SKRIPTA - Zdravstvena njega

7/17/2019 SKRIPTA - Zdravstvena njega

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-zdravstvena-njega 1/50

HISTORIJSKI RAZVOJ SESTRINSTVA

Razvoj sestrinstva i zdravstvene njege kroz historiju

Njega bolesnika se razvijala uporedo sa razvoje edi!ine"# davna vreena bolesnika jelije$ila i njegovala jedna %e is%a osoba"To zna$i da njega bolesnika nije bila posebna vje&%inani%i poziv"Takvo lije$enje i njegovanje su naj$e&'e obavljali sve&%eni!i"

Njega bolesnika prvo se razvijala u krugovia pleena i porodi!a"Njegu porodilja(oboljeli) ipovrije*eni) pru+ao ne s%ru$ni kadar( i %o +ene u krugu porodi!e(a na bojno polju u&kar!i"

Organizovana njega se javlja u s%aro vijeku i nju su provodile $asne ses%re koje nisu ialeedi!insko obrazovanje",oderna edi!ina da%ira od Hipokra%a(koji je i nazvan o!eedi!ine"On je s%vorio edi!inski kodeks propisao na$ine lije$enja i njegovanja(kao ioralne nore pona&anja za osobe koje provode lije$enje"Hipokra% je o%voreno pisao opogre&kaa u edi!ini(nagla&avaju'i va+nos% posa%ranja bolesnika"

U srednjem vijeku osnivaju se posebne institucije –hospiciji- za smještaj putnika i bolesnika,koje su bile vezane za hramove i manastire.Njegom su se mogle baviti osobe kojestupe u manastir i koje se zakaluđere.Iako se u srednjem vijeku znalo da su mnoge bolesti zarazne bolesniki uslovi su bili daleko ispod današnjih higijenskih normi. U vojnimbolnicama su ranjenici le!ali u prljavštini i bez osnovne njege,temperatura se mjerilarukom,lijeilo se raznim ajevima,a previjenje rana je bilo nesterilno.

U I" vijeku u #imu red matron tj. Ugledne starije dame organizuju njegu bolesnika i siromašnih. $eđu njima su najpoznatije rimljanke %abiola,$arcela i druge.

U &eudalizmu je vladalo sujevjerje,nadriljekarstvo i vrad!bine,zbog toga njegu i lijeenjebolesnika karakterišu istjerivanje đavola iz organizma,vraanje kao i drugi sujevjerni postupci koji su ostali i do današnjih dana u nekim krajevima. 'olniarke su rijetko bile pismene.

(ve do )"I vijeka sve bolnice su vodili razni religiozni redovi. Njega bolesnika je bilaloša,bolesnike sobe neuredne i prljave,a sa bolesnicima se postupalo nehumano.

*rajem )"I i poetkom ")II vijeka uvodi se novi red sestara za njegu isocijalnu pomo+,kojesu bile pla+ene za svoj rad.(estre su imale plavo-sivu uni&orm,ukru+eni bijeli ovratnik i bijelukapu u obliku trouglog šešira.Njegovale su bolesnike u ku+ama i u bolnici,predavale uškolama,vodile porođaj i njegu novorođenadi,brinule o napuštenoj djeci.

U )"III vijeku je došlo do preobra!aja izgradnjom bolnica koje su bile bolje opremljene uodnosu na srednjevjekovne,ali nivo njege ostaje i dalje nizak.

ek u )I) vijeku njega bolesnika je poela da se popravlja u ve+ini bolnica.

edan od prvih pokušaja re&orme slu!be njege bolesnika izvodi gnesa de /asparin kojaosniva u 0ozani zavod 10a source2,piše o sestrama i tra!i da sestra bude školovana I nagrađena za svoj rad i da ne pripada redu kaluđerica.Udru!enje dobro obuenih sestarađakonica koje je osnovano u Njemakoj ini slian pokušaj-

3lizabet %r4i i malie (ieveking su isticale potrebu obrazovanja osoba koje njeguju bolesne

ljude,a !ivjele su krajem )"II i poetkom )"III vijeka.



eodor %ieder 56788-679:; je osnovao jednu od prvih škola za sestreu *aiser<ethu kraj =iesseldor&a.

U )) vijeku 98-tih godina dolazi do mijenjanja slike razvoja njege bolesnikai sestrinstvakao pro&esije,njega se sve više uvrš+uje kao samostalna disciplina, a u seatrama jaa svijest o

njihovom zvanju.Na našem podruju prva školovana medicinska sestra je došla u uzlu 6>89.god.,3va"eber,instrumentaraka iz 'ea. ?rva medicinska škola je otvorena u (arajevu u perioduizmeđu dva svjetska rata,a dvije godine nakon pobjede nad &ašizmom otvorena je i medicinska škola u uzli.

Nove principe bolnikih uslova i njege bolesnika postavila je %lorance Nightinngale.@na jedala temelje sestrinske slu!be i sestrinskog poziva.

ANB ?@"3 I =30@"N %0@#3NC3 NI/DIN/03

U drugoj polovini )I) vijeka mijenja se izgled bolnice. ( napretkom kiruršketehnike,uvođenjem narkoze,antisepse i asepse,otvaranjem specijalistikih odjela pove+avase broj lijenika.*ao va!an problem javlja se nedostatak odgovaraju+eg školovanog osobljaza njegu bolesnika. (a svim saznanjima njege u neprimjereno uređnim bolnicama upoznalase 67:8 god. mlada engleskinja %.N.,koja je imala temeljitu &ilozo&sku,literarnu i matematikunaobrazbu,ali i razvijen interes za socijalna pitanja,posebno za uređenje bolnica i zamogu+nost pru!anaja pomo+i bolesnim osobama.Njena !elja je bila da se posveti njegovanjubolesnih osoba. U poetku radi u jednoj humanitarnoj ustanovi u 0ondonu,a zatim postaje

glavna sestra u bolnici *ings College.@d 67:>-67EF god.boravi u 3giptu,Njemakoj i %rancuskoj te posje+uje bolnice i ustanove za obrazovanje !enskog bolnikog osoblja.Aavrijeme krimskog rata %.N. je imenovana je upraviteljicom !enske pomo+ne slu!be na turskoj &ronti.@rganizirala je u britanskom ekspedicijskom korpusu prvu ekipu za njegu ranjenika i bolesnika,koja se sastojala od F7 !ena,a koje odlaze u vojne bolnice u urskoj u mjesto(kutari 5:.66.67E:.god;. u je %lorence uvidjela da bolesti kao što je kolera i ti&us harajubolnicama,što je znailo da ranjenici umiru G puta više od tih bolesti nego na bojnom polju.

%.N. u bolnici organizuje i radi naH

-iš+enju prostorija,opreme i drugog potrebnog pribora i materijala

-uvodi posebnu ishranu,koja se sastoji od vo+a,povr+a

-odvojila je bolesne od povrijeđenih

-uvodi standardnu bolniku opremu

-obilazi no+u povrijeđene i oboljele

-statistiki prikazuje smrtnost od njenog dolaska po mjesecima

@raganizirala je rad sestara i za šest mjeseci smanjila smrtnost sa :J na J-

Njen cilj je bio da po povratku u 3nglesku osnuje školu za sestre,u kojoj +e one biti praktiki obrazovane za svoj poziv iu kojoj +e im biti jasno zašto se obrazuju.



U sklopu (t. omas Dospital u 0ondonu otvorena je 6798 god. prva škola za obrazovanjesesatra po zamisli i planu %lorence N.

%.N. sem što je bila engleska organizatorica za pomo+ ranjenim i bolesnim utemeljila jesestrinstvo kao zvanje sa jasno određenim ciljem i posebnim obrazovanjem.

?rema %.N. njega bolesnika je usmjerena prema ovjeku-bolesniku.%.N.publicira 67E>god.ud!benik o njezi 1N@3( @N NU#(IN/2 u kojem pišeH

1Upotrebljavam rije njega u nedostatku bolje.a rije znai nešto više od podjelelijekova,promjene obloga.o znai korištenje svje!eg zraka,svjetla,isto+e,mira , izbor i podjela dijete i svega onog što bolesniku pru!a !ivotnu snagu. U cijeloj knjizi se nazire predanost prevenciji i unapređenju zdravlja.%.N. je zagovornik paviljonskog tipa bolnica jer mogu pru!iti bolje higijenske uslove.=e&inicija zdravstvene njege prema %.N. glasi H 1Njega jeosiguranje najboljih mogu+ih uslova da bi prirodne snage ozdravljenja mogle djelovati nabolesnika.1

POJAM TRADICIONALNE NJEGE BOLESNIKA

@snovni rad medicinskih sestara sve do 78-tih godina nazivan je 1njega bolesnika2.

im je nazivom obuhva+eno sedam zada+a medicinskih sestara H

-odr!avanje line higijene

-promatranje bolesnika

-prehrana bolesnika

-primjena terapije

-sudjelovanje ili izvođenje medicinsko – tehnikih zahvata

-prepoznavanje alarmantnih-hitnih stanja I pru!anje prve strune pomo+i

-zdravstveni odgoj

Njega bolesnika u srednjoj školi uila se u okviru nastavnih predmeta Hop+a njega bolesnika i

specijalna njega bolesnika.=anas se u srednjoj školi nastavni predmet Adravstvena njegakao temeljni struni predmet ui sve etiri godine,a sadr!aj se ostvaruje predavanjem i vje!bama.?romjenom naziva 1njega bolesnika2 u 1zdravstvena njega2 nije samo zamjenjenzastarjeli naziv ve+ on odra!ava promjenu u shvatanju osnovnog rada medicinskesestre.6>9F god. sestrinstvo je de&inirano kao H 1 zvanje koje je poteklo iz njege bolesnikai brige za siromašne i napuštene.

=anas je zada+a sestrinstva njega bolesnih i zaštita zdravih,a osnovni rad medicinske sestrenjega bolesnika kao H 1K. 'riga i skrb za lijeenje bolesnih bez ljekovitih sredstava, alijekovima samo pod nadzorom lijenika.2

(vrha njege bolesnika je ponovno postizanje zdravlja. $eđutim,i bolesnicima koji boluju od neizljeivih bolesti i bolesnicima pred smrt pru!a se do posljednjeg asa pa!ljiva njega da se



izbjegnu sve komplikacije koje se mogu sprijeiti5dekubitus i sl.; i da se podr!i koliko god jemogu+e subjektivno relativno dobro osje+anje zadovoljstvai osje+aj sigurnosti bolesnika.?rema tome u takvim je sluajevima njega bolesnika prijeko potrebna ne zbog medicinskih i estetskih nego i zbog etikih razloga.%lorence Nightingeale H1Njega bolesnika je osiguravanjenajboljih mogu+ih uslova da bi prirodne snage ozdravljenja mogle djelovati na bolesnika.1

?@$ A=#"("3N3 N3/3

Adravstvena njega je širi pojam od njege bolesnika i njen je cilj sprjeavanje bolesti,ouvanjezdravlja,pomaganje bolesnoj i invalidnoj osobi,kao i olakšanje i prevencija patnje kod teškihbolesti.(estre koje provode zdravstvenu njegu pru!aju pomo+ pojedincu,porodici i zajednici.@dnos prema pacijentu je potpun-holistiki i njegovo cjelokupno stanje je u prvom planu , a ne bolest. (estra se ne orjentiše samo na radnje koje treba izvršavati oko pacijenta,nego se okre+e i njegovom &izikom,psihikom,socijalnom,ekonomskom i

kulturnom stanju.

*anađanka 'erta Darmer opisuje sestrinstvo sljede+om de&inicijomH 1(estrinstvo ima korijeneu potrebama ovjeanstva i temelji se na idealu pru!anja usluga .Njegov cilj nije samolijeenje bolesnih i ozdravljenje ranjenih osoba nego postizanja zdravlja i mira,olakšanje i utjeha duši i tijelu,pru!anje zaštite, njege i drugih oblika prakse,te pomaganje svimbespomo+nim ili hendikepiranim,mladima ,starima ili nezrelima. Cilj sestrinstva je sreavanjebolesti i ouvanje zdravlja.Aato je ono vezano uz svaku društvenu ustanovu koja djeluje naspreavanju bolesti i ouvanju zdravlja . (estra se ne brine samo o njezi pojedinca ve+ ozdravlju naroda.

merikanka "irginia Denderson de&inira sestrinstvo 56>99; H2 Uloga medicinske ses!e "e #omo$ #o"edinc%&'olesnom ili (d!a)om % o'a)l"an"% aki)nosi ko"e #!idonose(d!a)l"% ili o#o!a)k% * ili mi!no" sm!i +& a ko"e 'i on o'a)l"ao samosalno kada 'i imao #o!e'n% snag%& )ol"% ili (nan"e, Pomo$ !e'a #!%-ii na na.in ko"i $e #!idoni"ei /o'!-em #osi(an"% n"ego)e samosalnosi, 0

#azmatraju+i pojam ovjeka – pojedinca Dendersonova uzima u obzir biološke, psihološke,sociološke i duhovne potrebe. (matrala je da ljudska bi+a imaju etrnaest osnovnih potreba. Upozoravala je da dob,kulturna sredina, tjelesne i intelektualnesposobnosti i emocionalna ravnote!a djeluju na zdravlje pojedinca, te da su ti &aktori uvijek prisutni i djeluju na osnovne potrebe. Aa nju su tijelo i svijest nerazdvojivi.

"irginia Denderson istie potrebu pru!anja pomo+i pojedincima, a osnovne aktivnosti suodr!avanje zdravlja, ozdravljenje ili mirna smrt.

(peci&ine aktivnosti njege svrstala je u etrnaest taaka,osnovnih potreba i uputa za njihovo

zadovoljavanje H• =isanje 5 diši normalno ;



• Unos hrane i teku+ine 5 jedi i pij koliko treba ;• 3liminacija otpadnih tvari 5 odstranjuj tjelesne otpadne tvari ;• *retanje i zauzimanje odgovaraju+ih polo!aja tijela 5 kre+i se i pazi na odgovaraju+e

dr!anje tijela ;• @dmor i spavanje 5 spavaj i odmaraj se ;

• @dijevanje 5 odaberi odgovaraju+u odje+u – radi presvlaenja i svlaenja ;• @dr!avanje normalne temperature tijela 5 odr!avaj tjelesnu temperaturu u normalnim

granicama odabiranjem odgovaraju+e odje+e i modi&iciranje !ivotne i radne sredine ;• @dra!avanje line higijene 5 neka ti tijelo bude uvijek isto i dobro njegovano,a

posebno pazi na zaštitu ko!e;• Izbjegavanje štetnih utjecaja okoline 5 izbjegavaj opasnosti u okolini i nastoj ne

ozlijediti druge ;• *omunikacija s drugim ljudima 5komuniciraj s drugima u izra!avanju osje+aja,potreba

strahova ili mišljenja ;• "jerske potrebe 5poštuj vjerske osje+aje drugih ;• @bavljnje svrsishodnog rada 5 radi tako da imaš osje+aj kako je nešto postignuto ;• #ekreacija 5 sudjeluj u raznim oblicima rekreacije i igara ;• Uenje, istra!ivnje i zadovoljavanje znati!elje ui,otkrivaj ili zadovolji znati!elju koja

vodi do normalnog razvoja i zdravlja te primjenjuj odgovaraju+e oblike zdravstvenezaštite;

?ostoje tri osnovna pristupa njezi,a to su H

- Samon"ega – ve+ina ljudi u svakodnevnom !ivotu brine o sebi i ne treba im struna pomo+ pri obavljanju osnovnih aktivnosti u svakodnevnom !ivotu koje pridonosezdravlju.(estra +e prepoznati kad je njen pacijent spreman da se brine o sebi,jer nataj nain uva njegov osje+aj samopoštovanje i linog dostojanstva.

- N"ega d!%gog lica - ovdje njegu mogu pru!ati osobe iz ku+nog okru!enja

5rođaci,prijatelji,komšije i sl.; kad je njega potrebna ili kad nemo+ne i bolesne osobemogu ostati kod ku+e.@vakvom njegom pacijent je zadovoljniji,sredstva zazdravstvenu zaštitu su ouvana.(estra se ukljuuje radi strunih savjeta i uputa.

- S!%.na n"ega 1 je pru!anje njege za koju je potrebno znanje,vještina i stavovi strune osobe5medicinske sestre;.$o!e se pru!ati u zdravstvenim ustanovama,zajednici ili ku+nim uvjetima.

@=N@( N3/3 '@03(NI* I A=#"("3N3 N3/3

radicionalna njega bolesnika je bila usmjerena na zadatak ,esto de&inirana kao H2 stvaranjenajpoviljnijih uvjeta za lijeenje bolesnika2 ili kao 1 briga i skrb za lijeenje bolesnih bez

ljekovitih sredstava K2 . (tav (A@ 6>EF god. je bio H 1 Adravstvena njega je osnovni sastavni dio cjelokupne zdravstvene zaštite 1 i usmjerena je prema unapređenju, ouvanju i ponovnom uspostavljanju zdravlja . Adravstvena njega bavi se ovjekom s gledišta osnovnihljudskih potreba.

%.N. je reklaH 1'olje je poznavati osobu u određenom stanju nego stanje od kojeg pacijent pati2 o znai da sestre ne mogu poznavati samo medicinske probleme ve+ da se moravoditi briga o pojedincu cijeli njegov !ivot u zajednici,a kod bolesnika imati cjelokupni –holistiki pristup, a ne samo izvršavati zadatke oko bolesnika kako je usmjerenatradicionalna njega bolesnika.

Njega bolesnika od sestre tra!i da ima dovoljno vještina i znanja za izvođenje medicinskotehnikih radnji 5higijena,isharana ,terapija, asistiranje ljekaru ; dok u zdravstvenoj njezi



uloga medicinske sestre se uoava u pru!anju in&ormacija, davanju potpore i organizovnjuzdravstvene njege za pacijenta i zajednicu.

U njezi bolesnika medicinska sestra pru!a pomo+ bolesniku oko zadovoljavanja &izioloških potreba,vodi brigu o otpadnim materijama iz organizma i sl. U zdravstvenoj njezi ovjek kao

ljudsko bi+e je na prvom mjestu,kao individua ili kao lan zajednice.@=N@( A=#"("3N3 N3/3 I $3=ICIN3

Aajedniki cilj medicine i zdarvstvene njege je unapređenje,ouvnje i ponovno uspostavljanjezdravlja.$edicina se bavi ovjekom sa gledišta bolesti,a zdravstvena njega sa gledištaosnovnih ljudskih potreba.$edicina koju provodi ljekar bavi se otkrivanjem bolesti ili povredei postavljanjem dijagnoze.=ijagnoza se utvrđuje na osnovu anamneze,&izikalnog pregleda i na osnovu medicinsko – tehnike dijagnostike.Na osnovu postavljene dijagnoze usmjeravase i lijeenje bolesti ili povrede,korekcija ili prevencija komplikacija u određanom organu ili organizmu.

Adravstvenom njegom sestre utvrđuju sestrinsku dijagnozu zajedno sa bolesnikom ili satimom sestara i ona se mo!e odnositi na pojedinca,grupu ili zajednicu. (estrinska dijagnozase odnosi na zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba i postavlja se na osnovu sestriskeanamneze,posmatranjem,sestrinskog &izikalnog pregleda i sl. @vdje su zadaci usmjereni nazadovoljanje bolesnikovih individualnih potreba za zdravstvenom njegom i osposobljavanje po mogu+nosti za samonjegu (estinska dijagnoza esto je kratkotrajna jer su reagovanja nazdravstveni problem po svojoj prirodnoj dinamici promjenjiva.

$o!e se re+i da je ljekarski rad okrenut prema bolesniku,a sestrinski rad prema bolesniku i zdravstvenom problemu. $edicina i zdravstvena njega imaju svoje zadatke,usko su

povezane i potrebna je stalna saradnja između ljekara i sestre,oni su isti tim ali je djelokrug rada razliit.

2DRA3ST3ENA 2A4TITA



-je skup mjera,aktivnosti i postupaka na unapređenju,ouvanju i poboljšanju zdravljaljudi.akve mjere poduzima %ederacija 'iD,kantoni,op+ine,zdravstvene ustanove,zdravstveni radnici,preduze+a,pravna lica i građani.

Adravstvena zaštita se obavlja na #!ima!no"&sek%nda!no" i e!ci"a!no" razini ili nivou.

Adravsvena zaštita na #!ima!nom nivou obuhvata H

=jelatnost op+e medicine

?orodine medicine

Lkolske medicine

Digijensko - epidemiološku zaštitu

Aubozdravstvenu zaštitu

D$?

$edicine rada

?rimarnu zaštitu !ena i djece

=ijagnostiku

poteke

Adravstvena zaštita na sek%nda!nom nivouH

(pecijalistiko - konzilijarnu

'olniku zdravstvenu zaštitu

Adravstvena zaštita na e!ci"a!nom nivou

@bavljanje najslo!enijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalistikih djelatnosti

Nauno – istra!ivaki rad

Izvođenje nastave na &akultetima zdravstvenog usmjerenja

NA5ELA 2DRA3ST3ENE 2A4TITE



se provode kroz H

NB30@ ("3@'UD"N@(I – ukljuuje sve građane u odgovaraju+e mjere zdravstevenezaštite u skladu sa zakonom

NB30@ *@NINUI#N@(I –pru!a neprekidnu zdravstvenu zaštitu,naroito na nivou primarne zdravstvene zaštite u svim !ivotnim doboma

NB30@ =@(U?N@(I – se ostvaruje pravilnim rasporedom zdravstvenih ustanova i zdrsvstvenih radnika ,tako da bi građanima bili omogu+eni pribli!no jednaki uslovi zdrastvenezaštite,naroito na nivou primarne zdravstvene zaštite.

NB30@ C30@"I@(I ?#I(U? ?#I$#N3 A=#"("3N3 ALI3 – ogleda se umogu+nosti slobodnog izbora doktora medicine i doktora stomatologije koji provode mjere zaunapređenje zdravlja i prevenciju bolesti,te lijeenje i rehabilitaciju do radne sposobnosti.

NB30@ (?3CI0IAI#N@/ ?#I(U? –osigurava organiziranje i razvoj posebnih

specijaliziranih,klinikih,javno-zdravstvenih dostignu+a i znanja i njihovu primjenu u praksi.

MJERE 2DRA3ST3ENE 2A4TITE

$jere zdravstvene zaštite podrazumjevaju H

-provođenje zdravstvenog vaspitanja i prosvje+ivanja sa svrhom podizanja duševne i tjelesnesposobnosti građana

-zaštitu od štetnih ekoloških &aktora sredine ukljuuju+i i sve mjere za ouvanje,unapređenje i poboljšanje zdravstvenih uslova !ivotne,radne sredine, te higijenskih uslovaza !ivot i rad

-mjere protiv pušenja,alkoholizma i narkomanije

@tkrivanje i i uklanjanje uzroka bolesti odnosno spreavanje i suzbijanje bolesti povredatenjihovih posljedica.

- mjere i aktivnosti za spreavanje te rano otkrivanje malignih bolesti ,zaraznih bolesti,kroninih masovnih ne zaraznih bolesti itd.

-osiguranje cjelovite preventivne,kurativne i rehabolitacijske zdavstvene zaštite vojnihinvalida,civilnih !rtava rata,porodica šehida i porodica poginullih boraca

-lijeenje i rehabilitacija oboljelih,tjelesno i duševno ošte+enih i povrijeđenih soba

-mjere posebnog zdravstvenog nadzora nad stanovništvom starijim od 9E.god.!ivota te!rtvama rata.

-osiguranje cjelovite preventivne, kurativne i rehabiltacijske zaštite te zaštite djece i omladine, zaštita !ene u vezi s planiranjem pordice, trudno+om porođajem i majinstvom

--pru!anje speci&ine zdravstvene zaštite radnika.

-snabdijevanje lijekovima i drugim medicinskim potrepštinama potrebnim za



zdravstvenu zaštitu kao i pregled umrlih.

ORGANI2ACIJA 2DRA3ST3ENI6 USTANO3A

2d!a)s)ene %sano)e na #!ima!nom ni)o% suH dom zdravlja M ustanove za D$?MapotekeM ustanove za njegu u ku+i.

Dom (d!a)l"a je ustanova u kojoj se provodi primarna zdr. zaštita na podruju za koje jeosnovan. =jelatnost doma zdravlja mora imatiH

- op+u medicinu

-zdr.zaštitu !ene i djece

-školsku medicine

-zdr.zaštitu nespeci&inih i speci&inih plu+nih oboljenja

-zubozdravstvenu zaštitu

Aa svoju djelatnost dom zdravlja mora osigurati H

higijensko-epidemiološku djelatnost,

laboratorijsku,

radiološku i drugu dijagnostiku ako te djetnosti nisu u sklopu doma zdravlja.

Pod!%.na am'%lanaa se mo!e organizovati kao dio doma zdravlja ili private prakse.Njenrad se ogleda u radu porodinog ljekara,stomatologa,ili u radu polivalentne patrona!neslu!be.

Usano)a (a 6MP provodi mjere hitne medicinske pomo+i i osigurava prevoz oboljelih ,unesre+enih i ozlijeđenih u odgovaraju+u zdr.ustanovu i daje medicinsku pomo+ tokom prevoza.

Usano)a (a (d!a)s)en% n"eg% % k%$i provodi njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputamai nadzorom lijenika medicine-porodine medicine ,a nju provodi medicinska sestra

A#oeke su zdravstvene ustanove koje osiguravaju snabdijevanje lijekovima i drugimmaterijalom5koji potpoma!e lijeenje i njegu; stanovništva , zdr.ustanova i organizacijezdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu. akođe mo!e obavljati snadbjevanjedjeijom hranom i ostalim dijetetskim proizvodima,snadbijevanje sredstava za njegu i td.

Zdravsvene ustanove na sekundarnom nivou su -



poliklinika (bolni!a( lje$ili&%e"

Poliklinika je us%anova u kojoj se obavlja spe!ijalis%i$ko konzilijarna zdravstvena zaštita ,dijagnostika i rehabilitacija,osim stacionarnog lijeenja.@sniva se kao dio kliniko-bolnikezdravstvene ustanove ili kao dio doma zdravlja odnosno kao samostalna ustanova .

Bolnica je zdravstvena ustanova u kojoj se provodi dijagnostika, lijeenje,medicinskarehabilitacija, zdravstvena njega bolesnika,boravak i ishrana.

'olnice mogu biti op+e i specijalne

O#$e s% one koje primaju bolesnike bez obzira na dob,spol,vrstu bolesti.@p+a bolnica usvom sastavu mora imati slijede+e odjeleH interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije,D$?. @na mora osigurati uslove za izolaciju oboljelih od akutne psihoze.

=a bi bolnica obavljala svoj djelokrug poslova u svom sastavu mora imati i osigurati H

specijalistiko-konzilijarne ambulante l ,D$?

laboratorijsku,radiološku i drugu dijagnostiku

sanbdjevanje lijekovima – bolnika apoteka,

snadbijevanje krvlju, te odjel patologije.

S#eci"alna 'olnica pru!a specijalistiko - konsultativno i bolniko lijeenje određenihbolesti,odnosno za lijeenje, dijagnostiku ,terapiju, i medicinsku rehabiltaciju određenihskupina stanovništva 5 djeija bolnica, ginekološka;.

Kanonalana 'olnica se &ormira za jedan ili više kantona. =a bi obavljala svoj djelokrug rada u svom sastavu mora imatiH

specijalistiko-konzilijarne ambulante ,D$? , laboratorijsku,radiološku i drugu dijagnostiku

sanbdjevanje lijekovima – bolnika apoteka .

'olnica mora imati osiguranu i organizovanu H ambulantno –medicinsku rehabilitaciju,snabdijevanje krvlju - trans&uziologiju , anesteziologiju, sudsku medicinu , mrtvanicu.

L"e.ili/a su ustanove u kojima prirodnim ljekovitim izvorima vodom, blatom, pijeskom

morem te dostignu+ima rehabilitacijske struke provodimo preventivnu zdr.zaštitu, bolniku i specijalistiko-konzilijarnu rehabiltaciju.

2d!a)s)ene %sano)e na e!ci"a!nom ni)o% su dr!avni zdravstveni zavodi i klinikeustanove

=r!avni zdravstveni zavodi su ustanove za obavljanje strunih i znanstveno istra!ivakih&unkcija iz okvira i prava %ederacije.-%ederalni zavodH

Aavod za javno zdravstvo %ederacije 'iD provodi mjere H



Iz oblasti epidemiologije,karantinskih i dr.zaraznih bolesti - planira i provodi mjeredezin&ekcije,dezinsekcije i deratizacije,provodi preventivne i protivepidemiološke === postupke , masovnih nezaraznih bolesti , osiguranje zdravstveno ispravne vode,namirnica i zraka, ,munizacija 5planira i vrši distribuciju vakcina,nadzire provođenje redovne vakcinacije;,sanitaciju 5nadzire odr!avanje higijene kanalizacija,vodovoda; , provodi zdravstvenu

statistiku i zdravstveno prosvje+ivanje 5prati ,analizira i ocjenjuje tjecaj okolinevazduh,voda,tlo na zdravstveno stanje stanovništva , sudjeluje u edukaciji zdravstvenihradnika,provodi struna i nauna istra!ivanjaiz podruja javnog zdravstva.

Aavod za kontrolu lijekova obavlja poslove H ispitivanje i kontrolu lijekova,provodi analizu za potrebu &armaceutske industrije,kontroliše kvalitet medicinskog pribora i pomagala,izrađujei objavljuje &armakopeju.

Aavod za trans&uzijsku medicinu je ustanova koja svojom djelatnoš+u omogu+uje prikupljanje krvi zajedno s humanitarnim organizacijama , klubovima i udru!enjimadobrovoljnih davatelja krvi . Buvaju i distribuiraju krv, krvne komponente , osiguravaju

lijekove proizvedene iz krvi , in&uzione otopine i pomo+na plastina med.sredstva.@bavljajudijagnostika ispitivnja i opskrbljuju stacionarne ustanove trans&uzijskim sredstvima.

*antonalni zavod H

Aavod za javno zdravstvo kantona

*antonalni zavod za trans&uzijsku medicine

*antonalni zavod za medicine rada

*antonalni zavod za medicine rada

Klini.ke %sano)e su klinika, klinika bolnica i kliniki bolniki centar. o su ustanove kojeispunjavaju uvjete za izvođenje &akultetske nastave.

Klinika " e zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove koja obavlja najslo!enijeoblike zdravstvene zaštite iz neke specijalistike djelatnosti,a u njoj se izvodi &akultetskanastava i provodi struni i nauno istra!ivaki rad iz odgovaraju+e specijalnosti.

Klini.ka 'olnica je zdravstvena ustanova u kojoj najmanje dvije od njezinih djelatnosti 5interna,kirurgija,pedijatrija,ginekologija i porodilište; nose naziv klinika ,ili jošdruga dva podruja drugih specijalnosti,odnosno dijagnostike.

Klinički bolnički centar je zdravs%vena us%anova u kojoj vi&e od polovi!e djela%nos%i iajunaziv klinikai u koji se izvodi vi&e od od polovi!e nas%avnog prograaedi!inskog(s%oa%olo&kog ili .ara!eu%sko/bio)eijskog .akul%e%a"

Klinički centar je zdravs%vena us%anova u kojoj sve djela%nos%i nose naziv klinike i u kojese izvodi nas%ava u po%punos%i( kao i nau$no/ is%ra+iva$ki rad"

"#(3 '@0NIC ?#3$ #DI3*@N(*@ IA/#=NI



U prošlosti su se bolnice gradile izvan naseljenih mjesta. (a širenjem gradova bolnice sudanas u samom gradu pribli!ene korisnicima.'olnica je stacionarna zdravstvena ustanova ukojoj se bolesnici zadr!avaju na ispitivanju ,lijeenju,rehabilitaciji i u kojim se pru!azdravstvena njega.

?rema arhitektonskoj gradnj tipovi bolnice se dijele HKo!ido!ski i# se razvio iz oblika starih samostana ,mo!e biti kao centralni i boni

Centralni tip-prostorije se nalaze s obe strane a hodnik u sredini. akav je hodnik slaboosvjetljen , zadr!ava vlagu , onemogu+uje izravno provjertavanje bolesnikih soba, i pogoduje širenju in&ekcja.

'oni tip-hodnik se nalazi s jedne strane a s druge strane sve ostale prostorije i to se zoveboni tip koridora. akvom gradnjom uklonjeni su nedostaci središnjeg tipa a hodnik jeizravno osvjetljen preko prozora , lako se provjetrava i u njemu se ne zadr!ava vlaga.

@vakav tip je omogu+avao brzo slu!enje bolesnika i dobru povezanost bolesnikih slu!bi ali je ote!avao izolaciju pa se u 6> vijeku prešlo na paviljonski tip gradnje.

Pa)il"onski i# 'olnica se u poetku sastojao od velikih dvorana sa zasebnim zgradamaesto međusobno povezanih nadzemnim ili podzemnim hodnicima. *asnije su se gradile jednospratne i dvospratne zgrade a svaka zgrda je predstavljala jedan odjel. akav sistemgradnje uklonio je nedostatke koridorskog tipa ali su se pokazali drugi nedostaci 5komunikacija je bila ote!ana zbog udaljenosti zgrada i zbog toga je trebao ve+i broj osoblja,ve+a zemljišna površina a i izgradnja je bila skupa;.

Saeliski sisem "e kombinacija koridorskog i paviljonskog tipa. Nastao je tako da se uz

veliku zgradu koridorskog tipa u kojoj je bio smješten ve+i broj odjela sazidao paviljon ukojem je naješ+e bio smješten zarazni odjel . Navedeni sistem ima sve pozitivne i negativne strane ova dva tipa.

Mona-ne 'olnice gradile su se iz dijelova koji se vrlo lako sastavljaju i još lakše rastavljaju.*oriste se za vrijeme velikih elementarnih nepogoda , ratova, te pojavom epidemija zaraznihbolesti na jednom podruju.

Sa)!emena 'olnica danas se gradi od više blokova zgrada s nekoliko spratova. 'roj blokova i spratova je razliit a zavisi od &unkcije koju bolnica obavlja. 'lokovi su razliito postavljeni u obliku slova 3,D,%,. (vaki blok ima svoj ulaz tako da ne ometa rad drugog

odjela . savremena bolnica mora imati najmanje F blokaH dinami.ki& sai.ki i e7ni.ki,

Dinami.ki dio % n"em% je sje&%en polikni$ko konzilijarni dio bolni!e, naješ+e je u prizemlju zgrade ili suterenu s manje spratova uz sam ulaz u bolnicu. u su razneambulante, rtg, prijemni odjel, ostala dijagnostika. Sai.ki dio 'olnice namjenjen jebolesnicima koji le!e u bolnici a opremljen je savremenom dijagnostikom i pomagalima zalijeenje i njegu. Te7ni.ki dio ini centralna kuhinja, vešeraj, razne radionice , slu!beopskreb itd.

@#/NIACI #= U '@0NICI



#ad u bolnici podjeljen je na dva sektora H

- struno.medicinski i op+i sektor

(truno-medicinski sektor obuhvata sve slu!be koje se bave struno medicinskimradom.$edicinska sestra je takođe lan tima koji se bavi struno medicinskim radom .

@p+i sektor obuhvata administrativno –upravnu slu!bu , kadrovsku, raunovodstvo,op+e i tehnike slu!be itd.

'@03(NIB*I @=30

'olniki odjel je osnovna &unkcionalna jedinica bolnice koja slu!i za hospitaliziranje –

smještaj i lijeenje bolesnika. "eliina odjela zavisi od veliine bolnice , broja stanovnika,kojem se izdaje takav oblik zaštite i epidemiološkoj situaciji. Naješ+e se na njemu nalazi 8-:8 kreveta. @djel se sastoji od bolesnikih soba i nusprostorija. #aspored prostorija naodjelu veoma je va!an za ekonominost u radu. U starim bolnicama je bilo ne&unkcionalnoorganizirano pa je stoga bilo optere+eno osoblje neprekidnim hodanjem i gubitkomvremena potrebnim za njegu i za rad s bolesnikom. U novim savremenim bolnicamabolesnike sobe su smještene peri&erno a nusprostorije u sredini. #ad na odjelu se obavljabez nepotrebnog hodanja a osoblje je pribli!eno pacijentima kao i materijal za njegu ,lijekovi i hrana koji se dopremaju li&tovima. Aa komunikaciju između osoblja, osoblja i pacijenata teizmeđu radnih jedinica koriste se savremeni uređaji svjetlosni, zvuni ,govorni. $eđutimnedostaci nusprostorija smještenih u sredini su umjetno osvjetljenje , slaba ventilacija pazato moraju biti stalno ukljueni .

?rostorije na odjelu su H

'olesnika soba (oba za pripremu (oba za pregled bolesnika (oba zalijenike (oba za medicinske sestre (oba voditelja odjela (oba za sastanke (oba glavne sestre =nevni boravak Bajna kuhinja *upaonica Nu!nik ?rostorija za neisto ?rostorija za uvanje pribora za iš+enje odjela

$o!e sadr!avati H ?riruni laboratorij ?rostorija za posjete 'iblioteku

'@03(NIB* (@'



'olesnika soba je prostorija u kojoj bolesnik provodi najve+i dio vremena za vrijeme svog boravka u bolnici, i njoj se zapravo i pridaje najve+a pa!nja pri izgradnji bolnice, kako poveliini prostorije tako i u ugradnji higijensko-tehnikih uređaja ,uređaja za signalizaciju i komunikaciju. Nastoji se da takva prostorija bude opremljena da podsje+a na ku+nu

atmos&eru jer uredna i lijepa soba +e i na bolesnika povoljno djelovati. U savremenimbolnicama bolesnike sobe su naješ+e jednokrevetne, dvokrevetne,i trokrevetne i u svomsastavu imaju sanitarni vor. $eđutim kod nas još uvijek preovladavaju višekrevetnebolesnike sobe 5od E-7 kreveta; pa se uređaji i oprema prilagođavaju postoje+im uslovima.'olesnika soba mora biti dovoljno udaljena od li&ta, stepenica, kuhinje, kupatila i nu!nikaradi mira bolesnika i mo!e biti okrenuta prema svim stranama svijeta. =a bi se bolesnik ljepše i u dobnije osje+ao u bolesnikoj sobi vodi se rauna o H

*valitetu i boji zidova *valiteti poda sobe @svjetljenju emperaturi "la!nosti vazduha ?rovjetravanju Digijenskom odr!avanju (igurnosti i bezbjednosti bolesnika.

Aidovi moraju biti glatkih površina ,zaobljenih kutova,obojenim pastelnim bojama kojeumiruju+e djeluju na bolesnika kao svijetlo smeđa koja djeluje prirodno i toplo, ili svijetlozelena,svijetloplava umiruju+e ali u ve+ini bolnica preovladava bijela boja na zidovima.?od se pravi od materijala koji je dobar provodnik zvuka, topao,elastian, i mo!e se dobroistiti. @svjetljenje u sobama je #!i!odno pomo+u sunevih zraka-dnevno osvjetljenje i

)"e/a.ko pomo+u elektrine energije.P!i!odno 1dne)no os)"el"en"e zavisi od polo!aja sobe , veliine sobe, sprata na kojem senalazi 5 u prizemlju je manja koliina svjetlosti; i okru!enja bolnice 5 da li je prostor okobolnice sa ili bez drve+a;. (uneva svjetlost povoljno djeluje na ovjeiji organizam aultraljubiaste zrake djeluju i baktericidno na bakterije koje se nalaze na posteljnom vešu i drugim predmetima u sobi. *od ve+ine bolesti suneve zrake povoljno djeluju na organizammada ima i takvih bolesti kojima smeta bilo kakva svjetlost5 upalni procesi namozgu,pojedina oboljenja oiju regulisanje dnevnog osvjetljenja se vrši pomo+u roletni i zavjesa u sobi. =ovoljnu koliinu svjetlosti u sobi obezbjeđuju prozori ija staklena površinaiznosi jednu petinu poda. 3"e/a.ko os)"el"en"e u bolesnikoj sobi mo!e biti direktno i

indirektno. =irektno i jako vještako osvjetljenje ukljuuje se ako se radi oko bolesnika i do perioda no+nog odmora , dok se indirektno reguliše postavljanjem sijalica iznad bolesnikog kreveta ili na no+ni ormari+ postavljaju se lampe i one se upotrebljavaju u no+nim satima ako pojedini bolesnici u određeno vrijeme primaju terapiju , da se ne bi remetio mir drugih.Najbolje vještako osvjetljenje je iz neonskih i mlijenih sijalica.

Tem#e!a%!a u bolesnikoj sobi zavisi od vrste oboljenja i namjene prostorija, prosjenoiznosi od 67- stepena . U operacionom bloku treba da iznosi : stepena, na djeijem i odjelu gerijatrije stepena. U kupatilima, prostorijama za pregled, također temperaturatreba da bude ve+a od prosjeka. Aagrijavanje se vrši pomo+u radijatora. Negativna strana

radijatora je da isušuju zrak. U savremenim bolnicama i hlađenje se vrši pomo+u klimauređaja , ovi uređaji omogu+avaju i osiguravaju vla!nost zraka. U bolesnikoj sobi , zavisno



od te!ine bolesnika obavljaju se mnogo medicinsko-tehnike radnje, &iziološke potrebe i dr.Iz tog razloga dolazi do nagomilavanja ne samo ugljen dioksida nego i neugodnih mirisa, pase sobe moraju provjetravati.

Poso"i #!i!odno i )"e/a.ko provjetravanje bolesnikih soba. ?rirodno provjetravanje se

vrši otvaranjem prozora i to onih koji su gornji, pošto su prozori sastavljeni iz dijela i okrenuti prema pla&onu tako da dolazi do cirkulacije zraka5topli zrak izlazi, a hladni ulazi;.?ovremeno treba otvoriti direktno prozore na -F minute ali tada bolesnici moraju da se pokriju. Aimi se vrši indirektno provjetravanje , otvaraju se prozori na hodniku i vratabolesnike sobe. "ještako provjetravanje najbolje je pomo+u klima uređaja , mada ih nema po našim bolnicama .

Biš+enje i odr!avanje sobe zahtjeva određene standarde i kriterije, pa bez obzira na te!inubolesnika i vrstu medicinsko-tehnikih radnji bolesnike sobe moraju u svakom momentubiti iste i uredne. #adi sigurnosti i bezbjednosti bolesnika te da postoji komunikacija izmeđusestre i bolesnika postavljaju se %!e8a"i (a kom%nikaci"% kao s)"elosni ili ()%.ni ko"i "e

na do7)a !%ke 'olesnik%, 2aim "e #o!e'no da oprema bude uvijek u ispravnom stanju ,uvanje lijekova i drugog materijala van dohvata ruke bolesnika, te pridr!avanje upustava prilikom rukovanja i rada s aparatima i materijalom za izvođenje med.teh.zahvata.

'olesnika soba je opremljena s osnovnim namještajem koji je napravljen od materijala koji se lako odr!ava a to su H bolesniki krevet, no+ni ormari+, sto, stolice, sto za serviranje hrane,plakar ili vješalice za mantile. @na ne smije biti pretrpana nepotrebnim predmetima koji bi bili smetnja prilikom rada oko bolesnika i odr!avanja line higijene. ?rilikom razmještanjastvari vodi se rauna da su one postavljene tako da zadovoljavaju estetski izgled i potrebebolesnika. *revet je postavljen paralelno sa vratima i prozorom , slobodan je sa F strane ,

udaljen od zida F8 cm, a od drugog kreveta 6m , tako da se bolesniku mo!e lako pri+i i obaviti sve potrebne radnje.Uz svaki krevet je postavljen no+ni ormari+.

Aa nepokretne bolesnike po!eljno je obezbjediti stoli+ za serviranje hrane.

NU(?#@(@#I3 N '@0NIB*@$ @=30U

So'a na.elnika od"ela upotrebljava se za planiranje i organizaciju djelatnosti na odjelu , zadogovor za saradnicima, razgovor sa strankama, pra+enje strune literature, i odmor. @d namještaja u njoj se treba nalaziti sto sa stolicom i osvjetljenjem, ormar za garderobu, stoli+ sa naslonjaima, ormar za strunu literaturu.

So'a gla)ne ses!e slu!i za planiranje i organiziranje slu!be zdravstvene njege na odjelu ,za razgovor sa saradnicima, izdavanje lijekova , pra+enje strune literature i odmor.Namještaj je isti kao kod voditelja odjela osim što još ima ormar s lijekovima i &ri!ider zauvanje nekih lijekova.

So'a (a #!i#!em% sl%-i za pohranu pribora za njegu , pohranu lijekova za izdavanjebolesnicima, pohrana pribora za manje medicinsko-tehnike zahvate, uvanje medicinskihotopina, uvanje istog posteljnog rublja, uvanje sestrinske dokumentacije , priprema pribora za izvođenje zahvata. @d namještaja se u njoj nalaze ormari pod kljuem zalijekove,pribor i dokumentaciju, pisa+i sto i stolica, stolica za sestru i bolesnika, stoli+ za

pripremu lijekova, umivaonik s toplom i hladnom vodom, teku+i sapun, sušionik za ruke,



zatvorena posuda za odlaganje otpada , aparat za kisik, aspirator, sterilizator, kolica za prevoz bolesnika .

5a"na k%7in"a je prostorija na odjelu u kojoj se kuha ka&a,aj i grije se hrana , prima se i razvrstava hrana, priprema za serviranje, prima se, odla!e, pere, dezin&icira i suši neisto

suđe.Dne)ni 'o!a)ak je prostorija u kojoj bolesnici provode svoje slobodno vrijeme koja mora biti udobna i koju +e oni mo+i koristiti za gledanje tv, itanje,slušanje muzike, razgovor i primanje posjeta. Aidovi trebaju biti toplih pastelnih boja , po!eljno je na njih staviti slike , prozranezavjese, ukrasiti cvije+em . bolesniku u takvom okru!enju vra+a se !elja za što br!imozdravljenjem jer ga podsje+a na ku+u.

K%#aonica 1izgled i veliina zavisi od odjela. U savremenim bolnicama svaka soba imasvoju kupaonicu . u njoj se treba nalaziti umivaonik sa toplom i hladnom vodom, tuš kabina i nu!nik. Aidovi i pod su prekriveni keramikim ploicama . nu!nik ukoliko se ne nalazi u

sastavu sobe onda se nalazi na odjelu kao zaseban prostor, zidovi i podovi su oblo!eni keramikim ploicama koje se lako dezin&iciraju i iste. (astoji se iz dijela u jednom suumivaonici a u drugom <c kabine.

P!oso!i"a (a .iso slu!i za odlaganje pribora koji nam slu!i za iš+enje odjela .

So'a (a sasanke slu!i za svakodnevno izvještavanje lijenika o stanju pacijenata ,dogovore o organizaciji rada , struno usavršavanje itd.

BOLESNI5KI KRE3ET

'olesniki krevet je va!an &aktor u lijeenju i rehabilitaciji bolesnika. *revet se sastoji odH

$etalne konstrukcije$ekanih dijelova5madrac,opru!ni ulo!ak, jastuci,nepropusno platno,pokrivai;*revetnog rublja 5plahte,navlake,jastunice;?ostoje sanda!dni i s#eci"alni bolesniki kreveti.

Sanda!dni k!e)e je metalne konstrukcije,s mre!astom ili drvenom podlogom za madrace.Na nogama kreveta nalaze se kotai koji omogu+avaju pomicanje i premještanje kreveta. Nakrevetu je pomino uzglavlje koje se podi!e po potrebi ili spušta po !elji bolesnika. =imenzije

kreveta su 6m s visinom od 78cm.

S#eci"alni k!e)ei sastoje se iz više dijelova međusobno povezanih zglobovima, kojaomogu+avaju razliita podešavanja. (astoje se od pokretnog uzglavlja i podno!ja ,kotaa nanogama sa uređajem za zaustavljanje i mehanizma za pokretanje koji mo!e biti mehaniki i elektronski. ?ritiskom na dugme pokretaa pojedini dijelovi se podi!u i spuštaju po !elji bolesnika. U bolnicama gdje postoje specijalni kreveti rad oko bolesnika je lakši,manjezamoran,zahtjeva manje osoblja koje je zašti+eno od in&ekcije. $etalna,glatka konstrukcijaomogu+ava lako od!avanje,pranje i dezin&ekciju. (mještaj bolesnikovog kreveta mora biti takav da omogu+i bolesniku preglednost okoline.

*revet je postavljen paralelno s prozorima i vratima,odmaknut od zida F8cm a od drugog kreveta 6m.



MADRAC - udobnost kreveta zavisi od ostalih dijelova kreveta a posebno od udobnosti madraca ali i od materijala kojim je punjen. ?rije su se madraci punili vunom,morskomtravom,slamom a danas se pune specijalnom spu!vastom gumom .@ni su praktini,udobni,porozni i omogu+avaju ventilaciju ,ne zadr!avaju vlagu i lako se dezin&icira. $adrac mo!e biti izrađen u jednom ili tri dijela.

JASTUCI9 svakom krevetu pripadaju dva jastuka veliine 9878cm a prema potrebi mo!e i više . astuci moraju biti meki i udobni,punjeni sa specijalnom spu!vastom gumom ili drugimsintetikim materijalom.

POKRI3A5I - u bolnici se upotrebljavaju pokrivai od sintetikog vlakna, pamuka ili vune,ali zavisno od godišnjeg doba oni moraju biti lagani,topli,toplih postojanih boja, prikladni za pranje i dezin&ekciju,obavezno se zašti+uju navlakom.

POSTELJNO RUBLJE za jedan krevet ineH : plahte,: poprene plahte,: navlake i 7 jastunica. Pla7e su naješ+e pamune dimenzija G86G8cm što omogu+uje dobro

podvlaenje pod madrac 5zategnutost; i spreava stvaranje nabora. =anas imamo i također jogi plahte koje imaju ušivene uglove.

POPRE5NA PLA6TA je obavezni dio kreveta nepokretnih bolesnika, stavlja se prekonepropusnog platna da zaštiti plahtu,dimenzije su 6G8688cm.akva plahta pokriva drugu i tre+u etvrtinu kreveta,vrlo je praktina i ekonomina,lako se mjenja a mo!e se koristiti za promjenu polo!aja bolesniku.

NA3LAKA- slu!i za zaštitu pokrivaa.Nezašti+eni pokriva se lako prlja i mo!e postati izvorom zaraze .

JASTU5NICE9 se izrađuje iz pamunih tkanina dimenzije su prilagođene dimenzijama jastuka ,otvor na jastunicama je s bone strane ili je u jastunicama ušiven preklop.

@dgovorna sestra mora osigurati dovoljnu koliinu rublja na odjelu tokom :h. #ublje nakrevetu ne mjenja se samo ujutro ,ono se kod teških bolesnika mjenja i više puta tokomdana.



N$3LN3 '@03(NIB*@/ *#3"3 '3A '@03(NI*

Ujutro ili uvee namješta se krevet pokretnim bolesnicima .*revet namjestaju dvijesestre.@ne stoje s bonih strana kreveta licem okrenute jedna prema drugoj. Ispod podno!jakreveta stavimo dvije stolice kojima se nasloni dodiruju i nakon toga zapoinje se s

postupkom.?ostupakH

Izravnati pokriva @sloboditi posteljinu od podno!ja ka uzglavlju @dlo!iti jastuke na sjedalo stolica (kinuti pokriva @dlo!iti ga na naslon stolica (kinuti plahtu ?reslo!iti madrace

?okriti krevet plahtom ?okriti krevet pokrivaem (taviti jastuke (aviti pokriva dijagonalno ili na F jednaka dijela

?osteljina nakon bolesnikovog boravka ostaje razbacana pa prvo što moramo uraditi jeste da je poravnamo. ?od madrac podno!ja podvlaimo ruku uzglavlja i odignemo madrac dok rukom podno!ja uhvatimo posteljinu i oslobađamo je . *ada se oslobodi utisnuti dio posteljine na podno!ju onda obe osobe hvataju postranini rub plahte i dr!e ga nategnuto arukom uzglavlja izvlae postranini rub sve do uzglavlja kreveta a zatim podvlai ruku

podno!ja pod madrac i rukom uzglavlja oslobađa preostali dio posteljine. (vaka sestra uzimasvoj jastuk protrese ga dobro i nakon toga ga odla!u na sjedalo stolica. Aatim uzimaju pokriva hvataju ga na granici gornje i donje cetvrtine,odignu s kreveta te priljube ruke takoda su im palevi vani a dlanovi u unutrašnjosti i na taj nain dobijamo pokriva presavijen na: jednaka dijela. ako savijen prenese se preko naslonjaa stolice ,protrese se i odlo!i nanaslon stolice paze+i da su nam slobodni rubovi okrenuti prema podno!ju kreveta. Na isti nain uzima se plahta i ponovi se postupak.Nakon toga preslo!imo madrace. Na preslo!enemadrace stavlja se prvo plahta . #ukom uzglavlja uzimamo jedan slobodni i jedan presavijeni rub plahte i ruku podno!ja podvuemo i prihvatimo drugi kraj plahte.*ad odignemo plahtuostaje nam slobodan etvrti dio plahte ,tim dijelom pokrivamo madrac podno!ja a ostatak

plahte spušta se na srednji madrac. Aatim podvlaimo ruku uzglavlja pod madrac i odignemoga malo,podvuemo plahtu rukom podno!ja zategnemo i spustimo madrac.Nakon toga 8 cm od ruba madraca uhvatimo plahtu i podignemo okomito tako da dobijemo trougao nadonjem dijelu i taj trougao se podvlai pod madrac. Aatim uhvatimo slobodni dio plahte i dok je razvlaimo po krevetu ujedno je i nabiremo i kad dođemo do uzglavlja podvlaimo ruku podno!ja pod madrac i podvlaimo plahtu i tu pravimo prvo poluugao a zatim i ugao i obesestre u isto vrijeme zate!u plahtu na slijede+i nainH ruku uzglavlja podvuku pod madrac i odignu ga samo malo dok drugom rukom zate!u postranini rub plahte i podvlae pod madrac i tako idu sve do podno!ja gdje na kraju naprave ugao. ?lahta mora biti dobrozategnuta ,bez nabora da bi sprijeili pojavu komplikacija dugotrajnog le!anja. Nakon togana isti nain na koji smo uzeli plahtu uzimamo i pokriva i podvlaimo ga i na podno!junapravimo samo poluugao . Na uzglavlju kreveta presavijemo pokriva uzimamo jastuke sasjedala stolice i sla!emo ih poput crijepa ili u obliku slova . *ad smo slo!ili jastuke onda



poravnamo pokriva do jastuka i podvuemo postranine rubove pokrivaa. ako bolesnik legne u krevet onda mu pokriva presvijemo do ispod brade ili ispod pazuha onako kako on!eli.

?#3("0B3N3 *#3"3 '3A '@03(NI*

*revet se presvlai određenog dana prema potrebi u sedmici i nakon odlaska bolesnika ili dolaska novog.ko krevet presvlaimo za novog bolesnika prije presvlaenja kreveta treba pripremiti pokretni stoli+ na koji smo slo!ili posteljno rubljeHplahtu,poprenu plahtu,jastunice,navlaku,istu pid!amu ili spava+icu ,runike,jednokratne rukvice te košaruza neisto rublje. ?ri presvlaenju kreveta sudjeluju dvije osobe. ?okretni stoli+ se nalazi sdesne strane kreveta na dohvat ruke a ispod podno!ja kreveta stavljamo košaru za neisto.

?ostupakH

?oravnati pokriva @sloboditi posteljinu od podno!ja ka uzglavlju (kinuti jastunice @dlo!iti jastuke na sjedalo stolica a navlake odlo!iti na uzglavlje (kinuti navlaku s pokrivaa i pokriva slo!iti na naslon stolica ,a navlaku slo!iti na :

jednaka dijela i odlo!iti na uzglavlje (kinuti neistu posteljinu 5 motati u valjak od podno!ja ka uzglavlju preklopiti na F

jednaka dijela i odlo!iti u košaru; ?reslo!iti madrace ?rostrijeti plahtu ?rostrijeti navlaku,uvu+i pokriva Uvu+i jastunice (taviti jastuke na uzglavlje kreveta

?resvlaenje kreveta zapoinje oslobađanjem posteljine od podno!ja ka uzglavlju kao što jeopisano kod namještanja kreveta. ( jastuka se skinu jastunice,slo!e se i odlo!e na mjestouzglavlja a svaka sestra uzme jastuk protrese ga i odlo!i na sjedalo. Aatim se izvlai pokriva iz navlake i odla!e na naslon stolice a navlaka se preklopi i slo!i na : jednakadijela i odlo!i na uzglavlje i zatim se neista posteljina mota od podno!ja ka uzglavlju u valjak

preklopi se na F jednaka dijela i odlo!i u košaru za neisto rublje. Nakon toga preslo!imomadrace i poinjemo s postupkom presvlaenja kreveta . Na kraju se krevet uredi kaootvoreni ili zatvoreni. astuke uvlaimo u jastunice na slijede+i nainH okrenemo jastunicuna nalije ,uvuemo ruke u uglove ,uhvatimo jastuke za uglove i uvlaimo jastuk. Na presvueni krevet stavimo ist runik,pid!amu ili spava+icu. ?okretni stoli+ i košaru izvezemoiz bolesnike sobe.



N$3LN3 *#3"3 '@03(NI*U U 03O3P3$ ?@0@OU

Nepokretnim bolesnicima,bolesnicima koji ne mogu ili ne smiju ustati iz kreveta ,krevet namještamo i presvlaimo na poseban nain. 'olesniku u le!e+em polo!aju namještamokrevet na sljede+i nainH

?ostupakH

?oravnati pokriva @sloboditi posteljinu ?odi+i bolesnikova ramena i glavu te ukloniti jedan jastuk Ukloniti pokriva (lo!iti navlaku u QsandukQ ?rivu+i i utisnuti madrace jedan u drugi @krenuti bolesnika na lijevi bok Namjestiti plahtu na slobodnoj polovini kreveta 5od uzglavlja ka podno!ju; @krenuti bolesnika na desni bok Namjestiti plahtu @krenuti bolesnika na leđa Namjestiti pokriva ?odi+i bolesnika i namjestiti jastuke

Ispod podno!ja kreveta stavimo stolice,poravnamo pokriva. @slobodimo posteljinu od

podno!ja ka uzglavlj.?resavijemo pokriva do pojasa bolesnika i obe sestre uhvate bolesnikaispod pazuha i podignu ga u sjede+i polo!aj i dok ga jedna sestra pridr!ava druga uzima jastuk i protrese ga i odlozi na sjedalo. Aatim polako spuste bolesnika na krevet i izvlae pokriva iz navlake te ga slo!e na : jednaka dijela i odlo!e na naslon. Navlaku poravnaju presaviju na podno!ju i zatim svaka sestra preklopi svoju bonu stranu prvo sestra s lijeve pa sestra s desne strane.

?rvo poinje sestra s desne strane podigne bolesniku noge i savije u koljenima ,ruke mu prekri!i na prsima a zatim podvlai ruku uzglavlja ispod bolesnikovih lopatica a drugu rukuispod slabinskog dijela ,povlai bolesnika prema sebi do ruba kreveta i zatim ispruzi ruke kao poluge i okrene bolesnika na lijevi bok. Aatim namješta plahtu na slobodnoj strani kreveta,poinje kod uzglavlja gdje pravi poluugao zatim dobro zate!e bonu stranu te na podno!ju pravi poluugao i ugao nakon ega podvai bonu stanu dobro vode+i rauna da nebude nabora. Nakon što namjesti svoju polovicu kreveta okre+e bolesnika na leđa i zatimsestra s lijeve strane okre+e bolesnika na desni bok i ponavlja radnju. Nakon što završi sazatezanjem vra+a bolesnika na leđa i ukoliko nisu uspjele dobro podvu+i i zategnuti plahtu teizravnati nabore izvlae plahtu ponovo i ovaj put zajedno zate!u. ?otom razmotaju navlaku i uvlae pokriva unutra paze+i da ne bi sluajno uvukli pogrešno 5na nalije; i podvlae ga pod podno!je kreveta ,prave poluugao i poravnaju. ?okriva se preklopi do pojasabolesniku ,podigne se u sjede+i polo!aj i jastuk koji se nalazio na uzglavlju dobro protresemo,vratimo ga i zatim stavljamo i drugi jastuk. 'olesnika pa!ljivo sestre vrate na leđa

i zatim namjeste pokriva po bolesnikovoj !elji.



?#3("0B3N3 *#3"3 '@03(NI*U U 03O3P3$ ?@0@OU

?rije samog presvlaenja kreveta potrebno je slo!iti potrebnu posteljinu.Na srednji madrac slobodnog kreveta stavimo plahtu,presvijenu na etiri jednaka dijela.(lobodni popreni rubovi plahte okrenuti su prema gore i prema uzglavlju./ornju etvrtinu plahte raširimo po podno!ju madraca i presavijemo za dio koji dolazi pod madrac.=rugu etvrtinu plahteraširimo po uzglavlju madraca i presavijemo onoliko koliko +emo je podviti pod uzglavljemadraca.(estre stanu s jedne strane kreveta,uzdu!ni rub plahte presaviju za dio koji dolazi pod madrac i savijaju plahtu do suprotne bone strane kreveta 5dugi valjak;.=io plahte koji visi preko bonog ruba kreveta suprotne strane ne uvr+emo."aljak presvijemo na tri jednakadijela 5krajnje tre+ine valjka prebacimo na srednji dio;

Aa presvlaenje kreveta potrebno je pripremitiH-navlaka ,

-plahta smotana u QQdugiQQ valjak

-,dvije jastunice,

-ista pid!ama ili spava+ica,runik

-košara za neisto rublje

(ve se to slo!i na pokretni stoli+ i tek onda poinjemo s izvođenjem radnje. ?okretni stoli+ postavimo s desne strane kreveta a košaru za neisto s lijeve strane ispod podno!ja kreveta.?ostupak presvlaenja isti je kao kod namještanje kreveta sve do namještanja plahte.@kretanjem bolesnika na lijevi bok oslobodimo desnu polovinu kreveta ,neistu plahtu presavijemo na podno!ju i uzglavlju zatim preklopimo bonu stranu i motamo plahtu u valjak sve do bolesnikovih leđa. Na oslobođenu polovinu kreveta stavljamo plahtu koju smo prethodno smotali u valjak i razmotamo je vise+i dio prebaen je preko bone stranekreveta, a valjak odmotavamo do sredine kreveta 5do bolesnikovih leđa; i podvlaimo ispod neiste plahte. *od uzglavlja polovinu popreog ruba podvijemo pod madrac i napravimo poluugao.?oravnamo plahtu idu+i prema podno!ju kreveta a na podno!ju također podvijemo popreni rub te nainimo poluugao i zatim ugao. Idu+i prema uzglavlju ,pod madrac

podvlaimo vise+i rub plahte i kod uzglavlja napravimo ugao. ?otom bolesnika okre+emo naisti dio plahte i zatim sestra s lijeve strane kreveta uklanja neistu plahtu motaju+i je u valjak i odla!e u košaru za neisto rublje. (motani dio valjka raširimo po preostalom dijelu kreveta i na isti nain podvlaimo . *ad smo namjestili plahtu mjenjamo navlaku. Neistu navlakuslo!imo na : jednaka dijela i odla!emo u košaru ,uzimamo istu navlaku i navlaimo na pokriva.?odvuemo pokriva pod podno!je madraca i namjestimo a zatim presavijemo dobolesnikovog pojasa,podignemo ga i skidamo jastunice s jastuka te stvljamo iste. ?okriva se namjesti po !elji bolesnika i zategne dobro. *ošara za neisto rublje se iznosi iz bolesnike sobe i odnosi u prostoriju namjenjenu za odlaganje neistog rublja.



N$3LN3 *#3"3 '@03(NI*U U ?@"IL3N@$ ?@0@OU

Namještanje kreveta bolesniku u povišenom polo!aju radimo svaki dan ujutro a po potrebi i eš+e.

?ostupak H

- ?oravnati pokriva bolesniku do brade- @sloboditi posteljinu od podno!ja ka uzglavlju- Izvu+i pokriva iz navlake i slo!iti ga na : jednaka dijela te odlo!iti na naslon stolice- Navlaku slo!iti u oblik tup&era- ?odi+i bolenika u sjede+i polo!aj- Ukloniti jastuke i odlo!iti ih na sjedalo stolice- ?odvu+i plahtu ispod uzglavlja i napraviti poluugao, i ugao a zatim podvu+i i boni dio

plahte- ?rvo se radi s desne a zatim s lijeve strane sestra ponavlja postupak - (estra s desne strane pridr!ava bolesnika , dok sestra s lijeve izvodi postupak - Nakon što su obje sestre završile sestra s lijeve strane vra+a oba jastuka na uzglavlje- Aatim zamolimo bolesnika da se odupre petama i laktovima i odigne malo dok mi

zate!emo plahtu- Na podno!ju podvlaimo pod madrac napravimo poluugao, ugao a zatim podvlaimo

boni vise+i dio plahte- Nakon toga pokriva uvlaimo u navlaku i namještamo kao i uvijek

- Na kraju zategnemo sve i podvuemo

?#3("0B3N3 *#3"3 '@03(NI*U U (3=3P3$-?@"IL3N@$ ?@0@OU

Aa presvlaenje kreveta bolesniku u povišenom polo!aju potrebno je pripremiti H slo!enu plahtu u krtki valjak,slo!enu navlaku jastunice,runik,spava+icu,pid!amu.

?riprema kratkog valjka H- na srednji madrac stavimo plahtu,presavijenu na etiri jednaka

dijela.(lobodni popreni rubovi plahte okrenuti su prema gore i prema uzglavlju./ornjuetvrtinu plahte raširimo po podno!ju madraca i presvijemo za dio koji +emo podvu+i pod madrac.=rugu etvrtinu plahte raširimo po madracu uzglavlja i presavijemo za dio koji +emo podvu+i pod madrac.?lahtu zatim uvr+emo u obliku kratkog valjka idu+i od uzglavlja prema podno!ju kreveta.*od podno!ja u valjak ne uvr+emo dio plahte koji podvijamo pod madrac."aljak presavijemo na tri jednaka dijela i stavimo na pokreni stoli+.

?ostupak H

- ?oravnati pokriva bolesniku do brade- @sloboditi posteljinu od podno!ja ka uzglavlju

- Izvu+i pokriva iz navlake i slo!iti ga na : jednaka dijela te odlo!iti na naslon stolice- Navlaku slo!iti u oblik tup&era



- ?odi+i bolenika u sjede+i polo!aj- Uzeti jastuk, skinuti jastunicu, staviti istu jastunicu i odlo!iti jastuk na sjedalo

stolice- Neistu plahtu motati u valjak do bolesnikovih leđa a zatim uzeti isti valjak odmotati

do neistog i namjestiti - ?odvu+i pod madrac, napraviti poluugao i ugao i sve podvu+i - ?ostupak ponovi sestra s lijeve strane i zatim vrati jastuk na uzglavlje te polegnu

bolesnika- Aamole bolesnika da se odboi petama i laktovima i odigne- U trenutku kad se bolesnik odigne od kreveta jednom rukom motamo neisti a

drugom rukom odmotavamo isti valjak - 'olesnik se spusti na krevet- Neisti valjak skidamo i smotamo na F dijela i odlo!imo u košaru- Bisti valjak podvlaimo pod madrac , napravimo poluugao i ugao a zatim podvlaimo

vise+i dio plahte sve do uzglavlja- Neistu navlaku smotamo na : jednaka dijela i odlo!imo u košaru- Uzimamo istu navlaku , uvuemo pokriva i namjestimo po bolesnikovoj !elji

- Neisto rublje se iznosi iz bolesnike sobe i odla!e u prostoriju za neisto rublje.

N$3LN3 *#3"3 IN*@NIN3NN@$ '@03(NI*U

Inkontinentni bolesnici su takvi bolesnici koji nemaju sposobnost zadr!avavanja urina i stolice , pa je takvim bolesnicima potrebno posebno namještanje kreveta. Na krevet ukojem +e da le!ati inkontinentni bolesnik,nepokretan bolesnik,bolesnik poslijeoperacije,!ena nakon poroda i sl. namještamo na poseban nain tako što postavljamo velikoi malo nepropusno platno 5mušemu; i popreni aša& za zaštitu dušeka.

?rije presvlaenja kreveta potrebno je pripremiti na pokretnom stoli+u H veliku mušemu 5,G8 6m;, slo!eni arša& u dugi ili kratki valjak, poprenu 5malu; mušemu 56,G86m; popreni arša&, slo!enu navlaku za pokriva.

?ostupakH

- ?ripremiti posteljno rublje 5plahtu, poprenu plahtu, veliko nepoprusno platno, malonepropusno platno, navlaku i jastunice;

- Nakon što se preslo!e madraci stavlja se veliko nepropusno platno i dobro zategne- Uzimamo plahtu koja je slozena na : jednaka dijela i prvi slobodni dio podvlaimo

pod madrac podno!ja i namještamo

- Aatim plahtu razvuemo po krevetu i namjestimo na uzglavlju- $alo nepropusno platno stavljamo na sredinu kreveta tako da prekrije polovinugornjeg i polovinu donjeg madraca te itav srednji madrac

- ?reko malog nepropusnog platna stavljamo poprenu plahtu i zategnemo- Uzimamo istu navlaku , uvlaimo pokriva i namjestimo- Na jastuke stavljamo iste jastunice i odla!emo ih na uzglavlje kreveta u obliku

crijepa

Na taj smo nain pripremili krevet za dolazak inkontinentnog bolesnika.

Ukoliko namještamo krevet sa inkontinentnim bolesnikom u sjede+em ili le!e+em polo!ajudonju plahtu priprmimo na ve+ opisan nain,samo s donjom plahtom smotamo poprenu

plahtu i nepropusno platno 5dugi ili kratki valjak;



0IBN DI/I3N '@03(NI*

*ada govorimo o linoj higijeni bolesnika onda mislimo na isto+u tijela i sredine u kojoj bolesnik !ivi. @dr!avanjem line higijene tijela podi!e se otpornost organizma i zašti+uje seod in&ekcije. @dr!avanjem isto+e tijela poma!emo pravilnu &unkciju organa koji su u stalnomkontaktu s vanjskom sredinom iz koje djeluju razni štetni &aktori. %unkcije ko!e su H

o Aaštitnao (ekretornao 3kskretornao #esorptivnao (enzitivnao ?rehrambena

Aaštitna uloga ko!e određena je njenim mjestom u organizmu. @na obavija cijelo tijelo i štiti ga od mehanikih, hemijskih i bioloških povreda, uva tijelo od prevelikog gubitka toplote i od štetnih djelovanja ultraljubiastih zraka. ermoregulacijsku ulogu ko!a ostvarujeneprekidnim zraenjem topline iz organizma. ?rotkana je gustom mre!om krvnih i lim&nihkapilara ima ulogu u odr!avanju tjelesne toplote. *ontrakcijom krvnih sudova spreava seodavanje toplote. 3kskretornu ulogu ko!a obavlja preko !lijezda znojnica i lojnica , kojeizluuju zaštitne ali i štetne tvari. *od slabe &unkcije bubrega pojaana je ekskrecija znoja s jakim zadahom na urin. *o!a je i osjetni organ . @snovni osjet ko!e je opip. Njimezamje+ujemo svaki dodir sa stranim tijelom iz okoline. U ko!i su smješteni osjet za bol i toplinu koji ima i zaštitnu &unkciju. (amo ista i zdrava ko!a mo!e obavljati svoju &unkciju.*o!a bolesnika posebno nepokretnih intenzivnije se prlja. Uzroci su esta i obilna znojenja ,obavljanje svih &izioloških potreba u krevetu, stalno trenje ko!e, opadanje epitela i dlaicarublja .@dr!avanje line higijene ima za bolesnog ovjeka višestruko znaenje. @tklanjenjemneisto+e omogu+avamo pravilnu &unkciju ko!e naroito ekskrecije. ?ranjem i masiranjem posti!emo bolju cirkulaciju krvi, bolju prehranu ko!e, što pridonosi postizanju otpornosti organizma. *od bolesti srca i plu+a pojaana peri&erna cirkulacija rastere+uje centralni krvotok. =ekubitus je esta komplikacija ne brige za ko!u bolesnika posebno nepokretnih.

"a!nost odr!avanja line higijene

(manjena mogu+nost brige o sebi ovisno o uzroku mo!e biti privremena 5akutna bolest, prijelom; i trajna 5kronine bolesti;. (estra koja njeguje bolesnika mora poznavati uzroke i stepen mogu+nosti brige o sebi kao i navike bolesnika kako bi provođenje njege mogla prilagoditi bolesniku. @dređeni postupci odr!avanja line higijene provode se svakodnevno,više puta tokom dana ili povremeno. Na tome se i zasniva plan i podjela njege nepokretnog bolesnika.

=nevna njega 5 jutarnja i veernja; H

- ?ranje zuba- ?ranje do pojasa



- ?ranje genitalija- Bešljanje

=jelomina njega H

- ?ranje zuba- ?ranje ruku- Bešljanje- ?ranje nogu- ?ranje gentalija inkontinetnom bolesniku

?ovremena njega H

- *upanje bolesnika u krevetu ili kadi - ?ranje kose

=N3"N N3/ '@03(N*

Nepokretnog bolesnika potrebno je prati ili kupati u krevetu ujutro i navee. ?rije kupanjasestra provjerava bolesnikovo stanje 5 npr.krvari li, ima li jake bolove...odgodi+e kupanje;

Na pokretni stoli+ potrebno je pripremiti H

/ornja ploha

- ?ribor za pranje zuba 5etkica za zube, pasta , aša s mlakom vodom, bubre!njak,celšto&;

- =va bokala s toplom vodom- Umivaonik - eku+i sapun ili pjena za kupanje- 'enzin i loptice od vate- =vije trljaice- =va runika- $akaze- Narezani celšto& 5papirna vata;- Bešalj - (redstva za masa!u- /umene rukavice

- #unik za osobu koja pere bolesnika(rednja ploha H

- Bisto i slo!eno posteljno rublje- (pava+ica ili pid!ama

=onja ploha H

- ?osuda za nu!du s poklopcem- ?osuda za pranje genitalija- 'ubre!njak - (lo!ena plahta i nepropusno platno

*ošara za neisto rublje



Izvođenje zahvata H

6. =ovesti pokretni stoli+ s pripreljenim priborom u bol.sobu. @prati bolesniku zubeF. @sloboditi posteljinu:. Ukloniti jastuk E. Izvu+i pokriva iz navlake9. (lo!iti navlaku u obliku tup&eraG. Aaštititi krevet 7. (kinuti pid!amu>. ?rati i brisati bolesnika 5 oi, lice, uši, vrat, prsa, trbuh, ruke, leđa, gluteuse ,

genitalije;68. @bu+i pid!amu66. (kinuti nepropusno platno i plahtu6. Namjestiti ili presvu+i krevet6F. ?oešljati 6:. @drezati nokte6E. #aspremiti bolesniku sobu i pribor

=30@$IBN N3/

?ranje zuba

'olenik pere zube nakon svakog obroka . 'olesnik koji ima umjetno zubalo ako ima snage pra+e ga sam. U sobu donesemo umivaonik, bokal s vodom, teku+i sapun, runik , pribor potreban za pranje zubala i paravan za zaštitu kreveta.

?ostupakH

- =onijeti pribor u bolesniku sobu- Namjestiti bolesnika u sjede+i polo!aj

- (taviti umivaonik na stoli+ ili krevet - =odati bolesniku etkicu za zube s pastom- ?olijevati zubalo- =odati bolesniku ašu s mlakom vodom- ?olijevati bolesnikove ruke- =odati sapun- Ispirati ruke- =odati runik - @dnijeti pribor iz bolesnike sobe

ko bolesnik nema snage prati sam umjetno zubalo , sestra oblai rukavice uzme zubalo i

pere ga s pripremljenom etkicom i pastom za zube pod teku+om vodom. 'olesniku



isperemo usta i stavimo umjetno zubalo a ako bolesnik ne koristi umjetno zubalo stavimo gau ašu s vodom.

?ranje ruku

'olesnik ruke pere prije jela i poslije nu!de. U bol.sobu donesemo umivaonik, vr s toplomvodom, teku+i sapun i runik.

?ostupak H

- Namjestiti bolesnika u sjede+i polo!aj ili le!e+i na boku- (taviti umivaonik na stoli+ ili krevet - ?olijevati bolesniku ruke

- =odati sapun- Ispirati ruke- =odati runik - @dnijeti pribor iz bolesnike sobe

?ranje genitalija inkontinentnom bolesniku

?trebno je pripremiti H posudu sa poklopcem za rublje uprljano grubom neisto+om,dostacelšto&a ili toalet papira ,lavor za pranje genitalija,bokal s toplomvodom,trljaica,peškir,sredstvo za masa!u,popreni arša& i mušema,ista pid!ama,rukavice.

?ostupak H

- @bu+i gumene rukavice- @sloboditi posteljinu- (kinuti donji dio pid!ame- @krenuti bolesnika na bok - Ukloniti grubu neisto+u celšto&om- Izvu+i poprenu plahtu , isti dio staviti pod bolesnika- @prati gluteuse i spolovilo5 peremo trljaicom,vodom i teku+im sapunom;- @sušiti - Izmasirati

- Ukloniti neistu posteljinu i ubaciti u posudu s poklopcem- (taviti istu poprenu plahtu i nepropusno platno- (kinuti rukavice- (taviti istu posteljinu- @bu+i pid!amu- Namjestiti krevet - @tvoriti prozor - @dvesti upotrebljeni pribor



?@"#3$3N N3/ '@03(NI*

?ovremena njega bolesnika ne izvodi se svaki dan ve+ određenim danima u sedmici najmanje dva puta sedmino. @na podrazumjeva kupanje bolesnika u krevetu ili kadi te pranje kose. *upanje bolesnika u krevetu izvodimo kao i pranje do pojasa, s razlikom štonakon oblaenja pid!ame peremo noge a zatim genitalije.

?ostupak H

=ovesti pokretni stoli+ s pripreljenim priborom5ve+ spomenuti pribor kod dnevne njege; ubolesniku sobu Ho @prati bolesniku zubeo @sloboditi posteljinuo Ukloniti jastuk o Izvu+i pokriva iz navlakeo (lo!iti navlaku u obliku tup&erao Aaštititi krevet o (kinuti pid!amuo ?rati i brisati bolesnika 5bolesnika peru dvije osobe ,sestra s desne strane kreveta pere

bolesnika,a druga štiti posteljinu od vode ili briše bolesnika;o @i 5jednim uglom trljaice peremo jedno ,a drugim uglom traljaice drugo oko u smjeru

od vanjskog onog ugla prema unutrašnjem,druga sestra prebrisava istim redosljedom;o 0ice 5namoenom trljaicom peremo polovinu ela,zaobiđemo vanjski ugao i operemo

dio lica ispod nosa,zaobiđemo ugao usta i operemo polovicu brade oblik broja F ;o Uši o "rat 5bolesnik zabaci glavu unazad,prednju polovicu vrata peremo kru!nim pokretima s

lijeve strane prema desnoj,ako bolesnik mo!e podigne glavu od kreveta i operemostra!nju stranu vrata,ili operemo kasnije pri pranju leđa.;

o ?rsa 5sestra koja briše bolesnika zavrne navlaku zajedno s peškirom do pojasa,trljaicomopere ramena i predio ispod vrata.?rsa pere u obliku boija 7,zatim se ispira trljaica i peru se pazušne jame.obrišemo prsa i pokrijemo suhim peškirom,a peškir vla!an od brisanja stavimo na navlaku.;

o rbuh 5navlaku i peškir navuemo do sim&ize,trbuh i peškir peremo dugim poprenim pokretima s jedne strane na drugu,obratitu pa!nju na predio pupka.rbuh poslije pranjaobrišemo peškirom kojim je pokrivena navlaka.?eškir nakon brisanja stavimo nauzglavlje kreveta do strane osobe koja briše bolesnika.'olesnika pokrijemonavlakom.?eškir koji pokriva prsa izvuemo ispod navlake i stavimo na stranicu uzglavljado sestre koja pere bolesnika.;

o #uke 5Uzdu!ni rub navlake zaštitimo peškirom.@peremo ruku sa strane osobe koja brišebolesnika,ruku peremo od šake naviše,obratiti pa!nju na preste i predio između prstiju;

o 0eđa 5 (estra koja briše okrene bolesnika na bok.0eđa peremo dugim pokretima od gluteusa uz kimu do vrata,preko lopatica do polaznog mjesta,svaka polovica leđa se pere posebno.Nakon brisanja sestra koja briše bolesnika obriše ruke i alkoholom ili

hidratantnim losionom izmasira leđa bolesnika.;o /luteuse 5-peremo kru!nim pokretima svaku stranu zasebno,obrišemo ih i izmasiramo.(kinuti zaštitni runik,bolesnika vratimo na leđa i obuemo gornji dio



pid!ame,koju povuemo do pojasa,do pojasa takođe povuemo i slo!eni arša& i nepropusno platno .;

o Aatim peremo nogeM noge pri pranju odmaknemo jednu od druge , plahtom i runikom pokrijemo nogu koju ne peremo, odnosno koju smo oprali. Najprije peremo nogu sastrane osobe koja briše bolesnika. Nogu pri pranju savijemo u koljenu osim kod bolesnika kod kojih je to bolno, stopalo uronimo u vodu. Najprije peremo stopalo, podruje između prstiju zatim potkoljenicu pa natkoljenicu. Nogu peremo trljaicom abrišemo runikom i zatim izmasiramo.

o ?eremo genitalije 5 (estra koja briše bolesnika raširi gornji arša& i pridr!ava ga maloodignutog . 'olesnik koji ima snage pere genitalije sam uz pomo+ sestre.'olesnikudodamo trljaicu,zatim celšto& da osuši genitalije.@mogu+iti bolesniku da opera ruketeku+om vodom. Ukoliko sestra pere genitalije oblai rukavice,genitalije pere trljaicom i posuši celšto&om. ko pacijentica krvari iz genitalija 5menstruacija;ispod gluteusa stavimo posudu za nu!du,genitalije peremo mlakom vodom,trljaicom od sim&ize prema anusu.Aa pranje genitalija koristimo posebnu trljaicu.;

o @blaimo donji dio pid!ame

o (kinuti nepropusno platno i plahtuo Namjestiti ili presvu+i kreveto ?oešljati o @drezati nokteo #aspremiti bolesniku sobu i pribor

?#N3 *@(3 '@03(NI*U U *#3"3U

Uestalost pranja kose ovisi od masno+e,znojenja,uprljanosti.(uho+a ili masno+a kose ovisi od rada !lijezda znojnica i lojnica. ?ranje kose 5nain ,vrijeme;prilagođavamo potrebama i

navikama bolesnika.Aa pranje kose bolesniku u le!e+em polo!aju sestra treba pripremiti H bolesnika , pribor ,bolesniku sobu ili kupaonicu i pravilno izviđenje radnje.

?ostupak .

- ?riprema bolesnika

- ?riprema pribora H

-pokretni stoli+ na kojem smo slo!ili H -posudu s toplom vodom, posudu za neistu vodu ,

šampon , plahtu uvijenu u valjak , nepropusno platno s izrezom za vrat , dva runika , &en,ešalj , papirnu vatu , bubre!njak , pribor za zaštitu poda nepropusno platno ,plastika;

- ?riprema bolesnike sobe H

- zatvoriti prozore, staviti stolice ispod podno!ja kreveta ili izvu+i dr!a za posteljinu.

Izvođenje zahvata H- (kinuti pokriva 5 izvu+i pokriva iz navlake;- (lo!iti navlaku u sanduk

- Ukloniti jastuke- (mjestiti bolesnika u popreni polo!aj



- (taviti ispod vrata plahtu savijenu u valjak - Aaštititi pod - (taviti posudu za neistu vodu- (taviti bolesniku ispod vrata nepropusno platno- Aaštititi prednju stranu vrata runikom- ?okvasiti kosu- Istrljati kosu šamponom- Isprati kosu- Istrljati kosu šamponom- Isprati kosu- @brisati kosu- @baviti kosu runikom- Uklonuti nepropusno platno- Uklonuti valjak - (mjestiti bolesnika u le!e+i polo!aj - (taviti jastuke na uzglavlje kreveta- Namjestiti krevet

- @sušiti kosu- ?oešljti bolesika

N3/ @'@0303 U(N3 LU?0IN3

Usna šupljina je bogata pljuvanim !lijezdama i gustom mre!om krvnih kapilara , uvijek jevla!na i topla. *od bolesti koje su pra+ene visokom temperaturom, disanje na usta, ili gdje se provodi parenteralna prehrana, suši se sluznica u usnoj šupljini i na jeziku i desnima stvara

naslaga. Naslaga mo!e biti razliite boje a sastoji se od propalih +elija ,ostataka hrane i bakterija što je ujedno i podloga za razvoj bakterija i gljivica. (uha sluznica lako puca i podlo!na je in&ekciji. (tvaranje naslaga u usnoj šupljini treba sprijeiti.

$jere za spreavanje su H

-pranje zuba poslije svakog jela

-ispiranje usne šupljine 5 ajem od kamilice, FJ hidrogenom;

- premazivanje usne šupljine i usana para&inskim uljem ili glicerinom.

?rije provođenja njege usne šupljine provjerava se stanje bolesnika i dogovara se s njimizvođenje zahvata. @d pribora je potrebno pripremiti H

-obine špatule

-špatule omotane vatom i gazom,

-FJhidrogen, glicerin ili para&insko ulje

-papirna vata

- aša s mlakom vodom,

-kompresa, bubre!njak.



?ostupakH

- ?odruje ispod bolesnikove brade zaštititi kompresom i nepropusnim platnom- 'olesniku dodati ašu s mlakom vodom da ispere usta i sadr!aj izbaci u bubre!njak - (estra špatulom pregleda usnu šupljinu i utvrđuje gdje se nalaze naslage- ?remazati naslage pomo+u štapi+a namoenog u glicerin ili para&insko ulje- ?riekati nekoliko minuta da naslage omekšaju i odvoje se od sluznice- @mekšane i odvojene naslage pomo+u špatule oblo!ene vatom i gazom skidamo- ko nismo uspjeli sve skinuti ponovimo postupak - Aatim sestra dodaje bolesniku ašu s vodom u koju je stavila FJ hidrogen 5dcl vode

i 6 kašika hidrogena;, bolesnik ispire usnu šupljinu , sadr!aj izbaci u bubre!njak - Aatim dodaje ašu s mlakom vodom bez hidrogena da bolesnik ispire usnu šupljinu,

posuši celšto&om/ ?remazati para&inskim uljem ili glicerolom

KOMPLIKACIJE DUGOTRAJNOG LE:ANJA

*omplikacije dugotrajnog le!anja nastaju zbog smanjene pokretljivosti,koja dovodi dousporene cirkulacije i smanjene ventilacije plu+a.

Aadaci medicinske sestre su da provodi mjere za spreavanje komlikacija dugotrajnog le!anjaH dekubitus , tromboza i trombo&lebitis, respiratorne komplikacije,nesvjestica.

DEKUBITUS

=ekubitus je ogranieno ošte+enje ko!e i potko!nog tkiva zbog dugotrajnog pritiska.=ekubitus nastaje na mjestima koja su za vrijeme le!anja izlo!ena pritisku,namjestima gdje su koštani izdanci pokriveni slabije razvijenim potko!nim tkivom.a mjesta sunaješ+e ako bolesnik le!iH

- na leđima Hpredio zatiljne kosti,lopatica,laktova,kri!a ,trtice peta

-na boku Huške,ramena,vanjske strane lakta,kuka,vanjske strane koljena i gle!nja

-potrbuške Hprsna kost,rebra,crijevne kosti,koljena,unutrašnji gle!nji,gornje strane stopala

=ekubitus mo!e nastati i na drugim mjestima ako postoje za to uslovi 5pritisak,iritacijako!e,vla!nost i sl.; Na tim se mjestima prvo javlja crvenilo ko!e i ako na vrijeme ne poduzmemo preventivne mjere, ošte+enje zahvata ko!u ,potko!no tkivo i miši+e sve do kosti i zglobova.

=ekubitus uzrokuju vanjski i unutrašnji &aktori.

Unutrašnji 5endogeni ; &aktori djeluju iz samog organizma i posljedica su patoloških procesauzrokovanih osnovnom boleš+u.Naješ+e su to bolesti cirkulacije,metabolizma i prehrane5gojaznost ili pretilost;, te neurološki poreme+aji, maligne bolesti i druga teška stanja

organizma.



"anjski 5egzogeni ; &aktori koji na organizam djeluju iz spoljašnje sredine i koji se savjesnomnjegom mogu u potpunosti ili djelomino otkloniti.

U egzogene &aktore spadaju H nabori linog i posteljnog rublja , neista i vla!ana ko!a5znoj,mokra+a,stolica; , neudoban krevet , sredstva za imobilizaciju.

@pasnost dekubitusa za bolesnika je višesruka H

- =ekubitus je lokalno !arište koje mo!e dovesti do sepse- ?roizvodi odumrlog tkiva djeluju toksino- "la!enjem iz rane gube se proteini - *od ve+ih ošte+enja ko!e,potko!nog i miši+nog tkiva ostaju poslije izljeenja o!iljci.

A=P3 (3(#3 U (?#3B"NU =3*U'IU(

(estra mora H

-poznavati &aktore koji uzrokuju nastanak dekubitusa,kako bi mogla procijeniti sklonost dekubitusu

-planirati i provoditi mjere spreavnja dekubitusa

-uoiti na vrijeme poetne znakove dekubitusa5crvenilo ko!e;

-poduzeti odgovaraju+e postupke ko su prisutni &aktori koji pogoduju nastanku dekubitusa 5loše op+e stanje pacijenta,inkontinencija stolice ili urina,slab unos hrane ili teku+ine;,sestra treba da H

- ?rocijeni sklonost dekubitusu- Aabilje!i mogu+nost nastanka dekubitusa u plan njege kao potencijalni problem- ?ostaviti cilj H '@03(NI* N3P3 =@'II =3*U'IU(- ?lanirati i provoditi odgovaraju+e postupke radi sprjeavanja dekubitusa- "rednovati poduzete mjere

U cilju spreavanja dekubitusa sestra mora H

- odr!avati linu higijrnu bolesnika

- posmatrati mjesta sklona dekubitusu

- mjenjati polo!aj bolesnika u krevetu

- primjeniti antidekubitusna pomagala

-provoditi pravilnu prehranu i nadoknadu teku+ine

-poduiti bolesnika i obitelj o mjerama za spreavanje dekubitusa



Od!-a)an"e li.ne 7igi"ene nepokretnog bolesnika obuhvata svakodnevno pranje i kupanje,masa!u ugro!enih mjesta hidratantnim losionima5više puta tokom dana,obavezno za vrijemeveernje njege;, pranje ko!e nakon svake de&ekacije, zaštitu ko!e kremom , redovito presvlaenje posteljnog i linog rublja koje mora biti mekano, suho i bez nabora.

Ses!a #osma!a m"esa sklona dekubitusu tokom provođenja line higijene , zapa!a promjene, procjenjuje sklonost 5prisutne &aktore; i stepen ugro!enosti bolesnika od dekubitusa

P!om"ena #olo-a"a bolesniku u krevetu jedan je od osnovnih postupaka za spreavanjedekubitusa. @visno o uzroku koji je doveo do smanjene ili onemogu+ene pokretljivosti,medicinska sestra +e odabrati za bolesnika najpogodniji polo!aj tj.nain promjene polo!aja. ?onekad je dovoljno 'olesnika #od%.ii i #oicai ga na promjenu polo!aja. Iscrpljenom , nemo+nom ili nesvjesnom bolesniku polo!aj mjenja sestra prema planu njege ili najmanje svakih dva sata. $eđutim najbolji postupak je što ranije ustajanje iz kreveta. ?rimjena pomagala – radi lokalnog smanjenja pritiska uz druge preventivne mjere

koje provode med.sestre pomo+i +e u spreavanju dekubitusa. U tu svrhu upotrebljavamoantidekubitusni madrac koji prekriva cijeli krevet i omogu+uje op+e smanjenje pritiska.$adrac je sastavljen od !lijebova F-Ecm širokih koji se naizmjenino prazne i pune zrakom pomo+u posebnog aparata i na taj nain naizmjenino smanjuju pritsak na pojedine dijelovetijela. @sim madraca primjenuju se i posebni jastuci koji omogu+avaju lokalno smanjenje pritiska. ?osebno su pogodni za bolesnike koji moraju le!ati na leđima. @sim jastuka moguse upotrijebiti vestan krzna, spu!vasti madraci, spu!ve, kolutovi od vate i gaze itd.?ravilnom prehranom bolesnika uz dovoljan unos proteina i teku+ine poma!emo uspreavanju dekubitusa.?oduka bolesnika i porodice – obuhvata sve postupke zaspreavanje dekubitusa prije odlaska bolesnika iz bolnice ili bolesnika ku+i.

Aada+e sestre kod bolesnika s dekubitusom

Unato provođenju preventivnih mjera kod određenog broja bolesnika javlja se dekubitus.@visno o stepenu ošte+enja ko!e i potko!nog tkiva razlikujemo : stepena dekubitusa .

I se#en – prvi znak dekubitusa je crvenilo koje na pritisak nestaje 5pobijeli; a kada to mjestooslobodimo pritiska crvenilo se opet javlja. Aahva+en je epidermis i na tom je mjestu ko!atopla. Aada+e sestre su H uklanjanje vanjskih &aktora, smanjenje pritiska na ošte+enom dijeluko!e, te provođenje ostalih preventivnih mjera.

II se#en- crvenilo napreduje do cijanoze , ne nestaje na pritisak a ko!a je topla. (tvaraju semjehuri+i i blaga ošte+enja ko!e. Aahva+ena je ko!a i djelimino potko!no tkivo. Aada+esestre kod drugog stepena dekubitusa su H

- Ukloniti vanjske &aktore- (manjiti pritisak na ošte+enom dijelu ko!e 5promjena polo!aja;- ?rovoditi ostale preventivne mjere- Abrinjavati ranu na ko!i ako postoji kao svaku kiruršku nein&iciranu ranu H

dezin&ekcija okoline rane,dezin&ekcija rane, stavljanje na ranu ordinirane terapije,zaštita okoline rane ,sterilno previjanje.

III se#en – ko!a je smeđe boje, a postoji i rana. Njena okolina je hiperpigmentirana i u njoj se vidi nekrotino tkivo.



I3 se#en- nekrozom su zahva+eni svi slojevi ko!e, potko!nog tkiva i miši+i. 0ijeenje tre+eg i etvrtog stepena dekubitusa su kirurški uz primjenu ljekovitih sredstava 5sterilnehipertonine otopine, antiseptici, antibiotici, epiteliziraju+a sredstva; a katkada je potrebna i naknadna plastina operacija.

2ada$e ses!e s% kod tre+eg i etvrtog stepena dekubitusa H

-ukloniti vanjske &aktore

-smanjiti pritisak 5promjena polo!aja,upotreba antidekubitusnih pomagala;

-provoditi ostale preventivne mjere 5promatrati ko!u odr!avati linu higijenu , provoditi pravilnu prehranu i unos teku+ine ;

-zbrinjavati nekrotino tkivo kao kiruršku in&iciranu ranu H- dezin&ekcija okoline rane ,dezin&ekcija rane FJ hidrogenom,uklanjanje nekrotinog tkiva , ispiranje &iziološkomotopinom ,stavljanje na ranu ordinirane terapije ,5antibiotici npr. #ivanol 8,86J, antibiotici prema antibiogramu, sredstva koja potpoma!u granulaciju i epitelizaciju;, zaštita okoline ranei sterilno previjanje.

Cilj zdravstvene njege je zacjeljivanje dekubitusne rane 5za određeno vrijeme; i spreavanjenastanka novih rana. (vi postupci koje provode sestre kod bolesnika s dekubitusom

usmjereni su ka postizanju tih ciljeva.

TRO,0OZA(TRO,0O12E0ITIS

Troboza vena je koplika!ija dugo%rajnog irovanja"Troboza preds%avlja za+ivo%noin%ravaskularno zgru&avanje krvi s vezivanje ugru&ka za zid krvnog suda"Naj$e&'e se javljana donji eks%rei%e%ia"Nakupljanje %robo!i%a(.ibrina i eri%ro!i%a nas%aje ugru&ak(a ako jezid vene upaljen 3%robo.lebi%is/ (ko+a iznad nje je !rvena i %opla"4os%oji opasnos% o%kidanja%roba i plu'ne ebolije"

Trobozu vena uzrokuju - usporena !irkula!ija u bolesnika $ija osnovna boles% za)%ijevairovanje 5pos%opera%ivni period(pos%poro*ajna s%anja(iobiliza!ija(neo'(sr$anadekoenza!ija""6( direk%na o&%e'enja venskog endo%ela e)ani$ki()eijski(elek%ri$niili%oplo%ni agensia( s%anja pove'ane koagulabilnos%i krvi 5pos%opera%ivno(poro*aj6

Zada'e ses%re pri spre$avanju %roboze(%robo.lebi%isa(plu'ne ebolije-

Ses%ra ora da-

/poznaje .ak%ore koji uvje%uju nas%anak %roboze(%robo.lebi%isa

/planira%i i provodi%i jere spre$avanja %roboze

/uo$i%i na vrijee nas%anak %roboze



/provodi%i odgovaraju'e pos%upke i jere lije$enja

/podu$i%i bolesnika i porodi!u 5jere sprje$avanaja(prepoznavanje sip%oa i znakova6

,JERE ZA S4RE7AVANJE TRO,0OZE(TRO0O12E0ITISA I 42#8NE E,0O2IJE

,jere za sprje$avanje %roboze vena usjerene su pobilj&anju !irkula!ije"Kod bolesnika kojidugo le+e(nakon opera!ije i sl" ses%ra planira ili po%i$e bolesnika na -

/pasivne i ak%ivne vje+be donji) eks%rei%e%a koje se sas%oje od savijanja i opru+anja5.leksija i eks%enzija6 (odi!anja i prii!anja 5abduk!ija i aduk!ija6 i ro%a!ije s%opala

/vje+be dubokog disanja 5bolja ven%ila!ija plu'a &%o oogu'ava bolju oksigena!iju krvi i bolju!irkula!iju u plu'ia6

/pravilan polo+aj i $es%e projene polo+aja u kreve%a 5pospje&uje !irkula!iju i sprje$avanje%roboze6

/redovi%o odr+avanje li$ne )igijene

/redovna asa+a

/le+anje na le*ia s povi&eni nogaa 5olak&ava i pobolj&ava !irkula!iju u venaa donji)

eks%rei%e%a6

/s%avljanje elas%i$nog zavoja ili $arapa ako bolesnik ia pro&irene vene

/&%o ranije us%ajanje iz kreve%a

Zada'e ses%re kod bolesnika koji ia %robozu

(estra mora poznavati znakove i simptome tromboze vena i njenih komplikacija, zbog znatnih promjena u nainu njege tih bolesnika. "ode+i simptom je bol na mjestu trombozenaješ+e u stra!njem dijelu potkoljenice ili unutrašnjem dijelu natkoljenice. Anaci su H

otvrnu+e trombozirane vene, a ako je prisutna upala 5trombo&lebitis; ko!a iznad nje jecrvena, sjajna i napeta. ?lu+na embolija je naješ+a i najopasnija komplikacija tromboze posebno kod velikih i dubokih vena. ?repoznaje se po iznenadnoj slabosti, blijedoj i oznojenoj ko!i bolesnika, katkada kašlju i iskašljavanju krvi obino pri de&ekaciji ili pri ustajanju iz kreveta.

ko su kod bolesnika prisutni znakovi tromboze vena zada+a sestre je H

- bolesnik mora potpuno mirovati u krevetu desetak dana

- lina higijena mu se odr!ava u krevetu 5pritom treba izbjegavati naprezanje

bolesnika;



- bolesnik obavlja nu!du u krevetu 5 izbjegavati napinjanje pri de&ekaciji;

- zabranjeno je provoditi aktivne i pasivne vje!be donjih ekstremiteta 5bolesnog ekstremiteta;

- zabranjeno je masirati bolesni ekstremitet

- bolesni ekstremitet se stavlja u povišen polo!aj 5na oteeno mjesto stavljaju seobloge;

- bolesniku se daje ordinirana terapija

- sestra mora promatrati bolesnika i mjeriti mu u određenim vremenskim razmacima puls i krvni pritisak

ko se ne provodi prevencija ili pravilno lijeenje i njega bolesnika s trombo&lebitisommo!e do+i do teške i smrtonosne komplikacije –plu+ne embolije. renutna, iznenadnasmrt mo!e nastati i kod bolesnika s trombozom kod kojih nije bilo nikakvih simptomatromboze. ?lu+na embolija naješ+e se javlja pri prvom ustajanju iz kreveta ili nazahodu za vrijeme obavljanja nu!de. @ituje se simptomima i znakovima šokaHiznenadnim ubrzanjem ili gubitkom pulsa, pro&uznim znojenjem, ubrzanim disanjem ,nemirom i bolom u prsima i iskašljavanju krvi.

N3("3(IC

Nesvjestica 5 sinkopa,kolaps; je nagli gubitak svijesti,naješ+e zbog hipoksije mozga.Bestose javlja kod bolesnika koji dugo le!i,a nakon toga naglo ustane.Abog naglog ustajanja krv se slije u donje dijelove tijela,nastaje ortostatska hipotenzija,pa mozak ostaje bez dovoljnekoliene kisika.Nesvjestica nastaje naglo ,traje kratko, a vra+anje svijesti je brzo akobolesnika polo!imo horizontalno.Neposredno prije nesvjestice bolesnik osje+a op+uslabost,nesiguran je u stajanju ,osjeti vrtoglavicu,muninu, mrak pred oima,poblijedi,ko!umu prekrije hladan znoj,diše ubrzano i površno,puls je ubrzan i jedva pipljiv.

Aada+a medicinske sestre je sprijeiti tu pojavu,upozoravaju+i bolesnika na potrebu postepenog ustajanja ili mu pomo+i pri ustajanju iz kreveta.

Aada+e sestre pri spreavanju natanka nesvjestice su H

- provoditi aktivne i pasivne vje!be ekstremiteta- provoditi vje!be dubokog disanja- redovno mijenjati polo!aj u krevetu- uputiti bolesnika u va!nost postepenog i što ranijeg ustajanja iz kreveta- pomo+i bolesniku pri prvom ustajanju

Aa spreevanje nesvjestice va!na je postupnost pri promjeni polo!aja iz le!e+eg u sjede+i iz sjede+eg u uspravni,što ubla!ava ortostatsku hipotenziju.Uz našu pomo+ bolesnik sjedne narub kreveta sa spuštenim nogama,giba nogama,legne nazad u krevet,što se ponovi više puta.ko se bolesnik dobro osje+a uz pomo+ sestre lagano ustane i napravi nekoliko koraka



oko kreveta.?oslije odmora ponovo ustane i hoda uz pomo+ sestre,pove+avaju+i broj koraka."rijeme hodanja se postupno pove+ava i ako se bolesnik dobro osje+a mo!e bez pomo+i hodati sam,ali pod nadzorom medicinske sestre.

#3(?I#@#N3 *@$?0I*CI3

#espiratorne komplikacije su este kod bolesnika koji dugotrajno miruju,posebno uoperiranih a posljedica su smanjene ventilacije plu+a ili zastoja sekreta i in&ekcija. ada se javljaju upale bronha, pneumonije i atelektaze plu+nog tkiva. ?reveniramo ih poticanjembolesnika na duboko disanje i iskašljavanje te aktivnim i pasivnim promjenama polo!aja ukrevetu.

Aada+e sestre pri spreavanju respiratornih komplikacija su slijede+e H

- poznavati &aktore koji uslovljavaju respiratorne komplikacije 5smanjenu ventilaciju plu+a;

- planirati i provoditi mjere za spreavanje

- promatrati op+e stanje bolesnika i uoiti simptome i znakove smanjene ventilacije plu+a 5dispnea, cijanoza, promjene u &rekvenciji i dubini disanja;

- planirati i provoditi odgovaraju+e postupke u njezi i lijeenju bolesnika s respiratornimkomplikacijama

$jere za spreavanje usmjerene su na odr!avanje dobre ventilacije plu+a. *od bolesnika koji dugo le!i sestra planira, provodi i potie bolesnika na H

- pravilan polo!aj u krevetu i promjenu polo!aja

- vje!be disanja

- iskašljavanje

- odr!avanje line higijene

- prestanak pušenja

P!a)ilan #olo-a" i !edo)na #!om"ena #olo-a"a svakih F8 minuta do sata va!ni su &aktori u ventilaciji plu+a. Najbolju ventilaciju omogu+ava %o<lerov polo!aj i zato bolesnika koji miruje u krevetu uspravljamo kad god je to mogu+e gornjim dijelom tijela u sjede+i ili polusjede+i polo!aj. ?romjenom tog polo!aja okretanjem bolesnika na jedan ili drugi bok dolazi do bolje ventilacije plu+a, olakšava se i produbljuje disanje i omogu+ava lakšeiskašljavanje sekreta.

3"e-'e disan"a su va!an &aktor u spreavanju komplikacija. (estra treba prije operacije dauputi bolesnika u va!nost i nain provođenja vje!bi disanja, kako bi to bolesnik izvodio što



bolje u postoperativnom toku. (vrha vje!bi je što dublji udisaj i izdisaj a time i ventilacija plu+a. "je!be se provode pasivno, aktivno potpomognuto i aktivno ovisno o bolesnikovomstanju. ?asivne vje!be sestra provodi kod bolesnika bez svijesti H pri udisanju podignebolesniku ruke a pri izdisanju ih spusti i pritiskom na prsa pojaa ekspirij. ktivno potpomognute vje!be disanja provode se kod bolesnika koji ne dišu s dovoljnim kapacitetom.

"je!be se potpoma!u podizanjem ruku pri udisaju i pritiskom na bazu rebara ili trbušni zid. U prevenciji komplikacija zbog dugotarjnog le!anja provode se vje!be grudnog i trbušnog disanja ekspiratornog tipa. "je!be dubokog disanja treba provoditi najmanje svaka sata."je!be za pokretanje dija&ragme imaju za cilj što više omogu+iti širenje i skupljanje grudnog koša budu+i da i dija&ragma uestvuje u aktu disanja. Aastoj sekreta poguduje razvoj mikroorganizama , smanjuje ventilaciju alveola i pogoduje nastanku komplikacija i zato je jedan od zadataka medicinske sestre poticanje bolesnika na iska/l"a)an"e, 'olesnici posebno poslije abdominalnih operacija izbjegavaju iskašljavanje . Aa vrijeme kašlja i iskašljavanja sestra lagano pritisne operativnu ranu , pokazuju+i bolesniku kako +e on toiniti i upu+uje ga u va!nost iskašljavanja. 'olesniku treba re+i da ne postoji opasnost od

pucanja šava ali da mo!e dobiti upalu plu+a ako ne bude iskašljavao nakupljeni sekret.(estra treba redovno provoditi linu higijenu bolesnika , a kod pušaa inzistirati na #!esank% #%/en"a, osigurati odgovaraju+e mik!oklimaske %)"ee. (estra je du!na i provoditi mjere za s#!e.a)an"e ka#l"i.ni7 in;ekci"a < nosi%i za&%i%nu asku za vrijeerada(zabrani%i posje%e bolesni!ia za vrijee epideija kaplji$ni) in.ek!ija 5gripe6(zabrani%idolazak u posje%e pre)la*eni) osoba"

*@N#*U#3

*ontraktura je ograniena gibljivost zgloba u svim ili samo nekom smjerovima.$o!e biti prirođena ili mo!e nastati zbog dugotrajnog mirovanja ili bolesti koja ograniava ili

onemogu+ava &unkciju zgloba kao što je H

-skvravanje o!iljka poslije opse!nih povreda i dubokih opekotina u predjelu zgloba- skvravanje tetiva nakon gnojne upale i povrede

-skvravanje miši+a zbog dugotrajnih prisilnih polo!aja ,poslije bolesti i povreda miši+a

- promjene u CN( i psihiki poreme+aji

-promjene u samim zglobovima ili u njihovoj neposrednoj blizini

-prirođene anomalije kosti i zglobova

*ontrakture se lijee uklanjanjem uzroka osnovne bolesti,kirurškim zahvatima,&izikalnomterapijom i posebnim ortopedskim pomagalima.

Aada+e medicinske sestre pri spreavanju kontraktura kod nepokretnih bolesnika su H

/ smjestiti bolesnika u pravilan polo!aj / provoditi redovitu promjenu polo!aja u krevetu/ provoditi pasivne i aktivne vje!be miši+a i zglobova/ uputiti bolesnika u va!nost pravilnog polo!aja u krevetu i vje!bi razgibavanja

Nepokre%nog bolesnika %reba sjes%i%i u polo+aj koji 'e poo'i da se sprije$i nas%anak

kon%rak%ura "0olesnik le+i na le*ia(a noge i ruke zauziaju za vrijee le+anja .iziolo&kipolo+aj-



/ nadlak%i!e lagano odaknu%e od %ijela/ podlak%i!e ispru+ene/ &aka o%vorena 3 prs%i razaknu%i i ispru+eni/ nadkoljeni!e lagano odaknu%e/ po%koljeni!e ispru+ene/ s%opala u srednje polo+aju4olo+aj %reba ijenja%i svaka dva sa%a"

IN1EK9IJA /NASTANAK

In.ek!ija 5la%"in.i!ere /zarazi%i6 je biolo&ki pro!es koji nas%aje ulasko i razno+avanjepa%ogeni) ikroorganizaa u %ijelo doa'ina ( pri $eu dolazi do op'e ili lokalne reak!ije "

#S2OVI 4OTRE0NI ZA NASTANAK IN1EK9IJE

:"Izvor in.ek!ije 5 zara+en ili boles%an $ovjek(+ivo%inja %e okoli&/voda(kon%ainirano %lo ( biljke6

;"4u%evi preno&enja5dodiro/kon%ak%o (direk%no preno&enje /prljavirukaa(zrako(vodo ()rano (zeljo (krvlju(insek%ia (indirek%ni/kon%ak%/prede%i zazajedni$ku upo%rebu6

<"#lazno jes%o 5respira%orni sis%e (diges%ivni sis%e(ko+a i vidljiva sluzoko+a( spolniorgani6

="4a%ogenos% i virulen!ija kli!e 5sposobnos% ikroorganiza da izazove in.ek!iju6

>"?ispozi!ija5sklonos% oboljevanju /de.i!i%arnos% iuni%e%a 6



Svi) > .ak%ora je po%rebno za nas%anak in.ek!ije( nedos%aje li bilo koji od .ak%ora ne'e do'i doin.ek!ije "Za%o se u borbi pro%iv in.ek!ije nas%oji odkloni%i bare jedan od .ak%ora po%rebni) zanas%anak in.ek!ije i do in.ek!ije ne'e do'i "4risus%vo svi) .ak%ora se naziva Vogralikov lana!"

0OR0A 4ROTIV IN1EK9IJE

0orba pro%iv in.ek!ije i in.ek%ivni) boles%i vrlo je s%ara "Zdravs%veno osoblje ia posebnuodgovornos% u borbi pro%iv in.ek!ije %ako da an%isepsa(asepsa (dezin.ek!ija i s%eriliza!ijapos%aju nji)ova obaveza u radu "

ANTISE4SA 5la%"an%isepsis/pro%iv sepse6 je pos%upak koji ia za !ilj suzbijanje in.ek!ije iuni&%avanje ikroorganizaa na ko+i (ranaa ( ins%ruen%ia (prede%ia "An%isep%i!i kojise danas prijenjuju $es%o iaju dezin.i!iraju'e djelovanje "

ASE4SA je odsus%vo ikroorganizaa ( isklju$uje svaku ogu'nos% prisus%vaikroorganizaa u opera%ivno polju ( a%erijalu i svega &%o se pri raduupo%rebljava"Osnovno pravilo je ne pos%oji polu$is%o ve' sve &%o nije $is%o prljavo je "Asepsupos%i+eo razli$i%i .izi$ki i )eijski pos%up!ia /dezin.ek!ijo i s%eriliza!ijo "

?EZIN1EK9IJA

?ezin.ek!ija je skup pos%upaka poo'u koji) sanjujeo broj ikroorganizaa u odre*enoj



sredini ili na odre*eno prede%u i osloba*ao i) zaraznos%i"?ezin.ek!ijo neuni&%avaosve prisu%ne ikroorganize ( ve' sanjujeo nji)ov broj i virulen!iju na nivo na koje nisuvi&e opasni za zdravlje ili vi&e ne ogu &%e%i%i na neki drugi na$in"?ezin.ek!iono sreds%voo+e djelova%i na ikroorganize %ako da i) uni&%i ili oduze i pa%ogenos% "?ezin.ek!ijaia &iroku prijenu ne sao u zdravs%vu nego i u drugi djela%nos%ia "

# zdravs%vu ( posebno s%a!ionarni zdravs%veni us%anovaa dezin.ek!ija obu)va%a-

/ko+u 5naro$i%o ruku6 zdravs%veni) radnika i bolesnika

/ku)injski pribor i pribor za jelo

/odje'u i obu'u zdravs%veni) radnika i posje%e

/pos%eljno rublje

/podove( zidove ( naje&%aj( radne povr&ine

/sani%arne pros%ore( posude za nu+du

/op%i$ke i druge a%erijale koji se neogu 5nesiju6 s%erilisa%i

,ETO?E ?EZIN1EK9IJE

/4rirodne e%ode-sun$eva svije%los%( %alo+enje ( .il%ra!ija

/,e)ani$ke e%ode-$e%kanje( ribanje ( pranje( s%ruganje

/Teri$ke e%ode5%oplo%a6-spaljivanje ( zagrijavanje( +arenje ( peglanje( isku)avanje

/Heijske e%ode/ upo%reba )eijski) dezin.ek!ioni) sreds%ava5Hibisep%(Hibibos(Asepsol(9e%avlon i%d"""6

Na uspje) dezin.ek!ije o+e da u%i$e - vrs%a ikroorganiza (sredina u kojoj se djeluje(%epera%ura sredine (vrijee djelovanja( kon!en%ra!ija dezin.ek!ionog sreds%va"

RAVI2NO 4ROVO@ENJE ?EZIN1EK9IJE-

/proves%i e)ani$ku dezin.ek!iju5pranje( ribanje 6

/izabra%i dezin.ek!iono sreds%vo prea dezin.ek!iograu 5koje ia najvi&e po+eljni)osobina6

/priprei%i po%rebnu koli$inu dezin.ek!ionog sreds%va odgovaraju'e koli$ine i kon!en%ra!ije

/prede%e izlo+i%i djelovanju dezin.ek!ionog sreds%va u %oku propisanog vreena

/prede%e ispra%i obrisa%i ili posu&i%i



STERI2IZA9IJA

S%eriliza!ija je pos%upak koji se po%puno uni&%avaju svi ikroorganizi i nji)ove spore saprede%a ( a%erijala i ins%ruena%a koji dolaze u dodir sa rano i opera%ivni polje"

,ETO?E STERI2IZA9IJE

/STERI2IZA9IJA TO42OTO, 5%eros%abilni a%erijali6-

/s%eriliza!ija su)o %oplo%o

/s%eriliza!ija vla+no %oplo%o 5vodeno paro pod pri%isko6

/STERI2IZA9IJA HE,IJSKI, SRE?STVI,A5)ladna s%eriliza!ija/%erolabilni a%erijali6

/s%eriliza!ija e%ilen/ oksido

/s%eriliza!ija %able%aa .oralde)ida

/s%eriliza!ija po%apanje u an%isep%ik koji ia geri!idnu o'5uni&%ava ikroorganize6

/STERI2IZA9IJA JONIZA9IJO,

/s%eriliza!ija gaa zrakaa

/SAVRE,ENA ,ETO?A STERI2IZA9IJE

/STERI2IZA9IJA S#HO, TO42OTO,

4rovodi se na prede%ia koji podnose visoku %epera%uru s%akleni i e%alni prede%i

5ins%ruen%i ( )irur&ki no+evi ( akaze ( peani( pin!e%e( skalpeli6 zavojini a%erijal( gueni iplas%i$ni prede%i se nes%erili&u ovo e%odo"S%eriliza!ija se provodi na %epera%uri od:B 9C(vrijee %rajanja : sa% "

4OST#4AK -nakon upo%rebe prede%e %reba opra%i ( dezin.ikova%i (ispra%i i posu&i%i"7is%e isu)e prede%e slo+i%i u kase%e (za%i kase%e o%vorene s%avi%i u s%eriliza%or i uklju$i%iodgovaraju'i progra s%eriliza!ije"Kada %eros%a% poka+e da je %epera%ura u s%eriliza%oru:B9Cpo$inje s%eriliza!ija i %raje DB inu%a"Nakon is%eka DB inu%a s%eriliza%or se isklju$uje ia%erijal os%avi u s%eriliza%oru jo& : sa% da se o)ladi nakon $ega se vadi i os%avlja propisno doupo%rebe "



STERI2IZA9IJA V2ANO, TO42OTO, 5VO?ENO, 4ARO, 4O? 4RITISKO,6

4rovodi se u s%eriliza%oru 5au%oklav6na %epera%uri od :;D do :< 9Cvreenu %rajanja od < /<B inu%a( pri%isku ize*u :(> do ;(> a%os.era"Ovo e%odo s%eriliza!ije se ogus%erilisa%i svi a%erijali osi ulja pra&ka i as%i " Naj$e&'e s%erilisani a%erijal ovo e%odo

je zavojni a%erijal 5koprese (%up.eri( zavoji6"Nije preporu$ljivo s%erilisa%i e%alne prede%ezbog korozije ( ada je ogu'e "

4OST#4AK

/priprei%i a%erijal za s%eriliza!iju 5$is% slo+i%i u kase%e ( zavojni a%erijal slo+i%i u dobo&e/ras%resi%o zbog pene%ra!ije vodene pare6zajedno sa a%erijalo s%avi%i indika%or za kon%rolus%eriliza!ije"

/s%avi%i a%erijal u au%oklav

/pos%i'i +eljenu %epera%uru i pri%isak i odr+ava%i i) po%rebno vrijee

/nakon s%eriliza!ije o)ladi%i a%erijal ( izvadi%i za%vori%i o%vore na dobo&u5kase%i6 i propisnoodlo+i%i do upo%rebe

STERI2IZA9IJA HE,IJSKI, SRE?STVI,A

STERI2IZA9IJA ETI2EN OKSI?O, -provodi se u prisus%vu e%ilen/oksida u s%eriliza%oru na%epera%uri od >Bdo>>9C( pri%isku od :(>do>(> a%os.era u %rajanju od : do ; sa%a "S%erili&use prede%i koji su osje%ljivi na visoke %epera%ure i koji se ugra*uju u ljudsko%ijelo5iplan%a%i6" Nakon zavr&ene s%eriliza!ije a%erijal se prozra$i 5oslobodi6 para e%ilenoksida u za %o predvi*eni pros%oria i propisno $uva do upo%erbe"

STERI2IZA9IJA 1OR,A2?EHI?O,- provodi se na prede%ia koji su osje%ljivi na vlagu ine podnose visoku %epera%uru5op%i$ki ins%ruen%i6"4oslije pripree a%erijal se s%avlja u)ere%i$i za%voren pros%or ( na jedan pros%orni e%ar s%avlja se :B %able%a .oralde)ida kojese isparavaju od :B do F; sa%a"Ova e%oda s%eriliza!ije se rije%ko koris%i"

STERI2IZA9IJA 4OTA4ANJE, # ANTISE4TIK KOJI I,A GER,I9I?N# ,O8-

4OST#4AK-

/nakon upo%rebe prede%e opra%i

/priprei%i o%opinu an%isep%ika

/prede%e po%opi%i u an%isep%ik 5o%opina ora prekriva%i prede%6

/za%vori%i posudu u kojoj su prede%i i dr+a%i prede%e odre*eno vrijee

/prije upo%rebe prede%e ispra%i s%erilno vodo i osu&i%i s%erilno gazo

/prede%i koji se ovo e%odo s%erili&u su gueni i plas%i$ni i ovo e%odo se s%erili&uprede%i kada niso u ogu'nos%i s%erilisa%i neko pouzdanijo e%odo "



STERI2IZA9IJA JONIZIRAJ#8I, ZRAKA,A -ia &iroku prijenu u .abrikaa kojeproizvode pribor i edi!inske ins%ruen%e za jednokra%nu upo%rebu "

STERI2IZA9IJA #2TRA2J#0I7ASTI, ZRAKA,A -prijenjuje se za s%eriliza!iju vazdu)a uopera!ionoj sali i drugi pros%orijaa "Opera!iona sala se po zavr&e%ku rada opere idezin.ikuje ( nakon $ega se pale kvar!ne lape koje lu$e ul%raljubi$as%e zrake koje s%erili&uvazdu) u opera!ionoj sali"

SAVRE,ENA ,ETO?A STERI2IZA9IJE -koris%i vodikov peroksid/ plaza %e)nologiju u poljuelek%roagne%ni) valova na niski %epera%uraa u s%eriliza%oru => do >B9C

KONTRO2A STERI2IZA9IJE

Za vrijee s%eriliza!ije ogu'e su gre&ke zbog neispravnog pos%upka osobe koja pripreaa%erijal i s%erili&e ga ( ili zbog neispravnos%i apara%a za s%eriliza!iju "Za%o je po%rebnoredovi%o kon%rolira%i s%eriliza!iju 5)eijsko i .izi$ko6 kon%rolo a ponekad i ikrobiolo&ko"

/Te)ni$ka5.izi$ka6kon%rola s%eriliza!ije provodi se za vrijee svake s%eriliza!ije poo'u%eroe%ara i anoe%ara koji su ugra*eni u s%eriliza%or i koji bilje+e visinu %epera%ure ipri%isak !ijelo vrijee s%eriliza!ije"

/Heijska kon%rola se provodi poo'u )eijski) indika%ora za kon%rolu s%eriliza!ije kojiijenjaju boju ili agrega%no s%anje na odre*enoj %epera%uri ( vreenu %rajanja i pri%isku ( a

s%avljaju se zajedno sa a%erijalo u kase%e5dobo&e6"

/,ikrobiolo&ka kon%rola najsigurniji je e%od kon%role s%eriliza!ije( a provodi se s%avljanjepake%i'a sa visoko o%porni ikrobiolo&ki a%erijalo5spore an%raksa (ba!il sup%ilis6 us%eriliza%or " Koji se nakon s%eriliza!ije &alje u ikrobiolo&ki labora%orij ( gdje se u%vr*ujeuni&%enje ili prisu%nos% +ivi) ikroorganizaa "

INTRAHOS4ITA2NA IN1EK9IJA/ S4RE7AVANJE

Svaka in.ek!ija nas%ala u zdravs%venoj us%anovi s%a!ionarnog %ipa naziva se in%ar)ospi%alno 3 bolni$ko in.ek!ijo"In.ek!ija o+e da se ispolji za vrijee ili poslije )ospi%aliza!ije ( ili da

os%ane la%en%na"

1ak%ori koji uzrokuju in%ra)ospi%alnu in.ek!iju -

/nesprovo*enje odgovaraju'e organiza!ije rada

/zanearivanje jera dezin.ek!ije i s%eriliza!ije

/nera!ionalna upo%reba an%ibio%ika 5dovodi do rezis%en%ni) sojeva ikroorganizaa 6

/upo%reba apara%a koji se %e+e dezin.ikuju i s%erili&u5apara%i za dijalizu(pribor za anes%eziju(respira%ori"""6

Spre$avanje in%ar)ospi%alni) in.ek!ija -



Osnovna jera u spre$avanju in%ra)ospi%alni) in.ek!ija je spre$avanje izvora zaraze us%a!ionarni zdravs%veni us%anovaa "

#no&enje izvora zaraze oneogu'uje se -

/odgovaraju'i gra*evinski uslovo u zdravs%veni us%anovaa 5sprije$i%i ukr&%anje $is%ogi ne$is%og 6

/pravilno organiza!ijo rada

/odr+avanje )igijene

/provo*enje an%isepse i asepse

/redovni ikrobiolo&ki pregledia

/rani o%klanjanje in.ek!ije i spre$avanje &irenja 5izola!ijo6

/oneogu'avanje in.ek!ije kon%ak%o

,jere koji) se u zdravs%vu svi oraju pridr+ava%i kako bi se sprije$ila in%ra)ospi%alna in.ek!ija-

/pravilna i redovi%a upo%reba za&%i%ne odje'e i obu'e

/pravilna upo%reba aski(rukavi!a(ogr%a$a

/pravilno i redovno pranje ruku

/pravilno rukovanje s%erilni a%erijalo i lijekovia

/ulazi%i kroz asep%i$ki propusnik5zone odre*ene za ulaz u pojedini odjeljenjia6

/zabranjeno nepo%rebno i nepropisno kre%anje sa jednog odjela na drugi 5posebno odjela spove'ani s%epeno ugro+enos%i6

/redovno provo*enje zdravs%veni) pregleda osoblja

ETIKA Z?RAVSTVENIH RA?NIKA

E%ika je .ilozo.ska dis!iplina koja ispi%uje porijeklo(nore i !iljeve oralnog djelovanja iprosu*ivanja"

?eon%ologija je nauka o du+nos%ia kao oralnoj obavezi pripadnika pojedini) s%ale+aprea osobaa koje su ovisne o njia 5 ses%ra prea bolesniku6

?eon%ologija se bavi prou$avanje i odre*ivnje prava i du+nos%i pripadnika razli$i%i)pro.esija"

,edi!inska deon%ologija je va+na zbirka pravila koji) se zdravs%veno osoblje ora dr+a%i priobavljanju svoga posla(%j" # odnosu prea bolesniku i njegovoj obi%elji(suradni!ia(javniorganiza!ijaa i sl""Ona je ujedno i vodi$ o %oe &%o je lijepo i ispravno u svakodnevnipos%up!ia zdravs%veni) radnika" ,edi!inska se deon%ologija bavi prou$avanje i

odre*ivanje prava i du+nos%i zdravs%veni) radnika(a obu)va'a pozi%ivne pravne propisekojia se regulira rad zdravs%venog radnika"



@snovni zadaci 5deontologija;medicinskog tehniara - sestre suH

- (truna njega i briga o bolesnim,i iznemoglim i onim licima kojim je potrebna pomo+ shodno njihovim &izikim,emocionalnim i socijalnim potrebama,bez obzira da li se njega provodi u bolnicama,kod ku+e ili na nekom drugom mjestu

- zdravstveno vaspitanje savjetovanje bolesnika i njegove okoline u bolnici i ostalimzdr.ustanovama,porodicama,omladine po školama is l.

- posmatranje i pronala!enje subjektovnih i objektivnih &aktora koji utjeu na zdravlje ljudi

- odabiranje,osposobljavanje i usmjeravanje drugih zdravstvenih radnika koji provode njegu

- saradnja sa ostalim zdravstvenim lanovima i ustanovama sa kojim su u kontaktu

U sestrinstvu postoji nekoliko principa H

-Niko ne bi smio da gubi samopoštovanje i osje+aj prava zato što je bolestan ili star,siromašan,crn ili bijel.(vaki ovjek bez obzira na religiju,bojuko!e,nacionalnost,ekonomsko stanje,starosnu dob,stanje zdravlja i line osobine ima&iziološke,socijalne ili duhovne ptrebe koje ako je zdrav obezbjeđuje vlastitim naporima ali ako je bolestan uz pomo+ drugih osoba

-pro&esionalno sestrinstvo zahtjeva obim znanja koji se sastiji od injenica,teorije,principa i koncepcije,što proizilazi iz humanitarnih bioloških,&iziko-hemijskih,socioloških i dr.nauka.

a saznanja su neophodna da bi se razumjela uloga sestre,potreba ljudi,znaaj sposobnosti ljudi da se adaptiraju na &iziološke emocionalne i socijalne promjene okoline.

-pro&esionalno sestrinstvo treba da doprinosi unapređenju zdravlja,prevenciji bolesti,obezbjeđuje njegu i lijeenje bez obzira da li je prognoza bolesti dobra ili loša,bezuslovno i bez oekivanja bilo kakve nagrade od onog kome pru!a sestrinsku njegu.

-u medicinskom timu svako ima svoje odgovornosti,zakonom de&inisane.$edicinska sestra jeodgovorna za donošenje blagovremenih odluka i odgovara za posljedice svojih odluka.

NB30 3I*3 $3=ICIN(*ID (3(#

3tiki kodeks određuje temeljne moralne vrijednostii du!nosti sesre u provođenjuzdravstvene njege i zdravstvene zaštite.

$edicinska sestra-tehniar je osoba koju bolesnikRpacijent prvo vidi ili uje i koja je sa njim:h kad mu je potrebna pomo+ bilo u zdravstvenim ustanovama ili kod ku+e ,a istovremenotra!i pravo na poštovnje svoje linosti kao ljudskog bi+a,svoje privatnosti,pravo na &iziki i mentalni integritet,na linu sigurnost,poštovanje svojih moralnih i kvalitativnih vrijednosti,

religioznih i i deoloških uvjerenja.



@snovni zadatak medicinske sestre – tehniara je spreavanje bolesti,obnavljanjezdravlja.Nerazdvojiva povezanost sa zdravstvenom njegom je poštovanje!ivota,dostojanstva i prava ovjeka.

NB30 3I*3 $3=ICIN(*ID (3(# - 3DNIB#

o $edicinska sestra brine o ouvanju !ivota i zdravlja ljudi.(voj posao je du!na obavljti humano,struno i odgovorno,te u odnosu sa bolesnikom poštovati njegoveindividualne potrebe i vrijednosti.

o $edicinska sestra poštuje pravo bolesnikovog izbora i odluivanja.o $edicinska sestra je du!na uvati poslovnuu tajnu,zdravstveno stanje

bolesnika,uzroke,okolnosti i posljedice tog stanja.o $edicinska sestra poštuje dostojanstvo i linost bolesnika u svim stanjima

zdravlja,bolesti i pri umiranju.o $edicinska sestra je du!na pru!iti bolesniku kompletnu zdravstvenu njegu.o #ad medicinkih sestara mora se temeljiti iskljuivo na odlukama u korist bolesnika.o Adravstvena obrada bolesnika bi trebala predstavljati zajedniko nastojanje

strunjaka razliitih zdravstvenih poziva tj,medicinska sestra – tehniar priznaje i poštuje rad saradnika.

o $edicinska sestra-tehniar mora uvijek postupiti u skladu sa uputstvima kojagarantuju zdravlje i dalji razvoj zdravstva u društvu.

o (trune organizacije medicinskih sestara-tehniara primaju odgovornost za ouvanjei podupiranje etikih naela u zdravstvenoj njezi.

$@#0N3 @(@'IN3 0IBN@(I

-su bitne za svakog ovjeka,a naroito u zanimanjima u sklopu kojih radimo s ovjekom ili

bolesnim ovjekom.Abog toga uenici budu+e medicinske sestre – tehniari trebaju razvijati po!eljne moralne osobine linosti. @d medicinske sestre se oekuje sljede+eH

3ladan"e so'om

-5iso$a i %!ednos H tijela i uni&orme,pribora i predmeta s kojima radi i sredine u kojoj obavlja posao.

-Ta.nos i #o%(danos H da redovito dolaziti na posao,ne kasni 5bolesnik ne mo!eekati;,provodi zahvate i primjenjuje terapiju tano i u određeno vrijeme,obavlja ostalezada+e u dogovoreno vrijeme.



9Sk!omnos H ne uveliava line, a priznaje tuđe zasluge,ne nametljiva je,samokritina5svrijednom medicinskom sestrom bolesnici su zadovoljni,ali ona se ne hvali ve+ predanoradi;

Ra('o!ios H odmjerenost,stalo!enost,obzirnost,strpljivost,samokontrola5najprije dobro

promisli,a zatim odgovori ili pristupi nepoznatom zadatku,bez u!urbanosti –sve u svojevrijeme-;

-K%l%!no #ona/an"eH

-koristi se arobnim rijeima Hmolim,hvala,izvolite,oprostite

-kuca kad ulazi u bilo koji tuđi prostor

-pozdravlja pri prvom susretu i odlasku

-uljudno oslovljava bolesnika R bolesnicu sa 1gospodine ili gospođo $ari+2 u sakladu s

njihovom dobi . 0ijenika oslovljava s 1gospodine doktore i gospodine $ati+2,medicinskusestru s 1sestro *ati+2

-u zdravstvenim ustanovama esto ujemo kako zdravstveno osoblje pacijente naziva1bako,djede,teta2 što je nedopustivo jer pacijenti nisu njihove bake,djedovi,tete. 1ikati2 mo!emo samo pacijente mlađe generacije i ako ni to nije uvijek primjereno.@slovljavanje s poštovanjem daje pacijentu osje+aj da +e imati mogu+nost sudjelovati u lijeenju i njezi.(tariji bolesnici ne !ele da se prema njima odnosimo kao prema djeci.

$edicinska sestraR uenik nikad ni u kojoj prilici ne smije H

-ne pozdraviti ili ne ozdraviti

-dr!ati ruke u d!epu dok pozdravlja,razgovara

-oslovljavati ljude neprikladno

-!vakati !vaka+u gumu

-ponašati se oholo,umišljeno

-na bolnikom odjelu govoriti glasno,vikati,dovokivati se,svađati,smijati,pjevati,zvi!dati

-na bolnikom odjelu glasno slušati radio ili " ?#"I0N @=N@( ?#3$ '303(NI*U,N3/@"@ @'I30I I (U#=NICI$H

-uljudnostH

5 poštovanje,pa!ljivost,nje!nost,uva!avanje,diskretna,razumijevanje,suosje+anje,ljubaznost;

-susretljivostHprirodnost,otvorenost u međuljudskim odnosima,blagost,plemenitost i srdanost

-dobronamjernostH spremnost na pomo+,bri!ljivost

-nesebinostH neproraunatost,kolegijalnost,korektnost -pouzdanostH odgovornost



-komunikativnostH prilagodljivost i nala!enje zajednikog jezika,!elju za suradnjom,te!nju zaslogom,shva+anje tuđih !elja i potreba

prijateljstvoHmeđusobno,razumjevanje,poštovanje,suradnja,potpomaganje,povjerenje,

kolegijalnost ,privr!enost,odanost

-humanostH ljubav prema ovjeku,dostojanstvo,uzajamna pomo+

?#"I0N @=N@( ?#3$ #=U @BIU3 (3 H

-samostalnostH posjedovanju radnih sposobnosti,svrsishodnosti,odlunost

-snala!ljivostH inicijativnost,djelotvornost,praktinost,nala!enja izlaza i

najprimjerenijeg rješenja u svakoj situaciji

-ekonominostH dobroj organizaciji rada,radnoj disciplini,bri!nom odnosu

prema materijalu i sredstvima za rad

-marljivostH pozitivan odnos prema radu

-savjesnostH pozitivnom odnosu prema radnim obavezama

-odgovornostH kritinom odnosu prema sebi i drugima,uspješnom završavanju svakog preuzetog zadatka

-suradništvoH zajednikom radu s ostalim lanovima tima

-sagledavanju i rješavanju problemaHposjedovanju sposobnosti prepoznavanja i rješavanju problema

J# ,E?I9INSKA KO2A 0IHA8



ZDRAVSTV!A !"#A ZA PRV$ RAZRDINTERNA SKRI4TA ZA VANRE?NE #7ENIKE 4RVOG RAZRE?A

J# ,E?I9INSKA KO2A 0IHA8

0i)a'( ar% ;B:>"god"

Documents

SKRIPTA - Zdravstvena njega