SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

SOCIOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA1.kolokvij1. Definiraj sociologiju odgoja i obrazovanja.Sociologija odgoja i obrazovanja je disciplina koja izuava kako javne institucije i individualna iskustva utjeu na obrazovanje i njegove rezultate. Bavi se javnim kolskim sustavima modernih industrijskih drutava ukljuujui i ekspanziju cjeloivotnog obrazovanja kao i visokog i daljnjeg obrazovanja.

2. Sociologija odgoja i obrazovanja se kao posebna disciplina razvila:

a) kao posljedica nastanka jednog strukturnog tipa djelovanja sociologije na podruju pedagogijeb) iz disciplinarnog razvoja sociologijec) kao posljedica ekspanzije obrazovanja3. Tri osnovna kriterija za konstituiranje sociologije odgoja i obrazovanja.

a) teorija ili jednoznano odreen sustav pojmova

b) metode istraivanja

c) predmet istraivanja

4. Doprinos siociologije obrazovanja sociologiji.

Sociologija obrazovanja doprinosi stvaranju jedinstvene slike i analizi obrazovanja

Njena uloga je edukativna i prouava razmiljanja na drugaiji nain (na kolu i obrazovanje gleda kao na eminentnu drutvenu temu)

Pridonosi odnosu uenik uitelj jer sociologija to istrauje, utjee na socijalnu realnost u razredu

Omoguuje propitivanje obrazovanja u razliitim vremenskim periodima-PEDAGOGIJA: istrauje odgoj i obrazovanje i drutvene uvjete u kojima se odvija odgoj i obrazovanje

-PSIHOLOGIJA: nemogue je prouavati drutvo bez prouavanja pojedinca (Psihologizam)

-EKONOMIJA OBRAZOVANJA: koliko kota obrazovanje?, daje li obrazovanje adekvatnu drutvenu korist?, to je drutvo bolje obrazovano to je vei ekonomski doprinos.-DRUTVENA DEMOGRAFIJA

-PRAVO: obrazovne ustanove moraju funkcionirat po odreenim pravilima5. Tri znaajna datuma za konstituiranje SOO.

1907. (1. predavanje SOO na Yaleu Henrik Suzzalo)

1917. (1. tekst pod nazivom SOO)

1927. (asopis Journal of Sociology)

6. Predmet sociologije odgoja i obrazovanja.

predmet SOO moemo odrediti kao utjecaj drutva na obrazovanje i obrnuto. Taj odnos je meuzavisan i kompleksan.

moemo ga odrediti i kao odnose meu institucijama.

7. U emu se sastoji interes sociologije za obrazovanje kao drutveni fenomen? drutvo utjee na obrazovanje i obrnuto. Sociologija prouchava drushtvene pojave, posebno se zanima za obrazovanje kao drutveni fenomen, iz vie razloga. Ljudska nas povijest ui da je obrazovanje bitno jer determinira razvoj drutva.

obrazovanje je svjesno i svrsishodno prouavanje u socijalnim uvjetima. Prvi temelji civilizacije i njen razvoj neraskidivo dualnim i grupnim dodirima meu ljudima su vezani uz obrazovanje.

sociologija prouava i meuljudske odnose, a obrazovanje je jedan od suptilnijih meuljudskih odnosa. Stupajui u ekonomske i politike odnose ljudi djeluju jedni na druge. Obrazovanje se razvijalo kroz povijest, da bi danas dobilo svoju dimenziju. Obrazovanje je danas sastavni element svih drutvenih struktura: religijsko, ekonomsko, politiko, ope, profesionalno obrazovanje.

sociologija prouava drutvenu strukturu i drutvene pojave, a obrazovanje je sastavni dio te strukture i drutvenih pojava. Drutvena dinamika je fenomen kojeg prouava sociologija, a obrazovanje je indikator i mjera tog razvoja/kretanja.

obrazovanje je ovjekova potreba, a drutvo ne moemo razumjeti ako nemamo uvid u potrebe individue.

8. Odraz enciklopedizma i Psihologizam na predmet SOO?

ENCIKLOPEDIZAM- sistematizacija saznanja drugih znanosti relevantnih za sociologiju obrazovanja

PSIHOLOGIZAM- obrazovanje utjee na interpersonalne odnose, ali i ovi odnosi utjeu na obrazovanje. Sociologija je znanost o interpersonalnim odnosima te o individualnim i grupnim dodirima meu ljudima.

9. Uzajamna povezanost obrazovanja i drutva.

obrazovanjem osmiljavamo i vrednujemo svoju egzistenciju

linost, drutvo i obrazovanje se nalaze u dijalektikom odnosu

obrazovanje razvija ljudske kapacitete

funkcioniranje i progres civilizacije ovise o obrazovanju

obrazovanjem se preraspodjeljuju znanje, kultura i mo

10. to istrauje SOO?

istrauje meuodnos globalnog drutva

istrauje meuodnos pojedinih drutvenih sfera

prouava odnose u i izvan institucija

istrauje utjecaj funkcionalnog obrazovanja

11. Odnos SOO i psihologije, pedagogije, ekonomike obrazovanja?

Sociologiji su nune pedagogija i psihologija, drutvenosti nuno obrazovanje, a pedagogija prouava obrazovanje. Soc i ped- odnos se ogleda u obrazovanju koje mora u budunosti napredovati (nemogue bez socioloke futurologije). Razvoj uee civilizacije cilj je obiju znanosti radi napretka drutva. Ljudska drutvenost danas ovisi o obrazovanju.Odnos sociologije i psihologije ogleda se u odnosu pojedinca i drutva, pojedinca u drutvu, a obrazovanje djeluje na pouavanje (drutvo omoguuje obrazovanje). Psihologizam je u sociologiji ostvario znatan utjecaj. Socijalna psihologija kao nauna disciplina prouava zajednike fenomene sociologije i psihologije, drutvene pojave imaju svoju psiholoku dimenziju.

Odnos sociologije i ekonomike ogleda se u tome to su obje drutvene discipline te sakupljaju podatke o BDP-u. Takoer utvruju drutvene potrebe za vrstama i kvantitetom obrazovanja, veliinom i udjelom fonda sredstava iz nacionalnog dohotka za obrazovanje te racionalna upotreba tog fonda. Ovi kriteriji su vani za razvoj ekonomike obrazovanja, a budui da je obrazovanje drutveni fenomen koji je predmet prouavanja SOO, nedvojbeno je da su SOO i ekonomika obrazovanja u meusobnoj korelaciji.12. Razlika izmeu pojmova odgoj i obrazovanje?

Odgoj je proces usvajanja stavova i razvijanja karaktera, obuhvaa voljnu sferu. (htjeti)Obrazovanje je prcees stjecanja znanja, vjetina i navika i obuhvaa kognitivnu sferu. (znati i umjeti)13. Relevantni teorijski pristupi.

funkcionalizam

liberalizam

socijaldemokratizam

konfliktni pristup

14. Predstavnici i osnovna obiljeja funkcionaizma, liberalizma, socijaldemokratizma i konfliktnog pristupa. FUNKCIONALIZAM

predstavnici: Durkheim i Parsons

osnovna obiljeja: funkcije istraivanja usmjeravaju se na funkcije obrazovanja za drutvo i funkcinalistike veze izmeu obrazovanja i drugih drutvenih sustava. Smatraju da je drutvo sve, pojedinac nita.

Durkheim: funkcija obrazovanja je prijenos drutvenih pravila i vrijednosti. kolu vidi kao drutvo u malom, ona je kontekst u kojem se suradnja i potivanje pravila mogu nauiti.

Misli da se obrazovanjem stjeu specifine vjetine potrebne za budue zanimanje u industrijskom drutvu.

Parsons: kola je most izmeu obitelji i drutva, snano sredstvo socijalizacije. Djetetov status je u obitelji odreen roenjem, a u drutvu mora biti steen.

LIBERALIZAM

predstavnici: Dewey, Illich

osnovna obiljeja: u centar stavljaju pojedinca.Svrha ovog pristupa je promicanje blagostanja pojedinca i, tek neizravno, napretka drutva.

Dewey: uenje na iskustvu inei, a ne sluajui.Illich: Dolje kola ukidanje obrazovnog sustava, nudi dvije alternative koli razmjena vjetina i mrea uenja. SOCIJALDEMOKRATIZAM

predstavnici: Halsey, Vaisey, Smith, Collins i Shultz

osnovna obiljeja: prihvaaju parlamentarnu demokraciju, ali dre da drava treba intervenirati u smanjivanju nejednakosti to ih proizvodi gospodarstvo jer k sustav ne nudi niim klasama mogunosti unato mnogim reformama

Shultz: smatra da su vjetine i znanja oblici kapitala, profiti iz industrije se ne vraaju u industriju nego se troe na vrlo neuinkovit obrazovni sustav (zbog toga se uvodi konkurencija meu institucijama)

Collins: prinos obrazovanja gospodarstvu se uveliava.

KONFLIKTNI PRISTUP

osnovna obiljeja: kola je najvaniji ideoloki aparat drave. Za konflikt se vee pojam skrivenog kurikuluma cilj je oblikovanje uenika sukladno zahtjevima vladajue politike (to znai prihvaanje hijerhije i oblikovanje pasivnih i poslunih uenika, motiviranih vanjskim nagradama).15. to je drutvo?

Relativno trajna, samostalna i samodovoljna zajednica ljudi u kojoj oni stupaju u meusobne odnose i obavljaju sve svoje aktivnosti.

16. Tipovi drutva, tipovi odnosa (statina, industrijska osnovna obiljeja), supkulturna podudarnost, progresivne i konzervativne tendencije.

3 tipa odnosa u drutvu:

statiko: odnos je konzervativan, odgoj je u neposrednoj funkciji drutva sa ciljem reprodukcije drutva. To se radi pomou socijalizacije ime se legitimira stanje generacije.

industrijsko: drugaiji odnosi obzirom na prethodni. Postoji specifina samostalnost obrazovanja. Autonomiju ne omoguuje samo demokracija drutva nego i razvijena autonomnost samog podsustava, tj. odgoja.

supkulturna podudarnost meu odgojem i socijalnim miljeom (etiki, staleki, religiozni)

Postoji vie razliitih tipova odgoja u drutvu, ali moe doi i do disharmonije odgojno obrazovnog podsistema, zbog autonomije podsistema, razvoja njihovih institucija i zbog elje drutva za ograniavanjem.

Konzervativno-dekadentna : progresivna

(obrazovanje ide naprijed, a drutvo zaostaje)

1. asimilacijska i integracijska uloga kole: postojee vrijednosti usvajaju se bez razmiljanja o novom npr.radnici u inozemstvu)2. obrazovanje kao konformizam: prilagodba zateenom stanju

3. manipulacija nasuprot socijalizacije trai se privren i pasivan ovjek, drutvo koje namee norme4. kola spreava drutvenu pokretljivost nema vertikalnog ni horizontalnog prijelaza 5. obrazovanje reproducira drutvenu stratifikaciju - imuni sebi osiguravaju odreeni drutveni sloj6. ljudi postaju tehnoloki viak svakodnevno odumire mnotvo zanimanja. Ljudi ostaju bez posla, potreba za prekvalifikacijom izlaz se trai u obrazovanju. to je s predvianjem da e znanje svijeta moi stati na jedan disk.7. uenik kao objekt nastave- na sadanji cilj je postaviti uenika kao subjekta nastave8. kola kao mehanizam socijalne kontrole kao uvar djece9. kola se bazira na tradiciji kolski sustav je nepromjenjiv. Vrlo polako se mijenja. Ono to se ustali teko je mijenjati.10. kola reproducira vrijednosti danog drutva

Progresivna (revolucionarna):

1. analiza i koncipiranje ciljeva obrazovanja (ciljevi su barem jedan posto od oekivanja da bude motivirajue)2. razumijevanje trendova o podjeli rada

3. razumijevanje kulturolokih stereotipova

4. uvoz i izvoz kadrova (radne snage)

5. efikasnost obrazovanja kao socijalnog fenomena na kraju kolovanja nismo kompetentni za ono za to smo se kolovali, malo koja reforma se dotie humanosti

17. Tri globalna koncepta obrazovanja. historijski prati se dimenzija i razvoj obrazovanja sve do danas (ideje, voenje kole, strukture i sudionici programa)

strukturni institucionalna funkcionalnost pojedinih tipova kola

funkcionalni kolska usklaenost sa tipovima drutva

18. Uloge i znaaj obrazovanja objasni. (ODGOJ I OBRAZOVANJE KAO DRUTVENI FENOMEN _ Multifunkcionalnost i uzajamna povezanost) struna (radna) osposobljavanje ljudi za profesionalnu aktivnost, pretpostavlja usvajanja teorijskih i praktinih znanja

socijalna (razvojna) obrazovanje za razvoj linosti i osposobljavanje ljudi za druge uloge koje vre u drutvu

kulturna (stvaralaka) za kulturni ivot i zadovoljenje stvaralakih potreba

kreativna (inovativna) kreacija, stvaranje; suvremena tehnologija sve vie poiva na znanstvenim istraivanjima koji potiu drutveni razvoj i znanost; transfer znanja i tehnologija iz bogatih u siromane zemlje

nekreativna obrazovanje za koritenje slobodnog vremena19. ***** 7 FUNKCIJA OBRAZOVANJA-odgoj, kultivacija i socijalizacija pojedinca-priprema pojedinca za odreeno zanimanja-odreuje status pojedinca-potpomae drutvenoj podjeli rada

-prenoenje i razvijanje sustava drutvenih vrijednosti

-razvijanje gospodarstva i ekonomskog prosperiteta

-homogenizacija i stabilizacija dr.statusa u cjelini

-rekreacija i slobodno vrijeme20. Nejednakosti u obrazovanju (uzroci, stanje, oblici, posljedice).

UZROCI NEJEDNAKOSTI1. drutveno-ekonomski: ekonomsko proizvodne razlike izmeu sredina, regionalne razlike u stupnju razvijenosti, ruralne i urbane sredine, kulturne razlike izmeu sredina, politiki i ideoloki uvjeti......

2. obiteljski uvjeti: socio-ekonomske i materijalne razlike, obrazovne, kulturne i vrijednosne razlike izmeu obitelji

3. Socijalna struktura drutva: manageri i privatnici imaju vii drutveni poloaj i mo te veu dostupnost obrazovanja

4. Socijalni status obitelji: mjeri se prihodima, stupnjem obrazovanja, mjestom boravka, zanimanjem roditelja

OBLICI NEJEDNAKOSTI

a) nejednakosti u obrazovnom okruenju (obuhvat socijalnih slojeva obrazovanjem, soc. struktura uenika i studenata, uvjeti za stjecanje obrazovanja, koritenje kompenzatorskih oblika obrazovnog standarda)

b) nejednakosti u obrazovnom sustavu (u mrei obrazovnih ustanova, opremljenosti i uvjetima rada, u uspjehu i efikasnosti obrazovanja pod djelovanjem soc. imbenika)

POSLJEDICE NEJEDNAKOSTI:

1. DRUTVENE:

a) reprodukcija ekonomskih, regionalnih i drugih nejednakosti izmeu sredina (manje razvijene sredine se sporije mijenjaju

b) socijalna samoreprodukcija drutvenih slojeva formiranje stavova, propagiranje vrijednosti nekih zanimanja i utvrivanje uvjeta za pojedina zanimanja, postoji i korelacija obrazovanja i materijalnog poloaja

c) regionalne i sektorske razlike u osiguranju kadrova, primjeni obrazovanaj i znanosti

2. GRUPNE I INDIVIDUALNEa) nejednake meugeneracijske aspiracije prema obrazovanju i napredovanju b) nejednake mogunosti zapoljavanja (ovise op obiteljskom podrijetlu, klasna pripadnost,...)

c) razliite mogunosti za druge potrebe (zbog poveanih rashoda za obrazovanje)

21. Objasni neke teze npr. nejednakosti u obrazovanju i zapoljavanju, obrazovanje roditelja i njihove djece, izbor kole i nastavnika, nastavak studija i sl.

Drutveni poloaj pojedinih grupa odreuje i njihovo mjesto u obrazovanju, iako su te razlike ublaene zadrani su slojevi koji se samoreproduciraju. Djeca roditelja manualnih zanimanja obrazuju se za ista zanimanja, djeca roditelja sa zavrenim fakultetom vjerojatnije e upisati gimnaziju i fakultet. Uspjeh u obrazovanju raste sa socijalnim uvjetima i pogodnostima za stjecanje obrazovanja. Vii stupanj obrazovanja doprinosi kvalitetnijem ivotu.22. Nejednakosti u obrazovanju i kvaliteta ivota.

Obrazovne nejednakosti u korelaciji su sa kvalitetom ivota. Vii stupanj obrazovanja podrazumijeva i kvalitetnije uvjete ivota (uvjete rada, stanovanja, zadovoljenja obrazovnih potreba, kulturnih potreba, zdravstvenih potreba, nain koritenja godinjih odmora, struktura i kvaliteta prehrane, drutveni ivot).23. Drutvena pokretljivost uzroci, oblici, kanali.

Drutvena pokretljivost je indikator raspodjele drutvene moi jer je povezana sa vertikalnim drutvenim grupiranjem.

1.definicija: Drutvena pokretljivost je proces izmjene drutvenog poloaja, pojedinca ili grupa koji doprinosi promjeni ili prihvaanju odreenog sustava vrijednosti.

2.definicija: uvar: Drutvena pokretljivost je svako prelaenje iz jedne drutvene skupne u drugu, iz jedne klase u drugu,iz socioprofesionalne skupine u drugu. iz jednog imovinskog razreda u drugi, pa ak i prelazak iz jednog zanimanja u drugo.

UZROCI: ekonomski imbenici, klasna pripadnost, profesionalna pripadnost,obiteljsko porijeklo, drutvene funkcije i obrazovanje

OBLICI:

1. VERTIKALNA POKRETLJIVOST poboljanje ili pogoranje drutvenog poloaja tj. promjena mjesta na stratifikacijskoj ljestvici

2. HORIZONTALNA manje znaajna npr. promjena posla promjena drutvene uloge ili funkcije, ali ne i drutveno-ekonomskog poloaj3. MEU(INTER)GENERACIJSKA poboljanje ili pogoranje novih generacijskih odreenih grupa

4. UNUTAR(INTRA)GENERACIJSKA podrazumijeva promjenu tijekom radnog staa

KANALI:

1. obrazovanje najmasovniji, omoguuje prelazak na viu razinu ljestvice

2. politiki ima razliitu ulogu u jednom drutvu zavisno o vremenu i kvaliteti drutva, potuje meritokratski pristup

3. sportski

4. brani

5. omladinske radne akcije mogunost zavravanja nekih teajeva da seljaci mogu ostati u gradu koji prua budunost

6. vojni osiguran posao i prihodi, stabilna drutveni pozicija, rat je prilika za napredovanje. SEMINARI

1. Goya: Tranzicijski problemi teorije obrazovanja: funkcionalistika i konfliktna perspektiva (Petra Tafra)

FUNKCIONALISTIKI PRISTUPKONFLIKTNI PRISTUP

Spontani evolucionistiki sociokulturni

razvoj drutvaIdeoloka uvjetovanost vrijednosti i znanja u

obrazovnom sistemu

Meritokratska naelaKlasna diskriminacija

Vjerovanje u dobro, pravedno, moralno

drutvoVjerovanje u loe, nepravedno, nemoralno

drutvo

2. Illich: Dolje kole (Ines Sedlar)

a) Objasni pojam rakolovati drutvo

To znai ukinuti mo jedne osobe da primora drugu na prisustvovanje kakvom skupu. Isto tako to znai i priznati svakome, bez obzira na godine i spol, pravo na sazivanje skupa.

b) Koje su alternative koli?

Razmjena vjetina- uenike vjetinama poduavaju oni koji se sami svakodnevno

slue tim vjetinama (bez obzira na diplomu)

Zdruivanje parnjaka- mrea pojedinaca slinih interesa, okupljeni oko nekog

problema kojeg su odabrali i definirali, te na temelju kreativnog istraivakog uenja djeluju.

3. Durkheimovo vienje odgoja i obrazovanja s aspekta sociologije (Mirjana elar)

a) to je za Durkheima odgoj i kako definira pedagogiju?

Odgoj je drutvena injenica koja se moe znanstveno istraivati. Za odgoj je upotrebljavao pojam socijalizacija.

Pedagogija je teorijsko miljenje o odgojnim problemima koji ovise o sociologiji i psihologiji.

b) Durkheima se smatra ocem sociologije. Zato?

Od sociologije je nainio empirijsku i praktinu znanost s pozitivnom i upotrebljivom metodom. Razvio je funkcionalistiki pristup u sociologiji koji kree od injenice da uloge i institucije koje u drutvu postoje imaju svrhu, zadatak i drutvenu funkciju.

4. Mialaret: Uvod u edukacijske znanosti (Ivana Jelovi)

a) Metode istraivanja edukacijskih znanosti:Refleksna metoda, metoda povijesne analize, metoda promatranja, metoda razgovora, monografska metoda (obuhvaa primjenu promatranja povezanog s drugim tehnikama analize vodi do globalnog prouavanja neke injenice ili situacije i omoguava da se izradi monografija), metoda ankete, eksperimentalna metoda, sistemska analiza.

5. Cifri: Ogledi.... Nejednakosti u obrazovanju (Anela Civadeli)

a) Kako obrazovanje utjee na produciranje drutvenih nejednakosti?

Zanimanje je simbol socijalnog statusa, a ono se stjee obrazovanjem koje je jedan od bitnih initelja u stvaranju drutvenih struktura modernih industrijskih drutava. anse za socijalnu promociju vezane su uz ansu za obrazovanje. Ono utjee na (re)produciranje socijalnih slojeva drutva- time i drutvenih nejednakosti.

6. Bourdieu: to znai govoriti? (Tina ore)

a) to znai govoriti? to je artikulatorni stil?

Govoriti znai usvajati odreeni izraajni stil koji je konstituiran u upotrebi i posredstvom upotrebe i koji je objektivno obiljeen svojim poloajem unutar hijerarhije stilova, iji poredak odraava hijerarhiju odgovarajuih grupa. Govorenje je tjelesna tehnika, a specifino jezina i fonoloka kompetencija je jedna od dimenzija tjelesnog aspekta u kojoj se iskazuje cjelokupni odnos sa drutvenim svijetom. Dakle, artikulatorni stil je tjelesna ema svojstvena odreenoj klasi koja odreuje sustav fonolokih obiljeja koja karakteriziraju izgovor te klase.

7. Lesourne: Obrazovanje i drutvo (Vera Zubac)

a) Nabroji razloge zato je netona injenica da poveanje godina kolovanja pridonosi poboljanju kompetentnosti, poveava proizvodnost pojedinca

Kompetencija (a to je ono to poslodavci zahtijevaju) podrazumijeva i znanje i umijee i ponaanje pa se prema tome ne moe polaziti od pretpostavke da stupanj izobrazbe odreuje stupanj kompetencije. Razvoj tehnikih, gospodarskih i drutvenih uvjeta proizvodnje sve vie ponitava podudarnost izmeu diplome i kompetencije jer oni koji nude zaposlenje sve vie trae odgovorne, samostalne, stvaralake i prilagodljive osobe, to ne ovisi o godinama kolovanja.

8. Bernstein: Jezik i drutvene klase (Kristina apin)

a) Koje su 4 vrste konteksta u socijalizaciji mladih obitelji?

Regulacijski kontekst- ine ga odnosi autoriteta kroz koje dijete postaje svjesno

moralnog podrijetla i njegovih razliitih osnova.

Instrukcijski kontekst- u njemu dijete ui objektivnu prirodu predmeta i osoba, stjeui

uz to razliite vrste vjetina.

Imaginacijski kontekst- u njemu se dijete potie da eksperimentira te da ponovo na

svoj nain kreira vlastiti svijet.

Interpersonalni kontekst- u njemu dijete postaje svjesno afektivnih stanja (vlastitih i

tuih).

9. Flere: Proturjenosti suvremenog obrazovanja (Maja Pai)

a) Kakav je odnos obrazovanja i drutvene reprodukcije?

Obrazovanje se u drutvenoj reprodukciji jednom javlja kao njena pretpostavka, a drugi put kao njezin sastavni dio. Poveanjem broja obrazovnih te kvantitativnih mogunosti za obrazovanje ne vodi poveanju kvalitete obrazovanja ve stroim kriterijima (izbor, tj.selekcija pojedinaca).

Izlaz iz krize obrazovanja vidi se u tezi o jednakosti obrazovnih ansi svih slojeva, a ne iskljuivo radi profesionalne izobrazbe. Te anse moe pruiti samo autonomno obrazovanje koje nije roba.

10. Cifri: Ogledi... Industrijsko drutvo i obrazovanje (Erna ari)

a) Zbog ega dolazi do konflikta izmeu obrazovanja i drutva?

Struktura zanimanja je odreena strukturama privrednog sistema, ona se priprema u koli, tj.obrazovnim stupnjem i sadrajem zanimanja. esti su konflikti obrazovanja i drutva- pojedini sektori privrede mogu ii brim razvojem od drugih sektora to znai i promjenu strukture (sadraja) zanimanja, pa kola ne prati taj proces mijenjanjem svoje strukture obrazovanja, ili obrnuto. Moe zakazati dakle privreda, ali i prosvjeta. Najgora varijanta je da obje zakau i tako da nita ne mijenjaju.

11. Domovi: kolsko ozraje i uinkovitost kole (Vinka Kekez)

a) to karakterizira otvorenu, a to zatvorenu klimu?

Otvorenu klimu karakteriziraju visoki rezultati na dimenzijama prodornosti i duha i

niski rezultati na dimenziji neangairanosti. Nastavnici meusobno dobro surauju, bez pritubi. lanovi skupine su u prijateljskim odnosima, ali ne izraavaju potrebu za visokim stupnjem prisnosti. Nastavnici su zadovoljni s poslom i dovoljno su motivirani za svladavanje tekoa i frustracija i ponosni su na svoju kolu. Ponaanje ravnatelja je autentino. Svojim predanim radom daje primjer ostalima, ali i kritizira akcije nastavnika ili im izlazi u susret i pomae. Pravila kojih se pridrava osiguravaju mu suptilnu kontrolu nad nastavnicima.

Zatvorena klima odnosi se na situaciju u kojoj lanovi skupine postiu malo

zadovoljstva. Ravnatelj je neuinkovit u usmjeravanju aktivnosti nastavnika, te ne vodi rauna o njihovim osobnim potrebama. Nastavnici nisu angairani i ne surauju meusobno. Da bi ipak imali neki osjeaj dostignua, nastavnici piu razna izvjea i ispunjavaju rutinske obveze. Ono to ih ipak dri u koli jest zadovoljstvo koje proizlazi iz meusobnih prijateljskih odnosa. Ravnatelj naglaava produktivnost i esto govori. mi trebamo vie raditi. Jedno govori, drugo radi, pa ga nastavnici doivljavaju neiskrenim.

12. Collin Marsh: Kurikulum (Vanja Vojinovi)

a) Kakvo je funkcionalistiko, a kakvo je kritiko gledite o pojmu kurikuluma?

Funkcionalisti pretpostavljaju da kole promiu ciljeve i funkcije iroke drutvene zajednice (ele objasniti kako kolske strukture djeluju ili rade (Jacksonova analiza skrivenog kurikuluma).

Kritiko gledite: kole rade kako bi odrale kapitalistiki sustav jer se u njima uspostavljaju odreeni drutveni odnosi: a) hijerarhijska podjela rada izmeu nastavnika i uenika

b) otuenost uenikova rada u koli

c) fragmentacija rada (i tetno natjecanje meu uenicima)

Isto tako klasa ili spol kojoj neki uenik pripada odreuju drutvena iskustva to ih uenici imaju u koli (Bowlesova i Gintisova analiza skrivenog kurikuluma). Takoer, postoji visokostatusno i niskostatusno znanje. U kolama se proizvodi kultura te je njezina reprodukcija u kolama postavljena u oblicima koji su ili prihvaeni ili pobijani ili odbijani. Ta reprodukcija je pod nadzorom nastavnika i udbenika. Isto tako veliki broj razliitih udbenika i kurikulumskih paketa na tritu onesposobljuju nastavnika (Appleova analiza skrivenog kurikuluma).

PAGE 13