku, zatim dva

bubnjara i magi~ni “poveo-bih-ga-ku}i” basistAudun Erlien iz Eivind Aarset kvarteta. Koji

bi, opet, bio jednako dobar i da njegov vo|a,gitarist Aarset, svira “upola manje”. S druge

strane, nije ba{ lako kad vas u ìvotu zapadneto da se zovete David Gilmore, a svirate gitarui pritom niste legendarni ~lan Pink Floyda . I

pi{e se druga~ije - Gilmour. Bez obzira namogu}u zabunu, nije tu bilo velikihiznena|enja: Gilmore majstorski svira i

po{teno zara|uje muzi~arski kruh sa sedamkora, ako, opet, volite taj ne{to agresivniji

pristup u “~itanju”naslije|a s kojim operi{eGilmore. A toga je dosta, ba{ kao {to je iimpresivan spisak ljudi s kojima je svirao - od

perkusioniste Triloka Gurtua, preko legendesaksofoniste Wayna Shortera do pokojnogGeorgea Dukea. U tom smislu, sve se to ~uje,i to pripada ovakvom Festivalu , ali... U stvari,mo`da bi se o tome moglo re}i da se svijetslu{alaca jazz gitare dijeli na matthenyste i onekojima Pat Mattheny ne predstavlja

boànstvo. Eivind Aarset o~igledno spada uove prve i u njegovoj je muzici to naslije|e(mo`da i previ{e) ~ujno. No s druge strane,valja re}i da niko nije ravan sjevernjacima udobijanju tre}e dimenzije u muzici, tako da seodu{evljenje publike tim koncertomvjerovatno uglavnom ticalo apsolutneispunjenosti prostora muzikom. Za razliku od

plesnog, to je kosmi~ko, transcedentno,

tantri~ko iskustvo.Jazz Fest je zatvorila Halka , novamogu}a sevdah atrakcija, sa vanserijskim

pjeva~kim talentom kakav je Boò Vre}o.To je novi, doma}i, proizvod i neka mu jesa sre}om. Rekli smo da za veliku muziku

mora{ imati veliku bazu, jer samo vel broj razli~itih pristupa i poetika garantira }e se ne{to stalno razvijati. Ukoliko to ntako onda kultura, pa i muzika, nesredine ostaju ~u~ati u mjestu. Za Jazz F

je dobro da svojim postojanjem stalnoiznova provjetrava na{u prili~no ustaja

scenu, a dobro je da se nisu izgubili i dobobi~aji sviranja sessiona u klubu Monument i muzi~ke radionice za djecu, kao

ponajve}e pozitivno iznena|enje ovog JaFesta gitarist Marc Ducret, koji nas minuciozno proveo kroz naslije|e jarocka i to na energetski najboljem mjestu to, Pozori{tu mladih.

Kad se sve zbroji i oduzme, rekosmJazz Fest je bitna stvar za Sarajevo i bilolijepo da se ne{to svjetskosti koja krasi o

programe prenese i na odnos ovog festiva prema sredini u kojoj nastaje. Valja nam (snekad i (po)slu{ati. To je jedan od zadata

muzike. Da svima bude ugodnije.


TANTRI^KO ISKUSTVO

Ima li nade za Sarajevo? Normalno daima! Trebali ste samo do}i u Bosanski kulturni centar u nedjelju, 10. novembra u12 sati, i vidjeti sve te sretne roditelje i svu

tu sretnu djecu koja su gledala i slu{alakoncert u izvedbi gitariste Dine [ukala,pijaniste Adisa Sirbubala, bubnjaraAnesa Beglerbegovi}a, kontrabasisteEdvina Hadì}a i truba~a MironaRafajlovi}a, kojima se na sceni u drugojfazi pridruìla ameri~ka pjeva~ica VedraSchandler. Skoro sat kvalitetne svirke

rock i jazz standarda i odli~ne vokalneinterpretacije, sa sve Somewhere Over thRainbow kao “ukrasom”, bila je prava malmuzi~ka bajka za djecu... Koja su po~el

odrastati u Jazz Fest Sarajevo . Eto, zatima nade. A ima nade i zbog toga {to ssva ta djeca, bez izuzetka, a bio ih je punBKC, nakon koncerta ~ekala u redu uGaleriji BKC-a kako bi odlupali koji ritamna Sonor bubnju ili odsvirali kakvmelodiju na koncertnom Petrof klaviruGolemo! (D.B.)

NAJVA@NIJI PROGRAM

Koncert i radionica za djecu

DJEÎJI SESSIONNa Jazz Festu nastupilesu i najmla|e Sarajlije

ZVIJEZDA U USPONU

Boò Vre}o, pjeva~ grupe Halka

F o t o : Z i j a h G a f i }



Danas su rijetki glazbenici ~iji senovi studijski uratci o~ekuju snestrpljenjem. A takav je jedanod najve}ih ìvu}ih gitarista nasvijetu, Al Di Meola, koji je

nedavno objavio svoj dvadeset i tre}istudijski album pod nazivom All Your Life .

GLAZBENIK SVIJETAAl Laurence Di Meola je ro|en 1954. uobitelji talijanskih imigranata u NewJerseyju. Klju~na godina u njegovojglazbenoj naobrazbi je 1971., kada upisujeBerklee College of Music u Bostonu. Ve}tri godine kasnije priklju~io se banduReturn to Forever u kojem je glavnu rije~vodio veliki jazz glazbenik Chick Corea,tako|er dijete {panjolskih i talijanskihimigranata. U osvrtu na glazbene po~etkeAl je jednom prilikom izjavio: “Rije~ je samo o spajanju utjecaja s kojima sam

odrastao, kao {to je to slu~aj s jazz fuzijom, latinom ili glazbom Chicka Coreae s kojom sam se susreo kao tinejdèr. Chick Corea mi je bio prvi glazbeni guru .”

Ne{to kasnije njegovuglazbu “obojio” je jo{ jedan

jazz majstor, Astor Piazzolla,kojeg Al smatra drugimuzorom. “Postali smo veoma bliski prijatelji, a njegova je glazba postala

sastavni dio svakog mog nastupa. Od njega sam nau~io da tango, iako se razvio u Argentini, svoje korijene ima u Italiji,Napulju, odakle potje~u moji roditelji .”

Glazbeno stvarala{tvo oba majstora uDi Meolinoj se glazbi nastavilo razvijati nazanimljiv na~in. “Bio sam sretan {to samimao priliku upoznati se sa svim timsjajnim razli~itim glazbenim kulturama i oblikovati vlastiti stil.” Di Meola je u

bogatoj karijeri istraìvao razli~ite glazbenestilove. Najve}i utjecaj na njegovu glazbu

je imao latino zvuk, ali je glazbenu karijeru

izgradio na jazz fusionu. U jednom intervjua uo~i europskih koncerata izjav

je kako se ne osje}a kao ameri~glazbenik, nego kao glazbenik svijeta, kako su mu vrlo bliski mediteranski

bliskoisto~ni zvuci. “Smatram da

svjetski glazbenici ne poistovje}uju ameri~kim rockom, popom ~ak jazzom. Meni je to veomdosadno. Svi|a mi se ono {mi svijet moè ponuditi. Nsre}u, to se razvilo u zvuk

potpisom.” Ne treba zaboravniti suradnju Al Di Meoleslavnog majstora flamengitare Paca de Lucije, koja kulminaciju doìvjela izve

bom pjesme MediterraneSundance . Nakon velik

uspjeha u duetu s De Lucijom, Al Di Meoobjavio je antologijski album Friday Nigin San Francisco , na kojem je osim DLucije gostovao i veliki britanski jagitarist John McLaughlin.

PRAVA POSLASTICAZanimljivo je i kako je Al Di Meola

po~etku karijere svirao isklju~ivo elektrnu gitaru. Stvari su se promijenile nakon {

je postao ~lan banda Return to Forev preorijentirao se isklju~ivo na akusti~gitaru sve do koncerta u Leverkuse2006., od kada koristi i akustiku i “struju

êtiri je puta u ameri~kom magazinu GuiPlayer progla{avan najboljim jazz gitaristona svijetu. Album All Your Life zapravo

posve}en njegovim uzorima iz mladosvelikim The Beatlesima . Sve pjesme albumu All Your Life , a ~etrnaest ih zapravo su Di Meoline obrade pjesama TBeatlesa , koje su obiljeìle Alodjetinjstvo. “S glazbom sam zatvorio kruCijeli ìvot slu{am The Beatlese, zapravonikad nisam ni prestajao slu{ati” , izjavio Di Meola.

Album je snimljen u analognom studi

Abbey Road u Londonu, studiju u kojem uostalom nastali i gotovo svi albumi TBeatlesa . Album otvara pjesma In My Likoja poput pjesme Because imnasnimljene tri akusti~ne gitare. Dok

pjesmama poput Penny Lane i I Will Meola u pjesmi ima samo dvije akusti~gitare. Aranèrski na albumu se izdva

jedino pjesma Eleanor Rigby , u ~ij podlozi ~ujemo i guda~ki kvartJedinstveno Di Meolino glazbeno ostvrenje, The Beatlesi presvu~eni u latiaran`mane sa jazz {tihom i neponovljivogitarskom virtuozno{}u prava je poslasti

za glazbene sladokusce.


ZA GLAZBENE SLADOKUSC

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Slavni gitarista AL DI MEOLA objavio je svoj novi, dvadeset i treći studijskialbum; naš novinar piše o njegovoj karijeri i ostvarenju ALL YOUR LIFE

KAD DI MEOLA

SVIRA “BEATLESE”

JEDAN OD NAJVE]IHMaestro Al Di Meola



Opel Cascada: Klasi~na elegancija

Uprijevodu sa {panjolskog jezika“cascada” bi bila vodopad, slap. Urje~niku automobilskih pojmova,

prijevod je jednostavan - novi Opelov kabriolet. Opel u posljednjih nekoliko godina

jednostavno ne zna napraviti lo{ automobil.Nakon najnovije Corse, Astre i Insignije ,svjetlo dana ugledala je i Cascada. Kabriolet

koji krasi klasi~na elegancija. Njezine jasnelinije odraàvaju apsolutnu te`nju ka stilu ieleganciji Opelovih dizajnera. Cascadom sprijeda dominiraju detalji, poput izvrsnodizajnirane re{etke hladnjaka, rasko{nemreè ispod nje, kromiranih detalja i LEDsvjetala za dnevnu vo`nju. Na stra`njojstrani automobila smje{tena je visoktehno-lo{ka 3D LED rasvjeta, vizualno povezanaelegantnom kromiranom pre~kom, pa skupa~ine zaobljen profil zajedno s visokimzaustavnim svjetlima. VisokokvalitetnaMorrocana obavija prednju i plo~u sinstrumentima. Sve je na svom mjestu,instrumenti su usmjereni prema voza~u,

sredi{nja konzola s kontrolama na dohvat jeruke. Tu su i ~etiri pojedina~na prostrana

sjedala dubokih kontura i odli~ne potpore,kao i sustav za lak ulazak Easy Entry kojiima klizne vodilice.

U unutra{njosti Opelovog kabrioleta ~ak je trinaest lako dostupnih i prakt i~nosmje{tenih pretinaca. Tu je i prtlja`nikzapremine od 280 do 380 litara s otvorenimodnosno zatvorenim krovom. Osim toga,sustav FlexFold omogu}uje preklapanje

jednog ili oba stra`nja sjedala u samonekoliko sekundi kako bi se stvorio prostorod ukupno 750 litara. Za ve}u sigurnost, tu

je i tvorni~ki ugra|en sigurnosni sustav koji{titi od kra|e ~itav automobil, ~ak i naplatke.Aerodinami~ni, meki krov nove Opel Cascade savr{eno se uklapa u stil bezstupova. Izra|en je od tkanine premiumkvalitete, ima grijano stra`nje staklo, a kadase spusti, u potpunosti nestaje podpokrovom vrhunske kvalitete. Otvaranjekrova traje samo 17 sekundi, a zatvaranje19. Podizanje i spu{tanje krova mogu}e jepri brzinama do 50 km/h. Uz nadoplatu jedostupan akusti~an krov za jo{ boljuizolaciju od buke i topline. Nova Opel

Cascada ima ovjes s Opelovom - HiPerStsponom sprijeda i Wattovom vezom stragBitno je tako|er to {to ima i vrlo visotorzijsku krutost podvozja i karoserije kabi se maksimalno pove}ao iznimpotencijal tog naprednog ovjesa. Na OpCascadu moète postaviti 20-in~ne naplatbez ikakvih preinaka. Kada na to dodamOpel FlexRide i tri pojedina~ne postavovjesa, to u prijevodu zna~i da moète birna~in vo`nje koji elite. Ispod poklopca OpCascade su novi motor 1.6 SIDI TurECOTEC , od 125 kW (170 KS) izvanrednu {tedljivost i moment od najvi280 Nm. Za ljubitelje dizela{a visokperformansi tu je jo{ jedan novi Opemotor 2.0 BiTurbo CDTI , uz snagu od 1kW (195 KS). Osim novih motora u opciji i dobro znani 1.4 Turbo ECOTEC od 88 k(120 KS), 1.4 Turbo ECOTEC koji razv103 kW (140 KS) te dizelski motor 2CDTI ECOTEC snage 121 kW (165 KSNe treba zaboraviti niti gomilu tehnolo{knovotara koje su ugra|ene u novu Opeloljepoticu.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]





KULT MARKETEMINEM

Marshall MattersLP2

Nekadanajslavniji reper

na svijetu,Eminem, ve}dugo pripremaveliki povratakna vrh. U tusvrhu objavio jenovi studijski

album pod nazivom Marshall Matters LP2 . Na novom Eminemovom nosa~uzvuka nalazi se osamnaest pjesama.Na albumu su i dueti s njegovimprijateljima Rihhanom, KendrickomLamarom, Skylarom Greyem.

EMILLIANA TORRINITookah

EmillianaTorrini jeislandska indiepop i rockpjeva~ica.Nedavno jeobjavila devetistudijski albumTookah .

Svjetsku slavu stekla je snimiv{i albumIn The Time of Silence 1999. godine.Na tom albumu se nalazi i pjesmaGollum’s Song , koja je bila i soundtrackepske trilogije Gospodar prstenova: Dvije kule .

SABATON

Swedish EmpireLive

Nedavno jeobjavljenkoncertni album

Swedish Empire Live , {vedskogpower metalbanda Sabaton .Rasko{noizdanje na dvaDVD-a sadrì~ak 64 pjesme s

njihove {vedske turneje. Rije~ je onajpoznatijem i jednom odnajutjecajnijih power metal bandovatoga dijela Europe. Iza njih je ~etrnaestgodina karijere i sedam studijskihalbuma.

Nedavno je na youtubeu osvanuovideouradak za singl Huja sarajevskog hiphop sastava Strava {kola . Zanimljiv spot ucrno-bijeloj tehnici i prepoznatljiva rukasarajevskog majstora glazbe Dine [arana,koji je i gostovao u epizodnoj ulozi u spotu.

Huja je pjesma sna`nog, pjevljivog poprefrena i izvrsnih aran`mana, i uvelike jezaslu`na za sve ve}u popularnost togasarajevskog hip hop banda. I drugivideouradak, onaj za pjesmu Medvjedi , nijelo{, dapa~e, zanimljivo reìran, sanimiranim dijelovima. Iako pjesma mo`dai previ{e vu~e na uratke iz radionice FM Jama i Ede Majke koji je glavni „krivac“ zavisoko postavljene standarde regionalnoghip hopa. I samo {to se slegla pra{ina ikomentari na spotove, uslijedio je prvi EPMujo pljuje . EP sadrì osam kompozicija, aotvara ga istoimena pjesma. Strava {kola udara odmah u glavu. Izvrsno sloèn tekstkoji nosi pjesmu, vje{to maskirana

partizanska tema mudro skrivena u podlogu pjesme i sve stalo u dva minuta.„“Kad Mujo po~ne pljuvat, filozofirat, stani,

prekini, lete stolovi u kafani... Jedan je od onih koji nose dugu bradu, {to teturaju}i hoda pijan svaku no} po gradu...Dobar ìvot od njega udaljen je miljama, za 20 litara {ljive dao je Zlatnog ljiljana...“, nekisu od stihova pjesme Mujo pljuje . Nakonizvrsnih pjesama Medvjedi i Huja i ne{tomonotonije pjesme Ludilo , dojam je

popravljen ve} pjesmom Versovi i refren.

Do konca prvog EP-a hip hop banda Stra{kola vrijedi izdvojiti jako dobre pjesmGeta~a i Ljubav . Geta~a je, naravno, slenovski naziv za GTI modele automobila,kojima se posljednjih tridesetak godiiìvljavaju neiìvljeni mladi}i na lokaln

cestama. EP Mujo pljuje zatvara pjesmLjubav , ura|ena tako|er u suradnji s Dino[aranom. Na koncu, frontmani hip h

banda Strava {kola Amer ankovi} ChanAdmir ûlar Gago trebaju biti jazadovoljni prvijencem Mujo pljuje . Istinima tu jo{ dosta stvari na kojima bi trebalo raditi, ali za Strava {kolu nema zimdok je tu Dino [aran. M.ILI^

MUZIKA

Strava škola, album Mujo pljuje

Mujo pljuje a majka ga kune..

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Mayer Hawthorne: The stars are ours

2. Morcheeba: Gimme your love

3. AM & Shawn Lee: Somebody like you

4. Timid Tiger: Walking in the sand

5. Capital Cities: Kangaroo Court

6. Wankelmut & Emma Louise: My hea

is a jungle

7. Emiliana Torrini: Animal Games

8. Caro Emerald: Completely

9. Justin Timberlake: Take back the nigh

10. JJ Grey & Mofro: Somebody Else

SNA@NO I PJEVLJIVOGrupi Strava {kola pomaè i Dino [aran



Dugometra`ni igrani film Miran ìvot filmskog autora, scenariste i reìsera UbertaPasolinija, italijansko-britanska jekoprodukcija. To je komorna filmska dramabolna, tu`na, koja govori o isto tako bolnomi tu`nom ìvotu, prije ali i poslije smrti.

Glavni karakter je John May. On jeveoma pedantan, organiziran i radi ugradskoj upravi, zaduèn da traì najbliùrodbinu osoba koje su preminule u samo}i,ili su iz bilo kojeg razloga zanemareni.Kada mu najave da }e dobiti otkaz, unato~decenijama ozbiljnog rada u slu`bi,odlu~uje dostojanstveno i kako trebaodraditi i zadnji slu~aj prije odlaska. Tajslu~aj (traganja za rodbinom jednog starogalkoholi~ara) odvodi ga na put koji }e mudopustiti da bar malo prodi{e i ìvi.

U glavnoj ulozi nastupa slavni britanskiglumac Eddie Marsan, ~ija bogatafilmografija uklju~uje suradnje s reìserimapoput Martina Scorseseja, StevenaSpielberga, Woodyja Allena, Terrencea

Malicka. Film je prikazan na mno{tvuinternacionalnih filmskih festivala te jenagra|en s nekoliko nagrada (Venice FilmFestival 2013 - nagrada Orizzonti zanajboljeg redatelja, nagrada FrancescoPasinetti za najbolji film, nagrada CICAE).

Miran ìvot drugi je igrani film UbertaPasolinija. Machan, veoma hvaljen, bio muje debitantski film, a dobio je niz priznanja.Pasolini radi na filmu jo{ od 1983., kada jeza Polja smrti traìo lokacije na Tajlandu.Godine 1994. postao je nezavisni producentkada je osnovao produkcijsku ku}uRedwave Films . Palookaville je bio prvi film

koji je producirao. Nakon toga producirao je

film Skidajte se do kraja , koji je zaradio vi{eod 250 miliona dolara. Taj film je do danasnajuspje{niji britanski film po zaradi utamo{njim kinima, u kategoriji filmovasnimljenih po originalnom scenariju.

Miran ìvot divna je pri~a o jednom~ovjeku ~ije je srce ve}e od kompletnogsistema u kojem ìvi. Ovo nije Hollywood,ovo je ìvot, pa tako nema Happy Enda.

Necijenjen, zanemaren, dobar, ~ovjek velikogsrca, srca ve}eg od sistema u kojem ìvi ~ekatragi~an kraj. Tragi~ni junak. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

KULT MARKETPRIVATNO VLASNI[TVOVI[E NIJE KRA\A

Elio PetriPrivatno vlasni{tvo...igrani je film

Elia Petrija iz1973., za koji je napisao iscenario.

Flavio Bucci glumi bankovnoguposlenika koji je alergi~an na novac.On nije sretan zbog u~inka koji novacima na ljude. Po~inje krasti nebitnestvari od jednog mesara koji ga zbog tihkra|a ne èli prijaviti, kako se ne biotkrili njegovi mutni poslovi.

Ocjena:

KLAN

Mika KaurismakiFilm Klan jereìrao MikaKaurismaki koji

je skupa sabratom AkijemKaurismakijem,

a prema romanu Klaani TaunaKaukosena, napisao scenario za ovajfilm iz 1984. godine. U fokusu pri~e jenajmla|i sin iz obitelji sitnih kriminalacaZove se Aleksanteri Suuri Sammakko.

On se poku{ava odmaknuti odobiteljske tradicije provala i kra|a. Pundobrih namjera shvatit }e da je hodatitim putem vrlo trnovito. Ocjena:

NOSFERATU

F. W. MurnauNosferatu , film izperioda njema~kogekspresionizma,reìrao je F. W.Murnau, a scenarijza njega napisao jeHenrik Galeen.

Film je crno - bijeli i napravljen je davne1922. godine. Rije~ je o prvoj filmskojverziji Drakule. Jezivost i ma{tovitostmislim da niti jedan film te tematike nijeba{ dosegao nakon njega. MaxSchreck je glumio Nosferatua. On sesmatra najzlobnijim vampirom upovijesti filma. Ova pri~a je ukradenaod Brama Stokera koji je napisaoroman Dracula. Stokerova udovica nijeuspjela da zabrani i uni{ti film. Maloljudi za to zna.

Ocjena:

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Thor: The Dark World (Alan Taylor)2. Jackass Presents: Bad Grandpa

(Jeff Tremaine)3. Free Birds (Jimmy Hayward)4. Last Vegas (Jon Turteltaub)5. Ender’s Game (Gavin Hood)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA1. Turbo

(David Soren, DreamWorks Animation)2. [trumfovi 2

(Raja Gosnell, Sony Pictures)3. Malavita

(Luc Besson, EuropaCorp)4. Ovo je kraj

(Evan Goldberg & Seth Rogen,Columbia Pictures)

5. Jobs (Joshua Michael Stern, Open RoadFilms)

Tragični junak

SRCE VE]E OD SISTEMA Glavni karakter u filmu Miran ìvot je John May

Film “Miran život” (Velika Britanija, Italija, 2013.), rediteljaUberta Pasolinija




U ÊTIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFONa stranici: http://youtu.be/ai7YttmJle8 ,moète pogledati prvi live spot Divanhane ,za pjesmu Grana od bora. Snimak jezabiljeèn 28. juna u sarajevskom BKC-u,u sklopu 3. Sarajevo Sevdah Festa. “Za

realizaciju pomenutog spota pobrinula seprodukcijska ku}a Gotiva iz Sarajeva, na~elu sa Murisom Beglerovi}em”.

Ovo je objavljeno i na na{em portalu, ali dapoduplamo... Zasluèno!Bosanskohercegova~ki glumac EmirHadìhafizbegovi} dobio je nagradu zanajboljeg glumca na 23. me|unarodnom filmskom festivalu Cottbus u Njema~koj.Hadìhafizbegovi} je priznanje, uz nov~anunagradu od 5.000 eura, osvojio za ulogu ufilmu êfurji raus! , mladog slovena~kogreditelja Gorana Vojnovi}a.

Jo{ jednu nagradu dobio je i zagreba~kireditelj ro|en u Mostaru, Bobo Jel~i}.Ovaj put nagra|en je kao najbolji reditelj naMe|unarodnom filmskom festivalu uBratislavi, za reìju filma Obrana i za{tita.To je petnaesto priznanje za Obranu i za{titu , me|u kojima je i sedam pulskihZlatnih arena, te Srce Sarajeva.

Na tuzlarijama su nas 12. novembra

obavijestili da je otvaranje izlo`be Obi~ni heroji planirano dan kasnije, na Sonom trgu u Tuzli. “Obi~ni heroji je terenskiprojekt koji nastoji ispri~ati pri~e ’obi~nih’gra|ana, koji su, biraju}i da spase ’onogdrugog’, postali heroji u vrijeme kada jenjihova zemlja proìvljavala katastrofe”.

Nagrada Ko~i}evo pero za jesen 2013.godine bi}e dodijeljena u petak, 15.novembra, a na sajmu Interliber u Zagrebu,splitskom knjièvniku i novinaru PredraguLuci}u, za djelo Gusle u magli . @iri za

knjièvnu nagradu Ko~i}evo pero radio je usastavu: Nikola Vukoli} (predsjednik),Miljenko Jergovi} i Mladen Veskovi}.

“Zadovoljstvo nam je obavijestiti vas da jesenju turneju Sevdah Takhta zavr{avamo19. novembra, beogradskim koncertom uMikser Houseu . Na koncertu u ovomizuzetnom prostoru pridruì}e nam se ispecijalni gost: makedonskimultiinstrumentalista AleksandarJovevski”, saop{tio nam je DamirImamovi}, {ef Sevdah Takhta.

Francuski kulturnicentar André Malraux u

partnerstvu sa Francuskiminstitutom u BiH i TKD[ahinpa{i} 14. novembra }eu knjiàri [ahin pa{i} , s

po~etkom u 18 sati, predstaviti strip

adaptaciju Camusovog romana Stranac ,koju je realizirao francuski ilustrator,scenarista i strip crta~, JacquesFerrandez.

“Ove godine, u svijetu se obiljeàvastogodi{njica od ro|enja Alberta Camusa.Tom prilikom, Centar André Malraux,zajedno s partnerima, predstavljabosanskohercegova~koj publici stripverziju jednog od najpoznatijih romanafrancuske knjièvnosti”, najavljuje Selmaâmpara, PR Centra André Malraux :

“Zadràvaju}i upotpunosti originalniCamusov tekst, Fer-randez nam ma{tovitoi uspje{no oslikavaAlìr, Mersaulta iostale likove iz Stran-ca.”

Strip }e pred-staviti Jean-MarieLaclavetine, francu-ski pisac i izdava~ uizdava~koj ku}i Gal-limard .

MARICA PETROVIĆ,predsjednica “Matice hrvatske Tuzla”

Stotinu godina Alberta Camusa

SELMA ČAMPARA, PR Centra “AndréMalraux” u Sarajevu

MARICA PETROVI]“U Univer-zitetskojbiblioteciDervi{a Su{i}a 23.listopada jepredstavljenspecijalnibroj na{eg~asopisa”


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-888-14112013 61/6814.11.2013. I SLOBODN BOSN

Nakon polufinalnih duela bosansko-

hercegova~kih bendova u okvirutakmi~enja Jäger Music Night 2013 , uSarajevu }e u petak, 29. novembra, uCinemas Clubu (ex Sloga ) biti odrànoi finale Jäger Music Nighta 2013 . “Ufinalnom muzi~kom duelu snage }eodmjeriti bendovi Funhouse, Ja hBalebaroshi i Floridus . Specijalni gostifinala programa Jäger Music Night2013 bit }e izvrsni rock bend Negativ.Ulaz na ovaj doga|aj je besplatan”,obavje{tava nas Dina Ganibegovi}, PR Programa Jäger Music Night 2013 .

Tokom finalnog muzi~kog okr{aja u

sklopu Jäger Music Nighta 2013 publika }e za svoje favorite mo}i glasatitokom samog koncerta... “A opobjedniku }e odlu~iti upravo direktniglasovi publike, te }e bend koji budeimao vi{e glasova biti progla{enpobjednikom Programa Jäger MusicNight 2013. Funhouse je bend iz BanjeLuke koji svira funk, pop i discomuziku. Grupu ~ine muzi~ari kojisviraju i u drugim banjalu~kimbendovima, a u aprilu ove godine

obiljeìli su godinu dana postojanja, te

po~eli raditi na autorskim pjesmama.Floridus je mostarski rock bend koji jenastao u Mostar Rock [koli, i topo~etkom 2013., kada su se ~lanovipripremali za programski koncertMoRS. Bend teì ka modernom hardrock zvuku, a svi ~lanovi su {kolovanimuzi~ari, koji se dugo bave muzikom.Bend Jah Balebaroshi, pak, osnovan je2012. u Prijedoru. Ova peto~lana ekipasvira alternativni reggae i do sada suve} napravil i vi{e autorskihkompozicija, ali jo{ uvijek ~ekaju naprvi album”, veli Dina Ganibegovi}.

Bend koji pobijedi u ovogodi{njemizdanju Jäger Music Nighta bi}enagra|en mogu}no{}u da snimi iobjavi svoj prvi album, dok je zadrugoplasirani i tre}eplasirani bendobezbije|ena vrijedna nagrada u vidumuzi~ke opreme. Sve dodatneinformacije o programu Jäger MusicNight moète prona}i na web stranici:www.jaegermusicnight.ba i Facebook stranici:

DINA GANIBEGOVIĆ, PR Programa “Jäger Music Night 2013”

U tuzlanskom ogranku Matice hrvatske ova godina je u znakuobiljeàvanja desete godi{njice~asopisa Gradovrh. “U Univer-zitetskoj biblioteci Dervi{a Su{i}a23. listopada je predstavljenspecijalni broj na{eg ~asopisa, podnaslovom Tuzla u Gradovrhu,Desetlje}e Gradovrha u Tuzli. Unjemu su prilozi koji su u minulihdeset godina objavljivani uGradovrhu, a tematski su pove-zani s Tuzlom. Ovom su promo-cijom zapo~eli ovogodi{nji DaniMatice hrvatske Tuzla 2013”,kaè Marica Petrovi}, predsjed-nica Matice hrvatske Tuzla .

A deseti, redovni broj godi{-njaka Gradovrh, ~asopisa zaknjièvno-jezi~na, dru{tvena i

prirodoznanstvena pitanja, uobi~ajene forme i profila, bi}e predstavljen 15. novembra u Hrvatskom domu Tuzla . “Nizmanifestacija na razini bosanskohercegova~kih i me|unarodnih

Mati~in h ogranaka te susreta sdrugim dru{tvima s hrvatskimpredznakom, kao i gostovanjaprijateljskih dru{tava drugihnaroda, zapo~eo je 23. listopa-da/oktobra, a zavr{it }e se 22.studenoga/novembra: Zbor Dru-{tva Hrvatski dom pod ravnanjemprof. E. Ceri}; studentsko dru{tvofra Blaà Josi}a, tuzlanskogapjesnika-latinista; Mu{ka pjeva~kagrupa Lipa iz Vinkovaca;Tuzlanski zborovi... Zavr{na }eve~er biti ustupljena Dru{tvuHrvatski dom , koje ove godineslavi stotu obljetnicu osnutka i, nataj na~in, zatvaraju}i Dane Maticehrvatske Tuzla 2013, zapo~injesvoju proslavu, koja }e imatirazli~ite sadràje do kraja ove i na

po~etku slijede}e godine”, isti~e Marica Petrovi}.Agilan je tuzlanski ogranak Matice hrvatske i u svakom

slu~aju treba ga redovno podràvati.

Sarajevski muzi~ki “sukobi”

Deset godina “Gradovrha”

http://www.facebook.com/JagermeisterBIH





KLIN ÔRBA

P

rije nekoliko dana, zaka{njelo ljeto je preko no}i

bestraga nestalo, izvuklo se iz ove na{e naokoskromne, ali sadràjem bogate ludnice i, bez ikakve prelazne faze, direktno nas ubacilo u zimsku depresiju.Istina, neki to stanje, u kojem ti je sve i svako mrzak asam si sebi najmrskiji, radije krste imenima koja nekazuju da ti je du{a bolna, nego ti je onako ne{to nado{lo,ne{to kao dosada, sjeta, melanholija, apatija... Ili si k‘o

biva malko prehla|en. Zovi ti to kako god ho}e{, kaèmnekidan jednom prijatelju, ina~e vrlo osjetljivom lirskomsubjektu, koji me umjesto odgovora na pitanje - kako si,

podsjeti na Krleìne stihove: Nepoznat Netko donio je jesen u Sjevernu Sobu... Kakva li je razlika izme|usjetnog tona K rleìne Jesenje pjesme i na{e ovosezonske

jesenje sonate? Osim ki{e, oblaka i blata, smara nas stalni

osje}aj bezizlaznosti iz svih mogu}ih kriza, a mo`da i ponajvi{e katastrofalna situacija u odgoju i obrazovanjunovih generacija kojima te{ko da moèmo biti uzor u bilo~emu. Pitam se, recimo, kako li te{anjski mali{ani

percipiraju ~injenicu da su njihovi roditelji sakrili tonenaoruànja po brdima i {umama oko Te{nja? Kako im toroditelji i nastavnici obja{njavaju? Da ne govorimo ohiljadama ku}a u kojima se drè pu{ke, pi{tolji i bombe.Kako o~evi obja{njavaju djeci za{to to moraju imati?

Nedavno, jedan izrazito inteligentan ~etverogodi{njidje~ak, pred polazak u vrti}, zahtijeva da sa sobom

ponese i svoju igra~ku - plasti~nu pu{ku. Roditeljiodbijaju, uz pitanje: [to }e ti pu{ka u vrti}u? Ho}u daubijem Harisa, svaki dan me nervira, ljutito }e dje~ak.

Ovo je samo na prvi pogled bezazlena situacija, i odreakcije roditelja umnogome }e ovisiti u kom pravcu }e serazviti budu}i djetetov odgovor na konfliktne situacije.Ovakve situacije zahtijevaju visok nivo odgojnih vje{tina,a njih, naàlost, mnogi roditelji ne posjeduju. Pritom se

jo{ manje mogu i smiju osloniti na obrazovni sistem.

Svjedoci smo ovih dana jo{ jednog u nizu slu~ajevamaloljetni~kog nasilja, onog u kojem su tri tuzlanskesrednjo{kolke brutalno pretukle svoju {kolsku

drugaricu. Bezbroj je pitanja koja otvara ovaj slu~aj, kao{to je: kako se postaje nasilnik? Za mene mo`da i va`nije:kako se postaje `rtva koja se apsolutno ne brani niti zove

upomo}? Sve ovo me ba{ podsjetilo na repliku iz jednog

filma: Ubica stiè kad je `rtva spremna. Pitam se, danam je ova tranzicija donijela polarizaciju na isklju~ivodva mentalna tipa: nasilnika i `rtve? Ako jeste, koji realan izbor roditelja kad su posrijedi njihova vlastdjeca? Nisam sigurna da postoji dobar izlaz iz ove dilemOsim, ukoliko ne izaberemo nau~iti djecu ne~emu sasvtre}em, nimalo se ne pouzdav{i u nakaradni sistem knas s politi~ke scene uvjerava da moramo pribje}i nasiukoliko ne èlimo biti `rtva.

Prije nego {to od roditelja zatraì da mu kupe pu{kdana{nji klinac ne}e ni ~uti da postoje radnici, ali

bez gre{ke identificirati svaku MTV zvijezdu mnogoljudne Zvezde Granda , ZMBT-a i Faktora X . A

je vjerovati psiholozima da se profil li~nosti uglavno

formira u pred{kolskoj dobi, moèmo se kladiti da naredne generacije, neovisno o godi{njem dobu, krìvot bauljati s mikrofonom u ruci. Ali {ta }emo sa onimkoji ne umiju pjevati?

Sistem koji nas sve vi{e steè oko vrata, sam po senije mo}an da nam odjednom ukine sve {to je na{i

prolje}ima i jesenima davalo smisao. Niti moè od nadjece na~initi monstrume koji }e sutra nasumi~no puc

po {kolskim dvori{tima i u~ionicama, ukoliko ih nau~imo vrijednostima ìvota. Mo`da se golema i va`

pouka krije u nekoliko tegli zajedni~ki spremljenajvara. Tajna dèma od malina , nije tek obi~an nasl

jedne knjige. Prije }e biti da je putokaz kako se raste svih oblika ljepote u kojima je na istom ovom surovo

svijetu bljesnuo K arim Zaimovi}. Mnogo je pravih na~ida svoju djecu uvedemo u svijet ljepote i ljubavi, a sam

jedan da ih gurnemo u provaliju mr`nje.

Dan u kojem povedem k}erku na grbavi~ku pijacu, nam Pejka s Romanije pokloni ~uvarku}u, mo}nagumica za brisanje sistema koji sve ~ini da se Pej

i ja nikad vi{e ne na|emo u istoj pri~i. Posebno ne u onu kojoj nas spaja ~uvarku}a. K}i mi je ve} neko vrijem

punoljetna, ali ja u njoj vi{e ne odgajam dijete ne potencijalnog roditelja i ozbiljno drìm da je odgovornoza vlastitu djecu i njihove potomke doìvotna. Samo tamogu podnijeti ovu turobnu jesen, uvjerena da rodivtroje djece nisam rodila ni tri nasilnika ni tri `rtve, ne

ljude koji su osposobljeni da misle vlastitom glavom.

Sistem koji nas sve više steže oko vrata, sam po sebi nije moćan danam odjednom ukine sve što je našim proljećima i jesenima davalosmisao. Niti može od naše djece načiniti monstrume koji će sutranasumično pucati po školskim dvorištima i učionicama, ukoliko ih mnaučimo vrijednostima života

JESEN U NAMA TUGUJEPi{e: FADILA NURA HAVER




Ensad Kari} - Uredni{tvuMagazin “SlobodnaBosna” iznosi potpununeistinu, dezavuirajavnost i zlonamjernofabricira afere!

(“Euroasfalt vodio Lagumdìju, Grabovicu

i Kari}a na sportsku ekskurziju”, SB, br. 886)

Po{tovani,U broju “Slobodne Bosne” od 31.10.2013.

godine, na strani 5, va{ magazin je objavio tekstnaslovljen “Euroasfalt vodio Lagumdìju,Grabovicu i Kari}a na sportsku ekskurziju”. Unavedenom tekstu izneseno je niz neistina kojenanose veliku {tetu JP Autoceste FBiH.

U nizu neistina i zlonamjernih informacija kojeposljednjih mjeseci objavljujete o meni li~no i oJavnom poduze}u “Autoceste FBiH”, dana31.10.2013. godine, u magazine “SlobodnaBosna”, na 5. strani, objavljen je ~lanak“Euroasfalt vodio Lagumdìju, Grabovicu i Kari}ana sportsku ekskurziju”. ^lanak predstavlja pot-

punu neistinu. Dana 02.10.2013. godine, ja nisambio u Velikoj Britaniji, pa samim tim ni na utakmi-ci Manchester City-Bayern, niti sam bio u dru{tvugospode Lagumdìje, Grabovice i Rami}a, kakose u tekstu neistinito navodi. Iznesenim neistina-ma magazin “Slobodna Bosna” je ne samo nani-

jela {tetu meni li~no i mojoj porodici, te Javnompreduze}u “Autoceste” i njegovim partnerima,ve} zorno ukazala na svoju neprofesionalnost,selektivnost u radu i o~igledno zloupotrebljavanje

javnog medijskog prostora u cilju fabriciranjaafera i dezavuiranja javnosti. Uprkos svoj nega-tivnoj energiji magazina “Slobodna Bosna”usmjerenoj da neistinama ocrni javno preduze}e“Autoceste FBiH” i mene kao njegovog direktora,

mi }emo nastaviti da zajedno sa na{im partneri-ma radimo profesionalno, stru~no i efikasno, a{to gra|ani mogu posmatrati svakog dana naKoridoru Vc.

Direktor mr. sci Ensad Kari}

Ensad Kari} - Uredni{tvu

JP Autoceste su stabilnakompanija koja je dalekood bankrota

(“Autoceste pred bankrotom - ugovoreno400 miliona bez pokri}a!”, SB, br. 887)

Po{tovani,U broju “Slobodne Bosne” od 31.10.2013.

godine, na strani 16, va{ magazin je objavio tekstnaslovljen “Autoceste pred bankrotom -Ugovoreno 400 miliona bez pokri}a!” U navede-nom tekstu iznesene su neistine ili nepotpuneinformacije.

JP Autoceste FBiH je ugovorilo i ima u izgrad-nji ~etiri dionice: Svilaj-Odàk, Kakanj-Drivu{a,Vlakovo-Tar~in i Bija~a-Zvirovi}i, u ukupnoj duìniod 61 kilometar. Ugovoreni poslovi izgradnje iusluga nadzora iznose 1,275 miliona KM, a ne1,4 milijarde KM, kako ste naveli u va{em tekstu.Obezbije|ena sredstva po me|unarodnim finan-sijskim ugovorima iznose 974 miliona KM, a ne

985 miliona KM. Autoceste zaista jesu ugovorile

vi{e poslova u vrijednosti od 272 miliona KM, aline 400 miliona KM kako ste naveli. Ovaj iznos jeposljedica ~injenice da su JP Autoceste dodatnopreuzeli izgradnju dva me|unarodna grani~naprelaza Bija~a i Svilaj ukupne vrijednosti 22 mil-iona KM, petlju Odàk vrijednosti 10 miliona KM,bo~no naplatno mjesto Kakanj, ~ija je vrijednost 6miliona KM.

Potom su izgra|eni ili su u izgradnji desetcikilometara regionalnih i lokalnih cesta uop}inama: Ljubu{ki, Kakanj, Odàk, Kiseljak,

Hadì}i i Ilidà. Tako|e, JP Autoceste FBiH suizdvojile 45 miliona KM za izgradnju dijelaSarajevske zaobilaznice LOT3 Butila-Vlakovo,koja }e biti izgra|ena u roku od deset mjeseci.Sarajlijama, kao i bh. javnosti, poznato je da je jo{davne 2002. godine odobren kredit za izgradnjuSarajevske zaobilaznice, poloèn kamen temelj-ac, zapo~eti radovi koji nikada nisu zavr{eni, a od2009. godine dràva BiH je po~ela vra}ati kamateza dobiveni kredit. Odlukom Vlade FBiH (Sl. N.FBiH, broj 135/2012 od 09.02.2012. godine), JPAutoceste FBiH su preuzele izgradnju dijela odButila do Vlakova i to iz sredstava naplate ces-tarine i akcize na gorivo za koja Va{ list navodi dasu bez pokri}a. Na{a kompanija }e ova nedosta-

ju}a sredstva obezbijediti iz vlastitog poslovanja,obzirom da godi{nje akumuliramo izme|u 60 i 80miliona KM dobiti.

Tunel 1. mart (Vijenac) }e ko{tati 120 milionaKM, a ne 172 miliona KM kako ste Vi naveli uVa{em ~lanku. Pri tome, potrebno je naglasiti daste zaboravili navesti da je Uprava JP Autocestenaplatila ~ak 22 miliona KM bankarskih garancijaod slovena~kih kompanija koje su bileangaòvane na izgradnji pomenutog tunela. Timenismo dozvolili da doma}e gra|evinske kompani-

je budu o{te}ene kao {to se desilo propadanjemSCT-a na Sarajevskoj zaobilaznici. Ovim pote-zom JP Autoceste FBiH nisu dozvolile da doma}ekompanije budu iskori{tene i ostavljene bezpokri}a za svoje radove.

Izgradnja ovih 61 kilometar autoceste,uklju~uju}i grani~ne prelaze, regionalne i lokalneceste, te Sarajevsku zaobilaznicu iznosi 20,4milion KM po kilometru.

[to se ti~e finansijskog izvje{taja JPAutoceste FBiH d.o.o. Mostar, Vlada Federacije

je izvje{taje za 2011. i 2012. godinu razmatrala iusvojila. To moète provjeriti i u “Slu`benim novi-nama Federacije BiH broj 66, od 08.08.2012.godine (za 2011. godinu) i broj 51, od 03.07.2013.(za 2012. godinu). Nezavisno revizorsko mi{ljenjePKF-a d.o.o. Sarajevo za 2012. godinu vezanoza finansijsko poslovanje na{e kompanije jeocjenjeno kao pozitivno, a njihovi izvje{taji senalaze na na{oj web stranici na bosanskom iengleskom jeziku.

U mnogim analizama o bh. ekonomiji se jasno navodi da je nastavak investicionog ciklusana Koridoru Vc jedan od klju~nih generatora rastainvesticija u narednoj godini u BiH, te da zahvalju-

ju}i intenziviranju radova u oblasti niskogradnje,odnosno Koridora Vc, do kraja godine moèmoo~ekivati da bi sektor gra|evinarstva mogaopo~eti izlaziti iz duboke vi{egodi{nje recesije.

JP Autoceste je veoma bitno da gra|ani budupravovremeno, istinito i profesionalno informiranio na{im aktivnostima, problemima sa kojima sesusre}emo i rezultatima. JP Autoceste su stabilnakompanija koja je daleko od bankrota. [tavi{e,na{a kompanija provodi stalne programestipendiranja i upo{ljavanja mladih kadrova ~ime

doprinosi op}em javnom interesu da mladi u BiH

ostanu u na{oj domovini.Jo{ jednom pozivamo kako maga

Slobodna Bosna, tako i sve ostale predstavnmedija da dobiju direkno od nas sve relevantinformacije, te da obi|u sa nama na{a gradili{da se upoznaju sa na{im radom, ali i problemisa kojima se mi ili na{i partneri susre}emsvakodnevno, te da o tome objektivno informbosanskohercegova~ku javnost. JP AutoceFBiH su uvijek spremne na suradnju i dijalog.

Direkt

mr. sci Ensad Ka

Sektor za odnose s javno{}uPSBiH - Uredni{tvu

Netačno je da je Klubuposlanika SDP-a uPredstavničkom domudato na raspolaganje bilokoje službeno vozilo uvlasništvu PSBiH

(“Slu`beni Passat Parlamenta B’prona|en’ u Klubu zastupnika SDP-a”, SB, 887)

Po{tovani,U skladu sa zakonskim propisima

profesionalnim standardima molimo vas danarednom broju “Slobodne Bosne” objavsljede}e reagiranje:

Klubovima u Parlamentarnoj skup{tBiH ne daju se na raspolaganje slu`bena vola (povodom teksta: “Slu`beni Passat ParlameBiH “prona|en” u Klubu zastupnika SDP-a”, Sbr. 887).

Neta~no je da je Klubu poslanika SDPPredstavni~kom domu dato na raspolaganje b

koje slu`beno vozilo u vlasni{tvu Parlamentarskup{tine Bosne i Hercegovine, {to je maga“Slobodna Bosna” kao valjda pouzdanu informciju naveo u tekstu “Slu`beni Passat ParlamenBiH “prona|en” u Klubu zastupnika SDP-a” (997 od 07.11.2013.). Takva davanja nisu previ|ena Pravilnikom o na~inu i uslovima kori{teinternih i eksternih usluga, reprezentacije, tefonskih usluga, slu`benih putovanja, slu`benvozila, slu`bene odje}e, {tampe i stru~ne liteture u Parlamentarnoj skup{tini BiH (dostupina~e, na zvani~noj web stranici) i jo{ se nije delo da je bilo kojem klubu poslanika Predstavni~kom domu ili klubu delegata u Domnaroda vozilo u vlasni{tvu Parlamentarskup{tine BiH dato na trajno kori{tenje. Samtim, nije istinita ni tvrdnja da se za takav inovtorski potez odlu~io sekretar Zajedni~ke slu`Sekretarijata Parlamentarne skup{tine BosnHercegovine.

Rije~ je o ~injenicama koje se, zbog priroinstitucije, unutar ili izvan Parlamentarskup{tine BiH jednostavno ne bi mogle sakriti~ini se da autora teksta provjere nisu interesiraTako|er, nisu prethodno provjerene ni tvrdnje

je sekretar Zajedni~ke slu`be razgovarao sa rezorima Ureda za reviziju institucija BiH o stanoom “passatu” dodijeljenom Klubu poslanika SDte da mu je naloèno vra}anje slu`benog aumobila i pokretanje istrage protiv odgovornih liNaàlost, nisu istinite ni te informacije, pa mo`

ne bi bilo lo{e da, ukoliko ve} ne postoji volja


REAGIRANJA



prethodnim provjerama “~injenica”, provjerite barizvore na koje se oslanjate.

Srda~no,Sektor za odnose s javno{}u PSBiH

Aida Hadì} - Uredni{tvu

Osimov lift bi umanjiotržišnu vrijednost mog

stana(“Heftarica”, “SB”, br. 887)

Dragi, po{tovani Senade,Nikad u ìvotu nisam reagovala na ~lanak u

novinama, ali ovo moram napisati zato {to tolikocijenim va{ rad i volim, ~itam, podràvam“Slobodnu Bosnu” ve} toliko godina.

Dakle, ja sam jedna od “zlih stanara” naMerhemi}a trg 1, koji nisu dozvolili da na{ dragi ipo{tovani kom{ija Ivica Osim sagradi lift u ovomna{em ulazu na broju 1. Ja sam stanarka koja seu ovu zgradu uselila sa 18 godina, u julu1982.,(sada mi je 49), kad su moja majka,Nasiha Kapidì}-Hadì}, pjesnikinja i urednik u

“Veselinu Masle{i”, i otac, urednik u “Svjetlosti”, tudobili stan u zamjenu za prethodni. Roditeljiumrli, ja ostala ovdje, slu~ajno sam i samohranamajka, i ovaj stan mi je jedina zna~ajna imovinakoju danas imam. On se nalazi na prvom spratuzgrade od ~etiri sprata i izgradnja lifta bi potpunouni{tila funkciju moje dvije spava}e sobeokrenute prema ulazu gdje bi taj lift bio sagra|en- spavati se ne bi moglo. Mogu ja li~no `rtvovatisvoj “popodnevni odmor”, pa ~ak i ve~ernji, zakom{iju Osima, ali ne elim da se vrijednost mojeimovine umanji kada moji nasljednici budu raspo-lagali njom. A to bi se, naàlost, desilo s takvomnapravom koja se penje du` mojih prozora, uzgradi od samo 4 sprata, za koju lift nikad nije biopredvi|en ni projektovan.

Potpuno je logi~no da kom{ija Osim za sebeistraì druge opcije bez ugroàvanja imovine sus-

jeda, o~ito da sredstva ima, a i op{tinske vlasti bizaista trebale pomo}i - {ta tu jo{ treba re}i?!

Mislim da me ~ak ni pomalo agresivna mojadraga kom{inica Asima ne mrzi ovim povodom jer

joj je sve to toliko jasno. Ali vi ste se na{li dalamentirate nad mogu}no{}u bespravnogugroàvanja tu|e imovine, {to me zaista àlosti.

Prijateljski,Aida Hadì}

Merhemi}a trg 1, Sarajevo ,P.S.Bernard Kouchner jeste do{ao u ljeto 1992. i

evakuisao rahmetli Mersada, velikog prijateljamoje majke i porodice. Mersad je ivio na broju 3,mi na broju 1. Kom{ije Osima tada nije ni bilo u

na{em skloni{tu u stanu u prizemlju na broju 1,nikada ga u ratu nismo vidjeli, bile su tu samoAsima, neko vrijeme, i k}erka Irma, stalno, iz svo-

jih razloga. Mojoj majci Nasihi Kapidì}-Had i},kom{inici iz istog ulaza, niko nikada nije ponudioevakuaciju i umrla je od posljedica bolestiste~enih u ratu 22.9.1995.

Elvis Mahi} - Uredni{tvu

Zbogom, solidarnosti!(“Heftarica”, “SB”, br.887)

Po{tovani,Poslije saznanja o tome da se Ivici Osimu ne

dozvoljava izgradnja lifta, kao i dje~aku u Konjicu,i ko zna koliko jo{ osoba u na{oj zemlji se nalaziu istoj ili sli~noj situaciji, premla}ivanja djevoj~iceu Tuzli i dalje primjere da ne nabrajam, {ta na tore}i osim da dobronamjerne i osobe koje mislesvojom glavom, poslije takvih saznanja vjerovat-no nemaju rije~i da opi{u svu poganost na{egmentaliteta, licemjerstvo, pohlepnost, kukavi~luk iduhovnu prostituciju koje danas krase ve}inuobi~nih, prosje~nih gra|ana. Mo`da je najboljeza{utjeti i pustiti da ta primitivna ve}ina i dalje

nastavi gurati kompletno dru{tvo u propast, atime i li~no sebe.Uze}u sebi za pravo da kazem sljede}e:

Senad Avdi} je gore pobrojano najbolje opisao usvojim tekstovima “Kako biti nitkov” i tu bih jo{dodao tekst pod nazivom “Prevara kao sudbina”.Nema se tu {ta za dodati ili oduzeti, pametnim idobronamjernim osobama to bi valjda trebalo bitidovoljno da shvate u kakvom se moralnom isvakom drugom ponoru ve} godinama, a time idanas, na{e dru{tvo nalazi. Mo`da treba dodatisamo ovo, Senadu Avdi}u naklon do poda(mo`da i ovo zvu~i licemjerno i mo`da todoti~nom gospodinu ni{ta ne zna~i, ali ipak...) zatekstove koji, mo`da ru`no zvu~i, na najpreciznijina~in ogoljavaju sve mahane na{eg mentaliteta,

pojave u dru{tvu i sli~no. Siguran sam da ve}inana{ih ljudi ne voli takve tekstove jer se u njimamnogi prepoznaju, a sve i kada bi odobravalitakve tekstove, pitanje je koliko èle da to do|edo njihovih mo`danih vijuga. Me|utim, bez obziraradilo se o ve}ini ili manjini, to ne treba biti izgovorda se prestane sa tekstovima u kojima }e semnogi obi~ni ljudi i prepoznati.

Dozvoli}u sebi da ne{to kaèm i opremla}ivanju djevoj~ice u Tuzli: ~itav razred jegledao kako nesretna djevoj~ica bivapremla}ivana od strane {kolskih “prijateljica”,niko da nesretnoj djevoj~ici pritekne u pomo}. Zarto nije najbolji dokaz kako ve}ina roditelja ne u~isvoju djecu solidarnosti, nego je situacijavjerovatno i obrnuta: “misli samo na sebe, nemojsamo mene, a nek’ samo nije tebe” i drugi

kukavi~ki, tradicionalni savjeti koji krase ve}roditelja i koji se prenose “s koljena na koljenUkratko re~eno, djeco, budite kao mi stapohlepni, sebi~ni, licemjerni i korumpirani. Djeneka vam smjernice kroz ìvot budu ove “NESAMO NIJE MENE” i “A GDJE SAM JA U TOMi daleko }ete dogurati.

Licemjerno je i od elektronskih medija, tu psvega mislim na javne emitere, kada se navodzgraàvaju nad nasiljem kao u posljednjem pr

jeru tog primitivizma iskazanom nad nesretn

djevoj~icom u Tuzli. Nisu li ti isti javni emiteri ti kve}inu svog medijskog vremena i prostoposve}uju politi~kim ubleha{ima, tzv. politi~eliti, raznim lobijima, kriminalcima itd... Moèpro}i jedan dan a da ti javni emiteri ve}inu svmedijskog vremena i prostora ne posvete tom{ta su tog dana rekli Mile,Pile i CPrije }e na javnim emiterima i to u “prime timepriliku da se pojave i ne{to kaù dobiti okorkriminalci nego npr. Senad Avdi} i njemu sli~ni, ko nenormalnim i primitivnim pojavama u na{dru{tvu govore na jedini ispravan na~in i koji impetlju da to kaù, bez dodatnog u{minkavastvari kao {to je to odlika javnih emitera. Javni eteri uglavnom se bave obi~nim ~ovjekom kada bude premla}en,obespravljen, ponièn i sli~Drugim rije~ima,kada je ve} kasno.

Povratak u eljeni lift, liftove: {ta bi se ndesilo da u zgradi gdje sada ivi dje~ak iz Konjili Ivica Osim da ìvi neko od tzv. politi~ke elitda isti traè izgradnju lifta. Uzmimo bilo kojsada{njeg politi~ara za primjer, i onog najmanjem nivou vlasti, nekog lokalnog {erkojih ne manjka u na{oj zemlji. Da li bi stanatada imali petlju da ne daju saglasnost za izgranju liftova? Ili da ne daju saglasnost nekom krinalcu koji je “na dobrom glasu”. Bi, al´ u mohuma! Izvjesniji je scenario da bi takvi stanari pohda u~estvuju u izgradnji lifta svojim idolima, bikakve nov~ane naknade i naravno, na krajuuslijedilo zajedni~ko fotografisanje sa svojim id

ima, zagrljeni i nasmijani, gle ~uda, s istim onikoji su dràvu ve} odavno doveli na prosja~ki {tKo se jo{ solidari{e sa obespravljenim ra

nicima kada {trajkuju i izlaze na ulice? S njima jo{ samo solidari{u oni koje ti isti radnici proziv ju za kriminal, na na~in da oni (prozvani za krinal) tim istim radnicima pri{iju krivi~ne prijaGdje su vode}i ljudi sindikata kada se treba sdarisati sa {trajka~ima? Op}epoznata stvvode}i ljudi sindikata samo brbljaju prazfloskule i bacaju ublehu za ublehom. Ni{konkretno. Uìvaju u svojim privilegijama i, na{e uslove, ogromnim nov~anim naknadamZa radnika ih briga k’o za lanjski snijeg. Pretome, zbogom solidarnosti, mo`da se nekavrati{…

Elvis Mah


REAGIRANJA







Documents

Slobodna Bosna [broj 888, 14.11.2013]