Slobodna Bosna 898

JA DEEN SAM TVOJ: ZAIM BACKOVI] PROVJERAVA KVALITET VODE ZA 10 MILIONA

www.slobodna-bosna.baMINISTAR CIVILNIH POSLOVA BiH BIO [EF SDB-a U BiHJE

NIJEMCI TRA@EIZRUÊNJE

SREDOJA NOVI]A?!

NIJEMCI TRA@EIZRUÊNJE

SREDOJA NOVI]A?!

ISPRAVNA-oglasi sedmica-898:ISPRAVNA-oglasi.qxd 21.1.2014 14:18 Page 1

SLUÂJ PERKOVI] U BiHUBISTVO ANTE \API]A UNJEMA^KOJU tjednu kada je Vrhovni sud RepublikeHrvatske donio odluku da se JOSIPPERKOVI] izru~i u Njema~ku, tim inspektoraFederalne uprave policije iz Sarajeva boravioje u Minhenu, gdje su se sastali spredstavnicima bavarske policije i pravosu|akoji vode istragu o mu~kom ubojstvuhrvatskog emigranta porijeklom iz Livna ANTE\API]A; na{a novinarka je razgovarala sasestrom ubijenog \api}a, koja je otkrila danjezin brat nije smio biti ni sahranjen u BiH ianalizirala tko je sve 1989. mogao i moraoodlu~ivati o likvidaciji Ante \api}a

POLITI^KA RE@IJABUD@ETSKE PLJA^KE ZAIM BACKOVI] ZAGI U SUKOBUINTERESA Rekonstrukcija pre~ista~a otpadnih vodaSarajeva povjerena je sarajevskoj firmi„Unioninvest“, ~iji je jedan od najve}ihpojedina~nih dioni~ara Zaim Backovi} Zagi,zastupnik u Skup{tini Sarajevskogkantona, od ~ijeg glasa zavisi opstanakaktuelne vladaju}e koalicije

POLICIJSKA PA@NJA KEBO SAD MILION MARAKAPrema Uredbi Vlade FBiH na popisu„{ti}enih osoba“ u Federaciji nalazi sedeset visokopozicioniranih du`nosnika, ali su se samo ministar i direktor Federalnepolicije PREDRAG KURTE[ i DRAGANLUKA^ odrekli policijske pratnje; na{anovinarka otkriva koliko je novca izfederalnog prora~una u pro{loj godinipotro{eno za paradiranje federalnihpoliti~ara sa svitom tjelohranitelja

OTKRIVENA MISTERIJAARKANOVOG @IVOTASVIREPI UBICA NA FILMSKOJTRACISenzacionalni film o @ELJKURA@NATOVI]U ARKANU, najve}em evrop-skom kriminalcu, koji je ubijao istaknute~lanove jugoslovenske migracije po cijelojEvropi, ratnom zlo~incu kojeg je stvorilaDB, a Radovan Karadì} koristio kako bi se

suprotstavio Ratku Mladi}u, za mjesec dana}e snimiti beogradski novinar MILOMIRMARI]; on za na{ list govori o potpunonepoznatim detaljima iz ìvota najve}egubice kojeg je Srbija imala, a koji je skoro~itav svoj ìvot bio na zadatku SDB-a

TURSKA I BiHIZME\U DVIJE VATREBorba dvije konzervativne struje uo~i pred-sjedni~kih izbora u Turskoj prelila se i uBosnu i Hercegovinu nakon javnog istupafederalnog ministra SALMIRA KAPLANA.Kao “zabrinuti gra|anin”, Kaplan je upozoriona ono {to smatra negativnim uticajem stru-je koju on, o~ito, ne podràva. Na{a novina -rka analizira {ta je uzrok sukoba sljedbeni-ka propovjednika FETHULAHA GÜLLENA ipremijera RECEPA TAYYIPA ERDOĞANA,te na koji na~in su oni prisutni na Balkanu

SLUÂJ ERONET STRAH OD NADLE@NOSTI Istrage koje se posljednjih mjeseci vo|eneu Austriji, Sloveniji i BiH razotkrile sumarketin{ki model izvla~enja novca izjavnih preduze}a: kako je to izgledalo uslu~aju mostarskog „Eroneta“ imarketin{kog kralja NEVENAKULENOVI]A, vidljivo je iz istraìva~kogteksta kojeg „SB“ ekskluzivno objavljuje

UKRADI MI SVE [TO ZNA[ NOVI LOPOVSKI TRENDOVIKra|e i provale u privatne objekte, tr`necentre, banke… postale su na{asvakodnev nica, plja~ka{i u BiH ne birajupa ~esto kradu sve {to im padne pod ruku;na{a novinarka istraìla je {ta su naj~e{}emete bh. lopova

23.1.2014. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

3824

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 23.1.2014 1:10 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 23.1.2014.4

AJD OD AVDE, BRE

Premijer Nik{i}traìo da Vladaraspravlja opresretnutimrazgovorima@ivka Budimira inovinara AvdeAvdi}a

Federalni premijer Nermin Nik{i}nije uspio u namjeri da kao posebnuta~ku dnevnog reda uvrsti raspravu “osadràju presretnutih telefonskih raz-govora izme|u predsjednika FederacijeBosne i Hercegovine i urednikaRedakcije informativnog programa FTV-a”.Ve}ina federalnih ministara stala je nastanovi{te da Vlada Federacije BiH nijenadle`na za tu oblast, budu}i da jeosniva~ FTV-a federalni Parlament.

To je, dakako, formalni izgovor zbogkojeg ve}ina federalnih ministara nijepodràla premijera Nik{i}a. Stvarnirazlog je posve drugi, i bez imalo pret-jerivanja moglo bi se re}i da je prinicipi-jelne naravi.

Naime, prije nekoliko mjeseci, kadaje na internetu procurio snimak nakojem lider SDP-a Zlatko Lagumdìjadiktira uredniku FTV-a Darjanu Babi}usadràj priloga u centralnom dnevniku(“apsolutno, aposolutno”!) Nik{i} nije nipomislio da taj problem otvori na sjedni-ci federalne Vlade. (S.B.)

Sve su prilike da }e i zakonodavna iizvr{na vlast na federalnoj razini~etverogodi{nji mandat okon~ati u istomsazivu u kojem je i preuzela vlast nakonizbora 2010. godine, kada je formirana~etvero~lana koalicija nazvana poPlatformi, zajedni~kom programskomdokumentu. êlnik SDP-a ZZlatkoLagumdìja i v.d. predsjednika SDA BBakirIzetbegovi} sjeli su za pregovara~ki sto idogovorili uùrbanu obnovu mostovaizme|u dvije partije koji su poru{eni usumanutom me|ustrana~kom ratu tokomposljednje dvije godine. Ne{to ranije,izgla|eni su odnosi izme|u strana~kihministara SDP-a i SDA u Vladi FederacijeBiH, a Lagumdìji i Izetbegovi}u preostaloje jo{ samo da u narednih desetak dana ufederalnom Parlamentu obnove i prvobitnuplatforma{ku ve}inu.

Mada to javno nikada ne}e priznati,obnovom partnerstva sa SDA, Lagumdìjai njegov SDP pretrpjeli su teàk politi~kiporaz koji }e ih skupo ko{tati naparlamentarnim izborima u oktobru ovegodine. Skoro punih 17 mjeseciLagumdìja je nepovratno pro}erdao upoku{ajima da po vlastitoj zamisli kreiravlast na dràvnoj razini, a jo{ dvije godinepotro{io je u bezuspje{nim poku{ajima da

rekonstruira vlast u Federaciji BiH, sprimarnim ciljem da u opoziciju preselinajsna`niju bo{nja~ku partiju SDA, ~ak i pocijenu da paktira sa svojim arhi-neprijateljem FFahrudinom Radon~i}em,kojeg je upravo Lagumdìja uveo u visokupolitiku, prepu{taju}i mu mjesto dràvnogministra sigurnosti umjesto smijenjenogSDA-ovog ministra SSadika Ahmetovi}a. Izrata SDP-a i SDA najve}u korist izvu}i }eupravo Radon~i} i njegova partija SBB,kojoj je prijetio potpuni raspad nakonte{kog poraza na lokalnim izborima 2012.godine. Zahvaljuju}i Lagumdìji, Rad on -~i} se dokopao iznimno va`nog resorasigur nosti a njegova partija SBB promo -virana je kao dostojna zamjena za SDA.

Obnovu creveno-zelene koalicijenesumnjivo je potaknuo pre{utni savez@eljka Kom{i}a i Fahrudina Radon~i}a injihovih partija koje godinu predparlamentarne izbore pucaju odsamopouzdanja i najavljuju juri{ na izbornupobjedu. Na ruku im idu i rezultatiistraìvanja javnog mnijenja prema kojima iKom{i}evom DF-u i Radon~i}evom SBB-uraste podr{ke glasa~a, mada u zbiru ovedvije partije jo{ uvijek stoje lo{ije od savezaSDP-a i SDA.

(A. Metiljevi})

Izetbegović i Lagumdžija u četiri oka

MINI MARKET

OBNOVA CRVENO - ZELENE KOALICIJEIzetbegovi} i Lagumdìja popravljaju poru{ene mostove izme|u dvije stranke

Obnova platformaške koalicije

Nermin Nik{i}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 23.1.2014 1:37 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


KOZARA^KO KOLO

Nadzorni odborCentralne bankeBiH dostojno serevan{iraoguverneruKozari}u

Aktuelni guverner Centralne bankeBiH Kemal Kozari} predloìo je, aNadzorni odbor te institucije podràoprijedlog, da se guverneru bezumanjivanja pla}e i naknade odobriskra}eno radno vrijeme u Centralnojbanci BiH. Ova odluka vjerovatno jeprodukt brojnih ustupaka Kozari}a~lanovima Upravnog odbora Centralnebanke BiH. Podsje}anja radi, ne takodavno, supruga Radomira Boì}a,~lana Upravnog odbora, unaprije|ena jena rukovode}e radno mjesto uCentralnoj banci, a supruga Fikretaâu{evi}a je ekspresno postalarukovoditelj Slu`be za monitoring i platnipromet. Guverner Kozari} posljednjihmjeseci, koriste}i svoju poziciju, kao ipoznanstva sa biv{im dekanomEkonomskog fakulteta VeljkomTrivunom i sada{njim @eljkom [ainom,obezbijedio je mjesto u okviru nastavnogprocesa na spomenutom fakultetu.

(M.F.)

MINI MARKET

Sjednica Parlamenta BiHSejdić-Finci bez rezultata

Kemal Kozari}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 23.1.2014 1:23 Page 5

ČETVRTAK, 16. JANUAR

Dnevni avaz danas objavljuje skandaloznuinstrukciju, dokument, koju su medijskistratezi SDP-BiH uputili svojim strana~kimegzekutorima da po internetskim portalimaspontano i ciljano razvaljuju primarnestrana~ke neprijatelje, Radon~i}evu Strankuza bolju budu}nost i Kom{i}evu Demokratskufrontu. Da sam imao priliku, a jesam, nikadataj dokument ne bih objavio, obnarodovao -ne postoji niko u SDP-u ko je toliko vispren,pa i pismen da bi tako plasti~no, pregnantnona stranici teksta uobli~io predizbornumedijsku strategiju te bezidejne, nema{tovitei slabo pismene stranke... U „Avazu“ jo{uvijek ima takvih „kreativaca“...

PETAK, 17. JANUAR

U Bosanskom [amcu danas je otvorenaobnovljena rodna ku}a ALIJE IZET BEG O -VI]A. Otvaranju Izetbego vi}eve rodneku}e, pored sina BAKIRA IZETB EGO -VI]A, nazo~ilo je i visoko izaslanstvoTurske predvo|eno zamje nikom premijerate zemlje EMRU LLAHOM IŞLEROM,koji je u nadahn utom govoru biv{egpredsjednika Predsjedni{tva Bosne iHercegovine nazvao „kraljem mudrosti“.

Izetbegovi}eva rodna ku}a je, poznatoje, obnovljena turskim novcem, ne zna se

ta~no koliko je para ko{tala ta obnova.Iskreno, ne razumijem djecu AlijeIzetbegovi}a, k}erke SSabinu i LLejlu i sinaBakira. Sve troje su nakon rata sagradilirasko{ne porodi~ne ku}e, vile, pokupovaligoleme stanove, sve troje su vi{e negodobrostoje}i, „pri parama“, a nisu se bili ustanju dogovoriti da zajedni~ki, svojimparama obnove babinu rodnu ku}u u[amcu, nego su morali ispruìti ruku,moljakati „prijateljsku Tursku“ da taj nepretjerano skup poduhvat plati. Recimo,samo od para koje je legalno zaradio na„pretvorbi“ biv{e sarajevske Robne ku}e„Sarajka“ u BBI centar sin Bakir je mogaoisfinansirati obnovu babine rodne ku}e.

Ima na jednom sarajevskom groblju/mezarju ni{an pored kojeg nikada, ma kakotuàn povod bio, ne pro|em a da ne prasnemu nezadrìv smijeh: „„Ni{an podiù zahvalnek}erke“, pa se pobrajaju imena k}erki, idodaje: „„sin Ramiz nije banke dao.“

SUBOTA, 18. JANUAR

Poru~io mi je ju~er preko kolegice izredakcije MOMÎLO KRAJI[NIK da bivolio sa mnom porazgovarati i blago meukoriti zbog toga {to, po njegovommi{ljenju, ne radim dovoljno na „pomirenjuizme|u naroda“, nego stalno „otvaram starerane“. Kada vam to poru~i ~ovjek takvogmoralnog kredibiliteta i politi~kogdigniteta, koji je zbog svoje misije


Poručio mi je jučer prekokolegice iz redakcijeMOMČILO KRAJIŠNIK da bi volio sa mnom porazgovarati i blago meukoriti zbog toga što, po njegovom mišljenju, neradim dovoljno na „pomiren-ju između naroda“, negostalno „otvaram stare rane“.Kada vam to poruči čovjektakvog moralnog kredibiliteta i političkog digniteta, koji je zbog svojemisije „pomirenja naroda“,„zatvaranja starih (i otvaranja, doduše, novih)rana“ bio spreman robijati po bjelosvjetskim zatvorimapunih deceniju i pol, onda ne možete biti ravnodušni

ÛDO TRANZICIJEBakirova Robna i Alijina

rodna ku}a u tranzicijskomhumanitarnom preporodu

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 23:44 Page 6

„pomirenja naroda“, „zatvaranja starih (iotvaranja, dodu{e, novih) rana“ biospreman robijati po bjelosvjetskimzatvorima punih deceniju i pol, onda nemoète biti ravnodu{ni.

Danas sam iz novinskih ~itulja saznaoda je u Danskoj u 95. godini umrlaHAD@ERA ]ATOVI]-BIJEDI]. Rah me -tli Hadèra je jedina preìvjela stra{ni~etni~ki zlo~in nad muslimanima Bile}e uljeto 1941. godine kada je nekoliko stotinamuslimana pobijeno i pobacano u bezdanjame âvkarica. Hadèra ]atovi} je bilatetka moje majke, blizak rod smo bili,dakle, ali nikada, sve negdje do 1990.godine, kada se povjerila probisvijetu, {atronovinaru TTahiru Pervanu nije èljelagovoriti o uàsu koji je preìvjela uâvkarici. Sve to, bezbeli, u ime„pomirenja naroda“ i „neotvaranja starihrana“. Onda su je u ljeto 1992. godine djecazlikovaca sa âvkarice, lojalni prvoborciKraji{nikovog SDS-a, protjerali iz selaGran~arevo pored Trebinja u Dansku...

NEDJELJA, 19. JANUAR

Moji prirodni saveznici, prodava~i napijaci „Markale“ gun|aju kako ih dràva,inspektori, inspekcije, veterinarske kontrolegu{e, kako nikakvog smisla nema njhovoprodavanje krvavo ste~enih mlije~nihproizvoda po neekonomskim, dampin{kimcijenama. „„Evo ja konkretno ovaj sir ikajmak prodajem samo da imam ne{toraditi, zarade tu nema“, o~ajava snajka izpadinskog dijela Sarajeva. „„Nemoj, bona,pred njim, on }e to objaviti“, upozorava jejaranica sa Vu~ije Luke. „„Ma {ta me briga,ja bih isto rekla i Dodiku, da mi ga jevidjeti.“ A ja do{ao da kupim pola kile„organskog sira iz Republike Srpske iuvjerim se: SIR GLADNOM NE VJE RU -JE!1

PONEDJELJAK, 20. JANUAR

Redovnu pla}u od 5,5 hiljada marakakoju je primao u Kantonalnom fondu zajavno zdravstvo, otkriva Federalna tele vi -zija, dr. FARIS GAVRAN KAPE TANO VI]je nadzi|ivao, dogra|ivao s isto toliko novcapo osnovu rada u nekakvih petnaest komisijakoje je li~no osnovao i tako inkasiraonekoliko stotina hiljada maraka u dvijegodine koliko je bio na toj du`nosti.Godi{nja budètska izdvajanja za Fondjavnog zdravstva prelaze tristo milionamaraka. Gavrankapetanovi} je smijenjen s tefunkcije, ali je tuìo kantonalnu Vladu kojaga je smijenila. Ministar zdravstva uKantonu ELDAR LOKMI] kaè da nijesiguran da li je Gavrankapetanovi}evoposlovanje zako nski utuìvo, ali da je sa

„moralnog stanovi{ta sporno“. Lokmi}evakupovina stana na Jadranu (pola milionamaraka) sa „moralnog stanovi{ta“ bes prijek o -rna je i odgovorna jer ga je prep i sao nasuprugu NNaimu.

Blago me ukori danas nakon snimanjaemisije „Reflex“ na OBN-u AHMEDKARABEGOVI], generalni sekretarZimskih olimpijskih igara 1984. godine,rizni~ar svih para i drugih dobara koja su seprije trideset godina slila u Sarajevo, {tosam, ko biva, bio blag prema poslaniku ukantonalnoj Skup{tini ESADU RADE LJA -[U. „„Mi koji smo iznijeli Olimpijadunismo znali za menadèrske ugovore, svedonacije i poklone stavljali smo u isti sef,pa ih kasnije raspodjeljivali.“

Amaterska, socijalisti~ko-komunisti~kaposla, nisu vodili ra~una o „menadèrskimugovorima“ zagarantiranim otpremninama.Od tih donacija tranzicijska elita, `rtvekomunisti~ke represije, komunisti~kikolektivni stradalnici IIzetbegovi}i, Gavran -ka pe tanovi}i, Bi~ak~i}i, Bukvi}i, Kasu -magi}i, Silajdì}i su mogli ~uda (za sebe)napraviti!

UTORAK, 21. JANUAR

Ve~eras sam ~itavih petnaest minuta (upoluvremenu utakmice Roma - Juventus)gledao RTV Republike Srpske. U udarnomterminu javnog televizijskog servisagostuje neki za~udni lik, namrgo|eni brkoo{tra pogleda i proro~anskog drànja kojiarhai~nim jezikom govori da je „latinskijezik nastao iz starog srpskog jezika“,otkriva da se „u Dejtonskom sporazumuuop{te ne spominje Bosna i Hercegovina“,te da sa „jezi~kog stanovi{ta pojamBo{njaci ima zna~enje „zadrti Srbi“.Naknadno saznam da se taj veseli svat zovePETAR A[KRABA ZAGORSKI, da jesamostalni nau~nik-istraìva~ i da jeobjavio jedanaest knjiga, od kojih mu seposljednja zove Istine. U njoj, kako pi{ejedan ugledni profesor-recenzent, A{krabaZagorski „pro{iruje tematsko podru~je dosame Vaseljene“.

Kako ne bih znao ko je Petar A{krabaZagorski?! Po~etkom osamdesetih sevrzmao po knjièvnim, dodu{e margi nal -nim krugovima po Sarajevu kao samoukipjesnik-amater. Mislim da mu je pseu -donim Zagorski iz zajebancije prika~io moj(a i njegov) kolega novinar i pjesnik ZZoranO. Milanovi}, koji je tokom ‘90-ih imaogrotesknu, ali va`nu ulogu u informat -ivnom sustavu desni~arske medijske sceneu Hrvatskoj. A{kraba Zagorski, sirovi,neizbru{eni pjesni~ki talenat, bio je mojprivatni Dobrislav, pjesnik-amater, glavnilik u to vrijeme kultne, „vaseljenski“duhovite knjige srpskog pisca MMilovanaDanojli}a „Kako je Dobrislav protr~ao kroz

Jugoslaviju“ o trgova~kom putniku,samoukom pjesniku Dobrislavu koji jenapisao, objavio i prodao gomilu knjiga utada{njoj SFRJ.

Pasionirano sam tada obilazio sveknjièvne ve~eri na kojima je nastupao PetarA{kraba Zagorski; luksuz je bilo to propustiti.Sva{ta sam pozaboravljao va`nog, ali otkudmi pravo da se ne sjetim njegovog lirskogvapaja: „[ta je ìvot bez ljubovi, nego nijemistubovi“ (ne znam kako su to, dvadesetakstolje}a ranije, prepjevali stari Latini). Natu`nu vijest da je umro JJosip Broz,„samostalni istraìva~“ A{kraba Zagorskiimao je spreman pjesni~ki odgovor: „Suzeteku niz obraze, suze teku, ne prolaze...“

Sve je dobro {to se moè okrenuti na{egu. „îme se vi bavite?“, pitaju MMuju upoliciji. „Ja sam po vokaciji i osje}anjupjesnik.“ „Pjesnik?“ „Aha.“ „Amater?“„Ne, mater mi je doma}ica...“

SRIJEDA, 22, JANUAR

Ako postoji ne{to {to bi se moglonazvati svjetlo na kraju na{egbeznade`nog, bezizlaznog, korumpiranog,politi~ki dir i gi ranog pravosudnog tunela,to je bez dileme i ostatka, aktivnostTuìteljstva Unsko-sanskog kantona. Micpo mic, dokaz po dokaz, moè se samopretpostaviti uz koje sigurnosne rizike ipoliti~ke opstrukcije, kraji{ko, kantonalnobiha}ko Tuìteljstvo u zadnjih je godinu-dvije dana, uz adekvatnu pomo} lokalnih ifederalnih policijskih agencija, raspetljalonekoliko te{kih zlo~ina koji su godinamaoptere}ivali cjelokupan federalnisigurnosni prostor. Srpskog povratnikaCvijana Radi}a mu~ili su i na kraju ubililegalni policijski du`nosnici. Uhap{ena jebanda predvo|ena opasnim prestupnikomEminom Pivi}em koja je, iz obijesti ilikoristoljublja, ko }e ga znati, porokala~etvoro ljudi u Biha}u. Prikupljeno jenavodno dovoljno dokaza koji potvr|ujuda je generala HVO-a VLADU [ANTI]A„odradio“ „ratnik i sportski radnik“HAMDIJA ABDI] TIGAR s ekipomsvojih simpatizera - kako god bilo, kako segod na koncu ispostavi, kapa doljekraji{kom Tuìteljstvu i sram i stid bilonjihove sarajevske kolege, koji ni{ta, aliba{ ni{ta ne rade! Ne bih da pogrije{im,neka mi se slobodno javi po{teni nalaza~koji se moè sjetiti ijednog ozbiljnogpravosudnog procesa u kojem susudjelovali klju~ni tuìtelji u Sarajevskomtuìteljstvu, decentna mediteranska damaNives Kanav~ev prije svega. Iliprovincijski tuzlanski zavodnik paraderGORAN SALIHOVI] odnosno bes misl e -na, nepotrebna, nedorasla kuma ZZlatkaLagumdìje, nekakva JJadranka Lokmi}-Misira~a; ma {ta to zna~ilo... �


Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 23:44 Page 7




DA SE VLASTI NE DOSJETE

IDDEEAponi{tila tenderza nabavku 1,4miliona paso{a

Agencija za identifikacione doku -mente, evidenciju i razmjenu podataka(IDDEEA) poni{tila je me|unarodnitender za nabavku 1,4 milijuna bh.paso{a, jer je stigla ponuda samo jednefirme. Na me|unarodni je tender,vrijedan oko 29 milijuna KM, kakonezvani~no doznajemo, konkuriralasamo njema~ka kompanija Muhlbaeuer,budu}i da jedina u Europi imatehnologiju na kojoj je inzistiraloMinistarstvo vanjskih poslova BiH.Slobodna Bosna je prije dva mjesecaupozorila kako uvjete iz tendera zanabavku kontingenta bh. paso{a, koji jeraspisan prema uputama ministraSredoja Novi}a, moè zadovoljiti samofirma iz Njema~ke, kojoj je ve} povjerenaizrada osobnih iskaznica i voza~kihdozvola. Budu}i da su sredstva zakupovinu novih bh. paso{a osigurana uovogodi{njem prora~unu, te da senjihova nabavka ne moè unedogledodugovla~iti, ra~una se da }e uskoro bitiraspisan jo{ jedan me|unarodni tender.Kako }e, me|utim, ponovno sti}i samojedna ponuda, posao }e u kona~nicidobiti kompanija Muhlbaeuer, koja je uBanjoj Luci ve} izgradila tvornicu zaizradu osobnih isprava!

(S.M.)

MINI MARKET

Stanko Koji}, biv{i pripadnik Desetogdiverzantskog odreda, koji je na su|enjuFrancu Kosu i drugima osu|en na 32godine zatvora zbog strijeljanjaSrebreni~ana, bi}e saslu{an povodomubistva novinara beogradskih Ve~ernjihnovosti Milana Panti}a. Ministarstvopravde BiH dalo je saglasnost dasrbijansko tuìla{tvo i policija saslu{ajuKoji}a (nekada Savanovi}a) u fo~anskomzatvoru zbog ubistva Panti}a. Sumnja se

da su Koji} i jo{ jedan pripadnik Desetogdiverzantskog odreda, iz Bijeljine,zajedno ubili Panti}a 11. juna 2001. naulazu u zgradu u Jagodini. Za drugogosumnji~enog traèno je odobrenje odjedne evropske zemlje, gdje trenutno ìvisa porodicom. Koji}, koji je tokomsu|enja u Sudu BiH simulirao da jedu{evni bolesnik, povodom ubistvanovinara Panti}a bi}e saslu{an u narednihmjesec dana. (M.D.)

FOČANSKI DOPISI

Pripadnici Desetogdiverzantskog odreda sumnjiče se za ubistvo

novinara Večernjih novostiMilana Pantića!?

Uprava za indirektno oporezivanje 16.januara ove godine imenovala je ZZoranaCvjetinovi}a za pomo}nika direktoraSektora za carine u toj instituciji. No, istogdana, na tu funkciju je imenovan i NNenadLali}, a njegovo imenovanje potpisano je uAgenciji za dràvnu slu`bu, i to na temeljuprovedenog konkursa na kome je Lali} bioprvoplasirani a Cvjetinovi} drugoplasiranikandidat prema broju osvojenih bodova.

U Upravi za indirektno oporezivanje nepriznaju imenovanje Lali}a, no isto tako uAgenciji za dràvnu slu`bu ne prihvatajuimenovanje Cvjetinovi}a!

Dilema ko je imenovan za pomo}nikadirektora bi}e razrije{ena nakon istekaàlbenog roka, a kako smo doznali iCvijetinovi} i Lali} àlili su na “kr{enjekonkursne procedure”! (A.M.)

DVA DIREKTORA POD JEDNIM KROVOM

Zoran Cvjetinović i NenadLalić imenovani u isto vrijeme

na isto radno mjesto

Sredoje Novi}

Miro Dàkula

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 23.1.2014 1:38 Page 10

PRO ET CONTRA


PORESKA OAZA

SavjetnikMilorada DodikaDragan Vu~eti}na ime PDV-aduguje 400 hiljada KM

Na popisu najve}ih du`nika PDV-a uRepublici Srpskoj na{ao se i DraganVu~eti}, ìvopisni savjetnikpredsjednika Milorada Dodika i direktorJavnog preduze}a Nikola Tesla. Tajro|eni Nevesinjac, koji je svojedobnopompezno najavljivao „posao stolje}a“ -proizvodnju elektri~nih automobila u RS-u,duguje gotovo 400.000 KM poreza iposve je nejasno kako }e izmiritiobaveze. Poreski su du`nici Vu~eti}evedvije firme - Hladnja~a i Plantaà vo}a uBerkovi}ima, koje su prema priznanjusamog vlasnika, davno propale.

(S.M.)

MINI MARKET

DAMIR MILJEVI]

Ekonomskianaliti~ar

NEMi{ljenja sam da BiH ne trebapokrenuti me|unarodni spor uko-liko Pelje{ki most ne ugroàvanormalno funkcio ni sanje Neumai potencijalne luke u Neumu.

ALMIR TERZI]

Novinar“Oslobo|enja”

DA/NENe vjerujem u mogu}nost davlasti BiH pokrenu takav postu-pak. Prvenstveno zbog neposti-zanja suglasnosti jer treba imatina umu da su u Vije}u mini sta -ra BiH predsjedatelj i dva minis-tra iz HDZ-a BiH i HDZ-a 1990koji }e se zasigurno tomeusprotiviti. No, vjerujem kako}e, ne samo zbog Pelje{kogmosta ve} i zbog otvorenihpitanja me|udràvne graniceizme|u BiH i Hrvatske i ostal-ih, neminovno do}i do

me|unarod ne arbitraè.

BERIZ BELKI]

PoslanikStranke za BiH

NE/DASmatram da ne treba i dane}emo do}i u tu fazu te da}emo u okviru bilateralnih raz-govora i dogovora ekspertnihgrupa do}i do obostrano kori -snog rje{enja. U krajnjemslu~aju, ako to bude ugroàvalobh. pristup me|unarodnimvodama i me|unarodni sporbude jedino rje{enje problema,onda smatram da treba.

ZVONKO JURI[I]

PredsjednikHSP-a

NEMislim da ne treba pokrenutime|unarodni spor jer smatramda se dvije dràve, RepublikaHrvatska i BiH, mogu i trebajuprijateljski dogovoriti. Hrvatskagradi most preko svog prostora,

ali je najva`nije da se nes-metano moè uploviti uNeumski zaljev.

AMIR ZUKI]

Generalnisekretar SDA

DABosna i Hercegovina trebapokrenuti me|unarodni sporjer me|unarodni suverenitet,pravo na pristup me|unarod-nim vodama, mogu}nostrazvoja i morske plovidbe nesmiju biti ugroèni.

TANJA TOPI]

Politi~ka analiti~arka

NEBiH ne trebapokrenuti me|u narodni sporprotiv Hrv a t ske u slu~ajuizgradnje Pelje{kog mosta jersmatram da trebaju bitiiscrpljena sva druga mogu}asredstva. Sud mi je krajnjaopcija kad govorimo oodnosima sa prvim su sje -dima.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Treba li BiH pokrenuti međunarodnispor protiv Hrvatske u slučaju

izgradnje Pelješkog mosta?

Priredila: Ma{a ]osi}

Dragan Vu~eti}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 23.1.2014 1:39 Page 11

Tim inspektora Federalne upravepolicije (FUP) otputovao jepo~etkom ovog tjedna u njema~kigrad Minhen, gdje }e se sastati spredstavnicima bavarske policije

i tuìteljstva koji vode istragu o ubojstvuhrvatskog emigranta AAnte \api}a. Premda}e vi{e informacija biti poznato kada sefederalni policajci vrate sa slu`benog puta,sve su prilike da je njema~ko pravosu|e, ui{~ekivanju da optuèni za likvidacijunekada{njeg direktora Ine Stjepana\urekovi}a budu isporu~eni, intenziviraloistragu o misterioznoj smrti Ante \api}a.\api} je, podsjetimo, prona|en mrtav usvom stanu u Nirnbergu, 29. juna 1989.,{est godina poslije ubojstva svog suradnika\urekovi}a, koji je usmr}en u bliziniMinhena. Iako su ~lanovi njegove obitelji ibliski prijatelji godinama tvrdili da je\api}, kao aktivista vi{e hrvatskihemigrantskih udruga, smaknut po nalogutada{nje Slu`be dràvne bezbjednosti,njema~ka policija nije nikada otkrilaizvr{itelje i nalogodavce tog zlo~ina.

UBOJICA KODNOG IMENA KARLO Otvaranje nove istrage o ubojstvu Ante

\api}a prvi je inicirao njegov imenjak ibrati}, biv{i predsjednik Hrvatske strankeprava u Hrvatskoj AAnto \api}. Nakon desetgodina potrage za tajnim dosjeima iz arhiva

SDB-a, \api} je do{ao do dijeladokumentacije koju je predao policiji uMinhenu, budu}i da u Hrvatskoj i BiH nijebilo spremnosti za procesuiranjeodgovornih za seriju likvidacija hrvatskihemigranata. Prema izvje{}u Vije}a za `rtvedràvnog terora u inozemstvu (koje jeformirao Hrvatski sabor), od 68 hrvatskihemigranata koji su ubijeni nakon Drugogsvjetskog rata, njih 26 bilo je porijeklom izBiH.

„Pored imena mog strica Ante \api}abilo je upisano ime An|elka Hrgi}a,djelatnika SDB-a u Livnu, a likvidaciju jeobavila osoba pod kodnim imenom Karlo.U slu`benim dokumentima SDB-a je pisaloda moga strica treba li{iti slobode dostudenog 1989., a on je ubijen u lipnju istegodine. Hrgi} je bio zaduèn za mog stricai on sigurno zna tko je naredio, a tko obavionjegovu likvidaciju“, izjavio je pro{legodine Anto \api}.

No, iako je \api} prvi put optuìoAn|elka Hrgi}a da je sudjelovao u pripremiubojstva njegovog strica jo{ 1992., naskupu u Kino-dvorani u Livnu, i godinamauporno ponavljao iste tvrdnje, slu`benootvaranje istrage protiv aktualnogpomo}nika direktora Dràvne agencije zaistrage i za{titu (SIPA) za Kriminalisti~ko-istra`ni odjel aktualizirano je tek pro{legodine, kada je slu~aj JJosipa Perkovi}apotresao susjednu Hrvatsku. Nakon {to je,podsjetimo, zbog ubojstva Stjepana\urekovi}a, 2005. godine u Njema~koj nadoìvotnu robiju osu|en suradnik SDB-a

Krunoslav Prates i poslije svjedo~enjaagenta VVinka Sindi~i}a, njema~ko jepravosu|e optuìlo Josipa Perkovi}a,nekada{njeg {efa Odjela za emigracijuSDB-a Hrvatske, njegovog nadre|enogZdravka Musta~a, te na~elnika biv{e Drugeuprave Saveznog sekretarijata unutra{njihposlova (za emigraciju) IIvana Lasi}a.Premda se i njegovo ime nalazi na tjeralicikoju je raspisala njema~ka policija (zajednos Perkovi}em i Musta}em), Lasi} jedini netreba strahovati od izru~enja, budu}i da ve}godinama ìvi u rodnom selu Uzari}ipokraj [irokog Brijega.

Sude}i, me|utim, prema dosada{njimnalazima istrage koje je o ubojstvu Ante\api}a otvorila Federalna uprava policije,(pred)ratni agent SDB-a u Livnu An|elkoHrgi} jo{ uvijek nije saslu{an. I mada nemasumnje da Hrgi} ima sve informacije oubojstvu \api}a i da bi stoga mogao bitinajdragocjeniji svjedok u sasvim izgled -nom nastavku istrage, jasno je da u tovrijeme nièpozicionirani djelatnik SDB-au Livnu nije mogao sam donijeti odluku olikvidaciji hrvatskog emigranta.

LEX NOVI]Kao {to je, naime, istraga o smrti

Stjepana \urekovi}a njema~ke istraìteljedovela do Josipa Perkovi}a, ZdravkaMusta~a i Ivana Lasi}a, tako bi i zapovjednilanac u slu~aju ubojstva Ante \api}amogao do}i do tada{njeg na~elnika Drugeuprave u Livnu TTomislava Kokora,podsekretara SDB BiH SSredoja Novi}a i


SLUÂJ PERKOVI] U BiH

��

U tjednu kada je Vrhovni sud Republike Hrvatske donio odluku da se JOSIP PERKOVIĆ izruči u Njemačku, tim inspektora Federalne uprave policijeiz Sarajeva boravio je u Minhenu, gdje su se sastali s predstavnicima bavarske policije i pravosuđa koji vode istragu o mučkom ubojstvu hrvatskog emigrantaporijeklom iz Livna ANTE ÐAPIĆA; naša novinarka je razgovarala sa sestrom

ubijenog Ðapića, koja je otkrila da njezin brat nije smio biti ni sahranjen u BiH ianalizirala tko je sve 1989. mogao i morao odlučivati o likvidaciji Ante Ðapića

NIJEMCI TRA@E IZRUÊNJESREDOJA NOVI]A?

An|elko Hrgi} je bio zaduèn za pra}enje i hap{enje Ante \api}a, o njegovoj sudbini je odlu~ivao {ef SDB-a

u BiH Sredoje Novi}

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

ante:TEKST osnova.qxd 23.1.2014 0:12 Page 12


UBISTVO ANTE \API]A U NJEMA^KOJ

UDBA KAO SUDBAAktualni ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi} dorata je bio najmo}niji bosanski obavje{tajac, nakon rataje obavljao du`nost ministra policije i {efa SDB-a RS-a, a od 2002. direktora SIPA-e


republi~kog sekretara za unutra{nje posloveMuhameda Be{i}a, koji je 1988. zamijenioDu{ka Zgonjanina. Kao ~etvrti visoko ran -girani obavje{tajac koji je, tako|er, bioupu}en u sve tajne operacije obra~una sneprijateljskom emigracijom, spominje seJovo Tadi}, ranije {ef Zgonjaninovogkabineta. (Tadi}, prema posljednjiminformacijama, ìvi u Derventi i pov re me -no se sastaje sa Novi}em.)

Prema metodologiji rada biv{e SDB,operativac An|elko Hrgi} koji je biozaduèn za pra}enje dràvnog neprijateljaAnte \api}a izvje{}a je dostavljao svom{efu Tomislavu Kokoru, koji je o svemuobavje{tavao podsekretara SDB-a SredojaNovi}a i republi~kog sekretara zaunutra{nje poslove Muhameda Be{i}a.Potom su sve informacije upu}ivane usjedi{te Druge uprave u Beogradu (IvanuLasi}u), odnosno Savezni SUP, na ~ijem je~elu od 1989. bio PPetar Gra~anin i gdje suse donosile klju~ne odluke o akcijamaprotiv neprijateljske emigracije. Procjene osvakom emigrantu, koje su podra zu -mijevale i prijedlog odluke o postupanju,dolazile su iz sjedi{ta jugoslavenske SDB({ef Zdravko Musta~), mada su one ra|enei u republi~kim slu`bama. Kona~ne jeodluke donosio Savjet za za{titu ustavnogporetka SFRJ, u kojem su sjedili najvi{ipredstavnici svih republika i savezniministar policije.

Navodno da je otvaranje istrage oubojstvu Ante \api}a jednako zabrinulo i

An|elka Hrgi}a i njegovog dugogodi{njegpredratnog {efa Sredoja Novi}a, koji ga je uvrijeme direktorskog mandata u SIPA-i izaposlio u toj agenciji. Hrgi} je, prijemjesec dana, nakon {to je direktor FUP-aDragan Luka~ potvrdio da je istragaotvorena, u intervjuu za Federalnuteleviziju prvi put progovorio o optu`bamaza ubojstvo Ante \api}a, negiraju}i bilokakvu povezanost s njegovom likvi da -cijom. „„U tre}em mjesecu 1986. dolazim uSDB i godinu dana odra|ujem pripravni~kista`, ‘87. polaèm stru~ni ispit i od tadasam aktivni pripadnik. Od 1981. do ‘88.tada{nja Slu`ba nije zabiljeìla nijednopoliti~ko djelovanje Ante \api}a. On nijebio interes ni prioritetna obrada Slu`be,radilo se o ~ovjeku nièg obrazovanja, kojinije imao neki zna~aj u hijerarhiji me|uemigracijom i nije predstavljao nikakavstepen dru{tvene opasnosti. Zbog svega

toga je 1988. stavljen na spisak onih kojimase Slu`ba vi{e ne}e baviti“, obja{njavao jenovinaru FTV-a An|elko Hrgi}.

Od bliìh ~lanova obitelji pokojnog

Ante \api}a, u Livnu danas ìve njegove tripolusestre i ro|ena sestra VVera Bara}, kojase u rodni kraj vratila iz Zagreba. Urazgovoru za Slobodnu Bosnu Vera Bara}je otkrila da je inspektori federalne policijejo{ uvijek nisu kontaktirali, premda kodsebe ~uva dokument do koje je njezinaobitelj do{la 1991. godine. „„U tomdokumentu pi{e da je An|elko Hrgi} biozaduèn za pra}enje i li{avanje slobodemog pokojnog brata u Njema~koj, ali ja nemogu tvrditi da je on zaista ubio mog brata.


SLUÂJ PERKOVI] U BiH

�

ANTO ÐAPIĆ: „Pored imena mog strica Ante Ðapićabilo je upisano ime Anđelka Hrgića, djelatnika SDB-a uLivnu, a likvidaciju je obavila osoba pod kodnimimenom Karlo”

TAJNA ÛVANA DVIJE DECENIJEAn|elko Hrgi} je kao operativac SDB-a u Livnu1989. trebao uhapsiti Antu \api}a


An|elko Hrgi} je nedavno izjavio da jepra}enje Ante \api}a prestalo ‘80- ihgodina, {to nije to~no. Nama je do 1987.,svake godine na Badnji dan dolazilapolicija i pretresala ku}u, traìli su nekakvedokaze da se brat javlja iz Njema~ke. Damoj pokojni brat, kako Hrgi} tvrdi, nije biointeresantan za Slu`bu i da nije bio pra}en,onda se nama ne bi doga|ale takve stvari“,obja{njava \api}eva sestra i dodaje kakonjezinog brata nisu ostavili na miru niposlije smrti.

OBITELJI ZABRANJEN ODLAZAK NASPROVOD

„Tada{nja vlast nam nije dozvolila ni daga sahranimo ovdje, a sestri i meni nisu dalida odemo na sprovod u Njema~ku. Tadasmo obje ìvjele u Zagrebu i nisu nam htjeliizdati putovnice. Ako moj brat, kakoizjavljuje An|elko Hrgi}, vi{e nije biodràvni neprijatelj, za{to mu onda ~ak ni nasprovod nismo mogli oti}i?“, pita senajmla|a \api}eva sestra, koja nikada zaìvota nije vidjela svog brata. Posmrtniostaci Ante \api}a su tek 2000. godineprevezeni u Livno, gdje je sahranjen.

Na na{e pitanje da li se ikada obratilaAn|elku Hrgi}u i zamolila ga za pomo}kako bi obitelj kona~no saznala za{to je\api} ubijen, Vera Bara} ogor~enoodgovara da Hrgi}a nikada ni za {to ne bipitala.

„Osobno poznajem An|elka Hrgi}a,premda me u posljednje vrijeme nepozdravlja, jasno je da me izbjegava. âksmo i rodbinski vezani, preko obiteljimuèva moje dvije polusestre“, napominjena{a sugovornica i podsje}a da je njezinbrati} Anto \api} optuìo Hrgi}a zaubojstvo strica jo{ 1992. „„Zamislite da

nakon tako te{kih optu`bi An|elko Hrgi}nikada ni{ta nije poduzeo. Mislim da sesvih ovih godina osje}ao prili~no sigurno ikomotno“, zaklju~uje Vera Bara}. Kadasmo \api}evu sestru pitali moè lipretpostaviti za{to je njezin brat likvidiran,kada ~ak i biv{i operativac SDB-a iz Livnazaduèn za hrvatsku emigraciju negira da jepredstavljao opasnost po biv{u dràvu, Vera\api} je rezignirano odgovorila: „„Istina jeda moj brat nije bio opasan ~ovjek. Poslijesvega mislim da su oni vje`bali ubojice naniìm emigrantima, da su ih spremali zalikvidacije krupnijih ‘riba.‘“

Ante \api} je ubijen 29. juna 1989., kaoposljednja `rtva obra~una biv{eg reìma shrvatskom politi~kom emigracijom uNjema~koj. Njegovo tijelo su prona{li brat

i brati} Anto \api}, koji je kasnijesvjedo~io kako je njegov stric mu~kilikvidiran - glava mu je bila smrskana odudaraca ~eki}em, a na tijelu su prona|eniubodi noèm. Anto \api} je ubijen mjesecdana nakon umirovljenja, ali osim otkri}ada su u njegov stan upala najmanje dvanapada~a, njema~ka policija im nikada nijeu{la u trag. Ubijeni se \api}, prematvrdnjama njegovog brati}a, zalagao zapoliti~ku borbu u emigraciji i svojedobno jeosnovao malu demokr{}ansku organizacijuu Bavarskoj. Sura|ivao je i sa Stjepanom\urekovi}em i njegovim sinom DDamirom,koji je umro ~etiri godine nakon o~evesmrti - prema slu`benoj verziji ubio se izlova~ke pu{ke u svom stanu u kanadskomgradu Calgariju. �


UBISTVO ANTE \API]A U NJEMA^KOJ

Anto \api} je u Drugom svjetskom ratubio pripadnik Usta{ke mladeì, podmlatkaUsta{kog pokreta, ali je 1945. godineostao ìvjeti u BiH. Premda je kao mladi}bio usta{a, \api} se poslije rata oènioStankom Radeta, Srpkinjom iz sela Guberpokraj Livna, sa kojom je imao dvijek}erke, Mariju i Zrinku. \api} je dohap{enja 1954. ìvio u Zenici i radio u@eljezari. Nakon {to je izvjesno vrijeme

proveo u zeni~kom zatvoru, preba~en jena Goli otok, odakle je, prema navodimanjegovih ro|aka, uspio pobje}i uNjema~ku. Supruga i k}erke su kasnijepreselile u Dalmaciju, u Omi{ kod Splita,gdje i danas ìve. Iako su do kraja ìvotabili razdvojeni, Stanka \api} se nikada nijezvani~no razvela od supruga, s kojim jeodràvala tajne kontakte sve do njegovesmrti. �

DOK NAS SMRT NE RAZDVOJI

Anto Ðapić je do hapšenja radio uzeničkoj Željezari, sa suprugomSrpkinjom i dvije kćerke je tajnokontaktirao sve do smrti

OBRAÛN S DR@AVNIM NEPRIJATELJIMAZdravko Musta~, biv{i {ef jugoslavenske SDB


Rekonstrukcija pre~ista~a otpadnihvoda Sarajeva spada u rednajve}ih ekolo{kih projekataglavnog grada BiH nakon rata,dok upravo okon~ani izbor

izvo|a~a radova za ovaj eko-poduhvatspada u red najbezo~nijih plja~kibudètskog novca u reìji aktuelne vlastiSarajevskog kantona. Rekonstrukcijapre~ista~a Butile, umjesto planiranih 40miliona KM, ko{tat }e najmanje desetmiliona KM vi{e, koliko iznosi razlikaizme|u najpovoljnije ponude - austrijskefirme Strabag, koja je traìla 40 miliona KM,i najnepovoljnije ponude - sarajevske firmeUnioninvest, koja je za isti posao traìla idobila 50 miliona KM. Pored Strabaga, jo{dvije evropske firme istaknule su niù cijenuod Unioninvesta: gr~ka firma Aktor bila jespremna izvesti posao za 42 miliona KM, aitalijanska firma Termomeccanica za ne{tovi{e od 46 miliona KM. No, sve tri navedenefirme od kojih je svaka iza{la s povoljnijomponudom od Unioninvesta, i to u rasoponu od4 do ~ak 10 miliona KM, eliminirane su zbogformalnih, uglavnom nebitnih razloga, da biposao po svaku cijenu pripao Unioninvestu injihovom partneru iz Njema~ke.

JEZIÂK NA VAGIUpu}eni tvrde da bi Unioninvest dobio

posao ~ak i da je zara~unao jo{ koji milionvi{e, jer se na tenderu pojavio s mo}nimpoliti~kim adutom u rukavu: jedan odsuvlasnika Unioninvesta ZZaim Backovi}zvani ZZagi ujedno je i zastupnik u Skup{tiniKantona Sarajevo, i upravo je njegov glas


POLITI^KA RE@IJA BUD@ETSKE PLJA^KE

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Zaim Backovi} Zagi, suvlasnik Unioni n -ve sta i aktuelni zastupnik BPS-a uSkup{tini Sarajevskog kantona, u kratkomroku od petnaestak godina promijenio jenekoliko strana~kih dresova.

Bio je gorljivi aktivista SDA, potom sepriklonio Stranci za BiH koja ga jesvojevremeno imenovala za ministra privredeu Vladi Sarajevskog kantona, a naposlijetkuje potpisao za BPS Sefera Halilovi}a, koji gaje na izborima 2010. godine kandidirao zakantonalnog zas tup nika.

U posljednje vrijeme, osobito nakonsmjene SDP-ove i uspostave SDA-oveVlade Kantona Sarajevo, Backovi} sena{ao na meti èstokih napada iz taboraSDP-a. Svojevremeno ga je SDP-ovkolega zastupnik Nedàd Fazlijaoptuìo da je „{i}ardìjski demagog“,ilustriraju}i to tvrdnjom da je suprugu isina zaposlio u BH Telecom a svogstarijeg sina „kvaziumjetnika FuadaBackovi}a Dina stavio na platni spisakKantona“. �

POLITIKA KO DA VI[E

Backović tri puta mijenjaostranački dres

Rekonstrukcija prečistača otpadnih voda Sarajeva povjerena je sarajevskoj firmi„Unioninvest“, čiji je jedan od najvećih pojedinačnih dioničara Zaim Backović

Zagi, zastupnik u Skupštini Sarajevskog kantona, od čijeg glasa zavisi opstanakaktuelne vladajuće koalicije

VLADA SARAJEVSKOG KANTONAZA 10 MILIONA KM KUPILA GLASZASTUPNIKA ZAIMA BACKOVI]A!

Rekonstrukcija pre~ista~a otpadnih voda Butile umjesto40 ko{tat }e 50 miliona KM

��

NA PLATNOM SPISKUKANTONASinu Zaima Backovi}a Fuadu,kao zaslu`nom umjetnikuVlada Kantona Sarajevo pla}apenziono i zdravstveno osiguranje

asim:TEKST osnova.qxd 23.1.2014 0:33 Page 16


ZAIM BACKOVI] ZAGI U SUKOBU INTERESA

UCJENA KANTONALNE VLADEPosao Unioninvestu vrijedan 50 miliona KM osigurao je Zaim Backovi}, ~lan vladaju}e skup{tinske ve}ine


presudan za opstanak tijesne parlamentarneve}ine koju predvodi SDA. Backovi} jejedini zastupnik BPS-a u aktuelnom sazivuSkup{tine Sarajevskog kantona, no njegovglas vrijedan je zlata jer donosi prevagujednom od dva zara}ena politi~ka tabora -SDA i SDP-a - koja se svako malosmjenjuju na vlasti u Sarajevskom kantonu.

Skup{tinska ve}ina u Sarajevskomkantonu, okupljena oko SDA, stoji naklimavim nogama i ve} neko vrijeme opstajesamo zbog ~injenice da rivalski tabor SDP-a(za sada) ne uspijeva pridobiti mininimalanbroj zastupnika za ru{enje postoje}e iformiranje nove parlamentarne ve}ine. U tojravnoteì nemo}i, svaki glas zastupnikavrijedi zlata, a pogotovo je vrijedan glaszastupnika iz onih partija koje poput BPS-a slako}om mijenjaju koalicione partnere. PartijaSefera Halilovi}a, BPS, u kojoj je Backovi}jedan od najistaknutijih kadrova, ostvarila jevrlo skroman rezultat na parlamentarnimizborima 2010. godine, no naglo je dobila nazna~aju nakon {to je u prolje}e 2012. godinepukao savez SDP-a i SDA, {to je rezultiralou~estalim preslagivanjem vlasti na svimrazinama unutar Federacije BiH. U timpreslagivanjima, BPS je nerijetko bioodlu~uju}i jezi~ak na vagi, ne samo uSkup{tini Sarajevskog kantona, nego i uTuzlanskom, Gora`danskom i Zeni~ko-dobojskom kantonu.

O[TE]ENE FIRME PRIJETE TU@BAMABPS-ov zastupnik u Skup{tini Sara jevs kog

kantona Zaim Backovi} odigrao je va`nu,skoro odlu~uju}u ulogu kod ru{enjaprethodne kantonalne vlade SDP-ovogpremijera FFikreta Musi}a i kasnije, kodformiranja nove kantonalne vlade na ~elu sSDA-ovim premijerom SSuadomZeljkovi}em. Zastupnik Backovi} je ina~estalni zaposlenik Unioninvesta, ali i jedan odpet najve}ih pojedina~nih dioni~ara ovogpreduze}a, a kako se kao investitorrekonstrukcije pre~ista~a Butile pojavljujeJavno preduze}e VIK u vlasni{tvu KantonaSarajevo, a Vlada Kantona kao garant kreditakoji je za ovaj projekat odobrila Svjetskabanka, to prakti~no zna~i da je zastupnik

Backovi} debelo u sukobu interesa i da bi ve}zbog te ~injenice tender za izbor izvo|a~aradova morao biti poni{ten. Pogotovo bimorao biti poni{ten zbog ~injenice da jecijena Unioninvesta na tenderu za 25 postove}a od cijene prvorangirane kompanije,austrijskog Strabaga.

Posve je o~igledno da je VladaSarajevskog kantona preko posla dodije lje -nog Unioninvestu kupila podr{ku Bac ko -vi}a kako bi zadràla na okupu aktuelnuskup{tinsku ve}inu koja doslovno zavisi odjednog glasa. Za o~uvanje parlamentarneve}ine, premijer Zeljkovi} platio je visokucijenu: Backovi}evom Unioninvestudodijeljen je posao vrijedan 50 milionaKM, iako je taj posao austrijski Strabag biospreman izvesti za 40 miliona KM, a gr~kiAtos za 42 miliona KM.

Tri prvorangirane inostrane firme, potpunoneosnovano eliminirane iz utrke za ovajposao, najavile su pokretanje sudskih sporova,a dvije od tri firme ve} su uputile su prigovorSvjetskoj banci koja je u ovom projektupojavljuje kao kreditor pa je i obeveznaosigurati zakonitost tenderske procedure.

Ni opozicija u Skup{tini Sarajevskogkantona ne sjedi skr{tenih ruku: ve} naprvoj narednoj sjednici zatraìt }e od Vladedetaljnu informaciju o cijelom slu~aju. �


POLITI^KA RE@IJA BUD@ETSKE PLJA^KE

�

Ugovor s privatnim preduze}emUnioninvestom o rekonstrukciji pre~ista~aotpadnih voda Butile potpisan je sredinomjanuara ove godine, samo nekoliko dananakon {to je okon~an me|unarodni tenderna kojem se o~igledno unaprijed znao

pobjednik. Ugovor s Unioninvestompotpisan je i prije formalnog isteka àlbenogroka, {to je o~igledan dokaz da je VladaSarajevskog kantona namjeravala {to prijezatvoriti slu~aj kako bi o{te}ene sudioniketendera odvratila od podno{enja tu`bi. �

UGOVOR PO HITNOM POSTUPKU

Ugovor s Unioninvestom potpisanprije isteka žalbenog roka

TIJESNA VEĆINA:Skupštinska većina u Sara -je v skom kantonu, okuplje-na oko SDA, stoji na kli-mavim nogama i već nekovrijeme opstaje samo zbogčinje nice da rivalski taborSDP-a (za sada) ne uspije-va pridobiti mininimalanbroj zastupnika za rušenjepostojeće i formiranje noveparlamentarne većine

PLJA^KA BUD@ETARekonstrukcija pre~ista~a Butileko{tat }e 10 miliona vi{e nego{to je bilo planirano

ODLUÛJU]I GLASBPS Sefera Halilovi}a skupo je naplatio podr{ku aktuelnoj vlasti u Kantonu Sarajevo


Uposlenici Fondacije „SanelaRedèpagi}“ nedavno su dobiliobavje{tenje da moraju iseliti izprostorija Avazovog tornja uSarajevu, gdje su kao zakupci bili

protekle ~etiri godine. Prema rije~ima SSafetaRedèpagi}a, odluku o raskidu ugovora ozakupu donijela je Uprava Avaz-roto pressanakon manjeg poàra u njihovom prostoru koji,kako tvrdi Redèpagi}, nisu izazvali aktivistiFondacije, nego ~lanovi Saveza za boljubudu}nost BiH.

„Ta~nije, jedna mlada ~lanica Foruma ènaSBB-a BiH Op}ine Novi Grad slu~ajno jeizazvala poàr baciv{i neuga{en opu{ak cigareteu kantu za sme}e, nakon ~ega se u zgradiaktivirao protivpoàrni sustav. Nasre}u, radilose samo o manjem poàru i nije bilo nikakvematerijalne {tete. Me|utim, Uprava Avaz roto-pressa za to je okrivila Fondaciju SanelaRedèpagi} i naredili su nam da u roku od tridana moramo iseliti iz tog prostora“, kaè SafetRedèpagi}.

Redèpagi} nagla{ava kako je godinama biojedan od najurednijih zakupaca u Avazovomtornju, te da su mu vlasnici Avaza, AAzra iFahrudin Radon~i}, uvijek izlazili ususret.

„Gospo|a Azra Radon~i} angaòvala se daFondacija kao zakupac ima odre|ene pogodnostitako da smo pla}ali manju zakupninu negodrugi, a Fahrudin Radon~i} mnogo mi jepomogao jo{ dok je moja Sanela bila ìva unjenom lije~enju i to mu nikada ne moguzaboraviti“, kaè Redèpagi} i dodaje da muupravo zato nije jasno zbog ~ega sada Fondacijapla}a ceh za ne{to {to nije njihova krivica.

Kako saznajemo, prostor od 32 kvadratnametra koji su iznajmljivali u Avazovom tornjupredstavnici Fondacije Sanela Redèpagi} upo~etku su pla}ali 1.200 KM, da bi imzakupnina kasnije bila smanjena na 400 KM.

„Privremeno sam prenio sve dokumente imaterijale Fondacije u stan u Sarajevu i sadasmo u potrazi za novim prostorom“, zaklju~ujeSafet Redèpagi}.

O cijelom slu~aju poku{ali smo dobiti izjavui od Azre Radon~i}, koja nas je uputila nadirektoricu Dru{tva Avaz roto-press HasenuHajri}. Hajri}eva nam je kazala da nije ta~no

utvr|eno ko je izazvao poàr, ali da je u svakomslu~aju Safet Redèpagi} bio isklju~ivoodgovorna osoba za prostor koji iznajmljuje.

„Jako nam je ào {to je do{lo do raskidaugovora, ali zbog tog poàra dovedeni su upitanje ìvoti svih uposlenika u Avazovomtornju, a prekr{eno je i pravilo o zabrani pu{enjau zgradi. Nismo mogli pre}i preko toga i iz tihrazloga smo odlu~ili da raskinemo ugovor saFondacijom“, kaè Hasena Hajri}.

Podsjetimo, humanitarna Fondacija SanelaRedèpagi} osnovana je 2009. godine uSarajevu, nakon {to je mlada operska umjetnicaro|ena u Zenici preminula u 37. godini od rakadojke. Osnovni cilj Fondacije je briga o zdravljuèna u Bosni i Hercegovini, odnosno ukazivanjena va`nost preventivnih pregleda dojke {to

omogu}ava blagovremeno i kvalitetno lije~enje iuspje{nu rehabilitaciju nakon dijagnosticiranjakarcinoma. Cilj Fondacije je i da ukaè naproblem u~estalog obolijevanja èna u BiH odraka dojke, kao i ignorantski odnos nadle`nihorgana BiH koji u opisu posla imaju zdravstvenuza{titu stanovni{tva, u konkretnom slu~ajuprevencije i lije~enja èna od ove opake bolesti.^lanovi porodice koji su osnovali Fondacijukaù da je Sanela Redèpagi} prerano umrlazbog neadekvatnog dijagnosticiranja bolesti izaka{njelog tretmana u Klini~kom centruUniverziteta Sarajevo, kao i nesavjesnog odnosaosoblja Fondacije Salvatore Maudjeri iz Pavie(Italija), gdje je upu}ena na operaciju nakonciklusa kemoterapije koju je primila u KCUSarajevo. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

KO JE ZAPALIO TORANJ

Humanitarna fondacija “Sanela Redžepagić”nakon deložacije iz „Avazovog“ tornja

privremeno prestala sa radomZA SVE JE KRIVO PU[ENJESafet Redèpagi} tvrdi da je poàr izazvala mlada ~lanica Radon~i}evogSBB-a, a ne aktivisti Fondacije

Skandal:Skandal.qxd 22.1.2014 20:03 Page 19

Na osiguranje predsjednika Fed e ra -cije BiH @@ivka Budimira idvojice potpredsjednika MMirsadaKebe i SSvetozara Pudari}a pro{leje godine potro{eno vi{e od 1,3

milijuna KM, koliko je ko{tala mnogo broj -na policijska svita, zaduèna za njihovocjelodnevno „pokrivanje“. Fede ralni jeprora~un ubjedljivo najvi{e ko{tao @ivkoBudimir, za ~ije je osiguranje izdvojenooko 740.000 maraka, vi{e nego za obojicupotpredsjednika, budu}i da predsjednikaFederacije BiH ~uva ~ak 14 policajaca. Po~etiri pripadnika Sektora uniformiranepolicije federalnog MUP-a zaduèna su zasigurnost Budimirove ku}e u Mostaru islu`benog stana u Sarajevu, dok se unjegovoj neposrednoj za{titi nalazidodatnih {est policajaca. Federalni supolicajci, sve po zakonu, ~uvali obiteljskidom @ivka Budimira ~ak i vrijeme dok se„{ti}eno lice“ nalazilo u pritvoru. Za putnei tro{kove prijevoza Budimirove slu`benepratnje je, samo u prvih {est mjeseci pro{legodine, pla}eno vi{e od 80.000 KM.

Bez policijske za{tite i automobila srotacijama nigdje se ne kre}e ni pot -predsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo, u~ijem je osiguranju angaìrano osampolicajaca - ~etvorica za neposrednu za{titui ~etvorica za ~uvanje mjesta stanovanja.

ROTACIJA ZA KEBU Poja~ane su sigurnosne mjere, na

kojima je inzistirao Mirsad Kebo, stajalepreko 300 tisu}a maraka, {to je znatno vi{eod tro{kova za{tite Svetozara Pudari}a.Pored ~etvorice pripadnika Federalneuprave policije (FUP), koji osiguravajuku}u drugog, skromnijeg potpredsjednikaFBiH, Svetozara Pudari}a prati samo jedanpolicijski slu`benik. Stoga je i za{titaSvetozara Pudari}a bila jeftinija - oko180.000 KM na godi{njoj razini. Premazvani~nim podacima, federalnog premijeraNermina Nik{i}a ~uva petnaest policajaca.Trojica su raspore|ena u njegovu pratnju,osam policijskih slu`benika osiguravaNik{i}ev ured u Sarajevo i jo{ ~etvorica uMostaru, kada se sjednice Vlade FederacijeBiH odràvaju u Hercegovini. Sve skupa,godi{nji tro{kovi osiguranja federalnogpremijera iznose 300.000 KM. Ra~un bi,dakako, bio umnogome ve}i da policija ~uva

20

POLICIJSKA PA@NJA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Prema Uredbi Vlade FBiH na popisu „štićenih osoba“ u Federaciji nalazi se desetvisokopozicioniranih dužnosnika, ali su se samo ministar i direktor Federalne policije PREDRAG KURTEŠ i DRAGAN LUKAČ odrekli policijske pratnje; naša

novinarka otkriva koliko je novca iz federalnog proračuna u prošloj godinipotrošeno za paradiranje federalnih političara sa svitom tjelohranitelja

TRI MILIJUNA MARAKA ZASIGURNOST FEDERALNIH

POLITIÂRA

Policijsko osiguranje @ivka Budimirai Fehima [kalji}a ko{talo vi{e od milijun KM, policija ~uvalaBudimirovu ku}u i dok je on

bio u pritvoru!!! SLOBODNA BOSNA I 23.1.2014.

��

osiguranje:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 21:20 Page 20

KEBO SAD MILION MARAKA

23.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

MOŽE I DRUGAČIJE:Budući da je za njegovo osiguranjegodišnje planirano skoro400.000 KM, odricanjemod skupe pratnje kojafederalnim političarimasluži samo za paradiranje,ministar Predrag Kurteš je tijekom mandata uštedio najmanje milijun KMSIGURNO JE SAMO [TO JE OSIGURANO

U pratnji predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH @ivka Budimira i Mirsada Kebeangaìrana su 22 policajca za ~ije se tro{kove godi{nje izdvaja vi{e od milijun KM


i Nik{i}eve stanove, jedan u Konjicu i dva uSarajevu (premijer je, navodno, u zgradiUniprometa nedavno kupio jo{ jedan stan).

TRINAEST POLICAJACA ÛVALO FEHIMA [KALJI]A

Kako, me|utim, prema Uredbifederalne Vlade, koja je donesena u ljeto2007., pravo na stalnu policijsku za{tituimaju i dva dopremijera, tro{kovi sigurnostiNermina Nik{i}a, JJerka Ivankovi}a Lija no -vi}a i DDesnice Radivojevi}a prema{ili su400.000 maraka. Federalnog ministraprostornog ure|enja Desnicu Radivojevi}a~uvaju dva policajca - jedan je uneposrednoj za{titi a drugi osigurava radnomjesto, {to godi{nje ko{ta blizu 70.000KM. Drugi dopremijer i federalni ministarpoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstvaJerko Ivankovi} Lijanovi} ima samo jednogpratioca, za kojeg se pla}a oko 34.000maraka.

Vi{e od 418.000 KM ko{tala je u pro{lojgodini za{tita predsjedavaju}eg Za stu pni ~ -

kog doma Parlamenta Federacije BiHFehima [kalji}a koji je, mjereno prematro{kovima osiguranja, bio me|unajza{ti}enijim federalnim politi~arima![kalji}evu su ku}u u Sarajevu ~uvala ~etiripripadnika FMUP-a, osam policijskihslu`benika osiguravalo je njegovo radnomjesto u federalnom Parlamentu, dok jetrinaesti policajac i{ao u njegovoj pratnji.Za razliku od Fehima [kalji}a, sada ve}biv{eg predsjedavaju}eg Doma narodaParlamenta FBiH RRadoja Vidovi}a (koji jeostavku dao 17. decembra 2013.) ~uvao jesamo jedan policajac. U pore|enju saskupim [kalji}evim osiguranjem, izdva ja -nja za Vidovi}evu za{titu bila su deset putamanja - nepunih 40.000 maraka.

Premda po funkcijama koje obavljajuspadaju u najrizi~niju skupinu, policijskesu se za{tite odrekli i federalni ministarpolicije PPredrag Kurte{ i direktor FUP-aDragan Luka~. U osiguranju ministrapolicije je trebalo biti angaìrano 12policijskih slu`benika, ali Predrag Kurte{ima samo voza~a, koji je ujedno i njegovpratilac. Budu}i da je za njegovoosiguranje godi{nje planirano skoro400.000 KM, odricanjem od skupe pratnjekoja federalnim politi~arima sluì samo zaparadiranje, ministar Kurte{ je tijekommandata u{tedio najmanje milijun KM.

Jednako tako policijsku za{titu izvanzgrade federalnog MUP-a nema nidirektor policije Dragan Luka~. Iako bi ga,prema Uredbi Vlade FBiH, policijskislu`benici trebali pratiti u stopu i ~uvati 24sata njegov slu`beni stan u Sarajevu iobiteljsku ku}u u Domaljevcu, direktorFUP-a Dragan Luka~ nema nikakvupratnju. �

POLICIJSKA PA@NJA

�

Sude}i prema dosada{njoj praksi, osimna slu`bena putovanja, federalni du`nosnicini privatno nigdje ne putuju bez tjelohranitelja.Tako se, primjerice, federalni premijer NerminNik{i} hvalio da je na gostuju}e utakmicenogometne reprezentacije BiH putovao osvom tro{ku, ali nije spomenuo koliko je

federalni prora~un ko{tala njegova policijskapratnja. Nezvani~no doznajemo da sutro{kovi hotelskog smje{taja, avionske karte idnevnica Nik{i}evog policijskog tjelo hra -nitelja, za svako privatno putovanjepremijera, u prosjeku iznosili oko tri tisu}emaraka. �

BOD KOD KU]E, DVA NA STRANI

Nermina Nikšića policija pratila i na gostujućim utakmicamareprezentacije BiH

22 SLOBODNA BOSNA I 23.1.2014.

NIGDJE BEZTJELOHRANITELJANermin Nik{i} se nikada neodvaja od pratioca

POLICIJSKA PODR[KAKu}u biv{eg predsjedavaju}egfederalnog Parlamenta Fehima[kalji}a danono}no su ~uvala~etiri policajca



Milomir Mari}, poznati beograd-ski novinar, ovih dana pripre -ma dokumentarac o @@eljkuRa`natovi}u Arkanu, krimi-nalacu, agentu Dràvne bezb-

jednosti za koju je ubijao po Evropi, vo|iSrpske dobrovolja~ke garde, ratnomzlo~incu, politi~aru i predsjedniku nogo -met nog kluba Obili}.

U senzacionalnom dokumentarcu oArkanu, prvi put }e govoriti njegovi pri-jatelji iz mladosti i ratni drugovi koji }eotkriti razne misterije koje su pratile njegovìvot, ali i sam Arkan, koji je svoju ìvotnu


OTKRIVENA MISTERIJA ARKANOVOG @IVOTA

Pi{e: MIRHA DEDI]

Senzacionalni film oŽELJKU RAŽNATOVIĆUARKANU, najvećemevropskom kriminalcu,koji je ubijao istaknutečlanove jugoslovenskemigracije po cjeloj Evropi,ratnom zločincu kojeg jestvorila DB, a RadovanKaradžić koristio kako bise suprotstavio RatkuMladiću, za mjesec danaće snimiti beogradskinovinar MILOMIRMARIĆ; on za naš listgovori o potpuno nepoznatim detaljimaiz života najvećeg ubicekojeg je Srbija imala, a koji je skoro čitav svojživot bio na zadatku SDB-a

ARKAN SE PREDSTAVLJAOKAO MUSTAFA GOLUBI]

OTKRIVEN TAJNI ARKANOV @IVOT @eljko Ra`natovi} Arkan decenijama je plja~kaobanke i ubijao emigraciju u inostranstvu ponarud`bi Dràvne bezbjednosti

arkan:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 19:59 Page 24

ispovijest dao novinarki MMaji Lukovi},prvoj èni MMilorada Ulemeka Legije, koja

je ìvjela u Kanadi. “Ona je bila zgodna èna, Arkanu se

dopadala i on je èlio da je impresionira.Pri~ao joj je o svom ìvotu svetskog man-gupa, kriminalca koji je krao i ubijao poEvropi. Imam 120 sati materijala gde onli~no govori. Iskreno, nisam sav materijalni pogledao, ali mogu slobodno re}i da oArkanu imam apsolutno sve. O njegovim‘operacijama’ po [vedskoj, gde je imao trioruàne plja~ke i 12 kra|a, zatim Briselu,Amsterdamu, ko je bio s njim u zatvoru...Prvu plja~ku sa trinaest godina Arkan jeizveo u zlatari preko puta zgrade Politike, ucentru Beograda. Ta zlatara i danas postoji,a druga, kada je imao 14 godina bila je upredstavni{tvu Turisti~ke agencije Kvarnerexpress, ~iji je direktor bio VladimirCvetkovi}, kasnije predsednik CrveneZvezde. Dok je Arkan bio vo|a Delija,Cvetkovi} nije pojma imao da je onoplja~kao njihove poslovnice. Zbog obijan-ja trafika i dèparenja 1969. godine osu|enje na tri godine maloletni~kog zatvora.Roditelji su ga upisali u Pomorsku {kolu uKotoru, me|utim on je brzo stigao doItalije. ‘Pao’ je u Zagrebu, a punoljetstvo

do~ekao u zatvoru u Poàrevcu. Kada jeiza{ao na slobodu, odmah je oti{ao zaEnglesku “, pri~a za “SB” Milomir Mari}.

Od Arkanovog ubistva pro{lo je 15godi na, me|utim njegov ìvot i dalje budiradoznalost ne samo u regionu. Njegovapri~a pokazala se toliko puta zanimljivomza strane medije i filmadìje da je ~ak bri-tanski reìser GGuy Ritchie, poznat i kaoodli~an poznavalac londonskih East Endgeng-storija, poèlio prije nekoliko godinada snimi film upravo o komandantu ~ijesefove po beogradskim bankama popisujuovih dana.

Milomir Mari} }e u svom dokumentar-cu prikazati kompilaciju uglavnom do sadanepoznatih ìvotnih epizoda @eljka Ra` -nato vi}a. Ina~e, njihov odnos devedesetihbio je proèt neprijateljstvom, ali Mari}tvrdi da u svom filmu o Arkanu ne}e biti“osvetoljubiv”:

“Niko od mene ne bi o~ekivao danapravim film o Arkanu, kao o simbolujednog vremena, s obzirom na to da sviznaju {ta sam sve proìvljavao u vreme nje-govog ìvota. Bio sam prvi novinar koga jeRa`natovi} napao. Njegovo ‘pismo ~itala-ca’ nalazi se jo{ kao utisnuti oìljak iznadmoje obrve. Osudio me je ~ak i na smrt.Dao mi je {est meseci ìvota i na svakimesec odbrojavao koliko je ostalo do mogkraja...”, pri~a ovaj beogradski novinar.

NAJKONTROVERZNIJE UBISTVO U HISTORIJI JUGOSLAVIJE

Arkan se ovih dana dovodi i u vezu saStjepanom \urekovi}em, hrvatskimdisidentom kojeg je jugoslovenska tajna

policija Udba ubila 28. juna 1983. godinekod Minhena. \urekovi} je bio istaknutiprivrednik komunisti~ke Jugoslavije i jedanod direktora naftne industrije Ina, ali je1982. godine emigrirao u SR Njema~ku ipovezao se sa hrvatskom usta{kom emi-gracijom. Udba ga je optuìvala da je ukraoveliku koli~inu nafte od Ine i da jesara|ivao sa usta{kim emigrantima uzpomo} njema~ke tajne policije.

\urekovi} je ubijen godinu dana poemigriranju. Postoji nekoliko verzija togdoga|aja, a u jednoj se kao direktniizvr{ilac pominje poznati ~lan beogradskogpodzemlja @eljko Ra`natovi} Arkan.

“Arkan je prvi poku{ao da ubije \ure-kovi}a u jednoj {tampariji pored Minhena,ali nije uspeo. Imam imena svih ljudi kojisu ubijali za Udbu. Prvo ubistvo je izvr{ioneki Bora Blagojevi}, ~etni~ki vojvoda izFo~e koji je ubio Ivana Gorana Kova~i}a. Ugotovo svim plja~kama u inostranstvu sArkanom je bio izvjesni Bosanac Abdulah.To ime mu je bilo pseudonim. Ja ve}mesecima poku{avam da do|em do njegov-og identiteta i prona|em ga. Zajedno su uakcijama bili u Geteburgu, u [tokholmu,Briselu... Abdulah mu je dugo bio najboljiprijatelj. Ra`natovi} je za svoja dela unekoliko evropskih zemalja osu|en na 25godina zatvora, ali je iza re{etaka proveotek ne{to vi{e od mesec dana. Uvek je uspe-vao da pobegne. Recimo, dok je bio uzatvoru u Belgiji, zaveo je socijalnu radnicukoja ga je ‘prevaspitavala’. Imao jeljubavnu aferu s njom i ona mu jeomogu}ila da pobegne iz zatvora.”

“Svih ovih godina nije bilo opipljivihdokaza da je Arkan bio ume{an u crneoperacije protiv emigranata, ali na krajukrajeva u tim slu~ajevima dokaza nikad i nebude... A to je bio slu~aj na njegovomsu|enju u Palati pravde, kada je njegov otacVeljko Ra`natovi} u prepunoj sudniciuzviknuo: ‘Reci, @eljko, reci svima {ta siradio za Jugoslaviju tamo napolju, reci da tesvi ~uju!’”, pri~a Milomir Mari}.

Prije nego {to }e sebi dati ime Arkan, po~arobnjaku iz omiljenog mu stripa, zvali suga Hibrid, jer je imao veliku glavu, a sitnotijelo. Arkan ve} osamdesetih godina dobi-ja velike zadatke u tada{njoj SFRJ.

“Tada{nji ministar unutra{njih poslova isiva eminencija Crvene zvezde RadmiloBogdanovi} poslao je Arkana da sredi nav i -j a~e tog kluba. Postao je vo|a Delija. Idejaje bila da tu nezadovoljnu mladost upregneza novo, Slobino doba... Tako je i zapo~elaArkanova uloga narodnog heroja. Poslat jei na Kosovo. Bio je predsednik FK Pri{tina,kontrolisao hotel Grand. Albanci su ga sepla{ili i ~ak voleli. I njegov otac je bio ratni


SVIREPI UBICA NA FILMSKOJ TRACI

��

Milomir Mari}, autor filma o Arkanu

[OKANTAN FILM O ARKANU Milomir Mari}, beogradski novinar i autordokumentarca o Arkanu

UBICA, PLJA^KA[, CASANOVA Arkan je bio opsjednut lijepim ènama,jednoj od njih ispri~ao je svoju ìvotnupri~u bez zadr{ke


komandant na Kosovu.”Mari} je prvi put sreo Arkana 1983.

godine na otvaranju ~uvenog beogradskogkluba Akvarijus.

“Na ulaznim vratim susre}em ~oveka ubelom odelu i s belim {alom oko vrata, kaèmi: ‘Dobro ve}e, ja sam Mustafa Golubi}‘.U to vreme je izlazio moj feljton o ovompripadniku NKVD-a, koji je likvidiraonaro dne neprijatelje {irom sveta. Arkanu sedopala ta pri~a o Golubi}u kao junaku, pre-poznao se u njoj. Pitao sam ga da li bipri~ao o sebi, rekao mi je: kako da ne! Ume|uvremenu je vjerovatno pitao svoje{efove koji su mu to zabranili i od na{epri~e nije bilo ni{ta”.

Mari} tvrdi da je @eljka Ra`natovi}a zarad u tajnoj slu`bi vrbovao Crno go -rac VVladan Kekovi}, jedan od {efova DB-a,te da je za istu slu`bu radio Arkanov ro|akPero Ra`natovi}, koji je bio blizak saKekovi}em.

“Arkan je radio za Slobu Milo{evi}a i uto vreme mrzeo je Vojislava [e{elja. JovicaStani{i} mi je pri~ao da je ~ak nameravaoda ubije [e{elja i to zbog jednog duela naTV Politika u kojem mu je [e{elj u licerekao - ‘ti si ubica Udbe, ti si kriminalac.”Taj deo }u pustiti u filmu. Cela zemlja jedrhtala pred njim, i onda ga je [e{eljponizio pred milionima gledalaca. Stani{i}je za{titio [e{elja od Arkanove egzekucije,me|utim kad god je govorio o njemu bio jeìvotnoj opasnosti”, pri~a Mari}.

[E[ELJ OTKRIO DA GA JE ARKANCINKARIO TRIBUNALU

Po~etkom nedjelje glavni srbijanskituìlac za ratne zlo~ine VVladimir Vuk~evi}kazao je da je ovo tuìla{tvo dalo nalog dase u Komercijalnoj banci pretresu dvaotkrivena sefa @eljka Ra`natovi}a, kaokomandanta Srpske dobrovolja~ke garde,

radi prikupljanja dokaza o izvr{enim ratnimzlo~inima.

U ha{koj optu`nici podignutoj 1997.Ra`natovi} se tereti za zlo~ine koje je nje-gova paravojna formacija “Tigrovi” izvr{ilau Sanskom Mostu septembra 1995. godine,uklju~uju}i i dva masovna ubistva.Pod Ra`natovi}evom komandom i kon-trolom, “Tigrovi” su, prema navodimaoptu`nice, masovno ubistvo izvr{ili 20.septembra 1995. Tog dana su 12 musliman-skih civila iz Sanskog Mosta odvezli naizolovanu lokaciju u selu Trnovo i pucali unjih. Strijeljanje je preìvio samo jedan~ovjek, koji je tom prilikom te{ko ranjen.Dan kasnije Arkanovi “Tigrovi” su u seluSasina izveli na strijeljanje 67 mu{karaca i

jednu ènu, starih izme|u 18 i 75 godina.Svi su tako|er bili iz Sanskog Mosta, amasakr je preìvjelo dvoje.

U optu`nici su bila navedena djelovanjaArkanovih “Tigrova” u isto~noj Slavoniji1991. i isto~noj Bosni 1992. godine, ali zato Ha{ko tuìla{tvo nije teretilo Ra` na to -vi}a. Tuìla{tvo za ratne zlo~ine je odTribunala dobilo dokaze koji su bili pred-met optu`nice protiv Ra`natovi}a i, premarije~ima Vuk~evi}a, uskoro }e se biti poz-nato da li }e biti pokrenut krivi~ni postupakvezan za doga|aje koji su bili predmetHa{kog tuìla{tva.

Milomir Mari} tvrdi da je Arkan aktivnosara|ivao sa Tribunalom i ovom sudu ustu-pao klju~ne dokaze protiv pojedinih osum-nji~enih ratnih zlo~inaca. Nudio se i kaosvjedok saradnik poku{avaju}i da sebiobezbijedi bolju poziciju prilikom su|enja ito je, po Mari}u, zapravo njegov najve}i“grijeh” zbog kojeg je ubijen.

“To je otkrio Vojislav [e{elj jer je videoda u optu`nici protiv njega postoje nekimisteriozni dokazi za koje nije znao kakosu se tu na{li. Traìo je da se oni ne uvrsteu optu`nicu dok ne otkrije ko je dao tedokaze. Do{ao je do saznanja da je Arkanstupio u kontakt s ha{kim istraìteljima isara|ivao s njima, kako bi dobio odre|eneprivilegije. Posle je to u svojim memoarimau Podgorici objavio Vlado Kekovi}. Kadasam ja to rekao, Arkanov stariji sin koji ìviu Americi je pobesneo i kazao kako je tomeni neko podmetnuo. Me|utim, o~ito damu je to njegovo tajno svedo~enje zbogkojeg je [e{elj u Tribunalu optuèn ido{lo glave. Slu`ba ga je pustila niz vodui ubrzo je ubijen“, navodi ovaj poznatipublicista. �


OTKRIVENA MISTERIJA ARKANOVOG @IVOTA

�

“@eljka Ra`natovi}a Arkana jednovreme tokom rata u BiH koristio jeRadovan Karadì}, kao mo}no oru`je pro-tiv Ratka Mladi}a. Arkana je, ina~e, gener-al Mladi} proterao sa teritorije koju je u tovreme dràla Vojska bosanskih Srba i nijemu dao da stupi na nju. U vreme akcijeOluje Arkan je bio u Sanskom Mostu i mal-tretirao oficire Vojske RS. Mladi} se u tojmeri naljutio na njega da je hteo da gaubije. Biljani Plav{i} se me|utim dopadaoArkan, rekla mi je nedavno dok sam jeintervjuisao da je on za nju bio izuzetnozgodan mu{karac.” �

DRUGA STRANA RATA

Arkana je tokom rata u BiH koristioKaradžić u sukobu sa RatkomMladićem

RadovanKaradì} i @eljko Ra`natovi} Arkan

DA BI SE SPASIO SU\ENJA, ARKAN OTKUCAO [E[ELJA Optu`nica je teretila Arkana za masovna ubistva muslimana u Sanskom Mostuzbog ~ega je on odlu~io da bude svjedok saradnik




TURSKA I BiH

PUSTO TURSKO“ERDOGANOVCI“ PROTIV “GULENOVACA“Koliko se BiH ti~e otvoreni sukob izme|u dvije konzervativne

turske partije-pokreta, odnosno njihovih lidera premijeraErdoğana i islamskog propovjednika Gülena?

Borba dvije konzervativne struje uoči predsjedničkih izbora u Turskoj prelila se i u Bosnu i Hercegovinu nakon javnog istupa federalnog ministra SALMIRA

KAPLANA. Kao “zabrinuti građanin”, Kaplan je upozorio na ono što smatra negativnim uticajem struje koju on, očito, ne podržava. Naša novinarka

analizira šta je uzrok sukoba sljedbenika propovjednika FETHULLAHA GÜLENAi premijera RECEPA TAYYIPA ERDOĞANA, te na koji način su oni

prisutni na Balkanu

turci:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 22:15 Page 28

Javni istup federalnog ministra kulture isporta SSalmira Kaplana, u kojem jegovorio o pokretu Dèmat Nur, ilinurdìje ili gulenovci, predstavljaju}iih kao potencijalnu opasnost (““Oni

odvode na{u djecu. Niko od bh. zvani~nikakoji je do{ao s njima u doticaj nije svjestan skim ima posla i zato skre}em pa`nju svimadok ne bude kasno.””), isprovocirao je diobosanskohercegova~ke javnosti da se uklju~iu debatu o tome ko su i {ta rade u BiH sljed-benici propovjednika FFethulaha Güllena isada{njeg turskog premijera RRecepa TayyipaErdoğana i njegove Partije pravde i razvoja(AKP), pokazuju}i simpatije prema jednoj

ili drugoj struji. Obje su izuzetno konzerva-tivne i religiozne, te motivisane jakimekonomskim interesima, a njihov uticajo~igledno posljednjih godina ja~a u BiH.

GÜLEN VS. ERDOĞANMe|unarodni mediji su tokom pro{le

godine, kada su po~ele masovne demon-stracije u Turskoj, u vi{e navrata pisali osukobu izme|u dvije struje u toj zemlji, tenjihovom uticaju i interesima na Balkanu.Istraìvanja o tome radili su i neki akademi-ci u Europi ukazuju}i na to koliko je taj uti-caj jak, ali i na potencijalne probleme zbognjega ne samo u na{oj regiji, nego i {ire.

Svi se slaù konstatuju}i kako su Güleni Erdoğan godinama bili saveznici koji suuspijevali prona}i dovoljno zajedni~kihinteresa, prije svega ekonomskih, kojima sumogli prevazi}i sve razlike. No, Gülen sene slaè sa AKP politikom prema Bliskomistoku, kao ni odnosom prema takozvanomkurdskom pitanju.

Erdoğan èli imati {to vi{e uticaja naBliskom istoku, {to je poku{ao uklju~iv{i sesna`no u pronalaènju rje{enja za sukob uSiriji, u ~emu mu se pridruìo dio bosan-skohercegova~kih politi~ara, uklju~uju}iZlatka Lagumdìju. Propagiraju}i me|u na -rodnu vojnu intervenciju u Siriji, Erdoğanje ~esto poredio tamo{nju situaciju s onomu BiH tokom rata, {to je ve}ina me|unaro-dne javnosti odbacila nalaze}i malo vezaizme|u dva sukoba.

Erdoğan tako|er èli pregovore saKurdima, dok je Gülen protiv toga, no sma-tra da im trebaju biti garantovana osnovnakulturna prava. I jednima i drugima Balkanje interesantan kao podru~je koje je nekadabilo pod Osmanlijama. Turski uticaj sepoja~ava kako zemlje regije ulaù vi{enapora da se priklju~e EU. PremijerErdoğan, tradicionalista i turski nacional-ista, kao i Gülen, èle svoju zemlju u EU,ali ne samo da se ne èle odre}i tradicije inacionalizma nego se trude ih prenesu i u

druge zemlje koje }e u}i u EU, {to zna~iprije svega Balkan.

Ovaj uticaj se najvi{e odnosi na na~inprakticiranja religije, te promociju tradi-cionalnih shva}anja o na~inu obla~enja imu{karaca i èna, zabranu konzumiranjaalkohola, promovisanje zna~aja porodicete, generalno, davanje va`ne uloge religiji uìvotu.

Va`no je napomenuti da i Gülen iErdoğan zagovaraju sekularnu dràvu, alisa jakim religijskim aspektom.

Kaplan se u svojim javnim istupima nijeusprotivio generalnom konzervativizmukoji dolazi s uticajem iz Turske, naro~ito uoblasti obrazovanja ili kulture, nego se kon-centrisao samo na napade na Gülenovesljedbenike i sam pokret. Pri tome je iznioniz nejasnih tvrdnji o na~inu djelovanjapokreta, njihovim ciljevima, optuùju}i dapokret ima pristalice i sljedbenike u BiH.

UTRKA ZA DOMINACIJUNi Gülen ni Erdoğan nisu osobe koje

uìvaju veliku podr{ku opozicije u Turskoj,naro~ito onog dijela koji sebe ne smatrazatvorenim u tradicionalne norme, te onihkoji promoviraju vladavinu ljudskih prava.Nedavno je Stranka za mir i demokratiju(BDP) poru~ila kako Erdoğanova partija iGülenov pokret trebaju ““zaustaviti svojuutrku za dominacijom u turskom dru{tvu”,a sli~no im je poru~eno i iz krugova bliskihdemonstrantima.

“Nesporazum izme|u pokreta i AKP jekrucijalna debata za pravu demokratiju uTurskoj. Ne mora nam se nametati damoramo birati izme|u pokreta na jednojstrani i AKP-a na drugoj. Mi smo protiv ijednih i drugih”, rekao je lider ove partijeSelahattin Demirtas novinarima u novem-bru pro{le godine nakon {to je Erdoğanodlu~io zatvoriti sve privatne {kole uTurskoj, ~ime je direktno ugrozio radGülenovog pokreta koji je koncentrisan naobrazovanje.


IZME\U DVIJE VATRE

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

��

NI JEDNI NI DRUGIProgresivna opozicija u Turskoj protivi se konzervativnim stavovima„gulenovaca“ i „erdoganovaca“

OBRAZOVNE INSTITUCIJEObje struje poku{avaju pro{iriti svoj uticaj krozobrazovanje i institucije koje grade biznismeni bliskiturskim konzervativcima


“Modeli demokratije koje nudi Pokret iAKP uop}e se ne baziraju na slobodi”,rekao je Demirtas podsje}aju}i da su Pokreti Partija godinama sara|ivali, te da je to bioperiod u kojem je uhap{eno oko 10.000ljudi.

U svom ~lanku iz oktobra 2013., anli-ti~ar BBayram Balci pi{e kako je Erdoğ an -ovo vodstvo od 2002. promijenilo Tursku.“Reforme koje je pokrenula ova konzerva-tivna vlade sa islamskim korijenima sudovele do pasivne revolucije - istinski suuticali na modernizaciju turskog dru{tva,oja~ali ekonomiju, te je zemlja sada 16.najja~a u svijetu po BDP.” On nagla{ava dato nije uspjeh samo Erdoğana, neko i bro-jnih politi~kih organizija ““kao i utjecajnihreligijskih i dru{tvenih snaga” koje suoja~ale ulogu Turske na regionalnom ime|unarodnom planu, i tu ukazuje na uloguGülenovog pokreta koji se jo{ nazivadèmat (zajednica) ili hizmet (servis).

AKP i Pokret su u savezu od 2002.godine. Ono {to ih povezuje jestezajedni~ka èlja da oslabe ““centralnu uloguvojske u zemlji i da stvore novu, konzerva-tivniju i vi{e muslimansku Tursku”. Svakastrana je u ovaj savez unijela ono {to im jenajvrednije - AKP svoj politi~ki aktivizam,a Pokret uhodan na~in kori{tenja obra-zovnih institucija, te dru{tvenog aktivizmau svrhu promocije zajedni~kih ciljeva. No,tvrdi Balci, oduvijek postoji puno ìvihsukoba izme|u dvije snage, ali im on neprognozira rastanak, jo{ uvijek. U savezu}e ih odràti, tvrdi, èlja za vla{}u {to je,tvrde brojni analiti~ari, osnovni razlogsada{njeg sukoba, ali su mogu}e i ja~e ten-zije sve do marta kada su zakazani izbori.

FORMIRANJE MI[LJENJAMe|unarodni mediji Gülena opisuju

kao vjerski autoritet koji se pojavio uIzmiru, sedamdesetih godina, da bi brzo bioprepoznat kao duhovni vo|a. Krajemdevedesetih seli se u SAD, u dobrovoljnoizgnanstvo, djelom zbog svog zdravstvenogstanja, dijelom zbog neslaganja sa tada { nj ompolitikom. Neko vrijeme su ga turske vlastipoku{avale dovesti u vezu sa nekim nele-galnim radnjama, ali su sve optu`beodba~ene.

Me|unarodni mediji ga opisuju kaonacionalistu koji èli da Turska bude jakame|unarodna sila, promotorom islama iduha kapitalizma.

Gülen je poznat i po tome {to za promo-ciju svojih ideja koristi obrazovanje, odnos-no {kole i univerzitete koje gradi po cijelomsvijetu, uklju~uju}i i Balkan gdje djelujeniz koledà koji su povezani s njegovimPokretom. U Sarajevu je najve}a takva, aline i jedina, institucija Burch univerzitet.

Istovremeno djeluje i Me|unarodni uni-verzitet Sarajevo, koji je, smatraju upu}eni,

mnogo bliè Erdoğanu. Vremenom, i jednai druga struja po~ele su korisiti iste ili sli~nemetode {irenja uticaja - oba univerziteta susekularna, nude obrazovanje na vi{e jezika,ali promoviraju konzervativne poglede nasvijet i na~in ìvota.

Jo{ jedan na~in za {irenje uticaja jesuposlovne veze. U Gülenovom slu~aju,vjeruje se da je cilj njegovog pokretaizgradnja nove generacije u cijelom svijetukoja }e svoja uvjerenja bazirati na skrom-nosti, patriotizmu, globalizaciji i kojima }ebiti bitan ekonomski uspjeh. Ta novakonzerva tivna elita trebala bi imati klju~nuulogu u kreiranju modernije, otvorenijeislamske Turske. Obje struje se slaù i uovim planovima.

Poznato je da Pokret ohrabruje svojestudente da se angaùju u dràvnomaparatu, te da imaju uticaj na medije iklju~ne institucije. Sam Gülen, prema listuWashington Post, ne negira uticaj na svojesimpatizere. ““Ja sam u biti sin Anadolije…za dobro moje zemlje normalno je dakaèm svojim simpatizerima da postanupolicajci, diplomate, vojnici, pravnici”,rekao je Gülen.

Mnogi Gülenovi sljedbenici danas su nava`nim pozicijama u oblasti obrazovanja,pravosu|a i ekonomije. Pokret negira da jeovo dio njihove strategije, ali ne negira dapostoji puno njihovih simpatizera u organi-ma vlasti. Nagla{avaju da djeluju isklju~ivoreligijski i dru{tveno, a ne politi~ki. No, upraksi je to ~esto druga~ije. Ipak, ne èle seotvoreno svrstavati na stranu bilo koje par-tije da ne bi time razjedinili ~lanove, kako uTurskoj tako i u drugim zemljama u kojimadjeluju. Ba{ na taj na~in uspjeli su osigurativeliku podr{ku i oja~ati politi~ki, prodiru}iu razne stranke i institucije, {to je, tvrdeanaliti~ari, dovelo do saveza sa AKP-om.Savez funkcioni{e na taj na~in da AKP nudipoliti~ku podr{ku za pokret, podràvaju}injihove inicijative u obrazovanju, a Pokret“ulaè” svoje dru{tevene mreè i medije.

Njema~ki list Stern je nedavno tako|eranalizirao djelo i lik Gülena i ciljevePokreta koji nema formalno sjedi{te, doksljedbenici o njemu ne govore javno. Listkonstatuje i kako dio javnosti Pokret smatrasektom, dok neki vjeruju da je rije~ o tajnojorganizaciji udruènoj kako bi preuzelavlast u Turskoj.

“ONI SU SVUDA!”U jednoj od depe{a koje su objavljene

na WikiLeaksu, a koju prenosi Stern, stojida ameri~ke diplomate opisuju GülenovPokret kao ““najja~u islamisti~ku grupaciju”koja ““kontroli{e glavne biznise, trgovinu iizdava~ke aktivnosti, i koja je duboko pro-drla na politi~ku scenu” u Turskoj. Diojavnosti u Njema~koj smatra da je ovonajva`niji i najopasniji islamisti~ki pokret utoj zemlji. Ekspert u oblasti islamskih studi-ja UUrsula Spuler-Stegemann za Stern kaè:“Oni su svuda.”

Stern ukazuje na ~injenicu da Pokretpromovira me|ureligijski dijalog pomaù}iu osnivanje institucija koje rade na ovome.U Njema~koj tako postoji Forum zame|ureligijski dijalog. U BiH pak godina-ma djeluje Me|ureligijsko vije}e na ~ijoj seweb stranici, u nekoliko tekstova, ukazujena vezu s Gülenom putem Bosna SemaInternationala, krovne organizacije za obra-zovne ustanove u vlasni{tvu Pokreta.

Prema zvani~noj web stranici BSI, uBiH djeluje 15 obrazovnih institucija, i to uSarajevu, Biha}u, Tuzli i Zenici. ““SvrhaBosna Seme je razvijanje produktivnihstavova pojedinca, prijateljstva, zajednice,rada i {kole. Po{tuju}i porodicu i dru{tvo,uzoran u~enik Bosna Sema }e cijenitimogu}nosti ìvota i izraziti spremnost da se`rtvuje u ime zajedni~ke koristi”, stoji naweb stranici.

Stern {kole koje vodi Pokret uNjema~koj opisuje kao moderne, sa motivi-ranim nastavnicima koji ~esto ne znaju niko je Gülen, djecu koja dobijaju dobro


TURSKA I BiH

�

SALMIR KAPLAN„Oni odvode na{u djecu”

Foto: Mario Ili~i}


obrazovanje, ali u istom tekstu navode kakoPokret ima jedno vanjsko i jedno unutra{njelice, te da se finansira od donacija bogatihbiznismena, ali i ostalih ~lanova koji imajuobavezu davati najmanje 10 posto svojezarade zajednici. Na isti na~in funkcioni{uu BiH.

BBC pak pi{e kako Pokret moè pre-rasti u najve}u svjetsku muslimanskumreù. Oni koji podràvaju Pokret vide gakao lice islama koje je moderno i plemeni-to, dok Gülena opisuju kao najcitiranijeg inajpopularnijeg islamskog teologa dana -{nji ce. List Foreign Policy ga je 2008.godine ubrojao me|u 100 najutjecajnijihìvih mislilaca na svijetu.

KULT LI^NOSTI - “ALIJIN AMANET”Nasuprot Gülenovom pokretu su simpa-

tizeri premijera Erdoğana i njegove partijekoja je svojevrsna nasljednica partijeRefah, koja je bila zabranjena 1998. godine,

te se ponovo pojavila pod imenom Partijavrlina (Fazilet) da bi bili ponovo zabranjeni2001. godine. Nakon te zabrane, partija sedijeli na dva krila, od kojih je jedno AKP.

AKP zagovara sekularnu dràvu, sapuno religijskih sloboda, {to se poklapa sGülenovim vi|enjima.

I do pobjede Erdoğana 2002. godine,Balkan je bio vaàn za Tursku, koja jeu~estvovala u mirovnoj misiji i obnovi,prije svega spomenika kulture iz osman-skog perioda. Nakon 2002., Balkan postajejedan od prioriteta turske vanjske politike, aovda{nji politi~ari uticaj koji dolaze izTurske ~esto veli~aju. Samo jedan od prim-jera moè se na}i u rije~ima SSulejmanaTihi}a, koji je sa strana~kom delegacijom ukojoj je bio i Kaplan, gostovao na posljed-njem kongresu AKP-a, te se obratio li~noErdoğanu rekav{i: ““Hvala Vam {to ~uvateamanet rahmetli Alije Izetbegovi}a kojiVam je ostavio svega nekoliko dana prije

svoje smrti! Mi danas nismo sami, sa namasu nebrojeni bosanski {ehidi i braniociBosne i Hercegovine na ~elu sa kraljemmudrosti, rahmetli Alijom Izetbegovi}em!SDA i mi smo ba{tinici i ~uvari njegoveideje.”

ûvati “amanet” Izetbegovi}a zasada{nju tursku vlast zna~i i graditi skoropa kult li~nosti, veli~aju}i njegova djela~esto mnogo vi{e nego {to je to ikada~injeno u BiH.

Kulminacija sukoba izme|u AKP iPokreta desila se nedavnom velikom akci-jom sudstva protiv korupcije u kojoj suuhap{eni brojni visoki zvani~nici ili njihovadjeca. Odmah nakon te akcije, Erdoğan jepo~eo sa velikom ~istkom u policiji, ali idrugim institucijama. Smatra se da se veli-ki broj Gülenovih pristalica nalazi ba{ usudstvu i politici.

TURSKA NAM JE MATIStruje koje danas imaju uticaj na

Balkanu sljedbenici su neosufija, pokretakoji je po~eo ja~ati po~etkom devedesetihu Turskoj, stvaraju}i veze sa biznismenimakoji su i me|unarodno poznati i koriste}injihov uticaj u svijetu. Jaka struja unutarovog pokreta promovira neoosmanlije ividi Tursku kao centar islamske civilizaci-je koja se proteè od Centralne Azije doBalkana. Oni svoj uticaj na Balkanu {ireprevashodno putem islamskih zajednica,dok svoje ciljeve i rad formuli{u krozEuroazijsko islamsko vije}e osnovano1995. u Ankari. Te godine gost sa Balkanaje bio sandà~ki muftija MMuamer Zukorli}koji je, pored ostalog, obra}aju}i se skupukazao kako je Osmansko carstvo ““donijeloislam na Balkan, ali su onda muslimaniAlbanije, Kosova, Bosne, Makedonije iSandàka ostavljeni kao siro~ad. Njihovamajka ih je ostavila. Okre}emo se kaTurskoj ne samo emocijama, nego sapravom djeteta koje se obra}a majci.@elimo re}i da je vrijeme da Turskapomogne svoju djecu.””

Nau~nica AAnn Ross Solberg se bavilaistraìvanjem uticaja i interesima Turske naBalkanu. U svom istraìvanju tvrdi da je tajuticaj jo{ uvijek limitran, ali da moèoblikovati razvoj islama u regiji, krozja~anje Turske i lokalne muslimanskezajednice, te zajedni~kog identiteta Turske iBalkana.

Ona tako|er pi{e o uticaju neosufija naBalkanu napominju}i da je prisutno vi{estruja, me|u kojima je Gülenov pokretme|u najja~im. Svi djeluju sli~no, putemmedija, obrazovanja, finansijskih institucija,fondacija i udruènja promovi{u}i turskuislamsku duhovnost i kulturu. Ona tako|erspominje da sve struje kao jako bitan aspektdjelovanja vide borbu sa selefijama, te uticajna oblikovanje “europskog islama”. �


IZME\U DVIJE VATRE

Salmir Kaplan, govore}i o uticaju iprisutnosti Gülenovog pokreta u BiH, tvrdii da su njegovi sljedbenici duboko prisutniu strukturama vlasti u BiH, i to ne samo uFederaciji nego u u Republici Srpskoj.Tako|er tvrdi da su se “uvukli” u politi~kepartije u BiH, te isti~e stranku @eljkaKom{i}a, Demokratsku frontu.

Kaplan kaè da je odlu~io progovoritijavno zato {to ne moè gledati kako “nekorovari po mojoj zemlji”, te tvrdi da Gülenovisljedbenici u BiH èle isti scenario kaoTurskoj, odnosno razjedinjavanje.

Ina~e, sam Kaplan je jedno vrijeme kaostudent postdiplomskog studija boravio uTurskoj, uz stipendiju tamo{nje vlade.Kako je rekao, sljedbenici Gülenovogpokreta poku{ali su ga vrbovati.

Na pitanje za{to se Bosne ti~u previ-ranja u Turskoj, Kaplan kaè da je razlogza to “jer je Turska do{la da pomogneBiH,” te spominje ulaganja u oblasti kul-ture, obrazovanja. Kaplan ne ostavljamjesta sumnji na ~iju se stranu on svrstao,nazivaju}i AKP partijom spasa, a Gülenovpokret sektom. �

NA STRATE[KIM MJESTIMA NJIHOVI LJUDI

“Gülenovi ljudi u KomšićevojDemokratskoj fronti”

GÜLENOVCI SU ME\U NAMAKaplan tvrdi da su se gülenovci uvukli uDemokratsku frontu

Foto: Mario Ili~i}


Dok dràvna tuìla{tva Austrije iSlovenije vode krivi~nu istraguprotiv tri dràvljanina Bosne iHercegovine zbog krivi~nogdjela pranja novca, u samoj BiH

ne znaju ni ko je nadleàn za istragu.Tuìla{tvo BiH se jo{ u februaru 2012.godine proglasilo nenadle`nim i izvje{tajSIPA-e protiv NNevena Kulenovi}a, StipePrli}a i ZZorana Bakule proslijedilo uKantonalno tuìla{tvo u Mostar. Dvijegodine poslije, mostarsko tuìla{tvo se isamo proglasilo nenadle`nim i poslalocijeli predmet Sudu BiH.

„Mi smo zatraìli od Suda BiH

mi{ljenje u vezi stvarne nadle`nosti upostupanju po navedenom predmetu koje jedràvnom tuìla{tvu dostavila SIPA protivNevena Kulenovi}a, Stipe Prli}a i ZoranaBakule. Kompletan predmet sa zahtjevomje dostavljen kurirom Sudu BiH u Sarajevu.Mi mislimo da nismo nadle`ni za ovajslu~aj i da nemamo resurse za takvu istragu.

Tuìla{tvo BiH se ranije izjasnilo da nijenadle`no i stoga smo mogli samo dazatraìmo od Suda BiH da se izjasni ko jenadleàn. Mislim da je trebalo izraziti takavkonflikt nadle`nosti odmah po dobijanjupredmeta i meni nije jasno za{to mojprethodnik Predrag Tomi} nije postupio nataj na~in“, kaè SSpomenko Juki}, postu pa -


SLUÂJ ERONET

Pi{u: ESAD HE]IMOVI] (Sarajevo,Mostar), BLA@ ZGAGA (Ljubljana) i HERVIG G. HOELER (Graz)

Istrage koje su posljednjih mjeseci vođene u Austriji, Sloveniji i BiH razotkrile sumarketinški model izvlačenja novca iz javnih preduzeća: kako je to izgledalo uslučaju mostarskog „Eroneta“ i marketinškog kralja NEVENA KULENOVIĆA,

vidljivo je iz istraživačkog teksta kojeg „SB“ ekskluzivno objavljuje

ERONETMI PRIKRIVAMO SVE

eronet:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 17:51 Page 32

ju }i tuìlac u mostarskom Kantonalnomtuìla{tvu.

Naredba za provo|enje istrage protivStipe Prli}a, direktora Hrvatskih tele ko mu -nikacija Eronet Mostar, Zorana Bakule,direktora mobilne mreè HT Eronet, iNevena Kulenovi}a, direktora i osniva~aniza marketin{kih agencija, bila je napisanajo{ sredinom oktobra ove godine uKantonalnom tuìla{tvu u Mostaru, ali jepostupaju}i tuìlac Spomenko Juki} tadanije potpisao pozivaju}i se na „tehni~kerazloge“, jer nije imao „adrese svihsvjedoka“, kojima nije èlio „da dostavipozive na radna mjesta u mostarsko sjedi{teEroneta“. Juki} je ~etvrti tuìlac u BiH kojije preuzimao i ostavljao slu~aj Eronet. Prijenjega su o slu~aju odlu~ivali tuìoci IIsmet[u{ki} u Posebnom odjelu za organiziranikriminal Tuìla{tva BiH; PPredrag Tomi} iNijaz Mehmedba{i}, glavni tuìlac uKantonalnom tuìteljstvu u Mostaru.

ISTRAGE U TRI DR@AVENa slu~aju su se do sada angaìrale

policijske agencije iz Austrije, Slovenije iBiH, Slu`ba za spre~avanje pranja novca izSlovenije, Dràvna agencija za istrage iza{titu BiH, Federalna uprava policije,Finansijska policija Federacije BiH.Nacionalni uredi Interpola u Sarajevu iLjubljani razmijenili su vi{e od 100 akata ume|usobnoj komunikaciji o ovom slu~aju.Ured za reviziju institucija Federacije BiHve} godinama daje negativnu ocjenu oposlovanju dva javna preduze}a iz ovogslu~aja: Javnog preduze}a HT Eronet iJavnog preduze}a RTV Federacije BiH,dovode}i u pitanje transparentnost izakonitost njihovog finansijskog imarketin{kog poslovanja.

Iza stola mostarskog tuìtelja Spo men -ka Juki}a nalaze se dva uredska ormari}apuna dokumentacije o slu~aju Eronet, aliosobe osumnji~ene u istragama koje sevode u Ljubljani i Grazu i dalje nisuformalno osumnji~ene u Bosni i Herce gov -ini. Oni i dalje obavljaju va`ne poslove nakojima svakodnevno sara|uju s najva`nijimmedijskim ku}ama u Bosni i Hercegovinikao veliki ogla{iva~i i kao agenti kojiodlu~uju o zakupu vremena za reklame iliobjavljivanju reklama u novinama. Iako isami angaòvani tuìtelji off the recordkaù da je rije~ o „klasi~nom primjerume|unarodnog organiziranog kriminala“,zbog izostanka slu`bene istrage, ~itav

slu~aj se u samoj javnosti u BiH svodi nanedokazane glasine i „biznis“ se nastavljana isti na~in.

„Vidite, ne mogu ja ili bilo ko drugi uupravi neke televizije re}i: ‘Evo ne}u jasredstva od neke agencije zato {to su nekenovine napisale da je on kriminalac’. Imajuozbiljni organi u ovoj zemlji koji radekako-tako svoj posao - SIPA, FUP i takodalje“, odgovorio je direktor Federalnetelevizije DDèmal [abi} u emisiji Po{tenokoja je emitovana 11. novembra pro{legodine na pitanje direktorice programaFederalne Televizije DDu{ke Juri{i} da li jeta~no da ova televizija daje popuste i do 80i vi{e posto na svoj cjenovnik ogla{avanja.

GRAZ ÊKA SARAJEVOKriminalisti~ke istrage postoje u BiH,

Sloveniji i Austriji, potvr|eno je od stranebrojnih slu`benih izvora u ovomprekograni~nom novinarskom istraìvanju.Po~ele su prijavom sumnjivih transakcijaod strane Volksbank u Grazu (Austrija),tako da je i ovo istraìvanje zapo~etoposjetom banci. Poslije vi{ednevnogodga|anja, glasnogovornica RRosemarieLang je odgovorila da zvani~nici banke nemogu da govore o ovom slu~aju.

Hansjorg Bacher, voditelj odnosa sajavno{}u Dràvnog tuìla{tva RepublikeAustrije u Grazu, obja{njava: „„Povodomdojave o mogu}em pranju novca u jednojaustrijskoj banci zapo~eta je policijskaistraga.“ Nakon {to je austrijskakriminalisti~ka policija dostavila izvje{tajTuìla{tvu, „poslan je u junu 2013. godinezahtjev Dràvnom tuìla{tvu u Sarajevuzbog preuzimanja gonjenja dvojiceosumnji~enih. Me|utim, jo{ uvijek nismodobili odgovor od Tuìla{tva BiH“, dodajeBacher. Neven Kurtovi}, {ef Odsjeka zame|unarodnu pravnu pomo} i saradnju ukrivi~nim stvarima u Ministarstvu pravdeBiH, potvrdio je da je zahtjev iz Grazastigao i da je proslije|en u julu ove godineu Tuìla{tvu BiH. U Tuìla{tvu BiH supotvrdili da je zamolba „primljena i da }ejavnost biti informisana nakon {topostupaju}i tuìtelj donese odluku“. Rije~je o krivi~nom gonjenju Stipe Prli}a,direktora HT Eronet Mostar, i ZoranaBakule, direktora mobilne mreè HTEronet. Kao krivi~no djelo navodi sepranje novca koje je opisano u ~lanu 165.Krivi~nog zakona Austrije.

Tuìoci iz Graza i Sarajeva komu ni -ciraju posredno, putem Ministarstava


STRAH OD NADLE@NOSTI

��

Sarajevo i Mostar nisu, ali Ljubljana i Grazjesu nadle`ni za procesuiranje kriminala - pranja

novca iz “Eroneta“!?

ODOLIJEVA SVIM DOMA]IM I ME\UNARODNIM ISTRAGAMAStipe Prli}, dugogodi{nji direktor Eroneta


pravde u dvije dràve: „„Sa BiH svakakomunikacija ide preko odre|enog ministrapravosu|a, dakle Dràvno tuìla{tvo uGrazu {alje izvje{}a u Ministarstvo u Be~u,koje onda ta izvje{}a {alje vlastima u BiH iministru pravosu|a koji to proslijediTuìla{tvu BiH i natrag. To zna~i da je tajput malo komplikovaniji nego u podru~ju[engena, gdje primjerice sa Tuìla{tvomNjema~ke dràve moèmo direktno dakomuniciramo.“ Na pitanje da li zna kadamoè o~ekivati odgovor iz Sarajeva,Bacher kaè: „„Ja li~no nemam iskustva sakontaktima u BiH, ali pretpostavljam da seovdje radi o spektakularnom postupku zaBiH, tako da se nadam da }emo relativnobrzo dobiti odgovaraju}i odgovor vezan zaovaj proces.“ Bacher obja{njava da }e uslu~aju da Tuìla{tvo BiH preuzme krivi~niprogon Prli}a i Bakule, austrijski postupakbiti zamrznut do okon~anja postupka uBiH. U slu~aju da Sarajevo odustane odovog krivi~nog procesa, postupak }e bitinastavljen pred Okru`nim sudom u Grazu.

SLOVENAC U MOSTARU U Sloveniji je sudska istraga pokrenuta

u maju 2013. na Okru`nom sudu uLjubljani na zahtjev Specijaliziranogdràvnog tuìla{tva Republike Slovenije,koje je nadle`no za organizovani, klasi~ni iprivredni kriminal, terorizam i korupciju.„Istraga je pokrenuta protiv jedne pravne ijedne fizi~ke osobe zbog osnovane sumnjeda su po~inili krivi~no djelo pranja novca“,obja{njava HHarij Furlan, {ef slovena~kogSpecijaliziranog dràvnog tuìla{tva. Kaofizi~ka osoba u ovom slu~aju se navodiNeven Kulenovi}, direktor i osniva~ vi{emarketin{kih agencija iz BiH i uinostranstvu. Specijalizirano dràvnotuìla{tvo Slovenije, u odgovoru nadirektno pitanje o budu}nosti ovog procesau Ljubljani, nagla{ava da je su|enje uodsustvu vi{e izuzetak nego pravilo i da jeuvijek mogu}e upotrijebiti razli~ite na~ineosiguranja prisustva osumnji~ene osobe.„Mogu}e je upotrijebiti prisilna sredstvakao {to su prisilno privo|enje, me|u naro -dna potjernica, pritvor, kako bi se osiguraloprisustvo osumnji~enog u okvirume|unarodne pravne pomo}i. Pravno jemogu}e su|enje u odsustvu ako jeosumnji~eni prethodno ispitan, ako jepozvan i ako je prisutan njegov branilac“,obja{njavaju u ovom slovena~komtuìla{tvu.

Ve} na po~etku istrage, slovena~kituìlac Harij Furlan sa dva istraìteljastigao je u Mostar, gdje se nalazi sjedi{tekompanije HT Eronet. U Kantonalnomtuìla{tvu HNK zatraìo je, putemme|unarodne pravne pomo}i, saslu{anjedvojice direktora Eroneta, Prli}a i Bakule,te direktora marketin{kih kompanijaKulenovi}a. Osumnji~ene je saslu{ao

tuìtelj Predrag Tomi}, ali samo za potrebeslovena~ke istrage. Tokom saslu{anja,Kulenovi} se branio {utnjom dok su Prli} iBakula tvrdili da su samo pozajmili novacod Kulenovi}a za izgradnju apartmana uHrvatskoj. I Prli} i Bakula su istovremeno idràvljani i BiH i Hrvatske. Kao osnovuplata na ra~une u Grazu navedeni suugovori 24/08 i 25/08, ali izvori upoznati sa

istragama u Sloveniji i BiH kaù da niko uistrazi nije vidio ove ugovore.

Tomi} se 21. decembra 2010. godineodlu~uje za dodatne provjere poslovanjaHT Eroneta, na osnovu prijave izNadzornog odobora HT Eronet i drugihanonimnih prijava. Tomi} je zatraìo daFinansijska policija Federacije BiH„prikupi dokaze i saznanja“ o poslovanjuHT Eroneta. Do odlaska iz Mostara, Tomi}je ~ekao na izvje{taj Finansijske policije,kako bi nastavio rad na slu~aju Eronet.

Tuìtelj Predrag Tomi} je odlukomVisokog sudskog i tuìla~kog vije}a od 21.decembra 2012. godine imenovan napoziciju tuìoca za ratne zlo~ine uTuìla{tvu BiH. Njegov prelazak uSarajevo doveo je do novog polugodi{njegprekida na radu na ovom slu~aju. Tomi} jeodbio da govori o slu~aju Eronet, tvrde}i daje u~inio sve procesne radnje i da nijenagra|en za opstruiranje imenovanjem nadu`nost tuìoca u dràvnom Tuìla{tvu.

Samo 6 inspektora Finansijske policijeu Mostaru radi na podru~ju tri kantona.Tuìla{tvo im dostavlja 14. januara 2011. inovu dokumentaciju koju je prikupilaKriminalisti~ka policija iz Mostara.Inspektori preuzimaju predmet Eronet tek10. juna 2011. godine.

Inspektori Finansijske policije priku -plja ju dokaze {irom BiH o nevjerovatnimna~inima izvla~enja novca iz ovog javnogpreduze}a putem marketin{kog poslovanjai agencija. Inspektori obavljaju kontrole uSarajevu, âpljini, Livnu, Ora{ju, Vitezu,Banjoj Luci, Br~ko Distriktu, Biha}u, Tuzlii Bijeljini. Kona~no, Finansijska policija 6.


SLUÂJ ERONET

�

HANSJORG BACHER„Povodom dojave omogućem pranju novca ujednoj austrijskoj bancizapočeta je policijskaistraga“

SLO@ENA ME\UNARODNA OPERACIJA PRANJA NOVCANeven Kulenovi}, kralj marketinga u BiH


maja 2013. godine dostavlja Tuìla{tvu uMostaru izvje{taj o djelomi~noj kontroliposlovanja HT dd Mostar od 2007. do2010. godine. Sredinom juna 2013. godine,Finansijska policija podnosi izvje{taj iprijave za po~injena krivi~na djela protiv25 osoba iz uprave JP HT Eronet dd Mostar,izme|u ostalog i za marketin{ko poslovanjeovog telekom operatera sa sarajevskomagencijom S.V.-R.S.A.

ZAKUP MEDIJA U BiHTuìlac Spomenko Juki} se vratio u

mostarsko tuìla{tvo u aprilu i preuzeopredmet Eronet u junu 2013. godine. Suo -~io se i s novom prijavom.

Istraìtelji vjeruju da izvje{taj

Finansijske policije dokazuje tezu da suuplate na privatni ra~un direktora Eronetapovezane sa davanjem milionskih poslovamarketin{koj agenciji mimo rezultatatendera za javnu nabavku. EronetovaKomisija za tendere je 12. oktobra 2007.preporu~ila da se kao najpovoljnija ponudaizabere ona koju je poslala agencijaMcCann Ericson iz Sarajeva, ali vrlo brzoreaguju Neven Kulenovi} u ime agencijeS.V.-R.S.A. i Zoran Bakula, kao ~lanuprave Eroneta. Kulenovi} 15. oktobra2007. faksom {alje dodatno tuma~enjesvoje ponude i izradu Strategije i drugihanaliza i dokumenata progla{ava bes plat -nim. Istovremeno, Kulenovi} dostavlja idokumentaciju drugih tv ku}a koja dovodi

u pitanje validnost ponuda drugihmarketin{kih agencija.

Prema izvorima koji su upoznati saistragama kriminalisti~ke i finansijskepolicije izvr{ni direktor Eroneta zapokretnu mreù i ~lan uprave Zoran Bakulaje, na 41. sjednici Uprave dru{tva, odrànoj24. oktobra 2007. godine, rekao da postojegre{ke u bodovanju Komisije za tender.Tvrdio je da su agencije dale podatke kojinisu istiniti, jer su TV ku}e obavijestilekoje popuste mogu dati. Izjavio je da su TVku}e (Neovisna TV Hayat, TelevizijaMreà Plus, Pink BH televizija) obavi jes -tile HT da agencije, koje su se javile najavni natje~aj i ponudile popust 60 posto ivi{e, ne uìvaju navedene popuste kod


STRAH OD NADLE@NOSTI

Prvi krak istrage u slu~ajuEronet poti~e iz me|unarodnihinformacija koje su dobilepolicijske agencije i tuìla{tvau BiH. Na pitanje kako je SIPApo~ela svoju istragu, policijskaslu`benica i glasno govornicaove agencije Kristina Jozi}potvrdila je da je rije~ oinostranim izvorima: „Dràvnaagencija za istrage i za{titu(SIPA) u proteklom periodupostupala je po informacijamazapri mljenim od stranihfinansijsko-obavje {tajnihjedinica o sumnjivimtransakcijama izvr{enim sara~una jedne offshorekompanije u korist ino-ra~unavi{e dràvljana BiH. Kaorezultat tih aktivnosti, SIPA jeTuìla{tvu BiH dostavilaizvje{taj o po~injenomkrivi~nom djelu protiv tri osobe,dràvljanina BiH, zbogpostojanja osnova sumnje dasu po~inile krivi~no djelo’primanje dara i drugih oblikakoristi’, krivi~no djelo ’davanjedara i drugih oblika koristi’, tekrivi~no djelo ’pranje novca’.Tuìla{tvo BiH je 15. februara2012. godine obavijestilo ovuAgenciju da je navedeniIzvje{taj proslije|en nanadle`nost Kantonalnomtuìla{tvu Herce gova~ko-neretvljanskog kantonaMostar.“

Odluku o spu{tanju slu~ajaEronet sa dràvnog nakantonalni nivo donio jedràvni tuìlac Ismet [u{ki},ali niko u mostarskomtuìla{tvu tada nije prigovorio itime predmet vratio naponovno odlu~ivanje zbogkonflikta nadle`nosti. Primanjei davanje dara je, premazakonima u BiH, krivi~no djeloentitetskog, regionalnogzna~aja dok je pranje novcakrivi~no djelo dràvnogzna~aja. Dok su tuìoci,policijske agencije i Slu`be zaspre~avanje pranja novca uAustriji i Sloveniji saglasni daje u ovom slu~aju rije~ upravoo pranju novca, unutar BiH jeslu~aj bez prigovora sveden nadaleko niì zna~aj. Svaka nova~injenica ili procesna radnja

bila je razlog da se slu~ajEronet vrati na kraj takozvaneliste ~ekanja za rje{avanje.

Drugi krak istrage poti~e izprijava iz Nadzornog odborasame kompanije Eronet iuposlenika ovog preduze}a.Kanto nalno tuìla{tvo uMostaru je jo{ 25. septembra2009. godine primilo dopis~lanova Nadzornog odbora JPHT dd Mostar pod naslovom„Provjera eve ntualnih prevara izloupotreba u JP HT ddMostar“. Unija uposlenika JPHT dd Mostar je jo{ 22.septembra 2009. godineuputila dopis o „saznanjima inepravilnostima u poslovanjuJP HT dd Mostar“.

Tre}i krak istrage poti~e iz

prijava koje su podnijeleanonimne osobe. Postoje idrugi sporovi koji otkrivajurazmjere kriminala u ovomjavnom preduze}u.

Finansijsko-obavje{tajnoodjeljenje SIPA-e je 4. marta2013. godine Tuìla{tvu BiHdostavilo izvje{taj opo~injenom krivi~nom djeluprotiv 11 fizi~kih i 6 pravnihosoba, zbog postojanja osnovasumnje da su po~inile krivi~nodjelo „organizirani kriminal“ uvezi sa krivi~nim djelima „krivo -tvorenje slu`bene isprave“,„zloupo treba poloàja i ovlasti“,„davanje dara ili drugih oblikakoristi“ i krivi~nim djelom„sklapanje {tetnog ugovora“.„Izvje{tajem je utvr|eno da suprijavljene fizi~ke osobepo~injenim krivi~nim djelimastekle protivpravnu imovinskukorist u ukupnom iznosu od8.202.921,55 KM, izvr{ilepranje novca u istom iznosu iizbjegle obra~unavanje ipla}anje poreza na dobit uukupnom iznosu od820.292,15 KM za koji suo{tetili budèt“, kaè KristinaJozi}. Federalna upravapolicije je odgovorila da je„provodila odre|ene aktivnostipo pre dmetnom slu~aju, pozahtjevu Kanto na lnogtuìla{tva u Mostaru“. �

TRI IZVORA ZA SLUÂJ „ERONET“

Državno i Kantonalno tužiteljstvo u Mostaru umanjilitežinu kriminala u ERONETU


pomenutih TV ku}a, ~ime su gruboprekr{ile uvjete iz ugovora. Kao maksi ma -lan rabat (popust od cijene odobrenpreprodavcu) navedeno je 45 posto.Postojale su i druge intervencije koje sudovele do promjene odluke.

Na osnovu izlaganja Zorana Bakule,uprava Dru{tva odbacila je PrijedlogKomisije o izboru agencije McCann Ericsond.o.o Sarajevo. Umjesto da se ide naponi{tenje javne nabave, tvrde istra ̀ ite lji,uprava Eroneta je dan kasnije jednoglasnodonijela odluku da dodjeljuje ugovorvrijedan 3 miliona KM agenciji S.V.-R.S.A.Potom je uprava dru{tva 21. maja 2008.godine odlu~ila da potpi{e aneks ugovora uvrijednosti od 50 posto i produì ga dofebruara 2009. godine. Novim aneksimaugovora iz 2007. i 2008. godine vrijednostugovora HT Eroneta i agencije S.V.-R.S.Aje pove}ana za jo{ 4,5 miliona KM.Formalno, posao u poslovnim knjigamaopisan je kao „zakup medija u BiH“.

Duga je lista dokaza koji }e bitipredo~eni i svjedoka koji }e biti saslu{ani uslu~aju Eronet, kada kona~no budupotpisane sve naredbe za istrage u ovomslu~aju. Istraìtelji u samom vrhupolicijskih agencija u BiH ne kriju dara~unaju na me|unarodnu, vanjsku podr{kukako bi se prekinuo lanac neka`njivosti i

istraga dovela do kraja. „„Kada oni vanine{to urade, i mi }emo“, kaè jedan odvode}ih kriminalista u BiH, upoznat saslu~ajem.

(Ovaj ~lanak je pripremljen uz

finansijsku podr{ku projekta South EastEuropean Media Observatory, kojipodupire Evropska unija. Sadràj ovog~lanka je isklju~ivo odgovornost autora i nepredstavlja stajali{ta EU) �


SLUÂJ ERONET

UHODANA SHEMA IZVLAÊNJA NOVCA I OSOBNOG BOGA]ENJAZoran Bakula jedan od ~elnih ljudi Eroneta



Vic koji se posljednjih dana moè~uti u Sarajevu glasi: “Pitali Cigu{ta misli o postavljanju pravo slav -nog krsta na Zlati{tu, a on ko iztopa odgovorio - ‘nemam ni{ta

protiv, samo da bude {to ve}i, da je odbakra i na {arafe’.”

Upravo su bakar i èljezo, kao i sve {toje izra|eno od ovih metala, u posljednjihnekoliko godina naj~e{}e mete lopova uBiH. Da lopovi ne biraju plijen, dokazujepodatak da su u posljednjih {est mjeseci uSarajevskom kantonu “hit kra|e” postalielektri~ni stubovi i kablovi. Na potezu NoviGrad - Iija{, u posljednjih pola godine izve-deno je pet-{est kra|a elektri~nih vodova,nakon ~ega je ~itavo naselje ostajalo bezelektri~ne energije. Lopovi koji su se speci-jalizirali za ove kra|e obore vod, isjekuèljezo i kablove, a potom ih prodaju kaosekundarnu sirovinu.

U Policijskoj upravi Kantona Sarajevosaznajemo da lopovi kradu i podzemne inadzemne kablove. Odre|ene kablove navatri ‘otope’, nakon ~ega im ostaje bakarnaìca koju prodaju kao sirovinu.

Plja~ka{i kradu i kompletne trafostani -ce, a u jednoj u trafostanici, ovisno oveli~ini, nalazi se izme|u 20 i 30 kilogramabakra. Kako se po kilogramu dobija odsedam do osam maraka, ra~unica govori dapo~initelji na ovakvim kra|ama mogu zara-diti nekoliko hiljadu maraka.

Strah gra|ana Bosne i Hercegovine da imlopovi ne zalutaju u ku}u, postao je svakod-nevnica. Pored spektakularnih plja~ki bana-ka, tr`nih centara, zlatara, naj~e{}e metelopova su privatni stanovi i ku}e.

U Sarajevu se kradu mobiteli, gardero-ba, alat, bu{ilice, brusilice, kompresori,kompleti klju~eva, sve ono {to se moè pro-dati, a nije te{ko. Pored toga, iz privatnihobjekata otu|uje se garderoba, i touglavnom ona markirana.

U oktobru pro{le godine istraìvanje jepotvrdilo da ~ak 75 posto kriminaliteta uKantonu Sarajevo uklju~uje otu|ivanjeimovine. Naj~e{}e mete su trgovine,gra|ani na ulici i kladionice, odnosnonovac, nakit i mobiteli. Policijski izvje{taj

je podnesen protiv 139 osoba, od kojih je108 povratnika u izvr{enju djela, a ukupnosu 82 osobe uhap{ene.

Jedan od bizarnijih slu~ajeva kra|e uSarajevu desio se po~etkom decembrapro{le godine kada je lopov uz prijetnjupi{toljem oteo “Passat”, sa VVedranomDodikom, predsjedavaju}eg Op{tinskogvije}a Stari Grad, i njegovim ~etvero go di -{njom k}erkom. Prijete}i pi{toljem, natj er -ao je Dodika da vozi, a potom mu je izdèpova uzeo dva mobitela i sav novac.Potom je njega i dijete izbacio na Palama.

Prema podacima MUP-a KantonaSarajevo za period januar-septembar 2013.godine izvr{eno je 189 djela prijetnjomupotrebe vatrenog oru`ja, {to je 71 vi{e


UKRADI MI SVE [TO ZNA[

Pi{e: MIRHA DEDI]

Krađe i provale u privatne objekte, tržne centre, banke… postale su naša svakodnevnica, pljačkaši u BiH ne biraju pa često kradu sve što im padne pod

ruku; naša novinarka istražila je šta su najčešće mete bh. lopova

HIT KRA\E U BiH U MODI SU BANKOMATI, TRAFIKE,

MOSTOVI, TRAFOSTANICE, ELEKTRI^NI VODOVI...

U Sarajevu se svaki dan po~ini 15 kra|a, u Banjoj Luci12, a u Trebinju jedna...

KO JE JAMIO ZLATO Zlato i novac su prvi na meti bh. plja~ka{a

provale i kradje:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 17:46 Page 38

nego 2012. godine, a prijetnjom i upotre-bom noà ili drugog o{trog predmeta — 111,{to 26 vi{e nego 2012.

Policijska statistika pokazuju da se uBiH krade doslovno sve, pa tako lopovi,ukoliko ne na|u novac ili zlato, kradu tele-vizore, muzi~ke linije, satelitske antene,meso, slatki{e ili alkohol. Na udaru lopova~esto se nalaze {ahtovi, oluci i bakarnilimovi na ku}ama.

U REPUBLICI SRPSKOJ KRADU TRAFIKEU Banjoj Luci su lopovi 18. novembra

pro{le godine i{~upali bankomat Raiffeisenbanke ispred robne ku}e Boska, apotom ga strpali u auto i odvezli unapoznatom pravcu, bogatiji za45.000 maraka.

Me|utim, bilo je i onih bak-suznih ~iji su poku{aji plja~kiizazvali simpatije javnosti, arazlog tome je nespretnostzbog koje su pali u ruke poli-cije. Jedan od njih je razbo-jnik koji se prije dvije godinespremao za plja~ku Intesa SanPaolo banke u centru Banje Luke.Mirno je pre{ao ulicu i laganimkorakom se pribliàvao banci,navla~e}i fantomku preko glave teizvla~e}i pi{tolj iza pasa. Njegov laganihod posmatrao je radnik obezbje|enjabanke, pa mu je pred nosom zaklju~aovrata. Kada je “poljubio” vrata, razboj -nik se uspani~io i pobjegao.

Plja~ka koja je izazvala podsmijehjavnosti dogodila se prije dvije go di -ne, kada su dva razbojnika u BanjojLuci presrela vozilo “Po{ta Srpske” ioteli dva dàka. Me|utim, njihovoprvobitno odu{evljenje ubrzo jezamijenio bijes, kada su shvatili dase u dàkovima nalaze pisma, a nenovac.

Da lopovi ne biraju plijen,dokaz je i kra|a iz augustapro{le godine kada je napodru~ju Ljubinja ukradenneregistrovan i neispravan auto-mobil “Opel kadet” koji uop{tenije bio u voznom stanju i nepoz-nato je kako ga je lopov uop{teodvezao. Kuriozitet ove plja~ke je{to je lopov M.[. iz Bile}eukradenim vozilom izmirio dugdvojici ljudi iz Bile}e koji su, neznaju}i da je rije~ o kra|i, auto-mobil prodali osobi iz Mostarakod koje je i prona|en.

U Bile}i su lopovi pro{legodine ukrali trafiku! Nepo -zna ti po~inioci sredinompro{le godine ukrali su kom-pletnu trafiku s platoa autobu -ske stanice u Bile}i i do

danas nisu prona|eni. U neobi~ne kra|e svakako se moè

uvrstiti i kra|a mostova. Samo u posljed-njih nekoliko godina lopovi su u BiH ukrali~ak tri mosta, ~ije su dijelove prodali ilinamjeravali prodati na otpadima za sekun-darne sirovine.

Posljednja takva kra|a dogodila se prijedvije godine u br~anskom prigradskomnaselju Dizdaru{a kada je lopov ukraoèljezni most, teàk nekoliko tona, koji jespajao dvije obale rje~ice Zov~ica. Policijaje samo nekoliko sati nakon {to im jeprijav ljena kra|a, uspjela da u|e u traglopovu, koji je priznao djelo i do detalja

opisao kako je ukrao most. On jemost presjekao na dva dijela, a

potom zaka~io za traktor iodvukao na svoje imanje u

namjeri da ga proda naotpadu za sekundarnesirovine.

U jesen 2011. go di -ne na sli~an na~inukraden je i most teàk{est tona, koji se nala -zio u naselju Kriva~ekod Donjeg Vakufa.Lopovi su most izrezalii prodali na otpadu zasekundarne sirovine u

Bugojnu. Stanovnici naseljabili su {okirani kada su vidjeli da

ne}e mo}i pri}i svojim ku}ama.Dijelove mosta policija je prona{la

na otpadu u Bugojnu, a lopovi ni dodanas nisu otkriveni.

Bilo je slu~ajeva da su lopoviostavljali bez struje ili vode i po~itava sela, zbog kra|e pumpe zavodu, koja sluì za napajanjevodovodnih mreà, ili bandera,dijelova sa trafostanica.Tako sulopovi u proteklih nekoliko mjesecisamo na podru~ju CJB Dobojoplja~kali preko 20 trafostanica izkojih su krali uglavnom bakarnedjelove i trafo-ulja, pri ~emu sunerij etko ostavljali mje{tane bezpitke vode ili struje. Istragom jeutvr|eno da je motiv plja~ki bilokoristoljublje, jer su lopovi bakar iulja kasnije prodavali drugim lici-ma ili na otpadima za sekundarnesirovine.

De{avalo se, tako|er, da lopoviostave vlasnike ku}a bez kupatilaili kuhinje, a neke ~ak i bez krovanad glavom. To se obi~no de{avau slu~ajevima kada vlasnici ku}aìve u inostranstvu i rijetko obi-laze svoja imanja.

Uo~i Nove godine u mjestuôvi} Polje, kod Bosanskog[amca, provaljeno je u su{nicu

NOVI LOPOVSKI TRENDOVI

��



odakle je ukradeno oko 300 kg mesnihproizvoda (slanina, kobasice...). Uvi|ajem jeutvr|eno da su provalnici u{li preko krova,tako {to su skinuli crjepove sa krova i uvuk-li se kroz otvor koji su izrezali. Istog danaprovalili su u ku}u vlasnice koja se nalazi naradu u inostranstvu. Iz njene ku}e odnijelidva vodokotli}a, kori{teni pisoar, WC {olju,umivaonik, tepihe, brusilice, bu{ilicu, pa ~aki kutne lajsne za laminat.

Iz drugih CJB iz RS-a isti~u da lopovi nebiraju, nego nose sve: rakiju, suho meso,{ahtove, saobra}ajne znakove, ali i doma}eìvotinje. Tako su, recimo, u Banjoj Lucidva maskirana lopova 7. martu pro{legodine iz tri cvje}are odnijeli desetine cvij -e t nih aran`mana pripremljenih i naru~enihza Dan èna. Pojedini lopovi, kada ihuhvate, priznaju da kradu jer su gladni ili imje neophodan novac za preìvljavanje.

Prema podacima MUP-a RS, samo zadeset mjeseci pro{le godine zabiljeèno jepreko 4.000 te{kih kra|a i kra|a, od kojih jeve}ina izvr{ena provalama u ku}e ili

stanove, ugostiteljske objekte, prodavniceili preduze}a, {to je u prosjeku oko 12 kra|adnevno.

Najvi{e kra|a zabiljeèno je napodru~ju koje pokriva CJB Banjaluka, dokih je najmanje bilo na podru~ju Trebinja.

VJE[TE RUKE HERCEGOVA^KIH LOPOVA

Na podru~ju Hercegova~ko-neretvan-skog kantona, pojedini lopovi su se speci-jalizirali za ovakvu vrstu kriminalnih rad-nji. U januaru pro{le godine u mostarskomnaselju Rodo~ otu|en je 105 kilogramateàk i 2,5 metara visok bakreni kip sv.Ivana Krstitelja. Kip je isje~en, a potom sunjegovi dijelovi prodani kao sekundarnesirovine. Za ovo kazneno djelo policija jeprivela dvoje dvadesetogodi{njaka iz Stoca.Oni su policiji priznali da su od kipazaradili svega 450 maraka, dok su mje{taniza ovaj kip izdvojili ~ak 40.000 maraka.

U Mostaru se krade sve: po~ev od zapli-jenjenih kompjutera, cvije}a, mesa…


UKRADI MI SVE [TO ZNA[

�

SVAKODNEVNI STRAH OD LOPOVA: Policijska statistika pokazuju da se u BiH kradedoslovno sve, pa tako lopovi, ukoliko ne nađu novac ili zlato, kradu televizore,muzičke linije, satelitske antene , meso, slatkiše ili alkohol. Na udaru lopova često senalaze šahtovi, oluci i bakarni limovi na kućama

U MODI SU KABLOVILopovi na vatri ’otope’ kablove, nakon~ega im ostaje bakarna ìca koju prodajukao sirovinu

U MODI SU KABLOVILopovi na vatri ’otope’ kablove, nakon~ega im ostaje bakarna ìca koju prodajukao sirovinu

U BIH SE KRADU I AUTOMILI SA VLASNICIMA Jedan od bizarnijih slu~ajeva kra|e auta u Sarajevu desio se u decembrukada je lopov oteo “Passat”, sa vlasnikom i njegovim djetetom


Naime, lopovi su u Mostaru ~ak ukralikompjutere koje je kladionici Derbi BetShop zaplijenila Porezna uprava FederacijeBiH u postupku prinudne naplate. Iz mesareMaksumi} u ulici Mar{ala Tita u Mostarupro{le godine je tokom no}i ukradena ve}akoli~ina mesa.

Kako saznajemo iz policijskih izvora, uposljednje vrijeme u Mostaru su u~estalekra|e automobilskih dijelova s parkiranihautomobila uz pomo} dizalica. Naj~e{}e suto katalizatori s podvozja automobila.Lopovi dignu automobil na dizalicu, raz-montiraju dio i odnesu ga. Katalizator ko{taoko 100 KM, a policiji je, kako kaù, uovom slu~aju iznimno te{ko prona}ipo~initelja. U Mostaru lopovi, uz pomo}dizalice, s automobila kradu i to~kove.

U Hercegovini se tako|er ~esto kradu

trafostanice. Nepoznati po~initelj je uaugustu pro{le godine presjekao dovodelektri~ne energije u trafostanicu koja senalazila u mjestu Lisice kod Ljubu{kog,nakon ~ega je transformator odvojio odtrafostanice, gurnuo ga na tlo i rastavio te snjega skinuo bakrene namotaje i prodao.

Pro{le godine je ~ak jedan maloljetnik uokolini Posu{ja prilikom kra|e trafostanicepoginuo. On je na trafostanici uz pomo}

klije{ta i noà presjekao vi{e elektri~nihkablova, me|utim u jednom trenutku do{loje do strujnog udara od kojega na mjestuostao mrtav.

Na meti provalnika su i vjerski objekti.Lopovima nije bitno da li se radi o imovinikatoli~ke, pravoslavne ili islamske zajed-nice u BiH. Zbog u~estalih napada nakatoli~ke crkvene objekte u Ljubiji, {estogpo redu pro{le godine, reagovao je i banja -lu~ ki biskup FFranjo Komarica, koji je tim

povodom uputio protestno pismo Centrujavne bezbjednosti u Prijedoru.

Prije tri mjeseca lopovi su ~ak ukrali aku-mulatore sa pokretnog semafora na magis-tralnom putu Tuzla - Zvornik, u tuzlanskomnaselju âklovi}i u toku sanacije potpornogzida. Izvo|a~i radova su nove akumulatoremorali svezati lancima za semafore, kako ihlopovi ne bi ponovo ukrali.

Me|u najbizarnije kra|e svakako semogu uvrstiti nestanci tabli sa upozoren-jem na opasnost od mina, koje stoje u min-skim poljima. Posljednja takva kra|azabiljeèna je pro{le godine u seluBoderi{te na podru~ju Distrikta Br~ko,kada su lopovi iz minskog polja iznijelitridesetak èljeznih stubova na kojima subile oka~ene table sa upozorenjem naopasnost od mina.

Bizarnostima tu nije kraj, lopovi su prijenekoliko godina iz minskog polja u seluVrse kod Uskoplja ukrali protiv pje{adijskuminu i jednu neeksplodiranu granatu zaru~ni baca~, koje su prethodnopirotehni~ari obiljeìli i ostavili na tommjestu do dolaska osobe ovla{tene zauni{tavanje. Me|utim, lopovi su bili brì. �


NOVI LOPOVSKI TRENDOVI

Mo`da “najzanimljiviji” slu~aj kra|e izve-den je pro{le godine u Podgorici kada jejedan pedesetdvogodi{njak uhap{en zbogsumnje da je ukrao kran teàk 35 tona,ukupne vrijednosti oko 77.000 eura, i pro-dao ga kao sekundarnu sirovinu u Nik{i}u.

Ovaj Podgori~anin je obio kapiju

ogra|enog prostora u Podgorici, koji jevlasni{tvo kompanije “Kap inìnjering”, teiznajmljenom auto-dizalicom i sa trikamiona prevezao vi{e metalnih dijelovarazmontiranog krana i prodao ih. Policija jepotom oduzela ukradene dijelove kako biih vratila vlasniku. �

PLJA^KA BEZ GRANICE

Crnogorac ukrao kran od 35 tona iprodao ga u staro željezo!

“UNOSNE” KRA\E Lopovi kradu kompletne mostove, a od prodaje trafostanice mogu zaraditi nekoliko hiljada maraka

UKRALI KOMPLETAN BANKOMAT U Banjoj Luci su lopovi i{~upali bankomat sa 45.000maraka u njemu, a potom ga strpali u auto i odvezli


Zaista ne znamo kakva je atmosferabila u Münchenu 1994. napredstavljanju GGiovannija Trapa t -tonija kao novog trenera Bayerna,ali sigurno znamo da je Tuzla

dvadeset godina kasnije, u petak 17.januara, novog trenera Fudbalskog klubaSloboda Miroslava ]iru Blaèvi}ado~ekala velikim transparentom oka~enimna ogradu nadvo`njaka u neposrednojblizini kompleksa Pannonica: “Dobrodo{aotreneru svih trenera!” Trapattonija smospomenuli tek toliko da nam uvod budeefektniji, ali je on skoro i vr{njak sa svojimbosansko-hrvatskim kolegom: obojica sudjeca ro|ena tridesetih godina pro{logvijeka - Italijan 1939., a Bosan~eros, kakoje Blaèvi} sam sebe “krstio”, ~etiri godineranije.

NEOPHODNA SINERGIJA Jo{ sredinom pro{le godine Tuzlaci nisu

znali kada }e, i da li }e uop{te, fudbaleri iko{arka{i Slobode uskoro ponovo u}i uprvu ligu. Fudbalski klub je zavr{io svojusezonu u 1. ligi FBiH i nije se plasirao unajvi{i rang. A i ko{arka{ki klub je bio udrugoj ligi, nakon {to je krenuo sa dna, iznajnièg ranga, pa mu je i prefikspromijenjen iz KK u OKK, a ni sufiksaposlije imena Sloboda vi{e nije bilo. Dakle,Dita je otputovala u istoriju. Onda im jeBrotnjo iz îtluka ustupio svoje mjesto uLigi 12 Bosne i Hercegovine, a za trenera jeimenovan najpoznatiji poslijeratni ko{arka{iz Tuzle, DDamir Mulaomerovi}. Sloboda jepo~ela pobje|ivati, za ulazak u dvoranuMejdan traìla se karta vi{e, a i cijela Tuzlasko~ila je na noge. Samo im je jo{ ]irofalio, mo`da je neko od Tuzlaka iizgovorio, ne vjeruju}i, naravno, u ne mo -gu }e. No, AAzmir Husi}, predsjednikUpravnog odbora FK Sloboda, naprotiv,

vjerovao je u, navodno, nemogu}e. Doveoje ]iru Blaèvi}a u Tuzlu na mjesto {efastru~nog {taba Slobode. Kluba koji jenakon prvog dijela sezone tre}eplasirani u1. ligi FBiH. Jedinstvo iz Biha}a bjeì impet, a Bratstvo iz Gra~anice jedan bod.Ipak, na prolje}e se maksimalno moèosvojiti ~etrdeset i pet bodova, i Tuzlacisada jedva ~ekaju nastavak sezone2013./2014.

“Vi znate da je Fudbalski klub Slobodatu gdje jeste i zahvaljuju}i predsjednikuUpravnog odbora kluba Azmiru Husi}u,gradona~elniku Tuzle Jasminu Imamovi}u,zahvaljuju}i ljudima koji èle da Sloboduvrate na staze stare slave, okupio se noviUpravni odbor”, rekao je, izme|u ostalog, uuvodu konferencije za {tampu odràne urestoranu Panonski lovac, a na kojoj jepredstavljen novi trener Slobode, novinar i~lan Upravnog odbora FK Sloboda Mato\akovi}, da bi zatim pro~itao imena~lanova UO-a i nastavio: ““@elja nam je dapostignemo sinergiju svih pozitivnih snagau Tuzli. @elja nam je da zavr{imo stadionna Tu{nju, na kojem }e mo}i igrati ireprezentacija Bosne i Heregovine. To suplanovi koje je ova uprava postavila sebi zacilj, ali taj cilj ne moèmo i ne}emo uspjetiispuniti ako ne bude postojala sinergijagrada, kluba, ]ire Blaèvi}a i svih nasostalih. Upravo zbog toga smo u~inili sveda dovedemo ]iru Blaèvi}a na mjesto {efastru~nog {taba Slobode, kako bismo moglida ispunimo ove ciljeve. Po~ev{i od toga dase jo{ ove sezone izborimo za povratak uPremier ligu BiH i da Slobodu vratimotamo gdje je nekad bila.” Neposredno prijepo~etka konferencije za {tampu Blaèvi}uje uru~en dres Slobode. Na “le|ima” pi{e:1919, {to je godina osnivanja ovog kluba,dovoljan povod da ga SSulejman Dori},nekada{nji vo|a navija~a Slobode, upita jeli to godina njegovog ro|enja. Nasmijao se]iro, ne{to opsovao i sjeo. ““Srda~no vassve pozdravljam. Ovaj do~ek me podsje}ana 1998., kad sam bio tre}i na svijetu sa

reprezentacijom Hrvatske. Ni{ta nije bilouzvi{enije i moram vam re}i da sam ustanju kao da je neka veoma bitna utakmicaispred mene. Ali, ovaj va{ srda~ni do~ek jeza mene jedna velika hipoteka. Neka siizgube iluzije svi oni koji misle da je ]irostar. Ja se zahvaljujem predsjedniku i svimaonima koji su mi u~inili tu ~ast dademantiram sve one koji misle da sam japassé. Ne, ja sam samokriti~an, itekako, iuvjeravam vas da sam ju~er cijeli danizgubio na najdelikatnijim pregledima, jerglava kaè - mlad si, ali ~ekaj da to i doktoripotvrde. Tako da dolazim potpunospreman, sa velikim entuzijazmom ivelikom ljubavi. Ovo povjerenje koje mi je


CRVENO-CRNI SU U MODI

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

“Trener svih trenera” MIROSLAV ĆIRO BLAŽEVIĆ od17. januara je stanovnik Tuzle; novi je šef stručnogštaba Fudbalskog kluba SLOBODA, koju će do kraja

ove sezone pokušati vratiti u “Premier ligu BiH”

PLIVA ĆIROPREKO SAVE

sloboda:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 20:37 Page 42

Tuzla ukazala za mene je jedna ogromnaobaveza. Tako da ni{ta ne}u ostaviti slu~ajui sve }u napraviti da vam Sloboda tamogdje je najva`nije, na nogometnomigrali{tu, pruì svu o~ekivanu satisfakciju”,odgovorio je Miroslav Blaèvi} novinaruRTL-a iz Zagreba na molbu da

prokomentari{e do~ek u Tuzli. Na na{e pitanje da li }e neke od legendi

Slobode, poput DDèvada [e}erbegovi}a,bite angaòvane u stru~nom {tabu, ]iro jekratko odgovorio da legendarni lijevokrilninapada~ ““nikada nije ni izi{ao iz tog {taba,jebiga, uvijek je tu”. ““U nogometu je vrlo

te{ko sa sigurno{}u ne{to kazati. Ali, ja samangaìran da Slobodu vratim u Premier liguBiH i sve drugo osim povratka u elitnodru{tvo bi bio poraz. A, eto, pedeset godinasam trener i ipak sam dokazao da supobjede moj ìvot. Entuzijazam ovogagrada, ovo jedinstvo koje nije bilo te{ko


“MI SMO TUZLACI, BIT ]EMO PRVACI”

��

Tuzlaci su Miroslava Blaèvi}a do~ekali skoro kaoko{arka{ice “Jedinstva Aide“ kada su postale

prvakinje Evrope!

POVRATAK U BUDU]NOSTMiroslav ]iro Blaèvi} saSlobodom ima ozbiljne namjere

POVRATAK U BUDU]NOSTMiroslav ]iro Blaèvi} saSlobodom ima ozbiljne namjere



CRVENO-CRNI SU U MODI

� Na jednoj od internet stranicapro~itao sam: Ko je taj, da prosti{, AzmirHusi}? I nisam dalje ~itao. Ali, na{im }e~itaocima biti interesantno da ~uju ko je,ustvari, ~ovjek koji je u trenutnodrugoliga{ki klub uspio dovesti trenerakoji je bio tre}i na svijetu.

Ro|en sam 9. aprila 1978. u op{tiniBratunac, od oca SSulje i majke HHate. Boracsam i pripadnik Armije RBiH postao kodna{eg komandanta NNasera Ori}a kada samimao ~etrnaest godina i pet mjeseci.[ehidsko sam dijete. I zajedno sa mnogimsvojim ro|acima, kom{ijama, prijateljima1992. protjeran sam sa svoga ognji{ta, aonda sam 1995. preìvio i srebreni~kugolgotu. Iz Tuzle sam kao pripadnik elitnejedinice Crni labudovi prvo oti{ao u Kakanj,a nakon transformacije te jedinice preba~ensam u policiju, u Sarajevo. Iako sam imaougovor da ostanem u policiji, u oktobru1997. odlu~ujem se na put u SjedinjeneAmeri~ke Dràve. Tamo je po~eo moj noviìvot. Nije me ìvot mazio. Sa {esnaestgodina postao sam hranilac porodice, s dvijesestre i majkom o kojima sam morao dabrinem. Danas sam u SAD-u vlasniktransportne kompanije koja se zove BiHExpress, zapo{ljava vi{e od stotinu i pedesetljudi i posluje sa nekim od najve}ih firmi nasvijetu. @ivim na relaciji Tuzla - BowlingGreen u saveznoj dràvi Kentucky. I èlimpomo}i svom gradu i svojoj dràvi.

� Aid Berbi} je vratio u Tuzlu DamiraMulaomerovi}a, a Vi ste doveli MiroslavaBlaèvi}a. Je li kona~no sklopljen mozaikpotreban za bu|enje tuzlanskog sporta?

Samo su se pozitivne stvari trebaledogoditi da bi do{lo do bu|enja tuzla n -skog sporta. Puno toga smo uradili, ali taj,da tako kaèm {ok, jednostavno je moraoda se desi. Mislim da je ]iro Blaèvi}pravo rje{enje. Mnogi su mislili da je tonedosti`no, pa ~ak i ja u jednom trenutku,ali na kraju je pobijedila moja iskrenostprema ]iri Blaèvi}u i evo, on je danas sanama u Tuzli. A zahtjevi ]ire Blaèvi}a suodobreni s moje strane.

� [ta danas zna~i u Tuzli finansiratijedan klub, je li to preuzimanje svihobaveza, od putnih tro{kova do realizacijedovo|enja novih poja~anja?

Tako je bilo do sada. Kako }e biti odsada to }emo da vidimo. Do{lo je do jedne

uè saradnje sa na~elnikom Op}ine TuzlaJasminom Imamovi}em i s njegovimpomo}nikom za sport, kulturu i razvojVedranom Laki}em. Zajedno }emo uraditisve {to moèmo da Slobodi vratimo starisjaj po svaku cijenu. Nadamo se da }emosve mrtvo {to je bilo u Slobodi, ~ak i tajmarketing, uspjeti oìvjeti, a nadamo se da}e se u ovu pri~u uklju~iti i jaka tuzlanskapreduze}a.

� Mejdan je ve} nekoliko mjeseci nanogama, pa pretpostavljam da }e uskorobiti i Tu{anj...

Naravno, to nam je cilj. Ali sve uz

pomo} ]ire Blaèvi}a. Pored svihnjegovih trenerskih rezultata i uspjeha,bavili smo se i tim segmentom. Bili smosvjesni da }e sve to ko{tati, ali mislimo da}e vrijediti.

� Koliko ko{ta ]iro Blaèvi}?Jedino {to vam mogu re}i jeste da je

]iro Blaèvi} rekao svoje, a da sam jarekao OK. Pitao sam ga: Treba li jo{ ne{toda uradimo?, a on mi je pruìo ruku iodgovorio: “Ne treba, sine, ja sam oddanas trener Slobode.” Ako ]iro Blaèvi}èli re}i koliko ko{ta neka kaè, to jenjegova privatna stvar. �

AZMIR HUSI], PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA FK “SLOBODA” IZ TUZLE

Pripadnik Armije RBiH i borac Nasera Orića, danas jevlasnik velike transportne kompanije u SAD-u

SAMO STRPLJENJEAzmir Husi}, predsjednikUpravnog odbora Slobode


konstatirati, jedan je dodatni razlog mogoptimizma da }emo mi uspjeti. I hvala vamna tome”, kazao je ]iro. A zatim i pitanje,zbog ~ega je do{ao u Tuzlu kada je imaopovoljnu ponudu iz Kine: ““Sa sobom samdonio garanciju anga`mana u Kini, koja jete{ka 800.000 dolara! E sad, ja bih lagao dane volim lovu. Ko ne voli lovu, jebo tinjega. Ali sam ocijenio da }u ovdjedoìvjeti jednu novu vitalnost. Rekao samsebi - ostani tu, jer Sloboda je ambiciozanklub, ima ambicioznog predsjednika, imajednu bitnu sintezu gradona~elnika ipredsjednika. Cijeli grad je iza Slobode.Ovo je za jednog ambicioznog treneraizuzetno veliki izazov. I onda, tu sam. Tusam, jer ipak sam ja Bosan~eros, jebi ti to.Me|u svojima sam i znam gotovo sigurnoda }e mi ovdje najmanje vikati ]iro,pederu.” Gdje god je ]iro tu je smijeh izafrkancija, u {ta su se, po ko zna koji put,uvjerili mnogobrojni novinari iz BiH iHrvatske koji su tog dana bili u Panonskomlovcu.

“SLOBODA” KAO IZAZOVVe} spomenuti Dèvad [e}erebegovi},

aktuelni direktor JU Gradski stadion Tu{anjTuzla, veli: ““Sigurno je ]iro prona{ao svojinteres da do|e u Tuzlu. Sloboda je izazov,

a on nam je dobrodo{ao. Svaka mu ~ast, ikao ~ovjeku i kao treneru. Velika je to stvari za klub i za grad. [to on kaè, lopta jeokrugla i niko ne moè stoposto garantovatida }e Sloboda sa ]irom ove godine ponovobiti ~lan Premier lige BiH. Ali, postojevelike {anse da se to napravi. Ne}u bitidirektno vezan za stru~ni {tab, ali ako ikakobudem mogao pomo}i ]iri bi}u mu nausluzi.” Uglednog sportskog novinara izZagreba, kolumnistu Jutarnjeg listaTomislava @idaka, koji je tako|e do{ao uTuzlu tog 17. januara, upitali smo da li seprisjetio one atomske navale Slobode iz1977. godine - MMulahasanovi}, HHuki},Kova~evi}, GGeca, [e}erbegovi}.: ““Ba{ smo]iro i ja pri~ali o tome na putu iz Zagrebaka Tuzli. To su bili veliki, izuzetni majstori,zaista. Dinamu su se ovdje uvijek treslega}e, da oprostite na izrazu. Ali, ne samoDinamu, nego svakom klubu koji je dolaziona Tu{anj. ]iro je u ovim krajevima, ako sedobro sje}am, posljednji put bio 1986.,kada je sa Dinamom u Banovi}ima odBudu}nosti izgubio 2:0. êtiri dana kasnijeje i{ao u Split i pobijedio Hajduka 4:0. Sadaje opet u Tuzli. Gdje god se pojavi, ]iroizazove jednu malu histeriju na po~etku.Vidje}emo kako }e to izgledati kada budeodlazio iz Tuzle. Ne znam da li }e uspjeti,

pet bodova je puno, a Jedinstvo nijebezazleno. Bez obzira {to ]iro tvrdi da nijestar i da je sada puno mudriji, nisamsiguran. Ne znam kakvu mom~ad ima, a nezna ni on. Ipak, Sloboda zasluùje Premierligu, a i ovakvog trenera.”

I Sulejmana Dori}a smo ve} spomenuli.On je legenda Tuzle, Slobode i navija~keskupine Fukare iz tog grada. Kaè da vo|anavija~a moè biti biv{i, ali da navija~ nemoè biti biv{i. ““Sloboda je trenutno tre}au federalnoj ligi, a mi navija~i to smatramoneuspjehom. Sad smo dobili novog trenera,dobi}emo i poja~anja i poku{a}emo sevratiti u Premier ligu BiH. Jedinstvo bjeìpet bodova, ali je sportski nadati se, ima jo{puno bodova u opticaju. Sad }e svi onizapeti, ne samo Jedinstvo, zato {to je ]irodo{ao u Tuzlu. A ovih dana se u Tuzli pri~asamo o ]iri. Ali, pravo da ti kaèm, vi{e sepri~alo da }e nas izvarat’, sumnjao sam unjega. Me|utim, sad je do{ao i vi{e nesumnjam”, tvrdi Dori}. Bilo bi nepristojnoda na kraju ovog teksta samo Slobodipoèlimo povratak u Premier ligu BiH, jerje, recimo, i Jedinstvo iz Biha}a na{e. Ali,ipak: DDivanefendi}, HHadì}, AAlibegovi},Verla{evi}, JJovi~i}, JJa{arevi}, Mula hasa -novi}, Huki}, Kova~evi}, Geca, [e}e r be go -vi}. Ko i{ta o fudbalu zna - dosta mu! �


�

CIJELA TUZLA...Navija~i, stru~no rukovodstvo i prijatelji Slobode srda~no su do~ekali “trenera svih trenera”


Na velikom, blago poùtjelom listupapira, urednim {kolskim krasno -pi som je napisano MolbenicaIsaka Samokovlije u~enika IVrazreda u Sarajevu za: oprost od

pla}anja {kolarine. Dokument je dne 29.rujna 1905. upu}en Visokoj zemaljskojvladi, za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu au njemu stoji: „„Visoka zemaljska vlado!Potpisani molim ponizno za oprost odpla}anja {kolarine s ovih razloga: 1. popriloènoj svjedod`bi pod A dobio samposljednjega prolje}a svje do d`bu prvogareda, a vladanje moje bilo je pohvalno; 2.roditelji moji ne mogu vi{e pla}ati za me{kolarinu, budu}i da po priloènojsvjedod`bi B nikakva imetka nemaju; 3.potpisani nastojat }u da se do b rimvladanjem i marljivo{}u i dalje poka ̀ e mvrijednim visoke milosti.“

U SLAVU LJUDSKOSTI I SOLIDARNOSTIOva molba samo je jedan od preko

stotinu eksponata koji su se na{li na izlo`bi„Isak Samokovlija: Etika brige o drugome“koja je trenutno postavljena u Muzejuknjièvnosti i pozori{ne umjetnosti Bosne iHercegovine. Izlo`ba rekonstrui{e pi{~evo{kolovanje, studij medicine u Prvom iljekarsku slu`bu u Drugom svjetskom ratu,te knjièvnu karijeru u ~ijem fokusu


BRIGA O DRUGOM

Pi{e: ADISA BA[I]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH 16. januara je kao diogoraždanske manifestacije „Sunce nad Drinom“ otvorena izložba o književniku

ISAKU SAMOKOVLIJI; piščevi lični predmeti, molba za oslobađanje od školarine, svjedočanstva, dopisnice sa pečatom ustaške cenzure, rukopisi i

pisma razmijenj e na s književnim kolegama i saradnicima, dragocjeni su izvor saznanja o burnoj bh. kulturnoj historiji prve polovine 20. vijeka, ali i

o djelovanju ovog suptilnog sefardskog hroničara Bosne

(NE)PROČITANI VELIKANNAŠE KNJIŽEVNOSTI

Draga mojavlado, i ja bih u

{kolu rado...OBIMOM NEVELIK, ALI DRAGOCJEN PROZNI OPUSIsak Samokovlija ostao je upam}en po pripovijetkama Nosa~ Samuel, Od prolje}a do prolje}a, Hanka, Simha, Solomunovo slovo...

adisa:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 16:18 Page 46

neprekidno ostaju skrajnuti i obespravljenipojedinci. Autorica i autor izlo`be, [[ejla[ehabovi} i ZZlatan Deli}, spomenutieksponat isti~u kao jedan od najdirljivijihpredmeta iz zaostav{tine velikog bh. pisca.[ejla [ehabovi} u razgovoru za na{ list nekrije koliko su oboje emotivno reagovali naotkri}e jednog starog eksponata decenijama~uvanog u depou Muzeja: „„Dok smo radilina izlo`bi, neka ovo bude i pateti~no, obojesmo plakali nad originalom molbe.Zamislila sam kako je davno nekadapostojao dje~ak za kojega niko nije znao da}e postati veliki pisac — i molio da mu seoprosti {kolarina jer mu roditelji nemaju

imetka. Moglo se desiti da jedan odnajve}ih na{ih pisaca ostane bezobrazovanja.“

Prije ne{to vi{e od jednog vijeka,sefardski dje~ak se borio za svojeobrazovanje i bolji ìvot. Ro|en u Gora`du1889. godine, Isak Samokovlija se{kolovao u Sarajevu gdje je i proveonajve}i dio svog ìvota. Hirovitost li~nesudbine i historije vodila ga je na studijmedicine u Be~u, na frontove i u vojnebolnice, na slu`be po bosanskim kasabama.Ipak, najvjerniji je ostao sarajevskoj kasabiu kojoj je uglavnom smje{tena radnjanjegovih melanholi~nih pripovijedaka o

hamalima, bakalinima i gradskoj sirotinjikoja pretura dan za danom, sa upornomnadom u skori radosni preokret. NadeSamokovlijinih junaka se uglavnomizjalove, ali tanka ustrajna nit humanizma unjihovim ìvotima se ne prekida. Uspijevase sa~uvati ljudsko dostojanstvo i kad jecijena visoka, a siroma{tvo ne uzima~ovjeku du{u, naprotiv, sre}a i ljubav suodoma}eniji u sirotinjskim udèricamanego u bogata{kim palatama.

Povod za izlo`bu o Isaku Samokovliji jetradicionalna manifestacija Sunce nadDrinom Centra za kulturu Gora`de, a èljaautora je bila napraviti edukativnu izlo`bu,a ne stereotipno predstavljanje lika i djela.„Pitali smo se {ta je to u ìvotu i produkcijiIsaka Samokovlije nama va`no? Iz uvida uprebogatu zbirku koju Muzej ba{tini oovom autoru tretirali smo isklju~ivomaterijale koji govore o na{oj povijesti kaopovijesti staranja, povijesti solidarnosti.Tako smo shvatili na{ rad na ovoj izlo`bi -ona govori o nama danas. Predmeti itekstovi ostali iza Isaka Samokovlijematerijal su od kojeg smo sastavili vlastitupri~u“, obja{njava [ehabovi}.

Djelo Isaka Samokovlije potvr|uje da jeon mnogo vi{e od manjinskog piscaafirmisanog po nacionalnom klju~u, madapolje njegovog interesa ostaju rubni,


DOKTOR ISAK SAMOKOVLIJA (1889. - 1955.)

��

PI[ÊVI LI^NI PREDMETI U Muzeju knjièvnosti sa~uvani su naliv pero, nao~ale, stetoskop, cigarluk, notes...

IZBJEGLI^KI LOGOR NA ALIPA[INOM MOSTU 1943.Ljekarski poziv je Isaku Samokovliji u tada{njoj NDH spasio ìvot

PROSJEÂN UÊNIKTrojka iz bosanskog jezika, {kolarinaopro{tena


manjiski, marginalni slojevi dru{tva(sefardska sirotinja, Cigani, ène...). Bh.pisac koji je stvarao od dvadesetih dopedesetih godina pro{log vijeka, zagledaose u Drugog mnogo prije nego {to jedru{tvena i knjièvna teorija ukazala kolikoje to zna~ajno. Na pitanje ima li ovakvasocijalna osjetljivost mjesta u savremenojbh. knjièvosti ili je ona nestala zajedno sasocijalisti~kom dru{tvenom paradigmom,autorica izlo`be odgovara: „„Socijalnaosjetljivost u savremenoj bh. knjièvnostinije nestala, ali jesu, sa propa{}usocijalizma kao ideje, nestale prakseinstitucionalne brige za op}u dru{tvenukorist. To nije na{a sudbina, nismo osu|enina to da vje~ito ìvimo infantilno zagledanisami u sebe. Li~no mi je iskustvo rada nazbirci Isaka Samokovlije pokazalo na kojina~in je u na{oj vlastitoj pro{losti gra|enoiskustvo staranja za kulturu i kako su ljudikroz ono {to danas zovemo umreàvanjegradili odnose u kojima je bilo mogu}estvarati i sa minimalnim materijalnimresursima.“

POBIJEDILI SMO ZLO, ALI MO@DAPREKASNO

Ona kao primjer aktivne brige zakulturu navodi originalnu prepiskuSamokovlije sa ilustratorom jedne odnjegovih knjiga u prijevodu na slovena~ki.„Prevodilac se u pismima àli kako ne znani{ta o kulturi iz koje Samokovlija dolazi ikako èli upoznati milje o kojem pri~egovore, kako bi ilustrirao knjigu. Pismo jepisano s toliko pa`nje i brige za kvalitetonoga na ~emu je ilustrator radio, da je todana{njem ~itatelju ganutljivo. @ivimo usvijetu u kojem biste takav anga`man uopremi knjige mogli o~ekivati samo odonih koji se trude dobiti novac - ne i od onihkoji imaju ugovor, kojima je ve} pla}eno.Povjereno mi je ilustriranje Va{e knjige -kaè ilustrator u pismu i napominje da seautor ne mora bojati za kvalitet njegovogarada, nego da od njega traì pomo} kao odpisca. To je osje}aj svijeta koji smo èljelipotcrtati ovom izlo`bom. To je ono o ~emuje Samokovlija pisao - starati se o onome{to je va`no, o ljudima i svjetovima koji nana{e o~i nestaju, misliti na to kako ni{ta o~emu se brine ne mora zauvijek nestati -tako smo pro~itali djelo Isaka Samo kov -lije.“

Zanimljivo je posmatrati kako jemuzejska zbirka o Isaku Samokovlijinastajala {ezdesetih godina pro{log vijeka,kada je odnos prema kulturi i kulturnojhistoriji bio drasti~no druga~iji oddana{njeg. Prema rije~ima autorice izlo`bei direktorice Muzeja knjièvnosti ipozori{ne umjetnosti BiH, [ejle [ehabovi},zbirka o Isaku Samokovliji formirana je uranom razdoblju postojanja Muzeja kada je

Samokovlija bio reprezentativan autorvelikog zna~aja za poslijeratni knjièvniìvot u BiH. Jedan dio zbirke o Samokovliji

otkupljen je, u nekoliko navrata, od suprugei k}eri pisca, dok su neki dijelovi zbirke,kao {to je dio arhiva ~asopisa Brazda ~iji je


BRIGA O DRUGOM

�

Tokom ~itave karijere Isak Samokovlijase bavio likovnom, knjièvnom i filmskomkritikom, a ~esto je pisao i medicinsketekstove. Nije se libio ni pisanja pou~nihtekstova o va`nosti glasanja (posebno je utome podsticao ène), te o higijeni izdravlju. Tako je u ~asopisu „@ivot izdravlje“ iz 1946. objavljen njegov tekstBaba Mara, zdravstveni udarnik, imarije~... Koncipiran kao dijalog izme|useljanke Rade i ne{to prosve}enije BabeMare, tekst jednostavnim narodnimjezikom govori o opasnostima od zaraznihbolesti. Radin mu` Jovan je obolio odsrdobolje, bolesti za koju Rada vjeruje daje boìje davanje: Jovana zavija u trbuhu ani{ta iz njega, jedva malo sluzi i krvi. Maragovori Radi da srdobolja nije samo Boìjedavanje nego da se protiv nje moè i boriti,obja{njava joj {ta su klice i zarazne bolesti.Podu~ava je kako da odràva higijenu iupozorava je da Jovanu vi{e ne dopu{tada porad sebe ide gdje god stigne, damuhe ne bi slijetale na ne~ist. Odre{itaMara poentira: „Doma}ini i doma}ice,drugovi i drugarice, prionite na posao!Za obraz je i za zdravlje. Uredna i ~istaku}a - zdrava ~eljad i svakom u ku}i

svijetao obraz. Gdje nema zahoda -pravite zahod! Gdje bunar nije u redu -uredite ga! Kre~ite sobe! Ostajte mizdravo! Druge }u vam nedjelje do}i pada vidimo koliko ste osvjetlali svojobraz!“ �

DOKTOR I DIDAKTIKA

Baba Mara, zdravstveni udarnik,ima riječ...

OSVIT BH. KINEMATOGRAFIJEFilm Hanka Slavka Vorkapi}a snimljen je 1955. po scenariju Isaka Samokovlije


Samokovlija bio urednik, ili neki dijelovili~nih fotografija ili li~ne korespondencijeIsaka Samokovlije otkupljivani od njegovihprijatelja i saradnika, ili su u Muzejdospijevali kao poklon. Tako je nekedijelove zbirke Muzej dobio od MMarkaMarkovi}a, neke od HHamida Dizdara...Jedan dio zbirke Muzeju je poklonio MMe{aSelimovi}, koji je u Brazdi sara|ivao saSamokovlijom. Zbirka ima vlastitu histo ri -ju, pokazuje kulturnu politiku u BiH tokomnekoliko ideolo{ki razli~itih perioda na{epovijesti.

Na aktuelnoj sarajevskoj izlo`bipokazana su i neka od pi{~evih privatnihpisama, a me|u najdomljivije prepiskesvakako spada ona sa knjièvnicomIsidorom Sekuli}. Ona i Samokovlija

razmjenjuju izraze po{tovanja ikomplimente o knjièvnom radu onogdrugog, a u jednom pismu iz 1946.Samokovlija kolegici pi{e: „„Draga Isidora,nekada me gu{i stid i sram, toliko me gu{ida mislim: nikada ne}u mo}i da vidimkomadi}ak vedra neba. Usisali smo u sebetolika doga|anja, pa iako smo bili na stranikoja se borila protiv zla ostao je osje}aj dase zakasnilo. U~inilo je toliko daogromnom masom ostaje da ti{ti i srce idu{a.“ Iskustvo rata, nacisti~kog progona iìvota u NDH kad se potucao po zatvorimai kad mu je kao Jevreju ìvot spasiovjerovatno samo ljekarski poziv, uSamokovliji je ostavilo neminovni taloggor~ine.

Me|u rijetke ratne dokumente spadajudopisnice koje pisac u nekoliko rijetkihprilika razmjenjuje sa knjièvnikomHamidom Dizdarom koji je u to vrijeme uSarajevu. I autori izlo`be ove dopisniceisti~u kao posebno zanimljive eksponate.„Samokovlija 1942. godine pi{e Dizdaru iz[evarlija, gdje je lije~io domobrane. Napole|ini dopisne karte udaren je ìgUsta{ka cenzura. ôvjek ne moè a da se nenajeì“, komentari{e za na{ list [eha bo vi -}eva.

Posebnu pa`nju na izlo`bi je dobiomaterijal o slavnom igranom filmu SSlavkaVorkapi}a Hanka, za koji je Samokovlijanapisao scenario po svojoj istoimenojpripovijetki. Hanka je lijepa prkosnaCiganka, zvjerski povrije|ena mu ̀ ev lje -vim nevjerstvom: odlu~na je da mu seosveti i zada mu jo{ ve}u bol, makar pritome i sama stradala. Samokovlija jenapisao i dramu Hanka koja je svojedobnobila veliki pozori{ni hit, iako knjièvnakritika njegovog doba Samokovliju nijesmatrala najvje{tijim dramskim piscem.

Zbirka Isaka Samokovlije danas je udobrom stanju, ali neki predmeti poputpi{~eve Davidove zvijezde iz Drugogsvjetskog rata, naàlost, nestali su.[ehabovi} i Deli} kaù da su prilikomrada na izlo`bi uo~ili da neki eksponatikoji se spominju u muzejskojdokumentaciji zapravo nedostaju i da jete{ko shvatljivo kako ti nedostaci ranijenisu evidentirani: „„Mi u ovom momentune znamo {ta se ta~no u na{em Muzejunalazi, u kakvom su stanju hiljadepostoje}ih eksponata i {ta je potrebno zanjihovo o~uvanje. Zato silnu energijuulaèmo u traènju sredstava zadigitalizaciju Muzeja. Taj je mu~ni i te{kiposao neophodan i mi smo ga zapo~eli pocijenu da mu nikada ne vidimo kraja. Ubiti, nema izgovora za to {to nemamoelektronski popis muzejske gra|e. Nematog pravnog statusa, tog nedostatkasredstava i nerazumijevanja dràve kojavas moè sprije~iti da u vlastitoj ku}inapravite reda.“ �


DOKTOR ISAK SAMOKOVLIJA (1889. - 1955.)

Na pitanje koliko je danas mogu}a iumjesna muzealizacija knjièvnika iknjièvnica, kroz sakupljanje rukopisa isli~nih materijalnih predmeta, [ehabovi}odgovara: „„Muzealizacija li~nih predmetai rukopisa pisaca ima smisla i danas, doklegod se iz toga ne ra|a kult originala.Vjerujem da je dobro sa~uvati originalnerukopise i sli~ne predmete materijalnekulture, ne zbog toga {to nekolikoprestarjelih listova papira imaju vrijednostpo sebi, nego zato {to muzealizacijommoèmo u~initi dostupnim javnosti proceskojim je literatura u razli~itim vremenimanastajala. Moramo do}i u stanje u kojem }emuzeji postati istraìva~ki centri a prestati

biti arhivi u kojima je znanje zaklju~ano.Mi }emo, u najkra}em mogu}em vremenu,formirati zbirke o bh. knjièvnicama, jer jenepojmljiva mjera marginalizirosti knji -èv nica u dosada{njem radu Muzeja.Planiramo nekoliko izlo`bi koje ne}e bitiposve}ene liku i djelu autora i autorica. Uovom momentu, naprimjer, poku{avamoizna}i na~ina za formiranje zbirke oknjièvnosti u BiH tokom posljednjeg rata.Iz ove zbirke, koja je neophodna, i iz kojebismo mogli dosta nau~iti, proiza{la bi imultimedijalna izlo`ba. Mislim damuzejske zbirke i izlo`be sluè tome dapostavljaju pitanja. To je moje vi|enjesmisla i svrhe muzeja.“ �

VIZIJA MUZEJA KNJI@EVNOSTI U BUDU]NOSTI

„Muzeji moraju postati istraživačkicentri, a formiranje zbirki o bh.književnicama je prioritet“

AUTORI IZLO@BE OSAMOKOVLIJI[ejla [ehabovi} i Zlatan Deli}

STRAH OD USTA[KE CENZUREDok u [evarlijama lije~i domobrane,Samokovlija prijatelju u Sarajevo pi{e da jesve u najboljem redu


U~etvrtak, 23. januara, kada ovajbroj ve} bude u prodaji, uSarajevu }e biti najavljen po~etakobnove Muzeja 14. zimskiholimpijskih igara. Zgrada muzeja

je razru{ena tokom rata, prije nekolikogodina je natkrivena, te je onemogu}enonjeno dalje uru{avanje.

“NEMA PROBLEMA”Jo{ od 2004. eksponati iz Muzeja

izloèni su na privremenoj lokaciji u Zetri.Kolekcija je izuzetno vrijedna i poredostalog sadrì i Mapu svjetske grafike Artand Sport sa djelima HHenryja Moora,Andyja Warhola, MMichelangela Pistoleta, tekolekciju na{ih savremenih umjetnikauklju~uju}i IIsmara Mujezinovi}a, MMersadaBerbera, MMehmeda Zaimovi}a... Olimpijskimuzej ima samo jednog zaposlenog -direktora EEdina Numankadi}a, koji jevjerovatno najzaslu`niji za spa{avanjevrijedne kolekcije ovog muzeja. Po~etakobnove muzeja bit }e najavljen u sklopuvelike kampanje Olimpijska porodica -Slavimo olimpizam koju su (“volonterski”)osmislili ljudi iz marketin{ke agencije CIP7i Visia: SSamir Plasto i BBojan Zec Filipovi}.Cilj je podsjetiti na duh solidarnosti islavlja koji je vladao tokom Olimpijade

1984., ali i “usijati” atmosferu uo~i zimskeEuropske olimpijade mladih (EYOWF)2017., koju }e zajedno organizovatiSarajevo i Isto~no Sarajevo.

Bojan i Samir kaù da su kampanjuosmislili kako bi pomogli prijateljima uOlimpijskom komitetu BiH da, poredostalog, rade na podizanju svijesti ova`nosti EYOWF-a 2017., na popu lari za -

ciji zimskih sportova, ali i da podsjete sve uBosni i Hercegovini na davno zaboravljenupozitivnu energiju za vrijeme Olimpijade.“Imao sam ~etrnaest godina, a Plasto,mislim, trinaest za vrijeme Olimpijade.Sje}am se tih dana jer sam tada dobio prviposao u ìvotu - bio sam kurir za CollegiumArtisticum. Stalno sam bio na Skenderiji isje}am se emocija i veselih ljudi. To je


SARAJEVO 1984. - 2017.

OLIMPIJADA je ključna riječ ove zime u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, tridesetgodina nakon “14. zimskih olimpijskih igara” i tri godine prije “Europske olimpi-jade mladih”; kreativni dvojac SAMIR PLASTO i BOJAN ZEC FILIPOVIĆ osmislilisu niz ideja kojima zajedno sa Olimpijskim komitetom BiH pozivaju sve da bududio olimpijske porodice i slave olimpizam, te podstiču afirmaciju zimskih sporto-va, unoseći pozitivnu energiju koja prati velike sportske događaje u našu tmurno

svakodnevnicu, dok čekamo snijeg

“OLIMPIJADA” PONOVO MEÐU NAMA

Samir Plasto i Bojan Zec Filipovi}: “Mi promoviramone{to {to dolazi - EYOF 2017., tako {to podsje}amo na

ne{to dobro {to nam se desilo“

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ],

Arhiva “KAMPANJE”

SARAJEVSKI OLIMPIZAMBojan Zec Filipovi} je imao 14, a Samir Plasto 13 godina za vrijeme Olimpijade u Sarajevu

bojan plasto:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 19:00 Page 50

moja prva asocijacija na Olimpijadu. Tadasam nau~io {ta zna~i koncept - nemaproblema. Mislim da je Olimpijadaobiljeìla generacije. I ono {to sam nau~ioiz tog iskustva je da èlim veliko. I to sadaradimo sa ovim projektom”, kaè BojanZec Filipovi}. Plasto se sje}a Olimpijadejer mu je tata radio 24 sata, a ona je saprijateljima nosio i mijenjao zna~ke ““zalimenke coca-cole i strane zastavice”, naSkenderiji: ““Sje}am se ~ak i mirisa tegodine, i boja. Ponekada mi se i sada u~inida osjetim taj miris, taj zvuk i veselje zbogmasovnih sportskih de{avanja. I èlim toopet, taj osje}aj da si dio svijeta.”

Kampanja Slavimo olimpizam pokre -nuta je jo{ u prolje}e pro{le godine, ali teksada, uo~i tridesete godi{njicu Olimpijade,postaje sveprisutna. Prvi veliki doga|aj jeOlimpijski sportski vikend na olimpijskimborili{tima, i to 31. januara na Bjela{nici, 1.februar na Jahorini, te 2. februar u Zetri.Tokom ovog vikenda, kada }e u Sarajevodo}i mnogi sportisti iz regiona, me|u njimai VVlade Divac, Bojan Kriàj i SSandaDubrav~i}, organizovan je i ispra}aj na{ihsportista na Olimpijadu u So~i. Tako|er }ebiti predstavljena i oprema koju }e na{iolimpijci - IIgor Laikert, TTanja Kari{ik,Marko Rudi}, MMladen Plakalovi} i @@anaNovakovi} - nositi u Rusiji, a koja jeredizajnirana oprema kakvu su nosilisportisti iz Jugoslavije 1984. godine. Zarazliku od one u Sarajevu koja je bilanarandàsta, ove godine olimpijci idu uplavoj opremi. I ovakvom opremompromovira se duh olimpizma u BiH. NaBjela{nici i Jahorini }e biti organizovana itakmi~enja i promocija sportova koji suprisutni na EYOWF-u, a u Zetri }e bitiodràno takmi~enje u umjetni~komklizanju Sarajevo Open 2014., na kojem }eu~estvovati vi{e od 170 takmi~ara izdvanaest zemalja.

“VU^KO” I “PAHULJICA” PODZA[TITOM

Drugi zna~ajan dio kampanje je izlo`baradova doma}ih umjetnika sa motivomolimpizma. Radove za izlo`bu slali suve}inom studenti iz Bosne i Hercegovine.Samir kaè da je pristiglo oko sedamdesetradova, a da }e ìri odabrati trideset —kolekcija 2014. - koji }e kasnije ~initi diofundusa Olimpijskog muzeja. Izlo`ba }ebiti prezentovana u hotelu Termag naJahorini od 31. januara do 7. februara, apotom }e biti sve~ano otvorena od 8. do 18.februara u Umjetni~koj galeriji BiH.

Ove godine je konkurs na temuolimpizam bio je raspisan samo na teritorijiBiH, ali plan je da 2015. poziv bude upu}enumjetnicima iz regiona, godinu kasnije }ei}i ka cijeloj Evropi, da bi 2017., uo~iEYOWF-a, poziv za u~e{}e bio upu}en

umjetnicima iz cijelog svijeta. Svi radovikoje ìri izabere do 2017. postat }e diostalne postavke Muzeja. U ìriji supredstavnici akademija primijenjenihumjetnosti iz cijele BiH, predstavniciUdruènja likovnih umjetnika BiH, galerijeZvono, Umjetni~ke galerije BiH, te IsmarMujezinovi} i Edin Numankadi}. Izlo`ba}e, planirano je, u periodu mart-juli bitipostavljena u jo{ deset gradova u BiH,uklju~uju}i Travnik, Banju Luku,Trebinje...

Samir i Bojan kaù da promovisatiolimpizam zna~i promovisati i vrijednostionog {to ve} imamo, a izme|u ostalog to sui sportski uspjesi koje postiù na{i timovi ipojedinci ve} godinama. ““Ne smijemozaboraviti da su svi na{i sportisti koji imajunormu za Olimpijadu me|u najboljim nasvijetu. Mi smo mala zemlja koja i ovegodine ima olimpijce i to njih pet”, veliPlasto. Dio kampanje podrazumijeva ipruànje podr{ke sportistima, naro~itoolimpijcima, {to uklju~e dru{tvenoodgovorne kompanije i to na taj na~in {toim se pruà mogu}nost da pomaùfinasiranje sportista, te da uloè u obnovuMuzeja. Imena svih donatora, po zapadnomprincipu, bit }e istaknuta u Muzeju kadabude otvoren. Naravno, bitno je i skupljanjesredstava za kontinuirano pomaganjeolimpijaca. ““@elimo na}i strate{ke partnereza svakog olimpijca, a za neke smo ve}na{li firme koje }e im davati stipendije”,poja{njava Plasto, dodaju}i da ni{ta {to ~iniovu kampanju nije ““izmi{ljanje toplevode”, nego samo primjena metodasponzorstva i aktivizma, koje su ve}primijenjene u drugim zemljama, i njihovaprilagodba na{im uslovima.


BR@E, JAÊ, VI[E

��


Kampanja predvi|a i da u narednomperiodu Olimpijski komitet “za{titi”,odnosno reguli{e prava kori{tenje znakovaVu~ka i Pahuljice, odnosno da reguli{uprava za kori{tenje ovih simbola, {to uovih trideset godina nije nikome palo napamet. ““Stvarni vlasnik olimpijskihsimbola je Me|unarodni olimpijskikomitet. Njihov ‘predstavnik‘ ovdje jeOlimpijski komitet BiH. I oni treba da {titetaj znak”, {to zna~i da bi ““i dalje svi moglikoristiti oba simbola, ali }e u tom slu~ajumorati pla}ati simboli~nu sumu za to,pomaù}i na taj na~in OK BiH.”

Kampanja je osmi{ljena tako da trajetri godine. Bojan i Samir kaù da kriti~arizamjeraju {to kampanja slavi doga|aj odprije trideset godina, no njih dvojicatvrde da je ono {to rade i {to èle posti}iokrenuto prema budu}nosti, a neglorificiranju pro{losti: “MMipromoviramo ne{to {to dolazi - EYOF2017., tako {to podsje}amo na ne{todobro {to nam se desilo. @elimo stvoritine{to {to }e ìvjeti na dobrimuspomenama, na kojima gradimo

budu}nost. U jednom trenutku smoshvatili da su svi u~esnici koji }e do}i uSarajevo i Isto~no Sarajevo 2017. djecaro|ena u ovom vijeku. Puno }e biti takvih

i me|u publikom. Oìvjeti i sa~uvatiolimpizam, prenijeti ga na tu djecu kaone{to pozitivno i dobro, jeste i osnovnirazlog za{to sve ovo radimo.” �


SARAJEVO 1984. - 2017.

�

Sanda Dubrav~i}, kliza~ica koja je1984. zapalila olimpijski plamen uSarajevu, uradit }e to na simboli~an na~inna Jahorini i ove godine zajedno sa na{omolimpijkom @anom Novakovi} tokomZimskog vikenda. Dubrav~i} }e biti uSarajevu i kao sudija Me|unarodnekliza~ke unije, na takmi~enju SarajevoOpen 2014. Sanda Dubrav~i} je u karijeridva puta nastupala na Olimpijadi i to1980., kada je zauzela jedanaesto mjesto,i 1984. kada je zavr{ila na desetommjestu. Na Europskom prvenstvu 1981.osvojila je srebrenu medalju. Danas jelije~nica i ~lanica Medicinske komisije

Me|unarodne kliza~ke organizacije zaHrvatsku, te sudi na me|unarodnimkliza~kim takmi~enjima. �

SANDIN POVRATAK

Olimpijska baklja ponovo u Sarajevu

31.1.2014. Sanda Dubrav~i} }e ponovozapaliti olimpijski plamen u Sarajevu


Predvodnici velike thrash metal~etvorke, ameri~ki band Meta -llica, koncem pro{loga mjesecaobjavili su filmski uradak podnazivom Through the Never 3D.

Nije ovdje rije~ o obi~nom koncertnomsnimku kojeg su fanovi jedva do~ekali, sobzirom da Metallica nije snimila studijskialbum ve} gotovo {est godina, ve} oistinskom glazbeno-filmskom spektaklu.

IZMI[LJENI GRADKombinacija trilera i koncertne izvedbe

najve}ih hitova slavnog banda uz nestvarne3D efekte, snimljeni su sa 24 HD kamere,kako na pozornici tako i u filmskom dijeluradnje, jednostavno je briljantno reìrana. Aza reìju je bio zaduèn redatelj NNimrodAntal, koji je u dosada{njoj karijeri prijeprojekta s Metallicom snimio svega {estfilmova, od kojih dva kratkometra`na.

Radnja filma Through the Never 3Dpotpuna je fikcija, smje{tena u izmi{ljeniameri~ki grad, ispred izmi{ljene koncertnearene u kojoj se tu no} odràva rasprodanikoncert slavnog banda. Pored razuzdanogfana koji se penje na rasklimani automobil ivri{ti kako }e svi «dìberi» svijeta oti}i upakao kada zapo~ne koncert, kadar pratimladi}a na skejtu koji u dvoranu pokrajosiguranja ulazi s vre}icom u ruci. On jeglavni lik triler pri~e i zove se Trip.

Roudi je na koncertu, ili bolje re}ipomo}no osoblje, zaduèn da ne misli ve}

doslovce izvr{ava zadatke inare|enja. Glumac koji jeutjelovio lik Tripa je DDaneDeHaan, poznatiji poepizodnim ulogama u film o -vima Lincoln, Cro ni cle, iserijama In Treatment, Lawand Order i drugim. NakonTripovog susreta s ~la no -vima banda i nakon {to je{efu donio doru~ak, ulazi udvoranu i ~eka po~etakkoncerta. Na scenu izlazeLars Ulrich, KKirk Hammet,James Hatfield i RRobertTrujillo, i «pra{e» jedan odnajve}ih hitova s po~etkakarijere, Creeping Death.Pozornicom duga~kom pedesetak metara,okruènom s ~etiri golema krana, dominiraLarsov komplet Tama bubnjeva. UskoroTrip dobija novi zadatak od {efa i zapo~injeusporedna radnja trillera i koncetra. Redajuse pjesme Creeping Death, For Whom TheBell Tolls, Ride the Lightning, dok Tripdoìvljava nevjerojatne stvari. Preìvjev{iprometnu nesre}u, sukobe bandi u sredi{tugrada s policijom, kona~no pronalazi torbukoju mora odnijeti {efu. U isto vrijeme,prate}i Tripov put, mijenjaju se scene napozornici.

Na pjesmi Ride the Ligtning, kao {to jei red, pozornicom udaraju munje i gromovi,dok na uvodu pjesme One, dvoranomodjekuju rafali, ~uju se riko{eti, padaju aviobombe. Fascinantna koreografija dodatnoje dojmljiva zbog pozornice ispod koje se u

isto vrijeme izmjenjujuvideo projekcije, a James,Kirk i Robert puni energijetr~e oko Larsovih bubnjeva.Dok Trip prolazi kroz gradprepun zapaljenih poli cij -skih automobila i obje{enihljudi na stubove uli~nerasvjete, nekoliko scenskihradnika slaù deset metaravisoki kip pravde, koja jebila i za{titni znak jednog odnajboljih albuma banda...And Justice for All. Na -rav no, uslijedila je upravonaslovna pjesma s Justicealbuma, a na kraju pjesme icrescendo koji kulminira

ru{enjem spo menika slijepoj pravdi, ~ijikomadi slu~ajno ili ne, padaju tik doLarsovih bubnjeva. Nastavak koncertadonosi jo{ spekta kularnija doga|anja napozornici.

PRODUKCIJA I ORGANIZACIJAPrvo iz maglovite i mra~ne pozornice

izranjaju krièvi nalik na one s grobaljaameri~kim neznanim junacima, koji suposluìli kao cover sada ve} legendarnomalbumu Master of Puppets, nakon ~egaJames Hatfield po~inje ispu{tati krikeMaster, Master, dovode}i fanove do ludila.Metallica se kratko zadràla na pjesmama sdrugog albuma, odsvirav{i jo{ samoBattery, a nakon nekoliko minuta, Tripovenestvarne doìvljaje prate taktovi EnterSandmana. Ve} sljede}i trenutak publika jeu {oku. Tehni~ar u plamenu, dok drugitehni~ar pada s krana. Ru{e se kranovi,pozornica se raspada, nestaje struje.Naravno, sve je inscenirano, kako biMetallica mogla na poja~alima odsvirati,kako Hatfield re~e, ba{ kao u njegovojgaraì pjesmu Kill ‘Em All. Trip jepreìvio, donio torbu, ali koncert je ve}odavno zavr{io i dvorana je prazna, a napozornici ~lanovi banda samo za njegasviraju instrumental Orion. O produkciji iorganizaciji filma ne treba puno govoriti.Dovoljno je re}i da odjavna {pica traje petminuta dok se na ekranu ukazuju imena iprezimena oko tisu}u ljudi koji surealizirali projekt.

U prvih mjesec dana prikazivanja uAmerici film Through the Never 3Dzaradio je oko ~etiri milijuna dolara. �

53

Grupa METALLICA već šest godina nije objavila studijski album, ali je zato snimi-la film THROUGH THE NEVER 3D; naš rock kritičar piše o ovom istinskom

glazbeno-filmskom spektaklu

Pi{e: MARIO ILIÎ]

23.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

INSTITUCIJA “METALLICA”

MUNJE I GROMOVI

KVARTET IZ SNOVARobert, Lars, James iKirk, doajeni metala

metalica:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 16:21 Page 53

„On je vizionar... Uradio bih bilo {ta {tomi on kaè“, izjavio je entuzijasti~no prijenekoliko mjeseci mladi ameri~ki glumacShia LaBeouf, ne skrivaju}i divljenjeprema proslavljenom danskom sineastiLarsu von Trieru koji mu je ukazao ~astuvrstiv{i ga u „prvu postavu“ svog novogfilma, Nimfomanka. Da }e njegov naredniprojekat biti „seksualno eksplicitan“, VonTrier je najavio jo{ prije dvije godine name|unarodnom filmskom festivalu uCannesu s kojeg su ga, podsjetimo,organizatori bukvalno protjerali nakon {toje na konferenciji za novinare iskazao svojesimpatije prema nacisti~kom vo|i AAdolfuHitleru.

„Moj slijede}i film — a Kirsten(Dunst) je to zahtijevala — bi}e porni}.Takve su ustvari ène. Stvarno hard core. Otome pi{em sada“, rekao je Lars von Trier2011. novinarima u Cannesu, na {to su semnogobrojni predstavnici medija slatkonasmijali misle}i da je u pitanju samo jo{jedna u nizu rediteljevih blesavih izjava,kojih na toj „zloglasnoj“ presici svakakonije manjkalo.

(PRE)REALISTI^NE SCENENepune tri godine kasnije, pred nama je

Nimfomanka, ta~nije njen prvi dio, koji setrenutno prikazuje u evropskim kinima.

Cijeli film ina~e traje pet i po sati, pa su gaproducenti iz komercijalnih razloga odlu~ilidistribuirati u dva dijela. Nimfomanka jepri~a o mladoj èni JJoe (glumi je VonTrierova muza CCharlotte Gainsbourg), kojanakon slu~ajnog susreta sa SSeligmanom(SStelan Skarsgard) po~inje ispovijedatisvoju ìvotnu pri~u: od tinejdèrskog dobai prvih seksualnih iskustava, kada su se onai njena najbolja drugarica BB. za kesicu~okoladnih bombona opkladile koja }e se uvozu seksati s vi{e mu{karaca, preko nizadrugih usputnih susreta i usputnog seksa srazli~itim mu{karcima (u po~etku je u„klubu“ mladih nimfomanki vaìlo praviloda se s jednim mu{karcem moè biti samojedanput, ali to je brzo palo u vodu, kaèJoe), pa sve do momenta kada glavnajunakinja prvi put vodi ljubav s mu{karcemkoji je godinama subjekt njene ~e`nje i dokojeg joj je zaista stalo - i pritom ne osje}ani{ta.

Izme|u seksa u vozovima, krevetima,uredima, na podovima, stolicama, bol ni -~kom ve{eraju i gdje sve ne, stala je i pri~ao odnosu glavne junakinje s njenim ocem,prepunim topline i privrènosti (za razlikuod majke koja je „hladna ku~ka“), nekolikozanimljivih analogija izme|u nimfomanije- pecanja mu{karaca i pecanja ribe, tezaklju~ak koji se na kraju neizbje`noname}e: da Joe, uprkos svojoj patolo{kojpotrebi za seksom, ipak i oduvijek traga zaistinskom ljubavlju.

Sve u svemu, negdje na putu od

spektakularnih najava o prvom mainstreamporni}u, agresivne reklamne kampanje saplakatima koja prikazuje orgazmi~na licaglumaca, pa do provokativnih trailerazabranjivanih na YouTube-u, Lars vonTrier se pomalo „izgubio“. [to se„seksualno eksplicitnog“ sadràja ti~e,vidjeli smo sigurno i mnogo boljih iuvjerljivijih scena seksa u filmovima (o~emu }emo pisati kasnije), a Nimfomankaje na koncu ispala mnogo emotivnija pri~anego {to je to njen „kontroverzni“ autor upo~etku vjerovatno namjeravao. Istina,govorimo tek o prvom dijelu filma, pa trebasa~ekati i ostatak ove sage kako bi semogao donijeti kona~an sud.

Poznati sineasti posljednjih godina kaoda se takmi~e u tome koji }e prikazati {tovi{e realisti~ne scene seksa u svojimfilmovima. Vrijeme romantiziranih holi -vud skih erotskih prizora i suptilnogvo|enja ljubavi zauvijek je pro{lo, baremako je suditi po nekoliko najprominentnijihautora koji su od 2007. naovamo osvajalinagrade na presti`nim svjetskim fes ti va -


„NIMFOMANKA“ I DRUGE PRIÊ

Pi{e: MAJA RADEVI]

KONAČNA POBJEDA PORNOINDUSTRIJE NADMAINSTREAMOM

„Najočekivaniji film godine“, tačnije njegov prvi dio,„NIMFOMANKA“ kontroverznog danskog sineaste

LARSA VON TRIERA, stigao je u bosanskohercegovačkakina; nakon spektakularnih najava, agresivne reklamnekampanje sa plakatima koja prikazuje orgazmična licaglumaca i provokativnih trailera, utisak je da je Larsvon Trier snimio tek loš pornić sa nekoliko duhovitih,

pa i vrlo emotivnih scena

NIMFOMANKA:TEKST osnova.qxd 22.1.2014 14:36 Page 54

lima. Porno ànr u mainstream kine ma -tografiju me|u prvima je uveo kineskifilmski autor AAng Lee, koji je te 2007.digao na noge svjetsku publiku, kriti~are i

festivalske ìrije sa svojim ostvarenjemPoùda, oprez (Lust, Caution). Spektakl jebio tim ve}i {to je u pitanju kineski film (apoznato je da tamo{nji cenzori ne pra{taju)

koji je, osim izraènih politi~kih konotacijaspram vlasti, sadràvao i takve scene seksaprema kojima se Von Trierova Nimfomankadoima kao bukvar za seksualne po~etnike.Novinari su se raspisali o tome kako jereditelj Lee nagovorio svoje glumce daimaju pravi seks pred kamerama - {to nikoiz filmske ekipe nikada nije demantovao - ataj „sitni“ detalj svakako je umnogomedoprinio gledanosti filma. Mlada kineskaljepotica TTang Wei, koja je igrala glavnuulogu {pijunke iz Drugog svjetskog rata,preko no}i je postala globalno poznatafilmska zvijezda koju su podjednako slaviliu Evropi i Americi. Ipak, kao {to rekosmo,kineski cenzori ne pra{taju, pa je tako Tangnakon uloge koja ju je proslavila doslovcenestala sa televizijskih ekrana, a tamo{njimmedijima bilo je zabranjeno da objavljujubilo kakve ~lanke o njoj. Kineske vlastioti{le su toliko daleko da su ukinuli i sveweb stranice i forume na kojima jespominjano ime glumice, a blokirali su ipretragu njenog imena na Googleu. Tang jena „crnoj listi“ dràvnih zvani~nika bila


I PORNO JE UMJETNOST, ZAR NE?

��

Kako su najslavniji sineastidana{njice uveli porno scene na

velika vrata presti`nih filmskih festivala

SEKS ZA BOMBONE„Nimfomanka“ po~inje istraìvanjem seksualnosti dvije tinejdèrke u vozu


naredne tri godine, nakon ~ega se ponovo(oprezno) vratila u svijet glume, ali dodanas nije ponovila uspjeh svojedebitantske uloge.

Za razliku od Leejevih glumaca, kojimao~igledno nije te{ko palo da se uìve uuloge, Von Trierova ekipa je za pojedinescene seksa angaòvala porno glumce kojisu ih dublirali.

„U po~etku sam bila jako nervozna.Morali smo se dogovoriti da mi glumcine}emo imati seks pred kamerama. I dokgod je to bilo jasno, sve je bilo u redu“,kaè Charlotte Gainsbourg. Mladojglumici, k}erki slavnog boemskog paraJane Birkin i SSergea Gainsbourga, ovo jetre}i put da sara|uje s Von Trierom. „„Kadasam tek pro~itala scenarij, mislila sam da jeto samo {ala, neka njegova provokacija. Inisam se mnogo nadala da }e me pozvati daigram“, kaè Charlotte. „„Za mene je bila

velika stvar to {to je Lars odlu~io da i tre}iput radi sa mnom“, govori glumica koja je,prema ocjenama kriti~ara, u Nimfomankiodigrala svoju najbolju rolu do sada.

Von Triera ve} dugo prati reputacijamizogina. U svojim filmovima nerijetko sefokusira na ène koje pate ili su izrazitoautodestruktivne. Gainsbourg, me|utim,tvrdi da je to isklju~ivo rezultat njegovogdobrog poznavanja ènske prirode: „„UlogaJoe je zaista nevjerovatna i mogla ju je lakonapisati èna.“

I dok veselu Von Trierovu ekipu u kojojse, pored pomenutih glumaca, izdvajajuizvanredna UUma Thurman u ulozi ène kojumu` napu{ta zbog „kurve“ i CChristianSlater, koji tuma~i lik Joeinog oca, teko~ekuju premijere na me|unarodnimfilmskim festivalima, jedno od ostvarenjakoje je u pro{loj godini izazvalo velikupa`nju publike i kriti~ara ostavilo jeprili~no gorak okus kod njegovih glavnihaktera. Rije~ je o filmu Plavo je najtoplijaboja (Blue Is The Warmest Colour)francuskog reìsera porijeklom iz TunisaAbdellatifa Kechichea, koji je osvojioZlatnu palmu na posljednjem festivalu uCannesu. Film govori o otkrivanjuseksualnosti i ljubavnoj vezi izme|utinejdèrke i mlade umjetnice u usponu, aobiluje izuzetno eksplicitnim (i rea list i -~nim) lezbijskim scenama. Samo jednascena seksa traje dvanaest minuta, dokkamera prikazuje glumice u krupnimkadrovima koje, izme|u ostalog, prakti cir a -ju oralni i analni seks.

GLUMICE I(LI) PROSTITUTKENakon {to su se sa {irokim osmijesima,

zajedno sa rediteljem, slikale na premijeri uCannesu, glavne protagonistice AAd leExarchopoulos i LLéa Seydoux izjavile su daje iskustvo snimanja filma bilo „uàsno iponiàvaju}e“ i da im ne pada na pamet


„NIMFOMANKA“ I DRUGE PRIÊ

�

Kada je rije~ o filmskim autorima saprostora biv{e Jugoslavije, treba po{tenore}i da ve}ina njih nikada nisu „patili“ odromantiziranih scena seksa u svojimfilmovima, ali posljednjih godina neki suposebno pomjerili granice. Me|u njima jemlada beogradska rediteljka Maja Milo{koja je svojim debitantskim ostvarenjemKlip, prikazanom pretpro{le godine i uokviru 18. Sarajevo Film Festivala,najblaè re~eno, uzburkala duhove. Klip jepri~a o 17-godi{njoj djevojci iz beo grad -skog predgra|a koja vlastiti ìvot posmatrakroz optiku svog mobilnog telefona,snimaju}i kamerom mobitela sve {to joj sedoga|a - u {koli, u razuzdanim no}nimprovodima s prijateljima, u ku}i, u krevetus de~kom... Brojne seksualno eksplicitne,

~esto nasilne scene razlog su zbog kojegsu pojedini kriti~ari ovaj film nazvali“maloljetni~kom pornografijom”. Me|utim,uprkos o~ekivanom efektu {oka koji filmizaziva kod ve}ine gledalaca, Klip jedaleko od filma koji je snimljen samo saciljem da {okira - kao {to je to, recimo,slu~aj sam morbidnim Srpskim filmomSr|ana Spasojevi}a. Film Maje Milo{ jebrutalno realisti~an prikaz ìvota irazmi{ljanja dana{njih srednjo{kolaca kojije, jednako kao u Srbiji, mogao bitisnimljen i u Bosni i Hercegovini iliHrvatskoj, slika jedne generacije koja posvaku cijenu èli biti primije}ena ìve}i poobrascu turbofolk kulture - oru`ja, droge,fatalisti~kih stihova folk-diva i besmislenogseksa. �

AUTORI IZ KOM[ILUKA KOJI POMJERAJU GRANICE

„Maloljetnička pornografija“ MajeMiloš i morbidni Spasojevićev„Srpski film“

RAJ: LJUBAVFilm Ulricha Seidla bavi se istraìvanjem seks turizma u Keniji

Iz filma Klip Maje Milo{


nikada vi{e raditi sa Kechicheom. 28-godi{nja Seyodux, koja je ranije sara|ivalasa WWoodyjem Allenom u Midnight In Parisi TTomom Cruiseom u Mission Impossible:Ghost Protocol, tvrdila je da se za vrijemesnimanja „osje}ala kao prostitutka“,premda izme|u nje i njene partnerice ufilmu nije bilo „izravnog genitalnogkontakta“, nego su to obavile prekoumjetnih pomagala. Kechicheu je navodnotrebalo deset dana da snimi „klju~nu“ 12-minutnu scenu seksa u filmu. Lea Seydouxkaè kako je znala da }e film biti velikigluma~ki izazov, ali nije o~ekivala rediteljakoji je toliko „opsjednut“. „„Njegova rije~bila je zakon. Morali ste dati sve od sebe. Usuprotnom, dobijete otkaz“, kaè glumica.„Ali nisam znala da je on potpuno, potpunoopsjednut tim filmom. Znao je ponavljatijednu scenu i do 200 puta.“

Njena partnerica u filmu, 19-godi{njaAd le Exarchopoulos, kaè da uprkossvemu ne àli zbog ovog iskustva. „„@ao mije jer ljudi puno pri~aju o ne~emu o ~emune znaju ni{ta. Ne moète predvidjeti, nitisumirati jednu ljudsku avanturu. Pomoglo

nam je to {to smo scene snimalihronolo{kim redom, tako da smo cijelupri~u mogli doìvjeti jasnije“, kaè Adele idodaje da ni{ta u svojoj ulozi ne bipromijenila.

Pitanje je koliko su glumci i glumicestvarno iskreni kada govore o „pon iè nj i -ma“ kojima ih reìseri izlaù tokomsnimanja eksplicitnih scena, a u kojoj mjeritakve izjave zapravo sluè promociji filma.Stelan Skarsgard, jo{ jedan Von Trierovgluma~ki „veteran“, kaè da su „porno“scene o kojima je autor filma govoriozapravo ironi~an izraz, ali „ironija ne pro -lazi dobro u medijima“. „„Pornografija ima

samo jednu svrhu, a to je da vas uzbudi. Alikada pogledate ovaj film, shvati}ete da je tozapravo jedan jako lo{ porni}, ~ak i ako gapremotavate unaprijed“, iskren jeSkarsgard. „„Nakon nekog vremena shva -ti}ete da vi{e uop{te ne reagujete naeksplicitne scene. One vam postanuprirodne, kao kada gledate nekoga da jedeìtarice za doru~ak.“

Eksplicitan je bio i jedan od tako|ernajpoznatijih evropskih sineasta dana { nji -ce, Austrijanac UUlrich Seidl, koji je prijedvije godine snimio ostvarenje Raj: Ljubav(Paradise: Love). Film je prikazan nafestivalu u Cannesu te u Veneciji, gdje jeosvojio Specijalnu nagradu ìrija. Rije~ je oprvom dijelu trilogije koja, kako Seidlprosto obja{njava, govori „o ìvotu“. Raj:Ljubav pri~a je o 50-godi{njoj èni kojaputuje u Keniju u potrazi za seks turizmom.Pravi je to raj za sredovje~ne gospo|e koje~eznu za avanturom: za sitne novce ipovremene poklone moète sebi„iznajmiti“ mladog Kenijca koji }e vaszadovoljavati tokom odmora, a va{a obitelji prijatelji nikada ne}e ni{ta saznati otome... Iako za razliku od Von Trierovog iliKechicheovog filma ne sadrì tolikoseksualno eksplicitnih scena, Ulrich Seidlprvi je progovorio o jednom od rijetkihpreostalih tabua kada je rije~ o ljudskojseksualnosti i potrebi za seksom.

Bez obzira na to {to su scene seksa onekoje kod naj{ire publike privla~e najve}upa`nju, ~injenica je da svaki od filmovakoje smo pomenuli u ovom tekstu uscenaristi~kom i gluma~kom smislu spadame|u neka od najboljih ostvarenjasnimljenih u protekloj deceniji, a to seposebno odnosi na pro{logodi{njegkanskog laureata Abdellatifa Kechichea.Ipak, te{ko se oteti utisku da se savremenifilmski autori, u namjeri da ponude ne{tooriginalno i do sada nevi|eno u sedmojumjetnosti (a to nije nimalo lagan zadatak)sve ~e{}e sluè seksom kao „oru`jem“koje garantuje dobar profit na kinoblagajnama. �


I PORNO JE UMJETNOST, ZAR NE?

BEZ SIMULACIJE:Glumci u filmu „Požuda,oprez“ navodno su imalistvarni seks pred kamerama

PO@UDA, OPREZKineske vlasti vi{estruko sucenzurisale film Ang Leeja

OPSJEDNUTIKECHICHE„Njegova rije~bila je zakon. Usuprotnom,dobijete otkaz“,kaù glumice izfilma Plavo jenajtoplija boja



KULT MARKETMEGADETH

Countdown ToExtinction Live

Iako je pro{lodvadeset godina odkultnog albumagrupe Megadeth podnazivom CountdownTo Extinction, vjernifanovi su jedvado~ekali kocertnuturneju. Album jesnimljen 1992., a

dvadeset godina kasnije Dave Mustainkrenuo je u slavljeni~ku turneju na kojojje nastao Countdown To Extinction Live,koji sadrì 35 pjesama.

TESTAMENT

Dark Roots OfThrash

Ostajemo jo{ malou vodama thrashmetala. Ameri~kimetalci Testament,po mi{ljenjumnogih kriti~ara,set boxom podnazivom DarkRoots of Thrashostavili su svojuoporuku brojnim

fanovima. Set box sastoji se oddvostrukog CD izdanja na kojem je 29pjesama, i dvosatnog DVD izdanja skoncerta 2013. u New Yorku.

JOSH GROBAN

All That EchoesNaslovnicaalbuma AllThat Echoesprikazujenje`nog,pristojnogmladi}aJoshaGrobana,sve

popularnijeg crossover-pop glazbenika.Joshu je to {esti studijski album ukarijeri, ali je malo poznato kako semladi glazbenik u slobodno vrijemebavio i glumom i reìjom. Izme|uostalog, Josh je samo u Oprah Showugostovao {est puta.

Samo najve}i glazbenici svijeta mogunapraviti ne{to tako originalno kao {to je touradio NNick Cave. Sa svojim “lo{imsjemenima” u ne{to skra}enijoj postavi,Nick je puna tri mjeseca radio turneju Pushthe Sky Away, koja je obuhva}ala iameri~ku saveznu dràvu Californija i zaKCRW (jedna od najpoznatijih kalifornijskihradio stanica) snimio jedinstven album.

Na pole|ini omota Live from KCRWstoji kako je rije~ o koncertu za samo 180ljudi, te kako ni{ta nije u{minkavano ipeglano i kako je cjelokupan materijalsnimljen bez ijedne probe. KCRW je radiostanica koja je i poznata po mno{tvu ìvihnastupa poznatih bandova, a jedan dionjihove velike arhivske gra|e moè sepogledati i na njihovom youtube kanalu.

Live from KCRW sadrì desetkompozicija, a otvara ga pjesma HiggsBoson Blues. Rije~ je o najja~oj pjesmi spro{logodi{njeg albuma Push the SkyAway. Iako je rije~ o albumu sa poprili~nomra~nom atmosferom, specifi~nom zaNicka, dobio je dosta dobre kritike. Porednaslovne pjesme Nick i The Bad Seeds zaKCRW snimili su jo{ dvije pjesme sposljednjeg albuma, i to Far From Me iPeople Ain’t No Good. Za te tri pjesme,istina, i nije trebala neka proba, ali su za topjesme sa starijih Nickovih albuma, poput~etvrte na set list The Mercy Seat, upotpunosti vrhunske izvedbe.

Valja izdvojiti i izvrsnu, pomalo divljuizvedbe pjesme Jack the Ripper, koja izatvara vrlo neobi~no, ali majstorskoizdanje slavnog glazbenika. The Bad Seedsisu ovom prilikom bili “kra}i” za drugogbubnjara iz standardne postave, TThomasaWhydlera, ali im se zato za potrebesnimanja pridruìo basist BBarry Adamson,~lan originalne postave The Bad Seedsa.

Nick Cave, skupa s kultnim The BadSeedsima, nastavlja odu{evljavati publikuoriginalnim i vrhunskim izvedbama, makaralbume snimao i za potrebe radio stanica.

(M. Ili~i})

MUZIKA

“Live from KCRW”; Nick Cave & “The Bad Seeds”

Nick Cave za društvo iz ćoška

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Jay-Jay Johanson: Mr. Fredrickson2. Britney Spears: Work Bitch3. Chromeo: Over your shoulder4. Franz Ferdinand: Evil Eye5. The Strypes: Blue Collar Jane6. DJ Fresh vs Jay Fay ft. Ms. Dynamite:

Dibby Dibby Sound7. Scrufizzer: Kick it8. Say Yes Dog: A friend9. Indiana: Mess Around10. Daft Punk ft. Julian Casablancas:

Instant Crush

OPET ORIGINALNONick Cave ne prestajeodu{evljavati svjetskumuzi~ku javnost

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 22.1.2014 20:52 Page 58

Film Dvanaest godina ropstva je tre}ifilm iznimnog filmskog autora SSteveaMcQueena. Scenario za ovu britansko-ameri~ku povijesnu dramu, baziranu naistinitoj pri~i, napisao je JJohn Ridley, aadaptacija je autobiografije SSolomonaNorthupa iz 1953. godine. Knjiga jejednako nasilna i {okantna kao i film.

Autor u fokusu ima tu`nu sudbinuSolomona Northupa, slobodnog Afro ame -rikanca, koji nakon otmice u Washingtonu1841. doìvi te preìvi dvanaest stra{nihgodina u ropstvu. Ovo je pri~a ozlostavljanju jednog nevinog ìvog bi}asamo jer je druga~iji, samo zato {to je tadato bilo normalno, iako apsolutno pogre{no istra{no. Solomona u filmu tuma~i glumacChiwetel Ejiofor, iznimno uvjerljivo.

Solomon je bio glazbenik koji je 1841.,u dobi od 33 godine, prihvatio posaoglazbenika u putuju}em cirkusu, koji su muponudila dvojica bjelaca. @ivio je u NewYorku, sa suprugom i dvije k}erke. Sacirkusom je otputovao u Washington i tamosu ga drogirali i prodali trgovcu robljem.Unato~ tome {to je imao papire koji sudokazivali da je slobodan ~ovjek, Solomonunije bilo spasa. Doìvio je poniàvanja,udarce..., a poku{aji da drugome pomogne,te svako odupiranje mo}nijim ka`njavano jebrutalno. “Po mojem golom tijelu suplju{tali njegovi udarci. Kad se umorio,pitao me je inzistiram li jo{ uvijek na tomeda sam slobodan ~ovjek. Inzistirao sam pame ponovno po~eo obasipati udarcima, jo{ja~e i energi~nije nego prije. No, svi njegoviudarci nisu me mogli prisiliti da prekosvojih usana prebacim la` kako sam rob”,pi{e u knjizi.

Unato~ posljedicama, sili, udarcima,omalovaàvanjima Solomon je istrajao,opstao, bio - nesalomljiv. Film pokazuje i{ta zna~i malo suosje}ajnosti, malosolidarnosti, a {to je za preìvljavanjeSolomona bilo klju~no. Neki bijelci nisu{utili i pomogli su mu. Naàlost, velika

ve}ina je nijemo posmatrala ne samonjegovu muku ve} muku mnogih crnacanad kojima se provodila sila i nepravda.Dugi kadar, u kojem je Solomon spa{en odvje{anja, ali ostavljen obje{en o vrat svojìvot odràva dugim stajanjem na vrhovimaprstiju da se ne bi ugu{io dok drugi okonjega “normalno” funkcioniraju i nepomaù mu iz straha za sebe, u sebi sadrìsu{tinu. Zato tekst o ovom filmu pi{em kaopodr{ku za sve one ugnjetavane, bez obzirakojoj vrsti, rasi, spolu, rodu, pripadali a kojisu reagirali na bol drugoga, koji su tu bolbar umanjili, a naro~ito onima koji supomogli u spa{avanju.

Pogledajmo oko sebe, mo`da i danasima onih prema kojima se sadisti~kiodnosimo. Nemojmo. Ovaj film smatramfavoritom za ovogodi{nju nagradu Oscar.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

“Dvanaest godina ropstva” (SAD, 2013.), reditelja Stevea McQueena


KULT MARKETGLAS BEZ SJENKE

Seijun SuzukiGlas bezsjenke je crno-bijeli film iz1958. godine.Scenaristi suRyuta

Akimoto i Susumu Saji, a rije~ je oadaptaciji pri~e Seichoa Matsumote.Operaterka, koja radi u telefonskojcentrali jedne velike novinske ku}e,sasvim slu~ajno na jednoj liniji ~uje glasubojice. Ipak, policija ne moè ni{taustanoviti na osnovu glasa... No,nekoliko godina potom, ona kod jednogmuèvog suradnika prepozna taj istiglas. Ocjena: 4

CRVENI MEDVJED

Adrian CaetanoCrvenimedvjed jesuvremeni{panjolskifilm iz2002..godine.

Scenario potpisuju RominaLanfranchini, Gabriela Speranza teAdrian Caetano koji potpisuje i reìjufilma. Oso (Medvjed) je osoba osu|enazbog plja~ke i ubojstva te je u zatvoru.Poslije godina kazne izlazi i èli vrijemeposvetiti obitelji. @ena mu sada imanovog mu{karca, dijete mu je odraslobez oca, a biv{i {ef mu duguje novacod plja~ke... Ocjena: 4

IZGUBLJENO VRIJEME

PouranDerakhshandeh

Izgubljenovrijeme je film iz1990. godine.PouranDerakhshandehje autorscenarija ireìje. Ovo jepri~a o jednombraku koji je u

krizi. Ne uspijevaju dobiti dijete.Posvajaju dijete. Suprug, naàlost, nijeu mogu}nosti dijete prihvatiti kao svoje.Dijete vra}aju u siroti{te, a njihovazajednica se raspada.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Ride Along (Tim Story)2. Lone Survivor (Peter Berg)3. The Nut Job (Peter Lepeniotis)4. Jack Ryan: Shadow Rescruit

(Kenneth Branagh)5. Snje`no kraljevstvo

(Chris Buck & Jennifer Lee)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Vuk s Wall Streeta(Martin Scorsese, Appian Way)

2. Zagonetni dje~ak(Draèn @arkovi}, 2i Film)

3. Legende u Vegasu(Jon Turtletaub, CBS Films)

4. Hobit: Smaugova pusto{(Peter Jackson, New Line Cinema,MGM, WingNut Films)

5. Igre gladi: Plamen(Francis Lawrence, Color Force)

Protiv sadizma

NASILNO I [OKANTNOFilm Dvanaest godina ropstva podr{ka jesvim ugnjetavanim

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 22.1.2014 16:09 Page 59


U ÊTIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU sarajevskoj Galeriji Roman Petrovi}

21. januara je otvorena izlo`ba ra do -va na{eg umjetnika Mustafe Skop ljaka.Organizator je Udruènje likovnih umjetnikaBiH. “Tragovi poteza olovkom hotimi~no suostavljeni da se nazire umjetnikova gesta sasamog po~etka nastanka rada”, napisala jeu predgovoru za izlo`bu Andrea Meki}.

Tog dana je, tako|e u Sarajevu, u holuEkonomskog fakulteta, uprili~eno i otvorenjeIzlo`be japanske kaligrafije. Na izlo`bi supredstavljeni radovi polaznika kursajapanskog jezika, koji je u akademskoj2013/14. godini organizovao Univerzitet uSarajevu, u saradnji sa Ambasadom Japanau BiH i Japanskom fondacijom.

U Plavoj sali Bosanskog kulturnogcentra u Tuzli, 23. januara, bi}e pro mo -visana knjiga I ja sam iz Srebrenice, autoraFikreta Hodì}a. Po~etak promocije je u 18sati, a promotori su Osman Kozli} inekada{nji novinar na{eg magazinaMehmed Me{a Pargan.

Za petak, 24. januara, podsje}amo, uUmjetni~koj galeriji BiH, i opet u Sarajevu,najavljeno je otvorenje izlo`be Fotografijagodine BiH 2013. Rezultat je to Konkursa zaFotografiju godine BiH, a birali su sepobjednici u pet kategorija: Priroda, Ljudi,Fotoreporterska/PRESS fotografija, Grad iKreativna fotografija.

Opet }emo u Tuzlu... “Premijerapredstave Broj zakazana je za ponedjeljak,27. januara, u 19 sati, u Domu mladih Tuzla.Pozori{na predstava Broj pri~a univerzalnupri~u o fa{izmu i nacizmu u vrijeme Drugogsvjetskog rata, holokaustu i stradanjunevinih `rtava, te pojavama neonacisti~kih ineofa{isti~kih grupa u dana{njem vre me -nu”, pi{e na tuzlarijama.

U Hrvatskoj }e 31. januara deveti putzaredom biti odràna No} muzeja. “Togpetka, No} muzeja 2014. simboli~no }ezapo~eti u 18 sati u Muzeju Mimara,otvorenjem prodajne izlo`be nakita izfundusa Zemaljskog muzeja BiH uSarajevu. Na taj na~in }e hrvatska muzejskazajednica iskazati podr{ku kolegama izSarajeva”.

Nakon {esnaest godina Maticahrvatska Mostar dobila je novogpredsjednika, ~itamo na bljesku iposu|ujemo informaciju. Hvala im!

âst mi je bila voditi jednu ovakvuinstituciju, dovode}i u Mostar vrhunskeglazbenike i kulturne umjetnike”, rekaoje Josip Muselimovi} nakon izborneskup{tine: ““Nadam se da }e mojanasljednica nastaviti uspje{an putMatice, sa manje ili vi{e pote{ko}a kojedonosi vrijeme i op}enito situacija ukojoj djelujemo.”

Novoizabarana predsjednica jeLjerka Ostoji}, dok su u Predsjedni{tvoMatice, pored nje, izabrani i fra AAnteMari} (potpredsjednik), MMisijana Brki}Milinkovi} (glavna tajnica), NNelaMarin~i} (rizni~arka), MMira Pehar, prof.Ivan Sivri}, dr. sc. @@ana Mrkonji}, NNadaDalipagi}, MMira Pehar, mr. sc. GGordanJuri{i} i MMarin Raspudi}. U Nadzornomodboru su, pak, DDragan Marijanovi}(predsjednik), GGordana Maslov i dr.Maja Prskalo. Nek‘ im je sa sre}om!

JOSIP MUSELIMOVIĆ, odvjetnik, bivši predsjednik “Matice hrvatske Mostar”

âst mi je bila voditi jednuovakvu instituciju!

LEILA ĆATIĆ, pjevačica sarajevske grupe“Divanhana”

LEILA ]ATI]“Postali smo prepoznatljivi posvojim aran`manima, nastupimai na~inu na koji podràvamo idoìvljavamo sevdah”

Foto: Mario Ili~i}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 22.1.2014 20:17 Page 60


� Uskoro }e biti organizovan prvi velikidoga|aj u godini u kojoj Sarajevo obiljeàvaniz velikih godi{njica - Olimpic Winter BikersParty MC Rajvosa. Pa }e tako sarajevski Dommladih u subotu, 1. februara, biti doma}intradicionalnog, dvanaestog po redu najve}egzimskog bajkerskog partyja na Balkanu...

Da, a ove godine partyju je pridodat naziv“Olimpic”, jer je u februaru 2014. tridesetagodi{njica najve}eg doga|aja iz zlatnog dobaSarajeva - ZOI ‘84. Na partyju se o~ekujeveliki broj bajkera iz ~itavog regiona, ali idrugih gostiju, koji u Sarajevo dolazepovodom velike godi{njice. Program jeprilago|en velikoj godi{njici, tako da jeglavna zvijezda ve~eri MMladen Voji~i} Tifa sasvojim novim bendom. Upravo je on, nakonuspje{ne karijere u nekoliko sarajevskihbendova, bio u vrijeme Olimpijade najve}avokalna zvijezda u biv{oj Jugoslaviji,pjevaju}i na albumu Kosovka djevojka grupeBijelo dugme. Tifa }e na ovom koncertupredstaviti svoj novi album, ali i ~itavdosada{nji muzi~ki repertoar, a bajkeri }epoèljeti da {to prije Lipe cvatu i da se vozaju kao i lani.

� Ko }e jo{ nastupiti na Olimpic Winter Bikers Partyju MCRajvosa?

Bend Pero Defformero iz Novog Sada koji, zbog stila u

kojem parodira folk muziku i spaja je saheavy metalom, ima svoje brojne sljedbenikeu ~itavom regionu i vrlo je omiljen kodbajkerske populacije. Kao gost ovog bendana koncertu }e nastupiti i sarajevski gitaristaMuris Varaji}, u pjesmi Kauboj iz Bosne. Aparty }e otvoriti sarajevski high voltage bendSnake Eater, koji je nedavno svojimnastupom u zagreba~kom KSET-u pokazaoda je bend na koji bajkeri itekako mogura~unati na svojim zabavama.

� A organizatori su... Sarajevodisk i moto klub

Rajvosa MC. Najavljuju i nekaspecijalna muzi~ka iznena|enja uprogramu, koja }e se otkriti nasamom koncertu. Svi bajkeri }eimati besplatan ulaz, dok je za ostalupubliku cijena ulaza 10 KM, a upretprodaji 7 KM, uz mogu}nostgrupne kupovine, gdje }e se davativeliki popust u cijeni. Zaorganizatore je najva`nije da Dommladih bude pun i da MC Rajvosaodrì tradiciju najboljeg bajkerskogpartyja na Balkanu, ali i najlu|egzimskog partyja u Sarajevu. �

NEBOJŠA KOVAČ, organizator “Olimpic Winter Bikers Partyja MC Rajvosa”

U Biha}u je 18. januara promovisan drugistudijski album grupe Divanhana koji se zoveBilje{ke iz {estice. U press infu smo pro~itali daDivanhana “njeguje sevdalinku na veomaoriginalan na~in”, pa smo pjeva~icu ove grupeLeilu ]ati} zamolili da nam odgovori na pitanje {taje to kod njih “veoma originalno” i po ~emu serazlikuju od ostalih bendova koji sviraju sevdalinkeu modernim aran`manima: ““Divanhana, kao iostali bendovi koji se danas bave tradicionalnommuzikom, za cilj imaju njen opstanak u dana{njemvremenu. Publika ~esto spominje fuziju razli~itihànrova kao osnovnu razliku na~ina interpretacije sevdalinke danasi prije trideset godina. Mi smo nekako ve} postali prepoznatljivi posvojim aran`manima, nastupima i na~inu na koji podràvamo idoìvljavamo sevdah. Osam ~lanova benda, sedam instrumenata ivokal, gdje svako daje svoj doìvljaj i emociju koje se poklapa ujednu. To je upravo faktor koji daje dozu originalnosti.”

Da li }ete i dalje i}i dobro utabanim stazama sevdaha, ilimoèmo o~ekivati i nekakav ànrovski pomak? ““Krenuli smo sa

idejom {irenja sevdaha i tradicionalne muzikeBalkana, pri ~emu i ostajemo. Mogu}e je da nekeautorske pjesme dobiju aran`man, ali u ve}izgra|enom stilu na{eg benda. Nikad se ne zna{ta nas ~eka, ali trenutno iskreno uìvamo umuzici koju stvaramo i izvodimo”, veli na{asagovornica.

Va{ drugi studijski album, koji trenutnopromovi{ete, zove se Bilje{ke iz {estice. Da li stezadovoljni dosada{njim promotivnim aktiv no -stima? ““Jako smo zadovoljni. Album je na trì{tujo{ od 28. novembra pro{le godine i dostupan je u

svim sredinama Bosne i Hercegovine, kao i u regiji. Promovisan jeu Mostaru, Sarajevu, Biha}u i u Banjoj Luci, a daljnje promocije }ese vr{iti kroz koncertne aktivnosti. Veselimo se nastupima uregionu, a ove godine planiramo svirati dosta i van na{ih granica.Najbliì, vremenski, jesu koncerti u Grazu 14. marta, te u Berlinu,15. marta ove godine. Ve} od januara smo u studiju, tako da vrloskoro moète o~ekivati nove, slatke note Divanhane”, obe}avaLeila ]ati}. �

Party sa mirisom “Olimpijade”

Vrlo skoro moète o~ekivati nove, slatke note “Divanhane”

BIHA], 18. JANUARSa press konferencije Divanhane

Cetri oka:Cetri oka.qxd 22.1.2014 20:19 Page 61


1. Ima li gluma alternativu? Ako je ìvot nema, kako }e je gluma imati.

19. Abegova ili{kembe~orba? Mamina.Najbolja.

21. Poruka~itaocimana{egmagazina?SlobodneBosne }e biti!

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ne volim pusta mjesta.

7. Da niste to {to jeste, {tabiste bili? Bila bih {to i sada jesam,samo u boljim uslovima.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Kako }u se osje}ati? Sarajevo najbolje

zna {ta je imati pa nemati.

2. Je li u Zenici zaga|eniji vazduh ili rijeka Bosna? Utrkuju se. Za sada zrak ne pobje|uje.

4. [ta ne morate imati u friìderu? Harisovo pivo.

10. Koliko ima istine u mudrosti:“Prijatelj svih nije ni~iji prijatelj?” “Kako posije{, tako i ànje{!”

18. Tangeili badi}? Korzet.

20. Ima lii{ta bolje odNutelle? Nema!

6. [ta obavezno nosite na plaù? Misao o tome da }e me gledati.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Strip junakinja.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Jeste li meteoropata? Tegobna sam kad znam da izagustih oblaka, koji pokrivajumoj grad i zemlju, sija sunce aja ga ne mogu vidjeti i osjetiti.

Foto: Mario Ili~i}

14. Da imate15 minutavlasti, {ta nebiste u~inili? Ne BiHuni{tilakulturu.

16. S kimbiste voljeliotplesatitango? Malo jeonih koji gaumijuplesati.

11. Da li je {utnja zlato? Kad bi bila, svi bi bili bogati.

13. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup? Najbolje je biti svoj.

15. Opi{iteglumcaHarisaBurinu u tririje~i... Lud, ìv,nenadma{an.

17. Osoba kojaVam ide naganglije? Ponekad, mojsuprug.

12. [ta obla~ite kada èlite izgledati

moderno?

Moderno - kako to gordo zvu~i.

URANELA AGIĆ-BURINA,

glumica BNP-a Zenica:

“Slobodne Bosne će biti!”

Dozvolite-:Panjeta.qxd 22.1.2014 18:01 Page 62

KLIN ÔRBA

Nekad su po cijeloj Bosni i Hercegovini postojaledesetine sretnih malih gradova. U njima su raslimnogobrojni budu}i vrhunski sportisti, umjetnici,

privrednici, a ponekad i politi~ari velikog formata. Ondjeje svako svakog u du{u znao. I svako na svakog pazio,diù}i iz blata prijestupnika prije nego {to zapadne uduboke probleme iz kojih vi{e nema povratka u tzv.normalan ìvot. Unato~ tome, uvijek je, naravno, bilo ionih koji su se opirali svim dru{tvenim normama, ali seba{ nikada nije de{avalo da neki anonimus iznebuhapostane ekstreman i potajno zaprijeti bilo ~ijoj sigurnosti.Ukratko, nije se de{avalo ono {to se ovih dana desilo uZavidovi}ima. Govora nema da se nekakav E.H. mogaociglih nekoliko dana kriti u anonimnosti prijete}e porukeispostavljene na adresu dràvnih i me|unarodnihinstitucija. U ono vrijeme, barem bi polovica njegovih,vje~ito budnih, sugra|ana ve} prve naredne zorenepogre{ivo znala ko stoji iza prijete}eg pisma.

Za{to danas, gotovo svi, stanovnici malih nesretnihgradova {ute i kad sa sigurno{}u znaju po~initelja nekogkrivi~nog i sli~nog djela? [ute jer nemaju kome re}i. [utejer ne vjeruju onima koji ispituju. [ute jer znaju da su istiti igra~i (vojska) reìma koji ih je kolektivno unesre}io,svojom politikom ubili njihov grad. A nesretni te{kopra{taju sretnijima, pogotovo onima koji su se obogatilina njihovoj bijedi. U njihovoj nemo}i, preostalo im jesamo jo{ da prièljkuju posvema{nju propast reìmu kojiih je uni{tio.

Nekad sam davno, prije rata, posljednji put pro{etalaZavidovi}ima. Sjajna mala ~ar{ija, puna zelenila,vesela. Zbog velikih romskih mahala, mo`da jo{ i

veselija nego {to to uobi~ajeno jesu razvijeni industrijskigradovi, zbog ~ijeg su tvorni~kog giganta u grad prispjelei mahom u njemu ostale nebrojene nacije i rase, {to jesamo po sebi jedna {arena radosna mje{avina raznoraznihkultura. Napredna i otvorena do mjere da se u obli`njim~ar{ijama, ~emu pripada i moj Maglaj, kad bi se hvalioneki momak, govorilo: Ne pu{i, ne pije i ne ide uZavidovi}e. Bijahu to prekrasna vremena kad jeseksualna sloboda na mala vrata ulazila u provincije i kadsu sretni mali gradovi preko no}i postajali blistave oazenovog svijeta, okupljenog oko stabilnog materijalnogizvora. A Krivaja u Zavidovi}ima, u onim vremenima,

doista bija{e pravi pravcati zlatni rudnik. Iz te }e divne ~ar{ije (to ve} i pti~ice znaju) sti}i

legendarni PPape, da nas razveseli svojom briljantnomigrom, a desetlje}ima kasnije uspije odvesti na{ureprezentaciju na Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazil.Jasno je, naravno, da mu talentiranost nije dao grad u kojemje rastao, ali jeste podupro njegov trud u presudnoj po~etnojfazi. Eh, da je samo to, istinskim bh. patriotima bilo bidovoljno da sve u~ine kako bi od propasti spasili ovaj grad.[to da ne? Dugujemo li Zavidovi}ima {to su nam podariliSafeta Su{i}a? Za{to smo onda tako olako ubili Krivaju,usmrtili Zavidovi}e?! Pri~ao mi je, prije par godina, mojrahmetli drug NNisvet Dànko kako se tuga i agonijaZavidovi}a vidi na svakoj njegovoj ulici, u svakoj njegovojbirtiji. Umro je grad, kazao mi je Nisvet, u ~ijim kafanamakafa ko{ta pola a rakija jednu marku. Tu jo{ samo moè{vidjeti ljude koji se od ono malo bijede na{ikaju sumnjivomrakijom, uz koju cvile svoje tugaljive pjesme, i znaju da jesav sjaj nekada{njeg ìvota zauvijek minuo.

Asve je moglo biti druga~ije: da niste krali, da nisteplja~kali, da niste svojim nezaja`ljivim apetitimausmrtili desetine bosanskohercegova~kih gradova.

Upravo ste vi digli u zrak stotine privrednih subjekata i unjima hiljade radnika, i sve njihove porodice. Napraviliste od njih laku metu za ekstremiste i prevarante svakevrste. Ipak, ~estitam! Hitro ste ustali da sami sebe za{tititeod prijetnji. Prvo su podignute mjere sigurnosti u RS-u.Aman, neka se zna da su muslimanski teroristi izZavidovi}a zaprijetili sigurnosti RS-ovih odli~nika, tihva`nih politi~kih karikatura koje istovremeno boli dupeza deset uhap{enih radnika na gradili{tu olimpijskogkompleksa u So~iju. A njih deset iz RS-a, kao i toliki dosad iz cijele BiH, ondje su riljali na crno, bez pla}e,uhva}eni u kandè svjetskih prevaranata. Sad se jo{ samonadaju da }e ìvi sti}i u svoju Bile}u, Prijedor, Gradi{ku,Banju Luku, Mrkonji} Grad.

Ove i ovakve dràvne i entitetske vlasti su mentalnozaslijepile i regrutirale i nesretnog MMevlidaJa{arevi}a, na~iniv{i od njega `rtvu ekstremista.

Stoga je opravdan njihov strah od teroristi~kih napada,unato~ tome {to se terorizam, sam po sebi, nikad i ni~im nemoè opravdati. �

Zašto danas, gotovo svi, stanovnici malih nesretnih gradova šute i kadsa sigurnošću znaju počinitelja nekog krivičnog i sličnog djela? Šutejer nemaju kome reći. Šute jer ne vjeruju onima koji ispituju. Šute jerznaju da su isti ti igrači (vojska) režima koji ih je kolektivno unesrećio,svojom politikom ubili njihov grad

ZBOGOM, ZAVIDOVI]IPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 22.1.2014 14:17 Page 63

înjenica je kako je upravo Adolf Hitlerpostavio temelje njema~ke autoi ndu -strije. Na govoru 1933. kao Fuhrer

obe}ao je njema~kom narodu da }e uskorosvi imati mogu}nost voziti automobile.Legenda kaè kako se popeo na proplanakiznad Wolfsburga i rekao kako }e upravo tupodi}i tvornicu koja }e praviti aute za narod.Zadatak je dobio Ferdinand Porsche,kasnije slavan po jo{ jednom antologijskommodelu, da konstruira automobil koji ne smijebiti skuplji od 1.000 tada{njih reichsmaraka.Zbilja, od 1937., Volkswagen, kao {to mu iime kaè - automobil za narod ili narodnovozilo, od samog za~etka proizvodio jeautomobile koji su bili dostupni dèpuprosje~nog Nijemca. Po tada{njem izra~unu,prosje~ni Nijemac trebao je ~etiri godinetjedno {tedjeti po pet maraka kako bi u{tedioza novo vozilo. Do dana{njih danaVolkswagen je postao najve}i proizvo|a~automobila u Njema~koj i tre}i u svijetu,odmah iza Toyote i GM-a. U svojoj paleti imatri najprodavanija automobilska modela nasvijetu. Rije~ je naravno o Golfu, Passatu iVW Bubi. Upravo }emo legendarnoj

Bubi, nastanku, razvoju i budu}nosti togamodela posveti nekoliko redaka. VW Beetle,slu`benog naziva Volkswagen Käfer ili una{em àrgonu Buba, prvi je modelVolkswagenove tvornice u Wolfsburgu.Proizvodnja Bube otpo~ela je nakon {to je iformirana tvornica Volkswagena u Wolfs -burgu 1938., a proizvodila se sve do 2003.godine. Dovoljno je spomenuti impresivnubrojku od 21,6 milijuna prodanih vozila, odkojih je ne{to vi{e od 15 milijunaproizvedeno u Njema~koj. Buba je i danasrekorderka. Kada je s proizvodne trake uMeksiku si{la zadnja Buba 2003., postala jenajprodavaniji model u povijesti auto mo -bilske industrije, bez mijenjanja dizajna.Stara Buba bila je pokretana Porscheovim“Boxer” motorom, stra`njim pogonom, apored glasnog brundanja pod malimpoklopcem motora, Bubu je krasila inevjerojatno kvalitetna limarija. Kroz povijestse pokazalo kako je Buba zapravo “ìvjela” sljudima. Sjetimo se samo najve}eg svjetskogglazbenog happeninga Woodstocka i Bubekao jednog od za{titnih znakova “djececvije}a”. Buba je bila inspiracija pjesnicima,umjetnicima, filmadìjama sve do 2003.godine. Volkswagen je 1997. po~eoproizvoditi model New Beetle po uzoru nadizajn i izgled stare Bube. Istina, nije tu bilonekih velikih sli~nosti s originalnom Bubom,osim po nekim vanjskim crtama, jer je NewBeetle moderan automobil, u koji suugra|ene vrhunske tehnologije. Nakonizvjesnog vremena i New Beetle po~ela je

pratititrendove, te je svjetlo dana,

pro{le godine ugledao model Beetle-FenderEdition. Cijena po~inje s 25 tisu}a dolara zaosnovni model, a penje se do cifre od preko30 tisu}a dolara, {to bi po dana{njem te~ajuiznosilo oko 50 tisu}a maraka. Fender jepro{le godine obiljeàvao 66 godina odproizvodnje prvog modela, pa su poveznicus rock’n’rollom na{li upravo u novoj Bubi. No,novotarijama tu nije kraj. Nova Bubacabriolet, Volkswagenov automobil 21.stolje}a ima tri edicije, posve}ene 50-im, 60-im i 70-im godinama pro{loga stolje}a.Naravno, razlike su u dizajnu i vrsti opreme.Uskoro bi se na autotrì{tu mogao na}i ikonceptni model Beetle Dune, istinskazvijezda pro{logodi{njeg autosalona uDetroitu. Iako iz VW-a ne èle prejudiciratistvari, nije nemogu}e da se na ovogodi{njemautosalonu u @enevi Dune predstavi kaogotov proizvod spreman za “pokretnu traku”,s modernom tehnologijom i impresivnih 210“konja” ispod poklopca haube, te ponovnoudahne novi ìvot neprevazi|enommodelu najprodavanijeg auto “kukca” nasvijetu. �


P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Evolucija i revolucija: VW Buba, neuni{tivi kukac!

Auto:CRNA.qxd 22.1.2014 16:11 Page 64

Nenad Filipovi} - Uredni{tvu

Opet neodgovorno oZemaljskom muzeju( „S druge, bolje strane festivalizacije“,Slobodna Bosna, br. 895/896)

Osnovna teza napisa Ahmeda Buri}amogla bi se izre}i ovako: „festivalizacija“ ili„festivalanje“ (ovo potonje izraz je MeliheHusedìnovi}, nekada direktora Umjetni~kegalerije Bosne i Hercegovine i jednog odvode}ih histori~ara umjetnosti i muzealacana tlu biv{e Jugoslavije) je negativanfenomen, ali bolje i takva trun kulture, negoìvot bez kulture. Sama ta teza je neta~na,nakaradna i opasna, ali o njoj drugomprilikom. @elio bih se osvrnuti na Buri}evtretman situacije u Zemaljskom muzejuBosne i Hercegovini koji predstavljanastavak jedne kampanje protiv Zemaljskogmuzeja koja je zapo~ela upravo iz kruganeformalnih interesnih grupa okupljenih oko„festivalanja“ kao na~ina ìvota i zlo upo -trebe preostalih javnih kasa u Sarajevu iBosni i Hercegovini. Ne ti~e me se je li Buri}preuzeo tu retoriku hotimice ili nehote. Ipakbih htio vjerovati da se radi o previdunastalom iz neobavije{tenosti i novinarskebrzine.

U svom napisu, Buri} za situaciju umuzeju okrivljuje i direktora te institucije draAdnana Busuladì}a, progla{ava ganestru~nim za posao koji obavlja, i posebnomu zamjera {to je „do zla boganesimpati~an“. Protestno zatvaranjeZemaljskog muzeja smatra ~inom „zle ila`ne“ opozicije. Da bi se shvatio savdiletantizam i zlo}udne posljedice Buri}evihstavova, potrebno je javnosti, ukratko, re}i{ta je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.Zemaljski muzej nije samo ono {to ~itate onjemu u ve}ini novinskih napisa internetskogporijekla, dakle Parìkovo zdanje u kome senalazi „~uvena sarajevska Hagada“.Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine jenajzna~ajniji muzej na teritoriji zemalja biv{eJugoslavije i jedan od nekolicine naj zna -~ajnijih evropskih muzeja. To je zato {to je toinstitucija kompleksnog karaktera, osnovanakao „istraìva~ki muzej“ (Forsch ung -museum) humboldtovskog karaktera, daklekao ustanova i nau~nog i muzealno-izlo`benog karaktera. Takvi su jo{ samorijetki muzeji na svijetu kao Britanski muzej,Muzej ~ovjeka u Parizu, berlinski muzeji,Muzej prirodne historije u New Yorku.Zemaljski muzej ne ~uva samo Hagadunego na desetine hiljada eksponata odneprocjenjive vrijednosti, ono {to ga ~iniizuzetnim su njegove sistematske zbirke,nau~no obra|ivane, njegov ~asopis GlasnikZemaljskog muzeja koji je, uz Priloge zaorijentalnu filologiju i Matemati~ke radoveANUBiH, istinski svjetski relevantan ~asopis,{tampan u Bosni i Hercegovini. BibliotekaZemaljskog muzeja jeste druga nacionalnabiblioteka Bosne i Hercegovine, {to je svimljudima od knjige u nas postalo jasno poslijepaljevine Vije}nice. Mi danas ne moèmo

bez te biblioteke, ako èlimo istinskinau~ni i kulturni razvoj i Sarajeva iBosne. Zemaljski muzej nije institucijaizlo`benog kartaktera koja moè da setrì{no orijenti{e, a i ne treba.Humboldtovski muzeji su svugdje nasvijetu ustanove izuzetnog nacionalnogkaraktera, budètski obezbije|ene, a nisutrì{no orijentisane izlo`bene hale. Nau~no-istraìva~ki rad i studijske izlo`be su njihovzadatak, a ne „preusmjeravanje muzeja uskladu sa dana{njicom“. Kustosi takvihmuzeja svugdje na svijetu imaju statusvisokih vladinih slu`benika, a direktor takvogmuzeja ima rang ministra. Odmah treba re}ida je Zemaljski muzej i u najteèm razdobljusvog postojanja, tj. u periodu 1995-2014,obavljao svoje stru~ne zadatke na najvi{emnivou. Istraìvanja, publikacije, izlo`be topotvr|uju. [to „nela`no“ opoziciono orijenti -sani novinari „iz kulture“ nijednu od tihdjelatnosti nikada nisu propratili ni slovom,nije krivica muzeja i njegovih slu`benika. Oniisti novinari koji danas imaju gotova rje{enjau dèpu {ta treba raditi sa muzejom.

Ako su muzej i muzealci obavljali svojedu`nosti kako valja, dràva ni{ta nije u~inilaza muzej. A dru{tvo se oglu{ilo o njega. Jerza profil sarajevskog kulturnog poslenikamuzej je ~udna, strana, te{ka stvar. O tomese ne moè laprdati, kao o [tuli}u, fuzbalu i]iri, Ki{u, Danisu Tanovi}u, itd. Dràvanikada nije ispunila svoje obaveze premamuzeju ni kada je muzej koristila kao mjestofamoznih sastanaka Predsjedni{tva uvremenima Mom~ila Kraji{nika. Malo jepoznato da je rahmetli \enana Buturovi},nekada direktor Zemaljskog muzeja,napisala stotine dopisa Ministarskomsavjetu BiH i Predsjedni{tvu BiH traè}i daisti plate ra~une za kori{tenje Zemaljskogmuzeja od strane dràve. Prije}eno joj je sasvake strane, ali ta hrabra i pametna ènanikada nije odustala od odbrane interesasvoje ku}e. Zemaljski muzej Bosne iHercegovine ostaje jedna od rijetkihistinskih dràvnih ustanova i zato je jasnoza{to gosp. Sredoje Novi} sve ~ini da tommuzeju zagor~a dane, ali se postavlja

pitanje {ta rade oni politi~ari i birokratikojima su usta puna cjelovite Bosne. Morase ipak re}i da je na samom po~etku krize uZemaljskom muzeju javnost bila na stranimuzeja. Na onoj prvoj konferenciji za{tampu prof. dr Samir Arnautovi} odrào jejedan izuzetan govor i postavio problem napravo mjesto. Situacija se promijenila kadaje Haris Pa{ovi} u jednom intervjuuproglasio muzej za neradnika, a sebe zaradnika. Tu je floskulu papagajski ponovila[ejla Kamari}, zatim se u takvu kampanjuuklju~io Amer Tikve{a u Danima, i takavstav ide sve do Buri}evog napisa. Pa{ovi}je imao o~ite razloge za takav istup. On je,skupa sa Dinom Mustafi}em i MiromPurivatrom, glavni predstavnik (ne)kulturefestivalanja. I dok su veze Mire Purivatre saSDA-om vi{e puta pominjane, ~injenicu dasu Haris Pa{ovi} i Dino Mustafi} miljenicicentrale SDA svi pre{u}uju. Usput, oni suse uspjeli samoizgraditi kao „gra|anskaopozicija“, pa su zaista oni, a ne drBusuladì}, muzejski primjerci „la`neopozicije“. Zaboravilo se u Sarajevu da jeAlija Izetbegovi} govorio: „Jedan je DinoMustafi}!“. Da se u Pa{ovi}evom slu~ajuradi o najprizemnijim motivima, svjedo~i isvojevremena kampanja protiv EsmeHadàgi} kao kantonalnog ministra kulture.Esma Hadàgi} je bila ta koja je ustanovepostavila na prvo mjesto, pa zatim„festivalanje“. Uzvra}eno joj je kampanjomu Danima koju su organizovali Pa{ovi} iMustafi}, a provodili novinari togasedmi~nika. Jer kada bi muzeji i galerijedobivali ono {to ih spada, onda ne bi bilofestivalanja i festivalskih talova. A Zemaljskimuzej mora biti finansiran po dva osnova, ikao nau~no-istraìva~ka i kao muzejsko-kulturna ustanova, jer on to i jeste. I jedino


REAGIRANJA

Reagiranja:Reagiranja.qxd 22.1.2014 17:59 Page 65

je Esma Hadàgi} to znala i to htjela.Dr Busuladì} sigurno nije nestru~na

osoba jer su njegove publikacije visokoocijenjene u relevantnim glasilima. U svakojbiblioteci za anti~ku arheologiju moète na}iknjige i radove dra Busuladì}a. Da li jenesimpati~an ne znam; Buri}u mo`da jeste,meni nije, ali ne razumijem kakav je toargument. Nekada je istom muzeju direktorbio Almas Dautbegovi} koji je bionesimpati~an velikom broju ljudi iz struke,ali je muzej dobro poslovao, iako jeDautbegovi} bio nesimpati~an i jedvastru~an. Zato {to je dràva redovnoobavljala svoje poslove, a radnici muzejabili vrhunski stru~njaci. U posljednjihpetnaest godina umrli su Nada Mileti},Margita Gavrilovi}, \enana Buturovi},Veljko Pa{kvalin, Zdravko Mari}, RadmilaKajmakovi}, Radmila Fabijani}, sve odredavrhunski stru~njaci Zemaljskog muzeja.Njihovu smrt jedva da su zabiljeìlasarajevska glasila, sva u rukama gra|anskeopozicije. Sarajevska gra|anska i opo zicio -na javnost oglu{ila se o te ljude jer oni nemogu biti upotrebljavani u kulturifestivalanja. Kada muzej prire|uje vrhunskeizlo`be kao {to su one o nevjestinskimko{uljama Svetlane Baji} te AdnanaBusuladì}a izlo`ba o anti~kim mozaicima,sarajevska gra|anska javnost {uti. Kadamuzej objavi izvanrednu knjigu LjiljaneBeljka{i}-Hadìdedi} o etnolo{kom radu naterenu, onda samo jedno sarajevsko glasilozabiljeì pojavu te knjige koja bi u drugojsredini bila doga|aj godine. PublikacijeMirsada Sijari}a iz srednjovjekovnearheologije na isti su na~in pre{u}ene usarajevskoj kulturnoj javnosti.

Zato oni koji su o Zemaljskom muzeju{utjeli sve ove godine, ne bi trebali da sebrinu o ustanovi o kojoj ni{ta ne znaju i ukojoj su zadnji put bili sa osnovnom {kolomna izletu. Muzej }e, uprkos dràvi kojenema i koja ho}e da muzeja nema, teuprkos la`noj opoziciji oli~enoj u subkulturifestivalanja, predurati. Ba{ onako kao {to jeizdrào i ranije krize, jer ako Zemaljskimuzej dana{nje Sarajevo ne po{tuje,po{tuje ga cijeli svijet. Nemo propheta inpatria sua!

Amer ]urevac - Uredni{tvuNiti je javno preduzećeZOI 84 plaćalo za moju“specijalizaciju”,niti sam primao ličnidohodak od navedenogpreduzeća, već od Zavoda za zapošljavanje(„ZOI 84, trideset godina poslije“, SB,br. 897)

U ZOI 84 sam po~eo raditi 28.07.2008.godine i radio do polovine januara 2009.godine. Zna~i, radio sam 6 mjeseci i za mojrad u tom javnom preduze}u pla}ao jeZavod za zapo{ljavanje u iznosu od 272,00

KM neto, a bio sam prijavljen na bruto iznosod 400,00 KM, to se moè provjeriti kodZavoda. Imao sam status pripravnika nanivou srednje stru~ne spreme, a ne na nekomjesto-funkciju u javnom preduze}u kao~etvrti ro|ak tada{njeg direktora Ajnadì}Nedàda. ZOI 84 je vr{ilo isplatu dnevnicaza povremeni terenski rad, a {to jeregulisano Zakonom.

[to se ti~e mog odlaska u Austriju, biosam sedam dana na obuci za rad natopovima za pravljenje vje{ta~kog snijega, ane na nekakvoj “specijalizaciji” kako jenavedeno u tekstu. Tro{kove mog boravkau Austriji snosila je austrijska firmaWINTERTEHNIK, firma od koje je ZOI 84kupio topove za vje{ta~ki snijeg.

Tako|er je neta~no navedeno da sam jadao otkaz zbog novog zaposlenja, nakon {toje to javno preduze}e s ra~una platilotro{kove moje “specijalizacije”. Nisam ja daootkaz, ve} sam dobio otkaz nakon zavr{enezimske sezone, a novo zaposlenje sam, naàlost, dobio tek nakon 4 godine provedeneu Zavodu za zapo{ljavanje, tj. tek udecembru 2013. godine.

Ovakvim navodima vezanim za mojeime, dovodite ~itaoce u zabludu, jer niti jejavno preduze}e ZOI 84 pla}alo za moju“specijalizaciju”, niti sam primao li~nidohodak za moj rad (272,00 KM) odnavedenog javnog preduze}a, ve} odZavoda za zapo{ljavanje za rad natemperaturi ispod nule na Bjela{nici.

Zahtijevam da mi kaète ime i prezimeosobe koja je dala ovako neta~ne podatkeza mene i dokaze za navedeno, jer imampravo znati protiv koga }u pokrenuti sporkod nadle`nog Suda za navedenu neistinu,a tako|er i protiv navedene novinarke kojaje napisala ovakav tekst vezan za moje imei prezime, a prije toga ne provjeriv{i stvarno~injeni~no stanje.

S po{tovanjem,Amer ]urevac

Emir Kraina - Uredni{tvuNisam ni u kakvoj rodbinskoj vezi saNedžadom Ajnadžićem,niti sam ikada bio u SDA(„ZOI 84, trideset godina poslije“, SB,br. 897)

U ~lanku koji ste objavili povodom stanjau KJP ZOI’84 u dijelu pod nazivom’Ajnadì}evi ro|aci, suborci i strana~kekolege’ spomenuli ste i moje ime (EmirKrajina). Osim informacije da sam u ZOI’84do{ao kada je direktor postao NedàdAjnadì} 2008.god. niti jedna druga infor-macija nije ta~na. Odgovorno tvrdim danisam ni u kakvoj rodbinskoj vezi saspomenutim, da nisam (niti sam ikada bio) uSDA, a dok sam bio pripadnik Armije nisamimao nikakav kontakt sa NedàdomAjnadì}em. Upoznao sam ga u martu2008.god. kada sam do{ao u ZOI’84.

Emir Kraina


REAGIRANJA

Reagiranja:Reagiranja.qxd 22.1.2014 17:59 Page 66

Documents

Slobodna Bosna 898