Slobodna Bosna 995

8/15/2019 Slobodna Bosna 995

1/68

EDAN NA JEDAN: SRE]KO HORVAT I IGOR [TIKS ZA S

www.slobodna-bosna

USTAV

NA USTAV

Kriza zakonodavne vlasti u BiH

DAYTON ILI SMRT

Di{i duboko


2/68


3/68

NOVA IZBORNA PRAVILAKAKO ]EMO BIRATI NOVU VLAST?Sredinom godine posebna komisijaoba doma Parlamenta BiH prihvatila sekrupnog zadatka da do sredine decem-bra ove godine izradi potpuno noviIzborni zakon; Slobodna Bosna do{la

je u posjed novog Izbornog zakona,

~ijim bi se usvajanjem potpunopromijenio politi~ki peja` u BiH

BITKA ZA RO\ENDAN

KARAD@I]EVOG ÊDAZA[TO JE DODIKU STALO DO

9. JANUARAOsam godina nakon {to je Ustavni sudBiH osporio grb i himnu RepublikeSrpske „Boè pravde“, najvi{a sudskainstanca pro{le nedjelje osporila je i 9.

januar kao Dan Republike Srpske;“Slobodna Bosna” donosi detalje kako

je prije 24 godine RADOVAN KARA-D@I], tada{nji lider SDS-a, organizo-vao sjednicu na kojoj je progla{enaSrpska Republika BiH, {ta je prethodi-

lo ovom skupu i ko je iz Beogradanjome direktno dirigovao

KRIZA ZAKONODAVNE

VLASTI U BiHKAKO ]E SE PROVESTI

PRESUDA USTAVNOG SUDASuradnik „Slobodne Bosne“ otkriva {tase de{avalo na Plenarnoj sjedniciUstavnog suda BiH na kojoj seodlu~ivalo o zahtjevu ~lana dràvnogPredsjedni{tva BAKIRA IZETBEGO-VI]A za ocjenu ustavnosti Zakona opraznicima Republike Srpske, kako suglasale strane a kako doma}e sudije, teza{to u raspravi o proslavi Dana RS-anije u~estvovao sudija MATO TADI]

KRIZA ZAKONODAVNEVLASTI U BiHKAKO ]E SE PROVESTI PRESUDA

USTAVNOG SUDANa apelaciju bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH BAKIRAIZETBEGOVI]A Ustavni sud BiH Dan

Republike Srpske, 9. januar ocijenio jeneustavnim. Ovakvom odlukomnajvi{e je profitirao predsjednik RS-aMILORAD DODIK iza kojeg jeujedinjena stala i pozicija i opozicijaovog bh. entiteta, a sam Dodik na„sve~ano“ najavljenu opstrukcijuprovo|enja obavezuju}e odlukeUstavnog suda BiH nakalemio je iultimativno dono{enje zakona oUstavnom sudu BiH, raspisivanjereferenduma, raspad BiH...

RASKOL U ISLAMSKOJZAJEDNICIHO]E LI I MUSLIMANI U

HRVATSKOJ IMATI SVOG REISA?Sude}i prema novom Statutu koji jeusvojen na posljednjoj sjednici Sabora,Islamska zajednica u Hrvatskoj, na~elu s muftijom AZIZOM ef. HASANO-VI]EM, sve je blià autonomiji, odnos-no, potpunoj nezavisnosti od Islamskezajednice u BiH; iako su sabornici uZagrebu odbili ~ak i prijedlog da senazna~i pozicija reisu-l-uleme HUSEI-NA ef. KAVAZOVI]A kao vrhovnogmuslimanskog poglavara, slu`benereakcije iz Sarajeva jo{ uvijek nema

POSLOVANJE UPRAVEHT MOSTARPRLI]EVA SUPER TARIFA^lanovi nove Uprave HT-a Mostardonijeli su krajem pro{log tjednaodluku o otkazu biv{emdugogodi{njem direktoru STIPIPRILI]U i {efu Odjela za internukontrolu i sigurnost TOMISLAVUIVANKOVI]U; Prli} je bez posla ostaonakon {to je interna kontrola utvrdila

da je nezakonito, prema vlastitomnaho|enju, zaposlio na desetke novihslu`benika, dok je Ivankovi} osumnji-~en za prislu{kivanje radnih kolega

POVIJESNA PREKRETNICASRBIJA I RS U NATO OKRU@ENJUPoziv Crne Gore u NATO ima golemisimboli~ni zna~aj, jer je Crna Goraprva balkanska dràva iz “ruske sferekoja }e stati pod za{titni ki{obrannajja~eg vojnog saveza na svijetu

3.12.2015. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: info slobodna-bosna.ba

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

22

26

30

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

34


4/68SLOBODN BOSN I 3.12.2014

GROMOGLASNA [UTNJA

Jak{i}ev komen-tar o Dodiku injegovoj politiciizazvao golemupa`nju u politi~-kim krugovimaBanje LukeIstaknuti vanjskopoliti~ki komentatorbeogradske Politike Bo{ko Jak{i},napisao je prije nekoliko dana zan-imljiv test o odnosima izme|uBeograda i Banje Luke u kome se

pored ostalog zapitao “za{to biinteresi politi~ara u Beogradu iBanjaluci po definiciji morali dabudu identi~ni”.- Da li se Dodik, kada je slaotelegram podr{ke izraelskoj vladi uvreme invazije Gaze – koju je ~itavsvet osu|ivao zbog prekomerneupotrebe sile – konsultovao sBeogradom koji je istim povodomizrazio „zabrinutost”? Nije. On imasvoje interese.Jo{ je, me|utim, opasnije to {to suDodikove spoljnopoliti~ke aktivnosti

direktna pretnja nameri Beogradada normalizuje odnose u regionu.Dodik se ne trudi da prikrije da sene}e smiriti dok ne rasturi dràvu~iju zastavu, himnu, pa ni fudbalskureprezentaciju ne priznaje.Dok Beograd ne kaè jasno:podràvamo i podràva}emoRepubliku Srpsku, ali ne i svakupolitiku Banjaluke, Dodik }e ve{tokapitalisati, napisao je pored osta-log Jak{i}, u tekstu koji je, kako

Fuad îbuk~i}, ~lan Glavnog odbora iizvr{ni sekretar za me|unarodne odnoseSaveza za bolju budu}nost BiH, kakonezvani~no saznajemo, glavni je kandidatza mjesto direktora Me|unarodnogaerodroma Sarajevo. Tu funkciju trenutno

jo{ uvijek obna{a Ivan Veli~an, ali navodno}e u njegovu fotelju îbuk~i} sjesti do krajaovog mjeseca. Tako je izgleda èlja zaunosnom direktorskom pozicijom nadvla-dala îbuk~i}eve neskrivene politi~keambicije. Naime, u okviru programa „Novilideri“, koji svake godine organiziraMinistarstvo vanjskih poslova VelikeBritanije, a koji je tokom januara 2015.godine odràn u Londonu, iz BiHu~estvovala je grupa stipendista, me|ukojima je bio i Fuad îbuk~i}. Podsje}anjaradi, 2013. godine Fuad îbuk~i} bio je {ef Odjela za ljudske resurse i uskla|enostnjema~kog giganta Siemensa u BiH, a

upravo zbog zanemarivanja profesionalnobaveza, da ne kaèmo bahatosti rastro{nosti, SBB-ova perjanica dobila jotkaz. Naime, u novembru 2013. godinobavljena je kontrola, odnosno istraga koj

je provela Compliance direction (Direkciza uskla|enost) iz Siemensove centrale Münchenu. Ova direkcija formirana jisklju~ivo u svrhu spre~avanja korupcijesvih drugih oblika zloupotrebe poloàjafunkcija uposlenika Siemensa, uz primjennimalo ugodnih metoda provjere. Na „metComplianceovog tima na{ao se Fuaîbuk~i}, koji je poslije prvih ispitivanj„pretresa“ kancelarije i oduzimanja slu ̀bnog ra~unara i mobitela radi „skidanja

podataka s njih, „pobjegao“ iz firme i vi{e nikada nije pojavio. Za razliku od uposlenikSiemensa, direktora Me|unarodnoaerodroma Sarajevo te{ko da }e ikkontrolisati. (M.Fazli

NOVI LIDER, STARA PRIČA

MINI MARKET

LIDERSTVO U KRVIUtemeljitelj Avaza i predsjednik SBB BiH Fahrudin Radon~i} u dru{tvu “novog lidera”poslovne orijentacije Fuada îbuk~i}a

Član GO i izvršni sekretar zameđunarodne odnose SBB-a

Fuad Čibukčić pretendent namjesto direktora Sarajevskog

aerodroma

Bo{koJak{i}


5/68

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


~ujemo, izazvao veliku {anju u poli-ti~kim krugovima Banja Luke, madasu ga reìmski mediji u man jementitetu gromoglasno pre{utjeli.

(M.A.)

LASPUS PREMIJERA

NOVALI]AZastupnik DF-aMahir Me{ali}pomno biljeìverbalne bravurepremijeraNovali}aZastupnik Demokratske fronte uZastupni~kom domu ParlamentaFederacije BiH Mahir Me{ali} pa`ljivo

je u utorak, 1. decembra, pratioizlaganje premijera Fadila Novali}a, apotom svoje bilje{ke podijelio s Face- book prijateljima. Citiraju}i federalnogpremijera, koji je zastupnicima pred-stavljao Nacrt prora~una za narednugodinu, Me{ali} je objavio Novali}evopriznanje da on sam nije neki stru~-njak za budèt. „Nemojmo bitioptimisti~ni ako se kredit otegne“-

jo{ je jedna nespretno sro~ena izjavaFadila Novali}a, kao i poruka zastup-nicima da smo „doma}e zaduìvanjeve} trenirali ove godine“.Na poduòj listi „bisera“ federalnogpremijera je i zaklju~ak da „Pred-sjedni{tvo Federacije BiH nemasvoju funkcionalnu ku}u“ , te izla-ganje o zaduìvanju, kada je rekaoda „400 miliona ulazi in, a 400 jeaut“. Bilje{ke Mahira Me{a li}a izfederalnog Parlamenta za~as su

postale hit na dru{tvenim mreàma,uz brojne komentare na izlaganjepremijera Fadila Novali}a. (S.M.)

MINI MARKET

Završna svečanostregionalnog projekta IOM-a

Fadil Novali}

Dragan Mekti}, ministarsigurnosti BiH

Ruggero Corrias,ambasador Italije u BiH


6/68

ČETVRTAK,26. NOVEMBAR

Gledao sam sino} ozbiljnu, te{kuutakmicu izme|u Denver Nuggetsa i neznam vi{e koga. Na Denverovoj klupisjedi nesta{ni JUSUF NURKI], na prvi pogled de~ko iz @ivinica izgledaizvanredno, jak, tanak, nepotro{iv. Ima,me|utim, teì problem, a on jemedicinske naravi, Jusuf ima koljenakoja su oti{la u hela}. Ogromna se

polemika pokrenula na relaciji Nurki} — Ko{arka{ki savez BiH, a cijela se pri~avrti oko toga da Nurki} zaigra zareprezentaciju BiH na Evropskom prvenstvu. Boj im se da tu postojikrupan problem: Nurki} ve} godinudana ne igra nigdje.

PETAK,27. NOVEMBAR

Recimo da sam pro~itao najva`nijamemoarsko-biografska svjedo~anstva o pregovorima u Daytonu i mirovnomsporazumu kojim je cijela ta operacijaokon~anja rata i nametanja mira u BiHope~a}ena. Od knjige CARLABILDTA, koji je u Daytonu bioefemerni akter, slu~ajni prolaznik,“Misija mir”, preko relativno iskreneispovijesti RICHARDAHOLBROOKEA “Zavr{iti rat”, te niza privatnih svjedo~enja sudionika pregovora u ameri~koj vojnoj baziWright Patterson, uglavnom relativno

~itko razaznajemo kako je u BiH kasnu jesen 1995. nametnut mir. Postojniz anegdotalnih, balkansko-koloritni pri~a, koje tom povijesnom doga|ajudahnjuju elemente ljudskost balkanske obi~ajnosti . Recimo, pi{Holbrooke kako je usred pregovorzatekao srbijanskog predsjednikSlobodana Milo{evi}a da svira nklaviru “My Way” - pljunuti Sinatra. U jednostavnoj, pojednostavljeno percepciji pregovori u Daytonu su ssveli na tehni~ka pitanja razgrani~enj

entiteta... Ima jedna zgodna pri~ate{ko se sjetiti ko mi je iz bo{nja~ko pravnog tima ispri~ao, da li je profesoKASIM BEGI] ili advokat D@EMISABRIHAFIZOVI]. Radnja se de{avu Silajdì}evom apartmanu u Daytonusve su crte razgrani~enja okon~anemanje-vi{e sve je dogovoreno, samostao teàk problem oko dvije stvar prvi se zove Centralna banka BiH drugi Ustavni sud BiH. Desetak je najmanju ruku ozbiljnih finansijskieksperata koje je Milo{evi} poveo ssobom u Dayton, prihvatilo, ukabulilda budu}a dràva ima svoju centraln banku, sa Ustavnim sudom stvari sizgledale neizvjesno. Jedan od ~lanovsrpskog pregovara~kog tima Daytonu, patrijarh pravne misl profesor BAL[A [PADIJER, kaè ovidana da je najve}i kompromis koji jnapravila Srbija u Daytonu bilaminovanje Ustavnog suda BiH. “Tove barabe na Palama nisu shvatile”

veli [padijer, koji je bio na ~el pravnog pregovara~kog tima Srbije“da smo to u~inili da bismo dobi

SLOBODN BOSN I 3.12.2016

Velika je navala na javnapreduzeća u Kantonu, a i

šire. Kako će to raspodi- jeliti BAKIR IZETBE-GOVIĆ i FAHRUDINRADONČIĆ, nemampojma, ali sve skupa ličina farsu s kojom se

jedino ima smisla zafrka-vati. Veli jedan šampion

tranzicije vlasti, uspješanmešetar u javnimpreduzećima i poslovi-ma: “Strepim za svojusudbinu. Nazvao meneko iz Saveza za boljubudućnost: halo, jel’vodovod? Da nije pošta?Pa što se onda javljaš?”

Samo da Ratka ne bude


7/68

energetske resurse na Drini i {irom

srpske BiH.”

Pone{to je bo{nja~ka delegacija`rtvovala na pregovorima u Daytonu, jeli trebala, je li morala, o tome }emodruga~ije razmi{ljati kad pro|e nekovrijeme; ali Ustavni sud BiH dejtonska je kategorija, neupitna i neranjiva, uistoj mjeri u kojoj je predsjednik RS-a

Milorad Dodik legitiman predsjednik Republike.

SUBOTA,28. NOVEMBAR

Bit }e da mi je davno umrtvljenentuzijazam za borila~ke sportskevje{tine. Gledao sam ju~er dokumentarac o bra}i KLI^KO,VLADIMIRU i VITALIJU, gazdama planetarnih boksa~kih arena. Silne su

pare nu|ene burazerima da objedinetitule svih mogu}ih kategorija koje oninisu prihvatili. Ima jedan tuàntrenutak u tom dokumentarcu, kadLENOX LEWIS nemilosrdnimaperkatima, kro{eima i direktimazatvori oko Vladimiru Kli~ku a bratVitalij, ina~e gradona~elnik Kijeva,sjedi u uglu i pla~e. Eh, sad, puno se para vrtilo oko bra}e Kli~ko, milion seljudi angaìralo da do|e do bratoubila~kog rata izme|u Vladimira iVitalija. I{~eprkao je autor filma i

njihovu mamu u Ukrajini koja jestamenom obiteljskom logikom rekla:“Budete li se tukli jedan protiv drugog,

ja }u vas se obojice odre}i.”. ûdan jeve~era{nji obra~un u Njema~kojizme|u Vladima Kli~ka i irskog RomaTYSONA FURYJA. Malo sam to pratioi bio uàsno skepti~an prema“Ciganinu, al’ najlep{em” iz Irske. Nekako mi je izgledao kao cirkusant,{arlatan. Nakon 12 rundi u kojimanijedan ozbiljan udarac nije primio svemi se prelomilo: ovaj de~ko je ozbiljan,sistemski izgra|en borac. Malo mu

pro~eprkam po biografiji , tata mu jedao ime Tyson po biv{em prvakusvijeta u te{koj kategoriji, djeca mu sezovu VENEZUELE i PRINCE; dakleklasi~na romska pri~a sa Gorice,Belfasta ili bilo kojeg drugog grada.Moj je porodi~ni milje tijesno ineraskidivo vezan za cigansko-romskeobi~aje uli~nog ratovanja. Jedan mojkom{ija, zvali su ga D@EMSO, ~vrst i jak borac, premlatio je nekog |ilko{akoji mi je prijetio. “Jesi vidio, burazeru,kako sam mu zado karate?”

NEDJELJA,29. NOVEMBAR

Te{ka je, tvrda i neprohodna matricageopoliti~kih analiti~ara koji dana{njisusret francuskog predsjednika FRAN-

COISA HOLLANDEA i ruskogsuverena VLADIMIRA PUTINAsimplificiraju, pojednostavljuju na na~inda }e Putin podràti francuskuintervencionisti~ku politiku u Sirijiukoliko Hollande blokira ulazak CrneGore u NATO. Svi analiti~ari o svemuznaju sve, geostrategijske jufke serazvijaju, a u osnovi je stvar prosta ko pasulj: Crna Gora je ~vrsto stupila u NATO. Ne znam kako vama, ali meni jetoplo oko srca, na zapadnoj graniciimamo Hrvatsku koja je u{la ueuroatlantske integracije, izme|u

ostalog, i u NATO, a na ju`noj CrnuGoru koja samo {to nije. Ima onajcrnogorski vic za koji ne znam je lizaìvio a pade mi na pamet dok samgledao inauguraciju crnogorskog reisu-l-uleme Fejzi}a. Kaè moj drugCrnogorac kako se crnogorski reis poskliznuo pa uhela}io nogu aCrnogorci to komentirali: “Vidi ‘o|e,povrijedio nogu a zamoto glavu.”

PONEDJELJAK,30. NOVEMBARPretpostavimo, dakle, da se u

ratnom vihoru, uàsu koji nam se desionismo svi pona{ali odgovorno, pametno, dosljedno. U rano ljeto 1993.godine zatekao sam se u Travniku,nakon {to je oslobodila~ka Armija BiHdokusurila izdajni~ki HVO. Ni mrvicunisam uìvao u tom trijumfu na{ih protiv njihovih, napisao sam nekakavtekst u “Ljiljanu” kojeg se sje}am krozmaglu. Zajebano, principijelno mi jeodgovorio BOJAN KORENI], mojdrug i prijatelj, sin najzna~ajnijegkazali{nog reformatora JURISLAVAKORENI]A. Takve se stvari nezaboravljaju i ostavljaju trajnu boljku.“Ko su tvoji a ko su moji, Senade?”, pitao me Bojan Koreni}. Odgovora,naravno, nisam imao. Popeglali smoBojan i ja historiju na{ih nesporazuma,on iz Kanade ja iz Sarajeva, i tu ne bitrebalo biti otvorenih pitanja. Gledamdanas film “Ni~ije dete” srpskogreìsera VUKA R[UMOVI]A, kako

pi{e, po istinitim doga|ajima. Dakleranih osamdesetih godina pro{lostolje}a negdje na Vla{i}u prona{ne~ije dijete koje je odraslo vukovima, pa ga prebacili u neki centaza socijalnu skrb u Beogradu i tamakad se de~ko uspio socijalizirati izbijovaj na{ pogibeljni rat.

Osjeti, vidi, ~uje dje~ak, a ime mu j

Haris, da mu nije mjesto u Beograduvrati se u Travnik. A ni tamo nij prispio. Jedini logi~an izbor je dkrene tamo gdje je po~eo, vukovi snjegovo prirodno okruènje.

UTORAK,1. DECEMBAR

“Vi{e sam zaradio od Mese~ine negod svih svojih drama, scenarija”, ka`danas veliki srpski dramski pisa

DU[AN KOVAÊVI]. (Bude me malstid {to nikad nisam znao da je tekst zveliku uspje{nicu GORANBREGOVI]A“Mese~ina” napisao autogenijalnih drama Du{an Kova~evi}“Tantijemi od te pesme sa svih stranstiù i od toga se moè fino ìveti”, vesrpski akademik. [ta god mi mislili ovome i onome, postoje moralnaeti~ko-esteti~ka pitanja i zanovijetanjao~ito je da saradnja s GoranomBregovi}em nikom nije naudila, dapa~Zvao me neku no} prijatelj iz Zagreb

bio na koncertu onoga {to se sad zovBijelo dugme , a ozbiljan je ~ovjek i muziku se razumije, i referira mi: “Ovizgleda izvanredno Nema gre{ke

disonancije, mahe.” Goranu je 6godina, moè ìvjeti od tantijema, ali tstrast koja ga tjera na preciznosta~nost, nepogre{ivost, poetiku detaljnaprosto je ~udovi{na. Kapa dolje.

SRIJEDA,

2. DECEMBARVelika je navala na javna preduze}u Kantonu, a i {ire. Kako }e traspodijeliti BAKIR IZETBEGOVI]FAHRUDIN RADONÎ], nemam pojma, ali sve skupa li~i na farsu kojom se jedino ima smisla zafrkavatVeli jedan {ampion tranzicije vlastuspje{an me{etar u javnim preduze}imi poslovima: “Strepim za svoju sudbinuNazvao me neko iz Saveza za bolj

budu}nost: halo, jel’ vodovod? Da nij

po{ta? Pa {to se onda javlja{?”



8/68SLOBODN BOSN I 3.12.2018

TUNEL NA KRAJUSVJETLA

Finansijskapolicija doku-

mentovalakriminal u JP„Park“ SarajevoPrije ne{to vi{e od godinu danaVlade Kantona Sarajevo zaodràvanje javne rasvjete zaduìla

je KJKP Park . Prije angaòvanjaParka, poslovima odràvanja javnerasvjete u Kantonu bavilo se {estprivatnih kompanija koje su taj

posao dobivale u tenderskojproceduri. Me|utim, po{to javnopreduze}e Park nije imalo, niti ima,osposobljene kadrove i mehaniza-ciju za tu vrstu poslova, angaòvalo

je podizvo|a~e, odnosno privatnefirme. Te firme nisu izabrane natenderu nego su poslovi sklapanidirektnom pogodbom, a ispostavilose da su angaòvane firme u bliskojvezi sa pojedinim poslanicima uSkup{tini Kantona Sarajevo, uklju-~u ju}i i pojedine predsjednike

poslani~kih klubova. S obzirom dase iz kantonalnog budèta zatro{kove odràvanja javne rasvjetena godi{njem nivou izdvaja izme|u5 i 7 miliona KM na putu boga}enjapojedinaca stajao je samo zakon o

javnim nabavkama koji je (ne)vje{toizbjegnut anga`manom javnog

MINI MARKET

Nakon {to su novinari beogradskog

tabloida Kurir optuìli Aleksandra Vu~i}ada je sudjelovao u iznudama i ucjenama

biv{eg direktora tog lista AleksandraKornica, srbijanski je premijer povukaoneobi~an potez - odmah je oti{ao u

policiju. Dao je iskaz, negirao sve optu`bena svoj ra~un, a potom je zatraìo da se

podvrgne poligrafu, kako bi detektor laìutvrdio da li govori istinu. Istog je dananjegov strana~ki kolega, i kum, ministar

policije Neboj{a Stefanovi} sazvao presskonferenciju kako bi javnosti obznanio da

je Aleksandar Vu~i} grubo oklevetan, i

tako zavr{io najnoviji politi~ki cirkus

srbijanskog premijera.Po ugledu na Aleksandra Vu~i}a

mogao bi, dakako pod pretpostavkom da je nevin, postupiti i Fahrudin Radon~i},koji uporno ponavlja da je `rtva„montiranog politi~kog procesa“ u reìjidràvnog tuìtelja Dubravka âmpare.Umjesto {to mjesecima vodi medijskukampanju protiv tuìtelja âmpare, ali isvih svjedoka protiv Nasera Kelmendija,

budu}em bi ministru Radon~i}u bilo boljeda „okaljanu ~ast“ spa{ava na detektorulaì. (S.M.)

POLIGRAF SE BRANIO ŠUTNJOM

Premijer Srbije prošaopoligraf – nije ga ni pogledao

Unazad nekoliko danaBanjom Lukom kruèglasine kako je lider SNSD-a i predsjednik RS-aMilorad Dodik pokrenuoakciju kodnog naziva“Milosrdni Aleksandar”~iji je cilj umoliti srpskog

premijera da do|e u Narodnu skup{tinu RS i“zamoli” poslanike Reìma

da poni{te odluku o refe-rendumu zbog “interesaSrbije”.

Nakon toga bi Reìm“izi{ao” u susret Srbiji iukinuo odluku. To biomogu}ilo Dodiku da“dokaè” da on radi i zaSrbiju i za RS.

Akcija je u toku i Dodik se nada da }e mu Vu~i}iza}i u susret i spasiti gakako bi on spasao Srbiju iRS, ne shvataju}i da bitime dodatno ope~atio~injenicu da je regionalni

problem.(S.V.)

“MILOSRDNI (ALEKSAN)DAR”

Dodik mašta da Vučić zamoliSkupštinu RS da odustane

od referenduma

Aleksandar Vu~i}


9/68

PRO ET CONTRA


preduze}a Park. O sumnjivimrabotama u poslovima odràvanja

javne rasvjete bit }e obavje{tenoKantonalno tuìla{tvo u izvje{taju oposlovanju KJKP Park koji jesa~inila Finansijska policija FBiH.

(M.F.)

BIV[I BOGOVI U VRE]I

Sva|a biv{ihmo}nika RS-a uBeograduUdruènje “RS - ~ast otad`bine”,koje okuplja sve biv{e zvani~nikeRS-a i tajkune sa prebivali{tem uBeogradu, me|u kojima su

Mom~ilo Mandi}, Miroslav Toholj,Aleksa Buha, Dragan Kijac,Branko Ostoji}, Dragan Kalini}uspio je potpuno da “privatizuje”Tomo Kova~, Karadì}ev ministarpolicije i vlasnik kompanijeAleksandrija. Kova~u se prepisujeda je ovo udruènje stavio u slu`buaktuelne vlasti u RS-u, odnosnoMilorada Dodika. Upravo zbogtoga je biv{i komandant Specijalnepolicije RS-a Milenko Kari{ik ,

jedan od osniva~a ovog udruènja,

nedavno sa istomi{ljenicima uNovom Sadu oformio novoudruènje koje se zove “Zavjetotad`bini”. Dodik je, tvrde dobroupu}eni izvori, uspio da uneserazdor i u “bosanski lobi” uBeogradu, ~iji se vi|eniji ljudi uzadnje vrijeme pona{aju kao rogoviu vre}i. (M.M.)

MINI MARKET

MILAN [UTALOUrednik Hrvatskog

medijskog servisa BiH

DAPodràvam oduzimanje pra-va strancima da odlu~uju uinstitucijama BiH, kako biBiH kona~no postala samo-stalna i suverena dràva.

IVANA MARI]Politi~ka analiti~arka

DAMi{ljenja sam da suci uovako zna~ajnoj instituciji,

kao {to je to Ustavni sud, tre-baju biti isklju~ivo bh.gra|ani. Ali isto tako smatramda bi bilo neophodno poo{tritikriterije za izbor ustavnihsudaca jer je za sadadovoljno da to bude “istaknu-ti pravnik visokih moralnihkvaliteta”, a to ne moè bitidovoljno, trebaju to bitinajkvalitetniji, politi~ki neovis-ni suci. Pored toga, krajnje jevrijeme da preuzmemo odgo-vornost za svoje postupke ida prestanemo od stranaca

o~ekivati da obave “prljave

poslove” umjesto nas i danam budu deùrni krivci zasve na{e neuspjehe.

AHMED @ILI]Advokat

NENe podràvam ideju jer udatim “daytonskim” okolno-stima strane sudije do|ukao “manje zlo”, a niti imaustavnog osnova a nipoliti~ke volje u PSBiH za

njihovu smjenu. Olakozaboravljamo da je nakoneliminacije stranih ~lanova uVSTV BiH zabrinjavaju}epogor{ano stanje u pravo-su|u.

ALEKSANDRAPANDUREVI]

Zastupnica u PSBiH

DAMi{ljenja sam da je davnobilo njihovo vrijeme da odu ibudu zamijenjeni doma}imsudijama. Bojim se da sestrane sudije odavno preu-zele ulogu OHR-a i da

u~estvuju u dono{enju politi-~kih, a ne pravnih odluka.

ADIS ARAPOVI]Politolog

DA/NEPodr̀ avam,ali na na~in da buduzamijenjeni provjereno ~estitimprofesionalcima vrhunskih kvali-fikacija, a ne strana~kim kadro-vima. Izme|u strana~kih i stranih,biram strane sudije.

ASIM SARAJLI]Potpredsjednik SDA

NEStrane sudije su dio struktureUstavnog suda BiH predvi-|ene u Dejtonu. U ovakosloènoj strukturi dràve, gdjepostoje razne mogu}nostiblokada, to je jedini na~in dadràva moè funkcionirati. Nemoè se tra ìti promjena uUstavnom sudu a da svedrugo ostane isto, sve je tome|usobno povezano. Ner-vozna reakcija zvani~nika izRS-a je najbolji dokaz da namstrane sudije jo{ uvijek trebaju.

Podržavate li ideju da se

strane sudije eliminiraju izUstavnog suda BiH?

Priredila: Ma{a ]osi}

Tomo Kova~


10/68


11/683.12.2015. I SLOBODN BOSN

KAKO ]EMO BIRATI NOVU VLAST

RADIKALNE PROMJENE IZBORNOG SISTEMAU opticaju je pet varijanti mogu}eg izbora ~lana Predsjedni{tva BiH


12/68

mandat pripada izabranom zastupniku isvaki od izabranih zastupnika moè, akoèli, posve legalno nakon izbora

promijeniti strana~ki dres i nastupati udrugom timu. Ta se praksa moè dokinutina vrlo jednostavan na~in: da se zakonom

propi{e da izborni mandat pripada partiji ane izabranom zastupniku. Istina, takvorje{enja nije ba{ u skladu s evropskimdemokratskim standardima, ali je naprostonu`no kako bi se eliminirala politi~kakorupcija i sa~uvao moralni dignitetzakonodavne vlasti. Svi koji smatraju daim je partijski okvir „tijesan“ i da gu{i

politi~ki pluralizam mogu se nesmetanokandidirati kao nezavisni kandidati i s tako

osvojenim mandatom mogu raditi {ta im jevolja.

Mo`da i nakrupnija promjena koju }e

ponuditi novi Izborni zakon odnosi se nukidanje tzv. otvorene izborne liste, koj

je gra|anima davala pravo da putem preferenc ijalnog glasanja odre|ujkona~ni poredak izabranih zastupnika. Tmodel je neuporedivo demokratskiji omodela zatvorenih listi koji se predlaè novom Zakonu, no u isto vrijemotvorene liste donose i krupndeformacije koje je kasnije, nakon izbor

nemogu}e eliminirati. Svaka partijmanje-vi{e, vodi ra~una da na izbornimlistama bude jednak broj mu{karaca èna, ali sistemom preferencijalnoglasanja ta se proporcija uvijek poremei, na koncu, u svim parlamentimdominiraju mu{karci. Sli~no se de{ava i nacionalnom strukturom izabranizastupnika, {to je puno ve}i problem Federaciji BiH budu}i da sva tkonstitutivna naroda imaju podjedna

broj delegata u Domu naroda.

„ZATVORENE“ IZBORNE LISTESistem „zatvorene“ liste umnogome b

ubrzao brojanje glasova nakon izbora: prvizborni rezultati bili bi poznati tri-~etisata nakon zatvaranja izbornih mjesta i n

bi trebale tri-~etiri nedjelje, kao do sadda se utvrdi izborni pobjednik.

O~ekivano, najve}e nedoumice ostajoko na~ina izbora tri ~lana Predsjedni{tvBiH. Evropski sud za ljudska prava jo{ prij

pet godina utvrdio je da je dosada{nji izbodiskiminiraju}i prema nacionalnim manjnama (tu`ba Sejdi}a i Fincija) no vlasti BiH ni u proteklom a ni u aktuelnom sazivnisu uspjele prona}i op}eprihvatljiv

formulu.U igri je ~ak pet modela, uklju~uju}i

asimetri~no rje{enje po kojom bi RS biraldirektno jednog a Federacija BiH indirektno dva ~lana Predsjedni{tva BiH.

Rje{enje ovog problema ne moè sodga|ati unedogled, pored ostalog i zbotoga {to nikakve promjene Izbornog zakonnisu mogu}e dok se ne dogovori svuklju~uju}i i izbor tri ~lana Predsjedni{tvBiH na ~emu, osim Suda u Strazburuinsistira i HDZ BiH, o~ekuju}i da szakonom sprije~i ponavljanje „slu~ajKom{i}“.


NOVA IZBORNA PRAVILA

Novim Izbornim zakonom predvi|eno jespajanje lokalnih i parlamentarnih izbora,no jo{ nije utvr|eno ho}e li se ta odredbaprimjenjivati od 2016. godine, kada bi setrebali odràti lokalni, ili 2018. godine, kada}e se odràti parlamentarni izbori.

Spajanjem lokalnih i parlamentarnihizbora ostvarila bi se budètska u{teda odoko 20 miliona KM, ne ra~unaju}i golemuu{tedu vremena i energije koja se svakedvije godine „rasipa“ u predizbornimkampanjama.

SPAJANJE LOKALNIH I PARLAMENTARNIH IZBORA

Budžetska ušteda najmanje

20 miliona KM

Sve velike stranke saglasne su spodizanjuem izbornog praga s 3 na 5posto, zbog glasova koji bi se „prelili“ unjihovu korist. Na taj na~in velike partije

postaju jo{ ve}e, dok male partije guberazlog vlastitog postojanja.

S obzirom na preveliku usitnjenostpartijske scene u BiH, u opticaju je idejada se izborni prag pove}a na ~ak 8 posto,no prihva}ena je ne{to blaà varijanta s

izbornim pragom od 5 posto, {to je izbornprag u ve}ini evropskih dràva.

KRAJ LILIPUTANSKIH PARTIJA

Gasi se svaka druga partija

REVOLUCIONARNA PROMJENA Zatvorene umjesto otvorenih lista


13/68


14/68

List Javnost , glasilo SDS-a, koje jeure|ivao Miroslav Toholj 10. janu-ara 1992. godine na prvoj straniobjavio je tekst da avnojevskaBosna i Hercegovina vi{e ne posto-

ji jer je Skup{tina srpskog naroda BiH, danranije, 9. januara, proglasila SrpskuRepubliku BiH.

Prema usvojenoj Deklaraciji Republikasrpskog naroda, sa sjedi{tem u Sarajevu,nalazi se u sastavu savezne dràveJugoslavije kao njena federalna jedinica.

Nova tvorevina obuhvatala je podru~ja srp-skih autonomnih regija i oblasti u BiH,uklju~uju}i i podru~ja na kojima je srpskinarod ostao u manjini zbog genocida koji

je nad njim po~injen tokom Drugog svjet-skog rata. Deklaraciju koja je imala devetta~aka potpisao je Mom~ilo Kraji{nik,tada{nji predsjednik Skup{tine srpskognaroda u BiH.

Gotovo sve teze iznijete na toj sjednici,odrànoj u sarajevskom hotelu Holiday Inn,

bile su skovane u Beogradu, a prethodnolansirane u srbijanskim medijima od straneakademika iz SANU-a.

Pripreme za odràvanje ovog skupa tra- jale su mjesecima, uz jaku logisti~ku podr{ku Milo{evi}eve ma{inerije.

JOVICA STANI[I] [ALJE

FI]U U SARAJEVO

Uo~i skupa u Sarajevo je do{la ekipaDB-a Srbije koju je li~no poslao JovicaStani{i}, tada{nji {ef SDB-a Srbije sa zadat-kom da izvr{e kontradiverzioni pregled i


BITKA ZA RO\ENDAN KARAD@I]EVOG ÊDA

Pi{e: MIRHA DEDI]

Osam godina nakon što je Ustavni sud BiH osporio grb i himnu Republike Srpske„Bože pravde“, najviša sudska instanca prošle nedjelje osporila je i 9. januar kaoDan Republike Srpske; “Slobodna Bosna” donosi detalje kako je prije 24 godine

RADOVAN KARADŽIĆ, tadašnji lider SDS-a, organizovao sjednicu na kojoj jeproglašena Srpska Republika BiH, šta je prethodilo ovom skupu i ko je iz

Beograda njome direktno dirigovao

KARAD@I] JE UZ POMO]BEOGRADA 9. JANUARA

NAPRAVIO DR@AVNI UDAR U BiH

KAKO SE KALIO ÊLNIK

PREDSJEDNICA POKAJNICAI PREDSJEDNIK RS-a

Biljana Plav{i} u Haagu se pokajala zazlo~ine koje je po~inila tokom svojeborbe za nastanak Republike Srpske


15/68


16/68

zna~ajan dokument na su|enjima nekolikoha{kih optuènika. Bio je to dokaz o invol-viranosti Jovice Stani{i}a u odre|ena zbiva-nja u BiH“, kaè za na{ list Munir Alibabi}Munja koji je u to vrijeme bio {ef saraje-vskog SDB-a.

On tvrdi da su od maja 1991. godine saKaradì}em redovno kontaktirali SlobodanMilo{evi}, tada{nji predsjednik Srbije,Dobrica ]osi} i pojedini ~elnici pobunjenihSrba iz Hrvatske. Karadì}a, predsjednikaSDS-a, savjetovali su da mora i}i nekolikokoraka ispred muslimanske strane.Milo{evi} je zahtijevao od bosanskih Srbada djeluju u najve}oj tajnosti kako njihovi

postupci ne bi izgledali kao dio dogovore-nog plana za cijepanje BiH.

Radovan Karadì} i njegove strana~kekolege su javno trebale izjavljivati da sezalaù za “o~uvanje Jugoslavije, u okvirutoga i Bosne i Hercegovine, ne traè}i pod-

jelu, niti Veliku Srbiju.Vrh SDS-a je 26. aprila 1991. ujedinio

dvadesetak op{tina u okolini Banje Luke usrpsku oblast. U maju 1991. godineBosanska krajina progla{ava svoju autono-miju. Sljede}ih dana progla{ene su jo{ dvijesrpske autonomne oblasti (SAO), naRomaniji, isto~no od Sarajeva, te uSemberiji i na Majevici. Do kraja ljeta SDS

je proglasio {est srpskih autonomnih obla-sti.

U maju 1991. Karad ì} je obja{njavaoovoj potez na slijede}i na~in: “U slu~aju dase BiH konstitui{e kao samostalna suverenadràva, srpski narod ne}e da bude manjinau takvoj BiH. Samo u tom slu~aju do{lo bi

do izdvajanja udruènih op{tina (srpskih) usamostalnu autonomnu pokrajinu, sa svimdràvnim atributima.“

Od kraja maja obavje{tajne slu`be pre-srele su nekoliko telefonskih razgovoraizme|u Slobodana Milo{evi}a i RadovanaKaradì}a, koji su otkrivali planove srbi-

janskog rukovodstva u BiH. Jedan od tihrazgovora vodio se sredinom ljeta 1991.godine. Predsjednik Srbije traìo je odKaradì}a da stupi u vezu sa generalomNikolom Uzelcem, komandantom 5. korpu-sa JNA u Banjoj Luci, kako bi dobio oru`jei pokrenuo plan RAM, zami{ljen “u dogo-

voru s najvi{im vojnim organima”, a ~ije suglavne crte predstavljene RadovanuKaradì}u tokom susreta s BorisavomJovi}em i Slobodanom Milo{evi}em,

po~etkom aprila u Beogradu. Milo{evi} jekazao Radovanu: „Obrati se Uzelcu, on }eti sve re}i. Tamo gde ima{ pro blema, javi semeni.“

Kada mu se Karadì} poàlio da ima problema u Kupresu jer je tamo dio Srba„prili~no ne poslu{an“, Milo{evi} ga je umi-rio: „Ne brini, lako }emo za to. Samo se ti

javi Uzelcu. Sve }e{ imati, ne brini. Najja~ismo. Dok je armije, niko nam ni{ta ne moè.“


16


Miro Lazovi}, {ef poslani~kog KlubaSDP-a u Skup{tini BiH 1992. godine, za„Slobodnu Bosnu“ govori kakva je atmos-fera vladala u parlamentu nakonprogla{enja Srpske Republike BiH.

„Odluka tzv. Paljanske skup{tinedonijeta 9. januara o progla{enju SrpskeRepublike unutar BiH bio je klasi~nidràvni udar. Parlament BiH je, da bi eli-minisao ta neustavna pona{anja, odlu~ioda na preporuku Banditerove komisijeponudi gra|anima da se na referendumuizjasne o statusu BiH. Burna sjednica

Parlamenta BiH zapo~eta 25. januara1992. trajala je dva dana. Na njoj je do{lodo opstrukcija od strane SDS-a i dokona~nog napu{tanja Parlamenta BiH nji-hovih poslanika. Me|utim, to nijeonemogu}ilo da jedan broj poslanika isrpske nacionalnosti zajedno sa drugimaizglasaju referendumsko pitanje. UParlamentu BiH u januaru 1992. vladala je atmosfera pritisaka, prijetnji i straha.êlnici SDS-a vr{ili su ogroman pritisakna delegate srpske nacionalnosti iz drugihpoliti~kih stranaka. Ja sam bio {efposlani~kog kluba SDP-a i pritisak na

mene, kao ~ovjeka srpske nacionalnosti,manifestovao se kroz brojne prijetnje.Preko telefona su mi prijetili da }e mi

pobiti porodicu, a da }e atentat na meneizvr{iti na putu od Vogo{}e, gdje samìvio, prema Sarajevu. Svakodnevno samdobijao telegrame u kojima sam bio pozi-van da do|em na sjednice delegata SDS-akoje je vodio Vojislav Maksimovi}. To jesve stvaralo napetu atmosferu u kojoj senije mogla voditi argumentovana politi~karasprava. Jednom prilikom, kada samobrazlagao prijedlog SDP-a o savezusuverenih republiku na na~in da ostaneneke zajedni~ka dràva Jugoslavija tako{to }e vanjski poslovi, policija, vojska i

monetarna politika ostati na saveznomnivou, upu}ene su mi pogrdne rije~i odposlanika SDS-a. Tako da nisu ta~ne tvrdnje delegata SDS-a da nije bilo poku{ajada se sa~uva prostor biv{e Jugoslavije.Bilo ih je, ali su ~elnici SDS-a odbijalisvaki racionalni prijedlog da se sa~uvabiv{a Jugoslavija na na~in da biv{erepublike imaju odre|eni nivo suverenostiOni su bili za stvaranja velike Srbije. UParlamentu BiH tragali smo za rje{enjemkojim }emo sa~uvati cjelovitu BiH. Tadasmo se odlu~ili za referendum. Nakonreferenduma SDS je postavio barikade, a

Karadì}eve snage Milo{evi} je upregnuokao instrumente agresije na BiH“, kaè zana{ list Miro Lazovi}.

MIRO LAZOVI], [EF POSLANI^KOG KLUBA SDP-a U PARLAMENTU BiH 1992. ZA “SB”

„Čelnici SDS-a prijetili su da ćepobiti moju porodicu i mene ako imse ne pridružim“

MIRO LAZOVI]“êlnici SDS-a vr{ili suogroman pritisak na delegatesrpske nacionalnosti izdrugih politi~kih stranaka”


17/68

“Nakon pada Vukovara (22. novembra1991.) Dobrica ]osi} rekao je Karadì-}u da je do{lo vrijeme da predstavnici Srbaiz BiH, kroz Skup{tinu srpskog naroda uBiH, dokaù da ne ̀ ele onakvu BiH, kakvuèle Alija Izetbegovi} i Franjo Tu|man.]osi} im je sugerisao da objedine srpskeautonomne oblasti u BiH, koja }e kasnije

biti srpska dràva i koja }e dobiti svojuvladu i parlament. Milo{evi} je pozvaoKaradì}a i traìo od njega da sjednicuSkup{tine srpskog naroda u BiH odrì nanekom presti`nom mjestu u Sarajevu jer se

radi o istorijskom doga|aju za Srbe u BiH.Odluka je pala da to bude hotel HolidayInn. Karadì} je izvje{tavao Milo{evi}a i]osi}a da su izvr{ili pripreme poslanikaSDS-a i da se podijeljeni zadaci ko }e {ta nasjednici re}i. Milo{evi} je sugerisao damoraju voditi ra~una da nova tvorevinazove Srpska Republika BiH”, kaè Munir Alibabi}.

Pred smo odràvanje skupa Stani{i} je pozvao Karadì}a i kazao da mu je {ef naloìo, misle}i na Milo{evi}a, da pomo-gne kako bi sjednicu za{titili odneovla{tenog prislu{kivanja s obzirom da je

odràvanje takvog skupa bilo ilegalno. Naime, organizatorima je bilo jasno da je progla{enje Srpske Republike BiH protivUstava i pravnog poretka Republike BiH ida je bilo ka`njivo po tada{njim zakonimaSFRJ, ali i BiH. Stani{i} je rekao Karadì}uda }e mu poslati onog ~ovjeka koji je biokod njega u stanu zajedno sa MilanomMarti}em. To je bio Dragan Filipovi} Fi}akoji }e se po dolasku u Sarajevo odsjesti utada{njem hotel Beograd . Filipovi} je,ina~e, uz Jovicu Stani{i}a i FrankaSimatovi}a bio tre}i najja~i ~ovjek srbijan-skog DB-a.

Odràvanju ove sjednice prethodilo jeorganizovanje plebiscita 9. i 10. novembra1991. na kojem se 96,4 odsto iza{lih Srbaizjasnilo da èli samostalnu srpsku dràvukoja }e biti u sastavu Srbije ili Jugoslavije.Ve} 24. oktobra osnovana je zasebnaSkup{tina bosanskih Srba, kao najvi{e

predstavni~ko i zakonodavno tijelo Srba uBiH. Izlasku srpskih delegata iz Skup{tineBiH i formiranje zasebne Skup{tine bosan-skih Srba kumovao je Borisav Jovi},tada{nji predsjednik SPS-a. On je nekolikomjeseci ranije u Beogradu ugostio

Karadì}a koji mu je objasnio da nema puno nade da }e BiH prihvatiti pripajanjeSrbiji i Crnoj Gori nakon raspadaJugoslavije i zatraìo savjet kako se

pona{ati u slu~aju da BiH proglasi nezavi-snost. Jovi} mu je sugerisao da srpski dele-gati napu{taju}i Skup{tinu BiH prije gla-sanja onemogu}e svaku odluku koja bimogla dovesti u pitanje velikosrpski proje-kat.

Sjednici Skup{tine srpskog naroda 9. januara prisustvovalo je 77 poslanika kojisu 1990. godine izabrani u Skup{tinu BiH,a me|u njima su se na{li Vojislav

Maksimovi}, Aleksa Buha, Mom~ilKraji{nik, Boìdar Vu~urevi}, DragaKalini}, Biljana Plav{i}, Voja Kupre{anin

Radoslav Br|anin, Todor Dutina, Nikol

Koljevi}, Jovan Tintor, Radovan Karadì}

Rajko Duki}, Dragan Kalini}, Dobrovoj

Vidi} ali i vladika K a~avenda.

“MI SRBI NE]EMO DANAS PREDSTAVLJA SILAJD@I]”

Najvi{e pa`nje privuklo je izlaganje dRadovana Karadì}a. U zapaljivom govoristakao je da su protivnici Srba svojim

postupcima i gre{kama nesvjesno pomogSrbima da ostvare nacionalno jedinstvo

povuku prve poteze. “Zar moè biti jedinstvene BiH, dok njen ministar inostrani

poslova krstari istokom i zapadom traèsve ono {to mi ne}emo, pa ~ak i u~lanjenjBiH u islamske zajednice i lige? Moè

biti jedinstvene BiH kad Srbi Predsjedni{tvu sluè samo kao dekoracijkad zbog toga zamrznu svoj rad

Predsjedni{tvu, predsjednik tog Predsjedni{tva i drugi ~lanovi ga ne smatrajkrnjim, a kad Bogi}evi} ne ide Predsjedni{tvo SFRJ, onda tPredsjedni{tvo nazivaju krnjim? Sve on{to su nam ~inili vodilo nas je do nacionanog cilja. Prvi su formirali nacionalne partije, a mi smo to uradili tek tre}i, shvativda srpski narod nema ko predstavljanakon {to je Durakovi} sa ~uvenim tamjanom ipak odao svoje pravo lice. Zato imodgovaramo da su BiH i Jugoslavija, izgl

da, imali {ansu sve dok je za njih cijen pla}ao srpski narod. Muslimanima je izgleda draà mala, muslimanska BiH nego cijela Jugoslavija koja bi bila zajedni~ka, pamuslimanska. Niste htjeli ìvot, dobili stsuìvot. Niste htjeli jedni s drugima, bi}et

jedni pored drugih. A u takvim okolnostimnema vi{e zajedni~kog ministra inostrani

poslova, jer od danas je Silajdì} samo njhov ministar. Nema toga ko }e dalje oKozije }uprije zavesti nezavisnost BiH. Vena Palama po~inje Jugoslavija.“

Biljana Plav{i}, srpski ~lan Predsjedni{tva BiH, zasjedanje Skup{tine u Holida


ZA[TO JE DODIKU STALO DO 9. JANUAR

“Prislu{ne ure|aje smo uklonili samjesta na koja smo ih postavili i ugradili

ih u jedan ventilacioni prostor.Ekipa SDB-a iz Beograda izvr{ila je

pregled i Karad ì}u garantovala da jeza{ti}en od prislu{kivanja”

JOVICA STANI[I]SAVJETOVAO KARAD@I]A

Dolazak ekipe SDB-a Srbije u Sarajevodogovoren je u direktnom kontaktu

Stani{i}a i Karadì}a


18/68

Innu nazvala je posebnim trenutkom za srp-ski narod i kazala „da ni jedan Srbin koji imalo drì do svog nacionalnog identiteta nemoè pristati da bude pretvoren u bezime-nog gra|anina u BiH, u kojoj bi svi gra|ani

bili isti, recimo zeleni“.Radoslav Br|anin predloìo je da Srpska

Republika BiH predstavlja zbir regija koje}e imati zajedni~ke organe i odbrambenusilu. On je bio izri~it u zahtjevu da SrpskaRepublika BiH po~ne funkcionisati odmah,sa ~im se Skup{tina srpskog naroda sloìla.

Na kraju zasjedanja donijeta je odluka da seAliji Izetbegovi}u i Harisu Silajdì}u oduzi-ma pravo da dalje predstavljaju srpski narodi odlu~uju u njegovo ime.

Karadì} }e dan kasnije za beogradskuPolitiku dati slijede}u izjavu: “Poùrilismo da 9. januara proglasimo republikuzato {to je najavljena mogu}nost daEvropska zajednica ve} 10. januara objavinezavisnost Bosne i Hercegovine. Da se tamanipulacija ne bi ostvarila, morali smoodmah da reagujemo. Jer, svaka na{a poli-ti~ka akcija posle tog priznanja imala bimnogo manji prakti~ni efekat i Srbi u Bosnina{li bi se u veoma te{koj situaciji. Mi smosa na{e strane otvorili proces demokratsketransformacije u trojednu zajednicu, u repu-

bliku tri naroda odnosno tri republike.Svaka od ovih zajednica za sebe uspostavljasuverentitet i taj suverenitet se ne prostirena drugu nacionalnu zajednicu.”

Skup{tina BiH je 25. januara donijelaodluku da se 1. marta sprovede referendum osuverenitetu i nezavisnosti BiH. ^lanoviSkup{tine srpske nacionalnosti u Skup{tini

BiH odbili su da glasaju. Radoslav Br|a-nin, potpredsjednik tzv. Skup{tine Autonomne

regije Bosanske krajine, ocijenio je da je dobro

{to su srpski poslanici natjerani na napu{tanjerepubli~kog parlamenta: “Srpskom narodu ne preostaje ni{ta drugo nego da zaokrù i svojekrajine, da u njima proglasi vaènje samosaveznih zakona i suspenduje sve regule neka-kve nezavisnosti BiH.“

Skup{tina srpskog naroda BiH je navanrednom zasjedanju krajem januaraodlu~ila da su za srpski narod nelegitimna ini{tavna odluka “krnje Skup{tine BiH koja

je raspisala referendum o nezavisnostiBiH” i predloìla da ustavna komisija do

polovine februara pripremi nacrt Ustava isvih zakonskih akata Srpske Republike

BiH. Biljana Plav{i}, srpski ~lanPredsjedni{tva BiH, predloìla je da se prije

referenduma o nezavisnosti BiH radi n

formiranju policije i vojske SrpskRepublike BiH, te razmotri i pitanje valutU BiH je 1. marta odràn referendum

nezavisnosti i suverenosti Bosne i Hercegovine. Na referendum je iza{lo 63,04 odst

bira~a od kojih je 99,7 posto glasalo zsuverenu i nezavisnu BiH.

Borisav Jovi}, ~lan krnjeg Predsjedni{tva SFRJ, u intervjuu Figarou je rekao d}e referendum o nezavisnosti BiH odvesdirektno u katastrofu. „U tom slu~aju Bosn}e se raspasti i rat }e po~eti.” Na pitanjkako }e se armija pona{ati u tom slu~ajuJovi} je odgovorio: “S njom ili bez nje, r

}e biti stra{an.“Skup{tina srpskog naroda ubrz

je svoje sjedi{te preselila iz Sarajeva nPale. Na Palama su, pokaza}e se u Haagukrajnje neoprezno govorili o svojim namjerama prema muslimanima i Hrvatima BiH.

Dragan Kalini}, u maju 1992., na sjednici Skup{tine je rekao: ”Znaju}i ko su naneprijatelji, koliko su perfidni i koliko im sne moè verovati sve dok fizi~ki, vojno, n

budu uni{teni i slomljeni, {to naravno podrazumeva eliminisanje i likvidaciju njihovih klju~nih ljudi.”

U Ha{kom tribunalu je dokazano da sv{to je rukovodstvo bosanskih Srba poduzmalo u periodu od 9. januara 1992. godin

pa sve do Dejtonskog sporazuma bilo kontinuitet zlo~ina nad nesrbima u Bosni Hercegovini. Umjesto jasnog distanciranjod tog vremena, nalogodavaca i izvr{ilaczlo~ina, od kojih su mnogi osu|eni ili im ssudi u Haagu, uklju~uju}i vojni i politi~kvrh RS-a, sada{nje rukovodstvo RS-a n~elu sa Miloradom Dodikom sudjeluje minimiziranju po~injenih zlo~ina i istrajavna tome da 9. januar slavi kao svetkovinKaradì}evog ~eda.



Radovan Karadì} je ratne ciljeveprvi put izloìo na 16. sjednici Skup{tineRS-a u maju 1992. godine. Oni su poznatikao „{est strate{kih ciljeva“. Prvi cilj jerazdvajanje srpske od druge dvije zajed-nice. Drugi koridor izme|u Semberije iKrajine, a tre}i eliminacija rijeke Drine kaogranice, odnosno ukidanje postoje}egranice koja je razdvajala Bosnu iHercegovinu od Srbije. êtvrti cilj jeuspostavljanje granice na rijeci Unii Neretvi, a peti, podjela grada Sarajevana srpski i muslimanski dio. [esti cilj bio

je izlaz Srpske Republike Bosne iHercegovine na more.

“Podela Sarajeva na srpski i musli-manski deo i uspostavljanje svakog odova dva dela efektivne dràvne vlasti tekonstitutivne dràve. Dakle, Sarajevonam je, strate{ki gledano na petommestu, ali su borbe u Sarajevu i zaSarajevo, i strate{ki i takti~no gledano odpresudne va`nosti, jer ne daju uspostavljanje ~ak ni privida, ali ni dràve. Alijanema dràvu dok mi imamo dioSarajeva”, kazao je Karadì}.

KARAD@I]EVI STRATE[KI CILJEVI

”Alija nema državu dok mi imamodio Sarajeva”

KARAD@I]EVA ISHITRENOST U FORMIRANJU RS-a“Poùrili smo da 9. januara proglasimo republiku zato {to je najavljena

mogu}nost da Evropska zajednica ve} 10. januara objavi nezavisnost BiH”


19/68

Biv{i ministar pravde BiH Bari{aôlak izjavio je kako je stranesudije u Ustavnom sudu BiH“davno trebalo zamijeniti doma-}im”. Odgovaraju}i na novinar-

sko pitanje o odluci Ustavnog suda BiHkoja se odnosi na Zakon o praznicima

Republike Srpske, ôlak je kazao kako suodluke Ustavnog suda kona~ne i obavezuju}e, ali je istaknuo kako su vlasti u BiHzakazale po pitanju redefiniranja ulogeUstavnog suda BiH, s obzirom na to da su,

prema Dejtonu, tvrdi ôlak, “to bileobavezne uraditi u roku od pet godinanakon potpisivanja Dejtonskog mirovnogsporazuma”.

“Mi smo bili du`ni ispo{tovati Dejton prvih pet godina, jer u Aneksu ~etiri i pi{eda se Ustavni sud sastoji od devet sudija odkojih su tri stranca koje imenuje predsjed-nik Me|unarodnog suda pravde, uz kon-

sultacije sa Predsjedni{tvom BiH. Mislimda }e posljednja odluka ubrzati taj procesredefiniranja”, objasnio je ôlak.

“Zamijeniti strance u Ustavnom suduBiH mogu}e je prema Ustavu i nije potreb-na izmjena Ustava. Ja sam taj prijedlogranije nekoliko puta inicirao {to, naravno,nije nai{lo na neko veliko prihvatanje stra-nih sudaca. Moramo kona~no pokazati

jesmo li dràva, a ako jesmo, prioritet jerje{avanje pitanja Ustavnog suda. Prvastvar koju moramo uraditi je zamijenitistrane sudije doma}im”, kazao je ôlak.

Predsjednik Glavnog vije}a HNS-a BiH

Boò Ljubi} sloìo se s ôlakom da je potrebno mijenjati strane sudije, istaknuv{ikako se ne moè zanemariti politi~kadimenzija odluke Ustavnog suda BiH.

“Ja li~no nemam nikakvog razloga sla-viti 9. januar, jer je nakon tog dana 1992. izRepublike Srpske protjerano ili izbjeglo 95

posto mojih sunarodnjaka. Ali za stabilnostBiH va`no je stajali{te legitimnih predsta-vnika sva tri konstitutivna naroda”, kazao jeLjubi}. Po njegovim rije~ima, i predstavni-ci hrvatskog naroda u pro{losti su bili neza-dovoljni odlukama Ustavnog suda BiH.

I Ljubi} je, kao i ôlak, ponovio da je

BiH bila obavezna pet godina nakon potpi-sivanja Dejtonskog sporazuma strane sudi-

je zamijeniti doma}im. Ne ulaze}i u namjere zbog kojih to ~ine,

tek treba re~i da ôlak i Ljubi} ne govreistinu i da je njihova interpretacija sporneustavne odredbe najbezo~niji falsifikat.Ljubi} je pedijatar pa mu se moè progleda-ti kroz prste, ali u slu~aju Bari{e ôlaka,

pravnika i biv{eg ministra pravde, nema

olak{avaju}ih okolnosti. Naprosto je rije~ osvjesnom i zlonamjernom falsificiranjuustavnih odredbi.

Naime, Ustav BiH u ~lanu VI vrlo jasno je precizirao na~in izbora {est doma}ih i tristrana suca u Ustavnom sudu BiH.

“Ustavni sud Bosne i Hercegovinesastoji se od devet ~lanova.

a) êtiri ~lana bira Predstavni~ki domFederacije, a dva ~lana Skup{tinaRepublike Srpske. Preostala tri ~lana bira

predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjed-ni{tvom BiH.

d) Za imenovanja koja se budu vr{ilnakon isteka perioda od pet godina od prviimenovanja, Parlamentarna skup{tina mo`zakonom predvidjeti druga~iji na~in izbortroje sudija koje bira predsjedniEvropskog suda za ljudska prava.”

Dakle, Parlament BiH moè, ali i nmora, “predvidjeti druga~iji na~in izbortroje sudija koje bira predsjedniEvropskog suda za ljudska prava”, p

~emu nigdje ne pi{e da se strane sudijtrebaju zamijeniti doma}im. Dapa~e, dolovno pi{e da se moè promijeniti samna~in njihovog izbora, {to zna~i da sParlament moè opredijeliti da stransudije ubudu}e bira OHR, UNVenecijanska komsija ili neko ~etvrti kogovlasti Parlament BiH.

To, dakako, ne zna~i da Parlament BiHne moè strane sudije zamijeniti doma}imnego zna~i da to nije izri~ita ustavna obaveza, koju je BiH bila du`na izvr{iti pet godna nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kako tvrde ôlak i Ljubi}.

1

S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Bivši ministar pravde Bariša Čolak falsifikuje ustavne odredbe

Nigdje u Ustavu BiH ne piše, kako tvrdi Čolak, da jeBiH bila dužna pet godina nakon potpisivanja

Dejtonskog sporazuma strane sudije uUstavnom sudu zamijeniti domaćim


ZLONAMJERNO TUMAÊNJEBiv{i ministar pravde Bari{a ôlak, iz samo njemu poznatih razloga, tvrdi da su strane

sudije u BiH trebale ostati pet godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma


20/68

N

akon javne rasprave u Ustavnomsudu BiH, na kojoj su 29.

septembra koplja ukrstile pravneuzadnice s obje strane, ni{ta nijeslutilo da bi àlba bo{nja~kog

~lana dràvnog Predsjedni{tva BakiraIzetbegovi}a mogla biti usvojena, i to unjezinom punom kapacitetu. Naime, usamom Ustavnom sudu BiH, a i izvandvorane krovne sudske instance u dràvi,stvorio se utisak kako su eksperti za Ustaviz Banje Luke, pa i neki politi~ari, poput

biv{eg predsjednika RS-a Dragana âvi}a,o~igledno dobro pripremljeni. Pojedini su„pravni analiti~ari“ navodili da su o~itali

pravnu bukvicu zastupnicima àlbe

Nedimu Ademovi}u i Dini Abazovi}u,naprosto ih zasipav{i pravnim argumentimao legitimnosti slavljenja Dana RepublikeSrpske, nakon {to je u Daytonu AlijaIzetbegovi} svojim potpisom prihvatiotvorevinu RS i njezine dotada{nje pravnearan`mane.

STAV VENECIJANSKE KOMISIJE

U istom su kontekstu bila i upozorenjakako se nigdje u entitetskim zakonskimaktima ne navodi da su na bilo koji na~in

povezani 9. januar, Dan Republike Srpske ikrsna slava svetog Stefana, zbog ~ega su,

navodno, neutemeljene i primjedbe da su

povrije|ena ljudska i vjerska prava pripadnika drugih naroda i vjera. Ipak, u pozivnici i protokolu obiljeàvanja danaRS-a jasno se navodi i onaj vjerski dioceremonije. Zanimljivo je, {to je za mnoge

bilo dosta ~udno, kako tokom rasprave niti

jedan od prisutnih sudija Ustavnog sudanije postavio nijedno ozbiljno pitanje ilineku pravnu dvoumicu niti jednoj od strana{to je, ina~e, u takvim raspravamauobi~ajena praksa. Zbog svega, ali i zbogsvjesnosti o delikatnom politi~komtrenutku i mogu}im posljedicama, uUstavnom sudu BiH se nekako stidljivovjerovalo da }e izja{njavanje biti odgo|enoili, u najgorem slu~aju, da }e àlba BakiraIzetbegovi}a biti eventulano djelomi~no

prihva}ena i to u onom dijelu koji se ti~e poklapanja dana RS-a i krsne slave. Upravo je taj vjerski dio obiljeàvanja dana RS-a,

prije nekoliko godina, osporila i Venecijan-ska komisija.Odluka je ipak donesena preglasava-

njem, pet prema tri glasa. Protiv usvajanjaIzetbegovi}eve àlbe, pa dakle i ospora-vanja Dana RS-a, bile su sudije iz redasrpskog naroda - Miodrag Simovi} i ZlatkoKneèvi}, koji je i predstavnik BiH uVenecijanskoj komisiji, te HrvaticaValerija Gali}. Za usvajanje àlbe svoj suglas dali predsjednik Ustavnog suda BiHMirsad ]eman i Seada Palavri}, te trojestranih sudija: Tudor Pantiru iz Moldavije,Constance Grewe iz Njema~ke i Margarita

Nikolovska iz Makedonije. Odluka je


KRIZA ZAKONODAVNE VLASTI U BiH

Pi{e: EMIR HOD@I]

Suradnik „Slobodne Bosne“ otkriva šta se dešavalo na Plenarnoj sjedniciUstavnog suda BiH na kojoj se odlučivalo o zahtjevu člana državnog

Predsjedništva BAKIRA IZETBEGOVIĆA za ocjenu ustavnosti Zakona o praznici-ma Republike Srpske, kako su glasale strane a kako domaće sudije, te zašto u

raspravi o proslavi Dana RS-a nije učestvovao sudija MATO TADIĆ

SKRATI JEZIK, MOGU TE ÛTI

Tvrdnje da su u Ustavnom suduBiH preglasane sudije iz srpskog ihrvatskog naroda nisu ta~ne, jer

niko ne zna kako bi glasaoMato Tadi}

DANAS JE DAN REPUBLIKE


21/68

doista donesena preglasavanjem, ali jeupitna tvrdnja Milorada Dodika i drugih~elnika iz Republike Srpske, kao i nekih

pravnih stru~njaka, da su Bo{njaci uz pomo} stranih sudija preglasali srpske ihrvatske sudije. Naime, na Plenarnojsjednici Ustavnog suda BiH, kada seraspravljalo i odlu~ivalo o àlbi BakiraIzetbegovi}a, zbog iznenadne bolesti, nije

bio sudija Mato Tadi}, tako da se te{komoè govoriti o preglasavanju dva naroda,

jer niko ne zna kako bi sudija Tadi}glasao. Tako|e, na{ izvor dodaje da se ukreiranju odluke (sudija izvjestitelj bio jeTudor Pantiru), ali i u pripremi plenarnesjednice sudije Miodrag Simovi} i ZlatkoKneèvi} i nisu previ{e uzrujavali zbog

mogu}nosti da Ustavni sud BiH uvaìàlbu i proglasi neustavnim obiljeàvanjeDana RS-a.

[UTNJA SUDIJA

SIMOVI]A I KNE@EVI]A

U svojim analizama pomalo misteri-oznog pona{anja srpskih sudija uUstavnom sudu BiH neki pojedinci

prepoznaju smi{ljenu orkestriranu igrarijui zamku iz RS-a u koju su se „upecali“

bo{nja~ke i strane sudije. Zagovorniciteorije zavjere drè da je Milorad Dodik àrko prièljkivao da Ustavni sud BiHospori Dan RS-a, kako bi na{ao klju~nimotiv da napokon direktno udari nanajva`niju pravosudnu instituciju u BiH.

Indikativno je i da jo{ uvijek nema reakcijsudija Kneèvi}a i Simovi}a, a kako sdoznaje, oni se pona{aju kao da se ni{tdramati~no nije ni dogodilo.

Iako pona{anje stranih sudijmnogima smeta - u Sarajevo dolaze svakdva ili tri mjeseca, ovisno kada sodràvaju plenarne sjednice i imajenormne plate, pitanje je kako bi Ustavnsud BiH funkcionirao ukoliko se usvonovi zakon i stranci „protjeraju“Dovoljno je pretpostaviti da MiloraDodik uspije nametnuti mehanizmentitetskog glasanja u Ustavni sud BiH

jasno je da bi autoritet krovne pravosudninstitucije bio srozan, a nezavisnost Sud

postala krajnje upitna.


KAKO ]E SE PROVESTI PRESUDA USTAVNOG SUD

US T A V N A US T A V

ZA I PROTIV Iako su dvojica srpskih sudija u Ustavnom sudu, Miodrag Simovi} i Zlatko Kneèvi}, kao i njihovakolegica Valerija Gali}, glasali protiv, odluka koja je uzdrmala BiH nije ih previ{e uznemirila


22/68

Kao {to je ve} poznato, Ustavnisud Bosne i Hercegovineocijenio je neustavnim dioZakona o praznicima RepublikeSrpske, konkretno 9. januar, Dan

Republike Srpske, progla{en je neustavnim,a Narodnoj skup{tini manjeg bh. entitetanaloèno je da u roku {est mjeseci izmijenisporne odredbe. Zahtjev za ocjenuustavnosti Zakona o praznicima RS-akrajem 2013. godine podnio je ~lanPredsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}, koji

je pozdravio odluku Ustavnog suda BiHrekav{i da ona nije protiv RS-a, niti {tetiovom bh. entitetu. „Ovo je samo korak kajednakosti svih gra|ana u RS-u”, rekao jeIzetbegovi} koji je prema vlastitom

priznanju ostao zate~en o{trom iemotivnom reakcijom nekih politi~ara izRS-a na odluku Ustavnog suda BiH.

POSLU[NOST NEPOSLU[NIH

Izetbegovi} je podsjetio da je 9. januar 1992. godine datum kada su srpski

predstavnici u tada{njoj Skup{tini RBiHusvojili deklaraciju iz koje proizlazinamjera da se formira dràva dominantno

jednog, srpskog naroda, uz apsolutno



Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Milorad Dodik je izjavio da }e njegovSNSD od Narodne skup{tine RS-azatraìti da ukine sve odluke Ustavnogsuda RS-a koje su na {tetu tog bh.entiteta, uklju~uju}i i one o okidanju grba ihimne RS-a. A grb i himnu RS-a Boè

pravde Ustavni sud RS-a proglasio jeneustavnim polovinom 2007. godine,kada je njime predsjedavao Mirko Zovko.„Himnu Boè pravde napisao jeSlovenac 1876, ili ’78. godine u NovomSadu. Himna je divna, ali je onajednonacionalna i kao takva nije moglapro}i. Isto vaì i za grb RS-a sa bijelimorlom i ~etiri S. Ba{ kada se vodilarasprava o grbu, jedan sudija je u {alirekao da je orao bijel jer je posijediood starosti“, kaè Zovko prisje}aju}i sereakcija zvani~nika u RS-u poslijedono{enja takve odluke Ustavnog suda

RS-a, na koju je o{tro regovao tada{njipredsjednik Rajko Kuzmanovi}. „Kolikose sje}am, Dodik je rekao da se odlukeUstavnog suda ne komentari{u, negoizvr{avaju... Ali, i on se promijenio i uovoj ’kr~mi’ sad je on glavna ’baraba’“,

kaè kroz smijeh penzionisani sudijaMirko Zovko, koji tvrdi da zvani~nici izRS-a nikada nisu vr{ili nikakav pritisak nanjega. „Mislim da se nisu usu|ivaliintervenisati kad sam ja u pitanju. Da lisu, koliko i kako obra|ivali pojedinesudije, to ne znam, a da je intervencijabilo, bilo je“, kaè Zovko te dodaje kakosu u RS-u, prema njegovom mi{ljenju,provedene sve odluke Ustavnog sudaRS-a za razliku od odluka Ustavnog sudaBiH i Ustavnog suda FBiH gdje jesituacija kad je rije~ o provo|enju odlukanajalarmantnija.

GRB I HIMNA

„Sijedi“ orao i slovenačka „Božepravde“

Na apelaciju bošnjačkog člana Predsjedništva BiH BAKIRA IZETBEGOVIĆAUstavni sud BiH Dan Republike Srpske, 9. januar ocijenio je neustavnim.

Ovakvom odlukom najviše je profitirao predsjednik RS-a MILORAD DODIK izakojeg je ujedinjena stala i pozicija i opozicija ovog bh. entiteta, a sam Dodik na

„svečano“ najavljenu opstrukciju provođenja obavezujuće odluke Ustavnog sudaBiH nakalemio je i ultimativno donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH,

raspisivanje referenduma, raspad BiH...

DAYTON I SUD

DAYTON KAO [VEDSKI STOL

GORE, DOLjE STRANPUApelant, ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izet

i politi~ki profiter na odluci Ustavnog supredsjednik RS-a Milora


23/68

isklju~ivanje i diskriminaciju svih drugihnaroda i gaènje njihovih prava. Poredtoga, Izetbegovi} smatra kako se praksaslavljenja tog datuma pretvorila u slu`beno,institucionalno obiljeàvanje krsne slave,odnosno vjerskog praznika, {to se protivi

principima sekularizma i pluralnostiutemeljenim u Ustavu BiH. S druge strane,reakcija zvani~nika RS-a na odlukuUstavnog suda BiH o neustavnosti DanaRS-a prevazi{la je i najoptimisti~nija

predvi|anja predsjednika Milorada Dodika.

„Mi ne}emo provesti odluku Ustavnog

suda, a sudije odluku mogu oka~iti ma~ku o

rep“, rekao je Dodik dodav{i da }e nekesudije koje su glasale za ovu odluku zaàliti{to su glasali za nju.

„Vidite, kad god se puno pri~a o

pravnoj dràvi ona nije pravna, jer kad je

pravna ta tematika se ne spominje. Rekav{i

to, moram naglasati da, kada bi {ef dràve,

u pravno ure|enoj zemlji, rekao da ne}e

provesti odluku Ustavnog suda, letio bi s te

funkcije bez obzira kakva ta odluka bila“,

kaè na{ sagovornik Mirko Zovko, prv predsjednik Ustavnog suda BiH i biv predsjednik i sudija Ustavnog suda RS-Me|utim, Dodik je rekao to {to je rekao, njegov neprimjeren i neprihvatljiv odnosstav spram odluke Ustavnog suda BiH, psvemu sude}i, objeru~ke je prihvatila

pozicija i opozicija u RS-u. Blagodareodluci Ustavnog suda BiH, MiloradDodiku po{lo je za rukom ono {to nisuspjeli ni srpski patrijarh Irinej, pa ~ak nsrbijanski premijer Aleksandar Vu~i} - d

3.12.2015. I SLOBODN BOSN 2


U slu~aju neprovo|enja odluke Ustavnog suda BiH,Tuìteljstvo BiH ima pravo pozvati na odgovornost

premijerku RS-a @eljku Cvijanovi}

US T A V N A US T A V


24/68

prestanu razilaènja i gloènja pozicije iopozicije u RS-u. Naime, u nedjelju, 29.novembra, Dodik je u Banskim dvorimauspio okupiti najvi{e zvani~nike iz RS-a,{to je predstavljao politi~ki najrepreze-ntativniji srpski skup u BiH. A takvo {to muodavno nije polazilo za rukom s obzirom dase sa svojim politi~kim oponentima u RS-uDodik obra~unavao putem medija, pa ~ak isudova.

Na tom sastanku predstavnici RS-a jednoglasno su sa predsjednikom RS-aMiloradom Dodikom odbacili odlukuUstavnog suda BiH o neustavnosti DanaRS-a, a pored odbacivanja odluke u~esnicisastanka su poru~ili da }e traìti daParlamentarna skup{tina BiH u roku od 120dana donese zakon o Ustavnom sudu BiHkojim bi se iz ove institucije izbacile stranesudije. „Odluka Ustavnog suda BiHnaru{ava sam Dejtonski sporazum i Ustavni

sud donosi odluke kao politi~ko tijelo, iako

to nije“, rekao je Petar \oki}, predsjednik Socijalisti~ke partije, sa ~ime su se sloìlisvi u~esnici sastanka, a lider PDP-aBranislav Borenovi} pozvao je sve

politi~ke faktore u BiH na konstruktivnerazgovore u kojima ne}e biti preglasavanja,isti~u}i da }e biti po{tovano isklju~ivodejtonsko slovo zakona. A kad smo ve} kod„dejtonskog slova zakona“, valja ista}i dase u Dejtonskom mirovnom sporazumunigdje ne spominje obiljeàvanje Dana RS-a,ali je ~lanom {est definisan Ustavni sudBiH, njegova nadle`nost, sastav i izbor sudija, uklju~uju}i i tri stranca sudije koje

bira predsjednik Evropskog suda za ljudska

prava, te odluke Ustavnog suda koje sukona~ne i obavezuju}e. Prema mi{ljenju pravnih eksperata, zakonom se ne mogumijenjati nadle`nosti Ustavnog suda BiHkoje su utvr|ene samim Ustavom BiH. Za

promjenu nadle`nosti, ~ak i sastavaUstavnog suda, mora se mijenjati samUstav BiH. A otvaranjem Ustava BiH bila



Iako su brojni mediji objavili da ukupno91 odluka Ustavnog suda BiH do sada nijeizvr{ena, ta se informacija pokazala tekdjelomi~no ta~nom. U proteklih, gotovodvadeset godina rada, suci Ustavnog sudaBiH rije{ili su 46.166 predmeta i, u istomrazdoblju, donijeli 91 rje{enje o neizvr{enju.Naknadnom provjerom je, me|utim,utvr|eno da je ve}ina odluka ume|uvremenu provedena, ali su zbogka{njenja, ili neaùrnosti niìh sudova kada je posrijedi slanje obavijesti o izvr{enju

Ustavnom sudu BiH, krivo evidentirane. Ukona~nici su samo 23 odluke ustavnihsudaca ostale neizvr{ene, izme|u ostalih, iodluka o promjeni Izbornog zakona u dijelukoji se odnosi na izbor vije}nika u Gradskovije}e Mostara, {to je pravdano objektivnim(politi~kim) razlozima. Prema podacima izUstavnog suda, odluke jednako nisuprovo|ene u Federaciji BiH i u RepubliciSrpskoj, ali zbog lo{e reakcije Dràvnogtuìteljstva, niko nije ka`njen zbog njihovogneizvr{enja.

NIJE SVE TAKO CRNO

U dvadeset godina rada Ustavnogsuda BiH, nisu izvršene ukupno23 odluke

USTAVNI SUD BiHMirsad ]eman, predsjednik Ustavnog suda BiH, visokije du`nosnik SDA kao isutkinja Ustavnog sudaSuada Palavri}

NAJBOLJE PLA]ENIPENZIONER

Umirovljeni sudija MirkoZovko bio je prvi

predsjednik Ustavnog sudaBiH, a zatim predsjednik i

sudija Ustavnog suda RS-a


25/68

bi otvorena Pandorina kutija jer bi svaka odzainteresovanih strana bila spremnaredefinisati ono {to joj se ne svi|a, dok biistovremeno do posljednje kapi tu|e krvi

branila ono {to joj odgovara. Komplici-ranosti ove ve} najavljene ustavno-pravneoperacije dodatno doprinosi odsutstvo

politi~ke volje u BiH i rigidnost njenihinstitucija te nedoraslost politi~kih akteraustavnim izazovima, kako onima koji branetako i onima koji napadaju ustavni status quo u dejtonskoj BiH. „Zvani~nici u BiHpona{aju se kao da je Dayton ‘{vedski sto’

pa biraju - ono {to im odgovara, uzmu, a

ono {to im se ne svi|a ostave...“, kaèZovko i dodaje da je jedino u RepubliciSrpskoj donesen zakon o Ustavnom suduRS-a.

ODLUKE KONA^NE I IZVR[NE

„Zakon o Ustavnom sudu nije zakon o

materijalnom pravu, to je postupak

mjerodavnosti nadle`nosti i davno je trebao

biti donesen zakon o Ustavnom sudu BiH.

Sada, Ustavni sud BiH radi na osnovu

pravilnika koji je sam izradio, {to nije u

redu. Primjerice, nije u redu da ja kao

sudija Ustavnog suda BiH sam sebi

odre|ujem pla}u kroz pravilnik Suda koji

su izradile sudije Ustavnog suda BiH“, kaèZovko koji smatra da je zakon o Ustavnomsudu BiH trebao biti davno usvojen, a istimzakonom trebalo je biti regulisano i pitanjeda li su nam potrebni strani suci, ili ne.„Pazite, iz na~ela ustava svih zemalja

sudac, pogotovu Ustavnog suda, ne moète

biti ako niste dràvljanin te zemlje. Nama

su strane sudije bile potrebne nakon rata, ali

da li su nam potrebne dvadeset godina

kasnije pitanje je oko kojeg o~igledno ne

postoji konsenzus“, kaè Zovko napomi-nju}i ipak da su odluke Ustavnog suda BiHkona~ne i izvr{ne. „Konkretno, ovu odlukutreba da implementira Vlada RS-a, a

odgovorna u Vladi je premijerka @eljka

Cvijanovi}. Ja da sam tuìtelj Tuìteljstva

BiH pozvao bih je na odgovornost u slu~aju

neprovo|enja odluke“, kaè Zovko kojismatra da bi trebali biti zakonskisankcionisani svi oni koji su nadle`ni za

provo|enje odluka Ustavnog suda BiH, akoji je ne provode.

Me|utim, kako }e, i da li }e uop}e,djelovati glavni tuìlac Tuìla{tva BiHGoran Salihovi} na „sve~ano“ najavljenuopstrukciju provo|enja obavezuju}e odlukeUstavnog suda BiH, ostaje tek da se vidi.Da li }e na ovo flagrantno kr{enjedejtonskog Ustava BiH i grubo kr{enjeMirovnog sporazuma reagovati visoki

predstavnik koji se ve} odavno ne bavi

svojim poslom i me|unarodna zajednic

tako|er je neizvjesno. Za ispunjenje na~elvladavine prava, postoji samo jedna opcijda na jednak na~in budu tretirani svodgovorni za neprovo|enje odlukUstavnog suda BiH. Selektivan pristupkoji je najizvjesniji s obzirom na stanje dràvi i pravosu|u, najpogubniji je zdràvu, a tome u prilog svjedo~e i izjav

predsjednika Milorada Dodika konajavljuje refererendum o tome da li R

prihvata ukidanje Dana Republike, 9 januara, referendum o Sudu i Tuìla{tvBiH, pa ~ak i referendumsko „izdvajanjeRS-a iz BiH.



Bakir Izetbegovi}, kao podnosilac

apelacije Ustavnom sudu BiH, najvi{e se javno eksponirao nakon dono{enjapresude. Naime, brane}i odluku Ustavnogsuda BiH i insistiraju}i na njenojimplementaciji, Bakir Izetbegovi} izgledavjeruje kako je to njegov politi~ki uspjeh injegova doprinos u borbi protiv entitetsketvorevine zvane Republika Srpska kojapodriva Bosnu i Hercegovinu. Me|utim,uspjeh Izetbegovi}a mla|eg zatamnjuje~injenica da se preambula DejtonskogUstava BiH poziva na Temeljna na~eladogovorena po~etkom septembra 1995.

godine u @enevi, a u kojim je u ta~ki 2.

decidirano re~eno da }e se BiH sastojatiod dva entiteta: Federacije BiHuspostavljene Washingtonskimsporazumom i Republike Srpske.Supotpisnik Temeljnih na~ela sa bo{nja~kestrane bio je Muhamed [a}irbegovi}kojeg je za to ovlastio tada{nji predsjednikAlija Izetbegovi}, a ~ime je i de jure priznata Republika Srpska. Izgleda daIzetbegovi} mla|i podno{enjem apelacijaprotiv diskriminatornih zakona u RS-u èlida ispravi gre{ke Izetbegovi}a starijegkada je u pitanju RS.

OTAC I SIN

Alija i Bakir Izetbegović, za i protivRepublike Srpske

JEDINSTVO, SNAGA I MO]Sastanak zvani~nika RS-a pod

dirigentskom palicom predsjednikaRS-a Milorada Dodika

ISPRAVLJANJE KRIVE DRINEIzetbegovi} mla|i èli da ispravi gre{ke

Izetbegovi}a starijeg kada je u pitanju RS


26/68


27/683.12.2015. I SLOBODN BOSN 2

HO]E LI I MUSLIMANI U HRVATSKOJ IMATI SVOG REISA

PORUKA ZAGREBA^KOG MUFTIJE AZIZA HASANOVI]A Posljednje odluke sabornika u Hrvatskoj neminovno vode kanjihovoj autonomiji u odnosu prema bosanskoj ulemi, odnosno,ja~anju funkcije zagreba~kog muftije


28/68

interes u iznalaènju najboljih rje{enja kako

bi na{a zajednica bila u komplementarnosti

sa pozitivnim zakonima Republike

Hrvatske, ste~enim pravima u proteklom

periodu, kao i novim Ustavom Islamske

zajednice u BiH“, pi{e u zvani~nom priop}enju sa sjednice na kojoj je {esnaestizaslanika podràlo predsjednika SaboraFerida Lati}a i zagreba~kog muftiju Azizaef. Hasanovi}a. Istodobno su svi prijedloziamandmana na novi Statut, koje su iznijela{estorica sabornika - ugledni, dugogodi{nji~lanovi Islamske zajednice iz Zagreba i

Rijeke, odbijeni, {to je izazvalo revolt u bo{nja~kim krugovima, poglavito uhrvatskoj prijestolnici.

„Ovaj separatizam je logi~na ineizbje`na konsekvenca rastakanje Islam-

ske zajednice i jedinstva muslimana na

ovim prostorima, koje je izgra|ivano vi{e

od stolje}a. Sve je na tragu odvajanja od

Rijaseta u BiH“, upozorili su pojedini predstavnici bo{nja~ke akademske zajedni-

ce u Zagrebu. Prema informacijamaSlobodne Bosne , nekolicina sabornika je na

posljednjoj sjednici inzistirala da seizmjene Statuta Islamske zajednice uHrvatskoj moraju usuglasiti s Ustavom IZ-aBiH i u tom su smislu predloìli usvajanjesedam amandmana. Sabornici su traìli dase jasno nazna~i kako je Islamska zajednicau Hrvatskoj sastavni dio IZ-a BiH, kao i damandat muftije u Zagrebu traje pet, a nesedam godina, kako stoji u novoj verzijiStatuta. Ista je skupina sabornika, naime,obrazloìla da mandat od sedam godina ima

samo reisu-l-ulema i njegov zamjenik, dok se ostale muftije biraju svakih pet godina.

Nadalje su predloìli amandman daIslamska zajednica u Hrvatskoj treba

provoditi strategiju koju usvaja Sabor,Vije}e muftija i Rijaset IZ-a u BiH, da seistakne pozicija reisu-l-uleme kaovrhovnog poglavara i vrhovnog muftije, teda se jasno kaè da imenovanje,

premje{tanje i razrje{enje glavnih imama,

imama i hatiba vr{i reisu-l-ulema. Na lisamandmana se nalazio i prijedlog premkojem izborna pravila Islamske zajednice Hrvatskoj ne mogu biti u suprotnosti izbornim pravilima IZ-a u BiH, odnosnoda Me{ihat u Zagrebu ne moè be

provedenih izbora postaviti odre|eni bro~lanova, kako se de{avalo posljednjimjeseci. Upozoreno je i da je novimStatutom glasa~ko tijelo za izbo

predsjednika Me{ihata, koji je ujedno muftija, upola smanjeno, budu}i da sranije svi ~lanovi izvr{nih odbora med`lis

mogli birati muftiju.

SLABLJENJE VEZA SA

ISLAMSKOM ZAJEDNICOM U BiH

No, kako je protiv svih predloèniamandmana prvi ustao muftija Aziz eHasanovi}, a potom i ve}ina njemu lojalnisabornika, poku{aji da se rad Islamskzajednice u Hrvatskoj usuglasi s krovnomorganizacijom u Sarajevu, ostali su beuspjeha.

Jedan od najglasnijih kriti~ar predloènog Statuta bio je MustafPli~ani}, nekada{nji predsjednik SaborIslamske zajednice Jugoslavije dugogodi{nji predsjednik Islamskzajednice u Zagrebu. „Mi smo imapotpuno suprotno mi{ljenje i dali sm

primjedbe na neuskla|enost Statut

Islamske zajednice u Hrvatskoj i Ustav

Islamske zajednice u BiH, ~iji smo m

integralni dio. Glavne primjedbe su bile d

veza izme|u dvije islamske zajednice nij

dovoljno nazna~ena, jer u ~lanku 1. Ustav

Islamske zajednice u BiH pi{e da to I

Bo{njaka - muslimana u Slovenij

Hrvatskoj, Srbiji i u dijaspori. Me|utim,

predloènom Statutu, osim u preambuli, t


RASKOL U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI

Aziz ef. Hasanovi} je za predsjednikaMe{ihata Islamske zajednice u Hrvatskojizabran u julu 2012., nakon {to je~etrnaest godina bio pomo}nik biv{egzagreba~kog muftije [evke Omerba{i}a.Efendija Hasanovi} je u (po)ratnimgodinama bio glavni imam zagreba~kedàmije, magistrirao je na Fakultetu

islamskih nauka u Sarajevu, a doktoriraona Internacionalnom univerzitetu uNovom Pazaru, na temu „Marketing ufunkciji vjerskog menad`menta“.Zagreba~ki muftija Aziz ef. Hasanovi} jero|en u selu Osma~e kod Srebrenice inavodno je bliì ro|ak zamjenika ministraobrane BiH Emira Suljagi}a.

MENAD@ER I MUFTIJA

Muftija Aziz ef. Hasanović je uZagreb došao iz Srebrenice

MUSTAFA PLIÂNI]„Mi smo imali potpuno suprotnomi{ljenje i dali smo primjedbe naneuskla|enost Statuta Islamskezajednice u Hrvatskoj i Ustava

Islamske zajednice u BiH”


29/68

nije nagla{eno. Tako|er nisu usugla{eni

propisi koji se odnose na izborni sistem,

~ak je i Statut kontradiktoran, jer se na

jednom mjestu navodi da su izbori u

Islamskoj zajednici neposredni i tajni,

izme|u vi{e kandidata, a na drugom mjestu

pi{e da Me{ihat ima pravo i da moè

kooptirati skoro jednu ~etvrtinu ~lanova po

svom izboru“, kaè Mustafa Pli~ani} idodaje kako u Statutu Islamske zajedniceHrvatske reisu-l-ulema uop}e nijespomenut.

„Ja sam otvoreno kazao da moèmo

odlu~iti ho}e li Sabor donijeti odluku da

Islamska zajednica u Hrvatskoj bude

samostalna. Ne moèmo biti dio Islamske

zajednice BiH i ne biti, moraju se znati

ovlasti predsjednika Me{ihata“, smatraPli~ani}. Na na{u opasku da je ve}inasabornika podràla predloèni Statut,Pli~ani} odgovora kako su, dok jediskutirao, njegove primjedbe sviodobravali, ali su kasnije glasali kako su to„organizatori“ o~ekivali, otvoreno aludira-

ju}i da je sastav Sabora kreirao zagreba~kimuftija Aziz ef. Hasanovi}.

Na pitanje da li }e odluke sa posljednjesjednice Sabora dovesti do novih podjela,Pli~ani} odgovara kako je znakovito da jesvaki put kada se mijenja Status, veza s

Islamskom zajednicom u BiH sveslabija.„Dok sam ìv i dok imam snage,zalagat }u se da ostanu ~vrste veze, jer je to

u interesu Islamske zajednice i sve drugo bi

bilo pogubno za muslimane u Hrvatskoj“, poru~uje Mustafa Pli~ani}.

KRITIKE NA RAÛN

RIJASETA U SARAJEVU

Drugi sugovornici „SB“ koji, za razlikuod Pli~ani}a, nisu èljeli javno govoriti,smatraju da su se odnosi na relaciji Zagreb

- Sarajevo drasti~no promijenili nakon {t je za predsjednika Me{ihata IZ-a Hrvatskoj prije tri godine izabran Aziz eHasanovi}. Efendija Hasanovi} jnaslijedio [evku ef. Omerba{i}a, koji jzagreba~ki muftija bio pune 22 godine, vrlo brzo pokazao o{tar stav spram vjerskiautoriteta u Rijasetu Islamske zajednice BiH, koje nije {tedio ni na sjednici SaborTako je, tvrde sabornici, na argumentiran

primjedbe da izme|u Islamske zajednice Hrvatskoj i Islamske zajednice u BiH mor

postojati poveznica, muftija Hasanovilakonski odgovorio - „Ima zajedni~kvaktija.“ Na na{e pitanje da li takav stamuftije Hasanovi}a moè dovesti d

potpune autonomije Islamske zajednice Hrvatskoj, jedan od njezinih najugledniji~lanova Mustafa Pli~ani} nije mogao da

precizan odgovor.„Nekada smo mi druga~ije gradili na{

vjersku zajednicu u Hrvatskoj, bili sm

ispred vremena, imali smo ideje, viziju

Tada su bili angaìrani ljudi koji nisu bi

profesionalno vezani za Islamsk

zajednicu. Ja sam rekao kako mi se ~ini d

se pretvaramo u imamsku zajednicu i d

zaboravljamo da je Islamska zajednica

zajednica vjernika“, zaklju~uje MustafPli~ani}.


HO]E LI I MUSLIMANI U HRVATSKOJ IMATI SVOG REISA

Odnosi na relacijiZagreb - Sarajevodrasti~no su se

promijenili nakon{to je za predsjedni-

ka Me{ihata IZ-a uHrvatskoj prije trigodine izabran

Aziz ef. Hasanovi}


30/68


31/683.12.2015. I SLOBODN BOSN 3

PRLI]EVA SUPER TARIF

ZAPOSLI BLI@NJEG SVOGBiv{i predsjednik Uprave Stipe Prli} je za svog dugogodi{njeg mandata zaposlio

stotinjak novih slu`benika, prioritet su imali djeca i ro|aci sudaca i tu`itelja


32/68

telekomunikacije, u Ugovoru o anga`manuOlje Sudar ipak je navedeno da je, nakonodra|enog pripravni~kog staà, ~eka stalnozaposlenje.

ISTRAGA FEDERALNE

UPRAVE POLICIJE

Kako je, me|utim, prije nego {to jenjezina k}erka dobila posao u HT-u Mostar,Vera Sudar vodila brojne sudske procesekoje su uposlenici tog javnog poduze}a

pokrenuli protiv menad`menta umostarskom Op}inskom sudu, ta je sutkinja

prijavljena Uredu disciplinskog tuìtelja priVisokom sudskom i tuìteljskom vije}uBiH. Iako su djelatnici HT-a Mostar navelida je bila u sukobu interesa i da, prije nego{to je zatraìla izuze}e, nijedan postupak nije dovela do kraja, prijava je odba~ena, aVera Sudar nedavno unaprije|ena usutkinju mostarskog @upanijskog suda. No,odskora se za cijeli slu~aj zainteresiralaFederalna uprava policije, koja je od~lanova Uprave HT-a Mostar zatraìlainformacije o zapo{ljavanju psihologinjeOlje Sudar?! Dodajmo tome kako je StipePrli} nove slu`benike u mostarskojkompaniji angaìrao i nakon odluke ranijegministra Envera Bijedi}a, koji je zabraniozapo{ljavanje bez odobrenja federalnogMinistarstva prometa i komunikacija.

Otkriveno je, tako|er, da je pet uposlenika primljeno prema odluci ~lanova Nadzornogodbora poduze}a, za koju nije bilozakonskog upori{ta.

Korupcijske afere koje su obiljeìledugogodi{nji direktorski mandat StipePrli}a i njegovi poku{aji da se spasisudskog progona tako {to je zapo{ljavao~lanove obitelji sudaca, tuìtelja i

policajaca mogao bi, ipak, zas jeniti{pijunski skandal ~iji su glavni akterinekada{nji predsjednik Uprave HT-aMostar i {ef Odjela za internu kontrolu isigurnost Tomislav Ivankovi}. Ivankovi-

}u je koncem pro{log tjedna, jednako kai njegovom direktoru, uru~en otkaz, jer jutvr|eno da je nezakonito prislu{kivao

pratio komunikacije radnih kolega zkoje se sumnjalo da nisu lojalni StipPrli}u. Tomislav Ivankovi} je na mjest{efa Odjela za unutarnju kontrolu sigurnost bio desetak godina, a zvani~n

je iz slu`be otpu{ten zbog zlouporabtajnih podataka. Nezvani~no se, paknajavljuje da }e protiv Ivankovi}a bi

podnesena i kaznena prijava, ali tek trebrazotkriti po ~ijem je nalogu {pijuniraradne kolege.


POSLOVANJE UPRAVE HT MOSTAR

Prema informacijama iz sjedi{taUprave HT-a Mostar, Stipe Prli} se uposljednje vrijeme nije pojavljivao na svomradnom mjestu. Priloìo je medicinskudokumentaciju i oti{ao na bolovanje, ali gaiznenadna bolest nije po{tedila otkaza.

Odluka o prekidu Ugovora o radu, koja jePrli}u upu}ena pro{log tjedna, detaljno jeobrazloèna na najmanje desetak strana,koliko je menad`mentu HT-a Mostartrebalo da pobroji sve nepravilnosti uposlovanju biv{eg direktora.

BOL BOLUJE, NIKOM NE KAZUJE

Nakon što je protiv njega otvorenaistraga, Stipe Prlić naprasno otišaona bolovanje


33/68


34/68

“Donijeli smo historijsku odluku i ovo

je historijski uspjeh Crne Gore. êstitam

stanovnicima i Vladi Crne Gore na svemu

{to su postigli. Ovaj korak osnaùje sigur-

nost NATO-a, Crne Gore i Zapadnog

Balkana”, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg obra}aju}i se javnosti nakon odluke ministara vanjskih poslova Alijanse da upute poziv Crnoj Goriza ~lanstvo.

Stoltenberg je naglasio kako vrata NATO-a ostaju otvorena zemljama koje suna putu pribliàvanja Alijansi, Bosni iHercegovini, Makedoniji i ostalima koje su

po~ele taj proces.“Ovo je dugo o~ekivana odluka”, rekao

je ministar vanjskih poslova Crne Gore IgorLuk{i} na zajedni~koj konferenciji za novi-nare odrànoj sa Stoltenbergom u sjedi{tu

NATO-a u Briselu.Obe}ao je da }e Crna Gora nastaviti s

reformama te naglasio kako je ova pozivni-ca za ~lanstvo sna`na poruka cijeloj regiji.

“Ovo nije samo pozivnica Crnoj Gori

ve} i poruka regionu, korak ka stabilnosti

cijelog Zapadnog Balkana”, kazao je {ef crnogorske diplomatije.

SUVERENO PRAVO SUVERENIH DR@AVA

“Dana{nja odluka nema ni{ta s odnosi-

ma s Rusijom”, poru~io je Stoltenbergodgovaraju}i na novinarsko pitanje o tomeho}e li biti potreban sastanak predstavnika

NATO-a i Rusije nakon odluke o pozivuCrnoj Gori, s obzirom na to da se Moskva

protivila prijemu te zemlje u NATO.

Jo{ je naglasio kako svaka nacija imasuvereno pravo da donosi odluke o svojojsudbini.

I dok je crnogorska javnost jednimuhom oslu{kivala vijesti iz Brisela, drugimuhom hvatala je signale iz Moskve.

Suprotno o~ekivanju, Rusija je reagiralamlako, {to je mo`da posljedica prevelikefokusiranosti Vladimira Putina na rat uSiriji.

TIHA PRIJETNJA MOSKVE

Predstavnik Kremlja Dmitrij Peskovizjavio je da }e stalna ekspanzija NATO-ana Istok “dovesti do mjera odmazde


POVIJESNA PREKRETNICA

Pi{e: EMIR HOD@I]

Poziv Crne Gore u NATO ima golemi simbolični značaj, jer je Crna Gora prvabalkanska država iz “ruske sfere” koja će stati pod zaštitni kišobran

najjačeg vojnog saveza na svijetu

SRBIJA SUZDR@ANA,RUSIJA NERVOZNA

Nakon ulaska Crne Gore, izvanNATO-a na Balkanu ostaje samoSrbija i BiH - zbog otpora RS-a

CRNA GORA POZVANA U NATO

SUVERENA ODLUKA CRNOGORSKE VLASTI

Ulazak Crne Gore u NATO pakt osnaì}eintegritet i nezavisnost Crne Gore


35/68

Rusije”, uz neuvijenu prijetnju kako }eRusija obustaviti sve projekte u Crnoj Goriako ta dràva u|e u NATO.

“Moskva je uvijek, na najrazli~itijim

nivoima, ukazivala da nastavak ekspanzije

vojne infrastrukture NATO-a na Istok ne

moè da ne dovede do odgovaraju}e reakci-

je Istoka, to jest ruske strane, u kontekstu

interesa sigurnosti i odràvanja pariteta

interesa”, rekao je Peskov novinarima na pitanje da li }e zbog dana{njeg poziva NATO-a Crnoj Gori Moskva preduzetineke mjere.

“Treba da po|emo od toga da predsjed-

nik Putin jo{ nije iznio svoju ta~ku gledi{ta

o tome, da treba da sa~ekamo ne ocjene

eksperata, ve} neke zvani~ne izjave, ako ih

bude — Ministarstva spoljnih poslova,

Ministarstva odbrane ili {efa dràve”,dodao je Peskov.

Zanimljivo, desetak dana ranije, ruskidnevnik Komersant iscrpno je pisao o prije-mu Crne Gore u NATO i predvidio mogu}ereakcije Moskve.

List navodi da je ruska Dràvna dumausvojila krajnje o{tru izjavu protiv ulaskaCrne Gore u NATO, ali da je ta akcija iza-zvala suprotan efekt u Crnoj Gori i NATO-u,ilustriraju}i to ~injenicom da je me|u crno-gorskim parlamentarnim strankama izjavuDume otvoreno podràla samo Nova srpskademokratija, koja je bila jedan od organiza-tora protesta u Podgorici, te da je generalnisekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao

tokom posjete Beogradu da “bilo kojmije{anje Rusije moè samo oja~ati spremnost ~lanica NATO-a da upute poziv CrnoGori”.

List ocjenjuje da perspektive stvaranj jakog antinatovskog bloka u Crnoj Gonisu velike zbog odnosa snaga u parlamentu, a da to onemogu}avaju i tijesne vezcrnogorskih vlasti sa rukovodstvom Srbije

“Bez podr{ke Beograda, prosrpske opo

zicione partije u Crnoj Gori, koje su kostu

protivljenja NATO-u, te{ko da mogu n

ne{to da ra~unaju. Srbija, mada zvani~no n

odbacuje neutralnost, sprovodi politik

aktivnog zbliàvanja sa Alijansom, {to j

potvrdila i posjeta Stoltenberga Beogradu”

ocijenio je Komersant.


SRBIJA I RS U NATO OKRU@ENJU


36/68

N

akon rekordnih dvadeset godina unajpoznatijoj ko{arka{koj ekipina svijetu, K obe Bryant jeobjavio da se povla~i na kraju

ove sezone. Ni nakon dvadesetgodina ne moèmo re}i da smo Bryantashvatili do kraja. Jedna stvar je, ipak,sigurna. U penziju odlazi kao jedan odnajboljih igra~a u istoriji ovog sporta.

VI[E NE MO@E

“Ne igram da bih se dopao jebenimkriti~arima. Ne igram zbog njihovogusranog odobravanja. Igram iz svoguìvanja i ljubavi prema ko{arci. Igram za

pobjedu. To su stvari za koje ̀ ivim. Kada jeneizvjesna tekma, puno igra~a se upla{i

pritiska. Pla{e se {ta }e drugi ljudi re}i o

njima ako pogrije{e ili proma{e. Ja taj strahnemam. To mi omogu}ava da brzozaboravim lo{e poteze i proma{aje te danastavim da {utiram i igram svoju igru”,izjavio je jednom prilikom.

Tako je bilo od po~etka. Slijepa vjera usvoje mogu}nosti. Ono zbog ~ega i danasdok se jezivo mu~i na terenu, {utira gotovodvadeset lopti po utakmici uz mizernihtrideset posto realizacije. Samopouzdanjekoje ti daje neopisivu snagu, ali i koje teu~ini slijepim. Ne vidi{ kada je kraj. Ne

priznaje{ da je kraj. Glava i dalje ho}e, alitijelo ne moè. Tijelo ga je kao i sve

najve}e prije njega - izdalo. Mi{i}i vi{e nemogu, zglobovi {kripe, koljena krckaju.

Njegov um je naviknut da sve to blokira, dagura naprijed kroz bol, ali dalje,

jednostavno, vi{e ne moè. Rijetkost jeveliki igra~ koji je oti{ao na vrhuncu i vi{e

se nije osvrtao. Michael Jordan nije znao dakaè dosta. Muhammad Ali tako|er. Bryant

je ostao na nogama nakon rupture Ahilovetetive, opalio dva slobodna bacanja i zatimoti{ao u bolnicu. Nakon dugotrajnerehabilitacije, nova povreda. Puklo jekoljeno. Nova rehabilitacija. Povratak nateren. Onda je puklo rame...

Jedna stvar, ako ni{ta drugo, uvijek jelije~ila Kobea. Trening. Manijakalnitrening. “Dolazim po tebe u tri ujutro, budispreman.” Pazite, govorimo o augustu uLos An|elesu i osobi koja je zaradila, u tomtrenutku, 200 miliona dolara samo odko{arke. Igra~ iz ove pri~e je odustao nakontri dana uz rije~i: “Ti nisi normalan”, aliBryant nikad nije imao

Documents

Slobodna Bosna 995