Slobodna Bosna [broj 881, 26.9.2013]

7/28/2019 Slobodna Bosna [broj 881, 26.9.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-881-2692013 1/84I

www.slobodna-bosna.

EZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-881-2692013 2/84



NA[I UBLEHA[INOVI POSLOVNI PROMA[AJ

DODIKOVOG STRATEGAPo~etkom septembra najavljena je serijskaproizvodnja elektromobila u Banjoj Luci, aliDodikov privredni strateg Dragan Vu~eti}okrenuo se unosnijem biznisu - proizvodnjivo}a i povr}a u Hercegovini; Slobodna

Bosna otkriva nepoznate detalje izbiografije ekonomskog opsjenara DraganaVu~eti}a, Dodikovog savjetnika i najve}egkolekcionara privrednih proma{aja u RS-u

SUDSKE I STRANA^KENAGODBEKAKO SU SE POGA\ALI ZUBAC I

STANKOVI]Direktor SIPA-e GORAN ZUBAC i vlasnikpoduze}a INTEGRAL IN@ENJERING izLakta{a SLOBODAN STANKOVI] postiglisu po~etkom januara vansudsku nagodbuo isplati blizu milijun KMnajpoznatijem gra|evinskom tajkunu uRepublici Srpskoj; „SB“ je do{la dokompletne sudske dokumentacije koja

potvr|uje da su u sporu oko naplatepotraìvanja svi dokazi bili na stranidràvne policijske agencije i da jeSlobodan Stankovi}, prema Ugovoru oizgradnji zgrade SIPA-e, trebao platitimilijun maraka kazne, zbog drasti~nogka{njenja u izvo|enju radova

BANKARSTVO I RENESANSAHRONIKA PROPASTI JEDNE BANKEDok se Agencija za bankarstvo FBiH posudu «ganja» sa advokatima Fonda FAM,registrovanog na Djevi~anskim otocima,85 uposlenika “Postbank BH” zavr{ilo jena ulici, a likvidacioni upravnik je uputio

javni poziv za prodaju imovine kojom

banka raspolaè; likvidaciji “Postbank BH”

prethodila je kreditna “mutljaà”dogovorena izme|u rukovodstava“Postbank BH” i “FIMA grupe”, koja serealizovala pred o~ima Agencije zabankarstvo FBiH i njenog direktora ZlatkaBar{a, ~ije je vi{egodi{nje poslovanje nameti inspektora Finansijske policije

FELJTONTAJNE NEPROÎTANE KNJIGE O

SARAJEVSKOM ATENTATU

Knjiga „Katastrofa: 1914“, uglednogbritanskog publiciste i novinara sir MAXAHASTINGSA postala je bestseler i prijenego {to je objavljena; njeni„najspektakularniji“dijelovi, objavljeni ubritanskim medijima,pokrenuli su lavinureakcija u tamo{njoj, ali

jo{ vi{e regionalnojakademskoj i politi~kojzajednici; suradnik „SB“,vrstan poznavateljbalkanskih prilika,

pro~itao je Hastingsovuknjigu i ekskluzivno za na{ list analiziranjen sadràj, zna~aj, poruke

ZDRAVSTVOREVOLUCIONARNI APARAT

KONA^NO U BiHOd prvog oktobra na Klini~kom centruUniverziteta u Sarajevu bit }e pu{ten u radPET/CT skener, najsavremenijidijagnosti~ki aparat za otkrivanje i pra}enjemalignih oboljenja; o ovoj, ali i drugimnovostima na Klini~kom centru za „SB“

govori prof. dr. DAMIR AGANOVI],generalni direktor KCUS-a

CIA, SNAJKA“SB” OPET IMA SVE(I)SB je prelistala (skoro) sve i donosimo:Nagovaranje Milo{evi}a na prihvatanje

mirovnog plana Kontakt grupe, izvje{taj o

obaranju ameri~kog pilota aviona F-16 uokolini Banje Luke, kontakti sa Stani{i}emo osloba|anju zato~enih pripadnika UN-aanalize, predvi|anja, saznanja i neznanjaCIA-e koja je znala mnogo toga, ali i imaizvje{taje o kompletnom padu Biha}a ipogibiji Nasera Ori}a, prepucavanja NATsaveznika o vojnoj intervenciji u BiH,ponude da se Gora`de mijenja za teritori

oko Sarajeva, pojedinosti iz izvje{tajaHolan|ana o padu Srebrenice i drugi dramati~ni detalji iz rata u BiH kroz izvje{tajeanalize, depe{e i pisma u posjedu CIA-enedavno odobrenih za objavljivanje

26.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasilaMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovan

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.

28

37

40

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-881-2692013 4/84SLOBODNA BOSNA I 26.9.204

USE, NASE I ME\USE!

Prodaju vi{kastruje direktorEPBiH Elvedin

Grabovicapovjerio svombadì EnizuLeti}u

Ve} dulje vremena ElektroprivredaBiH najve}i dio vi{ka elektri~ne energijeprodaje isklju~ivo posredstvombeogradske firme Rudnap u vlasni{tvuVojina Lazarevi}a. Me|unarodni javni

tender davno je napu{ten i zamijenjenefikasnijim sistemom prodaje struje u~etiri oka bez svjedoka. Tu odgovornu inadasve povjerljivu du`nost direktorEPBiH Elvedin Grabovica povjerio jesvom badì Enizu Leti}u, kojeg je“namjenski” prije skoro tri godine pre-veo iz Energoinvesta i dodijelio muklju~nu ulogu u sektoru EPBiHzaduènom za prodaju elektri~neenergije.

Nakon potpisivanja protokola izme|uTuìla{tva BiH i Srbije o procesuiranjuosumnji~enih ratnih zlo~inaca koji se nemogu vi{e kriti iza dràvljanstva, glavnituìlac za ratne zlo~ine Vladimir Vuk~evi}

je, kako saznajemo, rekao da mu je prioritetrje{avanje predmeta vezanih za Srebrenicu.Ova odluka je njegove kolege iz BiH

prili~no iznenadila, s obzirom na dosada{nju praksu ovog Tuìla{tva. Kako na{ izvor iz

Tuìla{tva BiH tvrdi, uskoro bi se mogloo~ekivati da nadle`ni organi Srbije li{e slo- bode Milorada Pelemi{a, biv{eg komandan-ta Desetog diverzantskog odreda, i pukovni-ka Dragana Pe}anca, koji se terete zazlo~ine u Srebrenici. Oni u Srbiji mogu biti

procesuirani na osnovu dokaza koje }eTuìla{tvo BiH proslijediti Tuìla{tvuSrbije, ali uz isklju~ivu saglasnost rtava. To

podrazumijeva da su `rtve spremnesvjedo~iti u Beogradu ili preko video linka

prilikom njihovog procesuiranja.Tuìla{tvo za ratne zlo~ine BiH jo{ prije

tri godine je zatraìlo od Srbije da uhapsi

komandanta zloglasnog Desetog diver zant-

skog odreda poru~nika Mi{u Pelemi{a, pripadnike ove jedinice Zorana ObrenovMalji}a i Branu Gojkovi}a, zbog sumnje su umije{ani u zlo~ine na BranjevTuìla{tvo BiH za Pelemi{em je raspisacrvenu Interpolovu potjernicu zbog sumnda je po~inio genocid. Prema dostupninformacijama, Pelemi{ ìvi u Beogradme|utim, srbijanski istra`ni organi u kotaktu sa tuìocima iz BiH su tvrdili

Pelemi{a ne mogu izru~iti BiH zbog ngovog srbijanskog dràvljanstva i obe}da }e oni povesti istragu protiv njega. Ipado toga nikada nije do{lo. Tuìlac Vuk~ev

je, sve su prilike, o~ito odlu~io da napranagli zaokret u svojoj dosada{njoj praksi

Prema istom izvoru, procesuirani biSrbiji uskoro mogli biti i egzekutSrebreni~ana Brano Gojkovi} i ZorObrenovi} koji ne posjeduju dràvljanstSrbije, a za kojima je tako|e raspisana crvna Interpolova potjernica. Oni se, premraspoloìvim informacijama, nalaze Srbiji.

(M. Ded

Neka se spremePelemiš i Pećanac

TUŽILAC VUKČEVIĆ TRAŽI ZLOČINCE IZ SREBRENICE

MINI MARKET

ZLOÎNAC PRED SUDOMMilorad Pelemi{, biv{i komandant 10. diverzantskog odreda, uskoro pred tuìocemVladimirom Vuk~evi}em

Elvedin Grabovica



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


DAVID(OVI])PROTIV GOLIJATA

Dodik smijenioDavidovi}a,

generalnogdirektora RTRS-aMilorad Dodik smijenio je generalnogdirektora RTRS-a DraganaDavidovi}a. Odluku o Davidovi}evojsmjeni, koji se na ovoj funkciji nalaziposljednjih deset godina, donio jeIzvr{ni odbor SNSD-a na posljednjojsjednici odrànoj na Mrakovici. VrhSNSD-a odlu~io je da Davidovi} morada ode jer je program RTRS-a, po nji-hovoj ocjeni, “bio na vrlo lo{em nivou, a

Davidovi} je postao previ{e samosta-lan i tvrdoglav”.Za v.d. generalnog direktora RTRS-abi}e postavljen Rajko Radovanovi},direktor Gradskog bazena, ~lan SNSD-ai ~lan UO RTRS. Radovanovi} je biodirektor Glasa Srpske u vrijeme kada jeDodik do{ao na vlast, odnosno prijenego je ovaj list preuzeo @eljkoKopanja.Pritisci na Davidovi}a da odstupi safunkcije generalnog direktora Radiotelevizije Republike Srpske traju vi{e odgodinu dana. Davidovi} je bio potpuno

na usluzi Dodiku i njegovom SNSD-a,ali o~ito nedovoljno da im zadovoljiapetite i podigne rejting. (M.D

MINI MARKET

130 godina advokatske-odvjetničke komore FBiH

DraganDavidovi}



Da mi neko prisloni pi{tolj na ~elo, zaprijeti svirepomsmr}u, ni tada se ne bih mogao sjetiti ta~nog imenai prezimena moga kom{ije iz [vrakinog Sela - Lije.

O Liji u sve znam, bio je jak „na dèpu“, isticao se, kaùupu}eni, i u oblasti „ta{narstva“. Pola grada jesedamdesetih godina pro{log stolje}a kod njega obuklo

prve „super rifle“ u dana{njoj Ferhadiji, a tada{njoj UliciVase Miskina. Stajao je Lija povazdan izme|u prodavnice„Jugotona“ i prekoputnog prvog (jedinog?) „Komisiona“u Sarajevu. Imao je svoje za{ti}ene haustore, u kojima si

serbez, do mile volje, mogao oprobavati „tole“, „{ulje“,„pelaci“ i ostale odjevno-obuvne potrep{tine.

Sve bi ovo, {to sam napisao, trebalo „tematski iemotivno“ korespondirati sa amaterskom „poeti-kom“ koju nazor name}e Emir Kusturica u svojoj

najnovijoj knjièvnoj uspje{nici Sto jada za koju jeonomad dobio presti`nu nagradu na knjiènojmanifestaciji, festivalu u leglu „lijepe rije~i“ - u Bile}i.Barata Emir likovima iz svog djetinjstva, hladno ineznala~ki, „nepristrasno“, malo-malo, kada mu godusfali dramatur{kog meterijala, posegne za svojim

kom{ijom, haverom, Pa{om, tako|er mojim kom{ijom iz

[vrakina. Lijinim dobrim jaranom.Jednostavno je, barem tehni~ki, montaèrski, cut

postupkom, mog kom{iju, ratnog veterana Liju, izmjesiz „realnog ìvota“ u metafori~nu, nerazgovijetnu fikciOzbiljnija je mnogo, nego {to se to odokativno ~ini, vrsta podr{ke, taj oblik nedogovorene familijarnosti.

„Jarane, prijatelju“, veli mi Lija, dan nakon {to je ne poku{ao zapaliti redakciju „Slobodne Bosne“, „imhiljade malih lavova koji }e za pedeset maraka ro|enoca ubiti, a kamoli tebi redakciju zapaliti - a ja }u glatk

bez para, rigorozno, ‘odraditi’ svakog ko nagazi SlobodBosnu“. Moj kom{ija Lija ne ~ita novine, ne zanima ga vjerovatno je zadnje {tivo, Veselu svesku , pro~itao k„stariji maloljetnik“ u domu za nesta{ne dje~ake u Stoc

Nemam ja tu vrstu talenta, dara za reklamerssamosaàljevanje, ima, Bogu hvala, hiljade ljudi iz ovesnafa koji (isklju~ivo) ìve od orgasti~kautoreklamiraju}eg prenemaganja, kukanja, ali kada neko odlu~io/naredio zapaliti redakciju „SlobodBosne“, formirala se dovoljna kriti~na masa kojoj, ~itili ne ~itali ove novine, nije ba{ svejedno ho}e li novi

biti, ili }e biti progutane u „vatrenoj stihiji“.

Ako ne treba da postoji „Slobodna Bosna“, medij k

SLOBODNA BOSNA I 26.9.206

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Solidarnost, medijska, javna, građanska, makar spontano uličarska

(kako sada izbjeći patetiku?), istovremeno je i dragocjena i motivira-

juća. Stotine sam poziva, maileva dobio tokom dva dana. Zvali su

zvani i nezvani, visoki dužnosnici i obična sirotinja raja. Nikome nije

svejedno, niko ravnodušan nije glede postojanja i opstojanja

„Slobodne Bosne“. Šokirani su moji drugovi iz Srbije, žale prijatelji iz

Hrvatske, zabrinuti su jarani iz Londona, Stockholma, Melburna

„Burazeru“, veli mi neku noć dobar drug sa višegodišnjim međunar-

odnim stažom i iskustvom, „pa ti imaš više prijatelja nego čitatelja“

Pi{e: SENAD AVDI]

Kad su mi rekli da gore vrata na redakciji

izustio:„Gorio ko ova cigara ako la em“

SUROVE STRASTI: SPAVAJTEMIRNO - „SLOBODNE BOSNE”]E BITI



poku{ava, nastoji biti neovisan, nepokvaren, profesionalnonemilosrdan, brzo }emo se dogovoriti: ali ne da ga zapalimo, poputkretenskih piromana, nego da ga u ti{ini, miru, u pravno

predvi|enoj proceduru elegantno ugasimo. Ne bi to trebalo biti

socijalnih turbulencija, 15-ak ljudi ostane bez posla i „vozdra |aci“. Ne}e ogor~eni, samohrani radnici „Slobodne Bosne“ upadati uskup{tinske sale, poput ogladnjelih radnika javnog preduze}a „ZOI84“, ~iji je direktor, najpoznatija javna baraba, ozlogla{eni, maligniglodar javnih sredstava Salko Hasanefendi} uni{tio sve ~ega sedo~epao.

Solidarnost, medijska, javna, gra|anska, makar spontanouli~arska ( kako sada izbje}i patetiku?), istovremeno je idragocjena i motiviraju}a. Stotine sam poziva, maileva dobio

tokom dva dana. Zvali su i zvani i nezvani, visoki du`nosnici i

obi~na sirotinja raja. Nikome nije svejedno, niko ravnodu{an nije

glede postojanja i opstojanja „Slobodne Bosne“. [okirani su mdrugovi iz Srbije, àle prijatelji iz Hrvatske, zabrinuti su jarani Londona, Stockholma, Melburna.

„Burazeru“, veli mi neku no} dobar drug sa vi{egodi{nj

me|unarodnim staòm i iskustvom, „pa ti ima{ vi{e prijatelja ne~itatelja“.

V jerovatno je u pravu. Ali, pitanje postojanja ili nepostojanovih novina, kakva su-takva su, ne smije se rje{avzapaljivim sredstvima, nego hladnom, neutralnom glavo

trì{ta. Mo`da mi, koji radimo ove novine, imamo milion razloda „zatvorimo radnju“.

PS.Hvala svima, kolegama, prijateljima koji su nam dali podr{k

razlog za „samoodrìvost“.


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJ

odne Bosne“, zapalio sam cigaretu, stao, zaplakao

ORILO GORILOLepe redakcije lepo gore



ÊTVRTAK, 19. SEPTEMBARDanas je u sjevernom, srpskom dijelu

Kosova „nepoznati po~initelj“ izre{etao patrolume|unarodnih policajaca - jedan je EULEX-ov

policajac (Litvanac) ubijen, jo{ su ~etvoricaranjena. Istraga je u toku, identitet ubice jenepoznat, ali dràvni vrh Srbije nema dileme onacionalnoj pripadnosti atentatora. Premijer Srbije IVICA DAÎ] ogor~eno veli da je ubica„nanio nepopravljivu {tetu srpskom narodu“,

njegov dopredsjednik ALEKSANDAR VUÎ] poru~uje da }e odgovor „srpskih vlasti bitièstok“. Osude ovog zlo~ina~kog ~ina stiù izBrisela, New Yorka, Washingtona. „Pucanj u

pripadnike EULEX-a pucanj je u me|unarodnuzajednicu“, op}i je, upozoravaju}i zaklju~ak.

Eh, sad... Predve~er gledam na RTS-uemisiju „OKO“ u kojoj dvojica pisaca,VLADIMIR KECMANOVI] i MUHAREMBAZDULJ, pola sata raspredaju na temuSarajevskog atentata - je li Gavrilo Princip herojili zlo~inac, vizionar ili terorista, patriota ilidesperados. Gavrilo Princip je u Sarajevu prijeskoro godina ubio okupatorskog poglavaraFranza Ferdinanda. „Nepoznati po~initelj“ na

sjeveru Kosova, roknuo je, tim ar{inimamjereno, jednog, a ranio ~etvoricu pripadnika„okupatorskih“ policijskih snaga na „srpskomKosovu“. Kakva je i u ~emu je razlika? Postoji,naravno, ali nisam siguran da je trebajuuspostavljati pisci, radilo se o Vuku Dra{kovi}u,Kecmanovi}u, ili Bazdulju; to je posao za

povjesni~are.U prepametnoj knjizi „Izvje{taj o stanju

duha“ ma|arski i evropski klasik GyorgyKonrad pi{e: „Mnogi su autori u stanju da sva{taizmisle kako bi ~ovjekovo ubistvo mogli dapredstave neizbje`nim, lijepim, ispravnim... Imapisaca-vojnika, reìmskih opozicionih, ili ~akrevolucionarnih. Zajedni~ko im je {to su ljudiorganizacije. Uniforme iste boje ubicu }enazvati herojem. I svoje mrtve nazvat }eherojima. Rat suprotstavlja narode i kaè: sad jeprilika da pokaète koliko podli moète dabudete...“

PETAK, 20. SEPTEMBARI znani i neznani, i prijatelji i ne ba{

prijatelji, odsvakud, od sino} otkako je pukimslu~ajem ne izgorjela redakcija „SlobodneBosne“, zovu, nude, pomo}, sau~estvuju,solidariziraju se. Hvala im i gdje ~uli i gdje ne~uli. Samo je akademik ABDULAH SIDRAN,kaù mi jutros u prolazu ljudi, svoj sino}nji talk show u Kamernom teatru iskoristio za podli,

privatni obra~un sa mnom. U redakciju„Slobodne Bosne“ koja je, eto, ostala ìva izdrava, skoro 20 godina Pisac je ulazio kao usvoju ku}u, a jo{ srda~nije bio do~ekivan iugo{}avan. Kao i svaki drugi putnik-namjernik,kao, recimo rahmetli NED@AD IBRI[IMOVI],kojem je Akademik sino} posvetio dio svogkulturno-umjetni~kog programa. U tazeobjavljenoj knjizi „Ruhani i {ejtani inspiracija“

Nedàda Ibri{imovi}a, ima i ovaj dio:„Ja sam odavno u sebi razrije{io tu dilemu,

koja postoji i u narodu kada govori oumjetnicima, da je to neki majstorski, {ejtanski

posao, ili u tezama Andrea Gidea koji otvorenozagovaraju inspiraciju |avola: ili u djelima

Thomasa Manna Doktoru Faustusu, i ina~e ja

sam u sebi odavno razrije{io tu dilemu izme|u|avolske i {ejtanske inspiracije. Mi imamo,recimo, ovdje u Sarajevu na{eg knjièvnikaAbdulaha Sidrana, pjesnika koji stoji na dvakamena, stoji i na kamenu {ejtani inspiracije i nakamenu ruhani inspiracije. Kada stane na kamen{ejtani inspiracije, on napi{e dramu koja mu sesada igra, ili priprema da se igra u pozori{tu, akoju kada sam je pro~itao, nisam htio da drìm usvojoj ku}i, nego sam je iznio u zahod, dok jeujutru nisam vratio, po{to mi je tekst bio takonepodno{ljiv, samo zato {to je stajao na

pogre{nom kamenu. A kada Abdulah Sidranstane na pravi kamen, onda on napi{e, recimo,

pjesmu koja se zove ôvjek hulja. Dakle, onstoji na dva kamena, a ja stojim na jednomkamenu i trudim se da ostanem na jednomkamenu, kamenu iz kojeg vri voda Ajvatovice.“

Ne znam na koji je Sidran kamen posljednjihmjeseci, pa ni sino} stao, ali nijednim kamenomnije fino, u~tivo, ga|ati u glavu nekoga komeglava o koncu visi. Ko tebe hljebom, ti njegakamenom; {ejtani, ili ruhani potpuno jesvejedno!

SUBOTA, 21. SEPTEMBARIz Crne Gore {alje pjesnik JEVREM

BRKOVI] fragment iz svoje budu}e knjigekoju je naslovio „Portreti hulja iz ovovremenogmulja“. Taj fragment je pjesma „Portret huljenajohuljenije, to jest Markove{a“. Da samMarko Ve{ovi}, odmah bih, s pika, potr~ao daobjavim ovaj Brkovi}ev poetski pamflet. NisamVe{ovi} i ne}u objaviti. Eto ih tamo.

NEDJELJA, 22. SEPTEMBARSlu`benu pjesmu-himnu ovogodi{njeg

Evropskog prvenstva u ko{arci u Sloveniji

napisao je ZORAN PREDIN, video-spot jereìrao SLOBODAN MAKSIMOVI], slo -vena~ki reìser iz Sarajeva. Slobo Maksimovi}na jednoj televiziji kaè kako navija za najmanjetri reprezentacije - Sloveniju, {to je prirodno,Bosnu i Hercegovinu, {to je normalno, iMakedoniju jer mu je mama Makedonka. Sve seslaèm sa njim, ali moj je navija~ki problemkompleksniji, treba navijati i za Tursku kojuvodi Bo{a Tanjevi}, pa Hrvatsku, ako ni zbog~ega drugog, onda zbog izbornika JASMINAREPE[E, âpljinca, i lidera te ekipe BOJANABOGDANOVI]A, Mostarca. I to nije sve: izâpljine je i jedan od najva`nijih evropskihsudaca PERO OBRADOVI]. Iz âpljine je i

hrvatski redatelj DEJAN A]IMOVI], kaù

nekada talentirani ko{arka{ koji mi kaè uskoro snima film u kojem }e mu glavnu uloglumiti fabulozni nogometa{ Eric CantonTaman mislim da sam zavr{io krug

balkansko-regionalne sentimentalnosti, kad dobar drug iz Zvornika kaè da mu je u davnolovno-socijalisti~ka vremena kom{ija bDragi}, otac najboljih slovena~kih ko{arkaGorana i Zorana Dragi}a.

Fakat mi do|e da povjerujem narodno predanju prema kojem je Charlie Chaplin ro|u âpljini, a Don Vito Corleone u Vitini!

PONEDJELJAK, 23. SEPTEMBA Ne postoji glupost ni besposlica a da me

mimoi|e, ma{i. Gledam danas prenos sarajevsKantonalne skup{tine, pa jedan poslanLijanovi}ev kadar DAMIR ÂRD@I] poz

kolege da „budu otvoreni“ i potom nastavi posata mljeti uprazno, taman tamo gdje je prestmljeti ZAIM BACKOVI]. Sjetih se, naprasnstare-sjajne karikature hrvatskog crta~a JO[KMARU[I]A. U operacionoj sali bolesnnasmrt bolestan vi~e: „DRUGOVI, BIT ]OTVOREN!“ Ovdje nije problem

politi~arima koji su manje ili vi{e „otvorennego sa onom ogromnom ve}inom koji nzatvoreni!

UTORAK, 24. SEPTEMBARMinistar vanjskih poslova BiH ZLATK

LAGUMD@IJA u{ao je u dvoranu Ujedinjennacija u New Yorku usred govora ameri~k

predsjednika BARACKA OBAME. I sad kao, Lagumdìja, kriv, nepristojan, diplomatneuvi|avan. A nije nepristojan Obama koji

po~eo govoriti a da nije prethodno provjerio jLagumdìja u sali...

SRIJEDA, 25. SEPTEMBARTu`no je danas bilo pro}i pored Parlamen

BiH ispred kojeg su se okupile hiljade ljuo{te}enog sluha. Niko im se nije obratio. Skoredovno na televiziji gledam crkvene sve~anoiz sarajevske Katedrale, obra}anja kardinVinka Pulji}a. Znam da je u prvim redovimmoj drug R udi, „nagluha“ osoba, du{a Sarajeza kojeg je, i jedino za njega, uvijek i redov

osiguran prevoditelj kardinalovih rije~i...


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI





IZVR[NA PRESUDA,NEIZVR[NA VLAST

Premijer Nik{i}ve} tri mjeseca

ne odgovara naupit Ustavnogsuda o sudbiniosam izvr{nihpresudaPredsjednica Ustavnog suda FederacijeBiH Kata Senjak uputila je 22. julazvani~ni dopis federalnom premijeruNerminu Nik{i}u i zatraìla informacijuo izvr{enju osam sudskih presuda kojesu donesene u razdoblju od novembra2012. do marta 2013. godini. Od osampresuda Ustavnog suda FBiH ~etiri seodnose na prava braniteljske popu-lacije, odnosno dobitnika najvi{ih ratnihpriznanja, i za njihovu je provedbu bilozaduèno federalno Ministarstvo zapitanja branitelja. Me|utim, iako je pre-mijer Nermin Nik{i} upit sutkinje KateSenjak dobio prije dva mjeseca, odgovornije poslao ni do danas. Razlog je {topresude Ustavnog suda FBiH jo{ uvijeknisu izvr{ene, i to krivnjom Nik{i}evogstrana~kog kolege ministra ZukanaHeleza, premda je zakonski rok zaprovedbu sudskih odluka tridesetdana?! (S.M.)

MINI MARKET

Glasnogovornica Dràvneagencije za istrage i za{titu(SIPA), mlada policijskaslu`benica K ristina Jozi} i samase, prije nekoliko dana, na{la naudaru zakona. Inspektorica Jozi}

je, naime, nedavno imala lak{isaobra}ajni udes, koji je skriviovoza~ drugog automobila, ali jenakon policijskog uvi|aja„zaradila“ prekr{ajnu prijavu.Prijavu protiv Kristine Jozi} idrugog voza~a koji je izazvaonezgodu podnijeli su slu`beniciPolicijske uprave Vogo{}a, zbog„me|usobne sva|e u~esnika usaobra}aju“.

(S.M.)

(PRE)GLASNOGOVORNICA

Glasnogovornica SIPA-eKristina Jozić prijavljenasudu zbog bučne svađe

nakon saobraćajne nezgode

Dugogodi{nja urednica Businmagazi na i suvlasnica sarajevske mketin{ke agencije PRag Almasa Bajri} no

je savjetnica za medije ministra vanjsk poslova BiH Zlatka Lagumdìje. Kako snajemo u Ministarstvu vanjskih poslovAlmasa Bajri} je ve} potpisala Ugovordjelu na period od godinu dana, nakon {tonjen anga`man dogovoren sa agencijo

PRag. Prema tvrdnjama slu`benika Ministstva vanjskih poslova, ministar Lagumdìja iako deklarativno zagovara rigorozne mj{tednje, odmah naloìo da se za njegovu nosavjetnicu preuredi i novi kabinet. (E.H

IZBORNI PRAG

Godinu pred izboreLagumdžija angažirao

marketinšku agenciju PRag

Zlatko Lagumdìja

Nermin Nik{i}



PRO ET CONTRA


RUDO MARJANOVO

Poznati aktivistaiz Rudog BojanBaji} sklopiounosanaran`man sMinistarstvomodbraneDirektor malo znane nevladineorganizacije iz Rudog Bojan Baji},idejni tvorac i propalog projektasimpati~nog naziva „Vodeni }iro“,neo~ekivano je u{ao u ozbiljne posloveBaji} je nedavno osnovao nevladinuconsalting agenciju Net Consulting koja

je sa Ministarstvom odbrane BiHpotpisala ozbiljan ugovor. Kad kaèmoozbiljan, mislimo na skup ugovor koji,po svemu sude}i, finansiraju vlade iliinstitucije nekih zapadnoevropskihzemlja. Naime, ministar odbraneZekerijah Osmi} prije nekoliko dana uDomu Oruànih snaga BiH u Sarajevuotvorio je Seminar o realizaciji projektaimplementacije nulte tolerancije nakorupciju. „Pojava korupcije u

sistemu odbrane, pored svihnegativnosti koje nosi sa sobom,istovremeno predstavlja i ozbiljnusigurnosnu prijetnju, i vrlo jezna~ajno izna}i adekvatne i efikasnemjere za prevenciju i borbu protivkorupcije unutar odbrambenogsistema“, rekao je Osimi} koji jezaboravio spomenuti da }e ozbiljanprojekat implementirati „ozbiljna“ firmaBojana Baji}a Net Consulting sa dva, truposlenika. (M.F

MINI MARKET

FADILAMEMI[EVI]

PredsjednicaDru{tva zaugroènenarode

DARoditelji imaju apsolutnopravo da traè da djeca imajunastavu na maternjem jeziku.

Ovo je uàsna i prljava igra, inajvi{e {tete nanose djeci.Mislim da je opravdan zahtjevroditelja sa obzirom napodru~je u kojem se nalaze.

ESAD HRVAÎ]

Advokat

DAKonjevi} Polje je embrion zapokretanje jednog zna~ajnognacionalnog pitanja u BiH kojedo sada nije pokrenuto.Podràvam bojkot roditelja uKonjevi} Polju da djecu ne{alju u {kolu jer se bo{nja~koj

djeci uzurpira osnovno ljudskopravo na {kolovanje.

DAMIR MILJEVI]

Ekonomskianaliti~ar

NENe podràvam bojkot roditelja

jer sve je to pravljenje apsur-

da i daljih podjela. Umjestoda se ujedna~i plan i pro-gram, sad bi svako da u~i po“svome”. Vjeronauka u {koli

je posebno zlo.

ALEKSANDARHR[UM

Urednik Zabranjenogforuma

DA/NENe podràvam da se djecakoriste u politi~ke svrhe. Nisampristalica ovakvih demonstraci-

ja iza kojih dominiraju politi~kepartije. U ovom slu~aju najvi{e

ispa{taju djeca Konjevi} Polja.

MARIJA PUTICA

Profesor naFFMO

DAMi{ljenja sam da je du`nostdru{tva, nadle`nogministarstva osigurati djecini ih razreda nastavu namaternjem jeziku. Udemokratskim dru{tvima jo{ odranije su pokrenute {kole zanacionalne manjine nanjihovom maternjem jeziku.

DARKO BRKAN

Predsjednik Udruènjagra|ana„Za{to ne“

DAPodràvam bojkot roditelja imi{ljenja sam da je svakaakcija gra|ana i gra|anki uborbi za svoja prava i protivdiskriminacije svakog oblikapotpuno opravdana i ispravna.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Da li je opravdan bojkot

nastave u Konjević Polju?

Priredila: Ma{a ]osi}

Bojan Baji}



NA[I UBLEHA[I



Predsjednik Republike SrpskeMilorad Dodik najavio je skoriizlazak manjeg bh. entiteta iz

privredne recesije i snaàn rast bruto doma}eg proizvoda za

najmanje dva posto. U ostatku regije rastBDP-a bi}e puno skromniji - tek 0,5 posto- pa }e tako Republika Srpska izbiti na ~eloregije po dinamici ekonomskog rasta i

privrednog razvoja.

Ako svoj optimizam temelji na „poslustolje}a“, serijskoj proizvodnji elektromo-

bila u Banjoj Luci za evropsko trì{te, ondaod izlaska RS-a iz duboke recesije nemani{ta. Obe}ani „posao stolje}a“ koji bi

preporodio privredu Banje Luke, otvoriodesetine hiljada novih radnih mjesta,

pove}ao izvoz RS-a za oko 700 milionaKM godi{nje, plod je bujne ma{tenevesinjskog desperadosa DraganaVu~eti}a, iza koga stoji cijelo groblje

privrednih proma{aja finansiranih obilatimgrantovima i povoljnim kreditima bez

pokri}a.Po~etkom jula pro{le godine, uz velikumedijsku pompu i politi~ku podr{ku,Vu~eti} je u Banjoj Luci predstavio prototipelektromobila „stritkuter“ koji je dizajniranu Njema~koj, a ~ija }e serijska proizvodnja

- 25.000 vozila godi{nje - biti u glavnogradu Republike Srpske.

NUL(T)A SERIJA„Prvi kupac u Njema~koj su njema~

po{te koje su iskazale potrebu za 20.0takvih vozila. Uz podr{ku Vlade RSuspjeli smo i mi da potpi{emo ugovor njema~kim proizvo|a~em a proizvodi}emnultu seriju od oko 300 vozila“, pohvalio Vu~eti} brojnim novinarima koji suodu{evljenjem i bez ikakve rezerizvje{tavali javnost o predstoje}em „posstolje}a“.

Sli~ne bajke Vu~eti} je ponavljao svadva-tri mjeseca, uvijek iznose}i razli~

podatke. Serijska proizvodnja elektrmobila, koja samo {to nije po~ela, varira

je od 10 do 25 hiljada a vrijednost pokoji samo {to nije ugovoren kretala serasponu od 250 do 350 miliona eura.

Najkonkretnije i najpreciznije obe}anVu~eti} je dao krajem augusta ove godinkada je rekao da je s uspjehom okon~a

prva faza ovog velikog projekta - „jer njema~ki partner potvrdio da

komponente proizvedene u RS-u u reduda su te komponente ve} ugra|eneautomobile i da se „odvija redovisporuka za Njema~ku“. Pohvalio Vu~eti} vje{tinu lokalnih inìnjera koji nadma{ili kolege iz Japana i Njema~ke.


NOVI POSLOVNI PROMA[A

Početkom septembra najavljena je serijskaproizvodnja elektromobila u Banjoj Luci, ali Dodikov

privredni strateg Dragan Vučetić okrenuo seunosnijem biznisu - proizvodnji voća i povrća uHercegovini; Slobodna Bosna otkriva nepoznate

detalje iz biografije ekonomskog opsjenara DraganaVučetića, Dodikovog savjetnika i najvećegkolekcionara privrednih promašaja u RS-u

PROPAO DODIKOV“POSAO STOLJE]A“

Vu~eti} odustao od proizvodnjeautodijelova, okrenuo se proizvodnji

vo}a i povr}a

Pi{e: ASIM METILJEVI]

IZNEVJERENA OBE]ANJA Proizvodnja elektromobila u Banjoj Lucijedan je u nizu spektakularno najavljenih, anerealiziranih projekata Dodikove vlasti



„Firma Famos iz Lukavice za dva dananapravila je neke komponente na nivounjema~kih proizvoda, a kompanija Kalderaiz Banjaluke konstruirala je punja~ kojipuni baterije automobila za samo pola sata,{to je ~etiri puta brè od punja~a japanskeToyote“, otkrio je Vu~eti}.

„Sada imamo na stolu ugovor uvrijednosti 500 miliona KM“, rekao jeVu~eti} krajem augusta u razgovoru za

banjalu~ku Alternativnu televiziju, uzobe}anje da }e ugovor o serijskoj proi-zvodnji autodijelova i montaì elektro-mobila u Banjaluci biti potpisan po~etkomseptembra. [to se, naravno, nije niti }e seikada desiti, budu}i da su svi navedeni

proizvo|a~i autodijelova davno i nepo-vratno propali. „Famos“ je odavno uste~aju, a „Kaldera“ se preorijentirala naugostiteljstvo, nakon {to joj je propao

biznis s postavljenjem drvenih i betonskihstubova za elektri~nu energiju!

Uz „Kalderu“, i Vu~eti} se preorijen-tirao na novi biznis - prije nekoliko dana nasva usta hvalio je neslu}eni potencijal kojiHercegovina ima u proizvodnji zdravehrane! Kako pi{e beogradska Politika ,Vu~eti} ve} pet godina ula e kapital u

poljoprivredu Hercegovine, ima 40 hektaravo}njaka u Berkovi}ima i Ljubinju, trihektara plastenika u Trebinju, a uskoronamjerava investirati jo{ tri miliona KM uizgradnju hladnja~e u Berkovi}imakapaciteta 2.000 tona! O proizvodnjielektromobila - ni rije~i.

„Prednost Hercegovine je ono {to jenekada bio nedostatak - odsustvo

industrije“, obrazloìo je Vu~eti} svojinteres za povrtlarstvo i vo}arstvo Herce-

govine, pre{utjev{i notornu ~injenicu da u poljoprivredu Hercegovine iz vlastitogdèpa nije uloìo ni prebijenu marku i da jeinvestirao isklju~ivo novac koji mu je naraspolaganje stavila Investiciono-razvoja

banka RS-a.

KOLEKCIJA NEUSPJEHAOd prvog privrednog projekat 2008.

godine pa do danas, Vu~eti} je skupio

solidnu kolekciju proma{enih investicija. Najprije je u Ljubinju 2008. godine

osnovao firmu Pelets za prozvodnju peleod drveta a cijelu investiciju od oko 1miliona KM pratila je Investicionrazvojna banka RS-a. Preduze}e je radsamo nekoliko mjeseci, no ve} naredgodine je uga{eno a radnici su ostali b

posla.Dvije godine kasnije, Vu~eti}

poku{ao ogledati i u preradi drveta proizvodnji namje{taja. U rodnom Nev

sinju preuzeo je propalu firmu Pilananamje{taj , za ~iju je modernizaciju dobnovi kredit Investiciono-razvojne bankovoga puta u iznosu od ravno 2 milioKM. Pilana je tako|er propala, ali Vu~enije, okrenuo se poljoprivrednoj prozvodnji; u Popovom polju podigao vo}njak a u Berkovi}ima i vo}njakhladnja~u. Naravno, i ove projekte finanrao je kreditom Investiciono-razvoj

banke RS-a, u iznosu od oko 2 miliona KM No, uspjeh je ponovo izostao: vo}njakPopovom polju skoro je u potpunosti uni{tu velikoj poplavi 2011. godine, a hladnja~aBerkovi}ima nikada nije proradila jer nije bdovoljno vo}a i povr}a!

KREDITNA POTRO[NJAVu~eti} se, me|utim, nije obeshrab

poslovnom proma{ajima. Dapa~e, s jve}im elanom i kreditom IRB-a, krenuo u autoindustrijski biznis, vidjev{i svo{ansu u proizvodnji elektromobila u koj

Nijemci i Japanci ve} neko vrijeme zapinjosobito kod proizvodnje punja~a, mjenja~karoserija i drugih autodijelova. UbijedioVladu RS-a da investira dràvni kapita

osnuje javno preduze}e za „proizvodnj primijenjena istraìvanja i eksperimentarazvoj“ i to u oblastima automobilske, atekstilne industrije. Preduze}e pod nazivoNikola Tesla Vlada RS-a je osnovalaoktobru 2012. godine, uz osniva~ki kapiod oko 3 miliona KM. Naravno, direktora preduze}a imenovan je nezobilazni Dragan Vu~eti}.

Desetak mjeseci nakon osnivan preduze}a, Vu~eti} je obezbijedio no porciju dràvnog kapitala - ovoga putaiznosu od 12 miliona KM. Kao i ranijeovoga puta novac mu je na raspolaganstavila Investiciono-razvojna banka,

budu}i da preduze}e „Nikola Tesla“ raspolaè vlastitom imovinom, krediìrant bila je Vlada RS-a koja je preuzeobavezu vra}anja kredita.

„U slu~aju dospjelog i nepla}enanuiteta od strane preduze}a Nikola TesVlada RS }e izvr{iti pla}anje anuiteta

budèta Republike Srpske“, navodi seOdluci Vlade RS-a kojom je de facVu~eti} oslobo|en vra}anja kredita jer jVlada RS-a o~ito svjesna da }e i njegonovi projekti kao i oni raniji okon~

neslavno.


NA[I UBLEHA[I

KOLEKCIONAR PRIVREDNIH

PROMA[AJA Dodikov privredni strateg Dragan Vu~eti}upropastio je sve ~ega se dotakao

POMPEZNA NAJAVA POSLA STOLJE]A

Prototip elektromobila u Banjoj Luci





D

irektor Dràvne agencije zaistrage i za{titu (SIPA) Goran

Zubac pristao je jo{ koncem januara ove godine da vlasniku poduze}a Integral Inènjering iz

Lakta{a Slobodanu Stankovi}u isplatigotovo milijun KM dugovanja i takookon~a sudski spor koji je najpoznatijigra|evinski tajkun u Republici Srpskoj

pred Sudom BiH pokrenuo u maju 2010.Prema Sporazumu o vansudskojnagodbi izme|u Zupca i Stankovi}a,~iji su detalji {iroj javnosti ostalinepoznati, direktor je SIPA-e uvaìosve argumente kojima je vlasnik Integral Inènjeringa pravdao

drasti~no probijanje rokova zazavr{etak gradnje, obavezao se naisplatu dodatnih gra|evinskihradova i odustao od ranijekontratu`be radi pla}anja 1,5milijuna KM kazne. Istodobno se SlobodanStankovi} „velikodu{no“ odrekao dodatnih500.000 maraka, budu}i da je u prvoj tu`bi

protiv SIPA-e traìo da mu se isplati prekomilijun i pol KM. Za provedbu dèntlmen -skog dogovora dvojice direktora koji je, bezsumnje, zaklju~en pod pokroviteljstvomnjihovih strana~kih kolega iz SNSD-a,

pobrinuo se dràvni ministar financijaNikola [piri}. Nakon urgencije ministra[piri}a, Vije}e ministara je nedavnodonijelo odluku da se iz prora~unskihsredstava Integral Inènjeringu isplatimilijun maraka.

TAJNA STANKOVI]EVIH ANEKSAUgovor o izgradnji zgrade SIPA-e u

Isto~nom Sarajevu, vrijedan vi{e od 18,6milijuna maraka, potpisan je 5. marta2008., s rokom izgradnje od petnaestmjeseci. Prema dogovoru investitora iizvo|a~a radova, poduze}e Integral

Inènjering je uz poslovnu zgradu trebalo

izgraditi i instalacije na metar od objekdok je SIPA bila du`na odmah uplatiti

posto od ukupnog iznosa, a naredne isplate vr{ene redovno, svakog mjeseca. D5. jula 2009. Stankovi}u je uredno pla}e18,7 milijuna KM, premda su njego

radnici ve} tada dobrano kasnili s radovim- objekat je trebao biti zavr{en dvadesetdana ranije. Pravdaju}i ka{njenje (koje SIPA-u dodatno ko{tati) SlobodStankovi} se u to vrijeme àlio na manjkvu i nekompletnu projektnu dokumentacijiako ranije nije imao nijednu primjedbProjektna je dokumentacija poduzeIntegral Inènjering, naime, dostavlje

prije potpisivanja Ugovora, Stankovi}sam izjavio da je posjetio lokaciju na koj}e graditi objekat i da se upoznao sa svuvjetima, ali je navodne nedostatke po~isticati tek kada su gra|evinski radovi stido finalne faze. No, kako se nije radilo

bilo kojem gra|evincu, nego o blisko prijatelju predsjednika Republike Srps(tada premijera) Milorada Dodika, prva verzija Ugovora u oktobru 2009. dopunjeAneksom o izvo|enju dodatnih radova, k

je podrazumijevao i vi{u cijenu, kao prolongiranje roka za zavr{etak gradnIako je nominalna vrijednost radova ostaista, tada{nji je direktor SIPA-e MirLuji}, dakako pod politi~kim pritiskoStankovi}evih pokrovitelja, pristao da navodno dodatne nu`ne radove isplati j

milijuna maraka, s tim da je vlasnik IntegInènjeringa dao ~vrste garancije da zgrada biti zavr{ena do 9. janura 2010. Usu vrijeme slu`benici SIPA-e, podsjetimve} trebali sjediti u novim uredima,

preseljenja nije bilo ni na vidiku.Upravo }e naknadni radovi na kojima

inzistirao Slobodan Stankovi} kasn postati predmet sudskog sporenja, bududa su predstavnici SIPA-e u odgovoru tu`bu Integral Inènjeringa, ali i

protutu`bi protiv iste firme, inzistirali nikakve dodatne, nu`ne radove nizahtijevali po isteku ugovorenog ro

gradnje. U SIPA-i su tvrdili da


SUDSKE I STRANA^KE NAGODBE

Direktor SIPA-e GORAN ZUBAC i vlasnik poduzeća INTEGRAL INŽENJERING izLaktaša SLOBODAN STANKOVIĆ postigli su početkom januara vansudsku nagod

bu o isplati blizu milijun KM najpoznatijem građevinskom tajkunu u RepubliciSrpskoj; „SB“ je došla do kompletne sudske dokumentacije koja potvrđuje da su usporu oko naplate potraživanja svi dokazi bili na strani državne policijske agencij

i da je Slobodan Stanković, prema Ugovoru o izgradnji zgrade SIPA-e, trebaoplatiti milijun maraka kazne, zbog drastičnog kašnjenja u izvođenju radova

NAGODBA OD MILIJUN MARAKAPi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

I MARIO ILIÎ]

UMJESTOPENALA NAGRADA SlobodanStankovi},vlasnik Integral

Inènjeringa


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-881-2692013 17/8426.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

KAKO SU SE POGA\ALI ZUBAC I STANKOV

Direktor SIPA-e Goran Zubac dogovorio, a dràvniministar financija Nikola [piri} iz dràvne kase isplatio

SNSD-ovog gra|evinskog tajkuna Slobodana Stankovi}a

VANSUDSKA NAGODBA POPOLITI^KOM DIKTATUDirektor SIPA-e Goran Zubac uvaìo je sveargumente kojima je vlasnik Integral Inènjeringpravdao drasti~no probijanje rokova, obavezaose na isplatu dodatnih gra|evinskih radova iodustao od ranije kontratu`be radi pla}anja1,5 milijuna KM kazne



pregovaralo o priklju~cima na komunalnuinfrastrukturu i izgra|ene instalacije (struja,voda, grijanje), a u Stankovi}evoj se inter -

pretaciji radilo o izgradnji hidrantskog prstena oko cijele zgrade, pristupnom putui ure|enju zelenih povr{ina. Mada senikako ne mogu podvesti pod radove nu`neza zavr{etak glavnog objekta, SlobodanStankovi} je naveo da ukupna vrijednostdodatnih i nu`nih radova koji nisu biliobuhva}eni osnovnim ugovorom nianeksom prema{uje 1,1 milijun maraka, i to

bez obra~unatog PDV-a?! Pojasnimo i da jeizgradnja hidrantske mreè oko zgrade

(iako su hidrantska mreà i protupoàrnaza{tita instalirani u samom objektu), kao i

ure|enje zelene povr{ine trebalo bitiura|eno u drugoj fazi gradnje zgrade, te da

je prethodno morao biti raspisan javnitender, odnosno, provedena procedura

javne nabavke. Sude}i, me|utim, premobimnoj sudskoj dokumentaciji, Stankov}eva je tvrtka te poslove izvela samoinicijtivno, a potom je SIPA-i ispostavlje


SUDSKE I STRANA^KE NAGODBE

Iako }e jedanaestagodi{njica od osnivanja SIPA-ebiti obiljeèna za desetak dana,ve} se uveliko spekulira oimenima „laureata“, koje jedirektor Goran Zubac predloìoza dobitnike Zlatne policijske zna~ke . Budu}i da je napro{logodi{njoj gala sve~anostiZlatnu policijsku zna~ku daosebi i svom najblièm suradnikuAn|elku Hrgi}u, ove je godineZubac odlu~io nagraditi lojalneinspektore, koji subespogovorno, pa ~ak kada jeto podrazumijevalo i kr{enjezakona, izvr{avali njegovenaloge. Prvi je na listipredloènih dobitnika priznanjainspektor Sla|an êrkez, koji

je bio klju~ni direktorovoperativac u istrazi protivpredsjednika Federacije BiH@ivka Budimira, ~iji je uredpretresao ~ak tri puta. Iako je

êrkez proteklih godina bioglavna tema sprdnje me|ukolegama (jo{ se uvijekprepri~ava kako je u jednojakciji od policajaca iz Slu`be zaoperativnu podr{ku traìo dau|u u ozna~eno minsko poljekako bi pratili sumnjivca), taj biposlu{ni inspektor, na prijedlogdirektora Zupca, uskoro trebaobiti unaprije|en i u vi{i ~in.Sla|an êrkez je, ina~e, prijedvije godine konkurirao za ~insamostalnog inspektora, ali jediskvalificiran kao ubjedljivonajgori kandidat, koji je uspiorije{iti samo 20 posto testa.Drugi predloèni kandidat zaZlatnu policijsku zna~ku je„zlatni specijalac“ JovicaMirosavljevi} zvani Chetniks,koji se „istakao“ u akcijamahap{enja @ivka Budimira izastupnika SDA u ParlamentuBiH [emsudina Mehmedovi}a

- obojicu je u zgradu SIPA-edoveo s lisicama na rukama.Prije posljednjeg hap{enjazastupnika Mehmedovi}a,Mirosavljevi} je pripadnikeJedinice za specijalnu podr{kupitao: „Da li me|u vama ima

neko ko se ne osje}aspremnim za izvr{enjezadatka iz vjerskih ilinacionalnih razloga?“, {to bi usvakoj policijskoj agenciji, osimu SIPA-i, bio prvorazredniskandal. Istraga protiv[emsudina Mehmedovi}a bila

je i jedini razlog da GoranZubac za tre}eg dobitnikaZlatne policijske zna~kepredloì Marija Kapetanovi}a,

jednako kompromitiranoginspektora u Centru zaistraìvanje ratnih zlo~ina.Protiv Kapetanovi}a je Odjeluza unutarnju kontrolu SIPA-epodneseno vi{e disciplinskihprijava, ali i kaznena prijavakoju je podnijela {efica Odjelaza ratne zlo~ine VesnaBudimir Tuìteljstva BiH, zbogsumnje da je primao novac odoptuènog Zulfikara Ali{pageZuke.

ZLATNI POLICAJCI

Goran Zubac priprema priznanja za svoje poslušnikeSlađana Čerkeza, Marija Kapetanovića i JovicuMirosavljevića Chetniksa

NEPLANIRANITROŠKOVI:Samo u prvih pet mjeseci2010. za zakup prostorijau Sarajevu i IstočnomSarajevu plaćeno je blizu

140.000 maraka

Jovica Mirosavljevi} Chetniks

DR@AVNA POMO] ZA POSRNULOG TAJKUNA Ministar financija BiH Nikola [piri}odobrio je isplatu milijun KM za

Slobodana Stankovi}a

DR@AVNA POMO] ZA POSRNULOG TAJKUNA Ministar financija BiH Nikola [piri}odobrio je isplatu milijun KM za

Slobodana Stankovi}a



milijunska faktura, unato~ nedostatdokaza koji bi potvrdili da je menad`me

policijske agencije naru~io radove i da ihodobrio Nadzorni odbor.

PRESELJENJE S GODINU ZAKA[NJENJU kontratu`bi koju je ranija dràv

pravobraniteljica Dragica Mileti} podnijeSudu BiH protiv Slobodana Stankovi}traè}i isplatu naknade {tete u iznosu ve}eod 1,5 milijuna KM, pi{e da je useljenjezgradu SIPA-e prolongirano i po~etko

januara 2010., a potom i ~etiri mjesekasnije. Iako je Stankovi} tvrdio da zgrada useljena koncem apri

pravobraniteljica Mileti} je objasnila da tada tek po~ele pripreme za preseljenopreme i drugih sredstava za rad, i to silo

prilika, jer je slu`benicima SIPA-e prijetdeloàcija iz ranije zakupljenih ureda. Samu prvih pet mjeseci 2010. za zak

prostorija na Elektrotehni~kom fakultetuIsto~nom Sarajevu i zgrade u sarajevsko

naselju Dolac Malta, koju je korisRegionalni ured SIPA-e u Sarajevu, pla}e je blizu 140.000 maraka. Doda li se tome je nova zgrada krovne dràvne policijsagencije, koja je ko{tala 20 milijumaraka, izgra|ena sa gotovo godinu dazaka{njenja, a da su prema Ugovo

predvi|ene kazne (penali) u iznosu od p posto od vrijednosti radova, nedvojbenokako je Slobodan Stankovi} morao na ra~SIPA-e platiti milijun KM. Dodajmo tomda objekat nije u cjelosti zavr{en ni nak{to su u zgradu kona~no uselili slu`benSIPA-e, budu}i da su gra|evinski rado

trajali sve do 1. jula 2010.?!I mada su biv{i direktor SIPA-e Mir

Luji} (kojeg je spor sa Stankovi}em stajkarijere) i tada{nja dràvna pravo braniljica Dragica Mileti} odbijali da IntegInènjeringu isplate fingirana potraìvaninzistiraju}i da {teta treba biti namire

policijskoj agenciji, situacija se bit promijenila kada je po~etkom pro{le godiimenovan novi direktor Goran ZubaZubac je najprije iz sudskog spora povuksve koji su ranije bili uklju~eni, a poto

pripremu vansudske nagodbe povjerna~elniku Slu`be za materijalno- financske poslove, njemu lojalnom MomBlagov~aninu. Kako je, u me|uvremenu, novog dràvnog pravobranitelja izabrMla|an Mandi}, na njegovu inicijatizapo~inju pregovori o postizanju vansudsnagodbe, s tim da je direktor SIPA-e Zubodmah ponudio Stankovi}u isplatu 837.0KM. Na koncu su vlasniku IntegrInènjeringa pla}eni i radovi koji uopnisu naru~eni, sve skupa blizu milijmaraka, koliko je, podsjetimo, SlobodStankovi} trebao platiti SIPA-i da menad`ment te policijske agencije dr`

Ugovora.


KAKO SU SE POGA\ALI ZUBAC I STANKOV

Iako je zgrada SIPA-e u Isto~nomSarajevu u kona~nici ko{tala 20 milijunaKM, ubrzo se pokazalo kako vlasnikIntegral Inènjeringa nije samo drasti~nokasnio s radovima, nego i da je {tedio namaterijalu. Samo nekoliko mjeseci nakonuseljenja po~ele su otpadati plo~ice sazidova, problemi s ventilacijom i sa

grijanjem nisu rije{eni ni danas, pa se nezna da li je uposlenicima gore ljeti ili zimi.Slu`benici SIPA-e koji su imali nesre}u daih smjeste u urede u prizemlju zgrade àlese kako poslije svake obilnije ki{e poplavikanalizacija. No, primjedbe smiju iznositisamo u krugu biv{ih kolega, kako se ne bina{li na udaru direktora.

SIPA KO IZ KABLA

U zgradi SIPA-e otpadaju pločice szidova, problem grijanja nikada nijeriješen, curi kanalizacija...

SUDSKI SPOR OKO DUGOVANJA Nakon {to je vlasnik Integral Inènjeringa tuìo SIPA-u zbog navodnih potraìvanja 1,5 milijunaKM, tada{nji direktor Mirko Luji} i Pravobraniteljstvo BiH odgovorili su kontratu`bom

SUDSKI SPOR OKO DUGOVANJA Nakon {to je vlasnik Integral Inènjeringa tuìo SIPA-u zbog navodnih potraìvanja 1,5 milijunaKM, tada{nji direktor Mirko Luji} i Pravobraniteljstvo BiH odgovorili su kontratu`bom



BANKARSTVO I RENESANSA

POSTBANK BH - PO[TANSKA BANKA BiH

TU@AN KRAJJEDNE(NE)USPJELE

PLJA^KE



F

ondu registrovanom na Britanskdjevi~anskim ostrvima pod im

nom Framingham Asset Mana gment (FAM) Agencija za bankstvo Federacije BiH na ~elu

Zlatkom Bar{em nije izdala odobrenje dokapitalizaciju Postbank BH-Po{tansbanke BiH , banke koja je u me|uvremeoti{la pod ste~aj. Agencija za bankarstodbila je i prigovor FAM-a, nakon ~ega taj fond, koji ima i svoju podru`nicu[vajcarskoj, podnio tu`bu Kantonalnosudu u Sarajevu protiv Agencije

bankarstvo i njenog direktora Zlatka BarI dok se ta federalna institucija po su“ganja” sa advokatima FAM-a,

uposlenika Postbank BH zavr{ilo je


HRONIKA PROPASTI JEDNE BANK

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Dok se Agencija zabankarstvo FBiH posudu “ganja” saadvokatima FondaFAM, registrovanog naDjevičanskim otocima,85 uposlenika “PostbankBH” završilo je na ulici, likvidacioni upravnik jeuputio javni poziv zaprodaju imovine kojombanka raspolaže;likvidaciji “Postbank BH

prethodila je kreditna“mutljaža” dogovorenaizmeđu rukovodstava“Postbank BH” i “FIMAgrupe”, koja serealizovala pred očimaAgencije za bankarstvoFBiH i njenog direktora

Zlatka Barša, čije jevišegodišnje poslovanjena meti inspektoraFinansijske policije

“Kada je “PostbankBH“ krenula uzlaznom

putanjom, tridesetakgra|ana Hrvatske zatra ilisu i dobili kredite od nje uukupnom iznosu od preko

tri miliona KM, pre{lipreko puta, kupili dionice

druge banke i oti{li natragu Hrvatsku“



ulici, a likvidacioni upravnik Hazim [kapur je krajem pro{log mjeseca uputio javni poziv zainteresovanim za prodaju, odnosnokupnju imovine kojom banka raspolaè.

LIKVIDACIJA DR@AVNE BANKERijedak je slu~aj da se banka koja je

povezana sa javnim preduze}em, kakvo jeBH Po{ta , na|e u ste~aju, {to je upravoslu~aj sa Postbank BH . Zbog toga jeoktobra 2010., kada je u Postbank BH uvedena privremena uprava, R izah Softi},

predsjednik Udruènja dioni~ara, akcionara

i udjelni~ara BiH podnio krivi~ne prijave prot iv slovena~kog Poteza fonda , kaove}inskog vlasnika Postbank BH , iMensuda Ba{i}a, tada{njeg direktora BH Po{te , koja je jedan od suvlasnika banke.Prijava protiv Poteza fonda podnijeta jezbog dizanja kredita kori{tenjem banke kaozalo`nog du`nika, dok je prijava protivBa{i}a podnijeta zbog propale dokapitali-zacije Postbank BH , koja je biladogovorena sa Turskim po{tama . Naime,Poteza fond imao je skrivene namjere o

pranju novca koji je uloèn u Postbank BH

i samo je èlio da izvu~e kapital, a Ba{i} setereti da je kriv za odustajenje Turskih po{ta od ulaska u Postbank BH kada nijeispunjen uslov da transakcije ove banke

budu obavljane preko {altera BH Po{te naosnovu ugovora o poslovno-tehni~kojsaradnji, koji je ve} postajao od momentakada je ova banka privatizovana 2007.godine.

Postbank BH je i zami{ljena kaotransakcijska, a ne komercijalna banka. Sobzirom na to da bi pruàla usluge putem240 {altera {irom FBiH, ova banka ne bitrebalo da propadne. Me|utim, biv{i

direktor Postbank BH Dènamir Abaza i

Mesud Ba{i} nisu postigli dogovor o bankarskim transakcijama putem {alteraBH Po{te . Tako se Postbank BH na{la uvrlo te{koj situaciji koja se jo{ vi{eiskomplikovala zbog, blago re~eno, lo{e

poslovne politike, da ne kaèmo plja~ke,koju je 2008. organizovalo rukovodstvo

banke, uklju~uju}i spomenutog Abazu koji je tada obavljao du`nost direktora, a zatim idu`nost savjetnika direktora za finansijsko-kreditna pitanja i direktora Uprave AdnanaZuki}a, predsjednika Nadzornog odboraBesima Halilovi}a, sve uz malu pomo}

Milana Horvata, vara`dinskog finansijskogmaga i suvlasnika biv{e FIMA grupe.

“Prije nekliko godina, kada je PostbankBH krenula uzlaznom putanjom,doputovala je delegacija od tridesetakgra|ana Republike Hrvatske, zatraìli sukredite od Postbank BH , dobili kredite uukupnom iznosu od vi{e od tri miliona KM,naravno s grace periodom, pre{li prekoputa, kupili dionice druge banke i oti{linatrag u Hrvatsku. Sve to bez ijednog

jedinog problema”, navodi se, izmeostalog, u saop{tenju sindikata po{tatelekomunikacija BH Telecoma i BH Po{izdatog krajem juna 2013. kada je pokren

postupak likvidacije Postbank BH .

OD BANKE BANCIO ~emu se zapravo radi, najbo

svjedo~i prijava Finansijske policupu}ena Kantonalnom tuìla{tvu Sarajev

Naime, vo|eni (obo)stranim interesimrukovodstva dviju banaka, FIMA bankePostbank BH , zaklju~ila su da

me|usobno finansirati dokapitalizaciju banaka. Tako je Postbank BH finansiralica iz FIMA grupacije u dokapitalizacFIMA banke Sarajevo ~iji po~etak je b

planiran u maju 2008., a FIMA banka trebala finansirati zaposlenike Postbank Bu dokapitalizaciji banke koja je b

planirana polovinom 2008. godine. Kakozavr{ilo to “me|usobno”, me|ubankarssufinansiranje dokapitalizacije dobro

poznato. FIMA banka pre{la je u vlasni{tASA Groupa , a Postbank BH je oti{lalikvidaciju. No, krenimo redom. V

spomenuti Dènamir Abaza je bez pismesaglasnosti Nadzornog odbora na nezakoi netransparentan na~in iz sredstaPostbanke BH odobrio dugoro~namjenske kredite za finansiranje kupovidionica FIMA banke u dokapitalizaciji

banke od strane uposlenika FIMgrupacije . Zaklju~io je ugovore dugoro~nom kreditu sa 27 lica, dràvljaHrvatske, u ukupnom iznosu od 2,3 milioKM sa grace periodom na glavnicu u tocijelog vra}anja kredita, odnosno otplakredita bi dospijevala na dan isteka kredi

Isti ugovor o kreditiranju zaklju~en j

sa {est dràvljana BiH, uposlenika FIM


RASPRODAJA IMOVINE:Na ulici je završilo 85uposlenika Postbank BH,a likvidacioni upravnikHazim Škapur je krajemprošlog mjeseca uputio javni poziv zainteresovan-im za prodaju, odnosnokupnju imovine kojom

banka raspolaže

ZABRANA DOKAPITALIZACIJEAgencija za bankarstvoFederacije BiH na ~elu sa ZlatkoBar{em nije izdala odobrenje zadokapitalizaciju Postbank BH-Po{tanske banke BiH

SPORNO RJE[ENJEAgencija za bankarstvo odobrila je zahtjev

za pove}anje dioni~kog kapitala FIMA banke

BANKARSTVO I RENESANSA



banke , Ahmedom Hodì}em, TomislavomMartinovi}em, Edinom Mufti}em, Ognje-nom Samardì}em, Sonjom Topalovi} iLeonom Begi}em u ukupnom iznosu od758 hiljada KM. Abaza je zaklju~io iugovor o zalogu vrijednosnih papira saFIMA Validusom iz Vara`dina, ~iji vlasnik

je Milan Horvat. Drugim rije~ima, 33odobrena kredita fizi~kim licima“pokriveni” su, odnosno obezbije|eni sudionicama FIMA banke koja je u to

vrijeme bila u vlasni{tvu FIMA Validusa , ito 45992 dionice po nominalnoj vrijednostiod 100 KM po dionici. Zbog iste mutljaè sa podjelom kredita koji su osiguranidionicama FIMA Validusa krivi~na prijava

podignuta je i protiv Milana Horvata iAdnana Zuki}a, koji je mjesto direktoraPostbank BH preuzeo od Abaze. Kreditna

besmislica ne bi bila mogu}a bez BesimaHalilovi}a, predsjednika Nadzornog odboraPostbank BH , koji je polovinom maja 2008.

potpisao odluku o o davanju suglasnosti kreditni aran`man finansiranja kupovidionica FIMA banke .

Me|utim, kada je postalo jasno da me|ubankarskog kreditnog aran`mana dokapitalizaciju FIMA banke i PostbaBH ne}e biti ni{ta, Halilovi} i Zuki}u~inili sve kako bi bogato nagradili osoodgovorne za propast Postbank BH . Naimu me|usobnom dogovoru Halilovi}

potpisao odluku o izmjeni i dopuni odluo razrje{enju direktora Postbank BH , ~im

je Abazi omogu}ena isplata otpremnineiznosu od 50 hiljada KM, a na poklon je Postbank BH dobio Passata 2,0 TDI , laptNotebook HP 9420 i mobitel Nokia E 61

Nakon Abaze, Besim Halilovi} i AdnZuki} sporazumno su raskinuli ugovorradu sa tada{njim zamjenikom direktoSeadom Kamara{evi}em, kojem ispla}ena otpremnina u bruto iznosu 67,6 hiljada KM, te poklonjene pokretstvari, i to slu`beni automobil mar

Renault Laguna Harmony 2,0 i mobiNokia E611.Kona~no, kada su podijelje

(bez)povratni krediti uglavnom dràvljnima Hrvatske, a imovina banke podijeljeisplatama otpremnina i “poklonima”

pokretnim stvarima, u Postbank BH u{la prinudna uprava i na kraju likvidacioupravnik Hazim [kapur. Sve ovo de{avase pred “o~ima” Agencije za bankarstFBiH i njenog direktora Zlatka Bar{a, k

je krajem maja 2008. svojeru~no potpisodobrenje na pove}anje dioni~arsakkapitala FIMA banke , emisijom dioni

putem zatvorene prodaje. Drugim rije~imBar{ je odobrio pove}anje dioni~arskkapitala FIMA banke , a navodno nije znaili bolje re~eno, nija ga bilo briga odakle sredstva do}i. A kada je Komisija

provo|enje javnog poziva za dokapitazaciju Postbank BH na ~elu sa ]amiloKlepom zaklju~ila da je fond FAM

ponu|enih 19 miliona KM najbo ponu|a~, Agencija za bankarstvo FBiHZlatko Bar{ utvrdili su da FAM ne modobiti dozvolu za rad zato {to ne ispunjauvjete prema kojima moè postati vlasn66,7 posto kapitala u dràvnoj ban“Sjedi{te FAM-a je na Djevi~anskiotocima. Oni koriste zakone i propise knisu uskla|eni s evropskim. Drugo, ne moinvestirati dok ne usklade sve propisena{im zakonima. To zna~i da moraju radlegalno, da imaju finansijski kapital, da vr{iti ulaganja te da nisu povezani pranjem novca. No, nijedan uvjet ispunjavaju”, izjavio je Bar{, koji }e svonavode i stavove morati dokazim

potkrijepiti na Kantonalnom sudu. Sa drustrane, to ne}e zna~iti ama ba{ niuposlenicima Postbank BH , koji su zavr{

na ulici!


HRONIKA PROPASTI JEDNE BANK

Sindikati po{ta i telekomunikacija, BH Telecoma i BH Po{ta za likvidacijuPostbanke BH najvi{e optuùju Agencijuza bankarstvo FBiH odnosno isti~u ulogudirektora Zlatka Bar{a u tome. «[ta on usu{tini likvidira? Likvidira banku kojakao rijetko koja u Bosni i Hercegovini usvom imenu nosi naziv Bosna iHercegovina. Likvidira banku koja imaspremnih oko 200 {altera {iromFederacije BiH, ~ijim aktiviranjem se ufunkciju stavlja najve}a bankarskamreà i time ugroàva sve ostale bankekoje su nama gra|anima dale toliko’dobroga’ u posljednjih osamnaestgodina. Likvidira banku koja ima

dugoro~ni poslovni ugovor s BH Po{tom , kompanijom u potpunomdràvnom vlasni{tvu i koja, kao takva,moè osigurati da Federacija imamogu}nost da barem jednim dijelomkontroli{e i usmjerava finansijsketokove. Likvidira banku koja je sve ovegodine imala pripremljeno sve ono {tomanji bh. entitet poku{ava da uradi uposljednjih nekoliko godina, da formirasvoju, po{tansku banku RS-a. Likvidiraono {to postoji u Hrvatskoj, Srbiji,Sloveniji, Njema~koj, Austriji,...stotinama godina”, navedeno je usaop}enju sindikata izdatom krajem juna2013. godine.

UTVR\IVANJE ODGOVORNOSTI

(Ne)osnovane optužbe na računZlatka Barša

OSUMNJIÊN VRH BANKE

Faksimil izvje{taja Finansijske policije

TU@BA ZA ODBIJANJEDOKAPITALIZACIJEFaksimil tu`be FAM-a protiv Agencije za

bankarstvo FBiH



OPERACIJA “MASTER”

Dràvni slu`benik E{ref Leki}garantirao Sidi Kari}u

policijsku za{titu, uslugenapla}ivao od 1.000 do 6.000 KM

Novinarka Slobodne Bosne otkriva zastrašujuće koruptivne aktivnosti šefovacarina u Tuzli i Bijeljini koji su sudjelovali u švercu tekstila i njihovu umreženost

sa državnim činovnicima

OBUCI I OTPREMI

PADAJ SILO I NEPRAVDOPrivo|enje jednog od aktera

mafija{ko-koruptivne hobotnice



D

vadesetak dana nakon {to suinspektori Dràvne agencije zaistrage i za{titu (SIPA) uhapsili

Sedineta Sidu Kari}a i njegove poslovne partnere Dragana

Staji}a i [emsudina Muj~inovi}a, dràvnituìtelj Dubravko âmpara izdao je nalogza provo|enje druge faze tajne operacije„Master“ protiv vi{e korumpiranihcarinika. Policijska je akcija zapo~ela uutorak ujutro (24. septembra), oko 6 sati,kada su jedan za drugim uhap{eni NerminKlopi}, {ef Regionalnog centra Uprave zaindirektno oporezivanje (UIO) u Tuzli,njegov zamjenik Ljubisav Vidakovi}, {ef Carinske ispostave u Bijeljini Ahmed[erifovi}, slu`benik Ministarstva za ljudska

prava i izbjeglice BiH E{ref Leki}, ali inekolicina carinika i uposlenika {pediter -skih tvrtki, koji su nakon saslu{anja pu{tenina slobodu. Prema posljednjim infor ma-cijama iz Tuìteljstva BiH, tuìteljâmpara je dan poslije njihovog hap{enjazatraìo odre|ivanje mjere pritvora zaKlopi}a, Vidakovi}a, [erifovi}a i Leki}a -sumnji~e se za organizirani kriminal,zlouporabu slu`benog poloàja ili ovlasti,

protuzakonito posredovanje.Vi{egodi{nja istraga protiv Sedineta

Kari}a i ~lanova njegove kriminalne

organizacije koji su na uvozu tekstilne robe

iz Ma|arske i Italije dràvni prora~uno{tetili za najmanje 3,5 milijuna otkrila je,naime, da su na platnom spisku {vercera izSrebrenika bili Klopi}, Vidakovi} i[erifovi}. Korumpirani su {efovi carinskihispostava u Tuzli i Bijeljini, {to suinspektorima SIPA-e potvrdili i slu`beniciUprave za indirektno oporezivanje,otvoreno zabranjivali kontrolu kamiona uvlasni{tvu Kari}evih firmi Zlatnik , Dam~e Prom i Obitex . Iako su znali da Kari} injegovi „poslovni partneri“ prilaù fiktivnefakture s vi{estruko umanjenom vrijednostirobe, {efovi su carina u Tuzli i Bijeljini

zatvarali o~i - zauzvrat su po svakoj toni

{vercovane robe bili izda{no honorirani.mjese~nom pla}om od 1.800 KM NermKlopi} je nedavno, iako ve} ima stan,Tuzli kupio jo{ jedan, koji je pla220.000 KM, vozi najnoviji modTouarega vrijedan preko 150.000 marakana svom i èninom ra~unu u banci im

300.000 KM u{te|evine?! Ni{ta lo{ije stoji ni Klopi}ev zamjenik LjubisVidakovi} koji je s istom pla}om uspkupiti tri stana u Zvorniku, stan u Beograi Novom Sadu, gdje posjeduje i vezemlji{nu parcelu.

Iz izvora bliskih istrazi doznajemo ka policija i Tuìteljstvo raspolaù ~vrstmaterijalnim dokazima o ulozi slu`beniMinistarstva za ljudska prava i izbjegliBiH E{refa Leki}a u kriminalnorganizaciji Sedineta Kari}a. Leki}

prema tvrdnjama svjedoka ali i nekoliciosumnji~enika, uzimao novac od DragaStaji}a, garantiraju}i mu policijsku za{tu SIPA-i, Obavje{tajno-sigurnosnoj ageciji i Upravi za indirektno oporezivanIako istraga tek treba utvrditi tko su bLeki}evi dou{nici u policijskim obavje{tajnim agencijama (E{ref Leki}

podsjetimo, ranije radio u AID-u), do sa je utvr|eno da je on od Staji}a uzimnov~ane iznose od 1.000 do 6.000 KM. Dnovca je, kako sada stoje stvari, uzimao sebe, a ostatak je koristio za navod

pla}anje usluga visokim du`nosnicimUIO, odnosno, policajcima i obavje{t

cima.


AKCIJA PROTIV KORUMPIRANIH CARINIK

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

OPERACIJA “MASTER”, DRUGI DIONakon {to su prije mjesec dana uhap{eni Sido Kari} i Dragan Staji}, iza re{etaka su se na{li i korumpirani carinici Nermin Klopi}, LjubisavVidakovi} i Ahmed [erifovi}



Jo{ uvijek se ne zna da li je podignutaoptu`nica protiv @eljke Bukmir, fatalne

pripravnice Suda BiH kojoj se na teretstavljaju zloupotrebe slu`benog polo-àja, odavanje slu`bene tajne i povreda

tajnosti postupka, jer je odavala slu`benetajne iz istrage u slu~aju koji se vodi protiv

jedne organizovane kriminalne grupe.Me|utim, ono o ~emu se posljednjih

dana spekulira jeste s kim je sve mladaBukmirka bila u kontaktu. Naime, inspektoriCJB-a Isto~no Sarajevo, u pratnji kolega izFederalne uprave policije, a po nalogu Suda

BiH pretresli su stan u Spasovdanskoj ulici uIsto~nom Sarajevu gdje Bukmirova stanuje.Istovremeno, pretresena je i njena porodi~naku}a u Zrinsko-frankopanskoj ulici uLjubu{kom. Na obje lokacije policija jetraìla CD-ove, laptope i rokovnike, a odBukmirove su oduzeli i mobitel. Sav izuzetimaterijal predat je na vje{ta~enje u Centar zaforenzi~ku i informati~ku podr{ku Federalneuprave policije, a saslu{an je i odre|eni brojsvjedoka. Rezultati vje{ta~enja oduzetih

predmeta trebali su razjasniti do koje mjere iu kojim predmetima je Bukmirka odavalastrogo povjerljive informacije, te koliko {tete

je nanijela time. Me|utim, ono o ~emu senajvi{e pri~a u zatvorenim kuloarima jeste{ta su inspektori Centra za forenzi~ku iinformati~ku podr{ku Federalne uprave

policije prona{li u mobitelu fatalneBukmirke. Navodno, me|u ostalim

porukama, razmijenjenim uglavnom sosobama iz kriminalnog miljea, prona|ena

je SMS poruka koju je @eljki Bukmir poslfederalni ministar saobra}aja i komunkacija Enver Bijedi}. Spekulira se da je

poruci pisalo: „Maco, valja li onaj Ko[anel (Coco Chanel) {to sam ti sinkupio?.“ Bila ova pri~a ta~na ili ne, minisBijedi}a je ve} dobio (ne)slu`beni nadimKoko Bijedi}.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Federalni ministar saobraćaja i komunikacija Enver Bijedić razmjenjivaoSMS poruke s uhapšenom pripravnicom Suda BiH Željkom Bukmir?!

SDP-ov ministar Enver Bijedić fatalnu pripravnicuu SMS poruci pitao valja li joj parfem Koko Šanel

SMS (BEZ)KRAJNOSTIKako je ministar Enver Bijedi} dobio nadimak Koko Bijedi}





Kako se pribliàva obiljeàvanjestogodi{njice Prvog svjetskograta, „industrija“ komemoracije i

popularni povjesni~ari zagr ija-vaju se {irom Evrope. Polazi{te

je, naravno, obja{njenje uzroka rata koji sesada smatra ne samo prvim velikim

doga|ajem nego ~ak i odre|uju}im

doga|ajem 20. vijeka, tre}im balkanskimratom, ~iji su svojevrsni nastavak Drugisvjetski rat, Hladni rat, pa ~ak i rat protivterora. Ako je Versajsko (ne)rje{enje, s

jedne strane, doprinijelo usponu ljute Njema~ke, s druge strane ono nije ukona~nici rije{ilo Isto~no pitanje, niti u vezis pitanjem ruskog uticaja, niti u vezi s us-

postavljanjem odrìvih zemalja nasljednicaOtomanskog carstva. [tavi{e, Francuska iVelika Britanija su iskoristile priliku i

pripremile teren za stogodi{nju pometnju u

Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku koja nastavlja. U mnogim pogledima cijeli nsukoba iz devedesetih, i na Balkanu i Kavkazu, predstavlja isto tako svojevrstnastavak tog davnog rata, gdje se jo{ uvijnije do{lo do kona~nog rje{enja temeljn

pitanja. Najnovija studija ovih uzroka koja

dobila pozornost publike je sir MHastingsova nova historija prve godirata, kratko i jasno nazvana Katastro

1914 . Objavljivanje knjige u Velik


FELJTON

Pi{e: DESMOND MAURER

Knjiga „Katastrofa: 1914“, uglednog britanskog publiciste i novinara sir MAXA

HASTINGSA postala je bestseler i prije nego što je objavljena; njeni „najspek-takularniji“ dijelovi, objavljeni u britanskim medijima, pokrenuli su lavinu reakci ja u tamošnjoj, ali još više regionalnoj akademskoj i političkoj zajednici; suradnik

„SB“, vrstan poznavatelj balkanskih prilika, pročitao je Hastingsovu knjigu iekskluzivno za naš list analizira njen sadržaj, značaj, poruke

JE LI SRBIJA PRIJE STO GODINA

BILA“IZVOZNIK TERORIZMA

“

(NE)SU\ENI BESTSELLERKnjiga uglednog novinara, kolumnisteDaily Maila, i publiciste MaxaHastingsa, Katasrofa 1914: Evropa ide u rat u Velikoj Britaniji u prodaju jepu{tena 12. sepembra 2013. godine

(NE)SU\ENI BESTSELLERKnjiga uglednog novinara, kolumnisteDaily Maila, i publiciste MaxaHastingsa, Katasrofa 1914: Evropa ide u rat u Velikoj Britaniji u prodaju jepu{tena 12. sepembra 2013. godine



Britaniji 12. septembra se uveliko propagiralo i najavljivalo, posebno ufeljtonima u Daily Mailu , britanskimnovinama za koje sir Max pi{e kaokolumist, a ve} je sada sigurno da }e knjiga

postati bestseler. Ne iznena|uje da odlomcikoji su objavljeni da izazovu interes i

potaknu prodaju sadrè o{tro formulisane idonekle kontroverzne konstatacije.Hastingsov opis prijeratnog Balkana kao

“najnotornijeg izvori{ta terorizma togdoba” ili tvrdnje poput one da “srbijanskaupletenost u izvozu terorizma ~ini je, u biti,otpadni~kom dràvom — kao naprimjer Irandanas”, definitivno su izazvale pa`nju,

posebno u medijima na Balkanu.Zato smo odlu~ili da zavirimo u

Hastingsovu knjigu, pa da vidimo koje bogatstvo mo`da skriva. Naàlost, nije daima ba{ puno toga. Iako je knjiga zaista

~itka i zabavna, brzo se vidi da su odlomciza Mail posebno ure|ivani radi privla~enja

pa`nje ~itatelja i da je verzija u knjiziosjetno manje senzacionalna, pa ~ak ikonvencionalna. Glavna nit koja se

provla~i kroz knjigu jeste pokazati da je Njema~ka kriva za rat, a da Engleska samoigra svoju prirodnu, povijesnu ulogu kaostalni spasitelj Evrope od same sebe. Zatoovo nije bio besmisleni rat ili klanje bez

povoda. Ovo je bio rat za du{u Evrope, ba{na isti na~in kao {to je to bio i Drugisvjetski rat. Hastings sam kaè: “Mnogimisle da je Prvi svjetski rat pripadao nekomnièm moralnom poretku u odnosu naDrugi svjetski rat - da neprijatelji, protivkojih se Britanija sa saveznicima borila,nisu bili vrijedni te borbe, za razliku odnacista kasnije. Ja ne prihvatam tu ideju. Dase Britanija dràla sa strane dok sucentralne sile vladale kontinentalnomEvropom, njezine bi interese direktnougrozila takva Njema~ka, ~ija bi volja zaprevlast neminovno samo potakla pobjeda.Ja smatram da su nepobitni argumenti zaprimarnu odgovornost Njema~ke za

izbijanja rata. âk i da prihvatimo da nijetajno angaìrala u svrhu pospje{avanja tkonflikta, odbila je obuzdati Austriju da sprije~ila izbijanje istog. Pa, ondmobiliziranjem svoje vojske, osigurala pro{irivanje konflikta. A kad je bitka vkrenula, tada pogotovo nije bilo svejednuprkos mi{ljenjima mnogih danas, koja strana pobijedila. Sloboda, pravda demokratija u Evropi bi pla}a

zastra{aju}u kaznu, da su nadja~ili Kaisenjegovi suradnici.”

Jasno je, Hastingsu barem, da su Njema~ka i Austro-Ugarska èljele rataktivno preuzele mjere da ga osiguraj

Njihova je glavna briga bila takti~ka, kaosigurati da se Britanija ne uklju~i u ratzbog toga, da se formalna odgovornost izbijanje rata pripi{e njihov

protivnicima. Ovo je svrha nemogu}zahtjeva Austrijanaca naspram Srbijostaviti Srbiju bez realnog izbora i tjeratina odbijanje ultimatuma, jer bi Rusija tamorala odgovoriti na takvu austrougars

provokaciju, a Francuska se isto tamorala pridruìti Rusima. Nijemci nisamo znali sve ovo, oni su ra~unali no

No, Britanija se nije dràla po strani, ne je s pravom intervenisala.

CRNA RUKA, BELA RUKAIna~e, posljednje {to je Hastingsu

umu je ocrniti dobar glas Srbijoptere}ivati je odgovorno{}u za rat, omalovaàti njenu ulogu u ratu. On nigdu knjizi nije izravno usporedio Srbiju


TAJNE NEPROÎTANE KNJIGE O SARAJEVSKOM ATENTAT

Hastingsonova knjiga je beletristi~ki atraktivna,ali nipo~emu zna~ajna za razumijevanje uzroka

Prvog svjetskog rata!



Iranom niti s bilo kojom drugom dràvom pokroviteljem terora. Naprotiv, on navodihipotezu da se Srbija moè smatratiotpadni~kom dràvom samo da bi je pobio.Preciznije, citira Christophera Clarka,

profesora Savremene evropske povijesti uCambridgeu i autora jedne (dodu{e bolje irelevantnije) knjige o istoj temi, The Sleepwalkers: how Europe went to war in1914 (2012), (Mjese~ari: kako je Evropa

u{la u rat 1914 (1912) ), kao tendencioznogzagovara~a da je „Austrija imala pravovojnim sredstvima traìti odmazdu zaubistvo nadvojvode Franza Ferdinanda odSrbije, jer je ona u biti bila otpadni~kadràva.” Kasnije u knjizi, Hastings jo{izri~itije kaè da su “Srbijanci ispunilisli~nu nasilni~ku ulogu na marginamaHabsbur{kog carstva kao {to su irskefrakcije u britanskim doga|ajima u vi{enavrata tokom dvadesetog vijeka, iako su seIrci pokazali istrajnijima. Stalna brutalnostSrba prema svojim vlastitim manjinima,posebice muslimanima, nije sluìla dràvikao najbolja reklama. Neki povjesni~ari~ak smatraju da su vladari Srbije bili takousko povezani sa teroristima, a pogotovo uzavjeru protiv Franza Ferdinanda, da semora smatrati otpadni~kim dràvom. No, iu ovom slu~aju, takvo gledanje se zasnivana posrednim dokazima i spekulacijama.”

Njegova knjiga o prvoj godini rata po~inje pri~om o atentatu u Sarajevu, kaodoga|ajem koji kvalifikuje kao zanemarivsam po sebi: “ûdna mala melodrama kojase odvijala u Bosni 28. juna 1914. igrala je

istu ulogu u historiji svijeta kao {to bimogao ubod ose na hroni~nom bolesnikukoji je izbezumljen toliko da napu{tabolesni~ki krevet kako bi svoje posljednjedane posvetio uni{avanju osinjeg gnijezda.Umjesto da se na|e istinski ‘uzrok’ Prvogsvjetskog rata, ubistvo austrijskognadvojvode Franza Ferdinanda jeiskori{teno da opravda osloba|anje silakoje su ve} bile u igri. To je puka, alibezna~ajna, historijska ironija da terorist-

tinejdèr ubije ~ovjeka koji bi jedini od svihvo|a u Austro-Ugarskoj vjerovatnoiskoristio svoj uticaj da poku{a sprije~itikataklizmu.”

Ba{ zato {to ne smatra atentat istinskimuzrokom izbijanja rata, niti vidi da su tako

oslobo|ene sile ba{ one koje su inaodredile sukob izme|u Srbije i AustrUgarske, Hastings se trudi da oslobotada{nju srbijansku Vladu od bilo kakvmaterijalnog u~e{}a. Vrlo usko slijedeDedijera, on opisuje ulogu majoTankosi}a i Crne ruke u naoruàvanatentatora, kao i pomo} koju su im dali do|u u Sarajevo i ~injenicu da im je vo

bio agent srbijanske vlade koji obavje{tavao svoje gospodare o njihovo

kretanju i namjerama. On, bez obzira na zaklju~uje pri~u prihva}anjem zvani~tvrdnje o negiranju upletenosti. “Osipu{aka, bombi i kapsula cijanida, ne poststvarni dokaz o tome kakvu su jo{ podr{ili uputstvo Princip i njegovi drugovi dob


FELJTON

VJEÎTA DILEMA Gavrilo Princip - heroj, i/li

terorista, uhap{en jeodmah nakon atentata na

prestolonasljednika injegovu suprugu u

Sarajevu

(AP)IS DOWNDragutin Dimitrijevi} Apis, ~asnik vojskeKraljevine Srbije, koji je smislio i organizirao~asni~ki pu~ 1903. godine kojim je svrgnut iubijen Aleksandar Obrenovi}, osniva~ je itajne organizacije Ujedinjenje ili smrt

poznata i po nazivu Crna ruka

PROTOKOLARNA PROCESIJA Prestolonasljednik FranzFerdinand i njegovasupruga Sofija prilikomprve i posljednje posjeteSarajevu



u Beogradu. Atentatori su oti{li u grobnegiraju}i sau~esni{tvo zvani~ne Srbije.Uglavnom se ~ini vjerojatnim da je Crna

ruka poticala i uputila ~lanove MladeBosne na ubistvo nadvojvode, ali sve {to jesigurno jeste da su im njezini agentiosigurali sredstva za izvr{enje teroristi~kihdjela na habsbur{koj teritoriji.” [to je onda,

po Hastingsu, sasvim prihvatljivo.Hastings se ~ak ne moè ni natjerati da

vjeruje da se Apis doista svim srcem

angaìrao u pripremi atentata primje}uju}ida ako je „Apis bio posve predan zavjeriatentata, zagonetno je da je atentator (Princip) morao zaloìti kaput za nekolikodinara nedugo prije odlaska iz Beograda da

plati svoje tro{kove“. Sli~no tome, onnalazi izgovor za nebulozno upozorenjekoje tada{nji srbijanski predsjednik vladeNikola Pa{i} {alje u Be~ preko srbijanskogveleposlanika: „mo`da zato {to Pa{i} nije

bio spreman pruìti Habsburgovcima novi ikrajnje ozbiljni razlog za pritu`be protivnjegove zemlje“. Clark, s druge strane,

primje}uje da je i sam veleposlanik bio ~lanCrne ruke, {to nije bezna~ajan detalj.

GAVRILO PRINCIP - SLUÂJNIPROLAZNIK

Za Hastingsa je u principu nebitno {ta jeSrbija znala i {ta je namjeravala.Austrijanci, kao odgovorni i odrasli unjegovom scenariju, trebali su znati zarizike bez potrebe za upozorenjem i

djelovati shodno tome. Naime, on posve}uje ostatak predgovora o Sarajevu

nabrajanjem sli~nih anarho-teroristi~nihatentata po Carstvu tokom prethodnihdvadeset godina, od Carice same 1898.

godine, do neuspjelog poku{aja atentata nagenerala Marijana Vare{anina 1910. godineod strane Bogdana @eraji}a, koji je “podpogre{nim utiskom da je uspio ubitigenerala, izvr{io samoubistvo posljednjimmetkom“, a ~iju su glavu odrezaliaustrijanski policajci “da je ~uvaju u svomcrnom muzeju”.

Krivica za uspjeh Sarajevskog atentaonda pripada Austrijancima, a posebnjihovom nesposobnom tiran~i}u, generaOscaru Potioreku, koji nije uspio da sprije~i, a ne srbijanskom {e

bezbjednosti, ~ija ga je neslu`beteroristi~ka mreà planirala i izveDapa~e, jer kad ga je „{ef njegovpoliti~kog odjeljenja upozorio na opasnood strane organizacije Mlada Bosn

Potiorek ga je ismijao ‘zbog straha djece‘“. Kasnije se govorilo da su slu`benici energi~nije predali raspravi

jelovnicima i ve~erama i o pravilntemperaturi za serviranje vina neg

pomisli o bezbjednosti njihovog ~asngosta. Ustvari, slu`beni je nemar odigrglavnu ulogu u pruànju {ansi Principunjegovim prijateljima.

Hastings je tako|er dao sve od sebe ukaè da je `rtva to zasluìla, opisujuFranza Ferdinanda do te mjere nesimpti~nim da to prakti~no opravdava atentat osnovu Ferdinandovog osobnog karakte“Niko nije puno volio Franz Ferdinandosim mo`da njegove ène… Car FraJosef je prezirao svog ne}aka; drugi su dràli arogantnim i svojeglavim tiraninoFranz Ferdinandova vode}a strast je blov: on je svojeru~no ubio nekih 250.0divljih ìvotinja prije nego {to je skon~aoskromnoj maloj vre}i za divlja~ GavrPrincipa… Neki kaù da je FraFerdinand bio inteligentan ~ovjek. îako je to bio, kao i mnoge druge kraljevsli~nosti u moderna vremena, bio korumpiran pozicijom koja mu

omogu}ila da izrazi mi{ljenja koja neosvije{tena ~ak i prema tada{njistandardima. Mrzio je Ma|are, a jednomKaiseru rekao: ‘takozvani plemengentlmenski Ma|ar je najnotorniji protidinasti~ki, nepouzdani laòv.’ Ju`ne Slovne je posmatrao kao podljude, govore}i Srbe ‘te svinje’. Caru Nikoli II se gadFranz Ferdinandove neumjerenost, pogo vo o rasi. Oboje, nadvojvoda i njegoèna, su bili strogi katolici, koji podràvali jezuite koji su propovijedneprijateljstvo prema slobodnim zidarimJevrejima i liberalima.”

U kona~nici, doista je te{ko ne sloìti s Hastingsom da je „zavjera da se ubnadvojvoda bila smije{no amaterska, uspjela je samo zbog nesposobnoaustrijskih vlasti da obezbijede osnovmjere opreza u neprijateljskom okruènjuPitanje koje onda postavlja: „Da li ubojstzapravo predstavlja najbolje {to Apis mokao vrhovni zavjerenik, ili je u pitanju samusputni anarhisti~ki udar~i} Habsbur{kvladavini“, me|utim, samo je retori~kkreirano kako bi se odbacila odgovornonih za ~iju ulogu Hastings dalje nemstvarnog interesa. On lovi krupniju rib



OTPADNIČKA DRŽAVA:„Austrija je imala pravo vojnim sredstvima tražitiodmazdu za ubistvo nadvojvode Franza Ferdinanda odSrbije, jer je ona u biti bila otpadnička država”

Sir Max Hastings bio je strani dopisnikBBC-a, a kasnije i urednik Daily Telegrapha.On je u po~etku podràvao balkanskupolitiku tada{njeg britanskog ministravanjskih poslova Douglasa Hurda, ali nakraju je ipak promijenio mi{ljenjezagovaraju}i neki oblik vojne intervencije idaju}i svoju podr{ku Laburisti~koj partiji podvodstvom biv{eg britanskog premijeraTonyja Blaira. Nakon toga, Hastigs se

ponovo priklonio konzervativcima i redovnopi{e kolumne za konzervativni Daily Mail.^lan je Kraljevskog dru{tva knjièvnosti iKraljevskog dru{tva povjesni~ara, a uproteklih 40 godina razvio je paralelnukarijeru kao vode}i popularni vojnipovjesni~ar u Velikoj Britaniji. Objavio je nemanje od 10 knjiga o Drugom svjetskomratu, kao i knjige o Korejskom iFoklandskom ratu.

NOVINAR I PUBLICISTA

Sir Max Hastings, novinar sakademskim renomeom



naime, austrijske i njema~ke zagovara~erata koje on krivi za sve. To je razlog za{tose on onda okre}e na reakciju, odnosnonedostatak reakcije, na ubistvo nadvojvode

prvo u Be~u i Berlinu, a zatim u ostalimevropskim metropolama. Prema Hastingsu,u ve}ini Evrope reakcije su bile:“Ravnodu{nost, jer su teroristi~ki akti bilitako uobi~ajeni. U St. Petersburgu, ruskiprijatelji britanskog dopisnika Arthura

Ransoma su omalovaìli atentat kao‘karakteristi~an dio balkanskog divlja{tva‘,kao i ve}ina ljudi u Londonu. Jo{ je jedannovinar, Raymond Recouly iz pariskoglista Le Figaro, zabiljeìo op}e mi{ljenje dabi se ‘kriza u tijeku uskoro mogla smanjitina kategoriju balkanske sva|e, koje su sepojavljivale svakih petnaest ili dvadesetgodina, i bila bi rje{avana me|u balkanskimnarodima, bez potrebe uplitanja ikakvihvelikih sila‘. Nadvojvodin stric je primiovijest bez ikakvih vidljivih emocija, asahrana je ‘trajala samo petnaest minuta,nakon ~ega se Franz Josef vratio lije~enjuna Ischl‘. Stari car se nije previ{e pretvaraoda tuguje radi ne}akove smrti, iako je biopun bijesa na njegovo pona{anje. Ve}inanjegovih podanika je dijelila njegoveosje}aje, ili nedostatak njih. Dana 29. lipnjau Be~u, prof Josef Redlich istaknuo je usvom dnevniku: ‘Ne postoji osje}aj tuge ugradu. Glazba svira svugdje.‘ Straniposmatra~i su bili iznena|eni àljenjemBe~lija za njihovim prijestolonasljednikomkoje je bilo povr{no i o~ito neiskreno.Ironi~no da habsbur{ka dràva pomalooklijeva prije dono{enja odluke da iskoristi

ubojstva kao opravdanje za invaziju naSrbiju, pa ~ak i po cijenu izazivanjaoruànog sukoba s Rusijom. A Princip je

ubio jedinog ~ovjeka uCarstvu koji je bio spremanto sprije~iti.“

Ovo predstavlja samo predgovor knjizi, naravno.

Glavni tekst se baviopisivanjem diplomatskogmanevrisanja koja slijede po

evropskim prijestolnicama de{avanja u svim glavnteatrima rata redom. Zadovoljsvojim dokazivanjem gdje glavodgovornost i krivica le

Hastingsova glavna briga u knj je opisati ljudsku cijenu raslobodno koriste}i papidnevnike i pisma obi~nih u~esni

i svjedoka doga|ajima, a ne da pi{e tehni~vojnu povijest ofanziva i poraza. Knjisadrì jo{ dva poglavlja o jugoisto~nofrontu i o dostignu}ima Srbije u otpoaustrijskom naletu, koje se doista us

baziraju na zborniku Golgota i vaskSrbije, 1914-1915 , s dodatnim kori{tenjednevnika u~esnika s austrijske strane.

SARAJEVO, PUTEVI ME SVI TEBI VODBez obzira na senzacionalizam odmaka kojima se promovi{e u medijimHastingsova knjiga je krajnije tradicionaldodatak publicisti~kom ànru i doprinomalo ukupnom razumijevanju o uzrocimtokovima doga|aja tog smrtonosnog ljeOna ne govori ni{ta o razlozima za{to

plamen rata izbio ba{ na Balkanu, a kamza{to se plamen sa Balkana {irio generalni poàr, na na~in kako jeste. Za okoji zaista traè bacanje novog svjetla doga|aje, a ne samo ugodno ~itala~iskustvo, to mogu na}i u pomenutoj knj

Cristophera Clarka The Sleepwakers , ko


FELJTON

MJESEÂRICristopher Clark jeaustralijski povjesni~arkoji predaje suvremenuevropsku povjest napresti`nom CambridgeUniversityju, i autor jemnogo ozbiljnije knjige ouzrocima i posljedicamaPrvog svjetskog rata,posebiceo ulozi Srbije



sadrì znatnu koli~inu umne i dobroutemeljene rasprave o doga|ajima naBalkanu koji su prethodili atentatu i stvaralimu kontekst, od ubistava Obrenovi}a,razvoja Crne ruke i Mlade Bosne kaoteroristi~ke organizacije na osnovi }elija,mentalnog sklopa ispod srbijanske politikeekspanzionizma itd. A sve to na osnovu vrlodetaljnog li~nog poznavanja izvora iliterature na izvornim jezicima. Prema

Clarku, “Srbija je jedna od slijepih ta~aka uhistoriografiji julske krize. Atentat uSarajevu se ~esto tretira kao puka izlika,doga|aj bez iskonske veze s stvarnimsnagama ~ija su me|udjelovanjauzrokovala sukob.” Ove rije~i se sigurnomogu primijeniti na Hastingsov tretman.

No, Clark nastavlja: “înjenica da jeJugoslavija pod srbijanskom dominacijomiza{la iz rata kao jedna od pobjedni~kihdràva je, barem implicitno, izgledala kaoda opravdava ~in ~ovjeka koji je povukaoobara~ tog 28. juna - to je sigurno bilomi{ljenje jugoslovenskih vlasti, koje suozna~ile mjesto gdje je to uradio bron~animstopama i spomen-plo~om u po~astiubi~inih „prvih koraka u jugoslovenskuslobodu‘. U doba kada su nacionalne idejejo{ uvijek puno obe}avale, bilo je malteneintuitivne simpatije za nacionalizam Ju`nihSlavena, a istovremeno bilo je malo ljubaviza nezgrapnu multinacionalnu zajednicu

Habsburgovog Carstva. Jugo-ratodevedesetih su nas podsjetili smrtonosnost balkanskog nacionalizmPoslije Srebrenice i opsade Sarajeva, sveteè misliti o Srbiji kao o pukom predmeili `rtvi politi~kih igara velesila, a sve lak{e pojmiti srbijanski nacionalizam kpovijesnu snagu samu po sebi. Iz ugsuvremenog postojanja Evropske unije, smo skloni da gledamo ne{to blaì

pogledom, ili barem s manje prezrivipogledom na nestanak carske trpeHabsbur{ke Austro-Ugarske. Na koncmo`da je tako|e manje jasno da treopisati dva ubistva u Sarajevu kao nevrstu nesre}e bez mogu}nosti da djelukao uzrok. Napad na Svjetski trgovinscentar u septembru 2001. predstav{kolski primjer toga kako jedan simboli~teàk doga|aj, koliko god da je zamr{enkrupnim povijesnim procesima, moè promijeni politi~ku sferu bez mogu}nopovratka, ~ine}i stare opcije zastarjelimdaju}i nepoznatu teìnu novonastaliVra}anje Sarajeva i Balkana u sredi{pri~e ne zna~i demoniziranje Srba,njihovih dràvnika, niti nas osloboobaveze da prou~imo sile koje su uticale one srpske politi~are, ~asnike i aktiviste ~su pona{anje i odluke doprinijele proceodre|ivanja kakve }e biti posljedipucnjave u Sarajevu.“



KLAONICA Prvi svjetski rat bio je prvi rat u kojem suu~estvovale nacije {irom svijeta, bio jepoznat i pod imenom Veliki rat, ili ne{torije|e rat koji }e okon~ati sve ratove



Kada je prije dvadesetak dana srbi-

jansko Tuìla{tvo za ratnezlo~ine najavilo da }e izvr{iti

provjere biv{ih vojnih funk cio-nera RS-a koji ìve u Srbiji,

Milorad Dodik je burno reagovao.On je ocijenio degutantnim da se

“nakon 20 godina od zavr{etka rata vr{eneke nove provjere”. “Oni poku{avaju da

sve, ko god je bio ìv u to vrijeme, ispitajuza{to je bio ìv, a ne za{to je u to vrijemebio angaòvan”, grmio je Dodik.

Ina~e, po nalogu Tuìla{tva u Srbiji seovih dana, na osnovu sporazuma o saradnjituìla{tva Srbije i BiH, provjeravaju vojnalica iz RS-a koja imaju dvojna dràvljanstva,a koje Tuìla{tvo BiH dovodi u vezi sa rat-nim zlo~inima. Kako na{ list saznaje,uglavnom se radi o oficirima iz 30.kadrovskog centra, vojnim bezbjednjacima,koji u Republici Srpskoj ve} godinamauìvaju sve privilegije i za{titu.

STANOVI ZA PENZIONEREVOJSKE JUGOSLAVIJE

Dokaz tome je ~injenica da je veliki brojoficira koji su preko 30. kadrovskog bilivojno angaòvani u BiH od Ministarstvaodbrane RS-a dobio stanove na atraktivnim

lokacijama u Banjoj Luci. Stanovi su dodjeljivani mimo zakona jer su vojna lica ve} bila u penziji, ili su ìvjela u Beogradu gdjeih je VJ pla}ala. Biv{i uposleniciMinistarstva odbrane RS-a podnijeli su nastotine tu`bi protiv ovakvih rje{enja. U

posljednjih nekoliko godina Okru`ni sud uBanjoj Luci, Vrhovni i Ustavni sud RS-adonijeli su presude u njihovu korist. U presu-dama stoji da se rje{enja o dodjeli stanova

tim oficirima moraju poni{titi. Me|uti pravobranilac Republike Srpske SlobodRadulj, odluke najvi{ih entitetskih instanignori{e. Radulj, koji bi u svakoj drugzemlji zbog toga bio automatski smijenjeima svoje razloge zbog kojih to ne ~i

Naime, {tite}i interese penzionisanih vojn bezbjednjaka, Radulj {titi i samog sebe jeri sam vlasnik vojnog stana koji je dobio nelegalan na~in. Naime, Radulj, za koj


TAJNA MO] MLADI]EVIH OFICIRA U RS-u

Pi{e: MIRHA DEDI]

Vojni bezbjednjaci, pripadnici 30. kadrovskog centra, koje je GeneralštabVJ tokom rata angažovao u BiH, u posljednjih desetak godina nezakonito supostali vlasnici veleljepnih stanova u centru Banje Luke; i pored toga što suOkružni, Vrhovni i Ustavni sud RS-a donijeli odluke da su rješenja o dodjeli

ovih stanova nezakonita, njihovu odluku ne želi provesti pravobranilacRS-a SLOBODAN RADULJ

U Banjoj Luci stanove su nezakonito dobili Mladi}evigenerali i oficiri Marko Lugonja, Dragomir Keserovi},

Bo{ko Kele~evi}, \uro Beronja, Marinko [iljegovi}…

DODIKOVA ODBRANA IZA[TITA BEZBJEDNJAKA IZ30. KADROVSKOG CENTRA

KOGA ZASTUPA PRAVOBRANILAC RS-aSlobodan Radulj, umjesto daprovodi odluke suda, odlu~ioje da zastupa interese oficiraiz 30. kadrovskog centra



upu}eni tvrde da pokorno ispunjava svezahtjeve Milorada Dodika, postao je vlasnik vojnog stana u vrijeme dok je bio uposlenik Predsjedni{tva BiH. Rje{enje o dodjelitroiposobnog stana od 101 kvadrat krajem2001. Radulju je potpisao general major Novak \uki}, ina~e pripadnik 30.kadrovskog centra, koji je osu|en na 25godina zatvora za zlo~in na “tuzlanskoj kapi-

ji”. Okru`ni sud je, po tu`bi zaposlenih uMinistarstvu odbrane RS-a, tri puta donosiorje{enje da je odluka o dodjeli vojnog stanaSlobodanu Radulju, u prvoj gradskoj zoni uBanjoj Luci, nezakonita. Svaki put kada bisud presudio protiv Radulja, njemu je pono-vo dodijeljen isti stan, ali po drugom osnovu.

MLADI]EVI JATACIZBRINUTI U BANJOJ LUCIOkru`ni sud je poni{tio rje{enje o dod-

jeli stana u centru Banje Luke generaluMarku Lugonji, kojem se u Beogradu god-inama sudilo pod optu`bom da je pripadao

jata~koj mreì R atka Mladi}a. Tokom rataLugonja je bio na du`nosti na~elnikaobavje{tajno-bezbjednosnog sektora Sara-

jevsko-romanijskog korpusa VRS. Ve}godinama ìvi u Beogradu, a tokom su|enjanije negirao da je pomagao Mladi}u u skri-vanju.

Sud je proglasio nezakonitim i otkup

stana generala Bo{ka Kele~evi}a, posljed-

njeg {efa KOS-a Pete zagreba~ke oblasti i biv{eg na~elnika {taba Prvog kraji{kog korpusa. General Kele~evi} vrijeme provodi utrouglu Lakta{i — Banja Luka - Beograd.

Nezakonito je dodijeljen stan i pukovniku u penziji \uri Beronji, savjetniku za sig-urnosnu politiku ~lana Predsjedni{tva BiHNeboj{e Radmanovi}a. Beronja, koji je bio~lan biv{eg 410. obavje{tajnog centra,uìva u ~etverosobnom stanu od 106kvadrata. I poratni na~elnik General{tabaVRS general Momir Zec nezakonito jedobio ~etvorosoban stan od 107 kvadrata.Zec je bio komandant Majevi~ke brigadeIsto~nobosanskog korpusa VRS i protivnjega je tuzlansko tuìla{tvo 2007. godine

podnijelo krivi~nu prijavu zbog sumnje da

je po~inio ratni zlo~in, zlo~in protiv~ovje~nosti i povredu zakona i obi~aja rata. Nezakonito je i rje{enje o dodjeli

dvoiposobnog stana u Banjoj Luci general-majoru Bogdanu Sladojevi}u, jednom odtridesetak oficira Vojske Jugoslavije koji suu julu 1995. godine, u jeku napadaMladi}evih snaga na Srebrenicu i @epu,

poslani “na zadatke” u Glavni {tab VojskeRepublike Srpske. Sladojevi} je penzion-isan i ìvi u Beogradu.

Odani Mladi}ev general DragomirKeserovi} tako|e bi trebao ostati beztroiposobnog stana u ulici Aleje Svetog

Save. Keserovi} je tokom rata bio u Upravi

bezbjednosti Vojske RS pri Vrhovno{tabu VRS. [ef mu je bio Ljubi{a Beaosu|en na doìvotnu kaznu zatvora prHa{kim sudom, za zlo~in u SrebreniKeserovi} je tako|er bio ~lan 41obavje{tajnog centra.

Generalu Marinku [iljegovi}utako|er nezakonito dodijeljen troiposobstan od 98 kvadrata. [iljegovi} je merijetkim generalima VRS koji su i da

angaòvani u institucijama BiH. On nalazi na poziciji pomo}nika minisodbrane BiH. Vojni stan su dobili i bivkomandant RV i PVO RS general p

pukovnik Milan Torbica, koji savetuaktuelnog ministra rada i bora~kinvalidske za{tite Petra \oki}a, kao i porni na~elnik General{taba VRS generMomir Zec koji je dugo vremena bio akvan u Fudbalskom savezu RS-a, gdje obavljao du`nost komesara za bezbjedno

Pored stanova, Dragomiru Keserovi}Bo{ku Kele~evi}u dodijeljene su i garaè

Da su stanovi u Banjoj Luci dodijelje penzionerima VJ, koji su tokom rata ugovoru bili angaòvani u BiH, dokazu

pismo pukovnika R adoslava Vidovi}a. Nizvor iz biv{eg Ministarstva odbrane RSdostavio nam je Vidovi}evo pismo koje on uputio Vojnoj po{ti u Beogradu u kojetraì nadoknadu putnih tro{kova za period 19. 06.1991. godine do 14. 12. 199godine, kada je kao profesionalni pripanik VJ bio na “izvr{avanju borbenih zadaka van mjesta slu`bovanja”

“Pravilnikom o naknadi putnih i drugtro{kova regulisana je naknada tro{kova

trupno putovanje. Me|utim, ne znam kojih razloga mi ova naknada za navedeperiod nikada nije ispla}ena, iako sam propisima na nju imao pravo. Kako mi ovim postupkom na~injena materijal{teta od strane VJ, obra}am vam se zahtjevom da mi se trupne dnevnice navedeni period obra~unaju i isplate vsudskog spora.”

Ovo pismo Radoslava Vidovi}a, kojiza svoj anga`man u BiH nagra|en trosobnvojnim stanom u Banjoj Luci, ~vrst dokaz da su oficiri VJ u~estvovali u ratuBiH, {to se ina~e godinama negira.

Rje{enja da visoki funkcioneri bivvojne bezbjednosti postanu vlasnici stano

poni{tile su sve zakonodavne ustanove RSâk je i Ustavni sud Republike Srpske prglasio neustavnim ~lanove pravilnika kojima su stanovi dodjeljivani penzionema Vojske Jugoslavije koji su bangaòvani u 30. kadrovskom centrUstavni sud RS-a je na~in dodjele 36 stanva ovim oficirima proglasio neustavnim.

PRAVNA BITKAJedan od biv{ih uposlenika MORS

koji ve} godinama vodi pravnu bitku ka


BEZBJEDNJACI, SVE VAM JE U [A

KO SU DODIKOVISUMNJIVIBEZBJEDNJACIMilorad Dodik odmah jesko~io u odbranu vojnih licaiz RS-a koji ìve u Beogradu, akoji bi mogli biti osumnji~eniza ratne zlo~ine



bi nezakonito dodijeljeni stanovi pripad-nicima 30. kadrovskog centra bili oduzeti,za na{ list obja{njava {ta se u posljednjihnekoliko godina de{avalo u sudovima.

“Kada su oficiri iz 30. kadrovskogdospjeli na liste Ministarstva odbrane RS-a,to je izazvalo veliki revolt uposlenikaMinistarstva odbrane. Tu`be smo masovnopo~eli da dièmo, jer oni ni po jednoj ta~kipravilnika nisu mogli dobiti te stanove. Mi,

civilna lica, nismo imali problema,me|utim kada bi neko vojno lice iz RS-apodiglo tu`bu, odmah bi bilo prekoman-dovano, recimo, iz Banje Luke u Bile}u. Nasudovima smo uspjeli da dobijemoponi{tenja. Sva rje{enja su poni{tena,me|utim kako se radi o ljudima iz vojnebezbjednosti, ta rje{enja su poni{tavana, a ume|uvremenu su nova izdata, i to naosnovu novog pravilnika koji je tako|e i{aou njihovu korist. Sve je ra|eno netranspare-ntno. Me|utim, kada bismo mi do{li donovih rje{enja, ponovo bismo ih tuìli i opetdobili na sudu. Tako je bilo tri puta uOkru`nom i Vrhovnom sudu. Svaka presu-da je donijeta u na{u korist. Ubrzo potom uBiH je stupio na snagu zakon po kojem sestanovi nisu vi{e mogli otkupljivati ve}samo dobiti pod zakup. Me|utim, onidonose pravilnik da se stanovi mogumijenjati, recimo, iz Trebinja za BanjuLuku. Mi smo i to rje{enje oborili i na

Ustavnom sudu. Ustavni sud RS-a je donioodluku da se poni{te sva izdata rje{enja orazmjeni imovine, pogotovu sporne i suds-

ki poni{tene. Vrhovni sud RS-a je prije trigodine tako|e donio presudu u na{u korist,me|utim nju nema ko da primijeni, pravo-branilac ignori{e rje{enja najvi{ih entitet-skih instanci. Zbog na{e upornosti da stvariistjeramo na ~istac iz vojnobezbjednosnihkrugova smo dobijali i prijetnje da odusta-nemo od svega ako su nam dragi ìvoti

na{ih najbliìh”, kaè za na{ list izvor biv{eg Ministarstva odbrane RS-a.

Ina~e, 30. i 40. kadrovski centar osnvani su dekretom General{taba VJ koji ostao tajan i bili su zaduèni za upravljanvojnim kadrovima i fondovima koje Beograd stavio na raspolaganje Vojsci RSu Hrvatskoj i VRS u BiH. 30. kadrovscentar, zaduèn za BiH, distribuirao je plaVRS, u vrijednosti 8 miliona eura godi{n

Postojanje 30. i 40. kadrovskog cenGeneral{taba VJ bila je jedna od glavnta~aka ha{ke optu`nice protiv generaMom~ila Peri{i}a. Optu`nica je teretPeri{i}a da je centre osnovao u novemb1993. godine, kako bi se prikrobezbje|ivanje i pla}anje tih oficira.

Optu`nica navodi da su prakti~no snajvi{i oficiri Vojske RS i Vojske SrpsKrajine bili zapravo oficiri VojsJugoslavije, pripadnici 30. i 40. kadrovskcentra, uklju~uju}i i generala RatMladi}a.

Pretresno vije}e Ha{kog tribunala slu~aju Peri{i} zaklju~ilo je da su zlo~iVRS u Sarajevu i Srebrenici po~inili ofickoji su de jure bili pot~injeni generaPeri{i}u, to jest oficiri koji su bili ~lano30. kadrovskog centra i koji su slu`beostali pripadnici Vojske JugoslaviMe|utim, kako nisu postojali dokazi da Peri{i} imao efektivnu kontrolu nad njimniti nad bilo kojim drugim oficirom VJ k

je sluìo u VRS kroz 30. kadrovski centPretresno vije}e je zaklju~ilo da Peri{i} nkrivi~no odgovoran po toj ta~ki optu`nic

Odlukom potpredsjednika Vlade Srb

Miroljuba Labusa od 28. februara 200kao jedan od zahtjeva Srbiji za pristupanPartnerstvu za mir, uga{en je 30. kadrovscentar i prekinuto finansiranje Vojske Rodnosno, ostavljena je mogu}nost oficirimkoji su u RS i VJ da izaberu gdje }e nastavti svoju karijeru.

Na{ list do{ao je do spiska koji ozna~en kao “vojna tajna - strogo povjerlvo” u kojem se nalaze imena 972 ofickoji su bili angaòvani u 30. kadrovskocentru. Nakon rasformiranja 30. kadrovsk691 vojno lice je traìlo da im presta

slu`ba u Vojsci Jugoslavije i da se primeVojsku Republike Srpske, dok se 281 izjanio za ostanak u Vojsci Jugoslavije. S ciljeobezbje|enja kontinuiteta u sistemu komadovanja i rukovo|enja u Vojsci RSVrhovni savjet odbrane je odobrio prije209 penzionisanih vojnih lica na slu`bu VRS po ugovoru. Ve}ina tih penzioneraBeograda, koji su se po dolasku u Ruglavnom po~eli baviti vojno-obavje{tajnaktivnostima, potpuno nezakonito su postvlasnici stanova u centru Banje Luke k

nagradu {to su ratovali u BiH. Iako su sudovi osporili rje{enja, do sada ih niko n

uspio izbaciti iz luksuznih stanova.


Vojni stanovi su oficirima iz 30.kadrovskog centra dodjeljivani prekoDirekcije za promet naoruànja i vojneopreme RS-a. Predsjednik stambenekomisije bio je aktuelni direktor ove DirekcijeRajko ^konjevi}, koji je potpisao rje{enjaza 123 vojna stana. Ova Direkcija je ina~esluìla kao servis oficirima VJ za njihove

nelegalne poslove. Nakon ga{enjaMinistarstva odbrane RS-a Direkcija zapromet naoruànja i vojne opreme pripala jeMinistarstvu trgovine i turizma RS-a, asluìla je kao paravan da se preko njelegalizuje trgovina naoruànja. Ovadirekcija u RS-u jedina moè izdavatipotvrde za izvoz naoruànja. Sredinom2006. godine 17 uposlenih u ovoj direkciji jedobilo otkaz. Direkcija danas ima samo trizaposlena i to penzionisane oficire VJ ,biv{e pripadnike 30. kadrovskog centra.Kada su zaposleni koji su se na{li na ulicupokrenuli tu`bu protiv direktora ^konjevi}a,

on je kazao da se ne brine jer iza le|a imaRajka Vasi}a. Ina~e, biv{i zaposlenici oveDirekcije tvrde da su bili svjedoci kako jenjeno rukovodstvo izdavalo dozvole za izvoznaoruànja poznatom {verceru oru`jaSlobodanu Te{i}u?!

DIREKCIJA ZA [VERC ORU@JA

Oficiri iz 30. kadrovskog centraSlobodanu Tešiću izdavali dozvoleza izvoz naoružanja iz RS-a

36

VOJNA TAJNA Spisak oficira iz 30. kadrovskog, do kojeg jeSB do{la progla{en je strogo povjerljivimdokumentom

TAJNA MO] MLADI]EVIH OFICIRA U RS-u

SlobodanTe{i}



Pacijenti u Bosni i Hercegovini odidu}eg mjeseca na Klini~kom centruUniverziteta u Sarajevu ima}e

mogu}nost pregleda jednim od najsavre-menijih aparata za dijagnostiku i pra}enjemalignih oboljenja — PET/CT skenerom.

Radi se o neinvazivnoj dijagnosti~koj

proceduri koja predstavlja jedan odnajve}ih napredaka u savremenoj dijagno-stici u otkrivanju malignih oboljenja, a

posebno je zna~ajna u oblastima onko-logije, kardiovaskularnih i plu}nih bolesti,kao i neurologije.

PET/CT precizno otkriva tumor,lokalizuje ga i obavlja pregled cijelog tijela.Razlikuje benigne od malignih promjena uorganizmu i otkriva eventualno {irenje

oboljenja. Na taj na~in se procjenjuje

operabilnost tumora, kao i vrsta i redoslijterapije.

SAVREMENA DIJAGNOSTIKA„Aparat posjeduje izvanredan slikov

kvalitet i prostornu rezoluciju. Skra}uvrijeme istraìvanja, to jest dijagnosti~kprocedura, a sluì i za ranu dijagnozupra}enje operabilnosti tumora. U ve}evropskih zemalja PET/CT studije pla}a

osiguravaju}e ku}e. Istraìvanja pokazu


Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI],

MARIO ILIÎ]

Od prvog oktobra na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu bit će pušten urad PET/CT skener, najsavremeniji dijagnostički aparat za otkrivanje i praćenjemalignih oboljenja; o ovoj, ali i drugim novostima na Kliničkom centru za „SB“

govori prof. dr. DAMIR AGANOVIĆ, generalni direktor KCUS-a

PET/CT skener omogu}it }epacijentima najpreciznije otkrivanje

i lokalizovanje tumora

REVOLUCIONARNI APARAT KONA^NO U B

SAVREMENI APARAT ZA DIJAGNOSTIKU I LIJEÊNJEPET/CT skener predstavlja jedan od najve}ih napredaka u savremenojdijagnostici u otkrivanju malignih oboljenja, a posebno je zna~ajan uoblastima onkologije, kardiovaskularnih i plu}nih bolesti, kao i neurologije



zna~ajno smanjenje tro{kova lije~enja.Pregled se izvodi u integrisanom sistemukoji ~ine CT skener i PET kamera, sajednim leàjem za pacijenta, koji prolaziprvo kroz tunel CT i potom kroz tunelPET-a. Pacijent prije pregleda dobija uvenu radiofarmak“, obja{njava prof. dr.Damir Aganovi}, generalni direktor KCUS-a.

Skener je Klini~ki centar nabavio jo{

2011. godine preko Zavoda za zdravstvenoosiguranje KS, po cijeni od blizu {estmiliona KM. Kako kaè dr. Aganovi},razlog zbog kojeg se ~ekalo da budestavljen u funkciju je opremanje prostora,kao i edukacija kadra.

„PET/CT je i nabavljen ranije da bi semogao graditi i opremati prostor premagabaritima aparata, jer je to izuzetno ‘velikizalogaj‘ za svaku medicinsku ustanovu.Prostor u koji je smje{ten ovaj aparat morabiti gra|en i opremljen najboljim, naravno inajskupljim materijalima, zbog specif ~nostirada samoga aparata, a i zbog radioaktivnihsupstanci“, obja{njava prof. dr. Damir Aganovi}. „Samo postavljanje instalacijaprije smje{tanja aparata je bio izuzetnozahtjevan i odgovoran posao. Na{ kadar,dosta brojan, pro{ao je vi{e nivoa edukacijeu regiji ali i u svijetu, u najve}immedicinskim centrima. Morali su se izraditiprotokoli postupanja i vodi~i koje }e koristitii medicinsko osoblje, kao i pacijenti.“

Pacijenti iz BiH do sada su za ovaj pregled morali i}i u susjedne zemlje -Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju... Sada im jeskener kona~no dostupan, a Aganovi} tvrdi

da ne}e biti dugih lista ~ekanja. „Nakonprocjene klini~ke opravdanosti ovogdijagnosti~kog postupka, ljekar specijalistispunjava Zahtjev za PET/CT snimanja.Klini~ki podaci o bolesniku va`ni su zata~nu interpretaciju nalaza, a s time i zareduciranje broja potencijalno la`nopozitivnih ili la`no negativnih nalaza. Sveove predradnje }e omogu}iti da na ovosnimanje do|u pacijenti kojima je to zaistaneophodno, i onda ni liste ~ekanja ne}e bitiduge. Naravno, kada i ova metoda zaìvikao rutina i ne bude ‘novost‘, ne}e biti nidugih listi ~ekanja, iz prostog razloga jer za

to postoje stroge indikacije.“

NOVI OPERACIONI BLOKPro{le godine na {estoj i sedmoj etaì

Centralnog medicinskog bloka KCUS-a po~ela je izgradnja novog operacionog bloka. Posao izvo|enja gra|evinskih,gra|evinsko-zanatskih i instalaterskihradova je putem me|unarodnog tenderadobila firma BUTMIR d.o.o., a ukupnavrijednost ugovora je preko devet milionamaraka. Prema Aganovi}evim rije~ima, dosada je zavr{eno oko 80 posto radova. U

novoizgra|enom prostoru, ukupne povr{ine

5.000 kvadratnih metara, bit }e smje{teno11 operacionih sala, 19 jedinica/krevetaintenzivne njege i soba za oporavak sa 11kreveta, od ~ega je osam sa krevetima i tri

prostora za smje{taj pacijenata na

operacionim plo~ama. Na sedmoj etaìnalaze se kancelarijski prostori Klinike zaanesteziologiju, ulaz za osoblje, sanitarni

propusnici, garderobe, ~ekaonice, dnevni boravak, kao i prostori za tehni~ku opremu.U zgradi CMB-a intenzivno se radi i na

osposobljavanju novih prostora ra preseljenja klinika, kako onih koje su sasmje{tene u ve} dotrajalim zgradama austrougarskog perioda, tako i klinika kose nalaze izvan kruga KCUS-a, kao {to

Klinika za maksilofacijalnu hirurgijuKlinika za vaskularnu hirurgiju.„To je zaista veliki izazov za sve nas

KCUS-u, jer ve} dugi niz godina imamproblema sa dotrajalim zgradama, slaboinfrastrukturom i, naravno, nezadov


ZDRAVSTVO

LISTE ÊKANJA ”Stalno radimo na tome da se te liste ivrijeme ~ekanja skrate, ali gra|animoraju shvatiti da postoje i mnoge drugdijagnosti~ke metode koje im mogupomo}i”, kaè prof. dr. Damir Aganovi}

LISTE ÊKANJA ”Stalno radimo na tome da se te liste ivrijeme ~ekanja skrate, ali gra|animoraju shvatiti da postoje i mnoge drugdijagnosti~ke metode koje im mogupomo}i”, kaè prof. dr. Damir Aganovi}

PROJEKAT VRIJEDAN DEVET MILIONA KMNa 5.000 kvadratnih metara bit }e smje{teno 11 operacionih sala



ljstvom pacijenata uslovima smje{taja, takoda }emo na neki na~in ‘odahnuti’ kadakona~no rije{imo i ovo pitanje. Za Klini~kicentar }e to biti veliki benefit, a zna~it }eprevashodno u{tede u energetici“, nagla-{ava prof. dr. Aganovi}.

Svi problemi sa kojima se suo~ava

KCUS neizbje`no se odraàvaju na

pacijente, koji se naj~e{}e àle na duge liste~ekanja za pojedine preglede i operativnezahvate, kao i na neuslovan smje{taj nanekim klinikama. Dr. Aganovi} priznaje da

je sve to kod gra|ana dovelo do lo{e percepcije ove ustanove, ali kaè kako sutakvi problemi i posljedica neujedna~enogkori{tenja zdravstvenih usluga ostalihmedicinskih ustanova, s posebnim naglas-kom na tercijarni nivo medicinske za{tite, ukoji spada KCUS.

„Naravno, previ{e se govori o ovoj temibez da se posebno slu{a struka i njihovo

obja{njenje. Stalno radimo na tome da se te

liste i vrijeme ~ekanja skrate, ali isto ta

gra|ani moraju shvatiti da postoje i mnodruge dijagnosti~ke metode koje im mopomo}i da rije{e problem, a ne sammagnetna rezonanca, recimo. Ljekaradiolozi koji rade na magnetnoj rezonankaù da je 70 posto ura|enih nalanegativno, a da je gotovo 90 posto dijagnopostavljenih magnetnom rezonancomoglo da se pravilno dijagnosticira i drugimetodama“, kaè dr. Aganovi} i nagla{ada se hitni slu~ajevi ne stavljaju na lis~ekanja, ve} uslugu dobiju odmah.

„Isto tako, pitaju li se ikada gra|a

koliko dugo ~ekaju na pregled ordinacijama primarne zdravstvene za{tili porodi~ne medicine, i da li ih tamprimaju prema urgentnosti zdravstvenproblema ili moraju po{tovati zakazatermin? Budu}i da smo mi, ipasekundarni i tercijarni nivo zdravstveza{tite o~ekujemo, s pravom, od primarnnivoa osim lije~enja, pravilnu trijapacijenata - nikako da nam dolaze pacijesa uputnom dijagnozom ‘trije`njenjeslomljen prst prije pet dana, ili glavoboza koju sam pacijent zahtijeva MRI i sli~njer se takvi slu~ajevi mogu potpu

adekvatno rije{iti i ambulantno“, istiAganovi}.Pobolj{anje kvaliteta rada KCUS-a

zavisi mnogo od ve}eg broja osobljopreme ili novca, nego od reorganizackori{tenja postoje}ih resursa i promjena~ina rada, nagla{ava na{ sagovornJedan od najve}ih problema je i nedostat

politi~ke volje da se stvari pokrenu s mrtta~ke i zato se programi kontrole i kvalitezdravstvenih usluga mogu provesti samako budu imali snagu zakonske odredbisti~e prof. dr. Damir Aganovi} i zaklju~u„Voluntarizam i prijateljsko ubje|ivan

treba zaboraviti jednom zauvijek.“

REVOLUCIONARNI APARAT KONA^NO U B

U vrijeme kada je preuzeo du`nostgeneralnog direktora KCUS-a polovinompro{le godine, prof. dr. Damir Aganovi}zatekao je milionska dugovanja premadobavlja~ima, kao i brojne sudske tu`be poraznim osnovama - kao „naslije|e“ biv{eUprave Klini~kog centra na ~elu saFarisom Gavrankapetanovi}em. Ukupandug koncem pro{le godine iznosio je blizu57 miliona KM. Aganovi} kaè da je dioduga otpla}en, ali dugovanja i dalje postojei sada se radi interna analiza sa ciljemizrade plana daljnje otplate: „Zapo~eli smoizradu internih mjera racionalizacije usvim segmentima, koje se ve}primjenjuju. Problem nam je i trenutnasituacija zbog umanjenja sredstava.Izbjegava}emo {tetne ugovore i veoma

pa`ljivo planirati nabavke. Me|utim,veoma je va`no da se finansijski podrìna{ plan konsolidacije.“

Uprava KCUS-a trenutno je upregovorima sa Zavodom zdravstvenogosiguranja Kantona Sarajevo, od kojegtraè pove}anje sredstava. PremaAganovi}evim rije~ima, kantonalni ZZO usvom finansijskom planu je ve} odobriosredstva u iznosu od 4,3 miliona KM, poosnovu kapitalnih ulaganja, kojima }e sefinansirati nabavka opreme za noveoperacione sale sa intenzivnom njegom,terapijskog dijela Nuklearne medicine na~etvrtoj etaì i prostora za PET/CT, kao ipokretanje projekta izgradnje Sterilne

jedinice za autolognu transplantacijumati~nih }elija na Pedijatrijskoj klinici.

SANIRANJE MILIONSKIH DUGOVA

„Izbjegavaćemo štetne ugovore ipažljivo planirati nabavke“


REORGANIZACIJA NA KCUS-uDugogodi{nji problemi sa dotrajalim zgradama i neuslovnismje{tajem pacijenata uskoro bi trebali biti rije{eni



CIA, SNAJKA

SB je prelistala (skoro) sve i donosimo: Nagovaranje Miloševića na prihvatanjemirovnog plana Kontakt grupe, izvještaj o obaranju američkog pilota aviona F-16u okolini Banje Luke, kontakti sa Stanišićem o oslobađanju zatočenih pripadnikaUN-a, analize, predviđanja, saznanja i neznanja CIA-e koja je znala mnogo toga,ali i imala izvještaje o kompletnom padu Bihaća i pogibiji Nasera Orića, prepuca-vanja NATO saveznika o vojnoj intervenciji u BiH, ponude da se Goražde mijenjaza teritorije oko Sarajeva, pojedinosti iz izvještaja Holanđana o padu Srebrenice

drugi dramatični detalji iz rata u BiH kroz izvještaje, analize, depeše i pisma uposjedu CIA-e nedavno odobrenih za objavljivanje



Ameri~ka administracija, pred

punoljetstvo Dejtonskog mirov-nog sporazuma koji je okon~aorat, skinula je oznaku tajnosti sadokumenata u posjedu CIA-e

koji se ti~u rata u BiH. Iako su dijelovi

pojedinih dokumenata i pored skidanjatajnosti i dalje ostali zatamnjeni, iz analiza,depe{a, izvje{taja i predvi|anja mogu sesagledati nova dimenzija i ugao gledanjarata u BiH. Pro~itali smo veliki dio obimnedokumentacije u kojoj 18 godina nakon ratai nema mnogo toga novog, ali je svakakozanimljivo vidjeti kako je rat izgledao uo~ima obavje{tajaca i diplomata. Iza onog{to smo mogli vidjeti uìvo ili na vijestimaodvijala se prava diplomatska predstava. Tusu predvi|anja daljih akcija i situacije kojasu se manje-vi{e obistinila, pad Srebrenice

bio je izvjestan mnogo prije nego se i desioi na to su ukazali brojni podaci, ameri~kadiplomatija poku{avala je ubijediti savezni-ke u potrebitost vojne akcije koja bisprije~ila nastavak rata {to su ovi odbijalikako “njihove trupe u UNPROFOR-u ne bi

bile ugroène”, u ranoj fazi rata postojali su precizni izvje{taji o etni~kom ~i{}enju koje provode Srbi, analizirani su i razlozi zbogkojih Armija BiH sama nije mogla sprije~iti

pad Srebrenice, pazilo se da se zbogodre|enih poteza u BiH ne ugroze pojediniinteresi koji s BiH i nemaju puno veze,~uvala su se Jeljcinu, a saveznici koji su do

jula 1995. odbijali uklju~enje ameri~kihsnaga u rat traìli su to nakon padaSrebrenice, ali su sad to odbili Amerikancikako ne bi njih okrivili za propastza{ti}enih zona...

Krenu}emo hronolo{ki, dokumentom“Europsko vi|enje upotrebe sile u BiH, 10.avgust 1992.

BiH I EUROSKEPTICI“Dok neke evropske vlade urgiraju da

se upotrijebi sila za zaustavljanje borbi uBiH, mnogi }e ipak ostati suzdràni okoupotrebe sile zbog politi~kih odnosa i

teìne eventualnih operacija i vojne inter-vencije {irih razmjera. Vjerujemo da bi seve}ina zapadnoevropskih zemalja protivilaupotrebi snaga za razdvajanje zara}enihstrana. Ve}ina ih kao rje{enje konflikta vidii ograni~ene zra~ne udare a klju~ne zemlje

bi se djelimi~no sloìle da u~estvuju uograni~enim akcijama osiguranja konvoja i

monitoringa te{kog naoruànja u operacija-

ma koje bi vodio UN”, stoji u dokumentu ukojem se ve} spominju koncentracionilogori:

“Medijsko pra}enje civilnih `rtava ioptu`be za postojanje koncentracionihlogora poja~avaju lokalni pritisak naEuropljane da ‘u~ine ne{to’ u BiH.Ma|arska, Bugarska i Turska posebno sezalaù da Zapadna Evropa, NATO i UNupotrijebe vojnu silu u Bosni kako bi

pobolj{ali zra~ne nabavke i nametnulinagodbu me|u zara}enim stranama. Ankara

je pod pritiscima javnosti da pomogne mus-limanima u BiH i smatra kako je upotrebasile neophodna kako bi se Srbija natjeralana pregovore, Ma|arska je zabrinuta zasvoju nacionalnu manjinu u Vojvodini, aBugarska smatra kako balkanske zemljetrebaju biti oprezne glede uklju~ivanja urje{avanje konflikta zbog ‘historijske para-noje’ u regiji”, stoji u procjeni uz

predvi|anje:“Vjerujemo da }e ve}ina zemalja

Zapadne Evrope odbiti bilo koju vrstuuklju~ivanja kopnennih snaga. Imaju neko-liko iluzija o tome kako bi ~ak i uklju~ivanjeu ograni~ene operacije bilo izuzetno te{ko.

Zapadni vojni planeri Bosnu porede sVijetnamom i Libanonom isti~u}i teìnuterena, neprimjetne borbene linije inedostatak prepoznatljivih neprijatelja kaoglavne razloge neprovo|enja vojnih akcija.Vode}i evropski stratezi smatraju kako bi

bilo potrebno 75.000 ljudi uz konstantnuzra~nu potporu samo kako bi se probiokoridor do Sarajeva.”

Prema ovoj analizi, Velika Britanija

~inila kao najsumnji~avija glede bilo kovrste vojnog uklju~ivanja na Balkanajvi{e kako ne bi ugrozili mirovkonferenciju zakazanu u Londonu, francuki vojni zvani~nici vjerovali su da kopneoperacije protiv Srbije ne bi rije{ile krizuda bi ugrozile snage UNPROFOR-a mekojima je najvi{e njihovih vojnika, a Boi Berlin izbjegavaju uklju~enje u vojoperacije u Jugoslaviji zbog historijskrazloga i njihove uloge u Drugom svjskom ratu.

“Kad su u pitanju samo zra~ni udave}ina je tako|er suzdràna i smatra sami zra~ni udari ne bi mnogo pomogBritanci i Francuzi se slaù da bi operacugrozile civile i da bi bili nedovolj

Njema~ka pozicija je dvojaka — Kinkekonzervativni politi~ari zagovaraju zra~udare, dok je ministar odbrane Rueizrazio zabrinutost zbog o~ekivaodmazde Srba prema snagama UN-Turska vr{i pritisak na Saveznike da traodobrenje UN-a za zra~ne udare i iz Anka

poru~uju da su spremni ponuditi zra~snage za takve operacije”, kaè se izmeostalog u analizi, a Amerikanci ra~unaju

bi pritisak javnosti mogao imati uticaja:“Smatramo da bi pritisak javnosti vlade mogao potaknuti da zanemare voj

planere i podrè odre|ene akcije, posebako se sistematski zlo~ini pro{ire Kosovo vlade bi bile pod pritiskom

podrè kaznene mjere kakve bi bile zra~udari protiv ciljeva srpske vojske. U bkojoj vrsti uklju~ivanja, zemlje Zapad


“SB” OPET IMA SVE(

Pi{e: ALMIR PANJETA

Milo{evi}: “Za{to pridajete pa`nju marginalnim

likovima kakvi su Karadì} i Izetbegovi}?“

(NE)SLO@NA BRA]A Konce u rukama dràli Tu|man i Milo{evi}, Izetbegovi} me|u “marginalcima”



Evrope bi zahtijevale jasan UN mandat zaakcije. Zapadna Evropa, uklju~uju}i isuzdrànu Francusku, vidi u svemu ulogu

NATO-a ukoliko SAD u~estvuje sazna~ajnom zra~nom i kopnenom potporom.U svakom slu~aju }e od Washingtonao~ekivati obavje{tajnu i logisti~ku potporute }e zahtijevati podr{ku SAD-a ako sesuo~e sa ozbiljnim pote{ko}ama na terenu.”

Na sastanku zamjenika u Vije}u

nacionalne sigurnosti 10. februara 1993.govoreno je o tome kako Milo{evi}u trebaupu}ivati prijetnje kroz poruke stranimliderima i Milo{evi}u direktno:

“Grupa je o ovome raspravljala, ali nijerije{eno koliko daleko da idemo u tim pri-

jetnjama. Vi{e se bilo uporno na idejama.Sve }e se poslati na bord direktora naodlu~ivanje”, stoji u izvje{taju koji potpisu-

je Robert Blackwell, zamjenik direktora zaEvropske analize.

Na sastanku borda direktora 19. febru-ara 1993. donesena je odluka daPredsjedniku predloè izvo|enje hitnih

operacija bacanja paketa humanitarne pomo}i iznad Isto~ne Bosne. General

Powell kaè kako bi operacija trajala 3 do 5dana nakon {to je Predsjednik odobri.“Pukovnik Mike Koerner, biv{i savjet-

nik komandanta UNPROFOR-a Morillonaza zrakoplovstvo, obezbijedio je procjenuvojne i humanitarne situacije u Bosni iz

prve ruke. Koerner tvrdi ~vrsto i ponavljakako su muslimani, Hrvati i Srbi podjed-nako krivi za napade i zlo~ine, i da su spo-razumi koje potpi{u podjednako nepouz-dani. Opisuje muslimanski napad minoba-ca~ima na aerodrom u kojem je ranjenonekoliko francuskih legionara. Govore}i oIsto~noj Bosni kaè kako su tamo{nji izvori

nepouzdani.”General Powel izvje{tava da bi se

bacanja obavljala oko Gora`da i @epe, imogu}e Srebrenice i Cerske. Bacalo bi sesa visine od 10.000 metara da se izbjegne

protivzra~na paljba. Avioni bi bili bez prat-nje borbenih aviona kako se ne bi ugroziohumanitarni karakter misije. U slu~aju

potrebe podr{ka bi bila pruèna iz Splita ilis nosa~a Roosvelt kada uplovi:

“General Powell se slaè kako bi musli-mani mogli biti potencijalno ve}i problemza isporuke nego Srbi.”

U izvje{taju se govori i o razgovorima

ambasadora Bartholomewa sa Vitalijemûrkinom i ruskoj inicijativi za prekid vatre

oko Sarajeva, ûrkin je podrào inicijativuza smirivanje te{kog oru`ja Srba okoSarajeva, “ali i obustavu svih napada,uklju~uju}i i muslimanske napade”. Ruskastrana o~ekivala je olak{avanje sankcija

prema Srbima u slu~aju po{tovanjadogovora.

U izvje{taju se tvrdi i kako su Rumunijai Bugarska traìle sigurnosne garancijeSAD-a protiv Srbije kako bi bolje poja~alisankcije na Dunavu jer su se o~ito osjetiliugroènim od mogu}ih napada kojima biSrbija obezbijedila koridor za nabavku.

U izvje{taju naslovljenom “Posljedice

potpunog dizanja embarga na naoruàvanjeu Bosni” iz marta 1993. godine stoji kako bito pove}alo borbene mogu}nosti bosanskihvladinih snaga na nekim podru~jima, teskrenulo islamisti~ki kriticizam premakojem je UN embargo nefer.

“To ipak ne bi omogu}ilo Bosancima da povrate izgubljene teritorije bez dugotrajnestrane asistencije. Prije da bi to ohrabrilomuslimanske tvrdolinija{e da odstupe odVance-Owenovog plana”, kaè se.

“Kakogod, Bosanske snage imaju fun-damentalnu slabost kad je rije~ o treningu,organizaciji i disciplini {to ih spre~ava da

postanu efektan borbeni faktor. Ne bi ta brzo mogli uklju~it i sofisticirano ofanzivno naoruànje koje im je potrebza preuzimanje izgubljenih teritorija.”

“Zemlje poput Irana, Turske i drugzaljevskih zemalja bi rado doprinijevojnom asistencijom, ali njihovi ciljevi se mogli razlikovati od ciljeva SADInostrana vojna pomo} bi morala pro

preko Hrvatske omogu}uju}i tako Hrvtima da uzmu dio oru`ja i Bosance drovisnim. Dizanje embarga Hrvatskoj bi ra

plamsalo sukobe sa Srbijom koji bi bdestruktivniji nego {to su bili 1991. godinBeograd bi poja~ao podr{ku Srbima kodgovor na naoruàvanje muslimana,Rusija bi se definitivno pobunila protdizanja embarga koje bi potkopaJeljcina.“

NE LOMITE MI JELJCINAU dopisu direktoru CIA-a 5. avgus

1995. od R ogera Z. Georgea, nacionalnobavje{tajnog oficira za Evropu, stoji o{tupozorenje o posljedicama jednostranuklju~ivanja SAD-a u vojne operacije pr

tiv Srba.“Predloèna akcija: Skrenite pa`nkolegama iz Vije}a nacionalne sigurnona na{ stav da bi jednostrana vojna akcijaBosni razbila me|unarodnu koalicijZnamo da SAD razmatra zra~ne udareBiH bez me|unarodnih konsultacija. Ka

pratimo diplomatska izvje{}a i javne izjasaveznika, vjerujemo da bi takva akcija izzvala sljede}e: klju~ni NATO saveznBritanija, Francuska i Kanada bi smatrali

jednostrane akcije ugroàvaju njihove trui razmotrili bi eventualno povla~enje, rasknuli bi saradnju s nama u Vije}u sigurno


CIA, SNAJKA

LOGOR OMARSKA Postojanje koncentracionih logora u BiH spominjanou izvje{tajima CIA-e ve} u avgustu 1992.

LOGOR OMARSKA Postojanje koncentracionih logora u BiH spominjanou izvje{tajima CIA-e ve} u avgustu 1992.

NASTAVAK KRVOPROLIĆA: U izvještaju o mogućempovlačenju UNPROFOR-a s početka decembra 1994.godine navodi se kako evropske zemlje smatraju da bito prouzrokovalo novo krvoproliće



UN-a, a ostali saveznici bi to smatrali

velikim kr{enjem procedura Alijanse.”“Rusija bi se priklju~ila inicijativi ili bisama inicirala osudu od strane UN-a.Postojala bi mogu}nost jednostranih uki-danja sankcija protiv Srbije, Jeljcinovi poli-ti~ki protivnici bi to iskoristili da ga okriveza u~e{}e u akciji SAD-a. Ukratko,

jednostrana akcija bi imala vrlo negativnekratkoro~ne i dugoro~ne posljedice za na{utradicionalnu i alijanse u razvoju”, stoji uo{trom izvje{taju.

U analizi iz oktobra 1993. godine CIA prakti~no progla{ava propast svih mirovnihinicijativa i predvi|a se potpuni raspad BiH

na hrvatski i srpski dio uz neizvjesnu sud-

binu budu}e “muslimanske dràve”. U

ovom izvje{taju je priloèna i mapa koja jeu osnovi sli~na onoj postignutoj dvijegodine poslije u Daytonu.

“Bosanska konfederacija ne}e preìvjeti bilo koji sporazum postignut u @enevi.Srbija i Hrvatska }e zapo~eti s pripajanjemsvojih minidràva ostavljaju}i muslimaneili da ovise o podr{ci Zapada, ili, akoslu~ajno uspiju bo{nja~ko-hrvatski

pregovori, u zajednici sa Zagrebom.Podjela BiH na tri dijela — {to uvelikooslikava srpske i hrvatske ciljeve — bila bilak{a za izvesti nego {to je stvaranje mul-tietni~ke dràve kako je predvi|eno u

Vance-Owenovom planu”, stoji u izvje{taju

u kojem se navodi kako }e Evropa na kraza propast u BiH okriviti SAD ukoliko uklju~e trupe. Te isti~u kako je AlIzetbegovi} razo~aran razvojem doga|aja

“Multietni~ka dràva Bosna vi{e nmogu}a pa predsjednik Izetbegovi} i saranici imaju namjeru {to vi{e pro{iriti graniteritorije muslimanskog entiteta kako osigurali minimalne {anse za njegopstanak i {to bolje pozicije do zime ka

bi mogli pristati na dogovor. Izetbegovi}duboko razo~aran u spremnost me|unarone zajednice da prihvati srpsku pobjedâk i ako bosanska vlada pristane dogovor, muslimanski tvrdolinija{i }e vjerovatno nastaviti boriti, a muslimansradikali bi poslije mogli otpo~eti sa teroisti~kim aktima prema umjerenim musmanima, Srbima i Hrvatima i otpor musmana bi mogao postati glavna preprekaimplementaciji eventualnog dogovorastoji u analizi.

U jo{ jednoj od analiza mogu}eg scnarija u slu~aju podizanja sankcija naoruàvanje od 13. maja, ponavljaju sli~ne ocjene poput onih koje su izneseneranijem izvje{taju. Isti~e se kako bi SrbiBiH traìli poja~anu podr{ku od Beogradte kako bi vjerovatno napali izoliraenklave i zarobili UN osoblje. Poja{njase kako embargo skoro da nema nikakutjecaj na Hrvatsku, kao ni na Srbij

Njegovo podizanje, ocjenjuju, rasplamsa bi sukobe.

“Bosanska armija uspjela je prok jum~ariti ne{to oru`je iz Irana i Malezijeaktivni su i na sivom trì{tu o ~emu najbo

govori podatak da su nabavantitenkovske rakete ‘Crvena strijelastoji u analizi. Iznose kako je u tomomentu na terenu najja~a srpska vojs

jer su najbolje organizirani i naoruàni, da Armija BiH prednja~i ljudstvommoralom. Hrvatske snage, navode, najma

je su efikasne i zavise uglavnom od podr{iz Hrvatske koja je u tom momentu, prem

procjenama, imala nakoliko stotina vojnii nekoliko desetaka tenkova i artiljerijskoru`ja.

Prema procjenama iz analize, Vojska R je u martu 1994. imala oko 85.000 vojnii 400-600 tenkova, Armija BiH 100.000 130.000 vojnika i 20-30 tenkova, a hrvatsvojska 40.000-50.000 sa 40-50 tenkova.

Navode se i pozitivne strane ukidanembarga: “Pove}ao bi se kredibiliZapada kod Organizacije islamskih zema(OIC) i Turske, bosanski Srbi i Beograd

bili prinu|eni da plate vi{u vojnu cijenastavka rata u BiH, pove}ao bi se pritisna ekonomsku sposobnost Beograda

podràva bosanske Srbe.”Savjetnik Billa Clintona za nacional

sigurnost Anthony Lake u julu 199

godine Clintonu pi{e o sljede}im koracim


U izvje{taju {efa Operativne grupe zaBalkan direktoru CIA-e od 6. februara 1995.godine kao jedan od klju~nih momenatanavodi se ubje|ivanje Milo{evi}a da priznaHrvatsku i BiH. Navodi se i izvje{taj holand-skog UNPROFOR-a o incidentu u kojem jevi|eno 15-20 helikoptera iz Srbije na podru~juSrebrenice ~ime su, mogu}e, prekr{enesankcije Srbije prema bosanskim Srbima.

“Malo je vjerovatno da }e Milo{evi~pristati da prizna Hrvatsku, a nema nazna-ka ni o priznanju Bosne. Vjerovatno }epoku{ati da pitanje priznanja iskoristi usvoju korist. Milo{evi} bi mogao‘jugoslovenskim’ zvani~nicima prepustitirazgovore s Hrvatskom o priznanju.Poku{ao je to krajem 1992. godine kada je

doveo Vancea do zaklju~ka kako bi feder-alni predsjednik ]osi} mogao bitiiskori{ten da zaobi|e Milo{evi}a. Umjestotoga Milo{evi} je iskoristio ]osi}ev ’izdaj-ni~ki’ sporazum kao ispriku da ga svrgnekad mu je to odgovaralo”, stoji u izvje{taju.

U depe{i iz ameri~ke ambasade uBeogradu “Predmet: Milo{evi} o prizna-vanju Bosne: Ne” iz aprila 1994. stoji kako

je, ukratko, Milo{evi} na prijedlog Kontaktgrupe odgovorio sa jasnim NE. Milo{evi}

je, stoji u depe{i, kazao kako bi to zna~ilopriznavanje Izetbegovi}eve dràve, {to bibilo kontraproduktivno.

“Bosanske Srbe bi tada zahvatila ratnagroznica izazvana osje}ajem napu{tenostii izdaje”, kazao je Milo{evi}.

KO PRIZNA, POLA MU SE PRA[TA

Milošević je uporno odbijao daprizna suverenost Hrvatske i BiH


OPSADA SARAJEVA Analiza CIA-e: “Multietni~kadràva Bosna vi{e nijemogu}a”



koji bi se mogli ili trebali poduzeti u BiH.Uz opis stanja na terenu i procjenu kako }eSrbi vjerovatno pristati na sporazum koji je

ponudila Kontakt grupa, po~inju se formi-rati okviri za ne{to {to }e poslije biti neki odtemelja Dejtonskog sporazuma

“Srbi }e traìti da im se ostavimogu}nost otcjepljenja, ali je uspostavljanje

posebnih veza najvi{e {to im moèmo ponuditi”, obja{njava Lake te dodaje da ako

do kraja jula Srbi pristanu na sporazum,treba po~eti pripremati teren kako bi seAmerikancima objasnila potreba slanja20.000 vojnika koji bi sporazum implemen-tirali. U slu~aju da ne prihvate, Lake navo-di kako }e biti potrebne ja~e sankcije protivSrbije, ukoliko i nakon dodatnih pritisakaSrbi ne pristanu na mirovni plan, Lakeiznosi sljede}e:

“Tada }e ukidanje embarga biti neizbje`-no, preuze}emo pro{irenu ulogu u zraku

brane}i bosansku vladu pred o~ekivanomeskalacijom Srba. Ostatak ljeta }e, ukratko,

biti aktivan na bosanskom frontu, ~ak i uslu~aju da u prvi plan iza|u Haiti i drugekrize.”

U analizi sljede}ih {est mjeseci u BiH izoktobra 1994. godine Operativne grupe zaBalkan iznose se tri mogu}a scenarija. Kaonajmanje mogu} iznosi se postizanjedogovora u tom periodu zbog ~injenice daSrbi ne èle pristati na prijedlog Kontaktgrupe, a da pristanu, onda muslimani ne bidopustili da se mapa prilagodi interesimaSrba.

BIHA] JE PAO

Nastavak statusa quo navodi se kaonajvjerovatnija opcija sa 60 odsto mogu-}nosti, usljed ~ega }e poja~ati uticaj islam-skih zemalja kroz uklju~enje boraca sBliskog istoka i iz drugih islamskih zemalja.Kao druga mogu}a opcija sa 40 posto

mogu}nosti navodi se {irenje nasilja do~ega je na koncu, pokaza}e se, i do{lo. Uz

povla~enje UN-a iz isto~nobosanskihenklava koje bi Srbi èstoko napali.

U izvje{taju Anthonyja Lakea od 27.

novembra 1994. godine Clintonu iznosi podatak prema kojem je Biha} pao u rusrpske vojske i predvi|aju se mjere nakon tog

“Unato~ na{im naporima protekle dvsedmice da zaustavimo srpsku ofanzivu

Biha} kroz uspostavljanje zone isklju~enoko Biha}a, grad je pao. UN i na{i klju~saveznici, nakon {to su nas optuìli

preuveli~avamo situaciju, sada tvrde da Une moè u~initi ni{ta da za{titi sigurnu zo

bez dodatnih kopnenih snaga. Na{i savezci i UN i dalje ne èle upotrebu NAT

zra~nih snaga jer se pla{e odmazde Sr prema njihovim trupama; doista, Srbi stavili nekoliko stotina UNPROFOR-ovvojnika pod ku}ni pritvor i prijete ‘totalnratom’ ako UN i NATO pro{ire napade prtiv njih. Srbi se otvoreno razme}u uspjhom i zahtijevaju predaju Petog korpusa.

Fokus diplomatskih napora, pi{e Laktreba preusmjeriti na pregovore o prekivatre kako bi se izbjegla humanitarkatastrofa u Biha}u i {irenje rata.

“Prekid vatre je bio centralna tema punoj te{kih rije~i, ali ipak vi{e retori~k

izjavi Vije}a sigurnosti UN-a u nedje


CIA, SNAJKA

UKIDANJE EMBARGA, DA ILI NE?“Bosanske snage imaju fundamentalnu slabost kad je rije~ o treningu, organizaciji i disciplin

NESU\ENI DIREKTOR CIA-eAnthony Lake je Clintona obavijestioo potpunom padu Biha}a u rukesrpske vojske

CIA 1994: “Dostupni dokazi pokazuju kako su srpske

snage učestvovale u najmanje 90 posto rušenja,raseljavanja i gubitka života povezanih s etničkimčiščenjem”



nave~er. Srbi ovo poku{avaju povezati novim me|unarodnim pregovorima koji ‘okon~ali rat’ ali koji ne bi bili bazirani

planu Kontakt grupe”, tvrdi Lake. Govoreo odbijanju zemalja Zapadne Evrope

pristanu na zra~ne udare, Lake kaè ka“~injenica da nemaju trupe na tereonemogu}ava SAD da ostalima govori {da rade”.

Lake smatra da ne postoji mogu}nost

se Srbi natjeraju na povla~enje, te da tre poja~ati aktivnosti na obezbje|enju dostahumanitarne pomo}i opkoljenom stanovn{tvu.

“Dok je ranija strategija omogu} bitne rezultate kakvi su prekid granatiranSarajeva, uspostava muslimansko-hrvatsfederacije, kreiranje prijedloga Kontagrupe i uspostavljanje 51:49 teritorijalsolucije, “{tap” vojnog pritiska se ne ~odrìvim”, kaè Lake. Dodaje kako tre

podràti saveznike i Rusiju u naporima upotrijebe mamac dodatnog osloba|anod sankcija za Milo{evi}a kako bi ga nagovorilo da pove}a izolaciju bosanskSrba.

U op{irnom dokumentu Interagencijsoperativne grupe za Balkan naslovljeno“Bosna: Srpsko etni~ko ~i{}enje” od decembra 1994. godine na ~ak 34 straopisuju se metode etni~kog ~i{~enja u Bi

“Dostupni dokazi pokazuju kako srpske snage u~estvovale u najmanje

posto ru{enja, raseljavanja i gubitka ìvo povezanih s etni~kim ~i{~enjem. Muslimai Hrvati su tako|er po~inili zlo~ine i prisidruge etni~ke grupe da napuste teritorije

hrvatsko uni{tavanje Mostara je primjerali akcije etni~kog ~i{}enja koje provoSrbi su bez premca u razmjerima, intenzitu i svireposti. Nemamo dokaza da su Hrvili muslimani planirali ili izveli prora~unaetni~ko ~i{~enje {irokih razmjera. Sustavkampanje etni~kog ~i{}enja koje Sr

provode od 1992. godine rezultirale smr}u desetina hiljada nesrba, protjerivanstotina hiljada i vi{e i radikalnom prom

jenom demografske strukture BiH. Vojs bosanskih Srba, paravojne grupe, politi~lideri bosanskih Srba i policija odigrali sredi{nju koordiniraju}u ulogu u etni~ko~i{}enju u BiH”, stoji u izvje{ta ju.

U izvje{taju o mogu}em povla~enUNPROFOR-a s po~etka decembra 199godine navodi se kako evropske zemsmatraju da bi to prouzrokovalo novo krv

proli}e. U scenariju povla~enja spominje i ~injenica da bi islamske zemlje preko UN

poku{ale u cijelosti preuzeti uloUNPROFOR-a u BiH a pod egidom OIC

Najava povla~enja bi, smatrano je, kSrba izazvala strah od vojne intervencikod muslimana strah od napu{tanja, pa b

jedni i drugi vr{ili opstrukciju povla~en

snaga UN-a.



“Milo{evi} je insistirao na tome da je jedini na~in da se bosanski Srbi uvjere dasu na pogre{nom pravcu potpuno ukidanjesankcija Beogradu. Nije pokazao nikakavosje}aj hitnosti zbog stanja na terenu jersmatra kako sve strane, uklju~uju}i iIzetbegovi}a, èle pro{iriti prekid vatre.Jedini tra~ak nade bio je kad je nakon petsati pregovora pogledao u prijedlognapisan na dvije strane, i kazao – OK,pro~ita}u ovo. êkaju}i nastavak razgovo-ra ~lanovi Kontakt grupe nakratko su sesastali u Francuskoj ambasadi da uporedezabilje{ke te osude ruskog predstavnikaZotova zbog odbijanja da podrì prijedlog

Kontakt grupe pred Milo{evi}em i za nje-gove komentare iznesene novinarima ukojima poziva na potpuno ukidanje sankci-

ja”, stoji u saètku razgovora sMilo{evi}em.

“Maratonski sastanak otvorio je britan-ski predstavnik Ehrman izlaù}i detaljnoopis prijedloga Kontakt grupe i zabrinutostzbog ugroènosti prekida vatre i potenci-

jalnog op{teg rata. Milo{evi} se nakonsvega zagledao u Ehrmana i s izrazomushi}enja ga upitao: To je to? To je sve?”

Vidno uznemiren Milo{evi} je kazaokako je sve to ~uo ranije i kako za njega tu

nema ni{ta novo. Tada je kazao:“Na osnovu ozbiljnih napora mojezemlje o~ekujem da ~lanovi Kontakt grupeanonimno predloè ukidanje sankcijaJugoslaviji. Vjerujem da smo odsluìli na{probni period uz punu kooperativnost isada je vrijeme da vi odgovorite u skladu stim”, kazao je, pi{e u depe{i, te se okrenuo

prema sekretaru, rekao mu da sve to otku-ca i podijeli ~lanovima Kontakt grupe i da

je to njegov kona~ni odgovor.“Imao sam beskrajne razgovore sa

svim ~lanovima Kontakt grupe ponaosob,sa bosanskim Srbima mi je sve teè razgo-varati, a zbog ~injenice da niste ukinulisankcije Kontakt grupu sad smatrajuantisrpskom”, kazao je Milo{evi} i svojesagovornike optuìo da ne vide jasnosituaciju i da se bave “marginalnim tipovi-ma kakvi su Izetbegovi} i Karadì}”.

“Znate da mi nemamo ni{ta s timratom. Ako ho}ete da podrìte mir, onda jelogi~no da podrìte jedini pouzdan faktor

koji se bori za mir – Srbiju”, kazao im je tepriznao da njegovi napori sa parlamentomna Palama idu sporo, uz obja{njenje da biurodili plodom kada bi im mogao obe}atida }e sankcije biti podignute ako pristanepodràti plan Kontakt grupe.

“Mo`da vi èlite da se rat nastavi”,kazao im je Milo{evi} potcrtavaju}i da dje-limi~na suspenzija sankcija ni{ta ne zna~iza Srbiju. Predstavnik njema~ke Steinermu je poku{ao objasniti porijeklo plana A iplana B, ali je Milo{evi} odmahnuo rukom:

“Pro{li smo probni period, prvo dvamjeseca, pa 100 dana, pa jo{ 100 dana.

Obe}ali ste nam da }emo dobiti prirodniplin, ali ni od toga ni{ta”, kazao jeMilo{evi} spomenuv{i i helikoptere izizvje{taja UNPROFOR-a:

“To su vjerovatno muslimanski ili turskihelikopteri. Uostalom, ~uli su ih kako idu izBosne u Srbiju. [ta su mogli nositi? Drva ikrompir?”

NE ÛJEM DOBRO

Milošević: “Karadžić i Izetbegovićsu marginalci”

PACIJENT I MARGINALAC

Radovan Karadì} i Alija Izetbegovi}



„[ta }e{ u Ruandi, jesi li ti normalna?!“ -re~enica je koju sam nebrojeno puta ~ula

prije nego {to sam ~vrsto odlu~ila da }u puto-vati u glavni grad te zemlje — Kigali. Kao

jedina Evropljanka, pozvana sam da u~estvu- jem u trosedmi~nom programu u~enja o ljud-skim pravima i aktivizmu, u organizacijiGlobal Youth Connect , nevladine organizaci-

je iz Amerike i njihove partnerske organizacije Inara Legal Aid Servisa iz Ruande.

Malo uinat opaskama i, ispostavi}e se,

brojnim predrasudama, malo iz radoznalosti,

a ponajvi{e s iskrenom èljom da slijedimsvoju profesionalnu vokaciju, gurnula sam ustranu sva prijateljska “ubje|ivanja” o sranjuu Ruandi i ukrcala se u avion za Istanbul, teodatle na direktni let za Kigali.

Prvi susret sa Ruandom bila su upravo

nasmijana lica aerodromskih uposlenik Nasmijani su prolaznici, prodava~ice, djena ~istim ulicama Kigalija. Zanimljivo kako je to prvo {to sam primijetila. Nrazli~itu boju koè, kulturu, ili druga~

ìvotni standard od evropskog. Primijet


STANJE U RUANDI

Kao jedina Evropljankameđu 15 mladih aktivistaiz Amerike, Kanade,Australije, Kine i Konga,Maja Pećanac iz Sarajevaučestvovala je u trosed-mičnom programu učenjao ljudskim pravima iaktivizmu održanom uRuandi. Za čitatelje “SB”piše o svom viđenjuzemlje koja nas, htjeli iline htjeli, uvijek asocira

na rečenicu iz “Ničijezemlje” Danisa Tanovića“ja sranja u Ruandi”,opisuje kako se zemlja ukojoj je za 100 danaubijeno više od 800.000ljudi danas nosi saprošlošću i genocidom,

te otkriva kako su, zarazliku od naše prveasocijacije na Ruandu,mladim Ruanđanima napomen Bosne prveasocijacije “MiralemPjanik” i “Asmir Begovik” RUANDA

IZNUTRATekst i foto: MAJA PE]ANAC

MOJA



sam osmijeh. Ne{to {to je u Bosni postaloskoro pa rijetkost.

AUGUSTINOVIH 17IZBJEGLI^KIH GODINA

Prvi zajedni~ki doru~ak sa interna-cionalnim u~esnicima - ugodan. Prvi utisci

o grupi - vi{e nego pozitivni. S nama je iAugustin. Izbjeglica iz Konga. On ve} 17godina dijeli sudbinu sa 15.000 izbjeglica uizbjegli~kom kampu Kiziba, koji se nalazi15 kilometara ju`no od grada Kibuye.Kamp je izgra|en u decembru 1996.godine, nakon {to je izbjegli~ki kamp

Umubano u blizini Gisenyi zatvoren naknapada ex-FAR milicije1 iz DemokratsRepublike Kongo.

Augustin danas ima 28 godina. po~etku je {utljiv. Poslije uvodne {utnkad smo ve} bili ubije|eni da mu je jezglavna prepreka za komunikaciju, te~nom engleskom je kratko izustio:

- Kada }u i}i svojoj ku}i?

Poslije, kada je na{e poznanstvo prraslo u prijateljstvo, poja{njavao nam svoju sumornu sudbinu. Nije stanovnKonga, nije Ruan|anin. Ne zna ko je, koncu! On je samo izbjeglica u kampSpava sa 15. 000 ljudi u zajedni~kim protorijama 17 godina. Nema privatno kupalo 17 godina. Nema ormar u koji }e{ slo`nekoliko odjevnih predmeta koje mo`nazvati svojim. Nemati gitaru, a znizvrsno svirati. Nemati knjige, a èlj~itati. Nemati obrazovanje. Nemati nad

Nemati budu}nost. Augustinove o~i tokom boravka u Ruandi bile àoke dubo


SARAJKA U KIGALIJ

U Memorijalnom centru u Kigaliju - slike mog rodnoggrada polivenog krvlju, slike ratnih zlo~inaca, slike mojezemlje sru{ene i silovane! U glavnom gradu RepublikeRuande, u isto~noj Africi stajala sam i pitala se koliko

daleko moram oti}i, pobje}i da te slike ostavim iza sebe

FRIKARuandu u turisti~kim itinererima zov

zemljom hiljadu brda. Osun~ana, zelenabrda okruùju Kigali toliko sli~no planinama koje opasuju Sarajevo. Temperatura

ljeti rijetko prelazi ugodnih 24-25 stepenNakon dramati~nih plemenskih sukoba milionskih rtava ova zemlja se pretvara afri~ku [vicarsku. Turizam i ekonomijadanas su njeni najja~i aduti. Nacionalnpark Vulkani godi{nje posjeti preko desehiljada turista. Ovdje, na raznim visinamplaninskog vijenca Varunga, na trome|Ruande, Ugande i Konga ìvi oko 350primjeraka gorila, rijetkih i ugroènih ivotinja za{ti}enih zakonom. Prema Tripadviseru nekada{nje zone ratnih sukobapoput BiH i Ruande, danas su svepopularnije destinacije i za britanske tur

iste. Pro{le godine Ruandu je posjetilnevjerovatnih 656 posto britanskih turistavi{e nego prethodne godine.

AFRI^KA [VICARSKA

Praznik u Ruand

F o t o : R e u t e r s



zarivene u na{e misli. Ali, i u na{e budu}e planove. Jer, dogovorili smo se, moramo poku{ati u~initi ne{to za njega. Bar zanjega. Ne{to se poklopilo, kohezija grupe jenadrealna, kao da se poznajemo odranije, iz

pro{lih ìvota.

RUANDA JE BOSNA, BOSNA JE RUANDAPovezanost koju sam sa lokalnim

u~esnicima osjetila jo{ tokom prvih dana,

tokom posjete Kigali memorijalnom centru, posve}enom genocidu nad Tutsima 1994.godine, bila je ja~a od povezanosti koju

ponekad osjetim sa svojim sunarodnjacima.Organizatori su nam savjetovali da umemorijal idemo u parovima — jedan inter-nacionalni i jedan lokalni u~esnik.

Kevin i ja kora~ali smo tunelima uàsa.Tek {to smo se upoznali, gurnuti smo u bez-dan sudbina milion stanovnika ubijenih usto dana. I kora~ali smo zajedno, dalje.Pored svake slike mrtvaca, vidjela samslike Srebrenice, Sarajeva, Bosne. Jednodrugom pri~ali smo o uàsima kojima smosvjedo~ili, o kojima smo slu{ali.

U jednoj od bezbroj prostorija memori- jala izloène su slike ubijenih koje sudonirale njihove majke, drugi preìvjeli~lanovi porodice. Kao da sam se na{la uistom onom predvorju sarajevskog muzeja

posve}enog genocidu u Srebrenici, gdje nasamom ulazu stoje slike srebreni~kihdje~aka, mu{karaca, staraca. Zidovi sobe suse na~as zanjihali pa sam se spustila nakau~ postavljen za predah, za pla~, za bol.

Sa jedne strane sjedio je Kevin,19-godi{njak iz Kigalija; sa druge strane sjedila

sam ja, 28-godi{njakinja iz Sarajeva. I plakali smo. Fizi~ka bol koju sam tadaosjetila sna`nija je nego sve boli koje sammislila da sam osjetila ranije... Nastavljaju}ina{ tu`ni mimohod, do{li smo do dijelamemorijalnog centra posve}enog genocidukoji se kroz istoriju ponavlja u svijetu.

Hodnici posve}eni holokaustu, Kam bo-dì, Armeniji, Darfuru, Bosni i Her ce-govini... Slike mog rodnog grada polivenogkrvlju, slike ratnih zlo~inaca, slike mojezemlje sru{ene i silovane. U gradu Kigaliju,glavnom gradu Republike Ruande, uisto~noj Africi stajala sam i pitala se kolikodaleko moram oti}i, pobje}i da te slikeostavim iza sebe. Cjelokupan program je

bio koncipiran upravo na sli~nim iskustvi-ma. Posjetama memorijalnim centrima imasovnim grobnicama koje se proteù du`

cijele zemlje; radu u radionicama, obilasci-ma lokalnih i stranih vladinih i nevladinihorganizacija koje se bave ljudskim pravima.Razgovorima i brifinzima. Razmjenimi{ljenja, iskustava, zebnji, ideja.

Nade da su u Ruandi uspjeli u onome{to je i njima samima izgledalo nemogu}e —

Hutu i Tutsi opet ìve zajedno. U dèpovma imaju nove li~ne karte u kojima vinije nazna~ena etni~ka pripadnost, jedu istim stolom, imaju istu trobojnu zastavu

jedan moto — jedinstvo, posao i ljub prema domovini. U Kigaliju, prijestonici oko pola miliona stanovnika, ~iji cenkrase moderna blistava zdanja i novi lusuzni hoteli, mnogi su uvjereni da je glavujedinitelj ekonomija. Ipak, ne{to druga~slika prati vas kad za|ete u unutra{njozemlje: preko 90 odsto stanovni{t

Ruande ìvi van gradova i bavi poljoprivredom, a tragovi siroma{tva vsu nego vidljivi. No, osim osmijeha nijedispruèna ruka nije nas dotakla!

Sve {to sam u Ruandi vidjela i doìvje jo{ uvijek je u mojoj glavi izmije{anisprekidano, nemirno. Genocid. Sirom{tvo. Pomirenje. Postratni razvoj zeml

Napredak. U jednom momentu sam se zaitala za{to se osje}am tako prirodno, tadomicilno u zemlji koja se nalazi na drgom kontinentu. Je li Ruanda moja alego afri~ka zemlja? Je li Ruanda drugo imza Bosnu? I onda sam shvatila. Ruanda

Bosna, a Bosna je Ruanda. Dva genocidazapravo jedan.

Iako nikada nisam bila u SrebrenicPoto~arima, sada, nakon posjete grobnicma Ruande, ja jesam bila. Jer - koli~ovjek masovnih grobnica treba obi}i shvati da nema broja koji bi prebrojao du{e? Koliko da shvati da to nije br8.372, da to nije broj 800.000, da to n{est miliona, da to nije 11.541, ve} da je

jedan ~ovjek… Nakon nekoliko dana intenzivn

suo~avanja sa strahotama genocida i nj

gove stihijske zaostav{tine, program sm

48

STANJE U RUANDI


U Ruandi sam imala priliku da govorimi o na{oj zemlji (pored svakodnevnekulturolo{ke razmjene kroz razgovor,muziku, sport, film) i pokaèm neke od pri-zora rata i mira u foto-prezentaciji: „Rat imir – Bosna i Hercegovina; Umjetnost kaooru`je u ratu“. Kada sam zavr{ila, moji pri-

jatelji imali su mno{tvo pitanja, èljeli suznati vi{e i svi su rekli da èle do}i da meposjete, da vide tu lijepu i tu`nu zemlju. Daposjete Sarajevo tokom festivalske meta-morfoze. Da probaju bosansku hranu. Da

vide Stari most u Mostaru. Da u~e o Bosni.Da nau~e jo{ pokoju rije~ bosanskog jezi-ka, pored onih nekoliko lokalnih psovkikoje sam ih nevoljko nau~ila. Da se pok-lone `rtvama rata. Jedan od u~esnikaodmah je na facebooku napisao „Sljede}adestinacija – Bosna“, da bi nakon nekolikotrenutaka dobio grozni~av poziv izAmerike, od svoje majke koja mu je rekla:„[ta }e{ u Bosni, jesi li ti normalan?„[ta }e{ tamo? [ta }e ti to? Gdje }e{tamo? Neku bole{tinu da ’navu~e{’?“

BULLSHIT IN BOSNIA…

„Šta ćeš u Bosni, jesi li ti

normalan?!”

O LJUDSKIM PRAVIMA I AKTIVIZMU U RUANDI

Kao vjesnici boljeg sutra govorili o solidarnosti, socijalnoj pravdi i suìvotu



nastavili u vedrijem ozra~ju, okrenutom budu}nosti. Kao vjesnici boljeg sutra govo-rili smo o solidarnosti, socijalnoj pravdi,suìvotu, sretnijim danima koji slijede zaone koji istinski vjeruju u mir, po{tivanjeljudskih prava i duhovni preo braàj/kata-rzu. Obilazili smo kulturne spomenike,kooperative/organizacije koje rade na po-mirenju i prosperitetu, razvoju i na pretku.

U Ruandi su me me fascinirali dom-

a}ini, organizacija za za{titu ljudskih pravaInalas, na ~elu sa njenim osniva~em iadvokatom Jean-Claudeom Rwibasirom.Mislila sam da je Inalas poput mnogihdrugih sli~nih organizacija, slu`ba finansir-ana od stranih ili doma}ih organizacija, vla-dinih ili nevladinih, koja pruà pravnu

pomo} i ~iji uposlenici primaju redovnu platu i sve druge doprinose. Ali, nije tako.Potpuno je druga~ije. Bez dinara donacija,samo vlastitim sredstvima i radom, ovaj~ovjek sa grupom entuzijasta godinama

pomaè ljudima u nevolji. Ispri~ao nam je pri~u o njenom nastanku i njegovoj èlji da jo{ kao student ste~eno znanje usmjeri une{to od ~ega drugi ljudi mogu imatikoristi.

Tako mi je objasnio svrhu pravne naukekao servisa, ba{ kao {to je to recimo medi-cina. Sa jednom modifikacijom. Radi{

besplatno. Za druge. Korporativni advokatii pravnici bi se sada grohotom nasmijali,

ba{ kao {to su se kolege studenti smijaliClaudeu kada je na jednom od predavanjaiznio svoju utopijsku ideju. Iz sale prepunestudenata-budu}ih pravnika, ~etvero jeaplaudiralo Claudeu. Ta ekipa od pet ljudi

je i danas prva postava INALAS-a. I saluteyou! Imala sam ~ast da me ta ekipa ugostskromnom uredu u Nyarugenge DistricKimisagara Sector, i da sa njima podijelnekoliko dana zajedni~kog rada.

I zabavljali smo se. Probali afri~ke kunarske specijalitete, banane spravljene na h

jadu na~ina, i{li u kafi}e, klubove, pruan|ansko pivo (jedno od boljih koje sa

probala), plesali. ]askali sa prolaznicima ksu nas uzimali za ruke ({to je jedan od kultuolo{kih obi~aja Ruande), dok su se raspitivo zemljama iz kojih smo do{li. Nemali broj

sa razumijevanjem klimao glavom kada saim govorila da dolazim iz Bosne. „AaaaBosnia-Herzegovina! Miralem Pjanik! AsmBegovik!“, sa osmijehom su klicali.

Djeca su nam na ulicama prijateljdovikivala „Mzungu! Mzungu!“, {to je nazza bijelce, strance, ali ja se tako nisam osje}a

Ni prvog, ni posljednjeg dana mog borav„Mzunguom“ sam se ~esto osje}ala u evropskmetropolama. U ameri~kim predgra|ima. Tase jo{ uvijek osje}am u Bosni, a trenutno i D id ikovcu gdje ivim. Mo`da odlu~im takose izjasnim na popisu stanovni{tva. Ime: MaZemlja ro|enja: Bosna i Hercegovina. Etni~

pripadnost: Mzungu!


SARAJKA U KIGALIJ

Genocid koji je po~eo pod nerazja{nje-nim okolnostima, kada je 6. aprila 1994.oboren avion u kojem se nalazio predsjed-nik Juvenal Habayarimana, uzeo je

ìvote izme|u 800 hiljada i milion ljudi,Tutsija i umjerenih Hutua koje je ubilaekstremisti~ka Hutu policija u roku od stodana.

Nova ruandska vlada je nakon genoci-da traìla na~in da procesuira vi{e od100.000 ljudi optuènih za genocid, ratnezlo~ine i ostale zlo~ine protiv ~ovje~nosti.Zato je 2001. u sustav upregnuta tradi-cionalna ruandska pravda, sudovi poznati-

ji kao Gacaca, koji su djelovali pod egidom“Istina koja lije~i”. Oformljeni su s nam-

jerom da doprinesu istini i pomirenju, tepomognu da se prevladaju rane genocida.

Gacaca sudovi su sudili onima koji su sudjelovali u ubijanjima, te dosu|ivali kazneod javnih radova do ìvota u zatvoru. Ovisudovi zvani~no su zatvoreni sredinompro{le godine. Za pokreta~e zlo~inaoformljen je UN-ov Sud za ratne zlo~ine zaRuandu (ICTR), sa sjedi{tem u Arushi,Tanzanija. Do 2000. je zatvoreno oko120.000 navodnih sudionika u genocidu.Prema Human Rights Watchu od decem-bra 1996. do konca 2006., sudovi su usp-

jeli osuditi oko 10.000 osumnji~enika, pa bitom brzinom trebalo jo{ 110 godina da svido|u na red.

GACACA SUDOVI - ISTINA KOJA LIJEÎ

Za 100 dana ubijeno je 800.000 ljudi

MLADI SVIJETA ZA MIRSaradnica SB bila je jedina Evropljankana susretima u Ruandi

MLADI SVIJETA ZA MIRSaradnica SB bila je jedina Evropljankana susretima u Ruandi

SMRT NA SVAKOM KORAKUUbijano 8.000 ljudi dnevno



Kada je Angela Merkel 2005.

postala kancelarka Njema~ke,mnogi nisu vjerovali da ovafizi~arka iz biv{eg DDR-a imasnage da vodi njema~ku politiku.

Ve}ina nije ni pomi{ljala da }e upravo ovaèna po tre}i put dobiti priliku da budeizabrana na mjesto {efice njema~ke Vlade.Angela Merkel potvrdila je suprotno.Upravo na posljednjim parlamentarnimizborima, odrànim 22. septembra,Merkelova je ostvarila senzacionalniuspjeh. Sa 41.5% glasova, stranka koju

predvodi Angela Merkel, Kr{}ansko-demokratska unija (CDU) i njena sestrinska

bavarska stranka Kr{}anskih socijalista(CSU), umalo da su osvojili apsolutnuve}inu. Nedostajalo im je 0,5% glasova da

bi sami mogli formirati vladu. Drugomjesto, sa 25.7% glasova, osvojili sunjema~ki Socijaldemokrati, slijedi Strankaljevice sa 8,6%, potom Zeleni sa 8,4%,

Liberali (FDP) sa 4,8 i novoformiranastranka Alternativa za Njema~ku (AfD) sa4,7% osvojenih glasova.

REAKCIJE BIRAÂApsolutni gubitnici izbora su Liberali

koji u naredne ~etiri godine ne}e imati predstavnika u njema~kom Parlamentu(Bundestagu). Liberali, iz ~ijih redova je i

poznati politi~ar Hans-Dietrich Genscher, bili su dosada{nji partneri Demokr{}ana.Me|utim, sada po prvi put u istoriji ovestranke od njenog formiranja 1948., nisu

pre{li izborni prag od 5% glasova u

bira~kom tijelu. Na ovako lo{e rezultateLiberala dijelom su uticali negativni napisiu medijima tokom predizborne kampanje.

Njihov glavni kandidat R ainer Brüderle bio je suo~en sa optu`bama za seksizam, a javnost je bila i svjedok njegovih sva|a inesuglasica sa {efom Liberala FilipomRösslerom oko samog vo|enja stranke. Sve

je to prili~no upla{ilo bira~e, {to je na kraju potvrdio i sam rezultat izbora. VrhLiberalne stranke, Brüderle i Rössler,

preuzeli su politi~ku odgovornost zaovakav neuspjeh i podnijeli ostavke nadosada{njim funkcijama.

I Stranka Zelenih je tokom predizbornekampanje doìvljavala poraze i biljeìlanegativne poene. Me|utim, za razliku odLiberala, Zeleni su uspjeli da ostanu uParlamentu. O~ekivali su da }e na izborimaosvojiti 15% glasova, me|utim podràlo ju

je tek 8,4% bira~a. To je razo~aravaju}irezultat za ovu ekolo{ku stranku. I nanjihov rezultat vidno je uticao jedan

skandal koji je zgrozio njema~ku javnoMediji su, naime, objavili da je kandidat kancelara iz Stranke zelenih Jürgen Trit

prije vi{e od trideset godina zahtijevao se legalizuje pedofilija. I u redovima ostranke su zbog lo{ih rezultata uslijed

brojne ostavke partijskih ~elnika. Ljevica pro{la ne{to bolje od Zelenih i po prvi psu tre}a stranka po ja~ini u Njema~koj.

Iznena|uju}i je rezultat novoformira


BONSKE OVLASTI

Pi{e: SELMA FILIPOVI] (Bonn)

Njemačka je protekle nedjelje dobila novu-starukancelarku; na izborima za njemački parlamentubjedljivu pobjedu odnijela je Unija kršćanskihdemokrata i kršćanskih socijalista predvođena

ANGELOM MERKEL, tako da ona i naredne četirigodine ostaje na čelu njemačke Vlade

TRI MANDATAKANCELARKE

IZ DDR-a

NAZDRAVITE DRUGOVIStara kancelarka, nove obaveze unajmo}nijoj evropskoj dràvi

NOVINEPUNE ANGELERezultatiposljednjihizbora uNjema~kojbili su,uglavnom,

o~ekivani



stranke Alternativa za Njema~ku (AfD) koja je nastala kao reakcija na politiku spa{avanjaevra. Sa 4,7% glasova nije pre{la izborni

prag, ali je indikativna ocjena nekih politologa da jedna tako ekstremna ievroskepti~na stranka po prvi puta u

Njema~koj dobija toliku pa`nju bira~a. AfD

su, prema procjenama analiti~ara, ve}inom birali konzervativci, dijelom biv{i ~lanoviKr{}anskih demokrata, koji se ne slaù savo|enjem politike Angele Merkel. Protive seizdvajanju milionskih svota za spa{avanjeevropskih zemalja u krizi, ali i ~injenici da jeMerkelova svojom politikom promijenilaustaljena demokr{}anska uvjerenja. PristaliceAfD-a negoduju zbog ukidanja obavezesluènja vojnog roka, odluke o zatvaranjuatomskih centrala u zemlji i ru{enju klasi~neslike porodice, jer homoseksulci vremenomdobijaju sve ve}a prava.

Socijaldemokrati su ovaj put popravili

rezultat u odnosu na pro{le izbore, iakoizaziva~u Angele Merkel tokom predizbornekampanje nije bilo lako. KandidatSocijaldemokrata za kancelara PeerSteinbrück je poku{ao da dobije poene kod

bira~a uvo|enjem minimalnih nadnica, ve}im penzijama i boljim {ansama za obrazovanje

siroma{nih. Me|utim, predmet kritika umedijima bili su veliki iznosi njegovihhonorara koji su ispla}ivani na njegove

bankovne ra~une za stru~na izlaganja i govorekoje je drào. Ogromnu pra{inu izazvao je ifotografijom na kojoj pokazuje srednji prstkao odgovor na pitanje novinara: „Kako onkomentari{e svoje nadimke poput ‘Problem-Peer’ ili ‘Perlusconi’.”

TE[KA ODLUKA Najuzbudljivija i najva`nija tema

njema~ke javnosti je pitanje s kim }ekancelarkini Demokr{}ani sada u koaliciju?

Angela Merkel stoji pred te{kom odlukoU narednih mjesec dana mora da pronanovog partnera za koaliciju, jer dosada{nji (Liberali) ispao iz igMerkelova ima tri opcije, moè da bizme|u Socijaldemokrata, Ljevice Stranke zelenih.

Koalicija sa Ljevicom je skoisklju~ena, jer se Demokr{}ani u politorijenti{u prili~no desno. Demokr{}a

zajedno sa Zelenima bi imali ve}inu Parlamentu. Me|utim, njihova politinikako ne odgovara bira~ima, a jo{ manAngeli Merkel. Ovakva koalicija je do sa

postojala samo na pokrajinskom nivouHamburgu, ali se nakon samo dvije i godine zajedni~kog rada raspala.

U ovom trenutku najrealnije je, ~ini formiranje velike koalicije sa dvije najjastranke u Parlamentu, Demokr{}anaSocijaldemokrata, ali Peer Steinbrück izjavio da je “stanje jo{ prili~maglovito”. Steinbrück ne èli da u~estvuu spekulacijama kako bi vlada ubudumogla da izgleda i poru~uje da je lopta kancelarkinom terenu. Socijaldemokrati u svakom slu~aju poku{ati da ispune svoglavna predizborna obe}anja. To zakonski minimalac na nivou cije

Njema~ke od 8,5 eura po satu, ukidan posebnog dodatka za brigu o dje predvi|enog za roditelje koji ne {alju svodjecu u jaslice ili vrti}e. SPD èli i uspori rast stanarina, a zalaè se i

pove}anje poreske stope za bogate.Takav izborni program je u prili~n

mjeri orijentisan nalijevo, i vjerovatno ne

nai}i na razumijevanje Angele MerkPrije svega pove}anje poreza za bogatezakonski propisane minimalne satnice. Ndrugoj strani, saglasnost dvije velistranke postoji u spoljnoj politici rje{avanju krize eura. Socijaldemokraostaju pouzdan partner Angele Merkel ka

je rije~ o pruànju finansijske pomo}iraznim mjerama spasavanja ugroènzemlja iz evro zone.

Pravo glasa na parlamentarnizborima je imalo oko 62 milio

Nijemaca. Od toga je na birali{ta iza{73%, {to je vi{e u odnosu na izbore odrà2009. godine. Istraìvanja pokazuju naj~e{}e mladi ljudi iz niìh dru{tvenslojeva, ve}inom ène, ne izlaze na izboUjedinjuje ih vjera kako svojim glasom mogu promijeniti ni{ta, te da politizaobilazi malog ~ovjeka i njego

probleme.


POGLED IZ NEKADA[NJE NJEMA^KE PRIJESTOLIC

Apsolutni gubitnici izbora su Liberali, iz ~ijih redova je ipoznati politi~ar Hans-Dietrich Genscher



Te{ko je ovih dana do}i doizbornika hrvatske ko{arka{kereprezentacije Jasmina Repe{e.Gotovo nemogu}e, pa i kad ga

poku{avaju dobiti poslovi~nodosadni i gotovo patolo{ki eufori~nizagreba~ki sportski novinari, pogotovonakon {to je Hrvatska do{la do polufinala ina kraju osvojila ~etvrto mjesto naEurobasketu u Sloveniji. No, mi smokrenuli linijom manjeg otpora, pa smonazvali zagreba~kog glumca i rediteljaDejana A}imovi}a, koji je rodom izâpljine ba{ kao i Repe{a, da zamoli svogdruga za intervju, kra}i ili duì, kako namse potrefi. Ho}e veliki trener da govori zaSlobodnu Bosnu , ali nema ba{ previ{evremena, a ne{to mu se puno ni ne pri~a. Iuop{te ne znamo gdje smo ga dobili, bilonam je neprijatno da ga pitamo. Znali smosamo da sigurno nije u Zagrebu.

ZA ACU NE ZNAM, A NI ZA SEBEEurobasket naporan, a stresa previ{e,

pogotovo kada do|e{ do polufinala, kaoHrvatska. “U osamnaest dana imali smojedanaest utakmica i bilo je vrlo naporno”,

govori nam Jasmin Repe{a. Kako jeEvropsko prvenstvo odmicalo tako su iapetiti hrvatske javnosti rasli, a novinari suve} nakon prvog kruga tvrdili dareprezentacija koju on vodi moè i na vrhEvrope. Ponijela ih je pjesma ili je realnost

mogla biti druga~ija da nije bilo Ma~iulisa iKlejze, odnosno, {ta je nedostajaloHrvatskoj po mi{ljenju njenog izbornika,kada sada, kod ku}e, rezimira utakmicu

protiv Litvanije u polufinalu? “Velikaemotivna potro{nja u pobjedi nadUkrajinom u ~etvrtfinalu uzela je svojdanak a odmah sutradan ~ekao nas je timatletski i fizi~ki potentan. Da smo imalisamo dan odmora, mislim da bismo ihdobili. Po{to ìvimo na Balkanu, tanka jecrta izme|u euforije i depresije. Na nekina~in je i prirodno da nakon velikog brojauzastopnih pobjeda, osam, ljudi po~injugledati preoptimisti~no. Odgovorno tvrdimda su sve tri reprezentacije koje su isprednas, u ovom trenutku bolje. Ne zna~i da }ebiti i na narednom takmi~enju”, veli

Repe{a.I na{u reprezentaciju je Litvanac Klejza

“spakovao” za povratak doma, govorimona{em sagovorniku kao da on to ne zna, i

pitamo ga da li je imao vremena gledati posljednju utakmicu iz prvog kruga u kojoj je Bosna i Hercegovina u Jesenicama pobijedila Litvaniju, ali je zavr{ilatakmi~enje. “Da, gledao sam, i tu kao i~etiri prethodne utakmice koje je naEurobasketu igrala Bosna i Hercegovina...Ne samo gledao, nego i navijao! îni mi seda BiH ima jako dobru ekipu, mislim da

ima nekoliko vrlo potentnih igra~a kojidolaze, ali ovaj put im je falilo malo sre}e”,odgovara âpljinac i na na{e pitanje kojiigra~i na{u reprezentaciju mogu voditi kane{to svjetlijoj ko{arka{koj budu}nosti.Me|u njima bi, da smo imali sre}e, ili ne

znamo ve} ~ega, pameti, strpljenj pragme... bio Bojan Bogdanovi}, paDamir Markota, reprezentativci Hrvatsk“To pitanje nije za mene.” No, kako je ta

je, Bogdanovi} }e biti vo|a Hrvatske sljede}em Svjetskom prvenstvu . Aleksadar Aco Petrovi} najvjerovatnije vi{e nevoditi reprezentaciju BiH. Ta~nije, generlni sekretar Ko{arka{kog saveza BiH HarMahmutovi} kaè da uop{te ne zna na k

bi ga na~in mogli zadràti. Repe{a ostaje klupi Hrvatske? “Za Acu ne znam, a i mene je jo{ rano govoriti”, odgovaImamo jedan prijedlog: ako mu daju otkaa Petrovi} ne produì ugovor, neka

preseli na na{u klupu, vrijeme je! Je li Vikada iko iz na{eg Saveza kontaktirao u tokontekstu? “Da, kontaktirali su me, ali

tom trenutku sam bio pod ugovorima. ljudima iz Ko{arka{kog saveza BiH ~esse ~ujem i imamo jako korektne odnose.”

NEKA TEDESCHI BUDE PONOSANJo{ smo malo u Sloveniji. Pitam

Jasmina Repe{u da li bi Hrvatska u funa pobijedila Francuze, zvani~no najboselekciju u Evropi, kao i ko je njemu b

prvi favorit na Eurobasketu ? “U svautakmicu se ide, pa i sa najve}ifavoritima, sa namjerom da ih se dobiIpak, ovo je hipoteti~no pitanje. Na papir

Francuzi su veliki favoriti, ali lopta okrugla. [panjolci su mi bili favoriti prvaka Evrope, ali nisu zasluìli prmjesto.” Komentator Federalne televizrekao je da je ovo bilo jedno luPrvenstvo ... “Ne mislim da je bilo ludo, v


KO[ARKA[KI PRAZNIK U LJUBLJANI

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: ROBERTO ORLI] (CROPIX)

JASMIN REPEŠA, izbornik hrvatske košarkaške reprezentacije, vratio je“kockaste” u sami vrh evropske košarke nakon osamnaest godina; u razgovoru snjim, analiziramo upravo završeni EUROBASKET u Sloveniji, igre njegove ali i

naše selekcije, a razgovarali smo i o učinku u klubu koji je vodio u prošloj sezonišpanskoj “Unicaji”, kao i o najnovijem angažmanu, u zagrebačkoj “Cedeviti”

Jasmin Repe{a: “Ne samo da sam gledaoutakmice Bosne i Hercegovine na EUROBASKETU

nego sam i navijao“

HEROJ SA KLUPEJASMIN REPEŠA



TRENER KOJEG IGRAÎ SLU[AJ

DINAMIÂN I AUTORITATIVANâpljinac Jasmin Repe{a vratio je Hrvatsku

u evropsku ko{arka{ku elitu



je bilo izuzetno izjedna~eno. A akogovorimo o istom komentatoru, koji jenakon turnira u Istanbulu rekao da je uHrvatskoj totalni kaos i da nema {anse dapro|emo prvi krug, evidentno jeste da jedosta pogrije{io”, isti~e Repe{a. Jo{ i da ga

priupitamo, pa da zavr{imo pri~u oEurobasketu , {ta se jo{ moè zaklju~iti dvadana nakon zavr{etka Prvenstva , osim da jeTony Parker briljirao? Ne toliko u finalu,

koliko u polufinalu i ~etvrtfinalu... “Ni{tavi{e. Tony Parker je bio prevaga kad je bilonajpotrebnije.”

Sada }emo se vratiti nekoliko mjeseciunazad. Pretpostavljali smo da JasminRepe{a nije bio zadovoljan pro{lomsezonom u Unicaji iz Malage, s obzirom dase ovaj klub nije plasirao u doigravanje utamo{njoj Endesa ligi. No... “Dapa~e, jakosam zadovoljan. Unicaja nikada u povijestinije imala petnaest pobjeda u Europi, kao samnom. Igranje trinaest puta u sezoni uterminima - petak, pa odmah nedjelja, punonam je oteàlo da budemo bolji u[panjolskom prvenstvu. Samo je Unicajaimala takav raspored u [panjolskoj. Dobroje da nismo igrali petak pa subota”,

obja{njava, a pomalo se i {ali na{sagovornik. Ipak, nije se {alio kada jetokom reprezentativnih priprema u Zagrebuizvr{io prozivku igra~a Cedevite , njegovog

novog kluba. Ovako, na prvu, i nemaju ltim: Tomas, Dela{, Ba`dari}... Me|utinas Bosance prvenstveno interesuje ra~uli Repe{a na Jusufa Nurki}a, na{reprezentativca koji je pro{lu sezo

proveo na posudbi u Zadru, ali i {ta njemu jo{, osim godina, potrebno

postane veliki igra: “Apsolutno ra~unam Jusufa Nurki}a! A na va{e drugo pitanodgovorit }u kratko -

puno rada i strpljenja.” Kratko odgovorio hrvatski izbornik i kada smo

pitali ho}e li ga slu{ati Nolan Smith, noigra~ Cedevite i nekada{nji ~lan PortlaTrail Blazersa , jer ti Amerikanci su uvijneugodni u~enici. “Mene igra~i uvijslu{aju”, tvrdi Jasmin Repe{a. Kakve ambicije Cedevite u novoj sezoni? “Dgazda Emil Tedeschi bude ponosan na K.Cedevitu kao {to je ponosan na svotvrtku.”

Eh, malo }emo i do âpljine. Ho}etemo`da odigrati pripremnu utakmicu proHKK âpljina-Lasta , kluba u kojem steigrali i radili kao trener? “Ne.” Sad sezona {ipka, pa navratite obavezn

“Hvala Vam!”



PONIJELA IH PJESMA:“Pošto živimo na Balkanutanka je crta izmeđueuforije i depresije. Naneki način je i prirodno dnakon velikog brojauzastopnih pobjeda,osam, ljudi počinju gledapreoptimistično”

ÊMU BRIGA Izbornik hrvatskereprezentacijefotografisan tokomme~a koji je njegovaekipa igrala protivUkrajine



ÔVJEK ZA POBJED

“Parker jistovremeno

melek i a`dahadivan momak

veli~anstven

ko{arka{

TONY

PARKER

HEROJ SAPARKETA

Selekcija Francuske jprvak Evrope u košarcprije svega zahvaljuju

genijalnom TONYJPARKERU, jednom o

najvećih košarkašdanašnjice; naš suradni

donosi portret ovog psvemu jedinstveno

košarkaškog mag



“Tony Parker je u isto vrijeme melek ia`daha”, za Slobodnu Bosnu kaè BogdanTanjevi}, na{ proslavljeni ko{arka{kistru~njak i Parkerov dugogodi{nji sportski

prijatelj. Na Evropskom prvenstvu uSloveniji, francuska ko{arka{ka reprezenta-cija je, po prvi put u svojoj povijesti, osvo-

jila evropsko zlato, i to prvenstveno zah-valjuju}i briljantnim igrama ko{arka{kog~arobnjaka i zvijezde vi{estrukog NBA

prvaka San Antonio Spursa Tonyja Parkera.Ovaj nadahnuti playmaker i kapiten fran-cuske reprezentacije ponovno je odu{eviosvijet nezaustavljivim napada~kim prodori-ma, asistencijama i odbranama, pa zbogtoga ne treba ~uditi {to su ga ko{arka{kieksperti i FIBA Europe slo`no proglasili

najkorisnijim igra~em Evropskog prvenstvau Sloveniji. Uostalom, svemogu}i Parker

bio je i najubojitiji strijelac sa prosjekom od20 ko{eva po utakmici!

OD PILI]A DO PIJETLOVAIako je francuska reprezentacija pred-

vo|ena Tonyjem Parkerom u posljednjihdesetak godina bila u vrhu evropske i,op}enito, svjetske ko{arke, evropsko jezlato za Francuze bilo neuhvatljivo.(Parker&comp. su se 2005. okitili bronzom,a 2011. srebrom.) “Svake godine kada jeigrao Tony Parker, Francuzi su na velikimme|unarodnim takmi~enjima bili me|uglavnim kandidatima za zlatnu medalju, alinisu imali zlatnu sre}u. Naprimjer, 2009.godine zabiljeìli su fantasti~an niz od osampobjeda, ali su izgubili ~etrvrtfinalnu utak-micu protiv [panije”, prisje}a se BogdanTanjevi}, koji je u to vrijeme bio selektor ko{arka{ke reprezentacije Turske.

Iako u privatnom ìvotu skroman, TonyParker je u svom sportskom zanosu àrkoèlio da on i njegovi suigra~i 2013.kona~no postanu i “zlatna generacija”. Udramati~noj i fantasti~noj polufinalnojutakmici izme|u Francuske i [panije, kadasu [panci na poluvremenu vodili “nedo-sti nih” 34:20 u ljubljanskoj dvoraniStoìce, u francuskoj svla~ionici ina~e

mirni Parker zagrmio je na svoje suigra~e:

“Da li smo mi galski pili}i ili galski pijetlo- vi?!” U drugom poluvremenu Francuzi su

predvo|eni nezaustavljivim asom TonyjemParkerom slomili sna`ni {panski otpor i

plasirali se u finale.“Parker je uvijek igrao punim srcem zafrancusku reprezentaciju, ba{ kao i za Sa nAntonio. Parkerov otac je Amerikanac,majka je Holan|anka, a Tony je ro|en u

Belgiji. Me|utim, dio ìvota proveo jeFrancuskoj, pa je tako postao Francuz

osobnom ubje|enju, {to je veoma pohvali lijepo. Za francusku reprezentaciju uvijigra punim plu}ima i srcem, te svojiàrom povu~e cijelu ekipu ka pobjedamRekao bih da je bo`ja pravda zadovoljesada kada su na Evropskom prvenstvuSloveniji Francuzi po prvi put u svojko{arka{koj povijesti postali evropsprvaci”, obja{njava Bogdan Tanjevi}.

William Anthony Tony Parker ro|en17. maja 1982. u Brugesu (Belgija). Iakou dje~a{tvu èlio da postane profesionafudbaler, na njegovu ko{arka{ku karijeru

presudan uticaj imao njegov otac To

Parker Sr., afro-ameri~ki ko{arka{ koji jemladosti igrao za Loyola UniversChicago . Ova kona~na sportska odluobradovala je i Parkerovu majku PameFirestone, holandsku manekenku, koja



Pi{e: EDIN AVDI] (Ljubljana)

BOGDAN TANJEVIĆ: Parker je uvijek igrao punim

srcem za francusku reprezentaciju, baš kao i za SanAntonio. Parkerov otac je Amerikanac, majka jeHolanđanka, a Tony je rođen u Belgiji. Međutim, dioživota proveo je u Francuskoj, pa je tako postao Francuzpo osobnom ubjeđenju, što je veoma pohvalno i lijepo

VIP AMERI^KE LIGETony Parker

OTKRI]E GREGGA POPOVICHA Parker, Tim Duncan i ManuGinobili su Bermudski trougaopaklene NBA ekipe iz San Antonia



smatrala da je za njenog sina bolje da se uz{kolske obaveze bavi sportom u toplimfrancuskim dvoranama nego na ki{nim isnje`nim fudbalskim terenima.

S obzirom na ~injenicu da je porodicaParker devedesetih godina dvadesetog stol-

je}a ìvjela u Francuskoj, Tony Parker je prve ozbiljne ko{arka{ke korake napraviou Parizu. Nakon {to je “brzopotezno”

pro{ao selekcije under16 i under18, godine2000. nastupio je za francusku selekcijuunder20. Mladi Francuzi ne samo da su

predvo|eni ovim tada 18-godi{njim

ko{arka{kim genijem do{li do evropskogzlata, nego je Tony Parker progla{en inajboljim igra~em turnira. Iako ga jenekolicina evropskih menadèra u to vri-

jeme nagovarala da svoje ko{arka{koumije}e pokaè i na ameri~kim koledìma,Parker je bio odlu~an da igra u francuskomklubu Paris Basket Racing .

Ubrzo je uslijedio i poziv u A selekcijufrancuske reprezentacije. Tony Parker znala~ki je iskoristio ukazano mu povjeren-

je i “smjenu generacije”. Sa nepunih 21

godinu ìvota postao je neprikosnoveni

francuski lider, a 2003. zvani~no je b progla{en i najboljim playmakerom Evro sk og prvenstva.

VIZIJA GREGGA POPOVICHABilo je to u vrijeme kada je Tony Park

ve} po~eo briljirati u NBA dvoranamadresu San Antonio Spursa , iako su pr

NBA drafta 2001. poslovno konzervativameri~ki treneri kategori~no tvrdili

“nema dovoljan kvalitet, brzinu, prodonost i snagu da bi mogao parirati NBigra~ima” . Me|utim, ameri~ki trenersvizionar Gregg Popovich ne samo da

prepoznao rasko{ni talenat Tonyja Par kra, nego je ubrzo odlu~o i da mu uka

povjerenje kao lideru ekipe.“Razlog ameri~kog uspjeha Tony

Parkera je ogromno povjerenje i pamtrenera Gregga Popovicha, koji je u tamladom Parkeru vidio ne samo budu}velikog asa nego i budu}eg lidera ekipBilo je to za na{u trenersku struku mo`malo i neobi~no jer niko od trenera u to v

jeme nije vidio da }e Parker za tili ~postati apsolutni {ef igra~a u San AntoniDanas je o~igledno da je Gregg Popovividio dalje od svih nas. Popovich ne samda je imao ogromnu viziju, ve} je preponao i Parkerov karakter, odnosno njegosamopouzdanje i ogromnu èlju za pobjdom, {to se onda pretvara u pobjedni~mentalitet cijele ekipe. Parker ima, dakogromno samopouzdanje i izrazite karateristike lidera. To mu svi priznaju, i to samo u javnim istupima nego se to vidiigri na terenu, odnosno u slije|enParkerovog igra~kog genija. Njegova rijse slu{a i na terenu i u svla~ionici. Tdokazuje i njegov igra~ki ìvot u NBgdje je oti{ao prakti~no kao dijete. Naksamo godinu dana postao je, zajedno ko{arka{kim velikanom Timom Duncaom, lider mom~adi koja je osvojila ~ettitule u zadnjih deset godina. Duncan zapravo, Parkeru omogu}io da u kratkovremenskom roku preuzme komandpalicu u San Antoniju. Parker, DuncanGinobili u me|uvremenu su prerasli u ‘bemudski trougao’ za protivni~ke ekipe, ~aza one koje imaju ve}i klupski budèt

San Antonija”, za na{ list obja{njaBogdan Tanjevi}. Nas sugovornik Tanjevi}, kojeg

Parkerom veè dugogodi{nje sportsko p jateljstvo, tako|er kaè da je Tony istinsvelikan ne samo na sportskim terenimnego i u privatnom ìvotu: “Tony Parkje na terenu zmaj sa osmijehom, a u pvatnom ìvotu dobar i njeàn ~ovjeUvijek je spreman na konstruktivan ragovor, karizmati~an je i prijateljski rasploèn prema svim svojim suigra~ima, p~emu ima i veliki respekt prema nama trnerima. On je, jednostavno re~eno, ~ovj

koji je u harmoniji sa ìvotom.”


Godine 2011., u vrijeme trajanja “NBA{trajka”, Tony Parker je spakovao svoje

kofere i na op}e odu{evljenje evropskihnovinara i navija~a preselio se izSjedinjenih Dràva u Francusku, gdje je trimjeseca igrao za francuskog prvakaASVEL. Osiguranje od 250.000 dolarasam je sebi uplatio, te se sa predstavnici-ma francuskog kluba dogovorio da }e igra-ti za mjese~nu platu od 1.500 eura, iakomu je poslovni ugovor u SAD-u vrijedanpedesetak miliona dolara!

U Francuskoj je nastavio briljirati podko{evima, a slobodno vrijeme provodio jeu pari{kim muzi~kim studijima gdje je sni-mao svoje hip-hop i rep pjesme. Na taj

na~in svjetskoj javnosti dokazao je da jeprebolio mukotrpan razvod od ameri~ke

glumice Eve Longorija. Ovaj sada ve}biv{i bra~ni par godinama je bio udarna

vijest svjetskih tabloida jer su, kako je tosvojevremeno u medijima kazao TonyParker, bez njegove èlje postali dio svjet-skog dzet-seta.

Nakon kratkotrajne francuske ko{arka-{ke epizode 2011. i ponovnog povratka uNBA, Tony Parker nastavio je obavljatidu`nost po~asnog ambasadora humani-tarne francuske organizacije Make A Wish France . “Odlu~io sam se humanitarnoangaòvati kada sam shvatio da mogupomo}i onima kojima je pomo} potreb-na. Do kraja svog ìvota nastavi}upomagati djecu i njihove porodice”,

kaè ko{arka{ki genije i filantrop TonyParker.

TONY PARKER, PRIVATNO

Odbio je biti dio svjetskog džet-seta,iako to objektivno jeste

ÔVJEK ZA POBJED

DOSTOJANSTVEN RAZLAZ

Eva Longoria i Tony Parker



MNOGO SMO JAKI

ADIN ARNAUT najjači je Bosanac i Hercegovac i jedini koji jeikada imao priliku da se takmiči u ‘najjačoj ligi najjačih’ -

Strongman Champions League. Za “SB” Adin govori o utiscimas takmičenja u Kini, objašnjava kako povući kamion težak 38

tona, a samo za čitaoce SB povukao je i tramvaj



NAJJAÎ BOSANAC U “SB

POVUCI-POTEGNI

ADIN ARNAUT



“Najteè je pokrenuti kamion. Krv udariu glavu, misli{ sve }e ti popucat’! Zapne{,one cipele za veranje po stijenama prionuza asfalt - jer jedino one mogu izdràti tajnapor i prionu najbolje. Kad misli{ da }e{se sav raspasti od pritiska, kamion krene, i

tad je ve} lako”, obja{njava nam AdinArnaut, najja~i ~ovjek u BiH, kako

pokrenuti kamion od 38 tona i vu}i ga 30metara za 36 sekundi {to je njemu uspjelo u

paru s “ljudinom” Travisom Ortmeierom izTexasa na “SCL World Shanghai Cup”odrànom u julu ove godine u kineskomJiangsu. Kaè, avion je mnogo lak{e

povu}i. Adin ima 35 godina, 135 kilogra-ma, moè podi}i kuglu od 180 kilograma navisinu od metar i pol, ponijeti u obje ruke

po kofer od 155 kilograma, odvojiti 410kilograma od zemlje, na ~u~nju 380 kila, nadeadliftu 330-340 kilograma, ben~a 250kilograma...

“To ti je Strongman Champions League, burazeru, najja~a liga najja~ih ljudi na svijetu. Tu su veli~ine kakav je ZydrunasSavickas, nacionalni heroj Litvanije, paErvin Katona iz Srbije, pa jedan Björnssons Islanda. Postoji vi{e asocijacija, ali jeSCL najja~a na svijetu, i ja sam na jednomtakvom takmi~enju predstavljao BiH”, kaènam Adin. Obja{njava nam da jespecifi~nost SCL takmi~enja u Kini bila dasu takmi~ari bili podijeljeni u dvije ekipe.

“Ja sam bio u ekipi Savickasa, i na{ tim

je pobijedio ekipno”, kaè Arnaut isti~u}ikako mu je bila ~ast da bude u timunajja~eg ~ovjeka svijeta, mada je i druguekipu predvodio Islan|anin Thor Björn-sson. Individualno, Adin je u Kini uspiou}i me|u prvih 15 od 32 najja~a ~ovjeka nasvijetu, a rezultat bi mo`da bio i bolji da~etvrti, pretposljednji dan turnira, nije

povrijedio obje ruke pa nije mogaou~estvovati u finalu.

RU^NI RAD“Ukrajinac Konstantin Ilin i ja dizali

smo platformu, ne{to poput velikih kolica

na kojoj budu 23 djevojke, i skupa sa svimto teì 1.360 kilograma. Nezgodno samuhvatio i teìna mi je jednostavno poci-

jepala koù na obje {ake, bol je bila neiz-drìva, i nisam mogao dan poslije nastavititakmi~enje”, pri~a nam Adin pokazuju}i jo{vidljive ùljeve na rukama. Pitamo ga za{tone koriste rukavice.


MNOGO SMO JAKI

Pi{e: ALMIR PANJETAFoto: MARIO ILIÎ]

”To ti je Strongman Champions League, burazeru,

najja~a liga najja~ih ljudi na svijetu!”



“Ne mogu rukavice to podnijeti, popu-cale bi, samo magnezij, prah po rukama isnaga, to je to”, poja{njava. Kaè nam da se

prije bavio powerliftingom, a onda je po~eotrenirati sa Jasminom Hajdarevi}em koji je2011. godine Strongman takmi~enje doveou Sarajevo a prije toga je organizovao itakmi~enje nièg ranga u Konjicu.

“Tada sam upoznao neke od najja~ih

ljudi, primijetili su me, i dobio sam pozivod Finca Ilkke Kinnunena koji je osniva~Strongman lige {ampiona. Liga mi je plati-la put u Kinu i smje{taj tamo, Kinezi su nasdo~ekali kao heroje, svaki dan smo imalineke ceremonije, bili u oklopima, dolazili

na konjima, s ko~ijama, ~itava ceremonija”, pri~a Arnaut. Kaè da su mu pozivom unajja~e takmi~enje najja~ih ljudi svijetaotvorena vrata, ali da nije siguran da }e bez

podr{ke uspjeti i}i dalje:“Liga plati put i smje{taj i sve natakmi~enju, ali valja obaviti pripreme. Trebasedam do osam obroka dnevno, i to obilnihobroka, ne moè ispod 10 maraka po obroku,a gdje su suplementi, preparati, prostorije...

Nisam za sada dobio nikakvu podr{ku,traìo sam. I{ao sam kod K oldèBe}irevi}a, na~elnika, i kaè mi Kold‘Njema~ka gubi sportiste pa {ta fali i namaPa burazeru, ja tamo predstavljam BiH, vidkolika nam je zastava na odje}i tokotakmi~enja”, obja{njava Arnaut. Takmi~enSCL se odràvaju ~esto i svaki put u drugogradu. Kaè da uzimaju mnoge suplemenali da je u ovom sportu sve dozvoljeno.

Ê@NJA ZVANA TRAMVAJ“Nije to doping, to su preparati k pomaù da se oporavi{ od napora poja{njava Arnaut. Kaè da }e poku{oti}i u Singapur u decembru, a ima i pozza Be~.

“To je stra{an tempo. Napori takmi~enju uni{te tijelo, ali to su sve ljdine, imaju tretmane koji ih brzo oporavoporave popucale tetive mi{i}a, i do|u knovi. Sad u Kini sam imao sre}u da druìm s njima, nevjerovatno je koliko su

blagi ljudi, vole {alu i humor, i niko od njne ‘prosipa silu’ okolo, naprotiv. A u svojzemljama su zvijezde i heroji, a aSavickas ima lo{ rezultat, opet se naljute njega. Pa, tu je, naprimjer, Poljak K rzystRadzikowski koji je isto nacionalni herokaè Arnaut. Dodaje da oni svi imaju 150 do 180 kilograma teìne, a da bnjemu za ozbiljnije rezultate trebalo jvi{e od trenutnih 135 koliko ima. Uz obilobroke, pripreme zahtijevaju i svakodnevtreninge, dizanje mnogo tereta i kondicio

pripreme kako obroci ne bi bili kontraprduktivni pa se takmi~ar samo udebljao.

“Kod nas je to, vidim, ~esto. Nestru~

treneri, lo{e se omladina priprema, nab150 kila a ne mogu 100 ponijeti”, kaè Adkoji je za ~itaoce “SB” priredio ma

prezentaciju. Na posebnu konstrukci postavili smo Opel Astru teàk 1.400 kigrama koje je Adin s lako}om u zgibu pogao 14 puta. Potom uzima kuglu od nek120 kilograma i s lako}om je podi`Poku{ao je povu}i i tramvaj teàk 24 tona @eljezni~koj stanici, ali nije imao s

potrebnu opremu i nije htio rizikov povredu, pa ga je pomjerio tek nekolicentimetara.

“Uskoro vu~em tramvaj u Titovoj, sam

za raju!”, najavljuje na kraju Adin.


NAJJAÎ BOSANAC U “SB

ADINOVE KINESKE RAZGLEDNICEJedini predstavnik BiH u dru{tvu najja~ihljudi svijeta

[TA JE TONA I PO

“Opel Astra” dignut u zrak, 14 puta...



D

a je pro{log petka na portalu -mislimo na staklo ne na www -Galerije Java u Titovoj ulici uSarajevu velikim printanim

fontom pisalo: Sezonsko sni e - nje , prolaznici bi, mogu}e, pomislili da seneka od umjetni~kih djela iz fundusa ovegalerije bagatelno mogu kupiti, ili damo`da tamo prodaju polovni fax i jo{

polovniju kopir ma{inu jer se od umjetnostine moè ìvjeti, te su oni odlu~ili zamanda-liti vrata. Niti je pisalo ba{ ne{to velikimslovima, niti na portalu, niti je iko i{ta

pomislio ako nije ~itao novine, niti je tamo“Bagatela”, niti ima i{ta polovno, niti su,kao kad je Mujo u magazu u{ao za Fatom,zamandaljena vrata. Ve} je otvorena izlo`baSezonsko sniènje , sarajevskog multiautora

Nedàda Begovi}a.

OD SEBE I IZ SEBEDakle, Sezonsko sniènje , ili, ako }emo

mahalskom terminologijom, Izlo`ba cje pa - ni ca , otvorena je 20. septembra. No, haj’momalo u istoriju... Sve je to NedàduBegovi}u palo na pamet prije dvadesetgodina, one grozne, ratne 1993. godine.“Pa, recimo 1992. i sljede}e 1993. imalo se

jo{ {ta i naloìti. Onda, poslije, shvati{ kako je ìvot, u ratu, komplikovan kad nema{na~ina da skuha{ ~aj, ru~ak ili ugrije{ djecu.Tada mi se pojavila misao kako je sve

jednostavno kada ima drva - cjepanica ikako je sve komplikovano kada nema drva.I onda sam reko sebi: ~im agresija ‘stane‘,vala }u ih se nacijepat‘. Kad sam ih po~eo

bojiti, meni je to bilo isto kao da sam ih po~eo persirati i iskazivati po{tovanje”,govori Begovi} o, danas na razne na~ineobojenim i ukra{enim, cjepanicama, pravim

pravcatim umjetni~kim djelima. Ali, kako }ese baviti cjepanicama u svrhu umjetnostitokom te najgore godine u istoriji ~ovje~an-stva, jer tada je sve {to se moglo naloìti, odcipela do flipera, bilo vrjednije od VanGogha i Hieronymusa Boscha zajedno sakompletnim opusima? “Pa, tako {to }u imdati va`nost. Uvesti ih u egzistencijalizam.Ja sam to morao od sebe i iz sebe. Prije~injenice umjetnosti, ja sam imao potrebuda mojim k}erima pokaèm da u svijetuima boja i da nije sve sivo, crno i spaljenokao {to je to bio njihov uobi~ajeni pejza`kroz prozor. Prije cjepanica, u, kako kaè{,

‘najgoroj godini po ~ovje~anstvo‘, baviosam se prvo razvaljenim plehovima, koji su

bili svima beskorisni, osim meni. Tada jenastala misao o arte factu rata i napravio samsvoju prvu izlo`bu i snimio film o tome. Evolink: http: //www.s agaf ilm.co m/Video/Warart/ ,

pa da ~itatelji znaju o ~emu pri~am”,odgovara na na{e pitanje Nedàd, odnosno,kako to umiju izustiti na javnim servisima,

popularni Nele.Onda je stao rat... Ta~nije, “a ~im

agresija ‘stane’, vala }u ih se nacijepat’“.“îm je rat stao i kad sam mogao sebi

dozvoliti luksuz da cjepanice ‘preusmje-


RATNI ARTEFAKTI

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Nije izložba sarajevskog umjetnika NEDŽADABEGOVIĆA toliko neobična koliko su obične

cjepanice, predmeti njegovog art angažmana;SEZONSKO SNIŽENJE predstavljeno je u petak

u strogom centru Sarajeva

UMJETNIČKECJEPANICENEDŽADA B.

“Cjepanicama sam dao važnost, uveoih u egzistencijalizam”

REMEK DJELA Nedàd Begovi} posmatra svoju Operskpjeva~icu , dok }e vam Mona Liza (skroz izmamiti osmijeh odakle god je pogledat



rim‘ izvan njihove osnovne namjene, po~eo sam ih bojiti. Bio sam dio projektaSuade Kapi} FAMA Opsada i tu se svezakolutalo. Onda Plema Arnautali},Galerija KNAP, pa London. U River Side Studiju - to ti je kao na{ Dom mladih, samove}i onoliko puta koliko je London ve}i odSarajeva - imao sam veliku izlo`bu prijedesetak godina, pod nazivom Paralelni svjetovi . Tu su bili mozaici od stakalaUnisovih (Uniticovih) nebodera, plehovi icjepanice. Imao sam veliku instalacijucjepanica od dvanaest metara. Po mome‘objektivnom‘ sudu, taj zid ako nije pjev‘o,zra~io je. Svi su voljeli taj zid. Doma}inisu bili promijenili binu i svjetla, tako da sucjepanice bile scenografija. âk je i

produàvano trajanje izlo`be”, obja{njavana{ sagovornik. Neposredno prijeotvaranja Sezonskog sniènja izjavio je dase “opredijelio za taj naziv devalviraju}iumjetnost do mjere jeftine robe u kojojumjetnost ne moè da se suprotstavikreatorima ratne svakodnevnice”.Poprili~no sociolo{ko-filozofski, pa smoga zamolili da to razloì na proste faktore,nama lai~ki opredijeljenim, kako bi i mi

mogli pone{to shvatiti: “Nadam se da je

ovako lak{e skontati - nakon svih ovLibija, Iraka, Afganistana, ra~unao sa

pred izlo`bu, da }e se sa Sirijom otvornovi ratni front i odràvati kontinuisezone ratova i da }e i tamo neki ljuumjetnici, iz svoga jada i ~emera farbneke svoje cjepanice i svjedo~iti svovrijeme. A toliko je konflikata na ovklju~aloj planeti, da je ratne umjetni~‘robe‘ i previ{e. U tom smislu sa

definisao devalvaciju umjetnosti. A imadruga ravan naziva Sezonsko sniènje , a

je da uvedemo ljude u galeriju da nam vidjela, a ako ba{ ho}e{ ima i tre}a ravanimalo bezna~ajna. Pa, kad smo ve} ljuuveli u galeriju, onda neka i kupe maumjetnosti.” O kupovini }emo na samokraju.

“MONA LIZA” I “BOSANSKA @ENA”Sezonsko sniènje , mada tako

izgleda na prvi pogled, odnosno na prrazgledavanje, moè se podijeliti nekoliko ciklusa. Potpisniku ovih redo

najzanimljiviji su ciklusi koji se sastoje samo jednog eksponata: Mona LizBosanska èna i Operska pjeva~ica . Aut

predstavlja sve tri: “Zna{ kako ti je, kadne{to postane opsesija, kao meni cjepaniconda je ‘cijedi{‘ do krajnjih granica vlastma{te. I onda ti dolaze razne ideje. I k`mirim, ja vidim neki oblik. I onda mi doda se poigram s kombinacijom: cjepanic/rende i napravim sebi svoju Mona LizMoja Mona Liza , nema osmijeh, nego izaziva. I ti si se nasmijao kad si je vidBosanska èna je ~itav elaborat: od bukvine - zbog snage, iz{mirglana - njegovanduga~ki vrat - isticanje ponosa, ruke

preduge (od stalnog no{enja) , {akeneprirodno velike od rada... ima jo{ i pti

baja, al‘ ne moè se sve re}. Uglavnouvijek sebi zadam neki narativ, pri~u, da radni proces imao smisao i cilj. Trenutnod cjepanica pravim ciklus BH navy froSutorina . Bi}e raznih bosanskohercegva~kih brodova: od barke do kruzera.” Nre~e nam ni{ta za Opersku pjeva~icu , ali, }e ga opet zvati, ionako je preop{iran. Akonkretan kad je najva`nije. Moè li rikada “iza}i” iz umjetnika koji je rat prov

u Sarajevu? “Ne moè iza}i, niti im potrebe. Umjetnikovo je da to oblikuje i bude svjedok vremena. Nas nikad ni{ta, prije ni poslije, nije uzbihuri~ilo u ve}eintenzitetu kao {to je to u~inio rat. Ljudimovdje je rata i ratnih tema preko glaveimaju stra{an otpor, prebacuju kanale i Ja to razumijem, ali mi ne moèmo pobjeod sebe. Va`no je da umjetnici dobro rasvoj posao”, precizan je Begovi}, autor svvrsta, formata i “milimetara” filmovinovator i dobitnik me|unarodnih priznnja.

E, ba{ nas je, u nastavku razgovo

interesovalo gdje umjetnik ~uva ekspona


KRAJNJE GRANICE VLASTITE MA[T



sa ove izlo`be, jesu li cjepanicama potreb

uslovi za “opstanak” kao i eksponatimanpr., Zemaljskom muzeju ? Znate onoptimalna temperatura i vlaga, da okre~eno i “ma~kom” podebljano“Prirodno mjesto za cjepanice je podruE, kod mene je to u sobama, po zidovimstubi{tu, u familije. Uglavnom, za{ti}en~uva se. A ima i ispod kreveta, regalima”, veli Begovi}, koji je nekolidana prije na{eg razgovora rekao da “dao vri jednost ne~emu potpunebitnom”. Kada }e dati vrijednost ne~em

potpuno bitnom? “Nisam siguran da znaodgovoriti na ovo pitanje. Sve {to ‘realno‘ nebitno, meni je umjetni~ki bitnJa svoju umjetnost pronalazim u detalj

Nastojim stvarati ‘iz pau~ine‘, iz ni~egada mi je to sve. Za moju umjetnost tresve manje novca, a sve vi{e ljudskog duhenergije, sokova. Ustvari, ja imam osje}da samo radim ono elementarnnajjednostavnije, ~ega se niko ranije nsjetio”, ka e Nedàd Begovi}. A, da li Sezonsko sniènje otputovati negdje nakSarajeva? “Ne znam ja ta~no kako to ideizlo`bama. Ja sam ti filmadìja, a to ti jdisk u dèp, pa na put. Imao sa

petnaestak izlo`bi (Pariz, Prag, RimHouston, Rijeka, Tokio...), uglavnom, nevidi {ta si uradio, pa te pozove. A neksam i otkazivao, jer moje izlo`be su bte{ke po 500 kg koje mora{ pakovati, dozvole, tovarni listovi, kamioni, sanduci preveliki za aviona, sva{ta... sam i London bio otkazao, ali je ve} bnajavljeno, pa se moralo. Ali ima neradosti u tome kad ima{ izlo`bu. Evo, sse vrtim oko Galerije Java , vi{e nego oku}e.” Pomalo i zato {to cjepanica ko{ta KM i sav prihod ide u humanitarne svrhOdnosno, za kupovinu Humane za njego

unuku.


RATNI ARTEFAKTI

POTPUNO BITNOSarajevski autor obja{njavakako je i za{to iz cjepanicenastala Bosanska èna

PRODAJNI KARAKTERBegovi}eve cjepanice moguse kupiti za 39 KM pokomadu





Bilo jednom jedno prekrasno selo u

plodnim ravnicama okolo gradaPrijedora i zvalo se Kevljani.

Naseljeno mahom Bo{njacima,ne{to Srba, Hrvata nimalo.

Bogato, ljudi radili svuda po dunjaluku, i uokolnim fabrikama i rudnicima, dosta njih iu Hrvatskoj, zahmetilo se, zemlja ziratna pa

se i ona obra|ivala - svatko od negdanjih

stanovnika (oni koji su preìvjeli ratnugolgotu!) }e re}i da su se kupovala dvatraktora, jedan nek‘ se na|e tek onako, adrugi za poljoprivredne radove. @ivjelo sesretno i beri}etno, u suglasju sa susjedima,ma koje nacionalnosti i vjere bili, kao {to jeto adet u Bosni. A onda je do{ao rat - okonjihovih ku}a su se po~ele vrzmatinepoznate ljudske spodobe, sa njima su bilii njihovi susjedi Srbi, pa i neki iz Prijedora,ratna retorika se zao{travala, iznalazili su serazni izgovori da se ovaj ili onaj Bo{njak

derogira, nipoda{tava i koje{ta jo{. Dalje se

stvari odvijaju po ustaljenom i dob poznatom scenariju - ulazi „nekakvvojska koja }e svim Bo{njacima re}i treba da se isele, jer je to znatno sigurnimu{karci }e biti pokupljeni i odvedenilogore - njihova imena opet znateOmarska, Manja~a i druge lokacije okoPrijedora. Njih nekoliko hiljada deportirano, rijetko oru`je oduzeto, ènedjeca su otjerani mahom prema Hrvatskili na teritorije u kojima su Bo{njaci ìvje

Ova tragi~na pri~a, ili jo{ bolje pri~e,

nam generalno poznate, nekako smo post


PRIJEDORSKI U@AS NA FILMU

Ovih dana u Londonu je upriličena specijalna projekcija dokumentarnog filmaPRETTY VILLAGE britanskog redatelja Davida Evansa, koji prati sudbinu KEMALAPERVANIĆA, prognanika iz prijedorskog sela Kevljani, sada uglednog profesora u

Engleskoj, koji se nakon 20 godina vraća u zavičaj, susreće sa rodbinom,susjedima, ali i sa mučiteljima i dželatima; naš dopisnik bio je na

pretpremijeri ovog potresnog ostvarenja

SELO MOJE MALOKEMAL PONOVO U PRIJEDORU

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London)



ve} perzistentni na tu tragediju. Ali, kada je(is)pri~a jedan od preìvjelih danas 45-godi{nji magistar dru{tvenih nauka K emalPervani} ona dobija obrise anti~ke trage-dije, ispri~ane bez velikih, pateti~nih rije~i i

bez dubokoumnih filozofiranja, ali opet sa puno emocija i pritajenih opser vacija.

NEISPRIÂNA TRAGEDIJARadnja govori za sebe - Kemal se 20

godina po nesre}i koju je preìvio vra}a usvoje selo, s njim je engleska filmska ekipa

koju prevodi reìser David Evans i ona biljeì pomno i minuciozno taj hrabrikorak. Jer najve}i dio stanovnika Kevljana

je nestao u logorima Omarska i Manja~a,drugi dio je „humano“ raseljen po cijelomsvijetu, a za mnogima se jo{ uvijek traga.

Na{ tihi heroj odlazi svom bratu, jednom od dvojice, koji ìvi sa ne{to vi{eod 40 stanovnika Bo{njaka u selu Kevljani,od njih vi{e hiljada koliko ih je bilo pred rati sje}a se kalvarije koju su svi pro{li

po~etkom rata. @ene pla~u za muèvima idjecom koje su izgubili, drugi opet govorekako je prije rata vladala sloga, ve}ina onih

koji su ih proganjali su im poznati, mnogesre}u na ulici ili u Prijedoru, vlada neki tihimir od kojeg gledaoca dugometra`nogdokumentarnog filma naslovljenog saPretty Village ( trajanje vi{e od 60 minuta!)naprosto podilazi jeza. Kemal je hrabar, aline i agresivan, on nema èlju za nekakvimanalizama niti osvetom, on skicira bezna|e

svoga sela, nesigurnost i besperspektivnost,onaj osje}aj da si kao u onoj bajci „Palesam na svijetu“. Jah, u selu ima iobnovljena dàmija, sada sa dva {erefetaumjesto negdanjeg jednog, neke od ku}a suobnovljene, a sru{ene su nakon deportiranja

stanovnika sve odreda ( ratnih djejstava nije ni bilo!), ali tu je i spomenik „hrabrsrpskim braniteljima“, koji su mahonastadali bore}i se u susjednoj Hrvatskvaljda brane}i vjekovnu srpsku zemlju oBjelovara ili kojekuda jo{ . Filmska ekiodlazi u logor Omarsku, susre}e i neke ljudi koji su ih ispitivali i zlostavljali, u se}e na}i i jednu od najve}ih masovngrobnica, i to ispod jedne njive u samo

centru sela, potresan je i uznemirljiv susKemala sa njegovim biv{im profesoromMa{inskoj tehni~koj {koli u Prijedoru kga je ispitivao u Omarskoj, ali ne gradivo{kole, nego da bi saznao ovo i ono. Sad

profesor pravda, kaè bila je takva situacimoralo se, ne pokazuju}i nimalo empatniti bilo kakvo kajanje.

Tu su i tragi~ni prizori izgladnjelogora{a i dolasci prvo novinara, pa ondCrvenog krià , za tragi~ne uvjete i ljukoji vi{e li~e na kosture negoli na normalosobe se saznaje po cijelom svijetu, koji neke od logora{a spasiti, dok su drugi v„humano“ preseljeni pod zemlju, uvijmontirani bez tendecioznosti i u slu`

pri~e; jednostavno da se u finim nijansam pokaè sva dubina tragedije - i one iz 199godine i one koju sada prolaze ti odva`ljudi koji su se ipak vratili tamo odakle

potekli i gdje su im ognji{ta.

KEMALOV PUTKemal Pervani} }e sa dijelom porodi

koja je preìvjela biti izvu~en naporimCrvenog krià u Hrvatsku; prije toga naravno „dragovoljno“ odrekao s

imovine u korist „dr ave“ RepubliSrpske, odlazi u prihvatni centar Karlovcu (opet blizu ratnih djejstava!),onda zavr{iti u Velikoj Britaniji. Kad se sto de{avalo imao je 25 godina, bnezaposlen, traìo posao po cijeJugoslaviji i na koncu se na{ao negdhiljadama milja daleko od svog idili~ndoma. Nije se predao, nego se hrabodlu~io da u svom ìvotu napravi velikorake i to mu je uspjelo. Ali i da progovo tragediji kroz koju je pro{ao i kroz koju

pro{li njegovi susjedi i suseljani. Prdiplomira na jednom univerzitetu Londonu, a onda dobija stipendiju okon~a magisterij na Univezitetu Bradfordu i to na odsjeku za mirovstudije. Magistarski rad je govorio upravostvarima koje su se njemu de{avale,naslov mu je Memorijali u PrijedorBosna: Slu~aj za pomirenje ili vikmizaciju? .


KAD SE SJETIM PRIJEDORA I SAN

Jednosatni film - esej o “humanom preseljenju“ i ni{tamanje “humanom“ zlo~inu

LONDON TREPTI...Atmosfera u Frontline Clubu je bila uzavrela i proèta tragi~nim osje}anjima







Njihovi zlo~ini nerijetko podsje}aju nauzbudljive akcione scene iz visoko-

budètnih holivudskih filmova: sportskiautomobil ulije}e punom brzinom utrgova~ki centar u Dubaiju i prolije}e krozizlog draguljarnice Graff ; trojica mas-kiranih mu{karaca izlaze iz auta, pokupedragulje u crne vre}ice i nestaju “u vidu

magle”, a cijela „operacija“ traje samo dva-desetak sekundi. U Londonu je plja~ka{imatrebalo tek tri minute da odjezde sa plije-nom od 30 miliona dolara u dijamantima.

SRPSKO-CRNOGORSKA VEZAPrema procjenama Interpola, Pink

Panteri su odgovorni za oko 200 plja~kidraguljarnica {irom svijeta, od kojih su od1993. do danas ukupno „zaradili“ vi{e od

pola milijarde dolara. ^lanovi najpoznatije plja~ka{ke bande dana{njice nedavno su prvi put javno progovorili o svojim

spektakularnim plja~ka{kim poduhvatima.Ono {to do sada nisu postigle brojneme|unarodne policijske agencije, koje ve}godinama na sve na~ine nastoje identifici-rati i razbiti „srce“ grupe vje{tih kriminala-ca sa podru~ja biv{e Jugoslavije, uspjelo jenagra|ivanoj britanskoj rediteljici i

producentici Havani Marking. U doku-mentarcu Smash and Grab: The Story of the Pink Panthers , Havana Marking kreira

jedinstven, insajderski portret Pink Pantera kroz svjedo~enja biv{ih i sada{njih ~lanovaove grupe, te policijskih inspektora inovinara koji godinama prate njihov trag.

“Sefovi mogu biti mehani~ki, numeri~ki


„SMASH AND GRAB“

Pi{e: MAJA RADEVI]

Prema procjenama Interpola, „Pink Panteri“ su odgovorni za oko 200 pljačkidraguljarnica širom svijeta, od kojih su od 1993. do danas ukupno „zaradili“ višeod pola milijarde dolara; britanska rediteljica HAVANA MARKING za „SB“ govoro svom dokumentarcu „SMASH AND GRAB“ u kojem članovi najpoznatije kriminalne grupe na svijetu prvi put javno otkrivaju detalje spektakularnih pljački...

HAVANA MARKINGREDATELJICA FILMA O

NAJPOZNATIJIM SVJETSKIM

PLJAČKAŠIMAKRIMINALCI STASALIU EX-YU RATOVIMA „Mnogi ~lanovi grupe subiv{i pripadnici vojnih iparavojnih formacija saprostora SFRJ, prete`no izSrbije i Crne Gore”, kaèrediteljica Havana Marking



i digitalni. Ja ih sve otvaram”, kaè jedan

od Havaninih sagovornika u filmu,Crnogorac i aktivni ~lan Pantera .

“Ne razumijem za{to ljudi tro{e novacna dijamante. Znate, ja ne patim od toga. Zamene dijamanti zna~e samo dobru zaradu.Kada otvori{ sef i vidi{ da je pun, to je

sjajan osje}aj, kao da }e{ se onesvijestiti.

Volim to“, priznaje ovaj Panter .“Sa Pink Panterima sam uspostavila

kontakt preko lokalnih novinara iz Srbije iCrne Gore”, pri~a u razgovoru za „SB“rediteljica Marking. “Crna Gora je malazemlja i nije bilo toliko te{ko saznati {ta ko

radi… Prvi put kada sam krenula da sastanem sa ~lanom grupe, uslov je bio do|em sama taksijem na napu{telokaciju izvan grada. Nisam smjela ponijmobilni telefon, a na to mjesto onda do{ao drugi automobil sa voza~em, koji mje odveo na intervju. Bilo je prili~zastra{uju}e, ali poslije tog prvog kontaknakon {to smo uspostavili obostrapovjerenje, stvari su se nekako po~e

odvijati same od sebe”, govori rediteljicaU filmu se iz razumljivih razloga

otkriva identitet sagovornika. HavaMarking kaè kako je unaprijed odlu~ila ne}e otkrivati bilo kakve detalje zbog koj

bi neko mogao zavr{iti u zatvoru. Umjesuobi~ajenih zatamnjenih lica i izmijenjenglasova kako bi se za{titio njihov identitMarking je rje{enje prona{la u animaclikova koja pomalo podsje}a na animiraremek-djelo Valcer sa Ba{irom ArFolmana, a glasove su Panterima “posudi

profesionalni glumci. Tu je mu{karac kojsmo ve} spomenuli, “stru~njak” za sefoiz Crne Gore, i mlada èna u film

predstavljena kao Lela, koja u bandi imzadatak “izvi|a~a“: njen posao je da snimgdje se {ta nalazi u draguljarnicama koje izabrane za mete, kakvo im je osiguranraspored prostorija i sli~no, a Panteri onna temelju tih informacija planiraju plja~kIna~e, ène imaju veoma va`ne zadatkegrupi, pri~a rediteljica Marking - manje sumnjive od mu{karaca i zato ih PiPanteri ~esto koriste kada pripremaju terza plja~ke.

Prema nekim procjenama, kriminal

grupu Pink Pantera ~ini oko 400 ~lano bande i njihovih sau~esnika. Svi su prostora biv{e Jugoslavije, a grupa formirana po~etkom devedesetih godinavrijeme raspada zajedni~ke dràve. U svodokumentarcu Havana Marking poku{ada nastanak grupe i njihovo djelovan

postavi u okviru sociopoliti~kog konteksiz kojeg plja~ka{i poti~u, pruàju}i na na~in svojevrsno opravdanje za njihokriminalne aktivnosti.

„Mnogi ~lanovi grupe su bivpripadnici vojnih i paravojnih formacija prostora SFRJ, prete`no iz Srbije i Cr

Gore. Jugoslavija je u to vrijeme bila psankcijama, ilegalno trì{te je cvjetakriminal je vladao trgovinom... MePanterima ima dosta obrazovanih ljudi i je situacija bila normalna, oni bi danvjerovatno imali legalne poslove i nikada


PRVA INSAJDERSKA PRIÂ O PINK PANTERIM

^LANOVI “PINK PANTERA“ OTKRIVAJU:“Nema tog sefa koji ne moèmo otvoriti, ali strah

je na{ stalni pratilac“



ne bi upleli u kriminal. Ali bilo je tohaoti~no vrijeme, a oni su bili mladi i èljelisu samo pobje}i {to dalje od rata“, kaèMarkingova u razgovoru za na{ magazin.“Svako od tih ljudi imao je razli~ite motivei razloge zbog kojih se pridruìo bandi, ata{tina je svakako jedan od njih. Veoma imimponuje to {to nose epitet najuspje{nijihplja~ka{a dijamanata na svijetu. Ali izme|uraznih naga|anja, preuveli~avanja imedijskih napisa, tako|er su èljeli daispri~aju i svoju stranu pri~e. Mislim da jeglavni razlog zbog kojeg su pristali dagovore za ovaj dokumentarac taj {to ne

mogu ni sa kim da pri~aju o onome {to rade- ni sa ~lanovima porodice, niti saprijateljima ili bilo kim drugim, tako da suove ‘ispovijesti’ za njih na neki na~inpredstavljale olak{anje i svojevrsnukatarzu”, obja{njava Marking.

Odrastanje u komunizmu, kao i~injenica da su biv{i vojnici zna~e disci pli-nu i utreniranost koja je pomogla mnogimstarim ~lanovima bande da za policijugodinama budu prakti~no neuhvatljivi.“Mla|i Panteri nisu toliko organizirani”,kaè Markingova. Ipak, plja~ka je samo

jedan dio posla koji se mora obaviti. ZaPantere je mnogo teè prodati ukradenedijamante, a pri tome svesti rizik odhap{enja na minimum. Putevi dijamanatadirektno su povezani sa rutama preko kojihse {vercuje i oru`je i droga, koje su na

prostoru Balkana razvijene po~etkom ’90-ihgodina. Havana Marking otkriva kako jezavr{avaju}i produkciju filma dobila pozivod ~ovjeka koji sebe naziva Mr. Green (pouzoru na Tarantinov kultni film Reservoir Dogs , op.a.), koji je zaduèn za“legalizaciju” oplja~kanih dijamanata injihovu preprodaju na trì{tu. Rekao je kako

mu je ve} dosta toga da se Panterima

pripisuje sva slava.“Oni samo rade uli~ni posao. Bez ljudikao {to sam ja, bili bi niko i ni{ta”, kaè Mr.Green.

Kao preprodava~ on dobija u prosjeku30 do 40 posto trì{ne vrijednostidijamanata. Mr. Green je Srbin iz Bosne,

pri~a Markingova. Rekao joj je da jeodrastao u jednom bosanskom selu, asredinom ‘90-ih pridruìo se specijalnoj

jedinici Slu`be dràvne bezbednosti Srbije,Crvenim beretkama. Njegova mreàkontakata seè sve do zapadne Afrike, gdjese nalaze brojni dijamantski rudnici, a u

belgijskom Antverpenu ima razvijenlegalan posao s dijamantima. Tim ljudi kojiradi za njega zaduèn je za rezanjeukradenih dijamanata i pravljenje la`nihcertifikata o porijeklu na kojima pi{e,recimo, da su dijamanti izva|eni iz rudnikau Sijera Leoneu. Na taj na~in ukradenimdijamantima se prakti~no vi{e ne moè u}iu trag. Kupce pronalazi mahom u Izraelu iSjedinjenim Dràvama, ali ima ih u svimzemljama. Krupnije komade teè je prodati

i na trì{tu se najvi{e traè manji dijamanobja{njava Mr. Green: “Od jedne {adijamanata moè se kupiti brdo kokainSvakoj gotovinskoj uplati u vrijednove}oj od 15.000 eura danas se moè u}itrag elektronskim putem. Ali ko kontrolidijamante? Niko.”

Glavni klju~ uspjeha i opstanka PiPantera , pored dobre organizacije, krije senjihovoj brojnosti. Premda je policija raznim zemljama do sada identificiralauhapsila desetke ~lanova bandzahvaljuju}i razvijenoj mreì od nekolistotina ~lanova i ~etrdesetak “{efova” korganiziraju plja~ke, Panteri i danastavljaju sa svojim “operacijama” svijetu koriste}i sigurnosne propuste u ra

policije, ali i korumpirane predstavnivlasti iz zemalja iz kojih dolaze, tvr

Havana Marking. Ipak, posljednje dvije-godine, otkako je Interpol intenzivirsvoje akcije, postalo im je mnogo teè neranije.

Interpolova “radna grupa” ~iji zadatak isklju~ivo pronalaènje i hap{en~lanova Pink Pantera formirana je 200godine, omogu}iv{i policijskim agencijamu razli~itim zemljama da se uve`razmjenjuju i upore|uju informacije. I moè se re}i da nisu imali uspjeh

posljednjih godina diljem svijeta uhap{e je 189 Pantera , tvrde u Interpolu. Od troPantera sa kojima je Markingo

razgovarala, dvoje su sada “u penziji”, jedan je uhap{en.

LO[I MOMCI SA PUNO PETLJEPosmatra~i izvana Pink Pantere ~es

doìvljavaju pomalo kao savremene RobHoodove, cool plja~ka{e koji voglamurozne ìvote i ba{ u ovom trenutispijaju {ampanjac u dru{tvu mladljepotica negdje na Azurnoj obali, uìvajuu plodovima svog napornog rada… Ipatakva slika je daleko od stvarnosti, kadetektivi Interpola.

“Ne smijemo zaboraviti da su to ip


„SMASH AND GRAB“

NOVAC I ADRENALIN:“Ne razumijem zaštoljudi troše novac na dija-mante. Za mene dijamantiznače samo dobru zaradu.Kada otvoriš sef i vidiš da je pun, to je sjajan osjećaj,kao da ćeš se onesvijesti-

ti. Volim to“

RAZBIJANJE KRIM-INALNE MRE@E

^lanovi Pink Pantera Vladimir Leki} (lijevo) iRifat Hadìahmetovi}

uhap{eni su 2010.godine



kriminalci, lo{i momci, koji imaju pupetlje”, kaè pripadnik francuskog odrezaduènog za borbu protiv Pantera , koji gledaoce analizira snimke njihovih plja~k

“Oni koji izvode plja~ke zapradobijaju vrlo mali procenat, a taj novac brzo potro{i“, govori rediteljka Markingdodaje da su Panteri koje je upoznauglavnom „depresivni, usamljeni

paranoi~ni”: „@ena sa kojom sa

razgovarala, Lela, imala je ìv~ani slo@ivot joj je potpuno uni{ten u emotivnosmislu.“ I sami Panteri priznaju da njihovi ìvoti uglavnom odvijaju konstantnom strahu od hap{enja i skrivanod policije.

„Bilo bi lijepo da mogu da se osje}asigurnim, ali to su posljedice mog posKad hodam ulicom, stalno razmi{ljamtome prate li me, prepoznaje li me nekoParanoja!”, govori Crnogorac koji je filmu predstavljen kao “Mike”.

Ljudi }e krasti dijamante sve d postoje oni kojima ih mogu prodati.

zahvaljuju}i Pink Panterima , trgovdijamantima postali su oprezniji neikada. Havana Marking kaè da je biznena|ena koliko su „zatvoreni

paranoi~ni“ ljudi iz te profesije.„Bilo mi je teè do}i do intervjua

vlasnikom draguljarnice ili trgovcedijamantima nego sa plja~ka{ima! Sve to~ini jako sumnji~avim i ujedno omogu}aljudima kao {to je Mr. Green da nesmetaposluju na ulicama Antverpena i druggradova. Mislim da bi se bezbjednosuslovi svakako pobolj{ali kada bi otvorenije govorilo o problemima u to

poslu“, zaklju~uje na{a sagovornica.


PRVA INSAJDERSKA PRIÂ O PINK PANTERIM

MR. GREEN: Mr. Green je Srbin iz Bosne. Odrastao je u jednom bosanskom selu, a1996. pridružio se Crvenim beretkama. Njegova mreža kontakata seže sve do

zapadne Afrike, gdje se nalaze brojni dijamantski rudnici, a u belgijskom

Antverpenu ima razvijen legalan posao s dijamantima

SKAUTKINJA I STRU^NJAK ZA SEFOVEPink PanterI pod pseudonimima Lela i Mike u filmugovore o planiranju i plja~kama draguljarnica, ali i

ìvotu u bijegu od policije

VELIKA PLJA^KA U CANNESUIz hotela Carlton ljetos su ukradeni dijamanti u vrijednosti od oko 100 miliona eura,a sumnja se da su plja~ku izveli Pink Panteri



SLOBODNA BOSNA I26.9.2074

KULT MARKETSCHWARZER ENGEL

In BrennendenHimmeln

Kada se bandzove Crni

an|eo , a albumu prijevoduPlamte}e nebo ,dok je izdava~Massacre

Records , du`nost i obveza svakogmetalca je istraìvanje. Projektnjema~kog glazbenika DaveaJasona pod nazivom Schwarzer Engel postoji od 2010. kada suobjavili album Apocalypse . Njihovonajnovije izdanje nosi naziv In Brennenden Himmeln .

WE CAME AS ROMANS

Tracing Back Roots

Iako u nazivu“pi{e” da “Dolazekao Rimljani”, We Came As Romans su metalcore bandiz ameri~ke

savezne dràve Michigan, osnovan2005. godine. Do sada su objavili tristudijska albuma, a tre}i po redu,Tracing Back Roots , ili po na{ki“Povratak korijenima”, ve} mjesecdana je u slobodnoj prodaji i sadrì

jedanaest pjesama.

WILL. I. AM

WillpowerPoklonici hip hopase sigurno sje}ajunekadmegapopularneunderground hiphop grupe The

Black Eyed Peas . Iako su sura|ivalis nekoliko slavnih glazbenika poputDavida Guette ili JustinaTimberlakea, pokreta~ i glavnakarika u bandu ipak je bio Will. I.Am. Pravim imenom WilliamJames Adams snimio je ~etvrtisamostalni album: Willpower .

Prethodnih nekoliko godina na svjetskojglazbenoj sceni dogodili su se brojnicomebackovi . Takav trend, po nepisanom

pravilu, reflektira se i na regionalno, ali i nadoma}e trì{te. Jedan od bandova koji jenapravio comeback , nakon raspada potkraj90-ih godina pro{loga stolje}a, je i Grafit ,frontmana Bakira Hadìomerovi}a. Osim

njega i gitariste Jasmina Vesni}a koji susvirali i u izvornoj postavi, Grafit danas~ine i basist Almas Smajlovi}, bubnjar EdoSaltagi} poznatiji iz pri~e o Erogenimzonama , te gitarist Edin Telalagi}.

Album jednostavno nazvan Plo~a sadrìdvanaest kompozicija, a otvara ga pjesmaIzme|u nas . Rije~ je poprili~no ~vrstoj,rockerskoj skladbi povezanoj funkydionicama. Iako uvodna tema, kao i

podloga pjesme Jutro , pomalo podsje}a nalegendarne RHCP, vrlo brzo ~lanovi benda,uz pomo} gitarskog vah vah efekta, odlaze

k alternativnijem rock soundu. Nekakonajbolju energiju na Plo~i ima kompozicijaTako mi se ne zabavlja , prvenstvenozahvaljuju}i gitarskim dionicama.

îtav album je, zapravo, sve samo nekomercijalan, a ponajprije je tekstualnovrlo neobi~no sro~en. Bakir i ekipa

prednost su dali rock alternativi, s primjesama punka. Mjesto na Plo~i na{la jei pjesma Pariz ~iji refren je napisao Bakirovglazbeni uzor Branimir [tuli}. Vrijediizdvojiti i skladbe Ideologija i Sloboda , zakoju je snimljen i promotivni videouradak.

Iako na albumu nema pjesme koja bi

odskakala od ostatka albuma, kao

potencijalni hit name}e se stvar Hodaj , ksadrì najpljevljiviji refren i najmelodi~naran`man. Ina~e, na albumu su gostovSinan Alimanovi}, Dinko [imunovi}Davor Su~i} koji im je pomogao otpjev

pjesmu U rukama . Studijski prvjenac gruGrafit zatvara pjesma Istanbulsko prolje}

Bakir je odlu~io ponovno u}i u glazbe

vode, vjerojatno izrevoltiran ~injenicokako trenuta~no na doma}em terenu kovode primitivni glazbeni izri~aji. Sceno“vladaju” turbo folk, cice mice , dabubamare i ostali nadrimuzikanti, a glazkoja dominira prvenstveno je namijenjeljubiteljima najprimitivnijih tonova. Storaduje ~injenica kako je doma}a glazbescena dobila jo{ jedan rock band. (M. Ili~

MUZIKA

Album “Ploča” grupe “Grafit”

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Daft Punk ft. Pharell Williams:Lose yourself to dance

2. Mayer Hawthorne: Her favourite song 3. Klangkarussel: Sonnentanz 4. Dub Mafia: Sending Love (ft. Buggsy)5. Erlend Oye: La prima estate o 6. Professor Green ft. Miles Kane:

Are you getting enough 7. Seeed ft. Fefe: Blink Blink 8. John Newman: Love me again 9. Arctic Monkeys:

Why’d you only call me when you’re hig10. Ayah Marar: Lethal Dose

Sarajevski pločnici:

Ploča puna Grafita!PRVA PLOÂ ^vrsto povezanoi rockerski odsvirano



Slava kurvi (Whores’ Glory) iznimno jezna~ajan dokumentarni film za koji reìju iscenario potpisuje Michael Glawogger.Ovaj dokumentarac prezentira ìvotprostitutki na Tajlandu, u Banglade{u i uMeksiku. Radi se o posljednjem dijelutrilogije o globalizaciji. To je film o patnjièna i o tome dokle smo kao civilizacijado{li. Autor ima veoma blizak pristupklijentima prostitutki i prostitutkama.Najzna~ajnije u ovom filmu, a na {to autor

upozorava, jeste da se najintimniji diolijepog me|uljudskog, me|uspolnog iliistospolnog odnosa, sveo na objekat, robu.

Postoji cijeli niz filmova koji za temuimaju prostituciju, u ve}em ili u manjemobimu. Ovo ostvarenje je, {to se ti~e takveteme, vrlo zna~ajno autorsko djelo. Proìmaga sjajna glazba autora kao {to su Tricky,CocoRosie, Bunny Lake, Maike RosaVogel, Samina Chowdhury, PJ Harvey, El grupo musical del Sembrador , El Quinteto de la Zona . Autor, {to je po meni jako bitno,ne eksploatira, ne nastoji upakirati tu|u

muku za svoju slavu, ve} postavlja dobra ibitna pitanja, bez senzacionalizma,patetike, politike, osu|ivanja. Slava kurvi ,triptih o prostituciji, koji se fokusira na trizemlje, tri jezika, tri religije dobio jeSpecial Orizzonti Jury Award na velikom,zna~ajnom, dobrom festivalu A kategorije -Venice Film Festivalu . Michael Glawogger je redatelj, scenarist i snimatelj igranih idokumentarnih filmova. Afirmirao se urodnoj Austriji sredinom devedesetih, da bisvjetski ugled stekao 1998. dugometra`nim,poliptih dokumentarcem Megacities , ukojem uspore|uje iskustvo ìvljenja u

milijunskim gradovima razli~itih kultura ikontinenata. Tijekom dvijetisu}utih snima inekoliko zapaènih igranih filmova odkojih je jedan - Slumming . Me|utim,

potpunu slavu stje~e drugim od svojihglobalnih dokumentarnih omnibusa ,filmom Workingman‘s Death koji prikazujegdje je zavr{io manualni rad u

postindustrijskom svijetu. Nadamo se da }e distributeri prepoznati

ovaj film kao kvalitetan i zna~ajan, te

ovakve filmove, filmove koji osvje{}uju,dati na uvid ljudima u bioskopima. Za{to?Za op}e, ne osobno, dobro! (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETODBAÊN

Milo{ Mi{aRadivojevi}

Rije~ je o doma}emigranom filmu iz 2007

godine. Autorscenarija i reìje jeMilo{ Mi{aRadivojevi}. Ovo jedrugi dio trilogije, aprvi i tre}i su filmoviBu|enje iz mrtvih

2005. i Kako su me ukrali Nemci iz2011. godine. Film prikazuje dramuneuklapanja, odba~enosti,nemogu}nosti prilagodbe na svijet ukojem se ìvi. Glavni lik je biv{i novinarsada uposlenik jedne banke...

Ocjena:

[ALJIVE IGRE

Michael HanekeFilm znanogMichaela Hanekea iz1997., u kojem glumeSusanne Lothar,Ulrich Mühe, ArnoFrisch... Reìju, kao scenario, potpisujeHaneke. Direktorfotografije je bioJürgen Jürges.

Uznemiruju}a pri~a o nasilju.Ocjena:

ZATVORENI OBITELJSKIKRUG

LuchinoVisconti

Iako naslovupu}uje da seradi o na{oj

ìvotnoj sredini,ipak, ovdje jerije~ o filmu velikana filmske umjetnostiLuchina Viscontija iz 1974. godine.Scenarij za film su pisali on, potomSuso Cecchi d’Amico te EnricoMedioli, dok je direktor fotografije bioPasqualino De Santis. Mir jednog~ovjeka se prekida zbog useljavanja

jedne obitelji kat iznad njega...Zatvoreni obiteljski krug dobio je mnogenagrade, a me|u njima i najve}utalijansku, David di Donatello za najboljfilm. Ocjena:

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Podmuklo: 2. Poglavlje (James Wan)2. Malavita (Luc Besson)3. Riddick (David Twohy)4. The Butler (Lee Daniels)5. Obitelj Miller (Rawson Marshall

Thurber)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Divna stvorenja (RichardLaGravenese, Warner Bros. Pictures,Blitz film i video)

2. Mafija{i starog kova (Fisher Stevens,Lionsgate, Blitz film i video)

3. Iron Man 3 (Shane Black , MarvelStudios, Paramount Pictures,Continental film)

4. Smrt ~oveka na Balkanu (MiroslavMom~ilovi}, Living Pictures, Blitz filmi video)

5. Metak u glavu (Walter Hill, WarnerBros. Pictures, Blitz film i video)

Ženska patnja

FILM KOJI OSVJE[]UJEPosljednji dio trilogije o globalizaciji

Film “Slava kurvi” (Austrija/Njemačka, 2011.), scenariste ireditelja Michaela Glawoggera



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFODileme nije bilo. Film Epizoda u ìvotu

bera~a èljeza, reditelja Danisa Tanovi}a,ovogodi{nji je kandidat na{e dràve zanominaciju za Oscara. Naprosto, samo jeprodukcija ovog filma ispunjavala usloveAmeri~ke filmske akademije. A i dvaSrebrena medvjeda su u vlasni{tvu rediteljai glavnog glumca u ovom filmu.

“Odbor za kardiovaskularnu patologijuOdjeljenja medicinskih nauka ANUBiHorganizuje Nau~ni simpozij Poreme}aji sr~anog ritma kod djece, sportista i odraslih u okviru obiljeàvanja Svjetskog dana srca2013 ”. Simpozij }e se odràti 26. septembrau 10 sati, u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine .

U Sarajevu }e 26. i 27. septembra bitiorganizovan Memorijalni turnir Davorin Popovi} Da~o , a organizator je @enskiko{arka{ki klub @eljezni~ar . Na turniru kojise odràva u slavu i ~ast nekada{njegko{arka{a i pjeva~a Indexa, sudjeluju:Radivoje Kora} (Srbija), [ibenik (Hrvatska),Roling (Crna Gora) i doma}in @eljezni~ar .

Evropski dan jevrejske kulture bi}eobiljeèn i u Sarajevu, u nedjelju 29.septembra. I to trodnevnim programom, koji

}e biti odràn u prostorijama Jevrejskeop{tine i u Galeriji Novi hram : promocijapublikacije - knjige Jevrejska prezimena u arhivskim dokumentima (25.9.), projekcijafilma Izrael - zemlja molitve i grijeha (27.9.) iizlo`ba slika Priroda, ekologija, ~etiri elementa (29.9.).

U okviru regionalne turneje Melem ,makedonska pjeva~ica Kaliopi u oktobru }eodràti tri koncerta u BiH. “Turneju }ezapo~eti u Tuzli, 23. oktobra u Bosanskom kulturnom centru , dan kasnije Kaliopinastupa u Sarajevu, tako|e u BKC-u, a25.10. je u Zenici, u Bosanskom narodnompozori{tu”, najavljuje Kora Dili}, PR turnejeMelem .

Sarajevski bend Unplugged Plug }e 10.oktobra, u 19 sati, u klubu Underground uglavnom gradu BiH promovisati svoj prvialbum Dabogda struje nestalo! , sa

jedanaest pjesama. “Album je sniman vi{eod godinu dana u studiju LongPlay ”, aproducent je bio Mahir Sarihodì}.

Mnogi znaju da }e ovogodi{nji, 53.internacionalni teatarski festival MESS

prvi put u svojoj bogatoj istoriji bitiotvoren u Mostaru, 28. septembra. Ali,

mnogi ne znaju {ta je to Osvajanjesre}e . Za po~etak, to je nova predstava

reditelja i direktora sarajevskog EastWest Centra Harisa Pa{ovi}a... “Inspi-risana knjigom Engleza BertrandaRussella, jednog od najve}ih filozofa,mirovnih aktivista i matemati~ara XXstolje}a”, veli Pa{ovi}.

“A tema je, zapravo, ko ima pravoda bude sretan. U ameri~koj Deklaracijio nezavisnosti stoji da svaki ~ovjek imapravo na ìvot, slobodu i potrebu zasre}om. Mi smo smatrali da se to neodnosi samo na Amerikance, ve} se to,valjda, odnosi i na sve druge ljude. Pasmo sa na{im kolegama iz Slovenije iSjeverne Irske krenuli u jednovi{egodi{nje istraìvanje, napravilipredstavu i premijerno je izveli uEvropskoj prijestolnici kulture 2013,Derryju. A na platou ispod Starogmosta u Mostaru bi}e odigranapredstava koja }e najaviti balkanskuturneju Osvajanja sre}e”, obja{njavaHaris Pa{ovi}.

Na{e gluma~ke boje u ovoj predstavi “brane” Mona Muratovi} iSa{a Handì}.

Pravo na sre}u

HARIS PAŠOVIĆ, reditelj

DAMIR DVORNIKOVIĆ, koautor monografije“Priče o Sarajevu, priče o ljudima”

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }


DAMIR DVORNIKOVI]“Zvonimir Dvornikovi}, moj deda, je puno svog vremena tro{io uvode}i mene u’svijet’ crtanja, slikanja...”



[ta ste pripremili, dopremili,organizovali za 53. izdanje inter-nacionalnog teatarskog festiva aMESS?

Ove godine }emo imati trideset idvije predstave, sa u~e{}em osamnaestzemalja i vi{e od dvije stotine

pozori{nih gostiju i umjetnika iz cijelogsvijeta. Program je zanimljiv i otvorenu propitivanju mnogih va`nih tema, kao{to su sre}a i nada. U tom smislu trebaizdvojiti otvaranje Festivala na platouispod Starog mosta u Mostaru sainternacionalnom koprodukcijom,

predvo|enom East West Centrom, ureìji Harisa Pa{ovi}a sa predstavomOsvajanje sre}e . Svakako trebaizdvojiti gostovanje ~udesne umjetnicenagra|ene na Venecijanskom bijenalu Angelice Liddel, prvo gostovanje naMESS-u jednog od najve}ih koreografaEvrope Wima Vandekejbusa, zatimdobro poznatog [vicarca ChristophaMarthalera, koji nam je ostao u sje}anju

po svom pozori{nom remek-djelu Murx den Europaer . Svakako tu treba vidjeti i jednu od najzanimljivijih

i avangardnih britanskih trupa ForcedEntartainment , bolivijskog Hamletaznamenitog Teatro de Los Andesa,kolumbijsku triologiju izvrsnogreditelja i pisca Jorgea Huga Marina,fenomenalnu italijansku trupu Anagori regionalno gostovanje sedmosatnogGaleba u reìji Tonija Janeì}a.Zanimljiv je i ma{tovit Diego DeBrea i njegov L‘Inno cente , scenskaadaptacija posljednjeg filmskog djelavelikana Luchina Viscontija.

Predstoji nam,

velite u pripremi ovograzgovora, “jedno zani-mljivo teatarsko uzbu-|enje”, ne samo uSarajevu?

Da, sa nizom teatar -skih radionica, bogatimChil dren Mess pro-gramom sa predstavamaiz îlea i Norve{ke, koje}e se igrati i u Gora`du iVisokom.

DINO MUSTAFIĆ, direktor MESS-a

Iz objektivnih razloga pro{le srijedenismo, a ni ogromna ve}ina na{ih ~italaca iz

jo{ objektivnijih, mogli prisustvovati promociji monografije Pri~e o Sarajevu, pri~e o ljudima , koja je odràna uBo{nja~kom institutu . Pa }e nam DamirDvornikovi}, koautor ovog izdanja, pred-staviti Pri~e...: “Pri~e o Sarajevu, pri~e oljudima govori o pro{lim vremenima i na{imdanima, ljudima i de{avanjima na ulicamaSarajeva. Zvonimir Dvornikovi}, moj dedakoji je puno svog vremena tro{io uvode}imene u ‘svijet’ crtanja, slikanja i nastojao dazadovolji moju znatièlju i dje~jufasciniranost svim vrstama ìvotinja iprirodom koja nas okruùje, slikao je svojimakvarelima ljude i na{ grad u prvoj polovicipro{log stolje}a.”

Slike Zvonimira Dvornikovi}a,obja{njava njegov unuk, “do~aravajugradsku vrevu, uli~na a{ikovanja, promenadu, korzo, poznatasastajali{ta, kafane i gradske obi~aje tog vremena”: “Redaju se

pred nama mu{ko i ènsko kupali{te naBentba{i, igrali{te Skenderija, rodlanje naKarolinentalu , sankanje u Sagrdìji, poàri naBa{~ar{iji, regrutacija, procesije, ramazanskeve~eri. Neke slike pri~aju i o onom ~ega vi{enema - pasvandìjama, telalima, Cirkus placu.Gledaju}i ove sli~ice iz minulih vremena,postao sam svjesniji kako je i dalje punolijepih ljudi i stvari oko nas. U misli su mido{la sje}anja na neke divne momente iz danakoje ja pamtim. Uprkos razli~itim de{avanji-ma ~ovjek uvijek ima ne{to u ìvotu zbog~ega je sretan {to je tu i èli da udahne punimplu}ima. Autor ovih akvarela je jako volioìvot i ljude oko sebe, uìvao je u obi~nimstvarima, planinarenju i svemu onom {toza~ini dan u ìvotu ~ovjeka. Mislim da injegove slike i tragovi kista na papiru upravozato isijavaju ìvo{}u i vedrinom. Volio bihda ova knjiga promovira ljepotu ovog grada.”

Monografiju kupite, a izlo`bu pogledajte u Bo{nja~kominstitutu do 2. oktobra.

Zanimljivo teatarsko uzbu|enje

Knjiga koja promovira ljepotu Sarajeva




1. Da li je Broj 1 ikada umro, da mukona~no uprili~imo minut {utnje?Nije, ali mi i dalje }utimo.

17. Osobakoja Vam na ganglijeSvako ko jzaboravio ih i sam im

19. Tange ili badi}?O tome nemam pravo gla

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Ne pravi se velika dràva malim mozgom.

5. Koga biste poveli na pustoostrvo?

Nekoga ko je ve} bio na pustom ostrvu.

Kameleon.

11. Da li je {utnja zlato?Jeste kod ljudi ~ija je pri~auranijum. Ili olovo.

13. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?Sva ~etiri, u zavisnosti s kime

pri~ate i {ta vam je cilj.

. Kako se Vi osje}ate u Sarajevu?

K ao si r u b u re k u: to p lo i u{ u{ k a no.

2. Kako se Bob Rockosje}ao u sezoni gripe?Cuna mi~no.

4. [ta ne morate imati u friìderu?Pivo.

10. Koliko ima istine u izreci: “Ko je sretan ni uhali nije gladan?”Dosta. Ko ima ‘za{to‘ da ìvi moè da podnese

bilo koje ‘kako‘. (Ni~e)

16. S kim voljeli otptango?S nekim ko

gvozdene na nogama

18. Da li je u Londondosadno kad ne padki{a?

Jeste, jer se onda nemo ~emu razgovarati.

20. A begova ili {kembe ~orbaBaklava. Tufahije. TulumbSavija~a. Bilo kojim redom.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?

Ne bih sedeo zaludan.

12. [ta

obla~ite kada

èlite izgledati

moderno?

C i n i za m.

6. [ta obavezno nosite na plaù?Strpljenje.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? N ek o k o je st alno g ur ao pr st e u ut ik a~.

by DINO BAJRAMOVIC

LAZAR DŽAMIĆ,

a u tor kn jige o “A lan u Ford u”:

“Zagor Te- Ne j je ge j”

9. Jeste li meteoropata? Nisam. Meteori ne uti~u na moje zdravlje.

15. Opi{itZagoraTe-Neja u

tri rije~i?Slobodan,visok, gej



KLIN ÔRBA

Jednom, ima tome poprili~no, put nas je nanio uKonjevi} Polje. Jedan sada{nji Sarajlija, porijeklom izisto~nih krajeva Bosne, zaustavio je auto na onoj

raskrsnici tik ispod crkve u dvori{tu Fate Orlovi}. Desno

je gostionica, prava krajputa{ka, u kojoj smo popili kafu.Toliko od na{eg doprinosa razvoju ovog kraja. Ne mogure}i da sam ba{ uìvala u kafi, niti da je bila dobra - onako

prava bosanska. Prije bi se moglo re}i da je ovakva ugotovo svim drumskim mejhanama: tanka, providna,àlibo e. Ni toalet nije za pri~u. Ako ba{ mora{, bujrum!A sve to skupa drì Bo{njak. I zna, vjerovatno zna, da mune}e svratiti “anamo njihovi”, pa da im napakosti lo{omkafom i higijenom. [to }e re}i: nije nama maslo zaramazana ni kad sami sebi organiziramo ìvot, povlastitim adetima.

Ima, kaù, vaga koja, i kad nisi kriv za ìvot kakvim

ìvi{, odvagne i tvoju podsvjesnu krivnju {to pristaje{ natla~enje i mu~enje. Nekako se izravna ~ovjekova mlakanarav i inercija sa drugom, druga~ijom; plahom i

poduzetnom. A ovi neki iz RS-a beli su plahi i poduzetni. Na primjer, onaj |avo K a~avenda. Po{lo mu je za rukomda, unato~ svim sporazumima, dogovorima i sudskimodlukama, crkva koju je natakario pod nos jednoj staricistoji li - stoji. I nikad ne}e biti sru{ena, jer s ove stranesvih dogovora i odluka stoje neki mlitavi faktori kojima

ba{ takvo stanje odgovara. Tako je i sa podru~nomosnovnom {kolom “Petar Ko~i}“ u Konjevi} Polju. Odsamog po~etka je takva za kakvu mi danas znamo. Zna~i:

primila se kao takva. [kola naprosto radi poKa~avendinom nastavnom planu i programu. Godinama{ute djeca, {ute roditelji, ba{ kao {to su godinama {utjele`rtve Ka~avendinih perverznih seksualnih apetita. Ali, nelezi vra e, takvih - koji {ute, na hiljade je i tisu}e i uFederaciji BiH. Sve moè, samo nek‘ se ima vjeronauka.

Neispravna voda, neispravni toaleti, katastrofalniud`benici; sve moè, pod uvjetom da mi nau~ite dijetekako da bude pravi Bo{njak, pravi Srbin ili pravi Hrvat.Gdje ìvi vuk? Pa, to svako zna: na drvetu, otkad jesvijeta i vijeka.

E, sad, koje slovo o nastavnom kadru koji govoriekavicu. Ba{ takva bija{e moja prva u~iteljica. Moja se

mati, {to bi rekli, zapazila s u~iteljicom u vannastavnim

aktivnostima, te je (ta moja mati) iznebuha po~egovoriti: mleko, reka, lek... Premda joj ro|ena mati niknije govorila ekavski. Niti sam ja. Kao {to te englesko

jeziku moè vrsno podu~iti osoba kojoj je maternji jez

ma|arski, tako te i tvom maternjem jeziku moè pou~svaki profesionalno stabilan kadar. Ali, ovi iz KonjevPolja se àle na upravo te koji odstupaju od svo

profesionalne zada}e, a pristupaju jednom smi{ljeno planu i programu kojemu je cilj diskriminacija svih nSrba. No, pitanje je: za{to je takvo {kolstvo moglo trajgodinama, a sad vi{e ne moè? Ko ima glavu, ne ~eka mu se zlo popne navrh glave, nego u za~etku lo{eg odbkrenuti za njim.

[

ta su dosad, dakle, ~ekali roditelji u~enika k poha|aju O[ “Petar Ko~i}“ u Konjevi} Polj

Koliko su nepravde dopustili svojoj starijoj djekoja su ve} zavr{ila {kolovanje? I {to sad? Za{to ba{ sotpor i prosvjedi? Bezbeli da imaju veze sa pripremamza izbore. Slijede}e bi jeseni ve} bilo kasno da upotrijebi ovaj dòker. Ova je jesen optimalna da

jednim udarcem ucmekaju dvije muhe: uti~e na popstanovni{tva i polako zamahuje u predizbornoj kampanMinistri, federalni, sviraju uz tarabu da je za sodgovorno resorno ministarstvo RS-a, {to je samo opti~varka tipa - gledaj tamo da ne vidi{ ovamo.

Nema u vascijeloj Federaciji ni jedan svijetao primjunapre|enja obrazovnog sistema. Zato je dobro da se up

prstom na krivce koji su uvijek i isklju~ivo na drugstrani. Nazire li se rje{enje obrazovne situacije u KonjevPolju? Ni slu~ajno. Stoga, predlaèm: neka djeca umjes{kole po~nu odlaziti u Fatinu crkvu, u kojoj bi se, k

jedino razumno a realno izvedivo rje{enje, mogao otvormesdìd. Lijepa bi to bila prilika da se crkva svakodnevnapuni, da se neuposlene hodè zaposle, a - bogme, i dakriva ni du`na djeca iz Konjevi} Polja savladaju nastav

plan i program koji je po volji i njihovim roditeljim politi~arima. [ta vi{e, ~ini mi se da bi i sam Gospod Bzadovoljno trljao ruke. Tako bismo do slijede}eg popistanovni{tva i{kolovali novu kategoriju: pravoslavmuslimane iliti islamske pravoslavce. Sam Bog zna da

to u ~itavoj ovoj zemlji jedini stvarni identitet.

Nema u vascijeloj Federaciji ni jedan svijetao primjer unapređenjaobrazovnog sistema. Zato je dobro da se upre prstom na krivce koji suuvijek i isključivo na drugoj strani. Nazire li se rješenje obrazovnesituacije u Konjević Polju? Ni slučajno!

KAÂVENDINNASTAVNI PLANPi{e: FADILA NURA HAVER




BMW Serija 4: Oficir i dèntlmen!

Ovoga puta poku{at }emo vam pribli itinovi BMW-ov model Serije 4 . Iz tvornice uMünchenu, koja nosi naziv Bayerische

Motoren Werke , ili kra}e BMW, iza{ao je modelSerije 4 kojeg krase izvrstan dizajn i jo{ boljeperformanse. Zanimljivo je kako su ovoga putabavarski majstori osmislili i krilaticu za novi

BMW Serije 4 koja glasi: Designed to be driven! , i uistinu pogodili. Ono {to prvo ”upada uo~i” je sli~nost izgleda karoserije sa modelomBMW Serije 3 coupe, {to i ne ~udi, s obzirom dase radilo o izvrsno dizajniranom modelu. Ali,osim sli~nosti u izgledu karoserije, ni{ta vi{e nijeisto. Izgled nove BMW Serije 4 , po~ev{i odrasvjetnih tijela preko poklopca motora i maskedoista izgledaju savr{eno. Posebnu pozornostdizajneri su posvetili izradi LED rasvjete kao iusisnim otvorima koji su smje{teni odmah ispodfarova automobila. Stra`nji dio nove “benge”karakterizira prepoznatljiv izgled branika iatraktivna LED signalizacija. Za sve dizajnerske

i vizualne zahvate na novom BMW-u Serije 4 zaslu`na je dizajnerska ekipa okupljenaoko Magdalene Schmid. Dimenzije

noveSerije 4 prevedeno u brojkeiznose: 4.638 mmduljine, 1.825 mm {irine, 1.362 mm visine i 2.810mm me|uosovinskog razmaka. Kona~no, tu jei sasvim pristojnih i korisnih 460 litara zapremineu prtlja`niku automobila. Ambijent unutra{njostinagla{en je kombiniranjem nekoliko boja koè.Instrument tabla je blago usmjerena prema

voza~u, {to jasno daje do znanja tko je pravigazda nove Serije 4 . Instrument tabla jepregledna, minimalisti~ki skrojena, sanaglaskom na jednostavnu upotrebu njezinihkomandi. Multimedijalni sustav, sa ekranomosetljivim na dodir, opremljen je modernomtehnologijom u skladu sa najsuvremenijimzahtjevima. Prednja sjedala su elektronskipodesiva u svim pravcima. Sportski image jeprenesen i na stra`nju klupu koju ~ine dvasjedala spojena korisnom plohom. Ve} vi|enistart/stop sustav krasi i novi BMW Serije 4 .Dovoljno je spomenuti 306 konjskih snaga podpoklopcem motora nove BMW Serije 4 s

oznakom 435i i bit }e vam jasno o ~emu se tu

zapravo radi. [estocilindra{ sa zapreminomotora od tri litre, do stotke sti e za pet sekunuz maksimalni obrtni moment od 400 Nmprosje~nu potro{nju od svega sedam litara 100 kilometara. Kupcima BMW-ove no“~etvorke” u startu }e biti dostupna ddvolitrena ~etverocilindri~na turbo moto

benzinski sa 245 KS i 350 Nm (428i Coupe)dizelski sa 184 KS i 380 Nm (420d Coupe). Smotori }e se standardno spajati sa {estostupnjskim ru~nim mjenja~em i pogonom stra`nje kota~e, dok }e se osmerostupanjsmjenja~ka kutija i integralni pogon xDrive nuuz doplatu.Na koncu jo{ samo da napomenemo ka}e cijena na euro trì{tu novog BMW-ovmodela Serije 4 oznake Coupe iznositi ne{vi{e od 80 tisu}a KM, dok }e ljubitebavarskih jurilica za model 435i Coutrebati izdvojiti oko 90 tisu}a KM. LjubiteBMW-ovih dizelskih agregata za 42

Coupe izdvojit }e oko 76 tisukonvertibilnih maraka.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: Mario ILI I]









portal slobodne bosne

Documents

Slobodna Bosna [broj 881, 26.9.2013]