SKRIPTA ZA ISPIT IZ RAČUNOVODSTVA 1.ZAKON O … · uvod u kojem se navode financijski izvještaji 2. opis opsega zakonske revizije 3. mišljenje revizora kojim se izražava pružaju

1

SKRIPTA ZA ISPIT IZ RAČUNOVODSTVA 1.ZAKON O RAČUNOVODSTVU

Ovim Zakonom uređuje se računovodstvo poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjena standarda financijskog izvještavanja i Prijenos pravnih akata Direktiva 2013/34/. o financijskim izvještajima, 4. Direktiva 2006/43/EZ o revizijama godišnjih financijskih izvješća trgivačkih. društva 5. direktiva objavljivanja podataka koje su nekoj državi članici otvorila TD

Poduzetnici

Odredbe Zakona, dužna je primjenjivati i svaka pravna osoba osim poslovna jedinica poduzetnika sjedištem u drugoj državi ,

Razvrstavanje poduzetnika

razvrstavaju se na mikro, male, srednje i velike ovisno o iznos ukupne aktive– iznos prihoda Broju radnika

mali srednji veliki

kapital do 30.000.000,00 150.000.000,00 više

prihod 60.000.000,00 300.000.000,00 više

br.radnika 50 250 ili više

• Računovodstveni poslovi, dokumentacija i poslovna godina

Računovodstveni poslovi su prikupljanje i obrada podataka na temelju knjigovodstvenih isprava priprema i vođenje poslovnih knjiga priprema i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja

Poduzetnik je dužan prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige, te sastavljati financijske izvještaje

(4) pod koja vode posl. Knjige za druge moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova Poduzetnik ostaje u potpunosti odgovoran za povjerene poslove,

(5) Računovodstvena dokumentacija obuhvaća osobito knjigovodstvene isprave

kontni plan, poslovne knjige, financijske izvještaji godišnja izvješća.

(6) računovodstvena dokumentacija mora da bude točna, potpuna, provjerljiva, razumljiva i

(7) ako se u dokumentaciji vrše ispravke poduzetnik to može da bude na način koji će omogućiti identificiranje osobe koja je obavila ispravak, datum ispravka i sadržaj ispravka.

(8) Za svaki ispravak, potrebno je sastaviti knjigovodstvenu ispravu.

(9) nečitka dokumentacija neće se smatrati računovodstvenom dokumentacijom.

(10) računovodstvena dokumentacija mora da bude zaštićena od gubitka, oštećenja (11) poslovnim knjigama evidentiraju se sve knjigovodstvene promjene u poslovnoj godini.

(12) Poslovna godina jest kalendarska godina,

(13) Poduzetnik može promijeniti poslovnu godinu ako o promjeni Poreznu upravu:

a) u roku od 30 dana nakon osnivanja poduzetnika ili prije početka promjene

(15) Poslovnom godinom smatraju se i razdoblja kraća od dvanaest uzastopnih kalendarskih mjeseci ako su posljedica osnivanja poduzetnika, statusne promjene, likvidacije ili stečaja.

(16) Poslovnom godinom mogu biti duža od 12 mjeseci. za i razdoblja od početka do kraja likvidacije

2

II. KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE

(1) Knjigovodstvena isprava je svaki interno ili eksterno sastavljen pisani dokument o poslovnom događaju, te za unos podataka u posl.knjige.

(2) Knjigovodstvena isprava mora istinito sadržavati sve podatke o događaju.

(3) mora sadržavati sljedeće: 1. naziv i broj knjigovodstvene isprave 2. opis sadržaja i identifikaciju sudionika poslovnog događaja 3. novčani iznos ili cijenu po mjernoj jedinici i ukupnog iznosa 4. datum poslovnog događaja 5. datum izdavanja knjigovodstvene isprave 6. potpis osobe odgovorne za poslovni događaj 7. oznaku konta na kojima će isprava biti proknjižena, (4) Poduzetnik je dužan sastaviti knjigovodstvenu ispravu bez odgode, isprava mora biti vjerodostojna, uredna I da osigurava pravodobni nadzor Vjerodostojna isprava, točno, jasno i potpuno odražava činjenično stanje za neki poslovni događaj

Iznimno, račun koji služi kao knjigovodstvena isprava ne mora biti potpisan ako je sastavljen na način koji uređuju porezni propisi te sadržava ime i prezime osobe odgovorne za izdavanje

Čuvanje knjigovodstvenih isprava Članak 10.

(1) isprave sečuvaju se kao izvorni pisani dokument, na nositelju zapisa. (2) Knjigovodstvene isprave čuvaju se, i to: 1. isplatne liste, analitička evidencija o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi – trajno 2. isprave na temelju kojih se vrši knjiženje čuvaju se najmanje 11. godina

(3) ako Poduzetnik čuva isprave izvan RH u drugoj državi članici. u svakom trenutku mora tijelima za nadzor na njihov zahtjev bez omogućiti korištenje istih za potrebe nadzora.

(4) Ako knjigovodstvene isprave pohranjuje pomoću elektroničkih uređaja mora omogućiti tijelu za nadzor pravo pristupa, preuzimanja i korištenja tih isprava.

(5) Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige III.

KONTNI PLAN I POSLOVNE KNJIGE

(1) Jedinstveni okvirni kontni plan obuhvaća razrede i skupine konta koja se primjenjuju u svrhu knjiženja, uključujući i njihove numeričke i slovne oznake i izvanbilančnih računa,

2) Kontni plan mora biti sastavljen tako da osigurava podatke za financijske izvještaje te mora biti u skladu s propisanim kontnim planom.

Dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige

1) Poduzetnik je dužan voditi poslovne knjige po načelu sustava dvojnog knjigovodstva. (2) poslovne knjige čine dnevnik i glavna knjiga i pomoćne knjige. (3) u Dnevnik se knjigovodstvene promjene unose kronološki 4) Svako knjiženje mora imati redni broj te sadržavati podatke na temelju može nedvojbeno povezati s pripadajućom knjigovodstvenom ispravom i osobom koja je ispravu kontrolirala (5) Glavna knjiga sustavna je evidencija svih knjigovodstvenih promjena u određenom razdoblju u kojoj se ti događaji grupiraju prema vrsti, a na temelju kontnog plana

(6) Glavnu knjigu čine dva odvojena dijela, i to:

– bilančni zapisi I – izvanbilančni zapisi. (7) Iznosi na kontima glavne knjige moraju biti usklađeni s iznosima iskazanima u bilanci i računu dobiti i gubitka, (8) promjene na kontu glavne knjige unose se redoslijedom kako su nastale. (9) Izvadak za pojedini konto mora sadržavati najmanje sljedeće: 1. naziv, odnosno adresu poduzetnika 2. brojčanu oznaku konta

3

3. naziv konta 4. razdoblje na koje se odnosi 5. početno stanje ako postoji

6. za svaku knjiženu promjenu unosi se: redni broj, datum promjene, datum knjiženja, opis sadržaja promjene, dugovni ili potražni iznos, oznaku pripadajuće isprave, identifikacijske oznake za osobe koje su knjižile i kontrolirale knjigovodstvenu ispravu

7. zaključni ukupni dugovni i potražni promet 8. stanje konta na kraju razdoblja. (10) Svi knjigovodstveni događaji knjiženi u dnevniku također se unose u glavnu knjigu. (11) Pomoćne knjige koje se odnose na imovinu u materijalnom obliku iskazuju se u količinama i novčanim iznosima.

Vođenje poslovnih knjiga Članak 13.

(1) U poslovne knjige podaci se unose na temelju knjigovodstvenih isprava. (2) po načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom događaju. (3) otvaraju se početkom poslovne godine na temelju zaključne bilance sastavljene na kraju prethodne godine ili na temelju popisa imovine i obveza kod novoosnovanih poduzetnika ili na temelju knjigovodstvene isprave. (4) Pomoćne knjige otvaraju se donosom stanja iz knjiga zaključenih na kraju prošle g. (5) knjige se moraju voditi na način da se osigura kontrola unesenih podataka, ispravnost unosa , korištenje podataka, uvid u promet i stanja i vremenski slijed p.događaja. (6) Poduzetnik je dužan poštivati načelo da završna stanja konta iskazana u bilanci na zadnji dan izvještajnog razdoblja moraju biti identična početnim stanjima istih konta na prvi dan sljedećeg izvještajnog razdoblja. (7) Poduzetnik zaključuje svoje poslovne knjige osobito na: 1. zadnji dan poslovne godine 2. dan koji prethodi statusnoj promjeni 3. dan prije prestanka obavljanja djelatnosti 4. dan na početku postupka likvidacije ili stečaja. (8) knjige se moraju se zaključiti najkasnije četiri mjeseca po završetku poslovne godine.

Čuvanje poslovnih knjiga Članak 14.

(1) glavna knjiga mora se nakon zaključivanja zaštititi na način da u istoj nije moguća izmjena njezinih dijelova ili listova, da je istu moguće otisnuti na papir i mora se potpisati elektroničkim potpisom i mora je potpisati osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika.

(2) Poslovne knjige čuvaju se najmanje jedanaest godina

IV. POPIS IMOVINE I OBVEZA

Popis imovine i obveza Članak 15.

(1) Poduzetnik mora na početku poslovanja popisati imovinu i obveze i njihove pojedinačne vrijednosti u količinama i u novčanom iznosu. (2) na kraju g mora se popisati imovina i obveze i uskladiti knjigovodstveno sa stvarnim stanjem. (3), isto se mora činiti u slučaju statusnih promjena, otvaranja steča ili likvidacije.

V. STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

(1) Poduzetnik je dužan sastavljati financijske izvještaje primjenom propisanih standarda financijskog izvještavanja u RH VI. ODBOR ZA STANDARDE FINANC. IZVJEŠTAVANJA za rh odbor propisuje standard

4

VII. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Godišnji financijski izvještaji Članak 19.

(1) Poduzetnik i pravne dužni su sastavljati godišnje financijske izvještaje u obliku, sadržaju i na način propisan Zakonom i donesenim propisima.

(2) Godišnje financijske izvještaje čine:

– izvještaj o financijskom položaju (bilanca stanja) – račun dobiti i gubitka ( bilanca uspjeha ) – izvještaj o dobiti – izvještaj o novčanim tokovima – izvještaj o promjenama kapitala – bilješke uz financijske izvještaje. (3) mali i mikro poduzetnici nisu dužni izvještaj o novčanim tokovima o promjenama kapitala Godišnje izvještaje poduzetnik je dužan sastaviti i u slučajevima, statusnih promjenaI stečaja

(11) za godišnje financijske izvještaje. odgovorni su Članovi uprave nadzornog odbora,

(12) Godišnje financijske izvještaje potpisuju predsjednik uprave i svi članovi uprave.

(13) Godišnji financijski izvještaji čuvaju se trajno u izvorniku.

(14) Trgovačko društvo koje na datum bilance ima dobit raspoloživu za podjelu članovima društva dužno je takvu dobit najprije uporabiti za unos u ostale rezerve iz dobiti za pokriće:

1. neotpisanih troškova razvoja iskazanih u aktivi i

2. dobiti koja se može pripisati sudjelujućim interesima

VIII. GODIŠNJE IZVJEŠĆE Godišnje izvješće i izvješće poslovodstva

(1) Poduzetnik je dužan zajedno s godišnjim financijskim izvještajima izraditi izvješće poslovodstva za isto izvještajno razdoblje, ako je propisana obvezna revizija financijskih izvještaja koje mora sadržavati istinit rezultata poslovanja, zajedno s opisom glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se on suočava.

Revizija godišnjih financijskih izvještaja Članak 20.

(1) Obvezi revizije g izvještaja podliježu godišnji odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji

reviziji podlježu pravne osobe koje prelaze pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

– iznos ukupne aktive 15.000.000,00 kuna – iznos prihoda 30.000.000,00 kuna – prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 250 . (6) Revizorsko izvješće uključuje: 1. uvod u kojem se navode financijski izvještaji 2. opis opsega zakonske revizije 3. mišljenje revizora kojim se izražava pružaju izvještaji istinit i fer prikaz financijskog položaja poduzetnika. jesu li izvještaji u skladu s propisima KRAJ

5

2. Zakon o reviziji (»Narodne novine«, broj 146/05., 139/08. i 144/12.), i to:

Ovim se Zakonom uređuje obavljanje revizije financijskih izvještaja određuju osobe ovlaštene za pružanje usluga revizije, uvjeti za obavljanje usluga revizije, revizorski odbor, osnivanje i rad Hrvatske revizorske komore te nadzor njezina poslovanja I druga sl. Pitanja Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske – Direktiva 2006/43/EZ Euro parlamenta o zakonski propisanim revizijama godišnjih fin izvješća - Četvrta Direktiva Vijeća 78/660/EEZ o god. financijskim izvješćima za određene vrste TD (1) revizija je postupak provjere i ocjene financijskih izvještaja i metoda koje se primjenjuju pri sastavljanju financijskih izvještaja 3. Usluge revizije obavlja - Trg.Društvo za reviziju I revizor iz RH ili EU koji su dobili dozvolu H. revizorske komore – samostalni revizor, osnovan prema odredbama ovoga Zakona - ovlašteni revizori koji su stekli certifikat u skladu s odredbama ovoga Zakona Dužni su raditi neovisno, samostalno i objektivno - Reviziju u skladu s odredbama ovoga Zakona obavljaju a) revizorska društva u kojima u kojima: tri četvrtine glasačkih prava imaju ovlašteni revizori ovlašteni u jednoj od država EU b) Revizori iz trećih zemalja mogu obavljati usluge revizije na području RH ako osnuju podružnicu u skladu s Zakona o trgovačkim društvima. Revizija se obavlja u skladu s Zakonom, Međunarodnim revizijskim standardima, (1) Skupština pravne osobe bira i imenuje revizora najkasnije do 30. rujna godine (2) Izbor revizora ne smije biti ničim uvjetovan, Revizija koja je uvjetovana bilo kojom činjenicom smatra se nevažećom, Obvezi revizije fin. izvještaja podliježu TD koji su u godini koja prethodi reviziji ostvarili ukupan prihod veći od 30.000.000,00 kn

OSOBE OVLAŠTENE ZA PRUŽANJE USLUGA REVIZIJE 1) Ovlašteni revizor je neovisna stručna osoba koja je stekla certifikat Komore za zvanje ovlaštenog revizora. (2) Za stjecanje certifikata kandidat mora ispunjavati sljedeće uvjete: 1. mora imati visoko stručno obrazovanje, 2. mora imati najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima obavljanja revizije, od kojih dvije godine uz mentorstvo ovlaštenog 3. mora imati položen ispit za ovlaštenog revizora, 4. mora imati dokaz da nije osuđivan za kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa (3) Nakon stjecanja certifikata ima pravo i obvezu se str usavršavati prema programu koji donosi Komora. (4) revizor može biti državljanin R H ili stranac kojemu Komora nostrificira stranu ispravu (5) Ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora polaže se prema programu Komore (6) Certifikat o zvanju ovlaštenog revizora izdaje Komora nakon položenog ispita Samostalni revizor (1) Samostalni revizor ovlašteni je revizor koji reviziju obavlja kao samostalnu djelatnost i upisan je u registar revizora u Komori. (2) Samostalni revizor je i trgovac pojedinac osnovan u skladu s odredbama Zakona o TD (3) Ovlašteni revizor može osnovati samo jedan revizorski ured u kojem mora biti zaposlen. Zajednički revizorski ured (1) Radi obavljanja revizorskih usluga dva ili više ovlaštenih revizora mogu osnovati zajednički revizorski ured. (2) zahtjev o osnivanju zajedničkoga revizorskog ureda podnijeti Komori.

6

Revizorsko društvo (1) Revizorsko društvo osniva se kao TD u skladu s odredbama ovoga Zakona i Zo TD (2) Uprava revizorskog društva može imati jednog člana ili više članova. Većina članova uprave mora se aktivno služiti hrvatskim jezikom. (3) U revizorskom društvu može se utjecati na upravljanje samo na temelju članskih prava u društvu. (4) Za člana uprave revizorskog društva ne može biti imenovana osoba koja je bila pravomoćno osuđena na kaznu zatvora više od tri mjeseca u posljednjih pet godina za kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja. Dodatne djelatnosti uz revizorske usluge

(1) Revizorsko društvo ili samostalni revizor može, pored usluga revizije, obavljati i usluge s područja financija i računovodstva, usluge financijskih analiza i kontrola, usluge poreznog i ostaloga poslovnog savjetovanja, usluge procjenjivanja vrijednosti poduzeća, imovine i obveza, usluge sudskog vještačenja, usluge izrade i ekonomske ocjene investicijskih projekata. Članak 11.a Na revizorska društva i samostalne revizore ne primjenjuju se odredbe Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori.

KRAJ

3. Zakon o platnom prometu (»Narodne novine«, broj 133/09. i 136/12.), i to

GLAVA I. OPĆE ODREDBE Predmet Zakona Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje platni promet, i to platne usluge, pružatelji platnih usluga, obveze informiranja korisnika platnih usluga o uvjetima za pružanje usluga i pruženim platnim uslugama te druga prava i obveze u vezi s pružanjem i korištenjem platnih usluga,.

Usklađenost s propisima Europske unije Članak 1.a

Ovaj Zakon je usklađen sa Direktivom 2007/64/EZ o uslugama platnog prometa na unutarnjem tržištu Definicije Članak 2.

(1) U smislu ovog Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: 1) »država članica« jest država potpisnica Ugovora u Europskome gospodarskom prostoru, 2) »matična država članica« je država u kojoj se nalazi registrirano sjedište članice 3) »država članica domaćin« je drž. u kojoj matična država članica ima podružnicu 4) »treća država« jest svaka strana država, 5) »platitelj« jest fizička ili pravna osoba koja ima račun za plaćanje i daje nalog za plaćanje,

7

6) »primatelj plaćanja« osoba kojoj su namijenjena novčana sredstva predmet platne transakcije, 7) »korisnik platnih usluga« osoba koja se koristi uslugom kao platitelja i/ili primatelja plaćanja, 8) »potrošač« jest fizička osoba koja u ugovorima o platnim uslugama djeluje izvan područja svoje gospodarske djelatnost 9) »datum valute« jest referentno vrijeme kojim se pružatelj usluga koristi za izračunavanje kamata na novčana sredstva 10) »referentni tečaj« je tečaj koji se upotrebljava kao osnovica za preračunavanje valute, 11) »referentna kamatna stopa« je stopa koja se upotrebljava kao osnovica za izračun kamata 12) »sredstvo za komuniciranje na daljinu« jest svako sredstvo koje se, može upotrijebiti za sklapanje ugovora o uslugama, bez fizičke nazočnosti pružatelja i korisnika platnih usluga, 13) »trajni nosač podataka« jest svako sredstvo koje omogućuje pohranjivanje informacija 14) »radni dan« jest dan na koji posluje platiteljev pružatelj 15) »račun za plaćanje« jest bilo koji račun koji vodi pružatelj platnih usluga na ime korisnika, 16) »platna transakcija« jest polaganje, podizanje ili prijenos novčanih sredstava 17) »novčana sredstva« su novčanice kovani i, elektronički novac te novčana potraživanja 18) »jedinstvena identifikacijska oznaka« jest kombinacija slova, brojeva koju pružatelj platnih usluga odredi korisniku platnih usluga, a koju korisnik mora navesti kako bi se jasno odredio korisnik i račun za plaćanje drugog korisnika 19) »nalog za plaćanje« jest instrukcija koju platitelj ili primatelj plaćanja podnosi pružatelju platnih usluga, a kojom se traži izvršenje platne transakcije, 20) »izravno terećenje« jest platna usluga za terećenje platiteljevog računa, pri čemu je platna transakcija inicirana od strane primatelja plaćanja na osnovi suglasnosti platitelja dane platiteljevom pružatelju platnih usluga, 21) »novčana pošiljka« jest platna usluga pri kojoj se primaju novčana sredstva od platitelja, a nije otvoren račun za plaćanje na ime platitelja ili primatelja plaćanja, 22) »platni instrument« je personalizirano sredstvo koje se primjenjuje kao naloga za plaćanje, 23) »okvirni ugovor« jest ugovor o platnim uslugama kojim se uređuje izvršenje transakcija, 24) »grupa« jest skupina društava koju čine matično društvo i njegova ovisna 25) »kvalificirani udio« ulaganje na osnovi kojeg ulagatelj stječe 10 ili više posto udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi, 26) »eksternalizacija« jest ugovorno povjeravanje trećima obavljanja pojedinih aktivnosti institucije za platni promet upravitelja platnog sustava koje bi inače oni sami obavljali, 27) »podružnica institucije za platni promet« jest dio institucije za platni promet koji nema pravnu osobnost a nalazi se izvan registriranog sjedišta institucije za platni promet, 28) »zastupnik« jest fizička ili pravna osoba koja u ime i za račun institucije za platni promet pruža platne usluge za koje je ovlaštena ta institucija za platni promet, 29) »platni sustav« jest sustav za prijenos novčanih sredstava s formalnim i standardiziranim postupcima i zajedničkim pravilima za obradu, obračun platnih transakcija, 30) »nacionalna platna transakcija« jest ona u čijem izvršavanju sudjeluju platiteljev pružatelj koji posluju u Republici Hrvatskoj 31) »međunarodna platna transakcija« kada sudjeluju dva pružatelja jedan posluje u RH , a drugi posluje prema propisima treće države, 32) »prekogranična platna transakcija« kad jedan posluje u RH, a drugi prema propisima druge države članice, 33) »sustavni rizik« jest rizik uzrokovan poremećajem u radu platnog sustava nemogućnošću sudionika u platnom sustavu da ispune svoje obveze vezane uz funkcioniranje platnog sustava, čija je posljedica nemogućnost ispunjenja obveza od strane drugih sudionika u sustavu 34) »kartična platna shema« jest skup funkcija, procedura, postupaka, pravila i uređaja koji imatelju platne kartice omogućuju izvršenje platne transakcije i/ili podizanje novca kod pružatelja usluga, 35) »platna kartica« jest sredstvo koje omogućuje njezinom podizanje gotovog novca i/ili korištenje drugih usluga na bankomatu ili drugom samoposlužnom uređaju, 36) »registar institucija za platni promet« (u nastavku teksta: registar) jest registar u koji nadležno tijelo upisuje institucije za platni promet kojima je izdalo odobrenje za pružanje plusluga, (2) smatra se da institucija za platni promet na području druge države članice neposredno pruža platne usluge ako te usluge ne pruža preko podružnice ili zastupnika

Pojmovi kraj

8

3. Zakon o platnom prometu

Platne usluge Članak 3.

Platne usluge jesu usluge koje pružatelji platnih usluga obavljaju kao svoju djelatnost: 1) usluge koje omogućuju polaganje i podizanje gotovog novca na račun za plaćanje 2) usluge prijenosa novčanih iznosa na i sa račun za plaćanje korisnikova putem – izvršenje izravnih terećenja, –putem platnih kartica ili sličnog sredstva, – izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge; 4) izvršenje transakcija kada su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika 5) usluge izdavanja i/ili prihvaćanja platnih instrumenata; 6) usluge novčanih pošiljaka i 7) usluge izvršenja platnih transakcija kad se suglasnost platitelja za izvršenje platne transakcije daje nekim telekomunikacijskim sredstvom, a plaćanje se obavlja telekomunikacijskom operatoru koji djeluje kao posrednik između korisnika platnih usluga i dobavljača robe usl.

Aktivnosti koje se ne smatraju platnim uslugama Članak 4.

Platnim uslugama u smislu ovog Zakona ne smatraju se: 1) platne transakcije izvršene u gotovom novcu izravno između platitelja i primatelja, 2) plaćanja preko trgovačkog zastupnika 3) profesionalan fizički prijevoz novca, njihovo prikupljanje, obradu i dostavu, 4) transakcije u neprofesionalnom prikupljanju i dostavi gotovog novca u dobrotvorne svrhe 5) usluge kod kojih primatelj plaćanja daje platitelju gotov novac kao dio platne transakcije na izričit zahtjev korisnika platnih usluga dan neposredno prije izvršenja platne transakcije u sklopu plaćanja za kupnju robe ili usluga, 6) poslovi mijenjanja novca gotovog za gotov novac, 7) platne transakcije na osnovi,: a) čekova c) mjenica e) vaučera f) putničkih čekova I g) poštanskih novčanih uputnica 8) platne transakcije unutar platnog sustava ili sustava za namiru financijskih instrumenata između središnjih banaka 9) platne transakcije u vezi s upravljanjem vrijednosnim papirima, 10) usluge pružatelja tehničkih usluga koji podržavaju pružanje platnih usluga,

Pružatelji platnih usluga Članak 5.

(1) Platne usluge u Republici Hrvatskoj mogu pružati: 1) kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,I u državi članici, 2) institucija za elektronički novac sa sjedištem u RH, I u državi članici, 3) institucija za platni promet sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u državi članici, 4) HNB kad ne djeluje u svojstvu monetarne vlasti ili druge javne vlasti, 5) RH i jedinica lokalne kad ne djeluju u svojstvu javne vlasti, 6) podružnica kreditne I institucije za elektronički novac iz treće države sa sjedištem u RH 7) Europska središnja banka kad ne djeluje u svojstvu monetarne vlasti Iznimno i, HB banka za obnovu i razvitak može pružati platne usluge u skladu sa zakonom Pružatelji mogu pružati platne usluge samo u granicama izdanog odobrenja

Primjena odredbi drugih zakona Članak 6.

(1) Na odnose između korisnika i pružatelja platnih usluga koji nisu uređeni ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti potrošača (2) Zakona, o obveznim odnosima.

Izvješća o platnim uslugama Članak 7.

(1) HNB može propisati, sadržaj, način i rokove izvještavanja o platnim uslugama. (2) Obveznici su i dužni zvješćivati HNB u skladu s propisom iz stavka 1.

9

PRAVA I OBVEZE U VEZI S PRUŽANJEM I KORIŠTENJEM PLATNIH USLUGA

Poglavlje Zajedničke odredbe Opće odredbe Članak 26.

(1) Pružatelj platnih usluga može korisniku platnih usluga dati povoljniji položaj od položaja odredbi ovog Zakona. (2) Odredbe ove Glave ne primjenjuju se na HB za obnovu i razvitak

Naknade Članak 27.

(1) Pružatelj platnih usluga može korisniku platnih usluga naplatiti naknade ako su te naknade ugovorene i ako su primjerene stvarnim troškovima pružatelja (2) Pružatelj platnih usluga i korisnik usluga mogu ugovorom urediti plaćanje naknada drugačije (3) Kod nacionalne platne transakcije koja ne uključuje preračunavanje valuta, pružatelj platnih usluga primatelja plaćanja smije zaračunati naknade samo primatelju plaćanja, pružatelj platnih platiteljev smije za zaračunati naknade samo platitelju. (4) za prekogranične platne transakcije u euru ili valuti države članice primjenjuje se iste Odredba (5) Pružatelj platnih usluga ne smije sprječavati primatelja plaćanja da platitelju nudi popust za korištenje nekog platnog instrumenta. (6) Primatelj plaćanja ne smije od platitelja naplaćivati nikakvu naknadu za korištenje nekog platnog instrumenta.

Iznimke za platne instrumente male vrijednosti i elektronički novac Članak 28. (1) U slučaju platnih instrumenata koji se, odnose samo na pojedinačne platne transakcije koje ne prelaze iznos od 225,00 kuna do 1.125,00 kuna pružatelji platnih usluga mogu sa svojim korisnicima ugovoriti: da se ne koriste odredbe zakona o odgovornostima pružatelja I obavezama korisnika, vezane za provjeru autentičnosti autorizaciju ,odbijanj provedbe I opoziva rokovi izvršenja.naloga )

Poglavlje 2. Autorizacija platnih transakcija

Suglasnost i opoziv suglasnosti Članak 29.

(1) Platna transakcija smatra se autoriziranom: 1) ako je platitelj dao suglasnost za izvršenje platne transakcije ili 2) ako je platitelj dao suglasnost za izvršenje niza platnih transakcija čiji je dio ta platna transakcija. (2) Suglasnost mora biti dana u ugovorenom obliku između platitelja i njegovog pružatelja (3) Ako suglasnost za izvršenje nije dana u ugovorenom obliku smata se da nije autorizirana. (4) Suglasnost za izvršenje može biti dana prije ili, ako je tako ugovoreno ( trajni nalog napr) (5) Način davanja suglasnosti uređuje se ugovorom između platitelja i njegovog pružatelja (6) Platitelj može opozvati suglasnost najkasnije do trenutka neopozivosti naloga (7) za izvršenje niza platnih platitelj može opozvati suglasnost transakcija u svako doba. (8) Pružatelj i platitelj mogu ugovorom urediti opoziv suglasnosti drugačije (9) Oblik i način opoziva uređuje se ugovorom između platitelja i njegovog pružatelja platnih usluga.

Ograničenja za korištenje platnih instrumenata Članak 30.

(1) Platitelj i njegov pružatelj p. usluga mogu ugovoriti ograničenje trošenja za platne transakcije (2) može se ugovoriti pravo pružatelja p.usluga da blokira platni instrument zbog razloga: 1) koji se odnose na sigurnost platnog instrumenta, 2) koji se odnose na sumnju na neovlašteno korištenje instrumenta s namjerom prijevare ili

10

3) u slučaju pl. instrumenta s kreditnom linijom, koji se odnose na značajno povećanje rizika da platitelj neće moći ispuniti svoju obvezu plaćanja. (3) Pružatelj platnih usluga dužan prije blokiranja platnog instrumenta obavijestiti platitelja o namjeri i o razlozima za blokiranje platnog instrumenta. Obavjest se daje na način predviđen ugovorom (4) Ako nije u mogućnosti obavijestiti platitelja, dužan je to učiniti odmah nakon blokiranja. (5) Ne se primjenjuju se obavijesti u suprotnosti s sigurnosnim razlozima ili protivno zakonu. (6) Pružatelj platnih usluga dužan je deblokirati platni instrument nakon što prestanu postojati razlozi za blokadu tog platnog instrumenta.

Obveze korisnika platnih usluga u vezi s platnim instrumentima Članak 31.

(1) Korisnik platnih usluga koji je ovlašten koristiti se platnim instrumentom dužan je: 1) koristiti se platnim instrumentom u skladu s odredbama okvirnog ugovora i 2) bez odgađanja obavijestiti pružatelja o gubitku, krađi ili zlouporabi platnog instrumenta ili njegovom neovlaštenom korištenju. (2) poduzeti sve mjere za zaštitu personaliziranih sigurnosnih obilježja tog platnog instrumenta.

Obveze pružatelja platnih usluga u vezi s platnim instrumentima Članak 32.

(1) Pružatelj platnih usluga koji izdaje platni instrument dužan je: 1) osigurati da sigurnosna obilježja platnog instrumenta ne budu dostupna drugima osim korisniku 2) suzdržati se od slanja nezatraženoga platnog instrumenta, osim kada instrumenttreba zamijeniti, 3) osigurati raspoloživost odgovarajućih sredstava za primitak obavijesti za blokadu ili deblokadu platnog instrumenta, 4) na zahtjev korisnika u roku 18 mjeseci nakon obavijesti, korisniku dati dokazna sredstva o obavijesti i 5) spriječiti svako korištenje platnog instrumenta nakon obavijesti gubitku, krađi ili zlouporabi platnog instrumenta (2) Pružatelj platnih usluga snosi rizik slanja platnog instrumenta korisniku platnih usluga.

Obavijest o neautoriziranim platnim transakcijama Članak 33.

(1) Ako korisnik platne usluge ne obavijesti svog pružatelja za izvršenu neautoriziranu platnu transakciju,odmah a najkasnije u roku od 13 mj od dana terećenja, gubi pravo koje mu pripada u slučaju izvršenja neautorizirane platne transakcije. (2) Rok od 13 mjeseci ne primjenjuje se ako je pružatelj usluga propustio korisniku dati informacije o toj izvršenoj platnoj transakciji. (3) Pružatelj platnih usluga i korisnik platnih usluga koji nije potrošač mogu ugovoriti drugačiji rok

Dokaz o autentičnosti i izvršenju platnih transakcija Članak 34.

(1) Ako korisnik platnih usluga osporava da je autorizirao izvršenu platnu transakciju ili tvrdi da nije uredno izvršena, njegov pružatelj platnih usluga dužan je dokazati da je autentifikacija za tu platnu transakciju bila pravilno zabilježena i proknjižena te da na izvršenje platne transakcije nije utjecao tehnički kvar ili neki drugi nedostatak. (2) Autentifikacija jest postupak koji pružatelju platnih usluga omogućuje provjeru korištenja određenoga platnog instrumenta (3) Ako korisnik osporava da je autorizirao izvršenu transakciju, sama činjenica da je pružatelj zabilježi korištenje pl, instrumenta nije nužno dovoljna kao dokaz da je platitelj autorizirao tu transakciju (4) Pružatelj i korisnik platnih mogu ugovorom urediti teret dokaza drugačije

Odgovornost pružatelja platnih usluga za neautorizirane platne transakcije Članak 35. (1) Ako je neautorizirana platna transakcija izvršena, platiteljev pružatelj usluga dužan je odmah vratiti platitelju iznos neautorizirane platne transakcije, (2) dužan je platitelju vratiti i sve naplaćene naknade u vezi s tom transakcijom te platiti kamate. (3) platitelj ima pravo i naknadu štete prema općim pravilima o odgovornosti za štetu.

11

Odgovornost platitelja za neautorizirane platne transakcije Članak 36.

(1) Iznimno, platitelj odgovara za izvršene neautorizirane platne transakcije: 1) do ukupnog iznosa do 1.125,00 kuna ako je izvršenje posljedica korištenja izgubljenoga a platitelj nije čuvao personalizirana sigurnosna obilježja 2) u punom iznosu ako platitelj nije obavijesto pružatelja o gubitku platnog instrumenta (2) Iznimno, platitelj ne odgovara za neautorizirane platne transakcije: 1) koje su izvršene nakon što je obavijestio pružatelja o gubitku ili nestanku kartice 2) ako pružatelj usluga nije osigurao odgovarajuća sredstva za svakodobno obavještavanje o gubitku, krađi ili zlouporabi pl,instrumenta. (3) Odredba. ovog članka ne primjenjuje se u slučaju prijevarnog postupanja platitelja.

Povrat novčanih sredstava za autorizirane platne transakcije inicirane od strane primatelja plaćanja Članak 37.

(1) Platitelj ima pravo na povrat novčanih sredstava u punom iznosu za autoriziranu platnu transakciju koja je već izvršena a preko primatelja plaćanja, ako: 1) suglasnost za izvršenje, nije dana za točan iznos platne transakcije i 2) iznos platne transakcije premašuje iznos koji bi platitelj uobičajeno očekivao uzimajući u obzir svoje prijašnje navike potrošnje,. (2) osim ako je razlog za ostvarenje primjena referentnog tečaja ugovorenog s pružateljem. (3) Platitelj i njegov pružatelj platnih mogu ugovoriti da platitelj kod izravnih terećenja ima pravo na povrat iako pretpostavke za povrat nisu ispunjene. (4) mogu ugovoriti da platitelj nema pravo na povrat ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1) ako je platitelj dao suglasnost za izvršenje platne transakcije izravno svojem pružatelju usluga 2) ako je pružatelj platnih usluga ili primatelj plaćanja dostavio platitelju informacije o budućoj platnoj transakciji na ugovoreni način najmanje četiri tjedna prije datuma dospijeća. (5) Pružatelj platnih usluga i platitelj mogu ugovorom urediti pravo na povrat drugačije

Zahtjev za povrat novčanih sredstava za autorizirane platne transakcije inicirane od strane ili preko primatelja plaćanja Članak 38.

(1) Platitelj gubi pravo na povrat n. sred ako pružatelju ne podnese zahtjev za povrat u roku od osam tjedana od datuma terećenja. (2) Pružatelj može od platitelja tražiti podatke potrebne za utvrđivanje pretpostavki prava na povrat iz (3) U roku od deset radnih dana od primitka zahtjeva za povrat pružatelj je dužan platitelju: 1) vratiti puni iznos platne transakcije ili 2) dati obrazloženje za odbijanje povrata i obvezno navesti tijela nadležna za izvansudske postupke (4) Pružatelj platnih usluga ne smije odbiti povrat novčanih ako je to parvo ugovoreno (5) Pružatelj i platitelj mogu ugovorom urediti svoj odnos drugačije nego odredbama ovog članka. Poglavlje zvršenje platne transakcijeI Odjeljak Nalozi za plaćanje i preneseni iznosi Primitak naloga za plaćanje Članak 39. (1) Vrijeme primitka naloga jest trenutak kad je platiteljev pružatelj platnih usluga primio nalog za plaćanje poslan neposredno od strane platitelja ili posredno od strane ili preko primatelja plaćanja. Ako nije radni dan, smatra se da je nalog primljen sljedećega r.dana. (2) Pružatelj platnih usluga može odrediti trenutak pri kraju radnog dana koji je krajnje vrijeme za primanje naloga za plaćanje. Ako je primio nalog za plaćanje nakon tako određenoga krajnjeg vremena za primanje, smatra se da je nalog za plaćanje primljen sljedećega radnog dana. (3) Korisnik i pružatelj usluga mogu ugovoriti da se nalog za plaćanje započne izvršavati: 1) na određeni dan,

12

2) na kraju određenog razdoblja ili 3) na dan kad platitelj stavi na raspolaganje svom pružatelju usluga potrebna novčana sredstva. (4). Ako taj ugovoreni dan nije radni dan primitka naloga za plaćanje smatra se sljedeći radni dan.

Odbijanje naloga za plaćanje Članak 40.

(1) Ako pružatelj odbije izvršiti nalog za plaćanje, dužan je, osim, obavijestiti korisnika 1) o odbijanju, 2) o razlozima odbijanja I 3) o postupku za ispravljanje grešaka koje su dovele do odbijanja. (2) Pružatelj platnih usluga obavijest na ugovoreni način, odmah, a najkasnije do kraja sljedećega dana (3) pružatelj može naplatiti tu obavijest ako je odbijanje bilo objektivno opravdano. (4) pružatelj platnih usluga ne smije odbiti izvršenje autoriziranog naloga za plaćanje, bez obzira na to je li nalog inicirao platitelj ili je iniciran od strane ili preko primatelja plaćanja, (5) Ako je izvršenje naloga za plaćanje odbijeno, smatra se da nalog nije ni primljen.

Neopozivost naloga za plaćanje Članak 41.

(1) Korisnik platnih usluga ne može opozvati nalog nakon što ga je primio platiteljev pružatelj pl usluga, (2) ne može opozvati nalog nakon prijenosa naloga za plaćanje ili nakon što je primatelju plaćanja dao suglasnost za izvršenje platne transakcije. (3) Iznimno može opozvati nalog najkasnije do kraja radnog dana koji prethodi danu terećenja. (4) osim kod platnih transakcija iniciranih preko primatelja plaćanja, korisnik platnih usluga može opozvati nalog za plaćanje najkasnije do kraja radnog dana koji prethodi danu za započinjanje izvršavanja naloga. (5) nalog za plaćanje može se opozvati samo ako je tako ugovoreno između korisnika i njegovog pružatelja. Za takav opoziv naloga za plaćanje potrebna je i suglasnost primatelja plaćanja. pružatelj platnih usluga može naplatiti takav opoziv naloga za plaćanje. (6) Odredbe ovog članka primjenjuju se na međunarodne prekogranične platne transakcije

Preneseni i primljeni iznosi Članak 42.

(1) Platiteljev i primateljev pružatelji platnih usluga, dužni su prenositi puni iznos platne transakcije bez umanjivanja za iznos naknade. (2) Iznimno primatelj plaćanja i njegov pružatelj platnih usluga mogu ugovoriti da pružatelj pl usluga odbije svoje naknade U tom slučaju pružatelj platnih usluga je u informaciji primatelju plaćanja o izvršenoj platnoj transakciji dužan prikazati puni iznos platne transakcije odvojeno od iznosa naplaćenih naknada (3) Odredbe ovog članka primjenjuju se na nacionalne i međunarodne platne transakcije

Rok izvršenja i datum valute Izvršenje plaćanja između pružatelja platnih usluga Članak 43. (1) Platiteljev pružatelj dužan je osigurati da račun primatelja bude odobren do kraja sljedećega radnog dana računajući od primitka naloga za plaćanje (2) istoga radnog dana su platiteljev i primateljev pružatelj isti, (3) Kod nacionalnih transakcija u valuti treće zemlje najkasnije do kraja četvrtoga radnog dana (4) Kod međunarodnih transakcija najkasnije do kraja trećega radnog (5) Kod prekograničnih transakcija u eurima, najkasnije do kraja sljedećega radnog dana i (6) Iznimno do 1. siječnja 2012. platitelj i njegov pružatelj platnih usluga mogu ugovoriti produljenje roka prekograničnih transakcija. ali najkasnije do kraja trećega radnog dana od vremena primitka naloga (7) Rok može se produljiti za jedan radni dan ako je nalog dan pisanim putem, na papiru. (8) Kod prekograničnih i nacionalnih transakcija drž.članica u valuti koja nije euro do kraja četvrtoga r dana. (9) Kod prekograničnih transakcija u valuti koja nije euro ili valuta država članica, do kraja trećega dana (10) Za transakcije inicirane od primatelja plaćanja rokovi izvršenja iz ovog čl ne primjenjuju se. (11) Pružatelj usluga primatelja plaćanja je dužan platiteljevom pružatelju usluga prenijeti nalog za pl koji je iniciran od primatelja plaćanja u rokovima ugovorenim između primatelja i njegovog pružatelja pl.usl

13

Izvršenje plaćanja prema primatelju plaćanja Članak 44.

Nakon što pružatelj platnih usluga zaprimi iznos platne transakcije, je dužan odobriti račun primatelja plaćanja s datumom valute i staviti mu na raspolaganje novčana sredstva,

Polaganje gotovog novca na račun za plaćanje Članak 45.

(1) Ako korisnik koji je potrošač polaže gotov novac na svoj račun u valuti u kojoj račun vodi, pružatelj koji vodi račun dužan je staviti novčana sredstva na raspolaganje odmah

(2) Ako korisnik platnih usluga koji nije potrošač polaže gotov novac na svoj račun za plaćanje u valuti u kojoj se taj račun vodi, pružatelj platnih usluga dužan je staviti novčana sredstva na raspolaganje najkasnije sljedeći radni dan

Datum valute i raspoloživost sredstava Članak 46. pružatelj platnih usluga primatelja plaćanja dužan je iznos platne transakcije staviti na raspolaganje primatelju plaćanja odmah odmah nakon što je za taj iznos odobren račun pružatelja tj odmah po primitku obavijesti o odobrenju svog računa. Datum odobrenja računa za plaćanje primatelja ne može biti datum nakon dana na koji odobren račun pružatelja platnih usluga primatelja plaćanja. Datum valute terećenja računa platitelja ne može biti prije trenutka terećenja tog računa za iznos trans

Odgovornost pružatelja platnih usluga za izvršenje transakcije koju je inicirao platitel Članak 47.

(1) Platiteljev pružatelj za izvršenje transakcije usluga odgovara platitelju, (2) U slučaju terećenja s računa za plaćanje za neizvršene transakcije dužan je platitelju bez odgađanja vratiti iznos te transakcije (3) Ako platiteljev pružatelj usluga dokaže da je pružatelj usluga primatelja plaćanja primio iznos transakcije za izvršenje te trans. odgovara pružatelj usluga primatelja plaćanja, i to primatelju plaćanja. (4) primateljev pružatelj usl dužan je iznos transakcije odmah staviti na raspolaganje primatelju (5) U slučaju neizvršene transakcije koju je inicirao platitelj, pružatelj usluga dužan je, na platiteljev zahtjev odmah poduzeti mjere za utvrđivanje tijeka novčanih sred te o rezultatima obavijestiti platitelja. Pružatelj platnih usluga za neizvršenje platne transakcije odgovara svom korisniku pl. usluga Odgovornost pružatelja usluga za izvršenje platne transakcije koju je inicirao primatelj plać Čl48

U slučaju platne transakcije inicirane od strane primatelja plaćanja, pružatelj platnih usluga primatelja odgovara primatelju plaćanja: 1) za ispravan prijenos naloga platiteljevom pružatelju platnih usluga 2) provedbu naloga u ugovirenim rokovima (2) Ako je primateljev pružatelj odgovoran za provedbu naloga a nalog nije bio ispravno zadan , dužan je odmah ponovno dostaviti i nalog za plaćanje platiteljevom pružatelju platnih usluga. (3) Ako pružatelj platnih usluga primatelja plaćanja dokaže da je platiteljevom pružatelju platnih usluga ispravno prenio nalog za plać primatelja plaćanja, za izvršenje transakcije odgovara platiteljev pružatelj platnih usluga, i to platitelju. U tom slučaju platiteljev pružatelj platnih usluga dužan je na platiteljev zahtjev za povrat iznosa neizvršene ili neuredno izvršene platne transakcije platitelju bez odgađanja vratiti iznos te platne transakcije, a u slučaju terećenja računa za plaćanje, dovesti taj račun u stanje koje bi odgovaralo stanju tog računa da platna transakcija nije ni bila izvršena. (4) U slučaju neizvršene ili neuredno izvršene transakcije inicirane od strane primatelja plaćanja, njegov pružatelj platnih usluga primatelja plaćanja dužan je, na njegov zahtjev odmah poduzeti mjere radi utvrđivanja tijeka novčanih sredstava i o rezultatima obavijestiti primatelja plaćanja. (5) Pružatelj platnih usluga odgovara svom korisniku i za sve naknade koje mu je naplatio kao i za kamate koje korisniku pripadaju u vezi s neizvršenom ili neuredno izvršenom platnom transakcijom.

14

(6) Odredbe ovog članka primjenjuju se na nacionalne i međunarodne platne transakcije u stranoj valuti (7) Odredbe ovog članka primjenjuju se na nacionalne i prekogranične platne transakcije u valuti koja nije euro (8) Pružatelj platnih usluga i primatelj plaćanja koji nije potrošač mogu ugovoriti odgovornost drugačije.

Pogrešna jedinstvena identifikacijska oznaka Članak 49.

(1) Ako je nalog izvršen u skladu s identifikacijskom oznakom, smatra se da je nalog izvršen uredno (2) Ako je jedinstvena identifikacijska oznaka koju navede korisnik pogrešna, pružatelj usluga nije odgovoran za neizvršenje ili neuredno izvršenje platne transakcije (3) Platiteljev pružatelj usluga dužan je, poduzeti razumne mjere radi povrata novca te transakcije. (4) Pružatelj platnih usluga može korisniku platnih usluga naplatiti uslugu takvog povrata (5) pružatelj platnih usluga odgovoran je samo za izvršenje transakcija u skladu s jedinstvenom identifikacijskom oznakom koju je naveo korisnik platnih usluga.

Naknada štete Članak 50. U slučaju neizvršenja ili neurednog izvršenja platne transakcije korisnik usluga ima pravo i na razliku do pune naknade štete prema općim pravilima o odgovornosti za štetu zbog povrede ugovora.

Prava korisnika platnih usluga u slučaju neuredno izvršene platne transakcije Čl 51.

(1) U slučaju neuredno izvršene platne transakcije uključujući zakašnjenje s izvršenjem, korisnik platnih usluga ima pravo od svog pružatelja platnih usluga zahtijevati uredno izvršenje platne transakcije, odnosno kamatu ili povrat iznosa neuredno izvršene platne transakcije (2) gubi ta prava ako o neurednom izvršenju transakcije ne obavijesti svog pružatelja bez odgađanja nakon što je za njega saznao, a najkasnije u roku od 13 mj od dana terećenja, odnosno odobrenja. (3) Rok od 13 mjeseci ne primjenjuje se ako je pružatelj pl usluga propustio korisniku pl usluga dati ili staviti na raspolaganje informacije o toj platnoj transakciji

Pravo regresa Članak 52.

(1) Pružatelj platnih usluga odgovara svom korisniku i onda ako se odgovornost može pripisati posredniku ili trećemu koji sudjeluje u izvršenju te pl transakcije. (2) U tom slučaju pružatelj platnih usluga ima pravo od posrednika ili trećega zahtijevati da mu naknadi sve iznose koje je isplatio svom korisniku

Isključenje odgovornosti Članak 53.

Odgovornost je isključena u izvanrednim i nepredvidivim okolnostima ako strana koja se na njih poziva dokaže da nije mogla utjecati i posljedice kojih nije mogla izbjeći

Poglavlje4 Zaštita podataka Članak 54. Pružatelji usluga i platni sustavi mogu provoditi obradu osobnih podataka kojima raspolažu na temelju obavljanja svoje djelatnosti u svrhu sprječavanja, istraživanja i otkrivanja prijevara u platnom prometu.

Izvansudski pritužbeni postupci i postupak mirenja Prigovor pružatelju platnih usluga Članak 55. (1) Ako korisnik smatra da se pružatelj usluga ne pridržava Zakona, može pružatelju uputiti svoj prigovor. (2) Na prigovor je korisniku usluga odgovoriti najkasnije u roku od sedam radnih dana (3) Ako je pružatelj usluga iz druge države članice, prigovor se podnosi se podružnici ili zastupniku.

15

Pritužba nadležnom tijelu Članak 56.

(1) Korisnici pl usluga, mogu nadležnom tijelu uputiti pritužbu protiv pružatelja pl usluga (2) Nadležno tijelo jest HNB. (3 HNB pozvat će pružatelja usl na kojeg se ta pritužba odnosi da dostavi svoje očitovanje i dokaze na koje se poziva. Pružatelj platnih usluga dužan je u roku koji odredi HNB , a koji ne može biti dulji od sedam radnih dana od dana primitka poziva, dostaviti svoje očitovanje (4) Ako povodom pritužbe HNB utvrdi da postoji osnovana sumnja da je pružatelj platnih usluga postupio protivno nekoj Zakona i time počinio prekršaj, pokrenut će prekršajni postupak pred Financijskim inspektoratom R H. (5) HNB obavijestit će podnositelja pritužbe o svom nalazu. (6) Ako je podnositelj pritužbe potrošač, HNB će ga uputit na mogućnost provođenja postupka mirenja (7) Ove Odredbe primjenjuju se i na pritužbe protiv pružatelja koji usluge u RH pruža preko podružnice (8) Pritužbe protiv pružatelja pl usluga koji platne usluge u RH pruža neposredno mogu se podnijeti HNB koja će o pritužbi obavijestiti nadležno tijelo matične države članice. (9) Nadzor nad primjenom ovog Zakona vodi Držinspektorat u skladu s ovlastima utvrđenima zakonom.

Izvansudsko rješavanje spora Članak 57. (1) U sporovima između korisnika i pružatelja platnih usluga koji nastanu u primjeni odredbi ovog Zakona može se podnijeti prijedlog za mirenje Centru za mirenje HGK. (2) Mirenje se provodi se u skladu s Pravilnikom o mirenju. (3) HGK , uz suglasnost ministra financija, donijet će odluku o troškovima mirenja kojom će odrediti visinu naknada i nagrada te ostalih troškova postupka mirenja (4) Nagodba koja se sklopi u postupku mirenja pred Centrom ima svojstvo ovršne isprave. (5) Sredstva za troškove mirenja pred Centrom za mirenje osigurat će se u državnom proračunu.

IZVRŠENJE PLATNIH TRANSAKCIJA IZMEĐU KREDITNIH INSTITUCIJA

Transakcijski račun Članak 58.

(1) Transakcijski račun jest tekući račun,i žiro račun koji vodi jedan od slijedećih pružatelja pl.usluga: 1) kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, 2) podružnica kreditne institucije iz druge države članice sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, 3) podružnica kreditne institucije iz treće države sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i 4) Hrvatska narodna banka. (2) Transakcijski račun jest i račun koji pružatelj pl usluga vodi za potrebe izvršavanja platnih transakcija u svoje ime. (3) HNB može kao transakcijske račune propisati i druge račune za plaćanje (4) Način otvaranja transakcijskih računa propisuje HNB Dostavljanje podataka za potrebe vođenja jedinstvenog registra računa Članak 59. Pružatelj platnih usluga dužan je dostavljati podatke o otvorenim računima u jedinstveni registar računa u RH.

Registar transakcijskih računa Članak 60.

(1) Pružatelj platnih usluga dužan je voditi registar računa koje je otvorio. (2) Registar sadrži najmanje one podatke koje je pružatelj platnih usluga dužan dostavljati jedinstveni registar. (3) HNB može propisati i dodatne podatke koje mora sadržavati registar

Vodeći broj Članak 61.

(1) Vodeći broj jest identifikacijski broj pružatelja platnih usluga (2) Vodeći broj pružatelju usluga dodjeljuje HNB u odobrenju za pružanje platnih usluga. (3) Iznimno, HNB vodeći broj pružatelju platnih usluga određuje se samo na njegov zahtjev. (4) HNB vodi evidenciju vodećih brojeva koje je dodijelila i objavljuje ju na svojim WEB stranicama.

16

Izvršenje platnih transakcija između kreditnih institucija Članak 62.

(1) Nacionalne transakcije u valuti RH kod kojih su oba pružateljI usluga izvršavaju se preko platnih sustava. (2) Iznimno pružatelj platnih usluga može platne transakcije izvršavati izvan platnog sustava preko drugog pružatelja platnih usluga, a na temelju ugovora s tim drugim pružateljem platnih usluga. (3) Pružatelj platnih usluga dužan je o namjeri sklapanja obavijestiti HNB najmanje 30 dana prije sklapanja ugovora i uz obavijest dostaviti detaljan opis modela izvršenja platnih transakcija. (4) HNB može propisati način otvaranja računa preko kojih se izvršava namira p. transakcija

Transakcijski računi u Hrvatskoj narodnoj banci Članak 63.

HNB otvara i vodi transakcijske račune kreditnih institucija, račune R H i druge račune u skladu sa zakonom o poslovanju HNB

Nalozi za plaćanje Članak 64.

HNB može propisati elemente i način popunjavanja naloga za plać.i izvršenje platnih transakcija

INSTITUCIJA ZA PLATNI PROMET

Statusne odredbe Institucija za platni promet i pružanje platnih usluga Čl65.

(1) Institucija za pl promet u RH je pravna osoba koja je od HNB dobila odobrenje za pružanje platnih usluga. (2) HNB izdaje odobrenje za pružanje jedne ili više platnih usluga (3) Pravna osoba može se sudski registar upisati nakon što dobije odobrenje od HNB (4) Pravna osoba ne smije pružati platne usluge prije dobivanja odobrenja

Primjena odredbi Zakona o trgovačkim društvima Članak 66.

Na instituciju za platni promet primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima,

Temeljni kapital Članak 67. (1) Temeljni kapital institucije za platni promet iznosi najmanje 150.000,00 kuna. (2) TEM.KAP. institucije koja obavlja usluge za elektronički novac iznosi najmanje 400.000,00kn. (3) Temeljni kapital institucije za platni promet koja obavlja bilo koju platnu uslugu vezane uz gotov novac i izvršenje platnih transakcija iznosi najmanje 1.000.000,00 kuna. 3) usluge izvršenja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih na račun za plaćanje kod korisnikovog pružatelja platnih usluga to su: – izvršenje izravnih terećenja, uključujući jednokratna izravna terećenja, – izvršenje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog sredstva, – izvršenje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge; 4) usluge transakcija u kojima su novčana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika 5) usluge izdavanja i/ili prihvaćanja platnih instrumenata; 4) Temeljni kapital mora biti uplaćen u novcu.

Ostale djelatnosti koje institucija za platni promet može pružati Članak 68.

Osim platnih usluga institucija za platni promet može također: 1) pružati operativne i s njima usko povezane pomoćne usluge kao što su osiguranje izvršenja platnih transakcija, usluge konverzije valuta potrebne za izvršenje platnih transakcija, usluge čuvanja te usluge pohranjivanja i obrade podataka, 2) upravljati platnim sustavom u skladu. Ovim Zakonomili 3) obavljati djelatnost koja nije platna usluga.

17

platni sustavi (članci 117. do 132.)

GLAVA VI. PLATNI SUSTAVI Poglavlje 1. Osnivanje i rad platnih sustava u RH

Platni sustav u Republici Hrvatskoj Članak 117.

Platni sustav RH je sustav čiji je barem jedan sudionik pružatelj platnih usluga koji je odobrenje za pružanje platnih usluga dobio od HNB.

Upravitelj platnog sustava Članak 118.

(1) Platnim sustavom upravlja upravitelj platnog sustava. (2) Upravitelj platnog sustava može biti: 1) institucija za platni promet sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, 2) kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, 3) institucija za elektronički novac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, 4) druga pravna osoba sa sjedištem u RH osnovana kao dioničko društvo ili d.o.o. 5) druga pravna osoba u RH koja može upravljati pl sustavom prema posebnom zakonu, 6) Hrvatska narodna banka i 7) podružnica pravne osobe iz druge države sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. (3) upravitelj platnog sustava može obavljati i druge djelatnosti

Sudionici u platnom sustavu Članak 119.

(1) Sudionik u platnom sustavu može biti: 1) pružatelj platnih usluga,

2) upravitelj toga platnog sustava, 3) drugi platni sustav i

4) druga osoba u skladu s pravilima rada toga platnog sustava. (2) Pružatelj platnih usluga može sudjelovati u platnom sustavu i posredno, ili neposredo (3) Pružatelj platnih usluga. dužan je izvijestiti HNB o svakom platnom sustavu u kojem sudjeluje neposredno ili posredno i o upravitelju toga platnog sustava, bez obzira na to posluje li taj sustav na području Republike Hrvatske ili druge države.

Platni sustavi uređeni podzakonskim aktom Hrvatske narodne banke Članak 120.

(1) HNB propisuje pravila rada platnog sustava kojim upravlja. (2) HNB može propisati pravila rada platnih sustava a kojima upravlja drugi I upravitelj pl sustava

Odobrenje za rad platnog sustava Članak 121.

(1) Za rad platnog sustava potrebno je odobrenje HNB (2) Iznimno nije potrebno odobrenje: 1) ako je upravitelj sustava pružatelj usluga koji upravlja sustavom koji je dio kartične platne sheme 2) ako je rad platnog sustava propisala HNB (3) Platni sustav ne može započeti s radom prije nego HNB izda odobrenje za rad tog sustava. (4) Upravitelj sustava dužan je obavijestiti HNB o početku rada sustava kojim upravlja u roku od 30 dana. (5) dužan je zajedno s obavijesti dostaviti i: 1) izvadak iz sudskog registra u izvorniku ili ovjerenoj preslici ne stariji od 90 dana, 2) pravila rada platnog sustava, 3) ako se upravitelj platnog sustava bavi i drugim djelatnostima, dužan je dati podatke o osobama koje su odgovorne za upravljanje platnim sustavom i 4) naziv, sjedište ili mjesto poslovanja svakog sudionika u platnom sustavu.

18

Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad platnog sustava Članak 122.

(1) Upravitelj platnog sustava podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad platnog sustava HNB (2) Zahtjevu potrebno je priložiti: 1) statut, izjavu o osnivanju odnosno društveni ugovor upravitelja platnog sustava, ili ako je podnositelj zahtjeva upisan u sudski registar, i izvadak iz sud reg u izvorniku ne stariji od 90 dana, 2) zahtjev za suglasnost na pravila rada platnog sustava 3) opis informacijskog sustava kojim dokazuje da je navedeni sustav primjeren, prikladan, pouzdan i zadovoljavajući za obavljanje svih funkcija predviđenih pravilima rada platnog sustava, 4) opis organizacijske, tehničke i kadrovske strukture uključujući strukturu upravitelja sustava 5) podatke O članovima uprave odnosno izvršne direktore upravitelja platnog sustava 6) naziv, sjedište ili mjesto poslovanja svakog sudionika u platnom sustavu. (3) HNB može zatražiti i druge dok koju ocijeni potrebnom za odlučivanje o izdavanju odobrenja. (4) Iznimno podatke o nekažnjavanju za kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa (5) Za fizičku osobu koja nije državljanin R H podatkom smatrat će se podatak o nekažnjavanju za djela koja u svom opisu odgovaraju tim djelima, a koji nije stariji od tri mj.

Izdavanje odobrenja za rad platnog sustava Članak 123.

(1) HNB izdat će odobrenje za rad platnog sustava ako ispunjavaju uvjete za suglasnost te ako na temelju zahtjeva i dokumentacije ocijeni da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: 1) ako predložene osobe za čl uprave imaju dobar ugled i znanje i iskustvo za upravljanje pl sustavom, 2) ako je inf. sustav primjeren, prikladan, pouzdan i zadovoljavajući 3) ako ne postoje drugi razlozi koji ugrožavaju ili bi mogli ugroziti siguran rad platnog sustava. (2) Pri ocjeni dobrog ugleda ocjenjuje se ugled i stručna podobnost osoba predloženih za čl.uprave (3) HNB može se, savjetovati s drugim nadležnim tijelima, a u svrhu ocjene predložene za člana uprave podnesenog zahtjeva.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad platnog sustava Članak 124

HNB odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za rad pl sustava ako nije ispunjen neki od uvjeta iz Zakona.

Oduzimanje odobrenja za rad platnog sustava Članak 125

. (1) HNB oduzet će odobrenje za rad platnog sustava ako: 1) platni sustav ne započne s radom u roku od 12 mjeseci od dana izdavanja odobrenja za rad 2) upravitelj platnog sustava dostavi obavijest o prestanku rada sustava, 3) platni sustav prestane s radom dulje od šest mjeseci neprekidno 4) ako je odobrenje dobiveno na temelju neistinite ili netočne dokumentacije, (2) Hrvatska narodna banka može oduzeti odobrenje za rad platnog sustava: 1) ako bi nastavak rada platnog sustava mogao ugroziti stabilnost platnog prometa, 2) ako više nisu ispunjeni uvjeti na temelju kojih je dano odobrenje za rad platnog sustava, 3) ako upravitelj sustava onemogućuje obavljanje nadzora nad radom platnog sustava ili 4) ako upravitelj platnog sustava ne izvršava nadzorne mjere koje je naložila HNB

Rješenje o oduzimanju odobrenja za rad platnog sustava Članak 126.

(1) HNB dostavit će upravitelju platnog sustava rješenje o oduzimanju odobrenja za rad u roku od tri dana od dana njegova donošenja. (2) HNB dužna je izdati priopćenje za javnost o oduzimanju odobrenja za rad platnog sustava.

Prestanak važenja odobrenja za rad platnog sustava Članak 127.

Odobrenje za rad platnog sustava prestaje važiti: 1) danom donošenja odluke o likvidaciji upravitelja platnog sustava, 2) danom donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka nad upraviteljem platnog sustava, 3) danom brisanja iz sudskog registra u slučajevima pripajanja, spajanja i razdvajanja 4) danom dostave rješenja o oduzimanju odobrenja za rad, odnosno danom koji je određen u rješenju o oduzimanju odobrenja.

19

Osnivanje podružnice pravne osobe sa sjedištem izvan RH za upravljanje platnim sustavom na području RH

Članak 128. Na pravnu osobu sa sjedištem izvan RH koja namjerava upravljati platnim sustavom preko podružnice na području RH na odgovarajući način primjenjuju ovog Zakona.

Pravila rada platnog sustava Članak 129.

(1) Platni sustav mora poslovati prema pravilima rada tog platnog sustava. (2) Pravila rada uređuju standardizirane postupke i pravila za obradu, obračun transakcija sudionika. (3 HNB daje suglasnost na pravila rada platnog sustava na zahtjev upravitelja p,sustava. (4) Iznimno, HNB ne daje suglasnost na pravila rada platnog sustava ako je upravitelj platnog sustava pružatelj usluga koji upravlja platnim sustavom koji je dio kartične platne sheme (5) Pravila rada platnog sustava sadrže najmanje: 1) popis sudionika u platnom sustavu prema vrsti i opis njihove uloge u platnom sustavu, 2) uvjete za sudjelovanje i prestanak sudjelovanja sudionika u platnom sustavu, 3) platne transakcije koje se obračunavaju u platnom sustavu prema vrstama pl usluga, 4) osnovna načela obračuna i/ili namire platnih transakcija, 5) valutu odnosno valute s kojima se posluje u platnom sustavu, 6) način i uvjete izvršenja platnih transakcija, njihov oblik i sadržaj, 7) postupke informiranja sudionika o obračunu i/ili namiri, 8) način zaštite podataka od zlouporabe 9) trenutak prihvata i neopozivosti naloga za prijenos te postupke u slučaju otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom, (6) HNB izdat će suglasnost na pravila rada sadrže elemente iz zakona (7) Pravila rada ne mogu se naknadno izmijeniti bez prethodne suglasnosti HNB.

Pristup platnim sustavima Članak 130.

(1) Pravila rada u pojedinom platnom sustavu moraju biti objektivna, nediskriminirajuća i razmjerna, te ne mogu ograničavati pristup više nego što je potrebno za osiguranje od posebnih rizika poput rizika namire, operativnog rizika i rizika poslovanja te za zaštitu fin i operativne stabilnosti sustava. Platni sustavi ne smiju pružateljima usluga ili drugim sustavima nametati nijedno od sljedećih ograničenja: 1) ograničavajuća pravila efektivnog sudjelovanja u drugim platnim sustavima, 2) ograničenja kojima se na diskriminatoran način utvrđuju prava i obveze pojedinih pružatelja 3) bilo kakvo ograničenje na temelju vrste pružatelja platnih usluga. (2) Odredbe članka ne primjenjuju se: 1) na platne sustave koji posluju u skladu sa zakonom koji uređuje namire u pl.sustavima, 2) na platne sustave, gdje jedan od povezanih subjekata obavlja stvarnu kontrolu nad ostalim povezanim subjektima ili 3) na platne sustave u kojima jedini pružatelj platnih usluga a) djeluje kao pružatelj platnih usluga i za platitelja i za primatelja, b) ovlasti druge pružatelje usluga da sudjeluju u platnom sustavu, a oni nemaju pravo ugovarati međusobne naknade u vezi s platnim sustavom, ali imaju pravo utvrđivanja vlastitih cijena u odnosu na platitelje i primatelje plaćanja.

Dužnosti upravitelja platnog sustava Članak 131.

(1) Upravitelj pl sustava dužan je osigurati sigurno i stabilno funkcioniranje platnog sustava. (2) osobito, osigurati: 1) da platni sustav ima primjeren, prikladan, pouzdan informacijski sustav 2) organizacijsku i kadrovsku strukturu s dobro definiranim, ovlastima i odgovornostima 3) upravljanje rizicima kojima je platni sustav izložen ili bi mogao biti izložen. (3) HNB može propisati uvjete kojima treba udovoljavati platni sustav i dužnosti upravitelja

20

Eksternalizacija Članak 132.

(1) Upr.platnog sustava može eksternalizirati određene aktivnosti vezane uz rad platnog sustava. O namjeravanoj eksternalizaciji, prije sklapanja ugovora s pružateljem usluga eksternalizacije , obavijestiti HNB (2) dužan je osigurati da namjeravana eksternalizacija ispunjava sljedeće uvjete: 1) da ne mijenja odnos i obveze upravitelja pl.sustava prema sudionicima u platnom sustavu, 2) da ne dovodi u pitanje usklađenost rada pl sustava s pravilima rada, utvrđena ovim Zakonom 3) da ne narušava mogućnost obavljanja nadzora od strane Hrvatske narodne banke. (3) Upravitelj platnog sustava odgovara za štetu koju prouzroči pružatelj usluga eksternalizacije u vezi s pružanjem eksternalizirane aktivnosti. (4) dužan je osigurati da HNB može obaviti izravni nadzor na lokaciji pružanja usluga, kod pružatelja usluga, te osigurati pristup dokumentaciji i podacima koji su povezani s eksternalizacijom, a u posjedu su pružatelja usluga eksternalizacije. (5) Hrvatska narodna banka može pobliže propisati uvjete za eksternalizaciju aktivnosti vezanih uz rad platnog sustava

. KRAJ

21

4. ZAKON O PROVEDBI OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA (»N n«, broj 91/10. i 112/12.), i to: provedba ovrhe na novčanim sredstvima (članci 4. do 11.)

Opća odredba Članak 4.

(1) Ovrha na novčanim sredstvima ovršenika provodi se na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti i bez obzira ako u osnovi za plaćanje nije određena ovrha na novčanim sredstvima po svim računima i sredstvima. 2) Ovrha se ne provodi na novčanim sredstvima I računima izuzetima od ovrhe zakonom. (3)na provedbu ovrhe se primjenjuju zakoni kojima se uređuje ovršni, porezni carinski postupak.

Dostava osnove za plaćanje Članak 5. (1 ovrhovoditelj dostavlja osnovu za plaćanje Agenciji, u otpravku, neposrednom dostavom, preporučenom pošiljkom, preko javnog bilježnika (2) Osnova za plaćanje može se dostaviti i kao elektronička isprava (3) Ovrhovoditelj uz osnovu za plaćanje Agenciji, prilaže i zahtjev s podacima potrebnim za provedbu ovrhe Obrazac zahtjeva sastavni je dio Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.

Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje Članak 6.

(1) Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje je jedinstvena je baza podataka o redoslijedu primitaka osnova za plaćanje i stanju njihove izvršenosti po pojedinom ovršeniku. (2) Osnovu za plaćanje Agencija upisuje u Očevidnik po trenutku (datum, sat i minuta) primitka. (3) Očevidnik sadrži podatke o primljenim, vraćenim, izvršenim i neizvršenim osnovama za pl. (4) Agencija vodi Očevidnik u elektroničkom obliku.

Redoslijed izvršenja osnove za plaćanje Članak 7.

Nalozi za izvršavanje izvršavaju se onim redoslijedom kojim su upisane u Očevidnik

Način izvršenja osnove za plaćanje Članak 8.

(1) ovrha se izvršava najprije na tekućim i ž. računima, a zatim na oročenim novčanim sredstvima. (2) Agencija daje nalog bankama za izvršenje osnove za plaćanje onim redom kojim su računi navedeni u osnovi za plaćanje, na način da se osnova za plaćanje izvršava na svim računima u pojedinoj banci. (3) Ako u osnovi za plaćanje nisu navedeni računi na kojima se ovrha provodi, ovrha se provodi redom, počevši od banke koja vodi najranije otvoreni račun, prema podacima iz Jedinstvenog registra računa. (4) Ako osnova za plaćanje nije izvršena na računima, a ovršenik ima oročena novčana sredstva, osnova za plaćanje izvršava se na oročenim novčanim sredstvima

Postupak izvršenja osnove za plaćanje Članak 9.

(1) Agencija daje nalog banci da izvrši nalog u visini potrebnoj za izvršenje osnove za plaćanje. Banka izvršava nalog u visini raspoloživih novčanih sredstava po računima do iznosa određenog u nalogu Agencije i o tome obavještava Agenciju. (2) Pod raspoloživim novčanim sredstvima ne smatra se odobreno prekoračenje na računu ovršenika na temelju kredita banke. (3) Ako nalog nije izvršen u cijelosti, banka će prema nalogu Agencije zabraniti raspolaganje novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima do visine određene u nalogu. (4) Postupak Agencija ponavlja pojedinačno od banke do banke. (5) Ako osnova za plaćanje nije izvršena u cijelosti nakon provedenog postupka, Agencija daje nalog bankama da blokiraju sve ovršenikove račune i zabrane raspolaganje oročenim novčanim sredstvima. (6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, Agencija u Jedinstveni registar računa stavlja oznaku blokade ovršenikovih računa i oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima. (7) Nakon blokade ovršenikovih računa i zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, banke su dužne najmanje jednom dnevno Agenciji dostavljati podatak o priljevu novčanih sredstava, sve do naloga Agencije za deblokadu računa i slobodno raspolaganje sredstvima. Priljev novčanih sredstava koristi se isključivo za izvršenje naloga zbog kojeg je ovršenikov račun blokiran, sve do izvršenja osnove za plaćanje. (8) Nakon izvršenja osnove za plaćanje, Agencija u Jedinstvenom registru računa briše oznaku blokade računa i oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima.

22

(9) Ako tražbina iz osnove za plaćanje nije namirena u cijelosti, Agencija će na zahtjev ovrhovoditelja i/ili nadležnog tijela izdati potvrdu o nemogućnosti namirenja, u roku od osam dana od dana primitka takvog zahtjeva. (10) Agencija i banke dužne su osigurati tehničke uvjete za međusobnu razmjenu naloga i podataka. (11) Ministar financija detaljnije propisuje način i postupak izvršenja osnove za plaćanje,

Postupak izvršenja osnove za plaćanje na oročenim novčanim sredstvima Članak 10.

(1) Ako osnova za plaćanje nije izvršena u cijelosti na novčanim sredstvima po svim ovršenikovim računima,vrši se naplata sa računa oroćenih sredstava ovršenika. za izvršenje osnove za plaćanje po isteku ugovora (2) Banka i ovršenik ne smiju produžiti niti mijenjati ugovor o oročenju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima. (3) Dospjele kamate koje se prema ugovoru o oročenju koje se isplaćuju za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima koriste se za izvršenje osnove za plaćanje (4) Ovršenik može radi izvršenja osnove za plaćanje za vrijeme zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima raskinuti ugovor o oročenju.

Izvršenje naloga Članak 11.

(1) Ako je određen prijenos novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja, smatra se da je nalog izvršen onda

kada je banka teretila ovršenikov račun. Banka je dužna bez odgađanja o tome obavijestiti Agenciju.

(2) Ako ovršenik ima račun u istoj banci u kojoj ovrhovoditelj banka je dužna isti dan teretiti račun ovršenika i odobriti račun ovrhovoditelja.

(3) Ako su račun ovršenika i račun ovrhovoditelja u različitim bankama, banka koja provodi nalog dužna je

isti radni a najkasnije sljedeći radni dan odobriti račun banke u kojoj ovrhovoditelj ima račun, a ta je banka dužna isti radni dan odobriti račun ovrhovoditelja i omogućiti mu raspolaganje novčanim sredstvima.

(4) Ako je određena pljenidba novčanih sredstava ili mjera osiguranja, smatra se da je nalog izvršen onda kada je banka zaplijenila novčana sredstva na računu ovršenika ili kada je ovršeniku zabranila odnosno uskratila isplatu s računa i/ili oročenih novčanih Banka je dužna bez odgađanja o tome obavijestiti Agenciju. (5) Agencija je dužna izdati specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje na zahtjev ovrhovoditelja odnosno ovršenika i nadležnog tijela.

POSTUPANJE POSLOVNOG SUBJEKTA U UVJETIMA BLOKADE RAČUNA

Obračunsko plaćanje Članak 14.

(1) Obračunsko plaćanje je namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja bez uporabe novčanih sredstava, a provodi se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga (2) Ovršenik – poslovni subjekt ne smije obavljati obračunsko plaćanje ako ima oznaku blokade računa u Jedinstvenom registru računa,i zabranu raspolaganja oročenim sredstvima.

Plaćanje gotovim novcem Članak 15.

Ovršenik – poslovni subjekt ne smije svoje obveze plaćati gotovim novcem a gotov novac koji je utržio i primio obavljajući registriranu djelatnost dužan je položiti na račun u banci.

Plaćanje preko institucije za platni promet Članak 16. (1) Ovršenik – poslovni subjekt ne smije plaćati preko institucije za platni promet ako registru računa ima oznaku blokade računa (2) Institucija za platni promet jest pravna osoba koja na temelju zakona može pružati usluge platnog prometa u

23

JEDINSTVENI REGISTAR RAČUNA

Vođenje i dostava podataka Članak 22. (1) Jedinstveni registar računa jest elektronička baza podataka koja sadrži račune poslovnih subjekata, građana, R H SVIH obveznika (2) Agencija vodi Jedinstveni registar računa. (3) Obveznici dostave podataka u JRR jesu HNB, banke, štedionice i kreditne unije. (4) Jedinstveni registar računa sadrži i podatke o oročenim novčanim sredstvima, ugovorima o stambenoj štednji i depozitima u kreditnim unijama, poslovnih subjekata i građana. (5) HNB i banke dužne su dnevno dostavljati u JR računa podatke o otvorenim računima i podatke o promjenama po računima. (6) Banke, stambene štedionice i kreditne unije dužne su dnevno u JRR dostavljati podatke računima i njihovim promjenama. (7) Podaci koje obveznici dostavljaju u JRR ne sadrže podatke o stanju na računu, a ni podatke o stanjima po osnovi ugovora (8) Na obveznike dostave podataka ne odnosi se obveza čuvanja bankovne tajne

Javni podaci, uvid i davanje podataka Članak 23.

(1) Javni podaci u JRR jesu podaci o poslovnom subjektu, a to su: – osobni identifikacijski broj, – tvrtka ili naziv, odnosno ime i prezime, – sjedište i adresa, – broj transakcijskog računa i naziv banke koja vodi račun, – oznaka blokade računa, – datum otvaranja i zatvaranja transakcijskog računa, – drugi podaci o transakcijskom računu poslovnog subjekta. (2) Agencija će podnositelju pisanog zahtjeva osigurati uvid u javne podatke u JRR ili će mu ih dati u pisanom obliku. (3) Podaci iz JRR koji se odnose na građane nisu javni i na njih se primjenjuje zakon kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. (4) Podatke koji nisu javni Agencija daje temeljem pisanog zahtjeva suda ili drugoga nadležnog tijela.

Odgovornost za točnost podataka Članak 24.

(1) HNB, banke, stambene štedionice i kreditne unije odgovorne su za točnost podataka i redovitost njihove dostave u JRR (2) Agencija je odgovorna za istovjetnost podataka u JRR s podacima koje su dostavile banke, Članak 37 STUPA NA SNAGU 15.10.2012

kraj

24

5. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Nn«, 25/12.),

Pranje novca je proces kojim se želi putem dopuštenih poslova zametnuti trag pravog izvora nezakonito stečenog novca, taj proces obuhvaća prikrivanje prave prirode i izvora novca, u smislu prikrivanja njezina protuzakonitog podrijetla pranje novca bez prethodne kriminalne aktivnosti ne postoji. proces pranja novca kroz tri faze: polaganje, oplemenjivanje i integraciju. U fazi polaganja sredstva iz kriminalne djelatnosti ulažu se u financijski sustav ili se investiraju u nekretnine i pokretnine. Glavni je cilj ubaciti novac u financijske tokove ili ga prebaciti izvan zemlje. Pritom perači novca izlažu svoju zaradu Sljedeća faza, oplemenjivanje U fazi oplemenjivanja perači brojnim transakcijama počinju prikrivati trag pravog izvora novca. Legalnim transakcijama prebacuju novac na računima u zemlji i inozemstvu te mijenjaju njegov oblik, radi otežavanja praćenja njegova toka Završna faza je integracija nezakonitih sredstava koja su postala zakonita i koja su uspješno uronjena i položena u financijski sustav Pranje novca označava aktivnost usmjerenu na prikupljanje nepošteno ili nezakonito stečenih prihoda putem dopuštenih poslova financiranje terorizma podrazumijeva osiguravanje ili prikupljanje sredstava, s namjerom da se upotrijebe, za počinjenje terorističkoga djela, Hrvatski Zakon o sprječavanju pranja novca ima preventivni karakter jer propisuje mjere i radnje koje se poduzimaju u bankarskom, novčarskom i drugom poslovanju otkrivanja i sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Mjere, radnje i postupci za sprječavanje i otkrivanje pranja novca provode se prije i/ili prilikom svake transakcije, kao i pri sklapanju pravnih poslova kojima se stječe ili koristi imovina Obveznici provedbe Zakona

1.banke, podružnice banaka 2. štedne banke, 3. stambene štedionice, 4. kreditne unije, 5. društva koja obavljaju usluge platnog prometa, uključujući i prijenos novca, 6. Hrvatska pošta, 7. društva za upravljanje investicijskim fondovima, 8. mirovinska društva, 9. društva ovlaštena za poslove s financijskim instrumentima 10. društva za osiguranje životnih osiguranja, 11. društva za izdavanje elektroničkog novca, 12. ovlašteni mjenjači, 13. priređivači igara na sreću: 14. zalagaonice, 15. pravne i fizičke osobe koje obavljaju poslove u vezi s tim djelatnstima 16. pravne i fizičke osobe koje obavljaju poslove u okviru djelatnosti: a) odvjetnik, odvjetničko društvo i javni bilježnik, b) revizorsko društvo i samostalni revizor, c) fizičke i pravne osobe koje obavljaju računovodstvene usluge poreznog savjetovanja. Carinska uprava ima poseban status I dužna je, u roku tri dana poslati obavijest i o zakonitom prijenosu ili pokušaju nezakonitog prijenosa granice gotovine ili čekova u domaćoj ili stranoj valuti u vrijednosti od 40.000 kuna

25

Mjere OBVEZNICI PROVOĐENJA OVOG ZAKONA PODUZIMAJU MJERE 1. procjenu rizika od zlouporabe za pranje novca 2. provođenje mjera dubinske analize 3. provođenje mjera u društvima u kojima obveznik ima većinski udio 4. imenovanje ovlaštene osobe i njezina zamjenika za provedbu mjera 5. omogućavanje stručnog osposobljavanja i izobrazbe djelatnika obveznika 6. izradu liste indikatora za prepoznavanje stranaka i sumnjivih transakcija 7. obavještavanje i dostavljanje Uredu, informacija i dokumentacije o transakcijama i osobama pod nadzorom 8. osiguravanje čuvanja i zaštite podataka te vođenje propisanih evidencija 9. obveza je kreditnih i financijskih institucija da uspostave odgovarajući informacijski sustav Rizik pranja novca ili financiranja terorizma jest rizik da će stranka zlouporabiti financijski sustav za pranje novca ili financiranje terorizma, Obveznik je dužan izraditi analizu rizika i pomoću te analize odrediti ocjenu visine rizika visokorizičnima ukoliko se radi o: stranim politički izloženim osobama; strankama koje nisu osobno prisutne pri uspostavljanju poslovnog odnosa; stranim pravnim osobama koje ne obavljaju niti smiju obavljati trgovačku djelatnost u zemlji u kojoj su registrirane; dobrotvornim ili neprofitnim organizacijama, koje nemaju organiziran nadzor svojega poslovanja; stranci koja uspostavljaju svoje poslovne odnose, i transakcije, u neuobičajenim okolnostima kao što su značajna, odnosno neobjašnjiva zemljopisna udaljenost između sjedišta naručitelja i obveznika te učestalo i nelogično mijenjanje poslovnih partnera za obavljanje istih poslova; Srednjerizične stranke su one koje prema svom poslovanju, poslovnim odnosima i transakcijama koje nude, a s obzirom na kriterije rizika, imaju neuobičajeno velik promet preko računa. Niskorizične stranke Niskorizične stranke predstavljaju državna tijela (tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti), tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge pravne osobe na koje su prenesene javne ovlasti Stranke se smatraju niskorizičnim samo ako ispunjavaju sljedeće uvjete: identitet stranke moguće je pouzdano provjeriti iz javno dostupnih izvora; -imaju odobrenje za pružanje financijskih usluga -podliježe neposrednom inspekcijskom nadzoru nadležnog tijela, mjere dubinske analize 1.IDENTIFIKACIJA STRANKE Utvrđivanje i provjera identiteta zakonskog zastupnika pravne osobe Utvrđivanje i provjera identiteta opunomoćenika pravne ili fizičke osobe 2.MJERA UTVRĐIVANJA STVARNOG VLASNIKA 3. MJERA PRIKUPLJANJA PODATAKA O NAMJENI I PREDVIĐENOJ PRIRODI POSLOVNOG ODNOSA ILI TRANSAKCIJE 4.MJERA PRAĆENJA POSLOVNOG ODNOSA -stalno praćenje poslovnog odnosa uključujući praćenje transakcija obavljenih tijekom tog odnosa U svrhu dubinske analize i obavješćivanja Ureda o sumnjivim transakcijama obveznici -za fizičku osobu koja obavlja transakciju: zapisuju državu izdavatelja identifikacijske isprave;

26

-za stranku fizičku osobu za koju se obavlja transakcija: državu izdavatelja identifikacijske isprave, broj računa, datum otvaranja računa, naziv banke i državu banke; obveznici moraju svojim aktom imenovati osobe i njena zamjenika za provedbu mjera OBAVJEŠĆIVANJE O SUMNJIVIM TRANSAKCIJAMA Obavješćivanje ureda za sprečavanje pranja novca i zloupotrebu. proizlazi iz Zakona o obvezi dostave podataka (o stranci i transakciji) koje je obveznik prikupio prilikom -identifikacije

- prilikom svake transakcije koja se obavlja gotinom u kunama ili stranom valutom, vrijednosnim papirima, plemenitim kovinama i draguljima ako je vrijednost transakcije 105.000 kn ili veća,

- prilikom obavljanja povezanih transakcija koje ukupno dosežu vrijednost 105.000 kn i više - prilikom svih ostalih platnih transakcija ako postoji sumnja da je riječ o pranju novca • društva za osiguranje utvrđuju identitet stranke kada je riječ o poslovima životnog osiguranja ako godišnji zbroj premija za životno osiguranje prelazi 40.000 kn, Hrvatski Ured je središnje nacionalno tijelo za prikupljanje, analizu i dostavljanje nadležnim tijelima slučajeva sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma ustrojen u okviru MF Obveznici provođenja mjera sprečavanja oranja novca vode slijedeće evidencije: evidenciju podataka o strankama, poslovnim odnosima i transakcijama vezanih uz provođenje mjera dubinske analize klijenata; evidenciju podataka a koje se odnose na sumnjive transakcije o uvidima Financijskog inspektorata 5. DUBINSKA ANALIZA STRANKE PREKO TREĆIH OSOBA 6.POSEBNI OBLICI DUBINSKE ANALIZE su POJAČANA DUBINSKA ANALIZA STRANKE tu spada -Korespondentni odnosi s kreditnim institucijama trećih država, - promatranje Strane politički izložene osobe, -Nenazočnost stranke pri utvrđivanju i provjeri identiteta, 7.POJEDNOSTAVLJENA DUBINSKA ANALIZA STRANKE- obveznik može pri uspostavljanju poslovnog odnosa i pri izvršavanju transakcije izvršiti pojednostavljenu dubinsku analizu stranke ako se radi o financijskim organizacijama, državnim tijelima i usatanovama I sl. Rok čuvanja pohranjene dokumentacije prikupljene temeljem Zakona i propisima donesenih temeljem njega je deset godina nakon obavljene identifikacije

KRAJ

27

6. Zakon o trgovini (»Narodne novine«, 30/14.) i to: 17,12(članci 17 do 28.)

IV. UVJETI ZA OBAVLJANJE TRGOVINE S TREĆIM ZEMLJAMA Članak 17.

Trgovina s trećim zemljama obavlja se sukladno Zajedničkoj trgovinskoj politici EU

Uvjeti koje mora ispunjavati roba pri uvozu Članak 19. (1) Roba koja se uvozi mora glede zdravstvene, veterinarske ispravnosti udovoljavati uvjetima koji su propisani u R H (2) Roba koja se uvozi ,mora biti označena u skladu s odgovarajućim propisima te propisane isprave o sukladnosti ako su za robu osigurane,. (3) Motorna vozila koja se uvoze u R Hrvatsku moraju biti tehnički ispravna u Republici Hrvatskoj

Članak 20. Za robu čija svojstva zahtijevaju posebno rukovanje i čuvanje, a za koju su propisani posebni uvjeti za obavljanje trgovine na veliko na domaćem tržištu, Vlada može odrediti iste uvjete i za uvoz te robe.

3. Provoz robe Članak 21.

Vlada na prijedlog nadležnog ministarstva, može zabraniti provoz određene robe kroz carinsko područje R H ili propisati uvjete pod kojima se takva roba može prevoziti u tranzitu, radi sprječavanja ugrožavanja života i zdravlja ljudi i očuvanja i zaštite prirode i okoliša.

4. Isprave koje prate robu pri izvozu i uvozu

Članak 22. (1) Pravila i izdavanje potvrda o podrijetlu robe utvrđuju se carinskim propisima. (2) Potvrde o hrvatskom podrijetlu robe izdaje Hrvatska gospodarska komora, a -potvrde o povlaštenom podrijetlu robe Ministarstvo financija – Carinska uprava. (3) Kad je propisima strane države, međunarodnim sporazumom ili propisom Republike Hrvatske predviđeno da robu pri izvozu i uvozu moraju pratiti određene potvrde ili isprave, takve potvrde izdaje ili ovjerava Ministarstvo, osim za pojedine robe za koje se potvrde, I isprave izdaju u upravnom postupku sukladno posebnim propisima Republike Hrvatske.

PRIVREMENI IZVOZ I UVOZ

Članak 24. (1) Roba se može privremeno izvoziti i uvoziti u skladu s ovim Zakonom i carinskim propisima, posebnim zakonima i na temelju njih donesenim propisima i međunarodnim konvencijama i ugovorima. (2) Na robu koja se privremeno izvozi, odnosno uvozi, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona te posebnih zakona i, a carinski postupak provodi se u skladu sa carinskim propisima.

Članak 25.

(1) Iznimno na privremeni izvoz i uvoz robe ne odnose se odredbe o kontingentima iz ovoga Zakona niti zabrane ili druga ograničenja izvoza i uvoza određena iz gospodarskih razloga. (2) Ako je za robu koja se privremeno izvozi ili uvozi propisana dozvola na temelju ovoga Zakona ili posebnih zakona, roba se privremeno izvozi ili uvozi uz dozvolu ili drugu odgovarajuću ispravu.

Članak 28. POSEBNI OBLICI TRGOVINE S INOZEMSTVOM

je i prodaja strane robe s carinskog skladišta.(2) Uvjeti za osnivanje i poslovanje carinskih skladišta te carinskoga postupanja pri prodaji robe s carinskog skladišta uređuju se carinskim propisima.

KRAJ

28

7. Zakon o deviznom poslovanju (»Narodne novine«, broj 96/03., 140/05., 132/06., 153/09., 145/10. i 76/13.), i to: 1719

rezidenti i nerezidenti (članak 2.)

Članak 2. (1) U smislu ovoga Zakona rezidentima se smatraju: 1. pravne osobe sa sjedištem u RHrvatskoj, osim njihovih podružnica u inozemstvu, 2. podružnice stranih trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj, 3. trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj 4. fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, 5. fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj borave na osnovi važeće dozvole boravka u trajanju najmanje 183 dana, osim diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih zemalja te čl njihovih obitelji, 6. diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu (2) Sve druge osobe smatraju se nerezidentima.

strana sredstva plaćanja (članak 4.)

Strana sredstva plaćanja

Članak 4. (1) Strana sredstva plaćanja, jesu devize, strana gotovina, čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti. (2) Devize, u smislu ovoga Zakona, jesu i novčana potraživanja od inozemstva. (3) Strana gotovina (novčanice i kovani novac) novčano je potraživanje od središnje banke ili države koja je gotovinu izdala. (4) Čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu

kapitalni poslovi (članak 7.)

Kapitalni poslovi Članak 7.

(1) Kapitalni poslovi, su, poslovi su zaključeni između rezidenata i nerezidenata te prijenosi imovine radi prijenosa kapitala, a koji nisu tekuća plaćanja i prijenosi

(2) U kapitalne poslove ubrajaju se: 1. izravna ulaganja, 2. ulaganja u nekretnine, 3. poslovi s vrijednosnim papirima, 4. poslovi s udjelima u investicijskim fondovima, 5. kreditni poslovi, 6. depozitni poslovi, 7. plaćanja na osnovi ugovora o osiguranju, 8. jednostrani prijenosi imovine; a) osobni prijenosi imovine, b) fizički prijenosi imovine. (3) Kapitalni su poslovi i poslovi kojima se otuđuju prava stečena ulaganjem, vrijednosni papiri i prijenos ostatka likvidacijske ili stečajne mase.

29

tekući poslovi i tekuća plaćanja (članak 8.)

Tekući poslovi i tekuća plaćanja Članak 8.

(1) Tekući poslovi su poslovi zaključeni između rezidenata i nerezidenata čija namjera nije prijenos kapitala. (2) Plaćanja i prijenosi s osnove tekućih poslova uključuju: 1. dospjela plaćanja na osnovi trgovine robom i uslugama s inozemstvom te na osnovi drugih tekućih poslova, uključujući usluge i normalne kratkoročne bankarske i kreditne olakšice, 2. dospjela plaćanja kamata i neto-dohotke od ostalih ulaganja, 3. plaćanja umjerenog iznosa na ime amortizacije zajmova, smanjenje vrijednosti izravnih ulaganja i raspodjelu dobiti na osnovi udjela u vlasništvu, 4. prijenose s osnove radničkih doznaka, mirovina, invalidnina i ostalih socijalnih primanja, poreza i pristojba, međudržavne suradnje, likvidiranih šteta na temelju ugovora o osiguranju, prijenose s osnove dobitaka u igrama na sreću, naknada za koncesije, članarina i kazna (penala) te umjerenih doznaka na ime troškova za uzdržavanje obitelji.

kreditni poslovi (članak 11.)

Članak 11. (1) Kreditni poslovi, jesu komercijalni krediti i financijski krediti. jamstva i garancije. (2) Komercijalni krediti, su, odgode su plaćanja, odnosno plaćanja unaprijed robe i usluga. (3) Financijski krediti, svi su krediti osim kredita za Izravna ulaganja. Financijskim kreditima smatraju se i svi oblici financiranja koji u podlozi imaju komercijalne (4) Kreditni poslovi osim odgode plaćanja i plaćanja unaprijed do 12 mjeseci, sklapaju se u pisanom obliku. Ugovor o kreditu banka uvijek sklapa u pisanom obliku.

KRAJ 8. Zakon o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (»Nn«, 15/13

opće odredbe (članci 1. i 2.)

I. OPĆE ODREDBE Članak 1.

(1) Ovim Zakonom osniva se Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (u daljnjem tekstu: Agencija). (2) Agencija je specijalizirana financijska institucija koja osigurava štedne uloge u bankama i štedionicama, i provodi postupak sanacije banaka.

Članak 2.

(1) Osnivač je Agencije država. Država jamči za obveze Agencije. (2) Agencija je pravna osoba s pravima i obvezama propisanim statutom Agencije ovim Zakonom, (3) Sjedište Agencije je u Zagrebu.

(4) Agencija se upisuje u sudski registar

. KRAJ

30

9. Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (»N n«16/13. 143/14.),

predmet Zakona (članak 1.) temeljni pojmovi (članka 3.) tko može osnovati UCITS fond u RH (članak 4. i članak 5.)U Republici Hrvatskoj postoje UCITS fondovi i Alternativni investicijski fondovi. UCITS fond je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom koji osniva društvo za upravljanje UCITS fondovima

OPĆE ODREDBE Članak 1.

Ovim Zakonom propisuju se uvjeti za osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS fondova) i društava za upravljanje UCITS fondovima, te se uređuje način izdavanja i otkupa udjela UCITS fondova, trgovanje udjelima UCITS fondova, delegiranje poslova na treće osobe, te nadzor nad radom i poslovanjem UCITS fondova, društava za upravljanje UCITS fondovima, depozitara i osoba koje nude udjele u UCITS fondovima.

Značenje pojedinih pojmova Članak 3.

(1) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:

1. Investicijski fond je subjekt za zajednička ulaganja sa svrhom prikupljanje sredstava javnom ili privatnom ponudom te ulaganje tih sredstava u različite vrste imovine u skladu s unaprijed određenom strategijom ulaganja investicijskog fonda, a isključivo u korist imatelja udjela u tom investicijskom fondu.

Investicijski fond može biti UCITS fond ili alternativni investicijski fond.

2. UCITS fond je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom koji:

a) ima za isključivi cilj zajedničko ulaganje imovine, prikupljene javnom ponudom udjela u fondu, u prenosive vrijednosne papire ili u druge oblike likvidne financijske imovine, a koji posluje po načelima razdiobe rizika,

b) čiji se,udjeli na zahtjev ulagatelja, otkupljuju izravno ili neizravno, iz imovine toga fonda. društvo poduzima radnje za upravljanje kojima se osigurava da vrijednost udjela ne odstupa značajno od neto vrijednosti imovine fonda, izjednačene su s otkupom udjela i

c) koji je osnovan u skladu s. ovim Zakonom, I propisima države članice donesenima na temelju Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

3. Alternativni investicijski fond je investicijski fond određen zakonom koji uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima. AIF može biti otvoreni i zatvoreni.

4. Otvoreni investicijski fond je zasebna imovina, bez pravne osobnosti, koju osniva društvo za upravljanje i kojom društvo upravlja u svoje ime i za zajednički račun imatelja udjela u toj imovini.

Udjeli u otvorenom investicijskom fondu se, otkupljuju, izravno ili neizravno, iz imovine otvorenog investicijskog fonda. Može imati pravnu osobnost.

5. Udjel predstavlja udjel UCITS fonda.

6. Ulagatelj je imatelj udjela UCITS fonda.

7. Depozitar je kreditna institucija ili njena podružnica kojoj su povjerene dužnosti propisane odredbama ovoga Zakona.

8. Društvo za upravljanje je pravna osoba sa sjedištem u R H koja, na temelju odobrenja Agencije, obavlja djelatnost upravljanja UCITS fondovima.

31

9. Društvo za upravljanje iz druge države članice je pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi članici koja, na temelju odobrenja nadležnog tijela te države članice, obavlja djelatnost upravljanja UCITS fondovima.

10. Društvo za upravljanje iz treće države je pravna osoba sa sjedištem u trećoj državi koja, na temelju odobrenja nadležnog tijela treće države, obavlja djelatnost upravljanja investicijskim fondovima.

11. Matična država članica društva za upravljanje je država članica u kojoj je registrirano sjedište društva za upravljanje.

12. Država članica domaćin društva za upravljanje je država članica koja nije matična država članica, u kojoj društvo za upravljanje ima podružnicu ili u kojoj izravno pruža usluge.

13. Matična država članica UCITS fonda je država članica u kojoj je UCITS fond, od nadležnog tijela, dobio odobrenje temeljem ovoga Zakona. 14. Država članica domaćin UCITS fonda je država članica koja nije matična država članica, u kojoj se trguje udjelima UCITS fonda.

15. Podružnica je mjesto poslovanja koje je dio društva za upravljanje, nema pravnu osobnost i obavlja poslove pružanja usluga za koje je društvo za upravljanje dobilo odobrenje za rad.

16. Nadležno tijelo je: a) tijelo pojedine države članice koje je, na temelju propisa te države kojima se u pravni poredak države prenose odredbe Direktive 2009/65/EZ, nadležno za izdavanje odobrenja za osnivanje i rad, odnosno nadzor investicijskih fondova i društava za upravljanje. b) tijelo treće države nadležno za izdavanje odobrenja za osnivanje i rad, odnosno nadzor investicijskih fondova i društava za upravljanje.

17. Uska povezanost označava povezanost dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba, odnosno subjekata, na jedan od sljedećih načina: a) odnosom sudjelovanja, b) odnosom kontrole. 18. Sudjelovanje označava sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:

a) ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20% udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi, ili

b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u njoj manji od 20%, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje.

19. Kontrola označava odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje fizičke ili pravne osobe i nekog društva. 20. Matično društvo je matično društvo kako je definirano propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja. 21. Ovisno društvo je ovisno društvo kako je definirano propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja. 22. Kvalificirani udjel je svaki izravni ili neizravni udjel u društvu za upravljanje koji predstavlja 10% ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima, ili manji udjel koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje društvom za upravljanje. 23. Trajni medij je papir ili drugo sredstvo koje ulagatelju omogućuje pohranu informacija, i reprodukciju pohranjene informacije bez njene izmjene. 24. Prenosivi vrijednosni papiri su: a) dionice i vrijednosni papiri izjednačeni s dionicama, b) obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri, c) svaki drugi prenosivi vrijednosni papir koji daje pravo na stjecanje prenosivih vrijednosnih papira 25. Instrumenti tržišta novca su financijski instrumenti kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, koji su likvidni i čija se vrijednost može precizno odrediti 26. Treća država je država koja nije članica eu. 27. Država članica je država članica eu i država potpisnica Ugo europsko gospodarskom prostoru.

32

28. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, čije nadležnosti i djelokrug rada su propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i ovim Zakonom. 29. Suglasnost ili odobrenje je odluka Agencije kojom se usvaja podneseni zahtjev, 30. Bez odgode i/ili odmah znači poduzimanje neke radnje najkasnije sljedeći radni dan. 31. Javna ponuda je svaka obavijest dana u bilo kojem obliku i uporabom bilo kojeg sredstva, koja sadrži dovoljno informacija o uvjetima ponude i o ponuđenim udjelima u investicijskim fondovima, da se na temelju istih ulagatelj može odlučiti na upis tih udjela. 32. Revizor je neovisni vanjski ovlašteni revizor definiran propisima koji uređuju reviziju. 33. Relevantna osoba u odnosu na društvo za upravljanje je: a) osoba na rukovodećoj poziciji u društvu za upravljanje, osoba koja je član društva, član nadzornog odbora ili prokurist društva za upravljanje, b) osoba na rukovodećoj poziciji ili osoba koja je član društva u svakoj pravnoj osobi ovlaštenoj za nuđenje udjela UCITS fonda, c) osoba na rukovodećoj poziciji u pravnoj osobi na koju je društvo za upravljanje delegiralo svoje poslove, d) radnik društva za upravljanje, radnik pravne osobe na koju je društvo za upr.delegiralo svoje poslove, e) svaka druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadležnosti su društva za upravljanje, a koja je uključena u djelatnosti koje društvo za upravljanje obavlja. 34. Osoba s kojom je relevantna osoba u srodstvu je: a) bračni drug, b) uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe, c) bilo koji drugi srodnik relevantne osobe koji je s relevantnom osobom proveo u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana.

Članak 4.

Ovaj Zakon ne primjenjuje se na sljedeće subjekte: 1. investicijske fondove zatvorenog tipa, 2. investicijske fondove koji prikupljaju sredstva ne promičući prodaju svojih udjela javnosti, 3. kategorije investicijskih fondova određene propisima država članica u kojima su takvi investicijski fondovi osnovani,.

UCITS fondovi u Republici Hrvatskoj Članak 5.

(1) U R H UCITS fond moguće je osnovati samo kao otvoreni investicijski fond s javnom ponudom. (2) UCITS fondovi ne mogu se preoblikovati u alternativne investicijske fondove.

KRAJ Trgovanje udjelima UCITS fondova, odnosno alternativnih investicijskih fondova obuhvaća sve usluge, odnosno aktivnosti na bilo koji način povezane s distribucijom udjela UCITS fondova Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji je otvoreni investicijski fond, koji je osnovala Vlada Republike Hrvatske s ciljem da imovina Fonda bude podijeljena na hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji. Fond HB osnovan je i posluje po Zakonu o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Umirovljenički fond posluje po Zakonu o Umirovljeničkom fondu i osnovan je u svrhu obeštećenja korisnika mirovina.

33

10. Zakon o alternativnim investicijskim fondovima (»Narodne novine«, broj 16/13. i 143/14.), i to: predmet Zakona (članak 1.)

OPĆE ODREDBE Članak 1.

Ovim se Zakonom propisuju uvjeti

za osnivanje i rad alternativnih investicijskih fondova (u daljnjem tekstu: AIF) i društava za

upravljanje alternativnim investicijskim fondovima (u daljnjem tekstu: UAIF),

- način izdavanja i otkupa udjela AIF-a, -trgovanje udjelima AIF-a, -delegiranje poslova na treće osobe te -nadzor nad radom i poslovanjem UAIF-a, AIF-a, depozitara i osoba koje nude udjele u AIF-ima. temeljni pojmovi (članka 3.) Značenje pojedinih pojmova

Članak 3.

Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:

1. Investicijski fond je subjekt za zajednička ulaganja čija je jedina svrha i namjena prikupljanje sredstava javnom ili privatnom ponudom te ulaganje tih sredstava u različite vrste imovine u skladu s unaprijed određenom strategijom ulaganja investicijskog fonda, a isključivo u korist imatelja udjela u tom investicijskom fondu.

Investicijski fond može biti alternativni investicijski fond ili UCITS fond. 2. Alternativni investicijski fond (AIF) je investicijski fond osnovan sa svrhom i namjenom prikupljanja sredstava javnom ili privatnom ponudom te ulaganja tih sredstava u različite vrste imovine u skladu s unaprijed određenom strategijom i ciljem ulaganja AIF-a, a isključivo u korist imatelja udjela tog AIF-a. AIF može biti otvoreni i zatvoreni AIF. AIF ne zahtijeva odobrenje za osnivanje i rad u skladu s odredbama zakona

3. UCITS je investicijski fond određen zakonom za rad otvorenih inv fondova s javnom ponudom.

4. Otvoreni AIF je zasebna imovina, bez pravne osobnosti, koju osniva UAIF

-UAIF upravlja u svoje ime i za zajednički račun imatelja udjela u toj imovini. -Otvorenim AIF-om može upravljati samo vanjski UAIF. -Udjeli otvorenog AIF-a se otkupljuju, izravno ili neizravno, iz imovine otvorenog AIF-a. -Ako pravo države članice ili treće države to dopušta, otvoreni AIF može imati pravnu osobnost. 5. Zatvoreni AIF je pravna osoba osnovana u obliku dioničkog društva ili d.o.o. odgovornošću -Zatvoreni AIF osniva UAIF i kojom UAIF upravlja u njezino ime i za njezin račun -udjeli nisu otkupivi iz imovine zatvorenog AIF-a. - Zatvorenim AIF-om može upravljati vanjski ili unutarnji UAIF.

6. Unutarnji upravitelj je UAIF koji upravlja zatvorenim AIF-om i koji je istodobno taj zatvoreni AIF te koji ne može obavljati niti jednu drugu djelatnost osim upravljanja tim AIF- 7. Vanjski upravitelj je UAIF koji upravlja jednim ili s više otvorenih ili zatvorenih AIF-ova te

8. Udjel predstavlja udjel u otvorenom AIF-u, odnosno dionica ili poslovni udjel u zatvorenom.AIF-u. 9. Ulagatelj je imatelj udjela u otvorenom AIF-u, odnosno dioničar ili imatelj udjela u zatvAIF-u. 10. Depozitar je kreditna institucija ili podružnica kreditne institucije s dužnostima propisanim Zakona.

34

11. Društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima (UAIF) je pravna osoba sa sjedišt u R H koja, na temelju odobrenja Agencije, obavlja djelatnost upravljanja jednim ili s više AIF-ova. UAIF može poslovati kao vanjski ili unutarnji UAIF. 12. UAIF iz druge države članice je pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi članici koja, na temelju odobrenja nadležnog tijela te države članice, obavlja djelatnost upravljanja jednim ili s više AIF-ova. 13. UAIF iz treće države je pravna osoba sa sjedištem u trećoj državi koja, na 14. Matična država članica UAIF-a je država članica u kojoj je registrirano sjedište UAIF-a. 15. Država članica domaćin UAIF-a je država članica koja nije matična država članica UAIF-a, a na čijem području UAIF upravlja AIF- ili trguje udjelima AIF-ova. 16. Referentna država članica UAIF-a je država članica određena u skladu s. ovoga Zakona. 17. Matična država članica AIF-a je država članica u kojoj je AIF, u kojoj je registrirano sjedište AIF-a. 18. Država član domaćin AIF-a je država koja nije matična država članica, u kojoj se trguje udjelima AIF- 19. Podružnica je mjesto poslovanja koje je dio UAIF-a, nema pravnu osobnost i obavlja poslove pružanja usluga za koje je UAIF dobio odobrenje za rad. Sva mjesta poslovanja koja je UAIF osnovao u drugoj državi članici ili trećoj državi, smatraju se jednom podružnicom. 20. Uska povezanost označava povezanost dviju ili više fizičkih ili pravnih osoba, , na jedan od sljnačina: a) odnosom sudjelovanja, b) odnosom kontrole.

21. Sudjelovanje označava sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako: a) ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20 % udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi ili b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20 %, a stečen je s namjerom da na temelju trajne povezanosti s omogući utjecaj na njezino poslovanje. 22. Kontrola označava odnos između matičnog društva i ovisnog društva U smislu ove točke: a) ovisno društvo ovisnog društva također se smatra ovisnim društvom matičnog društva b) situaciju u kojoj su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba trajno povezane s istom osobom putem odnosa kontrole, smatrat će se odnosom uske povezanosti između tih osoba. 23. Kvalificirani udjel je svaki udjel u UAIF-u koji predstavlja 10 % ili više ud u kapitalu ili glasačkim pravma 24. Upravljanje AIF-om znači obavljanje barem jedne aktivnosti 25. Trgovanje znači svako izravno ili neizravno distribuiranje udjela AIF-a, 26. Financijski instrument je instrument određen zakonom kojim se uređuje tržište kapitala. 27. Izdavatelj, je pravni subjekt, čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, 28. Pravni zastupnik je fizička osoba s prebivalištem u R H ili pravna osoba sa sjedištem u RH, koju je UAIF ovlastio da ga zastupa prema Agenciji, 29. Financijska poluga je svaka metoda kojom UAIF povećava izloženost AIF-a kojim upravlja bilo putem pozajmice novca ili financijskih instrumenata, 30. Naknada koja ovisi o prinosu znači udio u dobiti AIF-a pripisan UAIF-u kao naknada za upravljanje AIF- 31. Napajajući AIF je svaki AIF koji: a) ulaže najmanje 85 % svoje imovine u udjele drugog AIF-a (glavni AIF), b) ulaže najmanje 85 % svoje imovine u više od jednog glavnog AIF-a, kad ti glavni AIF-ovi imaju iste investicijske strategije, ili c) njegova imovina na drugi način izložena najmanje 85 % prema glavnom AIF-u. 32. Glavni AIF je AIF u koji ulaže neki drugi AIF ili prema kojem drugi AIF ima izloženost 33. Matično društvo je matično društvo kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja. 34. Ovisno društvo je ovisno društvo kako je definirano propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika 35. Glavni broker je kreditna institucija, investicijsko društvo ili neki drugi subjekt koji podliježe bonitetnom nadzoru, koji profesionalnim ulagateljima nudi usluge, financiranje ili transakcija s financijskim instrumentima 36. Neuvršteno društvo je dioničko društvo ili d.o.o sa sjedištem u RH ili drugoj državi članici čije dionice, odnosno poslovni udjeli nisu uvršteni na uređeno tržište u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala. 37. Država članica je država članica EU država potpisnica Ugovora o europskom gospodarskom prostoru. 38. Treća država je država koja nije država članica

35

39. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. 40. Nadležno tijelo je: a) tijelo države članice, nadležno za izdavanje odobrenja za osnivanje i rad, i nadzor UAIF-a i AIF- b) tijelo treće države nadležno za izdavanje odobrenja za osnivanje i rad, 41. Suglasnost ili odobrenje je odluka Agencije kojom se usvaja podneseni zahtjev, koja se uvijek zahtijeva i izdaje prije poduzimanja određene radnje ili sklapanja nekog posla. 42. Europska putovnica označava pravo UAIF-a da, na temelju odobrenja za rad dobivenog od Agencije, odnosno od nadležnog tijela matične države članice, obavlja djelatnost na području druge 43. Javna ponuda je svaka obavijest dana u bilo kojem obliku i uporabom bilo kojeg sredstva upućena neograničenom broju osoba,koja sadrži dovoljno informacija o uvjetima ponude i ponuđenim udjelima AIF-a, da na temelju istih ulagatelj može odlučiti na upis tih udjela. 44. Privatna ponuda je svaka obavijest dana u bilo kojem obliku i uporabom bilo kojeg sredstva, koja sadrži dovoljno informacija o uvjetima ponude i o ponuđenim udjelima AIF-a, da se na temelju istih ulagatelj može odlučiti na upis tih udjela, a koja je po nekoj svojoj karakteristici uvjetovana, primjerice minimalnim iznosom ulaganja, ciljanom skupinom ulagatelja ili brojem ulagatelja. 45. Profesionalni ulagatelj je ulagatelj koji se u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala smatra profesionalnim ulagateljem ili se na vlastiti zahtjev može tretirati kao profesionalni ulagatelj. 46. Mali ulagatelj je ulagatelj koji nije profesionalni ulagatelj. 47. Revizor je neovisni vanjski ovlašteni revizor definiran propisima kojima se uređuje revizija. 48. ESMA je Europsko nadzorno tijelo – Europska agencija za nadzor vrijednosnih papira i tržišta kapitala, osnovana Uredbom (EZ) 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća. 49. ESRB je Europski odbor za sistemski rizik, osnovan Uredbom (EZ) 1092/2010 50. FATF je stručna skupina za financijsko djelovanje – međuvladino tijelo osnovano s ciljem razvijanja politika za suzbijanje pranja novca, financiranja terorizma i s njima povezanim aktivnostima koje predstavljaju prijetnju integritetu međunarodnog financijskog sustava. 51. Relevantna osoba u odnosu na UAIF je: a) osoba na rukovodećoj poziciji u UAIF-u, koja je član UAIF-a, član nadzornog odbora ili prokurist UAIF- b) osoba na rukovodećoj poziciji u zatvorenom AIF-u, član nadzornog odbora ili prokurist zatvorenog AIF- c) osoba na rukovodećoj poziciji u pravnoj osobi na koju je UAIF delegirao svoje poslove, d) osoba na rukovodećoj poziciji ili osoba član društva u pravnoj osobi ovlaštenoj za nuđenje udjela AIF- e) radnik UAIF-a, radnik pravne osobe na koju je UAIF delegirao svoje poslove ili zaposlenik pravne osobe ovlaštene za nuđenje udjela AIF-a, uključena u djelatnosti koje UAIF obavlja, f) svaka druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadležnosti su UAIF-a, a koja je uključena u djelatnosti koje UAIF obavlja. 52. Osoba s kojom je relevantna osoba u srodstvu je: a) bračni drug relevantne osobe smatra izjednačenom s bračnim drugom, b) uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe, c) bilo koji drugi srodnik relevantne osobe koji je na dan predmetne osobne transakcije s relevantnom osobom proveo u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana. 53. Relevantna osoba u odnosu na AIF je: a) depozitar AIF-a, b) revizor AIF-a.

Članak 7. pojam i razlikovnosti AIF-

(1) AIF se osniva s ciljem prikupljanja novčanih sredstava (2) ponudom za stjecanje udjela u AIF-u, a sredstva AIF-a se ulažu u skladu s odredbama ovoga Zakona,

pravila AIF-a i, kada je to primjenjivo, prospekta tog AIF-a.

(3) Otvoreni AIF, osnovan RH, je zasebna imovina bez pravne osobnosti.

(3) Zatvoreni AIF, osnovan u RH, može biti uspostavljen u obliku dioničkog društva ili d.o.o.

36

(4) Udjeli otvorenog AIF-a i udjeli zatvorenog AIF-a osnovanog u obliku dioničkog društva mogu se nuditi javnom ili privatnom ponudom. (5) Udjeli zatvorenog AIF-a osnovanog u obliku d.o.o. mogu se nuditi samo privatnom ponudom. (6) S obzirom na krug ulagatelja kojima su namijenjeni, razlikuju se AIF-ovi koji se mogu nuditi samo profesionalnim ulagateljima od onih koji se mogu nuditi i profesionalnim i malim ulagateljima. (7) Profesionalnim ulagateljima mogu se nuditi sve vrste AIF-ova. (8) Agencija će pravilnikom propisati vrste AIF-ova koji se mogu osnovati temeljem ovoga Zakona, klase imovine u koje mogu ulagati, ograničenja ulaganja te uvjete pod kojima je pojedine vrste AIF-ova dopušteno nuditi malim ulagateljima. Agencija može pravilnikom propisati uvjete poslovanja pojedinih vrsta AIF-ova

. KRAJ

37

11. Zakon o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 177/04., 73/08.,19,27

temeljne odredbe, porezni obveznik, porezna osnovica (članci 1. do 20.)

1. OPĆE ODREDBE Članak 1.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.

2. POREZNI OBVEZNIK 2.1. Pojam poreznog obveznika Članak 2.

(1) Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak.

(2) Ako više fizičkih zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno

(3) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti.

2.2. Rezident Članak 3.

(1) Rezident je fizička osoba koja u R H ima prebivalište ili boravište.

(2) i fizička osoba koja u RH nema prebivalište, a zaposlen je u državnoj službi RH i po toj osnovi prima plaću

Nerezident Ćlanak 4.

Nerezident je fizička osoba koja u R H nema ni prebivalište ni boravište, a R H ostvaruje dohodak koji se oporezuje

3. IZVORI DOHOTKA Članak 5.

(1) I Dohodak koji se oporezuje su primici ostvareni od

nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja

4. POREZNA OSNOVICA Članak 6.

(1) Osnovica poreza na dohodak rezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu a umanjen za osobni odbitak

(2) Osnovica poreza na dohodak nerezidenta je ukupni iznos dohotka koji nerezident ostvari u tuzemstvu a umanjen za osobni odbitak propisan zakonom.

(3) Dohodak od samostalne djelatnosti, umanjuje se:

1. za iznos plaća novozaposlenih osoba 2. 2.za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu 3. za iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka,

4. i za preneseni gubitak

5. POREZNO RAZDOBLJE Članak 7.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu (porezno razdoblje).

(2) Porezno razdoblje može biti kraće

1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno,

2. ili smrti obveznika.

38

6. POREZNE STOPE Članak 8.

(1) Porez na dohodak plaća se po stopi od 12% na poreznu osnovicu do visine 2.200,00

po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između 2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna

te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kuna.

(2) Uz Porez na dohodak plaća se i prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave

7. PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM Članak 9.

(1) Dohotkom se ne smatraju:

1. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine

2. obiteljske mirovine

3. državne nagrade

4. primici po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe, ali pod uvjetom da su primljena sredstva za tu namjenu uplaćena na račun zdravstvene ustanove, ili da ih je primatelj koristio za zdr potrebe što dokazuje ispravama.( račun

(2) Dohotkom se ne smatraju ni:

2.1. primici po posebnim propisima: 2.1.1. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih, 2.1.2. socijalne potpore, 2.1.3. doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta. 2.1.4. primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina, 2.1.5. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda, 2.2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja, 2.3. nasljedstva i darovi, 2.4. primici od otuđenja osobne imovine 2.5. odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću, 2.6. primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, 2.7. novčani dodaci uz mirovinu koje isplaćuju jedinice lokalne samouprave, , 2.8. potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja

(3) Dohotkom se ne smatraju ni primici od osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine.

(4). Dohotkom se ne smatraju primici ostvareni u djelatnosti koji se oporezuju po Zakonu o porezu na dobit.

(5) primici u svezi s ostvarivanjem dohotka smatraju se oporezivim dohotkom

PRIMICI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK Članak 10.

Porez na dohodak ne plaća se na: naknada za put , nagrada , pomoći darovanja stipendja

1. naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe 2. naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite 3. naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti i bolovanja na teret HZZO 4. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada 5. nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava 6. primitke učenika i studenata preko udruga, 7. naknade štete nesreće na radu po odluci suda, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu,

8. naknade i nagrade za rad u kazneno-popravnim ustanovama 9. naknada, potpora i nagrada koje radnicima isplaćuje poslodavac, do propisanih iznosa, 10. naknada, potpora i nagrada osobama koje obavljaju samostalne djelatnosti do propisanih iznosa, 11. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih 12. stipendije učenicima do propisanog iznosa, 13. stipendije studenata koje se dodjeljuju iz proračuna Europske unije, 14. sportske stipendije koje se prema isplaćuju sportašima, do propisanog iznosa,

39

15. sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine i do propisanih iznosa, 17. premije dobrovoljnoga mir osiguranja koje poslodavac plaćau HZMO za radnika, uz njegov pristanak, do visine 500,00 kuna mj tj do 6.000,00 godišnje, 18. stipendije studentima izabranima na javnim natječajima koje isplaćuju, zaklade, fundacije, 19. novčanu pomoć polaznicima stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, 20. primitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Eu u svrhe obrazovanja 21. primitke u visini razlike između primljenih bespovratnih sredstava isplaćenih iz fondova E u državnog proračuna RH za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti 22. stipendije studenata na poslijediplomskim studijima

Ministar financija pravilnikom će propisati visine neoporezivih iznosa i vrste porezno priznatih troškova,

9. OSOBNA OSLOBOĐENJA Članak 11.

ne plaćaju porez na dohodak Fizičke osobe koje u Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dužnosti na tako ostvaren dohodak i to:

1. šefovi inozemnih diplomatskih misija i članovi njihove uže obitelji, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u RH 2. šefovi I dužnosnici inozemnih konzulata u Hrvatskoj članovi njihove uže obitelji, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u RH,

3. dužnosnici UN 4. fizičke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata 5. konzularni dužnosnici u RH za primitke što ostvaruju od države koja ih je imenovala

II. UTVRĐIVANJE DOHOTKA

1. OPĆE ODREDBE O UTVRĐIVANJU DOHOTKA Članak 12.

(1) Dohodak je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju.

(2) Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju.

(3) Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka

(4) Primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne.

(5) Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila. Ili pravnom sljedniku.

(6) Izdaci se pripisuju onoj fizičkoj osobi kojoj se pripisuju i primici od gospodarstvene djelatnosti

(7) Primici i izdaci koji su nastali u ime i za račun drugoga ne smatraju se ni primitkom ni izdatkom i ne utječu na visinu dohotka.

(8) Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka

Izdacima se ne smatraju izdaci koji nisu nastali u svezi oporezivih primitaka, kao što su:

1. porezi na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi,

2. izdaci za novčane kazne i prekršaje, osobni izdaci za troškove sudskog postupka kamate na plaćanja osobnih izdataka.

(9) pri utvrđivanju oporezivih dohodaka prednost pred odredbama tuzemnog Zakona, imaju odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sukladno s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Ako porezni obveznik rezident u tijeku poreznog razdoblja u inozemstvu plaća predujam poreza na dohodak plaća iz tog primitka, nije obvezan plaćati u tuzemstvu predujam, poreza na dohodak o čemu je obvezan izvijestiti Poreznu upravu, ali je u tom slučaju obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu

40

2. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA2.

1. Dohodak od nesamostalnog rada Članak 13.

Dohodak od nesamostalnog rada je razlika između primitaka i izdataka nastalih u istom razdoblju

2.2. Primici po osnovi nesamostalnog rada Članak 14. ( PLAĆE )

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se:

1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje radniku po osnovi radnog odnosa, a to su:

1.1. plaća iz sadašnjeg radnog odnosa, isplaćena radniku za sadašnjim prijašnjim ili budući rad 1.2. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, koje poslodavac isplaćuje iznad propisanih iznosa, 1.3. plaća koju umjesto poslodavca isplati druga osoba, 1.4. premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za radnike iznad prop.iznosa i osiguranja njihove imovine,

1.5 svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad po osnovi ugovora o radu 2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit,

3. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca 4. primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti 5. naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima

(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i:

1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za mirovinsko osiguranje, 2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji za dokup dijela mirovine, koje su bile oslobođene oporezivanja, 3. mirovinske rente koje isplaćuju osiguravatelji 4. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, 5. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu.

(3) Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita, dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 3% godišnje, osim kamata po kreditima za subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave.

(4) Radnicima, smatraju se i službenici, namještenici i druge osobe koje su u radnom odnosu,

Primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada Članak 15.

(1) ne smatraju se primicima od nesamostalnog rada iznosi koje poslodavac isplatito radnicima koje ostvaruju primitke u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca, a osobito za: 1. uređenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu, 2. posebna radna odjeća 3. obvezni liječnički pregledi, 4. sistematski kontrolni liječnički pregledi 5. obrazovanje i izobrazba u svezi s djelatnosti poslodavca

6. Članarine po osnovi članstva u strukovnim komorama koje je poslodavac isplatio za radnike (2) ne smatraju se iznosi koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i to:

1. naknada plaće branitelja za vrijeme profesionalne rehabilitacije, do 12 mj od dana završetka rehabilitacije, 2. zaštitni dodatak uz mirovinu 3. novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja, 4. doplatak za pomoć i njegu druge osobe, 5. naknada plaće invalidu rada, od dana nastanka invalidnosti do 24 mj od završetka profess rehab 6. dodatak na mirovinu isplaćen sukladno Zakonu o dodatku na mirovine

(3), ne podliježu oporezivanju kamate koje poslodavac isplati po po sudskoj presudi za plaće ili mirovine

2.4. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada Članak 16.

Izdaci koji se oduzimaju od primitaka, smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka.

41

3. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI - ( DOHODAK )

3.1. Dohodak od samostalne djelatnosti Članak 17.

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva.

3.2. Samostalne djelatnosti Članak 18.

(1) Obrtom i s obrtom izjednačenim djelatnostima (obrtničkim djelatnostima), smatraju se:

1. djelatnosti u smislu. Zakona o obrtu i druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti,

2. ustup uz naknadu ili prodaja imovinskih prava u okviru obrtničke djelatnosti

(2) Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se smatraju:

1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, st.upravitelja, tumača, prevoditelja, i sl 2. samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti, 3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti 4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportaša,

(3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 35% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost

3.3. Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti

Članak 19. (1) Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. (2) Iznimno, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša, mogu utvrđivati dohodak i plaćati predujam poreza na dohodak po osnovi tih djelatnosti skladu s člankom 32. i člankom 48. ovoga Zakona. ( 32 je drugi dohodak , 48 je dohodak od drugog dohotka )

3.4. Primici po osnovi samostalnih djelatnosti

Članak 20. (1) Poslovni primici su sva dobra koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju.

(2) Primici se utvrđuju se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti.

(3) U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti. Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost, primici od otuđenja se ne oporezuju (4) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja financijske imovine.

(5) Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore te pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak. (6) Poslovnim primicima smatraju se i primici po osnovi kamata ako su ostvareni od financijskih transakcija iz djelatnosto poreznog obveznika. (7) Iznimno,ne smatraju se primicima poticaji i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji,

42

4.3. Procjena dohotka od imovine Članak 28.

dohodak od zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji nije prijavljen ili nije prijavljen u tržišnom iznosu, će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi,

III. POREZNI GUBITAK Članak 35.

(1) Porezni gubitak može se utvrditi po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti, (2) Porezni gubitak može se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i utvrđen.

(3) Porezni gubitak koji se ne može nadoknaditi (odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu je nastao, prenosi se i nadoknađuje umanjenjem dohotka po osnovi kojega je utvrđen, u sljedećih pet poreznih razdoblja.

(4) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka istekom petoga poreznog razdoblja.

(5) Odbitak gubitka je dopušten u tekućem poreznom razdoblju ako se nije mogao odbiti (nadoknaditi) u prethodnim poreznim razdobljima. Preneseni se gubici nadoknađuju prema redoslijedu njihova nastanka.

IV. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA Članak 36.

(1) Rezidentima se ukupan iznos ostvarenog dohotka, umanjuje za osnovni osobni odbitak za svaki mjesec poreznog razdoblja u visini 2.600,00 kuna

kod ostvarene mirovine i mirovinske rente na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa s temelja rada i dokupa staža, te uplata premija osiguranja za mirovinsko osiguranje rezidentima se priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine i mirovinske rente ostvarene u poreznom razdob. najmanje 2.600,00 kuna, a najviše do 3.800,00 kuna mjesečno.

(2) Rezidenti mogu uvećati osobni odbitak u visini:

1. 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji te bivšega bračnog druga za kojeg plaćaju alimentaciju,

2. 0,5 za uzdržavanu djecu osobnog odbitka za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto, 1,9 za peto, za svako daljnje dijete faktor osnovnoga odbitka progresivno se uvećava

3. 0,3 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom.

4. 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako je tim osobama utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, pravo na doplatak za pomoć .

(3) na dohodak od nesamostalnog rada rezidentu se priznaju osobni odbici na temelju porezne kartice

(4) Uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, ne prelaze iznos peterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka, na godišnjoj razini. ( dakle sada 13000 kn)

(5) Iznimno, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir primici po osnovi, doplatka za djecu, potpora za novorođenče, i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja.

(6) Ako više osoba uzdržava člana obitelji i djecu, osobni odbitak za te osobe ravnomjerno se raspoređuje na sve koji te članove i djecu uzdržavaju.

(7) Djecom smatraju se djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se bračni i izvanbračni drug, roditelji, preci i potomci, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni i izvanbračni drugovi, i svi kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.

(8) Osobama s invaliditetom–su osobe kojima je rješenjem utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje.

43

(9) U slučaju promjena tijekom mjeseca osobni odbitak zaokružuje se u korist poreznog obveznika na pune mjesece.

(10) Rezidentima se osobni odbitak uvećava i za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa (11) Nerezidenti mogu odbiti osobni odbitak u visini osnovnoga osobnog odbitka i plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa.

(12) Porezni obveznici mogu uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun primateljima , a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija,

(13) Osobni odbitak priznaje na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave.

(14) Iznimno, osoba rezident države članice Eu može osobni odbitak uvećati , uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da dohodak ostvaren u R H čini najmanje 90% njezina ukupnog (svjetskog) dohotka i da je isti oslobođen oporezivanja u državi čiji je rezident.

KRAJ

44

12. Zakon o porezu na dobit (»Narodne novine«, broj 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13. i 143/14.), i to:11,30

temeljne odredbe, porezni obveznik, porezna osnovica (članci 1. do 20.)

porezna stopa (članak 28

Članak 1. (1) Porez na dobit utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona. (2) Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza na dobit uređuje se posebnim zakonom. Članak 1.a Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose: – Direktiva Vijeća 2003/49/EZ od 3. lipnja 2003. o zajedničkom sustavu oporezivanja – Direktiva Vijeća 2006/98/EZ, djelomične podjele, prijenos imovine i zamjene dionica.), – Direktiva Vijeća 2011/96/EU o sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i

II. POREZNI OBVEZNIK 1. Opće odredbe

Članak 2. (1) Porezni obveznik je pravna osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda (2) Porezni obveznik je i tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident). (3) Porezni obveznik je i fizička osoba, koja ostvaruje dohodak, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. (4) obrta i s obrtom izjednačeni 1. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 3.000.000,00 ili 2. ako ispunjava dva od sljedeća tri uvjeta: – u prethodnom poreznom razdoblju ostvario je dohodak veći od 400.000,00 kuna, – ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna, – u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika. (5) Tijela državne uprave, tijela područne nisu obveznici poreza na dobit, (6) Državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, nisu obveznici poreza na dobit. Osim ako obavljaju određenu gospodarsku djelatnost (7) U slučaju da obavljaju neku gosp djelatnost dužne su se upisati u registar poreznih obveznika radi utvrđivanja obveza poreza na dobit po osnovi obavljanja određene gospodarske djelatnosti (8) Otvoreni investicijski fondovi nisu obveznici poreza na dobit

2. Rezident i nerezident Članak 3.

(1) Rezidenti su pravne i fizičke osobe 1. čije je sjedište upisano u sudski registar u RH ili 2.kojima se mjesto uprave i nadzor poslovanja nalazi u RH. (2) Nerezident je osoba koja ne ispunjava jedan od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

3. Poslovna jedinica nerezidenta Članak 4.

(1) Poslovna jedinica nerezidenta je mjesto poslovanja ino poduzetnika ako djelatnost obavlja u RH (2) Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika, nerezidenta, smatra se osobito: 1. sjedište uprave, 2. podružnica, 3. poslovnica,

45

4. tvornica, 5. radionica, 6. rudnik, 7. gradilište odnosno građevinski jedinicA samo ako traju dulje od šest mjeseci. (3), smatra se i zastupnik koji djeluje u njegovo ime 1. za sklapanje ugovora u ime inozemnog poduzetnika, osim 2. ako nema ovlasti iz prethodne točke, (4), smatra se i obavljanje usluga, uključujući savjetodavne usluge, ako obavljanje traje dulje od tri mj (5) poslovnim jedinicom ne smatra se obavljanje poslovanja preko posrednika, (6) Poslovnom jedinicom ne smatra se mjesto poslovanja, nerezidenta, koji u tuzemstvu:

1. koristi prostore samo za skladištenje, rastavljanje ili dostavu proizvoda ili robe, 2. drži zalihe proizvoda ili robe samo radi skladištenja, rastavljanja ili dostave,

3. drži zalihe proizvoda ili robe samo radi prerade od strane druge osobe, 4. drži mjesto poslovanja samo radi nabave proizvoda ili robe 5. drži mjesto poslovanja samo za svoje pripremne ili pomoćne aktivnosti,

III. POREZNA OSNOVICA 1. Opće odredbe Članak 5.

1) Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje kao razlika prihoda i rashoda, uvećana i umanjena prema odredbama ovoga Zakona. (2) Poreznu osnovicu obveznika rezidenta čini dobit ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu. (3) Poreznu osnovicu nerezidenta čini samo dobit ostvarena u tuzemstvu, (4) U poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i, a porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti imovine (5) Rashodima smatraju se i rashodi po osnovi uplaćenih premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje za zaposlenika, uz njegov pristanak,. (6) Rashodima poreznog razdoblja ne smatraju se rashodi koji nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika niti su posljedica obavljanja djelatnosti. POREZNA OSNIVICA –SMANJUJE SE ZA NEOPOREZIVE PRIHODE POVEČAVA SE ZA NEPRIZNATE TROŠKOVE

2. Smanjenje porezne osnovice Članak 6.

(1) Porezna osnovica smanjuje se: 1. za prihode od dividendi i udjela u dobiti u drugim pravim osobama. 2. za prihode od vrijednosnih usklađenja udjela ili dionica i ako su bili uključeni u poreznu osnovicu,

3. za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u prethodnim razdobljima bila uključena u poreznu osnovicu, a nisu isključena iz porezne osnovice kao porezno priznati rashod, 4. za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima 5. za svotu poticaja ili olakšice u obliku poreznog oslobođenja 6. za reinvestiranu dobit, osim ako nije ostvarena iz bankarskog financijskog nebankarskog sektora.

(2) Za svote iz stavka 1. ovoga članka može se iskazati porezni gubitak (3) Por osn može se smanjiti za rashode ranijih razdoblja koji su bili uključeni u poreznu osnovicu. (4) Poticaji moraju biti odobreni sukladno posebnim propisima o državnim potporama (5) reinvestiranom dobiti smatra se ostvarena dobit iskorištena za povećanje temeljnog kapitala (6) Porezni obveznik mora u roku od šest mj.dati PU dokaz da je izvršio povećanje temeljnog kapitala,. (7) Porezni obveznik koji je izvršio reinvestiranje dužan je zadržati broj radnika u to najmanje dvije godine nakon proteka toga razdoblja. (8) Umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit neće se priznati u slučaju smanjenja temeljnog kapitala ili u slučaju smanjenja broja radnika (9) Dugotrajna imovina mora biti kupljena po tržišnim uvjetima. (10) Porezni obveznici koji koriste poreznu olakšicu prema Zakonu o poticanju investicija ne mogu temeljem istih izvršenih investicija u dugotrajnu imovinu koristiti poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit.

46

3. Povećanje porezne osnovice Članak 7.

(1) Porezna osnovica Zakona povećava se: 1. za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela, ako su bili iskazani u rashodima, 2. za svotu amortizacije iznad svota propisanih, 3. za 70% troškova reprezentacije 4. za 30% troškova, u svezi s motornim vozilima osim troškova osiguranja i kamata, 5. za manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, 6. za troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja, 7. za kazne koje izriče mjerodavno tijelo, 8. za zatezne kamate između povezanih osoba, 9. za povlastice dane fizičkim ili pravnim osobama da nastane, određeni događaj, 10. za darovanja iznad svote zakonski proznatih neoporezivih iznosa 11. za kamate koje nisu porezno priznati rashod, 12. za rashode utvrđene u postupku nadzora s pripadajućim porezima i doprinosima koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, 13. za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti (2) Za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela, ne povećava se porezna osnovica ako se na primljeni iznos u matičnoj tvrtci obračunava i plaća porez na dohodak. (3) U troškove za koje se povećava porezna osnovica spadaju troškovi s pripadajućim PDV 1. za sredstva u vlasništvu por. obv troš goriva održavanja, registracije i amortizacije, 2. za rent-a-car usluge zaračunana naknada uvećana za troškove goriva, 3. za vozila u najmu trošak naknade po ugovoru, trošak goriva i održavanja te svi drugi troškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma, a kod financijskog najma trošak amortizacije.. (6) Iznimno, ne smatraju se reprezentacijom proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagođeni za te svrhe s oznakom »nije za prodaju«, je njihova pojedinačna vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost do 160,00 kuna. (7) Darovanjima,ako su veća od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. (8) U darovanja spada i plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje troškova obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava. (9) Porezna osnovica povećava se za privremeno nepriznate rashode.

4.1. Kamate na zajmove dioničara i članova društva čl.8

(1) U kamate spadaju i kamate na zajmove koji su primljeni od dioničara koji drži najmanje 25% dionica, osim kamate po kreditima od financijskih organizacija. (2) Zajmovima dioničara, odnosno člana društva, smatraju se i zajmovi trećih osoba za koje jamči dioničar (3) Svota udjela dioničara u kapitalu određuje se kao prosjek uplaćenog kapitala, zadržane dobiti i rezervi

4.2. Vrijednosno usklađenje i otpis potraživanjaćl čl.9

(1) potraživanja od kupaca priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana, a ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave. potraživanja od kupaca iskazane u prethodnim poreznim razdobljima kao porezno priznati rashod uključuju se u prihode, ako do trenutka nastupa zastare potraživanje nije evidentirano u poslovnim knjigama kao prihod i ako su nisu poduzete sve radnje za osiguranje naplate (2) Vrijednosno usklađenje potraživanja priznaje se kao porezno priznati rashod ako je potraživanje evidentirano u posl knjigama kao prihod nenaplaćeno i ako su obavljene sve radnje za osiguranje naplate (3) Smatra se da su obavljene radnje ako su potraživanja utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku ili ako je postignuta nagodba s dužnikom,. (4) Iznimno, priznaje se otpis potraživanja , koja su zastarjela i koja ne prelaze 5.000,00 kuna po dužniku koji nije fizička osoba. (5) Iznimno, otpis po osnovi odobrenih stambenih kredita , kreditnim institucijama se priznaje kao porezno priznati rashod.

47

(6) Kreditna institucija može primijeniti odredbe o priznavanju otpisa potraživanja , pod uvjetom da ih primijeni na isti način na sve korisnike stambenih kredita. (7) Iznimno, u porezno priznate rashode uključuje se iznosi otpisa potraživanja I po osnovi odobrenih poduzetničkih kredita, ako obaveze po kreditima bitno ugrožavaju aktivnost i razvoj poduzetnika i dovode do prestanka obavljanja djelatnosti.

4.3. Vrijednosno usklađenje zaliha i financijske imovine čl 10

(1) Rashodi smanjenja vrijednosti zaliha priznaju se u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena. (2) Rashodi zaliha po osnovi manjkova priznaju se u visini utvrđenoj odlukom HGK

Članak 10.a primitkom koji se oporezuje je isplaćen predujam dobiti, ako za pokriće takvog predujma, ostvarena dobit nije dostatna

4.4. Rezerviranja Članak 11. (1) Pri utvrđivanju porezne osnovice ne priznaju se rezerviranja, osim za slijedeće namjene. (2) Priznaju se kao rashod rezerviranja za rizike i troškove uvjetovane ugovorima jamstvenim rokovima i po započetim sudskim sporovima). (3) Rezerviranja kod banaka za rizike od potencijalnih gubitaka, do visine koju određuju propisi HNB (4) Rezerviranja kod osiguravajućih društava, ali najviše do visine koji uređuje osiguranje. (5) Priznaju se kao rashod rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore (6) Ukidanje ili uporaba rezervacija priznaje se na način da se prihodi izuzmu i rashodi priznaju tako da u poreznu osnovicu nisu ponovno uključeni prihodi i rashodi koji su prethodno povećavali ili smanjivali poreznu osnovicu,

4.5. Amortizacija Članak 12. (1) Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod u svoti obračunanoj na trošak nabave po linearnoj metodi primjenom zakonskih godišnjih amortizacijskih stopa (2) Amortizacija se obračunava pojedinačno. (3) Dugotrajnom materijalnom imovinom smatraju se stvari čiji je trošak nabave veći od 3.500,00 kn i vijek trajanja duži od godinu (4) Amortizaciji ne podliježe zemljište, šuma,obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici kulture te umjetnička djela. (5) Godišnje amortizacijske stope utvrđuju se prema amortizacijskom vijeku za : 1. za građevinske objekte i brodove veće od 1000 BRT, (20 godina), 5%, 2. za osnovno stado, osobne automobile (5 godina), 20%, 3. za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim automobile, te za mehanizaciju (4 g), 25%, 4. za računala, rač opremu i programe, mobilne telefone i opremu za računalne mreže (2 g), 50%, 5. za ostalu nespomenutu imovinu ( vjek trajanja 10 godina), 10%. (6) Godišnje amortizacijske stope članka mogu se podvostručiti.u slučaju rada u dvije i više smjena (7) amortizacija je porezno priznati rashod ako obveznik obračunava am u svoti nižoj od porezno dopustive (8) Trošak amortizacije priznaje se od prvoga dana mj u kojem je imovina stavljena u upotrebu. (9) Trošak amortizacije za otuđenu imovinu priznaje se u porezni rashod do kraja mjeseca u kojem je dugotrajna imovina bila u upotrebi. (10) Neamortizirani trošak nabave priznaje se u poreznom razdoblju u kojemu je imovina otuđena (11) Iznimno, ako je trošak nabave iskazan u revaloriziranoj svoti, u porezni rashod priznaje se neamortizirani trošak nabave umanjen za revaloriziranu svotu koja je do trenutka prodaje uključena u prihode. (12) Ne priznaje se kao porezni rashod amortizacija obračunana na otpisanu dugotrajnu imovinu. (13) Amortizacija za osobne automobile priznaje se do 400.000,00 kuna troška nabave po jednom sredstvu. amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo služi isključivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza. (14) Dugotrajna se imovina, i nakon što je u cijelosti otpisana, zadržava u evidenciji do trenutka prodaje, ili drugog načina otuđenja (15) Ne priznaju se rashodi amortizacije za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost.

48

(16) na plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor priznaje se kao rashod amortizacija takve imovine pod uvjetima: 1. da je porezni obveznik registriran za djelatnost iznajmljivanja i prijevoza plovilima i zrakoplovima, odnosno apartmana i kuće 2. da po osnovi korištenja plovila i zrakoplova ostvaruje u por. razdoblju prihod najmanje u visini od 7% nabavne vrijednosti takve imovine, i 3. da po osnovi korištenja apartmana ostvaruje godišnje prihod najmanje u visini od 5% nabvrij.

(17) ne ispuni uvjete iz stavka 16. dužan je za to uvećati poreznu osnovicu za rashod amortizacije takve imovine, te za sve pripadajuće troškove koji su nastali u svezi s korištenjem te imovine. (18) imovina koja je u prethodnim poreznim razdobljima amortizirana, priznaju se troškovi koji su nastali u svezi s korištenjem takve imovine, ako u por. razdoblju ispunjava uvjete iz stavka 16. Ako obveznik ne ispuni u istom se uvećava porezna osnovica za sve nastale troškove u svezi s korištenja te imovine. (19) priznaju se troškovi najma imovine OS iz st.16 ,ako je ostvario prihod najma bar u visini troškova korištenjem te imovine. Ako ne ispuni u poreznom razdoblju navedeni uvjet, uvećava se porezna osnovica za trošak najma takve imovine i troškove korištenja te imovine

(20), plovilom se smatra brod ili brodica i čamac šport i razonodu (21) zrakoplovom se ne smatra zrakoplov koji služi za redoviti i izvanredni zračni prijevoz putnika. (22) u porezno priznate rashode može se uključiti samo iznos koji bi bio utvrđen primjenom godišnjih amortizacijskih stopa (23) Porezno priznatim rashodom smatra se i iznos razlike između ostvarenih bespovratnih novčanih sredstava isplaćenih iz fondova EU i proračuna R H za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uništenje plovila i neamortiziranog troška nabave uništenog plovila

5. Porezna osnovica u poslovanju između povezanih osoba rezidenta i nerezidenta Čl 13. (1) Ako se između povezanih osoba ugovore takve cijene koji se razlikuju od cijena koji bi se ugovorili između nepovezanih osoba, tada se sva dobit u svoti u kojoj bi bila ostvarena, kad bi se radilo o odnosima nepovezanih osoba, uključuje u poreznu osnovicu povezanih osoba. (2) Povezanim osobama smatraju se osobe kod kojih jedna sudjeluje u upravi, ili kapitalu druge (3) Pri utvrđivanju i procjeni jesu li između povezanih osoba poslovi ugovoreni po tržišnim cijenama može se koristiti jedna od sljedećih metoda:

(a) Metoda usporedivih nekontroliranih cijena (b) Metoda trgovačkih cijena (c) Metoda dodavanja bruto dobiti na troškove (d) Metoda podjele dobiti (e) Metoda neto dobitka

(4) Poslovni odnosi između povezanih osoba priznat će se samo ako porezni obveznik pruži podatke o povezanim osobama i poslovnim odnosima s tim osobama,I metodama kojima se koristi za utvrđivanje usporedivih tržišnih cijena i razlozima za odabiranje konkretnih metoda.

5.1. Kamate između povezanih osoba Članak 14.

(1) Pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obračunava se kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba. (2) Pri utvrđivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju se kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. (3) Kamatnu stopu određuje i objavljuje ministar financija, prije početka poreznog razdoblja

49

6. Porezna osnovica poslovnih jedinica nerezidenata Članak 15.

(1) Porezna osnovica poslovnih jedinica nerezidenata je dobit koja se može pripisati poslovnoj jedinici u RH (2) Pri utvrđivanju porezne osnovice, dobit poslovne jedinice mora odgovarati onoj dobiti koju bi ostvarila kad bi bila zasebno i nezavisno društvo (3) Pri utvrđivanju dobiti poslovne jedinice priznaju se rashodi PJ nastali u tuzemstvu ili inozemstvu.

7. Promjena metode utvrđivanja porezne osnovice

Članak 16. (1) Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit mora na prvi dan poreznog razdoblja sastaviti početnu bilancu. (2) Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se pozicije active (+) i umanjuje se (-) za u pozicije passive iz početne bilance:

+ vrijednost zatečenih zaliha

+ dani predujmovi za robu i usluge

+ potraživanja od kupaca za robu i usluge i predmete dugotrajne imovine

+ aktivna vremenska razgraničenja

+ zahtjevi za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza

– obveze prema dobavljačima za robu i usluge

– obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge

– pasivna vremenska razgraničenja

– dugoročna rezerviranja

– obveze za porez na promet i istovrsne poreze. (3) Početnu bilancu iz stavka obveznik dostavlja uz prijavu poreza na dobit Poreznoj upravi. 8. Porezni gubitak Članak 17. (1) Ako se u postupku utvrđivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica, obveznik ima porezni gubitak (2) gubitak se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u sljedećih pet godina (3) Ako se prenosi pravo za nadoknadu gubitka pri spajanjima, pripajanjima i podjelama na pravne sljednike za prijenos gubitka rokovi počinje teći u razdoblju kada je sljednik stekao pravo na prijenos gubitka. (4) Pri smanjenju porezne osnovice zbog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja, porezna se osnovica smanjuje najprije za gubitke starijega datuma. (5) Pravnom sljedniku prestaje pravo na prijenos poreznoga gubitka: 1. ako ne obavlja djelatnosti, ili 2. bitno promijeni djelatnost pravnog prednika. (6) Za iznos iskorištenoga poreznoga gubitka, pravni sljednik je dužan uvećati poreznu osnovicu za razdoblje u kojem je prestalo pravo na prijenos poreznoga gubitka. (7) Stavci 5. i 6. se primjenjuje i u kada se u poreznom razdoblju struktura vlasništva promijeni za više od 50% u odnosu na strukturu na početku poreznog razdoblja. (8) ne primjenjuju se za pravnog sljednika koji bitno promijeni djelatnost zbog očuvanja radnih mjesta ili sanacije poslovanja. 9. Preoblikovanje društva i likvidacija

Članak 18.( utvrđivanje vrijednosti imovine ) (1) Ako se porezni obveznik preoblikuje pri čemu se nastavljaju knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza, promjena ne utječe na oporezivanje. (2) Ako se ne nastavljaju knjigovodstvene vrijednosti, razlika kapitala koja iz promjene proizlazi smatra se oporezivom dobiti. (3) Ako se porezni obveznik likvidira, dobit ili gubitak utvrđuje se u razdoblju likvidacije Početna bilanca za razdoblje likvidacije istovjetna je bilanci na kraju prethodnoga razdoblja. Ako takva konačna bilanca ne postoji, vrijednost imovine i obveze utvrđuju se procjenom. Završna bilanca likvidacije pokazuje imovinu koja će se raspodijeliti, na likvidacijsku dobit ili gubitak. (4) Imovina se na kraju razdoblja likvidacije procjenjuje po tržišnoj vrijednosti.

50

(5) Ako se pri promjeni pravnog oblika ili likvidaciji iz imovine izuzimaju stvari ili se ta imovina koristi za ulaganja, primjenjuju se odredbe ovoga Z.o smanjenju I povečanju porezne osnovice ( čl.7). (6) U slučaju stečaja, primjenjuju se odredbe stavaka od 1. do 5. ovoga članka.

10. Spajanje, pripajanje i podjela Članak 19.

(1) Spajanje je transakcija kojom prestaju, bez postupka likvidacije, jedno ili više društava prijenosom sve imovine i obveza na novo društvo: društvo preuzimatelj), (2) Pripajanjem nestaje, preneseno društvo prijenosom sve imovine i obveza na društvo preuzimatelja,

(3) Podjela je transakcija koja obuhvaća razdvajanje i odvajanje: 1. pri razdvajanju društva preneseno društvo nestaje, bez postupka likvidacije, prijenosom sve imovine i obveza na dva ili više novoosnovanih ili postojećih društava preuzimatelja 2. pri odvajanju preneseno društvo prenosi jednu ili više djelatnosti na jedno ili više postojećih društava. Društvu kojem se prenosi djelatnost pripisuju se imovina i obaveze (4) Prava i obveze spojenih, pripojenih ili podijeljenih poreznih obveznika iz porezno-pravnog odnosa preuzima pravni sljednik. (5) Porezni obveznici koji se spajaju, pripajaju ili dijele dostavljaju Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku spajanja, pripajanja ili podjele.

11. Stjecanje i vrednovanje prava pri spajanju, pripajanju i podjeli

Članak 20. (1) Ako pri spajanju, pripajanju podjeli postoji kontinuitet u oporezivanju,i ezni obveznik nastavlja djelatnost to nema utjecaja na oporezivanje. (2) Kontinuitet u oporezivanju postoji ako pri prijenosu na društvo preuzimatelja ne dolazi do promjena u procjeni predmeta imovine i obveza

Članak 20.a Pojedini pojmovi, imaju sljedeće značenje: 1. trgovačkim društvom rezidentom države članice EU je društvo koje: 1.1. ima jedan od oblika za koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja, 1.2. je rezident države članice EU 1.3. je obveznik jednog od poreza za koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja 2. spajanje označava poslovnu aktivnost u kojoj: 2.1. jedno ili više društava prestaju s radom, prenose svu imovinu i obveze u drugo postojeće ili novoosnivano društvo 2.3. jedno ili više društava se gasi te prenose svu imovinu i obveze u društvo koje drži sve vrijednosne papire koje predstavljaju njegov kapital 3. podjela označava poslovnu aktivnost u kojoj se društvo gasi bez postupka likvidacije, a sva imovina i obveze prenose se u dva ili više postojećih društava u zamjenu za proporcionalnu emisiju vrijednosnih papira njezinim dioničarima u iznosu kapitala drugog društva koje prima imovinu i obveze, te ako se obavlja plaćanje u gotovini da ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti, tih vrijednosnih papira, 4. djelomična podjela označava poslovnu aktivnost u kojoj društvo, bez da se gasi, najmanje jednu gospodarsku cjelinu ostavlja u društvu koje vrši prijenos u zamjenu za proporcionalnu emisiju vrijednosnih papira koji predstavljaju kapital društava koji stječu imovinu i obveze te ako se obavlja plaćanje u gotovini da ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti, ili knjigovodstvene vrijed vrijednosnih papira, 5. prijenos imovine označava poslovnu aktivnost u kojoj društvo, bez da se gasi, prenosi, sve ili jednu ili više gospodarskih cjelina, u drugo već osnovano društvo ili u društvo koje osniva u zamjenu za izdavanje ili prijenos vrijednosnih papira za udjele u kapitalu društva preuzimatelja članovima prenesenog društva, 6. zamjena dionica ili udjela označava poslovnu aktivnost neko društvo (društvo stjecatelj) stječe vrijednosne papire drugog društva uz uvjet da nakon zamjene društvo stjecatelj stekne većinu glasačkih prava u preuzetom društvu, te ako se obavlja plaćanje u gotovini da ne prelazi više od 10% nominalne vrijednosti,

51

7. preneseno društvo je društvo koje prenosi svu svoju imovinu i obveze ili jednu više gospodarskih cjelina, 8. društvo preuzimatelj je društvo koje prima svu imovinu i obveze, ili jednu ili više gospodarskih cjelina prenesenog društva, 9. preuzeto društvo je društvo čiji je kapital steklo drugo društvo zamjenom vrijednosnih papira 10. društvo stjecatelj je društvo koje je steklo kapital drugog društva zamjenom vrijednosnih papira, 11. gospodarska cjelina označava svu imovinu i obveze društva sposoban za potpuno samostalno poslovanje vlastitom imovinom, 12. prijenos sjedišta je postupak u kojemu društvo, bez likvidacije ili osnivanja nove pravne osobe, obavlja prijenos svoga sjedišta iz jedne države članice u drugu državu članicu EU.

Članak 20.b (1) Kod spajanja, podjele ili djelomične podjele porezni u poreznom razdoblju obveznik mora iskazati skrivene pričuve, koje se odnose na preostalu i prenesenu imovinu. (2) Iznos koji predstavlja skrivene pričuve izračunava se kao razlika između fer-vrijednosti i porezne vrijednosti prenesene imovine i obveza (3) Fer-vrijednost je iznos po kojem se može prodati ili na drugi način zamijeniti imovina ili kojim je moguće podmiriti obveze (4) Porezna vrijednost imovine ili obveza je iznos koji se dobije procjenom te imovine i obveza kod obračuna poreza, odnosno iznos koji se dobije izračunom porezno priznatih prihoda i rashoda, odnosno dobiti ili gubitka. (5) Prenesena imovina i obveze su imovina i obveze društva koje obavlja prijenos

12.2. Prijenos imovine Članak 20.c

(1) Ako se kod prijenosa imovine i obveza u prenesenom društvu ostvaruje dobit koja se pripisuje prenesenoj gospodarskoj cjelini, ta se dobit ne oporezuje. Ako se ostvaruju gubici, ti se gubici ne priznaju.

Članak 20.d (1) Društvo preuzimatelj može preuzeti rezerviranja koje je stvorilo preneseno društvo, te prava i obveze u svezi s tim rezerviranjima pod istim uvjetima koja su vrijedila u prenesenom društvu, (2) preuzimatelj može preuzeti porezne gubitke pod istim uvjetima koji bi vrijedili u prenesenom društvu, ako se pripisuju prenesenoj gospodarskoj cjelini. (3) Društvo preuzimatelj procjenjuje preuzetu imovinu i obveze, amortizira preuzetu imovinu te utvrđuje dobit ili gubitak na dan prijenosa kod prenesenog društva, odnosno na način kao da prijenos nije izvršen.

Članak 20.e (1) U slučajevima kada tuzemno preneseno društvo prenosi dio ili cijelu gospodarsku cjelinu na društvo preuzimatelja sa sjedištem u državi članici EU u zamjenu za dionice društva preuzimatelja, razlika koja nastaje ne oporezuje se, pod uvjetom da društvo preuzimatelj nastavi obavljati djelatnost u tuzemstvu putem poslovne jedinice. (2) kada preneseno društvo sa sjedištem u jednoj državi članici EU, koje u tuzemstvu obavlja djelatnost putem poslovne jedinice, prenosi dio ili cijelu gospodarsku cjelinu na društvo preuzimatelja u drugoj državi članici u zamjenu za dionice prenesenog društva, razlika koja nastaje između tržišne vrijednosti prenesene gos cjeline i njezine porezne vrijednosti se ne oporezuje, pod uvjetom da preuzimatelj nastavi obavljati djelatnost u tuzemstvu putem poslovne jedinice. (3) Ako društvo preuzimatelj ne nastavi obavljati djelatnost ili u roku od 5 g otuđi prenesenu gos.cjelinu, pozitivna razlika koja nastaje između fer-vrijednosti prenesene gospodarske cjeline i njezine porezne vrijednosti se oporezuje.

52

Članak 20.f

Preneseno društvo i društvo preuzimatelj ostvaruju prava na neoporezivost dobiti iz članka 20.c, 20.d i 20.e ovoga Zakona pod uvjetom da su rezidenti Hrvatske i/ili rezidenti druge države članice EU i to: 1. ako su preneseno društvo i društvo preuzimatelj rezidenti Republike Hrvatske, 2. ako je preneseno društvo rezident druge države članice EU, a društvo preuzimatelj je rezident RH za prijenos gospodarske cjeline koja se nalazi u RH, ako nakon prijenosa prenesena imovina i obveze, rezerviranja, pričuve i gubici ne pripadaju poslovnoj jedinici društva preuzimatelja izvan R H 3. ako je preuzimatelj rezident druge države članice EU, a preneseno društvo rezident R H ili druge države EU, pod uvjetom da nakon prijenosa prenesena imovina i obveze, rezerviranja, pričuve i gubici pripadaju poslovnoj jedinici preuzimatelja u Hrvatskoj.

12.3. Spajanje i podjela Članak 20.g

(1) Ako se kod spajanja, podjele i djelomične podjele, u prenesenom društvu na dan spajanja, podjele ostvaruje dobit ili gubitak a odnosi na prenesenu imovinu dobit se ne oporezuje, a gubitak se ne priznaje. (2) Kod spajanja, podjele ili djelomične podjele provedenih prema članku 20.g – 20.j ovoga Zakona, porezni obveznik u poreznom razdoblju koje prethodi spajanju, podjeli ili djelomičnoj podjeli, iskazuje skrivene pričuve, koje se ne oporezuju u trenutku spajanja, podjele ili dje podjele, ali se povećanoj amortizacji sučeljavaju prihodi u istom iznosu.

Članak 20.h (1) Društvo preuzimatelj može preuzeti rezerviranja koje je stvorilo preneseno društvo, pod istim uvjetima koja bi vrijedila u prenesenom društvu (2) preuzimatelj može preuzeti porezne gubitke pod istim uvjetima koji bi vrijedili u prenesenom društvu, da do prijenosa nije došlo. (3) Kod društva preuzimatelja ne oporezuju se dobici od ukidanja udjela u kapitalu prenesenog društva ako je prije spajanja, podjele ili podjele imalo udjele u kapitalu prenesenog društva. (4) Društvo preuzimatelj procjenjuje preuzetu imovinu i obveze, amortizira preuzetu imovinu te utvrđuje dobit ili gubitak u svezi s preuzetom imovinom i obvezama u vrijednostima na dan prijenosa (5) Ako član društva koji kod spajanja, podjele ostvari dobit odnosno gubitak, neće se oporezivati (6) Stavak 5. ovoga članka se ne primjenjuje ako je član društva rezident RH i primi naknadu u novcu ili ako nije rezident RH a imatelj je vrijednosnih papira u prenesenom društvu i društvu preuzimatelju preko svoje poslovnice uRH.

Članak 20.i

(1) Ako preuzimatelj ima udio u kapitalu prenesenog društva, kapitalni dobici koje ostvari preuzimatelj, zbog ukidanja udjela u kapitalu, neće se oporezivati. (2) ne primjenjuje se u slučajevima kada preuzimatelj ima manje od 10% vlasničkog udjela u kapitalu društva koje se prenosi. (3) Kod spajanja, podjele, ili zamjene dionica razlika iz dodjela između vrijednosnih papira preuzimatelja članovima prenesenog TD u zamjenu za vrijednosne papire kapitala prenesenog društva, ne oporezuje se. Članak 20.j Preneseno društvo i društvo preuzimatelj ostvaruju prava iz ovoga Zakona pod uvjetom da su rezidenti Hrvatske i/ili e države članice EU I da prenesena imovina i obveze, rezerviranja, pričuve i gubici ne pripadaju društvu preuzimatelja izvan R H

12.4. Prijenos poslovne jedinice Članak 20.k (1) Kad spajanje, podjela, djelomična podjela ili prijenos imovine uključuje stalne poslovne jedinice prenesenog društva koja se nalazi u drugoj državi članici, država članica u kojoj preneseno društvo ima sjedište neće oporezivati tu poslovnu jedinicu. (2) Preneseno društvo može u dobit uključiti gubitke poslovne jedinice koji nisu bili nadoknađeni.

53

(3) Kod spajanja, podjele, djelomične podjele ili prijenosa imovine poslovnih primijenit će glede oporezivanja uste odredbe koje se primjenjuje za TD. (4) Iznimno kada država članica društva koje se prenosi primjenjuje načelo oporezivanja svjetske dobiti, ima pravo oporezivanja bilo koje dobiti ili kapitalnih dobitaka stalne poslovne jedinice koji su posljedica spajanja, podjele, djelomične podjele ili prijenosa imovine, pod uvjetom da uračuna porez koji bi bio obračunan na tu dobit ili kapitalne dobitke u državi članici u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica.

porezna stopa (članak 28.)

Članak 28. Porez na dobit plaća se po stopi 20% na utvrđenu poreznu osnovicu.

V.a Porezne olakšice i oslobođenja

za obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima Članak 28.a

(1) Porezni i na području Grada Vukovara a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50 % zaposlenika ima prebivalište i na tom području ne plaćaju porez na dobit. (2) Porezni obveznici razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50 % zaposlenika ima prebivalište na tom području , plaćaju 50 % od propisane stope poreza. (4) Smatra se da porezni obveznik zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je isti proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište na potpomognutim područjima j l samouprave, odnosno na ju Grada Vukovara najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

VI. RAZDOBLJE UTVRĐIVANJA POREZNE OBVEZE Članak 29.

(1) Porez na dobit utvrđuje se za porezno razdoblje koje je u pravilu kalendarska godina. (2) Iznimno, Porezna uprava može odobriti da se porezno razdoblje i kalendarska godina razlikuju, pri čemu porezno razdoblje ne smije prelaziti razdoblje od 12 mjeseci. Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne može mijenjati tri godine. (3) Porezno razdoblje čini dio poslovne godine 1. razdoblje od početka poslovanja u toj godini do kraja te poslovne godine, 2. razdoblje od premještaja sjedišta iz inozemstva u tuzemstvo 4. razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja ili podjele, 5. do otvaranja likvidacije ili stečaja, 6. razdoblje koje se nastavlja od otvaranja stečaja do kraja poslovne godine, 7. razdoblje koje se nastavlja od otvaranja do okončanja postupka

kraj

54

13. Zakon o porezu na dodanu vrijednost (»N n«, broj 73/13., 99/13., 148/13., 153/13. i 143/14.), i to:13,20

temeljne odredbe (članak 1.)

I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. 1,50 PDV je opšti porez na potrošnju koji se obračunava i plaća na isporuku dobara i pružanje usluga, i na uvoz dobara (1) Porez na dodanu vrijednost obračunava se i plaća po odredbama ovoga Zakona. (2) PDV je prihod državnoga proračuna Republike Hrvatske..

predmet oporezivanja (članci 4. i 5.)

III. PREDMET OPOREZIVANJA Članak 4.

Rezime stranica 58 di 60 Predmet oporezivanja PDV-om je:

1 sporuka dobara i usluga koje poreski obveznik izvrši u RH uz naknadu, u okviru obavljanja djelatnosti

2. Uvoz dobara u RH –unos dobara u carinsko područje RH

PDV se ne plaća tj ne smatra se prometom dobara i usluga

-prijenos cjelokupne ili dijela imovine sa ili bez naknade , ako je stjecatelj porezni obveznik i ako nastavi obavljati istu djelatnost

- prijenos prava svojine na polovnim motornim i plovnim vozilima , ako prenosilac nije poreski obveznik

-Besplatno davanje poslovnih uzoraka u uobičajenim količinama

-Davanje poklona manje vrijednosti

(1) »Porezni obveznik«je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost.

(2) i svaka osoba koja povremeno kupcu isporučuje nova prijevozna sredstva,

(3) »nije P.obveznik tijela državne vlasti, i uprave, osim kad obavljaju i druge oporezive djelatnosti

(4) »Gospodarska djelatnost« je svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda.

(1) Uvoz je se svaki unos dobara u EU koja nisu u slobodnom prometu na području EU u skladu s carinskim propisima. (2) i unos dobara koja su u slobodnom prometu na području EU, a potječu s trećih područja koja su dio carinskog područja EU

Trostranim poslom« smatra se transakcija koju tri porezna obveznika iz tri različite države

ukidanje fiskalnih granica prema državama članicama EU, a samim time isporuke dobara u druge države članice više se ne smatra izvozom nego isporukom dobara unutar EU, uvoz dobara iz drugih država članica EU smatra stjecanjem dobara unutar EU. Izvoz i uvoz odnosi se samo na promet s „trećim zemljama“,

55

III. PREDMET OPOREZIVANJA

Članak 4.

PREDMET OPOREZIVANJA JE

1. isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav,

2.Stjecanje dobara podliježe obavezi obračuna PDV

a) porezni obveznik ili osoba koja nije porezni obveznik, ako je prodavatelj (isporučitelj) koji u drugoj državi članici i prema propisima te države nije oslobođen obračunavanja PDV-a

b) porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, ili bilo koja druga osoba koja nije porezni obveznik, u slučaju novih prijevoznih sredstava,

c) svatko u slučaju proizvoda koji podliježu trošarinama,

3. obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao

4. uvoz dobara. (2) »Prijevoznim sredstvima« , smatraju se:

a) kopnena motorna vozila snage motora iznad 7,2 kW,

b) plovila duža od 7,5 m,

c) zrakoplovi čija je težina pri polijetanju veća od 1.550 kg,

(3) »Novim prijevoznim sredstvima« smatraju se prijevozna sredstva

a) plovila i zrakoplovi su isporučeni unutar tri mjeseca od datuma prve uporabe,

a za kopnena motorna vozila ovo razdoblje iznosi šest mjeseci,

b) nisu prešla više od 6.000 km nisu plovila više od 100 sati ili nisu letjela više od 40 sati

(4) »Dobrima koja podliježu trošarinama« smatraju se

alkohol i alkoholna pića, duhanske prerađevine

i energenti, osim plina koji se isporučuje putem sustava koji se nalazi na području EU

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi s predmetom oporezivanja.

Članak 5.

(1) Iznimno nije predmet oporezivanja PDV-om:

a) uvoz iz EU robe koja je u RH oslobođena plaćanja PDV

b) uvoz iz EU, osim novih prijevoznih sredstva i dobara i usluga koja podliježu trošarinama, ili za koje nije dopušten odbitak PDV-a (pretporeza

c) stjecanje unutar Europske unije rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta ili antikviteta ako na ta dobra obračunat je u državi iz koje se uvozi d) uvoz iz EU rabljenih dobara pri prodaji putem javne dražbe a PDV na ta dobra obračunat je u državi članici u kojoj je započela njihova otprema ili

(2) ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) vrijednost dobara iz EU tijekom tekuće kalendarske nije veća od 77.000,00 kuna (prag stjecanja) i

b) ukupna vrijednost stjecanja dobara u prethodnoj godini nije prešla prag stjecanja

(3) Prag stjecanja sastoji se od ukupne vrijednosti dobara unutar bez PDV-a

(4) Tko ne želi da se na njega primjenjuje prag stjecanja mora nadležnoj P U prije uvoza podnijeti pisanu izjavu da odustaje od propisanog praga i time se obvezuje na rok od dvije godine. Izjava se istekom propisanog roka može opozvati u pisanom obliku.

56

porezni obveznik (članak 6.)

IV. POREZNI OBVEZNIK

Članak 6.

(1) »Porezni obveznik« je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti.

(2) »Gospodarska djelatnost« je svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda.

(3) Poreznim obveznikom je i svaka osoba koja povremeno kupcu isporučuje nova prijevozna sredstva,

(4) Poreznim obveznicima ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, osim

u slučaju da obavljaju i druge djelatnosti

V. OPOREZIVE TRANSAKCIJE

• oporezive transakcije (članak 7. do 11.)

Isporuka dobara

Članak 7.

(1) »Isporuka dobara« je prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika. Materijalnom imovinom smatra se i isporuka električne energije, plina,

(2) Isporukom dobara također se smatra:

a) prijenos vlasništva nad imovinom uz nadoknadu po nalogu nadležnih državnih tijela

b) stvarna predaja dobara prema ugovoru o najmu dobara

c) prijenos temelju ugovora prema kojem se plaća provizija za kupnju ili prodaju.

(3) korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe osim za potrebe obavljanja djelatnosti.

(4) Iznimno ne smatra se besplatno davanje uzoraka u razumnim količinama kupcima ili budućim kupcima i davanje poklona male vrijednosti ako nije veća od 160,00 kuna.

(5) Isporuka je i dio poslovne imovine koja je za potrebe svojeg poslovanja porezni obveznik prevezao u drugu državu članicu.osim / čl.6 i 7 sadržani su u čl.5/

a) za isporuku koju obavi na području države članice u kojoj završava otprema b) koju obavi na brodu, u zrakoplovu ili vlaku c) za isporuku koja je oslobođena plaćanja PDV-a

d) da se dobra nakon obavljanja rada na njima vrate istom poreznom obvezniku u tuzemstvo,

e) za privremeno korištenje dobara u svrhu obavljanja usluga u državi članici

f) za privremeno korištenje dobara koje nije dulje od 24 mjeseca, g) za isporuku plina i električne energije, putem sustava

(8) Isporuka je ako porezni obveznik zadrži dobra nakon prestanka obavljanja djelatnosti, a pri nabavi tih dobara PDV je odbijen.

(9) nije došlo do isporuke, ako je porezni obveznik pravni sljedniko imovine prenositelja.

(10) Ako koristi preuzetu imovinu u druge svrhe osim za one za koje ima pravo na odbitak pretporeza obvezan je obračunati i platiti PDV

2. Obavljanje usluga

Članak 8.

(1) »Obavljanje usluga« je svaka transakcija koja se ne smatra isporukom dobara

(2) Obavljanjem usluga također se smatra:

1. prijenos prava, 2. suzdržavanje od neke radnje ili trpljenje neke radnje ili stanja,

3. obavljanje usluga po nalogu nadležnih državnih tijela ili u njihovo ime

57

(3) Obavljanjem usluga uz i bez naknade smatra se i

korištenje poslovne imovine za privatne potrebe osim za potrebe obavljanja djelatnosti

(4) Ako porezni obveznik djelujući u vlastito ime, ali za račun druge osobe sudjeluje u obavljanju usluga, smatra se da je sam primio i obavio te usluge.

3. Stjecanje dobara unutar Europske unije

Članak 9.

(1) »Stjecanje dobara unutar Europske unije« je stjecanje prava raspolaganja pokretnom materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, koju prodavatelj otpremi ili preveze stjecatelju tih dobara u državu članicu koja nije država članica u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara.

(2) ako pravna osoba uvoznik dobara koja nije porezni obveznik kupi dobra unutar EU, ima pravo na povrat PDV-a kojeg je platio, ako dokaže da je PDV bio obračunan u državi članici (3) Stjecanjem dobara unutar Eu unije uz naknadu smatra se kada NATO koristi dobra koja nisu nabavljena u tuzemstvu, ako pri uvozu tih dobara ne ispunjavaju uvjete za oslobođenje plaćanja PDV

(4) Stjecanjem dobara unutar Europske unije uz naknadu smatra se korištenje dobara koja je porezni obveznik za potrebe svog poslovanja za potrebe svog poslovanja otpremio u tuzemstvo iz druge države članice u kojoj su ta dobra proizvedena,.

Za isporuka dobara Oporezuje se I a) ako prodavatelj iz druge države članice po s propisima te države nije oslobođen obrač PDV-a b) u slučaju novih prijevoznih sredstava, porezni obveznik,je svaka osoba c) u slučaju proizvoda koji podliježu trošarinama, ako se trošarina obračunava u tuzemstvu (2) »Prijevozna sredstvima za prijevoz osoba ili dobara, smatraju se: a) kopnena motorna b) plovila duža od 7,5 m, c) zrakoplovi težine veća od 1.550 kg (3) »Novim prijevoznim sredstvima smatraju se sredstva koja ispunjavaju jedan od uvjeta: a) plovila i zrakoplovi ako su isporučeni unutar tri mjeseca od datuma prve uporabe, b) nisu prešla više od 6.000 km nisu plovila više od 100 sati ili nisu letjela više od 40 sati (4) »Dobra koja podliježu trošarinama« smatraju se alkoholna pića, duhanske prerađevine i energenti osim plina koji se isporučuje putem sustava za prirodni plin na području E unije

4. Trostrani posao Članak 10

Kada u isporuci istih dobara sudjeluju tri sudionika iz tri različite države članice EU tada postoji mogućnost korištenja pojednostavljenja u obračunu PDV-a koji je propisano za trostrani posao.

(1) »Trostranim poslom« smatra se transakcija koju tri porezna obveznika iz tri različite države članice zaključe za ista dobra koja su prevezena ili otpremljena od prvog isporučitelja neposredno posljednjem kupcu te kada su ispunjeni uvjeti za oslobođenje iz stavka 2. ovoga članka. to se primjenjuje i kada je posljednji kupac pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a. (2) Stjecanje dobara unutar EU obavljeno u tuzemstvu oslobođeno je PDV-a pod sljedećim uvjetima: a) porezni obveznik (stjecatelj) nema sjedište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, ali je registriran za potrebe PDV-a, na području Europske unije u nekoj drugoj državi članici b) stjecanje dobara obavljeno je u svrhu daljnje isporuke koju obavlja por. obveznik (stjecatelj) u tuzemstvu, c) stečena dobra izravno se otpremaju iz druge države članice primatelju isporuke u kojoj taj stjecatelj nije kao porez. obveznik registriran za potrebe PDV-a, ili d) primatelj isporuke dobara je porezni obveznik koja inače nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a u tuzemstvu, e) primatelj iz točke d) ovoga stavka obračunava i plaća PDV kao učesnik trostranog posla

58

(3) Ako se primjenjuje oslobođenje tada račun uz onače potrebne podatke na računu mora. sadržavati i sljedeće: a) poziv na odredbe članka 141. Direktive Vijeća 2006/112/EZ te napomenu»prijenos porezne obveze«, b) PDV identifikacijski broj pod kojim je (stjecatelj) obavio stjecanje unutar EU i daljnju isporuku dobara, c) PDV identifikacijski broj primatelja isporuke. (4) Kod trostranog posla primatelj oporezive isporuke dobara obvezan je platiti PDV (5) Ako se radi o trostranom poslu stjecatelj koji obavlja daljnju isporuku dobara u Zbirnoj prijavi mora.

iskazati podatke po odredbama ovoga Zakona. ( članka 89. stavka 1.)

Primjer postupka a)Prodavatelj iz Hrvatske prodaje robu Kupcu 1 iz Njemačke i po nalogu Kupca 1 iz Njemačke

otprema robu Kupcu 2 u Poljsku

1. Prodavatelj iz Hrvatske treba pribaviti/provjeriti PDV identifikacijski broj Kupca 1 iz Njemačke

2.Izdaje račun Kupcu iz Njemačke i 1 bez obračunatog PDV-a sa napomenom “Oslobo- đeno PDV-a temeljem članka 41. stavka 1. točke a. Zakona o porezu na dodanu vrijednost - prijenos porezne obveze -” 3.Unosi isporuku u obr. PDV Æ na poziciju I.3. u obrazac ZP u stupac 11

b) Kupac 1 iz Hrvatske kupuje robu od Prodavatelja iz Njem s nalogom da se roba dostavi Kupcu 2 iz Poljske. prodaje robu Kupcu 2 iz Poljske i ispostavlja mu račun

1.Kupac 1 iz Hrvatske prima račun od Prodavatelja, ali ne obračunava PDV na stjecanje - (kada su zadovoljeni uvjeti iz čl. 27. stavka 4. Zakona)**

2.Izdaje račun Kupcu 2 bez obračunatog PDV-a sa napomenom “Oslobođeno PDV-a temeljem članka 141. Direktive Vijeća 2006/112/EZ - prijenos porezne obveze”

5. Uvoz dobara Članak 11.

(1), Uvozom dobara smatra se svaki unos dobara u EU koja nisu u slobodnom prometu na području EU u skladu s carinskim propisima. (2), uvozom dobara smatra se i unos dobara koja su u slobodnom prometu na području EU, a potječu s trećih područja koja su dio carinskog područja EU u skladu s carinskim propisima.

mjesto oporezivanja (članak 12. do 28.)

rezime 1. Isporuka dobara iz RH u druge države članice EU Između država članica više nema graničnih crta, niti carinske kontrole, a dosadašnji pojam “izvoz“ se zamjenjuje izrazom “isporuka dobara unutar EU“. 2. Isporuka dobara iz RH u “treće zemlje“ Dobra prelaze vanjsku granicu država članica EU, što se smatra izvozom u dosadašanjem smislu te riječi. 3. Isporuka dobara iz drugih država članica EU u RH Između država članica više nema graničnih crta, niti carinske kontrole, a dosadašnji pojam “uvoz“ se zamjenjuje izrazom “stjecanje dobara unutar EU“ 4. Isporuka dobara iz “trećih zemalja“ Dobra prelaze vanjsku granicu država članica EU, što se smatra uvozom u dosadaš- njem smislu te riječi.

59

VI. MJESTO OPOREZIVANJA

1. Mjesto isporuke dobara 2.mjesto isporuke usluga

1.1. Mjesto isporuke dobara bez prijevoza

Članak 12.

Mjestom isporuke dobara koja se ne otpremaju niti prevoze smatra se mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke.

1.2. Mjesto isporuke dobara s prijevozom

Članak 13.

(1) za dobra koja se prevoze Mjestom isporuke smatra se mjesto gdje se nalaze na početku otpreme

(2) Ako je mjesto iz kojeg se dobra otpremaju treća zemlja, tada se mjestom isporuke dobara koju obavi uvoznik, smatra država članica uvoza.

(3) Iznimno, mjestom isporuke, smatra se mjesto gdje se prijevoz kupcu završava,:

a) ako dobra nisu predmet oporezivanja PDV-om,

b) ne radi se o isporuci novih prijevoznih sredstava

(4) Kad su dobra isporučena s trećeg područja i ako ih isporučitelj uvozi u državu članicu koja nije država članica u kojoj prijevoz završava, smatra se da su ona otpremljena iz države članice uvoznice.

(5) Stavci 3. i 4. ne primjenjuju se na isporuke koja su prevezena u istu državu članicu u kojoj završava otprema, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) isporučena dobra nisu dobra koja podliježu trošarinama

b) uk vrijednost isporuka bez PDV-a, nije prešla prag isporuke koji je propisala ta država članica,

c uk vrijednost isporuka bez PDV-a, u prethodnoj kalendarskoj godini nije prešla prag isporuke koji je propisala ta država članica.

(6) U slučaju da ukupna vrijednost isporuka prijeđe prag isporuke, mjestom isporuke dobara, koja je iz tuzemstva otpremio isporučitelj je država članica u koju su dobra otpremljena.

(7) U slučaju da je ukupna vrijednost isporuka veća od 270.000,00 kuna (prag isporuke), mjestom isporuke dobara smatra se tuzemstvo.

(8) Isporučitelj može odlučiti da je mjesto takvih isporuka u tuzemstvu. i kada ukupna vrijednost njegovih isporuka nije prešla prag isporuke,

(9) Isporučitelj koji izjavi da ne želi da se na njega primjenjuje prag isporuke mora navedeno primjenjivati najmanje dvije kalendarske godine i mora podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja

(10) Mjesto isporuke dobara koja je otpremio ili prevezao isporučitelj, kupac ili treća osoba, a koja sastavlja ili postavlja isporučitelj ili druga osoba za njegov račun sa ili bez probnog rada, je mjesto gdje se ta dobra sastavljaju ili postavljaju

1.3. Mjesto isporuke dobara na brodovima, u zrakoplovima ili vlakovima

Članak 14.

(1) Mjestom isporuke prijevoza putnika obavljenog u EU smatra se mjesto početka prijevoza putnika.

(2) Dionica prijevoza je dio između mjesta početka i završetka prijevoza bez zaustavljanja na području izvan EU

(3) U smislu stavka 2. ovoga članka:

a) »mjesto početka prijevoza putnika« je prvo predviđeno mjesto ukrcaja putnika unutar EU

b) »mjesto završetka prijevoza je posljednje mjesto iskrcaja unutar EU onih putnika koji su se ukrcali u EU, prije zaustavljanja izvan EU

(4) U slučaju povratnog putovanja, povratna dionica puta smatra se zasebnom uslugom prijevoza.

60

1.4. Mjesto isporuke dobara putem sustava za prirodni plin, električnu energiju, grijanje ili hlađenje

Članak 15.

(1) Kod isporuke plina putem sustava za prirodni plin koji se nalazi na području EU mjestom isporuke je mjesto gdje taj preprodavatelj ima sjedište ili prebivalište

(2) Poreznim obveznikom preprodavateljem smatra se porezni obveznik kojem je osnovna djelatnost kupnja i prodaja plina, električne energije, grijanja ili hlađenja

(3) ako se isporuka plin, električnu energiju ne vrši putem sustava i preprodavatelja mjestom isporuke smatra se mjesto gdje kupac koristi i troši ta dobra.

(4) Ako kupac nije u cijelosti stvarno potrošio prirodni plin, el en , smatra se da su ta nepotrošena dobra potrošena na mjestu gdje kupac kojem se dobra isporučuju ima sjedište

2. Mjesto obavljanja usluga 2.1. Opće odredbe

Članak 16.

U vezi određivanja mjesta obavljanja usluga primjenjuje se sljedeće:

1. porezni obveznik koji obavlja i djelatnosti ili isporuke koje se ne smatraju oporezivim isporukama dobara ili usluga smatra se poreznim obveznikom u odnosu na sve usluge koje su mu obavljene,

2. pravna osoba koja nije por. obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a smatra se porezni obveznik

Članak 17.

(1) Mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako se te usluge obavljaju u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice.

(2) Mjestom obavljanja usluga osobi koja nije porezni obveznik smatra se mjesto u kojem porezni obveznik koji obavlja usluge ima sjedište. Ako te usluge u mjestu različitom od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište PJ . Ako takvo sjedište ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište poreznog obveznika koji obavlja usluge.

2.2. Posebne odredbe

2.2.1. Posredničke usluge obavljene osobama koje nisu porezni obveznici

Članak 18.

Mjestom obavljanja usluga osobi koja nije porezni obveznik, smatra se mjesto gdje je obavljena transakcija za koju se posreduje

2.2.2. Usluge u vezi s nekretninama

Članak 19.

Mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama, smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi.

uključujući posrednika za prodaju smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove ili mjesta uređena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme građevinskih radova, kao što su usluge arhitekata i građevinskog nadzora,

2.2.3. Usluge prijevoza Članak 20.

(1) Mjestom obavljanja usluga prijevoza putnika smatra se mjesto gdje se obavlja prijevoz, razmjerno prijeđenim udaljenostima.

(2) Mjestom obavljanja usluga prijevoza dobara, osim prijevoza unutar EU, za osobe koje nisu porezni obveznici je mjesto gdje se obavlja prijevoz, razmjerno prijeđenim udaljenostima.

(3) Mjestom obavljanja usluga prijevoza dobara unutar EU za smatra se mjesto početka prijevoza.

(4) »Prijevoz dobara unutar EU je prijevoz dobara kod kojeg se mjesto početka i završetka prijevoza nalaze na područjima dviju različitih država članica.

(5) »Mjesto početka prijevoza« je mjesto u kojemu stvarno započinje prijevoz dobara, »mjesto završetka prijevoza« je mjesto u kojemu stvarno završava prijevoz dobara.

(6) PDV se ne obračunava osobama koje nisu porezni obveznici na dio prijevoza dobara unutar EU u koji se obavlja na vodama koje ne pripadaju području EU

61

Članak 21. (1) Mjestom obavljanja usluga pristupa kulturnim, događanjima smatra se mjesto gdje se ta događanja stvarno odvijaju. (2 događanja kao što su izložbe i sajmovi, , smatra se mjesto gdje se te aktivnosti stvarno odvijaju. (3) Mjestom obavljanja usluga osobi koja nije porezni obveznik je mjesto gdje se te usluge stvarno obavljaju to su a) pomoćne usluge u prijevozu kao što su utovar, istovar, pretovar, rukovanje i slično, b) procjena pokretnih materijalnih dobara i radovi na takvim dobrima.

2.2.5. Usluge pripremanja hrane i usluge opskrbe pripremljenom hranom i pićem Čl22.

(1) Mjestom obavljanja usluga pripremanja hrane smatra se mjesto gdje se te usluge stvarno obavljaju. (2) Mjestom obavljanja usluga pripremanja hrane na brodovima, u zrakoplovima ili vlakovima u EU smatra se mjesto početka prijevoza

2.2.6. Iznajmljivanje prijevoznih sredstava Članak 23.

(1) Mjestom obavljanja usluga kratkotrajnog iznajmljivanja prijevoznih sredstava smatra se mjesto gdje se ta prijevozna sredstva stvarno stavljaju na raspolaganje primatelju usluge. (2) Mjesto iznajmljivanja prijevoznih sredstava, osim kratkotrajnog iznajmljivanja, osobi koja nije porezni obveznik je mjesto gdje ta osoba ima sjedište,.

(3) mjestom iznajmljivanja plovila za razonodu osobi koja nije porezni obveznik, smatra se mjesto gdje je to plovilo stvarno stavljeno na raspolaganje korisniku, ako tu uslugu obavi isporučitelj iz mjesta u kojem ima sjedište ili poslovnu jedinicu koja se nalazi u tom mjestu.

(4) kratkotrajnim iznajmljivanje je korištenje prijev sredstva koje traje najviše 30 a, plovila, 90 dana.

2.2.7. Ostale usluge Članak 24.

za usluge a) prijenos i ustupanje autorskih prava, b) usluge oglašavanja, c) usluge konzultanata, inženjera, odvjetnika, računovođa, prevoditelja i savjetovanja, d) usluge obrade podataka, e) ustupanje informacija, uključujući i informacije o poslovnim postupcima i iskustvu, f) bankarske i financijske transakcije, transakcije osiguranja i reosiguranje, osim iznajmljivanja sefova, g) ustupanje osoblja, h) iznajmljivanje pokretne materijalne imovine, osim svih prijevoznih sredstava, i) suzdržavanje od obavljanja. gospodarske djelatnosti j) omogućavanje pristupa do sustava za prirodni plin do bilo koje mreže, te do sustava za elenergiju

osobi koja nije porezni obveznik i koja ima sjedište, izvan EU mjestom obavljanja usluga smatra se mjesto gdje primatelj usluga ima sjedište,

2.2.8. Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja ili neoporezivanja

Članak 25. radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, Ministar financija može pravilnikom propisati.

a) da je mjesto obavljanja usluga, koje se nalazi u tuzemstvu, iako se te usluge stvarno koriste izvan EU

b) da je mjesto obavljanja usluga, koje se nalazi izvan EU, u tuzemstvu iako se te usluge stvarno koriste osobe u tuzemstvu.

62

2.2.9. Telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici

Članak 26.

(1) osobi koja nije porezni obveznik mjesto obavljanja usluga je mjesto gdje ta osoba ima sjedište,za a) telekomunikacijske usluge, b) usluge radijskog i televizijskog emitiranja, c) elektronički obavljene usluge. (2) ne radi se o elektroničkoj usluzi. Komunikacija putem elektroničke pošte (3) »Telekomunikacijskim uslugama« smatraju se usluge koje se odnose na prenošenje, emitiranje i prijam signala, teksta, slika i zvukova ili informacija putem elektromagnetskih sustava, žica,radija, (4) »Elektronički obavljenim uslugama« osobito se smatra: a) isporuka web-sjedišta, , daljinsko održavanje programa i opreme, b) isporuka računalnih programa i njihovo ažuriranje, c) isporuka slika, tekstova i informacija te omogućavanje pristupa bazama podataka, d) isporuka glazbe, filmova i igara, e) učenje na daljinu.

3. Mjesto stjecanja dobara unutar Europske unije Članak 27.

(1) Mjestom stjecanja dobara unutar EU smatra se mjesto gdje završava otprema ili prijevoz dobara stjecatelju. odnosno (2) područje države članice koja je stjecatelju izdala PDV identifikacijski broj pod kojim je stekao dobra, (3) Ako stjecatelj dokaže da je PDV na stjecanje obračunan u državi članici u kojoj je otprema ili prijevoz dobara završio, porezna osnovica se umanjuje u državi koja mu je izdala PDV identifikacijski broj pod kojim je stekao ta dobra. (4) smatra se da je PDV obračunan na stjecanje dobara unutar EU ako stjecatelj: a) dokaže da je stjecanje obavio radi daljnje isporuke u državu članicu i da je primatelj dobara obvezan platiti PDV u, b) podnese Zbirnu prijavu u skladu sa Zakona.

4. Mjesto uvoza dobara Članak 28.

(1) Mjesto uvoza dobara je država članica na čijem se području dobra nalaze pri unosu u EU (2) Iznimno, ako su pri unosu u EU dobra koja se ne nalaze u slobodnom prometu stavljena u jedan od postupaka oslobođenja od PDV postupak privremenog uvoza s potpunim oslobođenjem od plaćanja carine u skladu s carinskim propisima, mjesto uvoza takvih dobara je država članica na čijem se području za ta dobra prestanu primjenjivati navedeni postupci

(3) Ako se pri unosu u Europsku uniju dobra koja se nalaze u slobodnom prometu stave u jedan od postupaka privremenog uvoza i oslobođenjem od plaćanja uvozne carine, mjesto uvoza dobara je država članica na čijem se području za ta dobra prestanu primjenjivati ti postupci.

nastanak oporezivog događaja (članak 29. do 32.)

VII. NASTANAK OPOREZIVOG DOGAĐAJA I OBVEZE OBRAČUNA PDV-a

1. Opće odredbe Članak 29.

(1) »Oporezivi događaj« je onaj temeljem kojeg su ispunjeni uvjeti za nastanak obveze obračuna PDV- (2) »Obveza obračuna PDV-a« nastaje u trenutku kada PU temeljem Zakona ima pravo potraživati PDV od osobe koja ga je obvezna platiti, iako je vrijeme plaćanja PDV-a odgođeno.

63

2. Isporuka dobara ili obavljanje usluga

Članak 30. (1) obveza obračuna PDV-a nastaju kada su dobra isporučena ili usluge obavljene. (2) Ako se za isporuke dobara, i obavljanje usluga kontinuirano izdaju računi obavljaju plaćanja obveza obračuna PDV nastaje po isteku razdoblja na koje se računi odnose. (3) Kontinuirane isporuke u razdoblju duljem od 1. mjeseca, koja su otpremljena u državu članicu u kojoj nije započela otprema smatrat će se obavljenima istekom svakog mjeseca sve dok ne završi isporučivanje. (4) Usluge koje se obavljaju kontinuirano u razdoblju duljem od godinu dana i za koje u tom razdoblju nisu izdani računi smatraju se obavljenima nakon isteka svake kalendarske godine, (5) Za primljene predujmove obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku primitka predujma na primljeni iznos (6) Ako je isporuka dobara ili usluga obavljena, a nije izdan račun, obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj. (7) Obveza obračuna PDV-a za isporuke dobara nastaje kada je nastao oporezivi događaj. (8) Kada dobra otpremaju ili prevoze u državu članicu u kojoj nije započela ili kada porezni obveznik ta dobra premješta u drugu državu članicu radi obavljanja gospodarske djelatnosti, PDV se obračunava u trenutku izdavanja računa

3. Stjecanje dobara unutar Europske unije Članak 31 .

(1) unutar EU oporezivi događaj nastaje u trenutku stjecanja dobara. tj kada se i u tuzemstvu isporuka smatra obavljenom. (2) Obveza obračuna PDV-a kod stjecanja dobara unutar EU nastaje u trenutku izdavanja računa ili danom otpreme robe o ozvršenja usluge

4. Uvoz dobara Članak 32.

1) Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a pri uvozu dobara nastaje u trenutku uvoza dobara. (2) Ako se pri unosu dobara u EU primjenjuje postupak privremenog uvoza s potpunim oslobođenjem od carine, oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje kada dobra prestanu biti predmetom tih postupa. (3) Ako uvezena dobra podliježu carini, obveza obr PDV-a nastaje kada se ispune uvjeti za obračun i naplatu tih davanja. (4) Ako uvezena dobra ne podliježu carini, I davanjima oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku kada bi prema carinskim propisima nastala obveza obračuna carine, da je propisana.

porezna osnovica (članci 33. do 36.)

VIII. POREZNA OSNOVICA

1. Porezna osnovica kod isporuke dobara i obavljanja usluga

Članak 33. (1) Poreznom osnovicom pri isporuci dobara usmatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio od kupca za te isporuke uključujući subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga. (2) poreza, carina, pristojbi i sličnih davanja, osim PDV-a, te sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje isporučitelj dobara ili usluga zaračunava kupcu (3) U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijena, odnosno popusti zbog prijevremenog plaćanja i popusti što se kupcu odobre kao ni od kupca kao povrat za izdatke koje je platio u njegovo ime i za njegov račun.

64

Porezni obveznik mora imati dokaze o iznosu izdataka (4) Porezna osnovica kod isporuka OS i poslovne imovine je nabavna cijena tih ili sličnih dobara, a ako je ta cijena nepoznata Porezna osnovica je visina troškova utvrđenih u trenutku isporuke (5) Porezna osnovica kod usluga je ukupni trošak obavljanja usluga. (6) Kod premještanja dobara u drugu državu članicu porezna osnovica je nabavna cijena (7) Ako se porezna osnovica promijeni naknadno, tada porezni obveznik može ispraviti iznos PDV-a ako i porezni obveznik kome su isporučena dobra ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. (8) U poreznu osnovicu ne ulazi trošak povratne ambalaže (9) U slučaju isporuka osobama koje su u obiteljskim vezama porezna osnovia je tržišna vrij. .ako je: a) naknada niža od tržišne vrijednosti, a primatelj isporuke nema pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, b) naknada niža od tržišne vrijednosti,a isporučitelj nema pravo odbitaka pretporeza i radi se o isporukama koje su oslobođene PDV-a c) naknada viša od tržišne vrijednosti, a isporučitelj nema pravo na odbitak pretporeza u cijelosti (10) Tržišnom vrijednosti smatra se ukupni iznos kojeg bi kupac u trenutku isporuke dobra ili usluge prema načelu nenarušavanja tržišnog natjecanja morao platiti prodavatelju u tuzemstvu. Ako se ne može utvrditi usporediva vrijednost isporuka dobara ili usluga, tada se tržišnom vrijednosti smatra: a) kada je riječ o dobrima, iznos koji nije niži od nabavne cijene tih ili sličnih dobara b) kada je riječ o uslugama, iznos koji nije niži od ukupnih utvrđenih troškova obavljanja usluga por obveznika. (11) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka o poreznoj osnovici.

2. Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Europske unije

Članak 34.

(1) Porezna osnovica unutar EU utvrđuje se temeljem istih elemenata koji se koriste za određivanje porezne osnovice za isporuke dobara u tuzemstvu. (2) U poreznu osnovicu, uključuju se i trošarine što ih je stjecatelj dobara unutar EU obvezan platiti ili je platio. (3) Ako nakon stjecanja dobara unutar EU stjecatelj ostvari povrat trošarine plaćene u državi članici u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara, porezna osnovica kod stjecanja dobara će se umanjiti.

3. Porezna osnovica kod uvoza dobara u Europsku uniju Članak 35.

(1) Porezna osnovica pri uvozu dobara Zakona utvrđuje se prema vrijednosti uvezenog dobra utvrđenoj prema carinskim propisima i uvećava se za carinu, posebne poreze, trošarine, pristojbe i slična davanja koja se plaćaju pri uvozu dobara, osim PDV-

(1) U poreznu osnovicu, uračunavaju se i ostali dodatni troškovi, kao što su provizije, troškovi ambalaže, pakiranja, osiguranja, prijevoza, utovara, istovara, skladištenja, rukovanja s dobrima U poreznu osnovicu kod uvoza dobara uračunavaju se oni dodatni troškovi koji su uvozniku neposredno obračunani i čija je vrijednost u trenutku podnošenja carinske deklaracije određena i može se dokazati (2) Prvo mjesto odredišta je mjesto navedeno na tovarnom listu ili bilo kojoj drugoj prijevoznoj ispravi na temelju koje se dobra uvoze. Ako takvo mjesto u ispravi nije navedeno, prvim mjestom odredišta smatra se mjesto prvog pretovara dobara u tuzemstvu. (3) Ako se neka dobra privremeno izvezu iz EU te se ponovo uvezu nakon što su izvan EU popravljena, obrađena ili prilagođena, ili prerađena tada se porezna osnovica, utvrđuje prema naknadi zaračunanoj za te usluge. Ako takva naknada nije zaračunana, tada se porezna osnovica utvrđuje prema s carinskim propisima. (4) Privremeni izvoz dobara iz EU radi dorade, oplemenjivanja i sl.ne smatra se izvoznom isporukom. Ako se neko dobro privremeno izvozi radi popravka, obrade, dorade, prerade, prilagodbe pri čemu se ne prenosi mogućnost raspolaganja dobrom na stranog poreznog obveznika i nakon popravka, obrade, dorade, prerade, prilagodbe, se to dobro vraća tuzemnom naručitelju, porezna se osnovica utvrđuje prema carinskim propisima.

U poreznu osnovicu ne uključuju se sniženja cijena zbog popusta za prijevremeno plaćanje i popusti na cijenu i rabati odobreni i obračunani kupcu u trenutku uvoza.

65

4. Druge odredbe Članak 36.

(1) Ako su elementi za utvrđivanje porezne osnovice pri uvozu dobara izraženi u stranoj valuti, tečaj se utvrđuje u skladu s propisima EU za izračunavanje carinske vrijednosti. (2) Ako su elementi za utvrđivanje porezne osnovice, osim pri uvozu dobara, utvrđeni u stranoj valuti, za preračun u kune koristi se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze obračuna PDV-a. (3) Iznimno porezni obveznik može primijeniti tečaj koji na dan nastanka obveze obračuna PDV-a objavi Europska središnja banka. Konverzija valuta koje nisu euro vrši se primjenom tečaja svake valute za euro.

stope PDV-a (članci 37. i 38.)

IX. STOPE PDV-a 1. Primjena stopa PDV-a Članak 37.

(1) PDV se obračunava po stopi koja je na snazi u trenutku nastanka oporezivog događaja.

(2) Iznimno po stopi koja je na snazi u trenutku nastanka obveze obračuna PDV-a:

a) u stjecanju dobara unutar EU, trenutku uvoza dobara prestanu biti predmetom carinskih postupaka.

b ) nastaje kada se ispune uvjeti za obračun i naplatu obveza obračuna carine

(3) Na stjecanje dobara unutar EU obavljeno u tuzemstvu primjenjuje se stopa PDV-a koja se za takva dobra primjenjuje u tuzemstvu.

2. Stope PDV-a ( 25, 13 i 5 %) Članak 38. (NN 99/13, 143/14)

(1) PDV se obračunava i plaća po stopi 25%.

(2) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 5% na isporuke

a) sve vrste kruha,

b) sve vrste mlijeka

c) knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja,

d) lijekove koji se izdaju na liječnički recept

e) medicinsku opremu, pomagala za uporabu invalida propisane Pravilnikom HZZO

f) kino ulaznice,g) dnevne novine h) znanstvene časopise.

(3) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 13% na isporuke

a) usluge smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u ugost. Objektima

b) usluge pripremanja hrane u ug. objektima te usluživanje bezalkoholnih pića , vina i piva

c) novine i časopise koji izlaze periodično nakladnika koji ima statut medija

d) jestiva ulja i masti, ,

e) dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu,

f) isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži,

g) bijeli šećer od trske i šećerne repe koji se na tržište stavlja u kristalnom obliku,

h) ulaznice za koncerte. i) časopisi za kulturu i umjetnost.

66

• porezna oslobođenja (članci 39. do 56.)

X. OSLOBOĐENJA OD PDV-a

X. OSLOBOĐENJA OD PDV-a 1. Oslobođenja za određene djelatnosti od javnog interesa Članak 39. (2) Oslobođenje od plaćanja PDV-a ne primjenjuje se za isporuke dobara ili ako: 2. Oslobođenja za ostale djelatnosti Članak 40. 3. Oslobođenja za transakcije unutar Europske unije 3.1. Oslobođenja za isporuke dobara unutar Europske unije Članak 41. 3.2. Oslobođenja za stjecanje dobara unutar Europske unije Članak 42. 3.3. Oslobođenja za određene usluge prijevoza Članak 43. 4. Oslobođenja pri uvozu Članak 44. 5. Oslobođenja pri izvozu Članak 45. (1) Plaćanja PDV-a oslobođene su sljedeće transakcije: 6. Oslobođenja kod obavljanja usluga na pokretnoj imovini Članak 46. 7. Oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom Članak 47. 8. Oslobođenja za određene isporuke koje su izjednačene s izvozom Članak 48. 9. Oslobođenja za usluge posredovanja Članak 49. 10. Oslobođenja za transakcije koje se odnose na međunarodnu trgovinu

1. Oslobođenja za određene djelatnosti od javnog interesa Članak 39.

(1) PDV-a je oslobođeno:

a) poštanska usluga i s njom povezane isporuke osim prijevoza putnika i telekomunikaca

b) bolnička i medicinska njega i s time povezane djelatnosti koje obavljaju tijela s javnim ovlastima

c) obavljanje medicinske njege

d) isporuke ljudskih organa, krvi i majčinog mlijeka,

e) usluge što ih obavljaju dentalni tehničari te isporuka zubnih/protetskih nadomjestaka,

f) usluge udruženja osoba koja obavljaju djelatnosti oslobođene PDV-a

g) usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi,

h) usluge i isporuke dobara povezane sa zaštitom djece i mladeži

i) obrazovanje djece i mladeži, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve,

j) nastava što je privatno održavaju nastavnici i za osnovno, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje,

k) ustupanje vjerskih ili filozofskih institucija za usluge medic.njege i obrazovanja s ciljem duhovne skrbi,

l) usluge neprofitnih pravnih osoba čiji su ciljevi političke, sindikalne, vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi koje obavljaju svojim članovima u njihovom zajedničkom interesu u zamjenu za članarinu pod uvjetom da oslobođenje neće narušiti načela tržišnog natjecanja,

m) usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe n) usluge u kulturi i koje obavljaju ustanove ili druge pravne osobe u kulturi,

o) usluge i isporuke dobara koje obavljaju pravne osobe čije su djelatnosti oslobođene PDV-a u skladu s odredbama za usluge medic.njege i obrazovanja prikupljanje sredstava u tu korist, pod uvjetom da oslobođenje neće narušiti načela tržišnog natjecanja,

p) usluge prijevoza bolesnih ili ozlijeđenih osoba u vozilima posebno izrađenima za tu svrhu koje obavljaju ovlaštene osobe,

r) djelatnosti javnog radija i televizije, osim komercijalnih.

(2) Oslobođenje od plaćanja PDV-a ne primjenjuje se za isporuke dobara ili ako:

a) te isporuke dobara ili usluga nisu neophodne za isporuke oslobođene PDV-a ili

67

b) je njihova osnovna svrha ostvarenje dodatnih prihoda, kojima izravno konkuriraju isporukama porezn obveznika koji obračunavaju PDV.

(3) Plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke dobara medec.njege i obrazovanja ako ih obavljaju ostale osobe,pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego koristi za poboljšanje obavljanja usluga.

2. Oslobođenja za ostale djelatnosti Članak 40. (1) PDV-a su oslobođene: a) transakcije osiguranja i reosiguranja, s njima povezane usluge što ih obavljaju zastupnici u osiguranju, b) odobravanje kredita i zajmova, uključujući i posredovanje te upravljanje c) ugovaranje kreditnih garancija i svi poslovi po kreditnim garancijama to čini osoba koja odobrava kredit, d) transakcije, uključujući posredovanje, u vezi sa štednim, tekućim i žiroračunima, plaćanjima, e) transakcije, i posredovanje, u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja, osim kolekcionarskih predmeta, f) transakcije, uključujući posredovanje, osim upravljanja i pohrane, u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, g) usluge upravljanja investicijskim fondovima, h) isporuka poštanskih maraka te državnih i drugih sličnih biljega, i) priređivanje lutrijskih igara, igara na sreću u casinima, i na automatima, j) isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ako do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine., k) isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta,8 čl 40 ako ja j. i k. obveznik tako odlući) l) najam stambenih prostorija. Pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak pretporeza može se primijeniti u trenutku isporuke. (2) PDV-a su oslobođene isporuke dobara koja se koriste isključivo za djelatnosti oslobođene PDV-a (3) obveznik ima pravo izbora za oporezivanje ako povremeno odobrava zajmove za isporučena dobara (4) Porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje isporuka pod uvjetom da je kupac p.obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Pravo izbora može se primijeniti u trenutku isporuke. (5) Isporukom građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, prije prvog nastanjenja odnosno korištenja, ili isporukom kod koje od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine smatra se i isporuka rekonstruiranih građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, ako su troškovi rekonstrukcije u prethodne dvije g.prije isporuke veći od 50% prodajne cijene. Čl.40 (6) Građevinskim zemljištem smatra se zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje. (7) Prvim nastanjenjem smatra se trenutak stavljanja nekretnine u uporabu obveznik mora imati dokument. (8) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

3. Oslobođenja za transakcije unutar Europske unije

3.1. Oslobođenja za isporuke dobara unutar Europske unije Članak 41. (1) PDV-a su oslobođene: a) isporuke dobara koje prodavatelj iz tuzemstva otpremi u drugu državu članicu poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a koji djeluju u toj drugoj državi članici, b) isporuke novih prijevoznih sredstava koja prodavatelj, kupac ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu poreznom obvezniku ili pravnoj osobi ili bilo kojoj drugoj koja nije porezni obveznik, čija stjecanja dobara unutar EU nisu predmet oporezivanja PDV-om

c) isporuke dobara koja podliježu trošarinama, nisu predmet oporezivanja PDV-om, ako su dobra otpremljena prema propisima za trošarine

d) isporuke dobara koja se premještaju u drugu državu EU za koje bi postojalo pravo na oslobođenje da su obavljene drugom poreznom obvezniku.u RH (2) Oslobođenje iz članka ne primjenjuje se na isporuku dobara koju obavi mali porezni obveznik te na isporuku dobara obavljenu poreznom obvezniku čija stjecanja dobara unutar E u nisu predmet oporezivanja PDV

(3) Oslobođenje se ne primjenjuje se na isporuku dobara koja podliježu trošarinama koju obavi mali por.obveznik Mali porezni obveznik je onaj čija vrijednost isporuka u prethodnoj g.nije bila veća od 230.000,00 kuna.

68

(4) Oslobođenje se ne primjenjuje se na isporuku dobara na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete ili posebni postupak za prodaju putem javne dražbe.

3.2. Oslobođenja za stjecanje dobara unutar Europske unije

Članak 42. PDV-a je oslobođeno stjecanje dobara unutar Europske unije: a) ako bi isporuka tih dobara u tuzemstvu bila u svakom slučaju oslobođena plaćanja PDV-a, b) ako bi uvoz tih dobara bio u svakom slučaju oslobođen plaćanja PDV-a, c) za koje bi stjecatelj u svakom slučaju imao pravo na povrat cjelokupnog iznosa PDV-a

3.3. Oslobođenja za određene usluge prijevoza

Članak 43. (1) Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge prijevoza unutar Eu na otoke i s otoka koji čine Azori i Madeira (2) Plaćanja PDV-a oslobođena je usluga međunarodnog prijevoza putnika, osim cestovnog i željezničkog.

4. Oslobođenja pri uvozu

Članak 44. (1) PDV-a je oslobođen: 1. konačni uvoz dobara čija bi isporuka bila oslobođena plaćanja PDV-a na području R Hr, 2. uvoz dobara nekomercijalne naravi u osobnoj prtljazi putnika, 3. uvoz os imovine pri preseljenju u R H uvoze osobe koje su izvan EU u boravile neprekidno najmanje 12 mj, 4. uvoz dobara koja pripadaju osobama koje su izvan EU boravile najmanje 12 mj, a preseljavaju u RH radi sklapanja braka. 5. uvoz osobne imovine koje su hrvatski i strani državljani s boravištem u RH naslijedili izvan EU. 6. uvoz opreme koju za vl potrebe školovanja unose učenici i studenti koji u R H dolaze zbog školovanja, 7. uvoz dobara nekomercijalne naravi sadržanih u malim pošiljkama. 8. uvoz dobara poslovne imovine koju radi nastavka obustavljene gospodarske djelatnosti i prijenosa djelatnosti uvozi porezni obveznik u Hrvatsku. 9. uvoz plodova poljodjelstva, ratarstva, stočarstva, šumarstva, ribolova i ribogojstva te pčelarstva dobivenih na posjedima poljoprivrednih proizvođača u pograničnom području zatim sjemena, gnojiva i proizvoda za tretiranje tla i uroda s tih posjeda te uvoz priploda i drugih proizvoda koji se dobiju od stoke 10. uvoz terapeutskih tvari ljudskog podrijetla i reagensa za određivanje krvne grupe i tipizaciju tkiva koji 11. uvoz dobara posebno izrađenih i prilagođenih za obrazovanje, zapošljavanje ili socijalnu rehabilitaciju slijepih ili drugih fizički ili mentalno hendikepiranih osoba, kada ih uvoze ustanove ili pravne osobe, a dobivena su bez plaćanja naknade i bez komercijalne namjere darovatelja, 12. uvoz besplatno dobivenih dobara za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, koja radi besplatne podjele potrebitim osobama uvoze državne i druge humanitarne i dobrotvorne pravne osobe 13. uvoz odličja i priznanja dobivenih u okviru međunarodnih događaja 14. uvoz uzoraka dobara zanemarive vrijednosti 15. uvoz tiskanog promidžbenog materijala kao što su katalozi, cjenici, upute za uporabu i prospekti 16. uvoz dobara koja se koriste ili troše na sajmovima i sličnim priredbama. 17. uvoz dobara namijenjenih ispitivanju, analiziranju ili testiranju radi utvrđivanja njihova sastava, kvalitete 19. uvoz turističkog infog materijala koji ne sadrži više od 25% komercijalnih besplatnih oglasa, 20. uvoz raznih dokumenata, isprava, obrazaca i nositelja podataka, 21. uvoz materijala kao što su užad, slama, tkanina, papir, karton, drvo i plastika koji se koriste za slaganje tereta i zaštitu dobara tijekom transporta 22. uvoz goriva i maziva sadržanog u tvornički ugrađenim spremnicima osobnih vozila 23. uvoz kovčega s tijelima i urni s pepelom umrlih osoba, cvijeća, vijenaca i drugih predmeta za grobove 24 pošiljke koje besplatno šalju fizičke osobe iz treće zemlje ako nisu komercijalne naravi, 25. uvoz dobara navedenih u točkama 2. do 23. ovoga stavka iz trećih područja,, 26. uvoz dobara otpremljenih ili prevezenih iz treće zemlje na područje Hrvatske, ako je ta dobra uvoznik neposredno nakon uvoza isporučio unutar Europske unije uz primjenu oslobođenja od PDV-a 27. ponovni uvoz dobara koji obavi osoba koja ih je izvezla, ako su ta dobra oslobođena plaćanja carine, 28. uvoz dobara na temelju diplomatskih i konzularnih sporazuma, ako su oslobođena od plaćanja carine, 29. uvoz dobara koji obavi EU, Europska zajednica za atomsku energiju,

69

30. uvoz dobara koji obave međunarodna tijela, u okvirima sporazumima o osnivanju tih tijela 31. uvoz dobara za potrebe koji obave oružane snage (NATO) za potrebe tih snaga ili pratećeg civilnog osoblja 32. uvoz neprerađenog ili prerađenog ulova, 33. uvoz zlata koji obavi HNB 34. uvoz plina preko sustava za prirodni plin, 35. usluge koje se odnose na uvoz dobara, ako je vrijednost usluga uključena u poreznu osnovicu dobara 36. privremeni uvoz dobara pod uvjetima propisanima carinskim propisima, 37. usluge koje se odnose na uvoz dobara za koje je Carinska uprava odobrila privremeni uvoz 38. prijevozne i sve druge otpremne usluge u vezi s dobrima u provozu kroz carinsko područje R H (2) Oslobođenje od PDV-a primjenjuje se u slučajevima, kada nakon uvoza dobara slijedi isporuka dobara, oslobođena od plaćanja PDV-a, samo ako je uvoznik u trenutku uvoza Carinskoj upravi dostavio: a) svoj PDV identifikacijski broj izdan u RH ili PDV identifikacijski broj svoga poreznog zastupnika, koji jamči za plaćanje PDV-a, izdan u i Hrvatskoj, b) PDV identifikacijski broj stjecatelja, izdan u drugoj državi članici, kojemu se isporučuju dobra Ili vlastiti PDV ident broj izdan u državi u kojoj završava prijevoz dobara, ako se dobra premještaju, c) dokaz iz kojeg je vidljivo da su uvezena dobra namijenjena za otpremu iz RH u neku državu članicu.

5. Oslobođenja pri izvozu

Članak 45. (1) Plaćanja PDV-a oslobođene su sljedeće transakcije:

1. isporuke dobara koja iz RH otpremi isporučitelj izvan EU

2. isporuke bilo kojeg prijevoznog sredstva koje se koristi u privatne svrhe, osim isporuke goriva i opreme za opskrbu, koja iz RH otpremi ili preveze izvan EU sam kupac ili netko za kupca koji nema sjedište u RH 3. isporuke dobara ovlaštenim tijelima koja ih izvoze iz EU u okviru humanitarnih, dobrotvornih ili obraz dj

4. obavljene usluge, uključujući prijevozne i pripadajuće pomoćne usluge,

(2) isporuka dobara u osobnoj prtljazi iznose putnici, oslobođenje se primjenjuje uz sljedeće uvjete: a) da putnik nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području EU

b) da je ukupna vrijednost isporuke veća od 740,00 kuna uključujući PDV, c) da su dobra prevezena izvan EU prije isteka tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka i d) da postoji dokaz o izvozu, odnosno račun i obrazac koji je potvrdila carinarnica (3) Prebivalištem smatra se mjesto upisano u putovnicu, OK ili drugi dokument koji RH priznaje kao ispravu. (4) Za isporuke isporučitelj ostvaruje oslobođenje od PDV-a kada primi dokaz o izvozu, a već obavljeno oporezivanje izvezenih dobara porobveznik može ispraviti u obrazdoblju u kojem je zaprimljen dokaz o izvozu. (5) Oslobođenje od PDV-a ne primjenjuje se na naftne derivate. (6) Oslobođenje od PDV-a ostvaruje se putem zahtjeva za povrat PDV-a. 2. za povrat PDV-a, postupak, potrebne dokaze o izvozu i knjigovodstvenu evidenciju za provedbu

6. Oslobođenja kod obavljanja usluga na pokretnoj imovini

Članak 46.

(1) Plaćanja PDV-a oslobođeno je obavljanje usluga na pokretnoj imovini stečenoj ili uvezenoj u Hrvatsku u svrhu obavljanja tih usluga, koju iz Europske unije otpremi ili preveze pružatelj usluga ili uobičajeno boravište u i Hrvatskoj, odnosno treća osoba za njihov račun. (2) Za primjenu oslobođenja iz ovoga članka potrebna je dokumentacija u skladu s carinskim propisima.

7. Oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom

Članak 47. (1) Plaćanja PDV-a oslobođeno je sljedeće: a) isporuke goriva i dobara za opskrbu plovila na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu b) isporuke goriva i dobara za opskrbu ratnih brodova koji plove iz područja RH prema lukama izvan RH, c) isporuke, preinake, popravci, održavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje plovila te isporuke, iznajmljivanje, popravci i održavanje opreme koja je ugrađena u njih d) obavljanje usluga, koje služe neposredno za potrebe plovila iz točke a) ovoga stavka ili njihovog tereta, e) isporuke, preinake, popravci, održavanje, iznajmljivanje zrakoplova zrakoplovnih tvrtki koje prometuju uz naknadu na međunarodnim, linijama

70

f) isporuke goriva i dobara za opskrbu zrakoplova iz točke e) ovoga stavka, g) obavljanje usluga, osim, koje služe neposredno za potrebe zrakoplova ili njihovog tereta. (2) Porezni obveznik mora imati dokaze o pravu na oslobođenja

8. Oslobođenja za određene isporuke koje su izjednačene s izvozom Članak 48.

(1) Plaćanja PDV-a oslobođene su sljedeće isporuke: a) isporuke dobara ili obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma, b) isporuke dobara organizacijama koje je osnovala EU pod uvjetima koji su utvrđeni tim Protokolom i Sporazumom između R H i EU ako to ne dovodi do narušavanja načela tržišnog natjecanja, c) isporuke dobara ili obavljanje usluga međunarodnim tijelima koja priznaje R H i pod uvjetima propisanim međunarodnim sporazumima o osnivanju tih tijela d) isporuke dobara ili obavljanje usluga na području R H za potrebe NATO ili civilnog osoblja koje ih prati e) isporuke dobara ili obavljanje u drugu državu članicu, namijenjenih za potrebe oružanih snaga države članice f) isporuke zlata središnjim bankama. (2) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi s oslobođenjem od PDV-a za

9. Oslobođenja za usluge posredovanja

Članak 49. (1) Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge posredovanja obavljene u ime i za račun druge osobe za: a) izvozne isporuke na područje izvan EU b) postupke iz usluga na pokretnoj imovini c) isporuke u vezi s međunarodnim prijevozom i usluga koje su izjednačene s izvozom d) transakcije koje se obavljaju izvan Europske unije. (2) Oslobođenje za usluge posredovanja ne primjenjuje se na putničke agencije koje u ime i za račun putnika obavljaju usluge u drugim državama članicama.

10. Oslobođenja za transakcije koje se odnose na međunarodnu trgovinu

Članak 50.

Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članaka 51., 52., 53. i 54. ovoga Zakona primjenjuje se ako dobra i usluge nisu namijenjeni za krajnju potrošnju i ako iznos PDV-a treba platiti nakon prestanka primjene postupaka privremenog smještaja odgovara iznosu PDV koji bi trebalo platiti da je na svaku transakcija PDV obračunan u R H.

Članak 51. Članak 51.

(1) Plaćanja PDV-a oslobođeno je sljedeće:

a) isporuke dobara namijenjenih podnošenju carinarnici i po potrebi za privremeni smještaj,

b) isporuke dobara koje se u skladu s carinskim propisima unose i smještaju u slobodnu zonu ili skladište,

c) isporuke dobara koje se u skladu s carinskim propisima stavljaju u postupak carinskog skladištenja (2) Plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka dobara i usluga, tako dugo dok se na njih primjenjuje postupak privremeni smještaj

(3) Plaćanja PDV-a oslobođene su i usluge povezane s isporukama dobara. u privremenom smještaj

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka.

Članak 52.

(1) Plaćanja PDV-a oslobođen je uvoz dobara.za potrebe Poreznih skladišta dok se na njih primjenjuje postupak poreznog skladištenja. (2) Poreznim skladištem, za dobra koja podliježu trošarinama te dobra koja podliježu posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića smatra se prostor koji je određen kao trošarinsko, odnosno porezno skladište u skladu s posebnim propisima. Članak 53. Plaćanja PDV-a oslobođen je uvoz i isporuka svih dobara koja se smještaju u porezno skladište: a) ako su dobra namijenjena trgovinama oslobođenima PDV-a koje se nalaze u zračnoj ili pomorskoj luci, b) ako su dobra namijenjena poreznim obveznicima za isporuku putnicima u zrakoplovima ili brodovima

71

tijekom leta ili plovidbe morem pod uvjetom da se mjesto završetka prijevoza nalazi izvan Europske unije, c) ako su dobra namijenjena poreznim obveznicima za obavljanje isporuka koje su oslobođene PDV-a na

Članak 54.

Oslobođenje od plaćanja PDV-a primjenjuje se na stjecanje dobara unutar eu u tuzemstvu pod istim uvjetima koji su propisani za isporuke dobara u tuzemstvu.

Članak 55.

(1) Na uvoz dobara s trećeg područja, primjenjuju se odredbe u skladu s carinskim propisima o uvozu (2) Ako otprema ili prijevoz dobara završava na mjestu koje se nalazi izvan države članice u trenutku njihovog unosa u EU, ona se prevoze EU,u skladu s provoznim postupkom EU,za domaću robu (3) Ako je za u trenutku unosa u EU,započet postupaka na temelju Zakona bila obuhvaćena jednim od postupaka privremenog uvoza s potpunim oslobođenjem od plaćanja uvozne carine oslobođenja od PDV-a u postupku privremenog uvoza primjenjuju se i na ta dobra.

Članak 56.

(1) Na izvoz dobara koja su u slobodnom prometu i otpremaju se iz R Hna treće područje primjenjuju se postupci u skladu s carinskim propisima o izvozu dobara s carinskog područja EU

(2) Na dobra koja se privremeno izvoze radi ponovnog uvoza u R H primjenjuju se iste odredbe koje bi se primjenjivale da su ta dobra bila privremeno izvezena s carinskog područja EU,

odbitak pretporeza (članak 57. do 75.)

XI. ODBITAK PRETPOREZA

1. Nastanak prava na odbitak pretporeza

Članak 57. (1) Pravo na odbitak PDV-a (pretporeza) nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a koji se može odbiti. 2. Pravo na odbitak pretporeza

Članak 58.

(1) Porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija.

(2) Pretporez je iznos PDV-a koji porezni obveznik treba platiti ili je plaćen u RH pri uvozu i iznos PDV-a koji je plaćen temeljem ovoga Zakona.

(3) Porezni obveznici, osim iznosa pretporeza navedenih mogu odbiti i sljedeće iznose:

1. PDV koji treba platiti na stjecanje dobara unutar Europske unije prema. ovom Zakonu,

2. PDV koji treba platiti kod trostranog posla.

(4) Porezni obveznik ne može odbiti pretporez sadržan u računima za primljena dobra i obavljene usluge što ih koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga:

1. oslobođenih plaćanja PDV-a u tuzemstvu prema odredbama ovoga Zakona,

2. u inozemstvu, koje bi prema odredbama ovoga Zakona bile oslobođene PDV-a da su obavljene u tuzemstvu.

(5) Porezni obveznik može odbiti pretporez koji se odnosi na dobra i usluge nabavljene za transakcije koje se odnose na Gospodarska djelatnost obavljene izvan R H, a za koje bi postojalo pravo na odbitak pretporeza da su obavljene u Republici Hrvatskoj.

(6) Pobveznik može odbiti pretporez koji se odnosi na isporuke dobara i usluge za koje je to propisano ovim zakonom

(7) Porezni obveznik može odbiti pretporez koji se odnosi na transakcije koje su oslobođene PDV-a prema odredbama ovoga Zakona, ako primatelj usluga ima sjedište izvan Europske unije ili ako se te transakcije izravno odnose na dobra namijenjena izvozu.

72

(8) Ako se radi o nekretninama ili drugim gospodarskim dobrima koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika i koja se koriste i za potrebe poslovanja poreznog obveznika i za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, PDV se može odbiti samo u dijelu koji se koristi u poslovne svrhe poreznog obveznika.

3. Pravo na odbitak pretporeza kod isporuka novih prijevoznih sredstava

Članak 59.

(1) Svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva pod uvjetima iz ovoga Zakona ima pravo na odbitak PDV-a uključenog u nabavnu cijenu ili plaćenog pri uvozu ili stjecanju tog novog prijevoznog sredstva unutar EU, a najviše do iznosa PDV-a koji bi se morao platiti da isporuka nije bila oslobođena plaćanja PDV-

(2) Pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku isporuke novih prijevoznih sredstava u drugu državu članicu.

4. Uvjeti za odbitak pretporeza

Članak 60. (NN 148/13)

(1) Porezni obveznik može odbiti pretporez za isporuku dobara ili usluga, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) odbitak pretporeza nije isključen prema odredbama ovoga Zakona,

b) ima račun u vezi s isporukom dobara i usluga, izdan u skladu s odredbama ovoga Zakona,

c) da za uvezena dobra ima jedinstvenu carinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara te u kojoj je iskazan iznos PDV-a koji treba platiti

d) kada je obvezan platiti PDV temeljem prijenosa porezne obveze prema članku 75.

e) da iznos obveze PDV-a, kao i sve podatke potrebne za obračun PDV-a na stjecanje dobara unutar Europske unije iskaže u prijavi PDV-a i da ima račun,

f) kod plaćenog predujma pretporez može odbiti ako je primljeni račun izdan u skladu sa Zakonom.

(2) Porezni obveznik odbija pretporez tako da od ukupnog iznosa PDV-a, koji je obvezan platiti za obračunsko razdoblje, odbije ukupni iznos pretporeza za koji su u obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza propisani ovim člankom.

5. Ograničenje prava na odbitak pretporeza

Članak 61.

(1) Porezni obveznik ne može odbiti pretporez u sljedećim slučajevima:

a) za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima,

b) za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije pri čemu se reprezentacijom smatraju izdaci za ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i slično.

(2) Iznimno, ne primjenjuju se ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi o osobnim automobilima i koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, ili se nabavljaju za daljnju prodaju.

6. Podjela pretporeza

Članak 62. (NN 143/14)

(1) Ako porezni obveznik koristi dobra i usluge koje su mu obavljene, djelomično za isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza i za obavljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza, tada može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza.

(2) Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava se kao razmjerni dio

(4) Dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se na godišnjoj razini kao postotak i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja.

(5) Dio pretporeza koji se može privremeno odbiti tijekom tekuće godine, izračunava se na temelju transakcija iz prethodne godine.

73

(6) Odbitak pretporeza tijekom tekuće kalendarske godine na temelju privremenog izračuna porezni obveznik je obvezan uskladiti u prijavi PDV-a koju podnosi za razdoblje oporezivanja

(7) Iznimno može dio pretporeza koji može odbiti, utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da za svaki dio vodi odvojeno knjigovodstvo.

(8) Ako porezni obveznik izabere način utvrđivanja dijela pretporeza koji može odbiti o tome mora izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prije početka obračunskog razdoblja u kojem počinje to primjenjivati.

(9) Porezna uprava može zabraniti poreznom obvezniku način utvrđivanja dijela pretporeza koji može odbiti ako porezni obveznik s izabranim načinom podjele pretporeza ne omogućuje nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem PDV-a u skladu s odredbama ovoga Zakona.

7. Ispravak odbitka pretporeza

Članak 63.

(1) Porezni obveznik mora ispraviti odbitak pretporeza ako je odbitak viši ili niži od onoga na koji je porezni obveznik imao pravo.

(2) Porezni obveznik mora ispraviti odbitak pretporeza ako se nakon podnošenja prijave PDV-a promjene čimbenici na temelju kojih je utvrđen iznos odbitka pretporeza.

(3) Iznimno nije obvezan ispraviti odbitak pretporeza u slučaju uništenja, gubitka ili krađe dobara za koje postoje valjani dokazi, kao i kod davanja poklona male vrijednosti i uzoraka.

7.1. Ispravak odbitka pretporeza kod gospodarskih dobara

Članak 64.

(1) Ako se u vezi nekog gospodarskog dobra u roku od pet godina promjene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza.

Promjenom uvjeta smatra se naknadna promjena tih uvjeta koja je dovela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina primjenjuje razdoblje od 10 godina.

(2) Godišnji iznos ispravka pretporeza iznosi 1/5, odnosno 1/10 iznosa PDV-a koji je bio zaračunan za gospodarska dobra.

(3) Gospodarskim dobrima smatraju se dobra koja spadaju u dugotrajnu imovinu poreznog obveznika.

(4) Ispravak pretporeza nije potrebno obavljati ako pretporez koji bi se trebao ispraviti iznosi manje od 1.000,00 kuna po jednom gospodarskom dobru.

7.2. Ispravak odbitka pretporeza kod isporuke gospodarskih dobara

Članak 65.

(1) Ako porezni obveznik unutar razdoblja za ispravak pretporeza isporučuje gospodarsko dobro, smatra se da je gospodarsko dobro korišteno za gospodarsku djelatnost poreznog obveznika do isteka razdoblja za ispravak pretporeza. Gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelosti oporezivom ako je isporuka gospodarskog dobra oporezivana. Gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelosti oslobođenom PDV-a ako je isporuka gospodarskog dobra oslobođena.

.

7.3. Ispravak odbitka pretporeza za zalihe dobara

Članak 65.a

(1) U slučaju prijelaza s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak oporezivanja propisan za male poduzetnike. porezni obveznik mora ispraviti odbitak pretporeza za zalihe dobara ako je odbitak viši ili niži od onog na koji je porezni obveznik imao pravo.

74

XII. POVRAT PDV-a

1. Povrat PDV-a po prijavi PDV-a

Članak 66.

(1) Porezni obveznik koji u obračunskom razdoblju ima pravo na odbitak pretporeza, čiji je iznos veći od njegove porezne obveze, ima pravo na povrat te razlike ili može iznos preplaćenog PDV-a prenijeti u sljedeće obračunsko razdoblje.

(2) Ako porezni obveznik zahtijeva povrat preplaćenog PDV-a, Porezna uprava obvezna je vratiti tu razliku u roku od 30 dana od dana predaje prijave PDV-a, a najkasnije u roku od 90 dana od dana pokretanja poreznog nadzora.

2. Povrat PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području Europske unije

Članak 67. (NN 143/14)

(1) Porezni obveznik koji na području EU nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu iz koje su obavljene isporuke, ima pravo na povrat PDV-a zaračunanog za pokretna dobra i usluge koje su mu obavili drugi porezni obveznici u RH ili koji mu je zaračunan prilikom uvoza dobara u R H. Pravo na povrat PDV-a ostvaruje pod uvjetom da u državi podrijetla podnositelja zahtjeva tuzemni porezni obveznik također ima pravo na povrat PDV-a.

(2) Pravo na povrat PDV-a ima porezni obveznik koji u razdoblju za koje traži povrat PDV-a nije obavljao isporuke dobara i usluge za koje je mjesto oporezivanja u R H, osim:

a) prijevoznih i s prijevozom povezanih usluga, oslobođenih plaćanja PDV-a

b) usluga za koje je u skladu s čl 75. obvezna platiti osoba kojoj su usluge obavljene.

(3) Kod povrata PDV-a primjenjuju se odredbe koje se odnose na odbitak pretporeza.

(4) Porezni obveznik na području EU nema sjedište nema pravo na povrat PDV-a za:

a) iznose PDV-a koji su, netočno zaračunani,

b) iznose PDV-a koji su zaračunani za isporuke dobara koje su oslobođene plaćanja PDV-a

(5) da bi ostvario pravo na povrat PDV-a mora Poreznoj upravi predati zahtjev za povrat PDV-a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine nakon završetka kalendarske godine na koju se zahtjev odnosi.

(6) Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti kraće od tri mjeseca zaredom. Zahtjevi za povrat mogu se odnositi i na razdoblje kraće od tri mjeseca ako to razdoblje obuhvaća kraj kal.godine.

(7) Zahtjev za povrat PDV-a koji se odnosi na razdoblje povrata kraće od jedne kalendarske godine, ali ne kraće od tri mjeseca, može se podnijeti ako iznos PDV-a za koji se traži povrat nije manji od 3.100,00 kuna.

(8) Zahtjev za povrat PDV-a koji se odnosi na razdoblje povrata od jedne kalendarske godine, može se podnijeti ako iznos PDV-a za koji se traži povrat nije manji od 400,00 kuna.

(9) Porezna uprava u roku od najviše osam mjeseci od primitka zahtjeva za povrat PDV-a donosi rješenje o tome (10) Ako je zahtjev za povrat odobren, PU izvršava povrat odobrenog iznosa u roku od 10 radnih dana

3. Povrat PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici

Članak 68.

(1) Porezni obveznik koji nema sjedište u RH, već ima sjedište u drugoj državi članici, ima pravo na povrat zaračunanog PDV-a pod uvjetima

1. tijekom razdoblja povrata u tuzemstvu nije imao sjedište poslovnu jedinicu ili prebivalište iz koje su se obavljale poslovne transakcije

2. nije isporučio dobra ili obavljao usluge u tuzemstvu, osim:

a) prijevoznih i s prijevozom povezanih usluga oslobođenih plaćanja PDV-a

b) usluga i isporuka dobara primatelju koji je obvezan platiti PDV u skladu člankom 75. ovoga Zakona.

(4) Ovaj postupak ne primjenjuje se na:

a) iznose PDV-a koji su, netočno zaračunani,

b) iznose PDV-a koji su zaračunani za isporuke dobara koje su oslobođene ili mogu biti oslobođene plaćanja PDV-

75

Članak 69.

(1) Poreznom obvezniku koji nema sjedište u tuzemstvu, a obavlja transakcije na temelju kojih ima pravo na odbitak pretporeza u državi sjedišta, izvršit će se povrat PDV-a koji mu je zaračunan za isporuke dobara ili obavljene usluge u tuzemstvu ili za uvoz dobara u tuzemstvo.

(2) Pravo na povrat PDV-a utvrđuje se u skladu s odredbama koje se odnose na odbitak pretporeza.

(3) Poreznom obvezniku koji nema sjedište u tuzemstvu, a u državi članici u kojoj ima sjedište istodobno obavlja transakcije na temelju kojih u toj državi članici ima pravo na odbitak pretporeza i transakcije na temelju kojih nema pravo na odbitak pretporeza, može se vratiti PDV u skladu sa odredbama o razmjernom odbitku pretporeza koje se primjenjuju u državi članici sjedišta poreznog obveznika.

Članak 70.

(1) Za ostvarenje povrata PDV-a u tuzemstvu porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu podnosi elektronički zahtjev za povrat putem elektroničkog portala države članice u kojoj ima sjedište najkasnije do 30. rujna kalendarske godine koja slijedi nakon razdoblja povrata.

(2) Zahtjev za povrat mora sadržavati sljedeće podatke:

a) ime i prezime (naziv) i potpunu adresu podnositelja zahtjeva,

b) adresu za elektroničko komuniciranje,

c) opis gospodarske djelatnosti podnositelja zahtjeva te šifru djelatnosti,

d) razdoblje povrata na koje se odnosi zahtjev za povrat,

e) izjavu da tijekom razdoblja povrata nije isporučio dobra ni usluge koje se smatraju tuzemnim

f) PDV identifikacijski broj ili porezni broj podnositelja zahtjeva,

g) podatke o njegovom bankovnom računu (uključujući IBAN i BIC).

(3) u zahtjevu za povrat za svaki račun ili uvozni dokument moraju se navesti sljedeći podaci:

a) ime i prezime (naziv) i potpuna adresa isporučitelja dobara ili usluga,

b) PDV identifikacijski isporučitelja dobara ili usluga, osim u slučaju uvoza,

c) datum i broj računa ili uvoznog dokumenta,

d) porezna osnovica i iznos PDV-a izražen u kunama,

e) iznos PDV-a koji se može odbiti izražen u kunama

f) dio odbitka izražen u postotku razmjernog odbitka pretporeza

g) vrsta nabavljenih dobara ili usluga, opisanih prema brojčanim oznakama

(4) U zahtjevu za povrat, vrsta nabavljenih dobara i usluga opisuje se prema sljedećim brojčanim oznakama:

(5) podatke obvezan je dostaviti na hrvatskom ili engleskom jeziku.

(6) Ako se nakon podnošenja zahtjeva za povrat dio PDV-a usklađuje u državi članici sjedišta poreznog obveznika, obvezan je ispraviti iznos za koji je podnesen zahtjev

(7) Zahtjev za povrat odnosi se na:

a) nabavljena dobra ili usluge za koje je izdan račun tijekom razdoblja za povrat, pod uvjetom da je obveza plaćanja PDV-a nastala prije izdavanja računa, i da je račun izdan prije nastanka obveze plaćanja PDV-a,

b) uvoz dobara tijekom razdoblja povrata,

c) zahtjev za povrat može se odnositi na račune koji nisu obuhvaćeni prethodnim zahtjevima za povrat, a odnose se na transakcije obavljene tijekom kalendarske godine na koju se zahtjev odnosi.

(8) Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti kraće od tri kalendarska mjeseca.

(9) iznos PDV-a za koji se traži povrat ne smije biti manji od 3.100,00 kuna.

(10) Ako se zahtjev za povrat odnosi na razdoblje povrata od jedne godine ne smije biti manji od 400,00 kuna.

Članak 71.

(1) Porezna uprava obavještava elektroničkim putem podnositelja zahtjeva o datumu primitka zahtjeva za povrat.

(2) Porezna uprava u roku od četiri mjeseca donosi rješenje

(3) Ako nisu proslijeđeni svi podaci, zatražit će elektroničkim putem dodatne podatke od podnositelja

(4) zahtjev se podnosi elektroničkim putem samo ako su takva sredstva dostupna primatelju zahtjeva.

76

(5) Porezna uprava zatražit će daljnje dodatne podatke ako postoji opravdana sumnja u valjanost određenog zahtjeva za povrat. Zatraženi podaci moraju se dostaviti u roku od mjesec dana

(6) Ako zahtijeva dodatne podatke, Porezna uprava donosi rješenje o

(7) u roku od najviše osam mjeseci od primitka zahtjeva za povrat, Porezna uprava donosi rješenje o tome je li zahtjev odobren u cijelosti ili djelomično ili nije odobren.

Članak 72.

(1) Ako je zahtjev za povrat odobren, Porezna uprava izvršava povrat odobrenog iznosa najkasnije u roku od 10 radnih dana po isteku krajnjeg roka iz . ovoga Zakona.

(2) Povrat se isplaćuje u tuzemstvu ili na zahtjev podnositelja u bilo kojoj drugoj državi članici. I odbija se iznos svih bankovnih troškova u vezi s prijenosom sredstava.

(3) Ako je izvršen povrat PDV-a, a naknadno se ispostavi da su podaci iz zahtjeva netočni ili je povrat ostvaren na prijevaran ili bilo koji drugi nepravilan način, porezni obveznik obvezan je vratiti pogrešno isplaćeni iznos te platiti kazne i kamate u skladu s posebnim propisima.

(4) Ako je određena prekršajna kazna ili kamata koja nije plaćena, Porezna uprava može obustaviti daljnje povrate poreznom obvezniku do visine neplaćenog iznosa.

Članak 73.

(1) Podnositelju zahtjeva isplaćuju se kamate na iznos povrata koji treba platiti ako se povrat ne isplati u roku.

(2) Kamate se obračunavaju od dana za isplatu povrata do dana kada je povrat isplaćen.

(3) Kamatna stopa je ona kamatna stopa utvrđena prema posebnim propisima koja se primjenjuje za povrat PDV-a.

4. Povrat PDV-a tuzemnim poreznim obveznicima u drugim državama članicama

Članak 74.

(1) Ako porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj podnosi zahtjev za povrat PDV-a iz druge države članice, mora ga podnijeti putem elektroničkog portala najkasnije do 30. rujna za proteklu godinu.

(2) Porezna uprava drugoj državi članici od koje se traži povrat PDV-a ne prosljeđuje zahtjev ako tijekom razdoblja povrata podnositelj zahtjeva:

a) nije obveznik PDV-a ili

b) obavlja isključivo isporuke dobara ili usluge koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza

c) primjenjuje oslobođenje za male porezne obveznike.

(3) P.obveznik ne može ponijeti zahtjev za povrat PDV-a za razdoblje u kojem nije bio upisan u registar obveznika PDV-a.

(4) Porezna uprava prosljeđuje poreznom obvezniku rješenje koje je dostavila država članica povrata PDV-a elektroničkim putem.

obveze poreznih obveznika i osoba koje nisu porezni obveznici (članak 75. do 83.)

XIII. OBVEZE POREZNIH OBVEZNIKA I POJEDINIH OSOBA KOJE NISU POREZNI OBVEZNICI 1. Obveza plaćanja PDV-a Članak 75.

(1) PDV mora plaćati:

1. svaka osoba koja se smatra uvoznikom, ili primateljem dobara prema carinskim propisima,

2. svaka osoba koja obavi oporezivo stjecanje dobara unutar EU

3. svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, u tuzemstvu,

4. svaka osoba registrirana za potrebe PDV-a u tuzemstvu kojoj je obavljena isporuka plina, električne energije, hlađenja ili grijanja ako isporuke obavlja porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu.

77

(3) Porezni obveznici, mogu odbiti i sljedeće iznose:

1. PDV koji treba platiti na stjecanje dobara unutar Eu za uvezeni auto radi daljnje prodaje

2. PDV koji treba platiti prema kod trostranog posla

(4) Porezni obveznik ne može odbiti pretporez po računima za primljena dobra koja koristi za isporuke dobara

1. oslobođenih plaćanja PDV-a u tuzemstvu

2. koji je platio u inozemstvu, a bile bi oslobođene PDV-a da su obavljene u tuzemstvu.

(5) Porezni obveznik može odbiti pretporez koji se odnosi na dobra i usluge nabavljene izvan R H a za koje bi postojalo pravo na odbitak pretporeza da su obavljene u RH.

(6) Porezni obveznik može odbiti pretporez koji se odnosi na isporuke dobara i usluge koje su RH uslobođene plaćanjapdv.ako je PDV platio pri uvozu

(7) Porezni obveznik može odbiti pretporez koji se odnosi na transakcije koje su oslobođene PDV-a ako primatelj usluga ima sjedište izvan EU ili ako se te transakcije odnose na dobra namijenjena izvozu.

(8) Ako se radi o nekretninama ili drugim gospodarskim dobrima i koja se koriste i za potrebe poslovanja poreznog obveznika i za njegove privatne potrebe PDV se može odbiti samo u dijelu koji se koristi u poslovne svrhe poreznog obveznika.

(1) PDV mora plaćati: 1. svaki porezni obveznik koji obavlja oporezive isporuke dobara i usluga, osim kada je PDV u skladu s odredbama ovoga članka obvezna plaćati druga osoba, 2. svaka osoba koja se smatra uvoznikom, ili primateljem dobara prema carinskim propisima, 3. svaka osoba koja obavi oporezivo stjecanje dobara unutar EU 4. stjecatelj novih prijevoznih sredstava 5. izdavatelj računa te svaka osoba koja iskaže PDV na računu, 6. svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, u tuzemstvu, 7. svaka osoba registrirana za potrebe PDV-a u tuzemstvu kojoj je obavljena isporuka plina, električne energije, hlađenja ili grijanja putem sustava (2) Ako oporezive isporuke obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, u tuzemstvu, PDV plaća porezni obveznik, odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a, kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga. (3) Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u RH obvezan je platiti PDV kada mu se obave sljedeće isporuke: a) građevinske usluge, b) isporuke rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može ponovno upotrijebiti, c) isporuka nekretnina, ako se isporučitelj odlučio temeljem odredbe o pravu na izbor, u skladu s čl 40. koji glasi Porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje isporuka pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. d) isporuka nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe, e) prijenos emisijskih jedinica stakleničkih plinova (4) U smislu ovoga članka, porezni obveznik koji u tuzemstvu ima stalnu poslovnu jedinicu poreznim obveznikom koji nema sjedište u tuzemstvu smatra se ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: a) porezni obveznik obavlja oporezivu isporuku dobara i usluga u tuzemstvu, b) poslovna jedinica koju ima porezni obveznik u tuzemstvu ne sudjeluje u toj isporuci dobra i usluga.

Plaćanje PDV-a Članak 76. (NN 143/14)

(1) Obračunani i prijavljeni PDV za obračunsko razdoblje porezni obveznik mora platiti do posljednjeg dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja

(2) Razliku PDV-a porezni obveznik mora platiti u roku

(3) U roku PDV moraju platiti i sve osobe Obveznici plačanja PDV

(4) Smatra se da je PDV plaćen ako je u prijavi PDV-a iskazana obveza temeljem prijenosa obveze plaćanja PDV-a.

78

(5) Iznimno, osoba koja nije registrirana za potrebe PDV-a, a koja stječe novo prijevozno sredstvo plaća PDV na temelju rješenja Porezne uprave.

(6) U slučaju stjecanja novih prijevoznih sredstava, novo prijevozno sredstvo može se registrirati kod nadležnog tijela prema posebnim propisima samo uz predočenje prijave za stjecanje novih prijevoznih sredstva koju je ovjerila nadležna ispostava Porezne uprave. Za registraciju novih prijevoznih sredstava stjecatelji koji nisu registrirani za potrebe PDV-a obvezni su priložiti potvrdu o plaćenom PDV-u. Potvrda se izdaje na zahtjev stjecatelja.

(7) PDV pri uvozu plaća se u roku za plaćanje uvoznih davanja u skladu s carinskim propisima.

(8) Iznimno smatra se da je PDV pri uvozu plaćen ako ga porezni obveznik, koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, iskaže kao obvezu u prijavi PDV-a, a za takav način obračunavanja i plaćanja PDV-a poreznom obvezniku izdat će se rješenje.

(9) Porezni obveznik PDV plaća na propisani uplatni račun prema posebnim propisima.

3. Registriranje za potrebe PDV-a Članak 77. (1) Svaka osoba mora Poreznoj upravi prijaviti početak svoje djelatnosti kao poreznog obveznika, odnosno mora se prijaviti u registar obveznika PDV-a ako je vrijednost njezinih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini prešla iznos 230.000 kn Porezni obveznik koji obavlja transakcije unutar Europske unije obvezan je od PU zatražiti izdavanje PDV identifikacijskog broja na propisanom obrascu. (2) Obveza za podnošenje zahtjeva za izdavanje PDV identifikacijskog broja ne odnosi se na male porezne obveznike te porezne obveznike koji obavljaju isključivo transakcije oslobođene plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. (3) svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a koji stječu dobra unutar Europske unije koja u skladu s odredbama ovoga Zakona nisu predmet oporezivanja PDV-om obvezan je PU i prijaviti obavljanje takvih stjecanja kada ona postanu predmet oporezivanja PDV-om i nadležnoj ispostavi PU podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja. (4) svaki porezni obveznik koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, u RH i koji obavlja usluge na području druge države članice za koje je primatelj usluga u drugoj državi članici obvezan platiti PDV i svaki porezni obveznik primatelj oporezivih usluga obvezan je PU podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja. (5) Porezna uprava dodijelit će PDV identifikacijski broj: a) svakom poreznom obvezniku koji na području Republike Hrvatske obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim poreznom obvezniku koji obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga oslobođenih plaćanja PDV , b) svakom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, koji stječe dobra unutar Europske unije čija su stjecanja dobara unutar Europske unije predmet oporezivanja PDV-om c) svakom poreznom obvezniku koji u RH obavlja stjecanje dobara unutar Europske unije za potrebe svoje gospodarske djelatnosti koja se obavlja izvan RH d) svakom poreznom obvezniku koji u RH prima usluge za koje je obvezan platiti PDV u skladu Zakonom svakom poreznom obvezniku koji ima sjedište, RH koji obavlja usluge na području druge države članice za koje je primatelj usluge obvezan platiti PDV u skladu. Direktive Vijeća 2006/112/EZ. (6) PDV identifikacijski broj je osobni identifikacijski broj (OIB) kojemu se dodaje »HR«. (7) Porezna uprava može odbiti dodjelu ili ukinuti dodijeljeni PDV identifikacijski broj ako utvrdi da više ne postoje razlozi za registriranje za potrebe PDV-a ili ako porezni obveznik zloupotrebljava PDV identifikacijski broj. Porezna uprava donijet će o tome rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja. (8) Porezna uprava može suspendirati PDV identifikacijski broj u slučaju sumnje na zloupotrebu PDV identifikacijskog broja te će o tome obavijestiti poreznog obveznika. Suspendiranje PDV identifikacijskog broja ne smatra se ukidanjem. Suspendirani PDV identifikacijski broj Porezna uprava može ponovo aktivirati. Porezna uprava ukinut će suspendirani PDV identifikacijski broj u slučaju da porezni obveznik u roku od jedne godine ne dostavi dokaz kojim se otklanja razlog suspendiranja PDV identifikacijskog broja.

79

4. Izdavanje računa 4.1. Obveza izdavanja računa

Članak 78. (1) Svaki porezni obveznik obvezan je izdati račun za: 1. isporuke dobara i usluga koje je obavio drugom poreznom obvezniku koja nije porezni obveznik, 2. isporuke dobara 4. svaki predujam primljen prije obavljene isporuke dobara 5. svaki predujam primljen od drugoga koja nije porezni obveznik prije završetka obavljanja usluga. (2) Porezni obveznik koji obavlja isporuke prijevoza i u vrijednosti preko praga isporukea također je obvezan izdavati račune. (3) Iznimno porezni obveznik nije obvezan izdati račun za obavljene usluge koje su oslobođene PDV-a osim u slučaju obavljanja mjenjačkih poslova u tuzemstvu. (4) Račun se mora izdati najkasnije petnaestog dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi događaj (5) Porezni obveznik može izdati zbirni račun za više zasebnih isporuka dobara ili usluga, pod uvjetom da PDV na isporuke navedene u zbirnom računu obračunava tijekom istog kalendarskog mjeseca. (6) Račun može izdati i primatelj za dobra i usluge koje mu je porezni obveznik isporučio, pod uvjetom da o tome postoji sporazum između tih dviju strana (7) Račun koji izdaje isporučitelj i račun koji izdaje primatelj isporuke je svaka isprava prema kojoj porezni obveznik i zaračunava isporučena dobra i obavljene usluge, (8) Svaka isprava ili obavijest koja mijenja prvobitni račun i koja se izričito i nedvojbeno odnosi na njega smatra se računom. (9) Za izdavanje računa primjenjuju se pravila na temelju ovoga Zakona, ako se račun odnosi na isporuke dobara i usluga za koje smatra da su obavljene u R H. (10) Ako isporučitelj dobara ili usluga, koji u tuzemstvu nema sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu ili ako njegova stalna poslovna jedinica u tuzemstvu ne sudjeluje u isporuci, obavi isporuku dobara ili usluga za koje se u skladu s odredbama. ovoga Zakona smatra da su obavljene u Republici Hrvatskoj, osobi koja je kao primatelj obvezna platiti PDV, za izdavanje računa primjenjuju se pravila države članice u kojoj isporučitelj ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu iz koje se obavljaju isporuke ili

(11) Ako isporučitelj ima sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu iz koje je obavljena isporuka, ili u slučaju nepostojanja takvog sjedišta ili stalne poslovne jedinice, ima prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj i obavlja isporuku dobara ili usluga za koje se u skladu s odredbama članaka 12. do 28.tj Mjesta isporuke dobara ovoga Zakona smatra da nisu obavljene unutar Europske unije, izdavanje računa za te isporuke obavlja se u skladu s odredbama ovoga Zakona.

4.2. Obvezni sadržaj računa Članak 79.

(1) Račun mora sadržavati sljedeće podatke: 1. broj računa i datum izdavanja, 2. ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja), 3. ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca), 4. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu usluga, 5. datum isporuke dobara usluga ili datum primitka predujma u računu za predujam, 6. jediničnu cijenu bez PDV-a, odnosno iznos naknade za isporučena dobra ili obavljene usluge, razvrstane po stopi PDV-a, 7. popuste ili rabate ako nisu uključeni u jediničnu cijenu, 8. stopu PDV-a, 9. iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a, osim ako se primjenjuje posebni postupak za koji je u smislu ovoga Zakona taj podatak isključen, 10. zbrojni iznos naknade i PDV-a. (2) Porezni obveznik obvezan je u računu iskazivati osobni identifikacijski broj. Za transakcije unutar Europske unije porezni obveznik obvezan je u računu iskazati PDV identifikacijski broj. (3) Porezni obveznik koji obavlja oslobođene isporuke dobara ili usluga mora se u računu pozvati na odredbe ovoga Zakona kojim je to oslobođenje propisano, odnosno na odredbe članka. U tim slučajevima u računu ne smiju biti iskazani podaci stopu I iznos PDV (4) Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja mora navesti »posebni postupak oporezivanja – putničke agencije«. (5) Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže mora navesti »posebni

80

postupak oporezivanja marže – rabljena dobra«, »posebni postupak oporezivanja marže – umjetnička djela«, odnosno»posebni postupak oporezivanja marže – kolekcionarski ili antikni predmeti«. (6) Kada kupac koji prima isporuku izdaje račun umjesto isporučitelja u računu mora navesti »samoizdavanje računa«. (7) U slučaju kada je primatelj dobara ili usluga obvezan platiti PDV isporučitelj u računu mora navesti »prijenos porezne obveze« ili engleski izraz »reverse charge«. (8) Ako porezni obveznik imenuje poreznog zastupnika u računu mora biti iskazano ime i prezime (naziv), adresa, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika.

(9) Računi za isporuke novih prijevoznih sredstava unutar EU obavljene moraju sadržavati i podatke iz stjecanje dobara unutar Europske unije koje u tuzemstvu obavi uz naknadu ili obavljanje usluga u tuzemstvu

(10) Ako porezni obveznik u računu za isporučena dobra ili obavljene usluge iskaže PDV viši od onoga koji duguje prema Zakonu, tada duguje viši iznos, osim kad ispravi izdan račun primatelju (11) Ako netko na računu za isporučena dobra ili obavljene usluge iskaže PDV, iako za to nije ovlašten ili izda račun ili dobra nisu isporučena duguje iskazani iznos PDV-a, osim kad ispravi račun izdan primatelju (12) Porezni obveznik za obavljene isporuke dobara i usluga ako nije viši od 700,00 kuna može dati pojednostavljeni račun.

Takav račun mora sadržavati sljedeće podatke: 1. broj računa i datum izdavanja, 2. ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja) te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, i slično), 3. ime i prezime (naziv), osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca), 4. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga, 5. iznos naknade s uključenim PDV-om razvrstane po stopi PDV-a, 6. iznos obračunanog PDV-a razvrstanog po stopi PDV-a,. Porezni obveznik ne smije izdati pojednostavljeni račun za isporuke koje obavi u drugu državu članicu u kojoj se treba platiti PDV, (14) Porezni obveznik koji u drugoj državi članici u kojoj se treba platiti PDV nema sjedište ili njegova stalna poslova jedinica u toj državi članici ne sudjeluje u isporuci, na računu umjesto svih podataka navodi poreznu osnovicu tih dobara i usluga te količinu isporučenih dobara ili usluga i njihov naziv.

4.3. Računi na papiru i računi u elektroničkom obliku

Članak 80. (1) Računom se smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku ako postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. (2) Vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa mora biti osigurana (3) Porezni obveznik obvezan je utvrditi na koji će način osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa. Navedeno se može ostvariti pomoću elektroničkog potpisa (4) Vjerodostojnost podrijetla se osigurava na način da se može nedvojbeno utvrditi identitet izdavatelja računa, a cjelovitost sadržaja podrazumijeva da sadržaj računa nije izmijenjen do kraja razdoblja za pohranu računa. (5) Kada se istom primatelju elektroničkim putem pošalje ili da na raspolaganje skupina računa, podaci koji su zajednički svim računima mogu se navesti samo jednom ako su za svaki račun dostupni svi podaci. (6) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi računa na papiru i računa u elektroničkom obliku.

4.4. Ostale odredbe Članak 81. Iznosi na računima se iskazuju u kunama i uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti ili koji se usklađuje iskazan u kunama uz primjenu uzanci o referentnom tečaja

4.5. Čuvanje računa i ostale dokumentacije Članak 82. Vidi zakon o računovodstvu

(1) Porezni obveznik mora čuvati kopije računa koje je izdao te sve račune koje je primio.

(2) Računi se mogu čuvati u papirnatom ili elektroničkom obliku. mora omogućiti pravo pristupa, preuzimanja i korištenja tih dokumenata pri vršenju nadzopra

81

(3) Ako porezni odluči računa koje je izdao i račune koje je primio čuvati izvan područja R H, mora o tome izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne i na njihov zahtjev bez odgađanja omogućiti uvid u iste.

(4) Porezni obveznici moraju račune, dokumente o ispravcima računa, dokaze o izvozu, i uvozu, dokumente temeljem kojih su korištena oslobođenja od plaćanja PDV-a, obračune PDV-a, kao i svu drugu dkm bitnu za PDV 5), dokumentacija koja se odnosi na oporezivanje nekretnina mora se čuvati 10 godina

5. Obveza vođenja knjigovodstvo Članak 83.

(1) Porezni obveznik mora u svom knjigovodstvu osigurati sve potrebne podatke koji omogućuju ispravno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a. Porezni obveznik mora osigurati podatke o obvezi PDV-a za uplatu i uplati PDV-a te o potraživanju za povrat pretporeza i njegovoj naplati. Porezni obveznik mora imati i dokumentaciju koja dokazuje da su ispunjeni uvjeti za porezna oslobođenja

(2) Porezni obveznik mora voditi evidenciju dobara koja je otpremio izvan područja R H ali i unutar Europske

(3) Porezni obveznik mora voditi detaljnu evidenciju koja omogućava identifikaciju dobara koja mu je iz druge države članice dopremio porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u toj drugoj državi članici

(4) Porezni obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s uračunanim PDV-om, obvezni su osigurati i podatke o uračunanom PDV-u te podatke o poreznim osnovicama razvrstanim po stopama PDV-a.

(5) Podatke obveznici obvezni su osigurati unutar roka propisanog za uplatu PDV-a.

(6) Ako se u tijeku nadzora utvrdi da porezni obveznik ne vodi knjigovodstvo u smislu ovoga Zakona i zbog toga nije moguće utvrditi obvezu PDV-a, tijelo koje obavlja nadzor nalaže poreznom obvezniku popis zatečenih dobara bez dokumentacije o nabavi, po tržišnim cijenama.

razdoblje oporezivanja, obračunavanje PDV-a, postupak oporezivanja i plaćanje podnošenje (čl 84. do 89.)

XIV. RAZDOBLJE OPOREZIVANJA, OBRAČUNAVANJE PDV-a, POSTUPAK OPOREZIVANJA I PODNOŠENJE PRIJAVE PDV-a

Razdoblje oporezivanja Članak 84.

(1) Razdoblje oporezivanja je od prvog do posljednjeg dana u mjesecu. (2) Iznimno ako je vrijednost isporuka s i PDV u prethodnoj kalendarskoj godini manja od 800.000,00 kuna, razdoblja oporezivanja tromjesečja. ako ne obavlja transakcije unutar E unije. (3) Porezni obveznik tromjeseč ja može se odlučiti za mjesečna razdoblja

(4) od prvog do posljednjeg dana u mjesecu PDV obračunava i obveznik koji nema sjedište, u tuzemstvu, a registriran je za potrebe PDV-a u tuzemstvu.

2. Podnošenje prijave PDV-a Članak 85.

(1) Porezni obveznik mora za obračunsko razdoblje utvrditi obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a u kojoj se navode svi podaci potrebni za obračunavanje PDV-a ukupnu vrijednost oporezivih transakcija i iznos PDV-a i te ukupna vrijednost transakcija koje ne podliježu oporezivanju. (3) Prijavu obvezna je podnijeti i osoba -koja je obvezna platiti PDV umjesto poreznog obveznika koji nema sjedište u R H, -pravna osoba koja nije porezni obveznik a obvezna je platiti PDV na stjecanje dobara unutar Eu -osoba koja je registrirana za potrebe PDV-a i stječe novo prijevozno sredstvo te porezni obveznik koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om, a koji unutar Eu stječe dobra koja podliježu trošarinama -mali porezni kada obavlja usluge obveznicima iz drugih ili iz trećih zemalja za koje je mjesto obavljanja usluge ujedno i mjesto sjedišta primatelja usluge. (4) Kod obračunavanja PDV-a potrebno je uzeti u obzir i iznose iskazane na računu a ako je ne računu iskazao manji ili veći iznos, mora ispraviti račun, ili iskazati PDV kakav je na računu

82

(5) Od iznosa PDV-a koji se obračunava prema odredbama ovoga zakona, odbija se pretporez (6) Porezni obveznik prijavu PDV-a iz mora predati u PU do 20-og u mjesecu za predhodni mjesec (7) u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje g mora napraviti sva usklađenja i ispravke za tu godinu. Ako prestaje s poslovanjem, obvezan je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje u kojem je poslovao napraviti sva usklađenja i ispravke do dana prestanka poslovanja. (8) Ako u propisanom roku ne podnese prijavu PDV-a, PU može procijeniti poreznu obvezu. (9) Porezni obveznik koji nema sjedište, u tuzemstvu i obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području RH prijavu PDV-a može podnijeti u papirnatom obliku. Prijavu PDV-a u papirnatom obliku mogu podnijeti i mali porezni obveznici koji isključivo primaju i obavljaju usluge poreznim obveznicima iz trećih zemalja. (10) Porezni obveznik koji obavlja isporuke iz trostranog posla podnosi i prijavu o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze. (11) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik i sadržaj obrasca te rokove za prijave PDV-a

3. Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije Čl86. (1) Porezni obveznik mora podnijeti prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge u kojoj navodi sve podatke o vrijednosti stjecanja dobara, kao i o vrijednosti primljenih usluga koje su mu obavili porezni obveznici sa sjedištem u drugoj državi članici. (2) Prijava se podnosi se do 20-og dana u mjesecu 4. Prijave za isporuke i stjecanje novih prijevoznih sredstava Članak 87. (1) Porezni obveznik koji obavlja isporuku novog prijevoznog sredstva osobi koja nije registrirana za potrebe PDV- mora podnijeti prijavu za isporuke novih prijevoznih sredstava u roku od 10 dana od dana isporuke novog prijevoznog sredstva u kojoj iskazuje vrijednost tih isporuka. (2) Porezni obveznik koji stječe nova prijevozna sredstva unutar Eu mora podnijeti prijavu za stjecanje u roku od 10 dana od dana stjecanja novog prijevoznog sredstva

5. Zbirna prijava za isporuke dobara i usluga u druge države članice Europske unije

5.1. Općenito Članak 88. (1) Porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a mora podnijeti Zbirnu prijavu o sljedećem: a) stjecateljima i b) osobama registriranima za potrebe PDV-a kojima je isporučio dobra koja su mu bila isporučena u okviru stjecanja unutar Europske c) poreznim obveznicima i pravnim osobama koje nisu porezni obveznici, a registrirani su za potrebe PDV- kojima je obavio usluge, osim usluga koje su oslobođene PDV-a u državi članici gdje je ta transakcija oporeziva i za koje je primatelj obvezan platiti PDV prema odredbama Direktive Vijeća 2006/112/EZ. Čl 196 i 56 (2) Zbirna prijava podnosi se najkasnije do 20-og dana u mjesecu

(3) U Zbirnoj prijavi se navode: a) PDV identifikacijski broj obveznika registriran za potrebe PDV-a b) PDV identifikacijski broj osoba koja stječe dobra c) ukupnu vrijednost isporuke dobara ili usluga koje je obavio porezni obveznik, d) vrijednosti ispravaka porezne osnovice ako ju je vršioi (4) Vrijednosti u Zbirnoj prijavi iskazuju se za obračunska razdoblja u kojem su iskazani mjesečnim prijavama (5) U Zbirnoj prijavi u slučaju premještanja dobara navodi se i sljedeće: 1. PDV identifikacijski broj pod kojim je porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, 2. PDV identi. broj pod kojim je porezni obveznik registriran u državi članici u kojoj je završila otprema dobara 3. ukupnu vrijednost premještenih dobara

83

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje oblik, sadržaj i provedbu Zbirne prijave, 5.2. Posebni podaci koji se navode u Zbirnoj prijavi u vezi s trostranim poslom Članak 89.

(1) Porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu gdje mu je izdan PDV identifikacijski broj pod

kojim je obavio stjecanje, obvezan je u Zbirnoj prijavi navesti sljedeće podatke: a) svoj PDV identifikacijski broj pod kojim je stekao dobra i obavio daljnju isporuku tih dobara, b) PDV identifikacijski broj primatelja daljnje isporuke koji je izdan u državi članici u kojoj prijevoz ili otprema dobara završava, c) za svakog pojedinog primatelja zbroj naknada bez PDV-a za isporuke

2) Ukupna vrijednost iskazuje se u Zbirnoj prijavi za obračunsko razdoblje . KRAJ

84

14. Zakon o porezu na promet nekretnina (»Narodne novine«, broj 69/97., 26/00., 153/02., 22/11. i 143/14.), i to:

temeljne odredbe (članci 1. do 3.)

I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1.

Porez na promet nekretnina obračunava se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 2. (1) Porez na promet nekretnina zajednički je prihod državnog proračuna i proračuna opčine ili grada na području kojih se nekretnina nalazi. (2) Raspodjela prihoda od poreza na promet nekretnina uređuje se posebnim zakonom.

Članak 3.

Domaće i strane fizičke ili pravne osobe izjednačene su glede plaćanja poreza na promet nekretnina

II. PREDMET OPOREZIVANJA

Članak 4. (1) Predmet oporezivanja je promet nekretnina. Prometom nekretnina, , smatra se svako stjecanje vlasništva nekretnine u Hrvatskoj. (2) Stjecanjem nekretnine, se kupoprodaja, zamjena, nasljeđivanje, darovanje, unošenjem, dosjelošću, stjecanje u postupku likvidacije ili stečaja, stjecanje na temelju odluka suda (3) Nekretnine, su zemljišta i građevine. (4) Zemljištima smatraju se poljoprivredna, građevinska i druga zemljišta. (5) Građevinama smatraju se stambene, poslovne i sve druge zgrade, te njihovi dijelovi.

Članak 5.

Prometom nekretnina, ne smatra se stjecanje nekretnina na koje se plaća porez na dodanu vrijednost.

porezni obveznik (članci 6. do 8.)

III. POREZNI OBVEZNIK Članak 6. (1) Obveznik poreza na promet nekretnina je stjecatelj nekretnine. (2) Obveznik poreza na promet nekretnina pri zamjeni nekretnina je svaki sudionik u zamjeni i to za vrijednost nekretnine koju stječe. Ako se stječe idealni dio nekretnine, obveznik poreza na promet nekretnina je svaki stjecatelj posebno.

Članak 7. Obveznik poreza na promet nekretnina pri nasljeđivanju je nasljednik ili zapisovnik. Ako se nasljednik odrekne nasljedstva ne plaća se porez po ovome Zakonu na odricanje, odnosno ustupanje nasljedstva. Obveznik poreza na promet nekretnina pri darovanju je daroprimatelj.

Članak 8.

Ako se nekretnina stječe na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, obveznik poreza na promet nekretnina je davatelj uzdržavanja. (2) Pri stjecanju nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, porez na promet nekretnina umanjuje se za 5% za svaku godinu trajanja uzdržavanja proteklu od dana sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, koji je ovjeren od suca nadležnog suda ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku.

85

porezna osnovica (članak 9.)

IV. POREZNA OSNOVICA

Članak 9. (1) Osnovica poreza na promet nekretnina je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. (2) Pod tržišnom podrazumijeva se cijena nekretnine koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze. (3) Iznimno, ako porezni obveznik ne prijavi PU kupo-prodaju nekretnine u roku od 30 dana, porezna osnovica je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku prijave, a prema stanju nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. (4) Porezna uprava utvrđuje osnovicu poreza na promet nekretnina kao tržišnu vrijednost nekretnine, iz isprave o stjecanju ako je ukupan iznos naknade koju daje ili isplaćuje stjecatelj približno jednak cijenama koje se postižu ili se mogu postići na tržištu. (5) Ako je naknada iz isprave o stjecanju niža od naknade koja se može postići na tržištu, a prodavatelj nekretnine je poduzetnik koja vodi poslovne knjige sukladno Zakonu, tržišnom vrijednošću kao osnovicom poreza na promet nekretnina smatra se vrijednost nekretnine u poslovnim knjigama u trenutku nastanka porezne obveze Ako je vrijednost nekretnine u knjigama manja od naknade iz isprave o stjecanju, tržišnom vrijednošću nekretnine smatra se naknada iz isprave o stjecanju. Ako se nekretnine vrednuju po modelu troška, tržišnu vrijednost nekretnina procijenit će P uprava, (6) Ukupnim iznosom naknade smatra se sve ono što stjecatelj ili plati za stjecanje nekretnine plati na bilo koji način kao isplata u novcu, ustupljene druge nekretnine, stvari ili prava, preuzeti dugovi bivšeg vlasnika i dr. (7) Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnine ako je ukupan iznos naknade manji od cijena koje se postižu ili se mogu postići na tržištu (8) Procjenu tržišne vrijednosti nekretnine utvrđuje službenik Porezne uprave na temelju usporednih podataka o kretanju tržišnih vrijednosti sličnih nekretnina s približno istog područja u približno isto vrijeme. (9) Iznimno, ako se nekretnina stječe kroz postupak javnog natječaja, ili u stečajnom postupku ili ovrsa te postupcima u kojima je jedan od sudionika postupka pravna osoba u većinskom vlasništvu R H ukupnim iznosom naknade smatra se sve ono što stjecatelj platio za stjecanje nekretnine.

Članak 9.a (1) Ako se radi o nekretnini za koju nema usporednih podataka procjena tržišne vrijednosti nekretnine provodi se vještačenjem stručne osobe koju imenuje pročelnik područnog ureda Porezne uprave. (2) Vlasnik, nekretnine obvezan je ovlaštenoj osobi dopustiti pristup na zemljište i građevine radi procjene

Članak 9.b Pri zamjeni nekretnina, osnovica poreza na promet nekretnina utvrđuje se za svakog sudionika u zamjeni i to prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koju pojedini sudionik stječe zamjenom.

porezna stopa (članak 10.)

V. POREZNA STOPA Članak 10.

Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 5%.

86

porezna oslobođenja (članci 11. do 13.)

VI. POREZNA OSLOBOÐENJA 1. Opća oslobođenja Članak 11. Porez na promet nekretnina ne plaćaju: 1. Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne vlasti, ustanove čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska ili 2. diplomatska ili konzularna predstavništva, 3. osobe koje stjeću nekretnine u postupku vraćanja oduzete imovine 4. prognanici i izbjeglice koji stjeću nekretnine zamjenom svojih nekretnina u inozemstvu, 5. građani koji kupuju stambenu zgradu ili stan na kojem su imali stanarsko pravo 6. osobe koje stječu nekretnine u skladu s propisima kojima se uređuje pretvorba društvenog vlasništva 7. bračni drug, potomci i preci te posvojenici i osobe koje stiču po ugovora o doživotnom uzdržavanju, 8. osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili pri diobi zajedničkog vlasništva na nekretnini stječu posebne dijelove te nekretnine pri čemu omjer stečenog posebnog dijela odgovara omjeru idealnog suvlasničkog dijela prije razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva.

Porezna oslobođenja za kupnju prve nekretnine kojom građanin rješava vlastito stambeno pitanje Čl 11.a

(1) Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji kad stječu prvu nekretninu kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: ne plaćaju građani 1. da imaju hrvatsko državljanstvo 2. da građanin i članovi njegove uže obitelji prijave prebivalište i borave u mjestu i gdje se nekretnina nalazi, 3. da površina nekretnine, , ne prelazi površinu kako slijedi: – za 1 osobu do 50 m2 građevin – za 2 osobe do 65 m2 građevine – za 3 osobe do 80 m2 građevin – za 4 osobe do 90 m2 građevine – za 5 osoba do 100 m2 građevine – za 6 osoba do 110 m2 građevine – za 7 i više osoba do 120 m2 građevine. 4. te da članovi njegove uže obitelji nemaju, u tuzemstvu ili inozemstvu, u vlasništvu, suvlasništvu: 4.1. građevine (stan i/ili kuću) čija je površina,veća ili do najviše 10 m2 manja od površine građevine iz toč 3. 4.2. nekretnine (osim poljoprivrednog zemljišta i poslovnog prostora u kojem građanin ili član njegove uže obitelji obavlja registriranu djelatnost) čija vrijednost veća od tržišne vrijednosti nekretnine koju građanin stječe. (2) Iznimno, ako je porezni obveznik od 1. 1 2003., a do trenutka nastanka porezne obveze imao, u vlasništvu, nekretnine koje je otuđio, vrijednosti nekretnina uzimaju se i te otuđene nekretnine. (3) Ako površina nekretnine prelazi površine za koje se ne plaća porez, porez se plaća se na razliku površine (4) ako površina nekretnine prelazi 400 m2, porez na promet nekretnina plaća se na razliku površine zemljišta. (5) Članovima uže obitelji, smatraju se bračni drug i djeca. (6) Porez na promet nekretnina kojeg je građanin bio oslobođen, plaća se naknadno ako u roku od 3 godine od dana stjecanja ako : 1. građanin otuđi ili iznajmi nekretninu u cijelosti ili djelomično, 2. građanin ili njegov bračni drug odjave prebivalište, ili prijave promjenu adrese stanovanja, 3. Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za porezno oslobođenje. (7) Otuđenjem nekretnine ne smatra se ako nekretninu za koju je građanin ostvario pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina stječe bračni drug ili dijete građanina nasljeđivanjem ili darovanjem. U tom slučaju novi stjecatelj stupa u položaj pravnog sljednika glede zabrane otuđenja nekretnine, s time da se rok zabrane otuđenja računa od kada je prednik stekao nekretninu.

Članak 11.b (1) Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temeljem ugovora o kupoprodaji stječu zemljište unutar građevinskog područja površine do 600 m2 na kojem će izgraditi kuću za rješavanje vl.stambenog pitanja (2) Ako površina zemljišta unutar građevinskog područja prelazi površinu 600m, porez na promet nekretnina plaća se na razliku površine

87

(3) Porez na promet nekretnina, plaća se naknadno ako u roku od 3 godine od dana stjecanja građanin ne izgradi kuću, otuđi te ako PU naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za pravo na porezno oslobođenje

Članak 11.d (1) Građanin kojemu je rješenjem PU utvrđeno pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina nema pravo na ponovno oslobođenje, niti ako mu je porez na promet nekretnina naknadno utvrđen rj PU (2) Pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina nema niti bračni niti u slučaju ako je porez na promet nekretnina naknadno utvrđen rješenjem Porezne uprave.

1. Porezna oslobođenja pri unosu nekretnina u trgovačko društvo Članak 12.

(1) Kada se nekretnine unose u TD kao osnivački ulog ne plaća se porez na promet (2) ne plaća se kada se nekretnine stječu u postupku pripajanja i spajanja trgovačkih društava, te u postupku razdvajanja i odvajanja trgovačkog društva u više TD (3) Ako tijekom poreznog nadzora PU utvrdi prividnost pravnog posla po osnovi kojeg je stečena nekretnina, poništit će rješenje o oslobođenju od plaćanja poreza na promet i utvrditi pripadajući porez na promet nekretnina.

3. Porezna oslobođenja pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade Članak 13.

Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaćaju: 1. bračni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji, 2. pravne i fizičke osobe kojima R H daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom, 3. bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose u svezi s rastavom braka.

KRAJ

88

15. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, broj 80/13. i 137/13.) i to:

• opće odredbe (članci 1. do 3.)

. OPĆE ODREDBE Članak 1.

(1) Ovim Zakonom uređuje se obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, opseg prava na zdravstvenu zaštitu obvezno osiguranih osoba, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja, kao i prava i obveze nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja, uključujući prava i obveze ugovornih subjekata nositelja za provedbu zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Članak 2. Ovim se Zakonom u pravni poredak R H prenosi Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti

Članak 3.

Obvezno zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

(2) Obveznim zdravstvenim osiguranjem osiguravaju se svim osiguranim osobama prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti, solidarnosti i jednakosti (3) U okviru prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osiguravaju se i prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti..

osigurane osobe (članci 7. do 16.)

III. OSIGURANE OSOBE1. Osiguranici Članak 7. Na obvezno zdravstveno osiguranje obvezno se osiguravaju i stječu status osiguranika: 1. osobe u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, 2. osobe koje su izabrane ili imenovane na dužnosti tijelima državne vlasti, ako za rad primaju plaću, 3. osobe s prebivalištem boravkom u RH zaposlene u drugoj državi koje nemaju zdravstveno osiguranje 4. članovi uprave trgovačkih društava, ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada 5. osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa 6. osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, 7. poljoprivrednici koji u R H obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako su vlasnici, posjednici ili zakupci te ako nisu obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu, 8. osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisani su u upisnik OPG u svojstvu nositelja ili člana, 9. svećenici i drugi vjerski službenici vjerske ako nisu osigurani po osnovi rada, 10. korisnici prava na mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju R H s prebivalištem u RH 11. korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju po propisima o mirovinskom osiguranju RH, 12. korisnici mirovine i invalidnine stranog nositelja mirovinskog osiguranja, ako imaju prebivalište RH, 13. osobe s prebivalištem, RH, koje nisu obvezno zdravstveno osigurane po drugoj osnovi i koje su se prijavile Zavodu u roku od: a) 30 dana od dana prestanka radnog odnosa b) 30 dana od dana prijevremenog prestanka služenja vojnog roka c) 30 dana od dana otpuštanja iz ustanove za izvršenje kazni ili druge specijalizirane ustanove, d) 30 dana od dana navršenih 18 godina života, ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi, e) 90 dana od dana isteka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje 14. redoviti učenici srednjih škola i redoviti studenti iznad 18 godina života koji su državljani R H i imaju prebivalište u R H, odnosno državljani RHrvatske s prebivalištem u drugoj državi članici koji u Republici Hrvatskoj imaju odobren privremeni boravak, pod uvjetom da nisu obvezno zdravstveno osigurani u drugoj državi članici, te stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, s tim da to pravo mogu koristiti najduže do isteka školske godine, a najduže u trajanju od ukupno osam godina

89

15. redoviti učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta u drugim državama članicama iznad 18 godina života, koji su državljani R H i imaju prebivalište u RH, te stranci s odobrenim stalnim boravkom u Ri H, do isteka školske godine, a najduže u trajanju od ukupno osam godina 16. osobe s prebivalištem u R H iznad 18 godina života, koje su prema propisima izgubile status redovitog učenika, ako su se prijavile Zavodu u roku od 30 dana od dana gubitka statusa učenika 17. supružnik umrlog osiguranika koji nije stekao pravo na obiteljsku mirovinu, ako se Zavodu prijavio u roku od 30 dana od dana smrti, 18. osobe s prebivalištem te stranci s odobrenim stalnim boravkom u R H invalidi rata 19. hrvatski branitelji, ako pravo na obvezno zdravstveno ne mogu ostvariti po drugoj osnovi, 20. osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu 21. osobe na odsluženju vojnog roka, 22. osobe koje su prekinule rad koje je pravna uputila na obrazovanje dok traje obrazovanje 23. osobe koje je pravna ili fizička osoba prije stupanja u radni odnos uputila kao svoje stipendiste na praktičan rad u drugu pravnu osobu 24. osobe upućene u drugu državu u sklopu međunarodne tehničko-prosvjetne i kulturne suradnje, 25. osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja, 26. članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja 27. članovi obitelji stradalog, ili nestalog branitelja ako su se prijavili u roku od 30 dana od prestanka primanja novčane naknade 28. osobe s stalnim boravkom u R H kojima je odlukom nadležnog suda oduzeta sloboda (2) Pod radnim odnosom podrazumijeva se odnos poslodavca i radnika prema propisima o radu (3) Djelatnosti osoba su: registrirana djelatnost obrta, poljoprivrede i šumarstva, slobodnog zanimanja (profesionalna djelatnost) i ostale samostalne djelatnosti za čije je obavljanje odobrenje izdalo nadležno tijelo i fizičke osobe, upisane u odgovarajući registar toga tijela. (4) Osiguranici obvezno se osiguravaju i za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. (5) Zavod i zavod za zapošljavanje međusobno će razmjenjivati podatke o nezaposlenim osobama koje se vode u evidenciji zavoda za zapošljavanje. (6) Za osobe koje se ne vode u evidenciji zavoda za zapošljavanje kao nezaposlene status osiguranika utvrđivat će se prijavom Zavodu.(7) Uvjete i način stjecanja statusa osiguranika Zavod utvrditi općim aktom.

Članak 8.

Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u opsegu u kojem pripadaju osiguranicima, imaju i osobe s prebivalištem, u RH kojima je po osnovi primitaka, uplaćen doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje najmanje u visini doprinosa obračunatog na najnižu osnovicu za obračun doprinosa za šest mjeseci, Osobe. ovoga članka zadržavaju status osiguranika za sve vrijeme dok na temelju uplaćenih doprinosa na druge primitke imaju mjesečno uplaćen doprinos za zdravstveno osiguranje najmanje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa.

2. Djeca do 18. godine života i članovi obitelji osiguranika Članak 9. Djeca do navršene 18. godine života s prebivalištem, u R Hosiguravaju se na obvezno zdravstveno osiguranje te stječu status osigurane osobe.

Članak 10. (1) Prema ovom Zakonu, status osigurane osobe –, mogu steći: 1. supružnik (bračni i izvanbračni, sukladno propisima o obiteljskim odnosima), 2. djeca (rođena u braku, izvan braka ili posvojena, pastorčad) djeca bez roditelja, ako ih osiguranik uzdržava 3. roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj), nesposobni za samostalan život i rad, i ako ih osiguranik uzdržava, 4. unuci, braća, sestre, djed i baka, ako su nesposobni za samostalan život i rad, ako nemaju sredstava za uzdržavanje i ako ih osiguranik uzdržava. (2) Članovi obitelji osiguranika stječu status osigurane osobe pod uvjetom da osiguranje ne mogu ostvariti po nekoj od osnova osiguranja iz te da imaju odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj, (3) Zavod će općim aktom utvrditi uvjete pod kojima se smatra da je osoba nesposobna za samostalan život i rad i da nema vlastitih sredstava za uzdržavanje te da je osiguranik uzdržava.

Članak 11.

(1) Supružnik razvodom braka zadržava status osigurane osobe kao član obitelji supružnika od kojeg se razveo: 1. ako je sudskom odlukom stekao pravo na uzdržavanje, dok traje uzdržavanje, 2. ako je u vrijeme razvoda braka bio potpuno i trajno nesposoban za rad

90

3. ako su mu sudskom odlukom o razvodu braka djeca povjerena na čuvanje i odgoj, pod uvjetom da se prijavi Zavodu u roku od 30 dana od dana sudske odluke, ako pravo nema i po drugoj osnovi. (2) Osobe zadržavaju status osigurane osobe kao članovi obitelji i po prestanku uzdržavanja pod uvjetom da se prijave Zavodu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti sudske odluke, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.

Članak 12.

(1) Djeca koja su status osigurane osobe stekle kao članovi obitelji osiguranika mogu taj status zadržati najduže do navršene 18. godine (2) Djeca koja postanu potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad, prije navršene 18. godine života, zadržavaju status osigurane (3) Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje kao članovi obitelji osiguranika mogu steći i djeca osiguranika koja su nakon navršene 18. godine života postala potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad, sukladno posebnim propisima, ako ih osiguranik uzdržava

3. Druge osigurane osobe

Članak 13. (1) Osobe s stalnim boravkom u RH koje pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti prema jednoj od osnova obvezne su se osigurati na obvezno zdravstveno osiguranje (2) prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja stječu pod uvjetom da su prethodno jednokratno uplatile doprinos za obvezno zdravstveno os na najnižu osnovicu za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno os od dana prestanka ranijeg statusa osigurane osobe, a najdulje za 12 mjeseci.

Članak 14.

Nositelji ob zdravstvenog os, koji se nalaze na radu u trećim državama s kojima R H nema sklopljen međunarodni ugovor po pitanju zdravstvenog osiguranja obvezni su osigurati na ob zdr osiguranje i uplaćivati propisani doprinos za svakog člana svoje obitelji s prebivalištem, i stalnim boravkom u RH

Članak 15.

(1) Osobe s stalnim boravkom u RH koje su nesposobne za samostalan život i rad i nemaju sredstava za uzdržavanje imaju pravo na obvezno zd osig osnovom rješenja koje donosi ured državne uprave nadležan za poslove socijalne skrbi, (2) Mjerila za utvrđivanje nesposobnosti propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. (3) Pravo na obvezno zdr ostraje za sve vrijeme dok se ne promijene okolnosti na osnovi kojih to pravo priznato.

Članak 16.

(1) Na obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, osim osiguranika obvezno se osiguravaju i sljedeće osigurane osobe: 1. učenici i studenti na redovitom školovanju 2. osobe koje je Hrv zavod za zapošlj uputio na obrazovanje, za koje troškove snosi HZ zapoš, 3. djeca sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju 4. osobe koje pomažu redarstvenim službama u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti, 5. osobe koje sudjeluju u akcijama spašavanja u slučaju prirodnih i drugih nepogoda, 6. osobe koje na poziv državnih tijela obavljaju dužnosti u interesu RH 7. sportaši, treneri ili organizatori amaterske sportske aktivnosti, 8. osobe koje kao pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja ili ronioci na radu 9. članovi terenskih sastava sudjeluju u spašavanju u prirodnim i nepogodama i nesrećama 10. osobe na odsluženju vojnog roka, odnosno dragovoljnom služenju vojnog roka 11. osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima u Republici Hrvatskoj, 12. osobe koje ispunjavaju obvezu sudjelovanja u civilnoj zaštiti u službi motrenja 13. osobe koje kao članovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih organizacija 14. korisnici prava na mirovinu koji na privremenim, sezonskim poslovima u poljoprivredi, 15. nezaposlene Osobe na privremenim, i povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi 16. osobe koje izvršavaju rad za opće dobro i osobe koje rade tijekom izdržavanja kazne zatvora, (2) Pravne i fizičke osobe, odnosno tijela državne vlasti obvezni su osigurati na obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti

91

• obveznoga zdravstvenog osiguranja (članci 72. do 86.)

VI. FINANCIRANJE OBVEZNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA 1. Izvori sredstava

Članak 72. (1) Prihodi obveznoga zdravstvenog osiguranja su: 1. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje, 2. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, 3. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba prema propisima o zapošljavanju, 4. doprinosi za ob zdravstveno osiguranje osiguranih osoba kojima je odlukom suda oduzeta sloboda 5. doprinosi za ob.zd osiguranje drugih obveznika plaćanja doprinosa utvrđenih ovim i drugim zakonom, 6. posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, 7. prihodi iz državnog proračuna, 8. prihodi od sudjelovanja u troškovima zdr.zaštite, 9. prihodi od dividendi, kamata i drugih prihoda, 10. prihodi od posebnog poreza na duhanske prerađevine, 11. prihodi od obveznoga osiguranja od automobilske odgovornosti. (2) Prihod u visini od 32% od ukupnog prihoda od posebnog poreza na duhanske prerađevine doznačuje se iz državnog proračuna na račun Zavoda do petog dana u mjesecu za prethodni mjesec. (3) Prihod iz osiguranja od automobilske odgovornosti.uplaćuju društva za osiguranje u visini od 4% naplaćene funkcionalne premije osiguranja od obveznoga osiguranja od automobilske odgovornosti. (4) Društva za osiguranje obvezna su sredstva na ime prihoda uplatiti do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec na ukupan iznos naplaćene funkcionalne premije osiguranja od obveznoga osiguranja od automobilske odgovornosti u korist računa Zavoda. (5) Društva za osig obvezna su za svaki mjesec podnijeti izvješće o obračunatim i uplaćenim do 15 og. (6) Društva za osiguranje i Zavod obvezni su izvršiti konačan obračun uplaćenih sredstava i stvarnih troškova i godišnje izvješće o izvršenom konačnom obračunu uplaćenih sredstava i troškova podnijeti ministarstvu za financije do 30. travnja tekuće kalendarske godine za prethodnu kalendarsku godinu. (7) Ako društva za osiguranje i Zavod ne izvrše konačni obračun Porezna uprava rješenjem će utvrditi obvezu uplate sredstava od strane društava za osiguranje Zavodu, odnosno povrata uplaćenih sredstava. (8) Način plaćanja, obračunavanja i izvješćivanja, utvrdit će pravilnikom ministar nadležan za financije. (9) Na obračun zatezne kamate, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu prihoda od obveznoga osiguranja postupak nadzora, vođenje sudskih postupaka primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona. (10) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona u dijelu kojim se uređuje prihod obveznoga zdravstvenog osiguranja po osnovi prihoda od obveznoga osiguranja od automobilske odgovornosti provodi MF-PU (11) Doprinosi i ostali prihodi obveznoga zdravstvenog osiguranja uplaćuju se u korist računa Zavoda i prihod su Zavoda.

Članak 73.

Izdaci obveznoga zdravstvenog osiguranja obuhvaćaju izdatke za: 1. zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, 2. specifičnu zdravstvenu zaštitu 3. naknade plaća za vrijeme privremene nesposobnosti, 4. novčane naknade zbog nemogućnosti obavljanja poslova 5. naknade za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz ob zdravstvenog osiguranja, 6. naknade za troškove smještaja korisnika zdr. Zaštite po propisima ovoga Zakona, 7. naknade za pogrebne troškove propisima ovoga Zakona, 8. provedbu obveznoga zdravstvenog osiguranja, 9. rad tijela upravljanja Zavodom, 10. ostale izdatke.

92

Članak 74. Izdaci ob.zdr osiguranja u jednoj kalendarskoj godini pokrivaju se prihodima u istoj kalendarskoj godini.

2. Doprinosi i obveznici doprinosa Članak 75.

(1) Osnovice i stope, način obračuna i rokovi plaćanja, visina, te obveznici obračunavanja i plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno uređuju se posebnim zakonom, (2) do 20. dana u mj za prethodni mjesec MF-PU obavezna je dostaviti Zavodu sve evidencije o uplatama doprinosa i ostalih prihoda ob zdr osig i osig za slučaj ozljede na radu za koje je vodi evidenciju. (3) Stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, utvrđuju se na način da se očekivanim prihodima od doprinosa i drugim prihodima pokriju očekivani izdaci.

Članak 76.

osnovice, način obračuna i plaćanja, visinu, te obveznike obračunavanja i plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti utvrdit će općim aktom Zavod.

Članak 77.

Sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje članova obitelji osiguravaju se iz istih izvora sr iz kojih se osiguravaju sredstva za obvezno zdravstveno osiguranje osiguranika,

Članak 78.

Poljoprivrednik koji je navršio 65 godina života oslobađa se plaćanja doprinosa ako ispunjava uvjete koje pravilnikom utvrđuje ministar za zdravlje, uz suglasnost ministra za poslove socijalne skrbi.

Članak 79.

(1) Obveznici plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu mogu biti oslobođeni plaćanja tog doprinosa za osiguranika koji nije osiguran kod nositelja zdr osig u zemlji rada pod uvjetom da djelatnost obavljaju u trećoj državi s kojom R H nema zaključen međunarodni sporazum. (2) Na zahtjev obveznika uplate doprinosa oslobađanje plaćanja doprinosa utvrđuje Zavod rješenjem. (3) Osigurana osoba koja po privatnom poslu putuje u treće države s kojima RH nema sklopljen međunarodni ugovor i uređeno pitanje zdravstvene zaštite, može podnijeti Zavodu prijavu boravka u trećoj državi te uplatiti poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u trećim državama (4) ako prethodno ne uplati poseban doprinos, nema pravo ostvariti naknadu troškova te zdr zaštite. (5) Osnovicu i stopu te način obračuna i uplate posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u trećoj državi za osig osobe koje po privatnom poslu borave u trećoj državi utvrđuje Zavod općim aktom,

Članak 80.

(1) Radi utvrđivanja točnosti podataka i činjenica o kojima ovisi ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja Zavod ima pravo kontrole poslovnih knjiga, financijske dokumentacije i drugih evidencija obveznika uplate doprinosa. (2) Porezna uprava, Središnji registar osiguranika, tijela državne vlasti i druga nadležna tijela obvezni su Zavodu dostavljati podatke kojima raspolažu i o kojima vode službene evidencije potrebne za ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. (3) Ako Zavod u postupku provjere utvrdi nepravilnosti, o tome sastavlja zapisnik koji dostavlja Poreznoj upravi na nadležno postupanje. (4) Način kontrole Zavod općim aktom.

Članak 81.

(1) Osiguranicima korisnicima mirovine i invalidnine koji to pravo ostvaruju isključivo od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog a koji nisu uplatili doprinos za najmanje 30 dana prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ograničavaju se na pravo na hitnu medicinsku pomoć.

93

(2) Pod hitnom medicinskom pomoći podrazumijeva se pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni u otklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje. (3) Puni opseg prava uspostavlja se unaprijed, od dana podmirenja dužnog iznosa dopr s kamatama.

3. Osiguranje sredstava u državnom proračunu Članak 82.

(1) R H osigurava u državnom proračunu posebna sredstva za prava iz obveznoga zdr osig, za 1. sredstva za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti 2. troškove zdravstvene zaštite za: a. osiguranike za koje se doprinos ne uplaćuju u skladu s ovim Zakonom, b. osigurane osobe iz članka 15. ovoga Zakona, nesposobne za samostalan život i rad c. Poljoprivrednik koji je navršio 65 godina života d. preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata, e. preventivnu zdravstvena zaštita osiguranih osoba starijih od 65 godina života, f. preventivnu zdravstvena zaštita osoba s invaliditetom iz registra utvrđenog posebnim propisom, g. razliku u tr primarne zdr zaštite iznad prop normativa izazvane demografskim karakt (otoci, gustoća h. razliku u troškovima zdravstvene zaštite koja se ugovara i plaća prema broju stanovnika, a ne prema broju osiguranih osoba (hitna medicina, patronažna zdravstvena zaštita, higijensko-epidemiološka zdr zaš, i. provođenje zdravstvene zaštite osnovom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. (2) Sredstva se uplaćuju na račun Zavoda do 10.og u mjesecu za prethodni mjesec i prihod su Zavoda.

Članak 83. Zavod ima poslovne fondove za: 1. prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, 2. prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, 3. dopunsko zdravstveno osiguranje sukladno posebnom zakonu, 4. dodatno zdravstveno osiguranje sukladno posebnom zakonu.

Članak 84.

(1) Zavod ima pričuvu za provedbu prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. (2) Ako se po završnom računu utvrdi višak prihoda, taj se višak unosi u pričuvu najmanje 50% viška (3) Nadzor nad korištenjem pričuve obavlja Upravno vijeće Zavoda.

Članak 85.

(1) Pričuva može iznositi najviše jednu dvanaestinu planiranih rashoda u tekućoj godini za provedbu utvrđenog opsega prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. (2) Tijekom godine pričuva se može koristiti kao obrtno sredstvo za podmirivanje tekućih obveza Zavoda te kao pozajmica uz obvezu vraćanja najkasnije do kraja iduće godine uz kamatu. (3) Pričuva služi za pokrivanje viška rashoda nad prihodima i sanaciju gubitaka Zavoda. Članak 86. U svrhu osiguravanja podataka potrebnih za provođenje obveznoga zdravstvenog osiguranja te nadzor nad ostvarivanjem prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u Zavodu se vode evidencije. (2) Opće akte o načinu i mjestu vođenja, obliku, sadržaju i rokovima evidencije donijet će Upravno vijeće Zavoda.

prekršajne odredbe (članci 149. do 153.)

• ćlanak 149. • (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje koje u propisanom roku ne uplati prihod u visini od 4% na ukupan iznos naplaćene funkcionalne premije osiguranja od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti (2) Nov kaznom u iznosu od 30.000,00 do 50.000,00 kn za prekršaj člkaznit će se i odgovorna osoba u društvu za osiguranje. • (3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje koje u propisanom roku ne dostavi mjesečno I godišnje izvješće (5) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj i odgovorna osoba u društvu za osiguranje.

Članak 150. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 70.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje

94

(2) Novčanom kaznom iz kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje na temelju zaključenog ugovora o radu čija svrha nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već isključivo ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (3) Novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba za prekršaj iz stavaka (4) Za prekršaj fizičkoj osobi odgovornoj u pravnoj osobi može se uz novčanu kaznu izreći i mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

Članak 151.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, koja u propisanom roku ne dostavi Zavodu podatke u vezi s prijavom i odjavom osigurane osobe, radi ostvarivanja prava i obveza iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Članak 152. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ugovorna zdravstvena ustanova koja nenamjenski koristi sredstva ostvarena za provođenje zdravstvene zaštite (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi (3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kn kaznit će se za prekršaj izabrani doktor koji utvrđuje privremenu nesposobnost osiguranika protivno odredbama Zakona, (4) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj doktor specijalist u ugovornoj zdr ustanovi koji nije uputio prijedlog za liječenje lijekom bolničkom povjerenstvu za lijekove Članak 153. Novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osigurana osoba: 1. ako je svjesno prouzročila privremenu nesposobnost, ako u roku od tri dana nakon početka bolesti ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je oboljela, u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ju je u tome onemogućio, ako namjerno sprječava ozdravljenje, ako za vrijeme bolovanja radi, ili ako zlorabi pravo na korištenje bolovanja 2. ako je ostvarila pravo na naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a nije za to imala pravne osnove 3. ako koristi zdravstvenu iskaznicu protivno odredbama Zakona

KRAJ

95

16. Zakon o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, 33/15 114/11., 76/12.,112/13., 133/13., 157/13., 151/14. i 33/15.) i to:

• opće odredbe (članci 1. do 9.)

I. OPĆE ODREDBE Članak 1.

(1) Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj čine: 1) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti 2) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje 3) dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

(2) Ovim Zakonom uređuje se obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. (3) Ovim se Zakonom u pravni poredak R H prenosi Direktiva Vijeća 97/81/EZ od 15.12 1997.

Članak 2.

Osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti obvezno osiguravaju prava za slučaj starosti i smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, gubitka radne sposobnosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, korisnika mirovine.

Članak 3.

Obvezno se osiguravaju prava na: 1) starosnu mirovinu 2) prijevremenu starosnu mirovinu 3) invalidsku mirovin 4) privremenu invalidsku mirovinu 5) obiteljsku mirovinu 6) najnižu mirovinu 7) osnovnu mirovinu 8) profesionalnu rehabilitaciju 9) naknadu zbog tjelesnog oštećenja 10) naknadu putnih troškova u vezi s ostvarivanjem osiguranih prava.

Članak 4.

(1) Prava iz mirovinskog osiguranja neotuđiva su osobna materijalna prava, ne mogu se prenijeti na drugoga niti se mogu naslijediti. Dospjela novčana primanja koja nisu isplaćena do smrti korisnika mogu se nasljeđivati, a novčana primanja nakon smrti korisnika koji nema nasljednika pripadaju RH (2) Prava iz mirovinskog osiguranja ne mogu zastarjeti, (3) Primanja na osnovi mirovinskog osiguranja mogu biti predmet ovrhe

Članak 5.

Ostvarivanje prava osiguranika na temelju generacijske solidarnosti provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod).

Članak 6.

(1) Sredstva za mir osiguranje osiguravaju osiguranici, poslodavci, i drugi obveznici doprinosa određeni zakonom i R H.

(2) R H, jedinice lokalne i područne samouprave, poslodavci i Zavod stvaraju uvjete za provedbu prevencije smanjenja radne sposobnosti i djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i osiguravaju zaštitu invalida rada, vojnih invalida i drugih osoba glede njihova osposobljavanja za rad

Članak 7.

(1) U postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja osigurava se dvostupnost rješavanja u Zavodu, kao i sudska zaštita prava. (2) o pravima iz mirovinskog osiguranja primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku,

96

Članak 8.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1. Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti je dio sustava mirovinskog osiguranja u kojem se osiguranicima osiguravaju prava za slučaj starosti, smanjenja radne sposobnosti, gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika 2. i 3 Osiguranik je fizička osoba koja je na osnovi radne aktivnosti osigurana na mirovinsko 4. Mirovinski staž je skupni naziv za razdoblja provedena u obveznom mirovinskom osiguranju 5. Staž osiguranja s povećanim trajanjem je razdoblje u obv mirovinskom osiguranju koje se računa s povećanim trajanjem. . 6. Pridodani staž je razdoblje koje se pridodaje stvarno ostvarenom mirovinskom stažu služi samo za određivanje invalidske ili obiteljske mirovine ako osiguranik na dan gubitka radne sposobnosti ili smrti nije navršio 60 godina života, 7. Mirovina je novčano primanje iz mirovinskog osiguranja. 8. Najniža mirovina je najniže novčano primanje na temelju mirstaža osiguranika i vrij. mirovine. 9. Osnovna mirovina je novčano primanje iz mirovinskog osiguranja koje pod određenim uvjetima stječu osiguranici koji su od 1. siječnja 2002. osigurani i u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje. 10. Korisnik mirovine je osiguranik kojem je priznato pravo na mirovinu. 11. Naknada plaće zbog profesionalne rehabilitacije je novčano primanje osiguranika, i u vezi s profesionalnom rehabilitacijom. 12. Naknada zbog tjelesnog oštećenja je novčano primanje zbog tjelesnog oštećenja 13. Matična evidencija je skup podataka o osiguranicima, obveznicima doprinosa i korisnicima mirovina koji se obvezno vode u Zavodu. 14. Uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti su sekundarni izvori prava Europske unije koji se izravno primjenjuju u RH

II. VRSTE OSIGURANJA I OSIGURANE OSOBE A. OSIGURANICI1.

Obvezno osiguranje Članak 9. (1) Obvezno su osigurani: 1. radnici, službenici i namještenici i zaposleni na državnom području RH 2. osobe izabrane na dužnosti u tijelima javne vlasti, ako za taj rad primaju plaću 3. osobe koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom st.osposobljavanju za rad 4. osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, 5. osobe zaposlene kod inozemnih org sa sjedištem u R Hj koje ne uživaju diplomatski imunitet 6. državljani trećih zemalja i osobe bez državljanstva zaposleni na državnom području R H, 7. izaslani radnici koji za poslodavca sa sjedištem u RH obavljaju poslove u drugoj državi te osobe na radu u diplomatskoj misiji 8. sezonski radnici u poljoprivredi, prema Zakona o poticanju zapošljavanja. (2) Nezaposlene osobe obvezno su osigurane po uvjetima i u trajanju po propisima o zapošljavanju. (3) Obvezno su osigurane osobe koje rade na pružanju pomoći i njege vojnim invalidima 4) Obvezno su osigurane osobe zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u inozemstvu, na koje se u skladu s pravnim propisima Europske unije primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske

• vrste osiguranja, osigurane osobe i prava iz mirovinskog osiguranja (članci 10. do 36.)

Članak 10.

Obvezno su osigurani: 1. obrtnici i trgovci pojedinci upisani u odgovarajući registar 2. osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, kao što su odvjetnici, privatni 3. vrhunski sportaši, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi 4. osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit

97

5. osobe koje obavljaju djelatnost za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, ali imaju obilježje samostalnosti, trajnosti i s namjerom stvaranja izvora dohotka ili dobiti i po osnovi obavljanja djelatnosti su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, 6. osobe koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje prema Zakonu o obrtu, ,

Članak 11. (1) Obvezno su osigurane osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,. (2) smatra se da osobe ne obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost ako su obvezno osigurane po drugoj osnovi, ili ako su na redovitom školovanju, ako su starije od 65 godina ili ako su korisnici mirovine, osim invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti

Članak 12.

Obvezno su osigurani članovi uprave i izvršni direktori TD i upravitelji zadruge ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi

Članak 13.

Obvezno su osigurani svećenici i vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vj zajednica

Članak 14.

(1) Na osobni zahtjev obvezno je osiguran roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, a nije obvezno osiguran po drugoj osnovi, ako je dijete hrvatski državljanin i ako roditelj i dijete imaju prebivalište u R H. Rođenjem sljedećeg djeteta, prije navršene prve godine života prethodnog djeteta, prestaje pravo na obvezno osiguranje po prethodno rođenom djetetu

(2) Ako oba roditelja obavljaju roditeljske dužnosti prema djetetu, obvezno se osigurava majka djeteta, ako se roditelji drukčije ne dogovore.

(3) Obvezno je osiguran roditelj njegovatelj ili njegovatelj prema propisima o socijalnoj skrbi, za vrijeme trajanja toga statusa.

Članak 15. (1) Na osobni zahtjev obvezno se osiguravaju osobe zaposlene u inozemstvu kod međunarodnih org i stranih poslodavaca (2) Na osobni zahtjev obvezno se osiguravaju osobe zaposlene u institucijama EU, ako nisu osigurane prema prop EU. (3 obvezno se osiguravaju i osobe zaposlene na državnom području R H kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu, koji nemaju registriranu podružnicu u R H. (4) Obvezno osiguranje uspostavlja se od dana zaposlenja, a najranije od 1. siječnja kalendarske godine u kojoj je podnesena prijava na osiguranje. Članak 16.

(1) Obvezno su osigurani članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi čiji je poslodavac, pravna osoba,

(2) Osobama iz stavka 1. ovoga članka svojstvo osiguranika priznaje se danom ukrcaja na brod, a prestaje danom iskrcaja s broda temeljem prijave/odjave poslodavca

(3) Iznimno, članovima posade broda u međunarodnoj plovidbi koji imaju ugovor o radu na duže od razdoblja ukrcaja na brod, svojstvo osiguranika priznaje se za cijelo vrijeme trajanja ugovora.

98

Članak 17.

(1) Obvezno su osigurane osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinsko (2) Osobama iz stavka 1. ovoga članka ne osiguravaju se prava za slučaj ozljede na radu

2. Produženo osiguranje Članak 18.

(1) Osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje mogu se osigurati na produženo osiguranje -ako od prestanka obveznog osiguranja nije proteklo više od dvanaest mjeseci i -ako podnesu prijavu osiguranja u tom roku. (2) Osoba se može osigurati na produženo osiguranje za vrijeme: 1. neplaćenog dopusta 2. mirovanja radnog odnosa dok dijete ne navrši tri godine života 3. stručnog usavršavanja ili specijalizacije nakon prestanka ugovora o radu, 4. nezaposlenosti nakon prestanka osiguranja 5. privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti 6. zaposlenja u inozemstvu u međunarodnim org na osnovi međunarodnog ugov o soc osiguranju, 7. boravka u inozemstvu kao bračni drug osiguranika na radu u inozemstvu 8. nezaposlenosti osiguranika – člana posade broda nakon prestanka ugovora o radu (3) Na produženo osiguranje može se osigurati i osoba koja ima prebivalište na području R H za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka mirovinskog osiguranja u državi članici E unije (4) Na produženo osiguranje osigurava se osoba po prestanku ugovora za stalne sezonske poslove. (5) Na produženo osiguranje osigurava se bračni drug diplomata za vrijeme boravka u inozemstvu. (6) Na produženo osiguranje može se osigurati životni partner osiguranika koji je sklopio životno partnerstvo s osobom istoga spola pod uvjetima propisanim za bračnog druga osiguranika. (7) Pravo na produženo osiguranje prestaje ako dospjeli doprinosi nisu uplaćeni u roku od tri mjes

B. OSOBE OSIGURANE U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA Članak 19.

(1) Za slučaj smanjenja radne sposobnosti nastalih zbog ozljede na radu profesionalne bolesti osigurani su:

1. učenici i studenti za vrijeme praktične nastave, za vrijeme stručne prakse za vrijeme rada putem posrednika pri zapošljavanju učenika i studenata 2. nezaposleni za vrijeme stručnog osposobljavanja na koje ih je uputila služba zapošljavanja 3. osobe koje obavljaju određene poslove za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, rada za opće dobro mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja i obveznog liječenja od ovisnosti, kao i odgojnih mjera.

(2) Odredbe ovoga članka toč1.primjenjuju se i na državljane drž članica EU koji se nalaze na školovanju u R H te na državljane trećih zemalja pod uvjetom uzajamnosti.

Članak 20. (1) Za slučaj smanjenja radne sposobnosti nastalih zbog ozljede na radu osigurane su osobe koje su ozlijeđene na teritoriju R H: 1. sudjelujući u spašavanju ili obrani od elementarnih nepogoda, kao što su požar, poplava,sl 2. sudjelujući u gašenju požara, spašavanju ljudi i imovine pri odlasku na vježbu i na povratku s vježbe, kao i za vrijeme obučavanja članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava 3. građana u obrani, prigodom obavljanja dužnosti u skladu s propisima o obrani. (2) Ozljedom na radu smatra se i bolest koja nastane izravno kao posljedica obavljanja poslova

Članak 21.

Za slučaj smanjenja radne sposobnosti osigurane su osobe koje na zahtjev državnih tijela pruže pomoć tim tijelima i tom se prigodom ozlijede ili razbole.

99

C. ČLANOVI OBITELJI OSIGURANIKA Članak 22.

(1) U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne prijevremene, invalidske mirovine osigurani su članovi obitelji, 1. udovica, odnosno udovac 2. razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje 3. djeca rođena u braku, izvan braka ili posvojena 4. pastorčad koju je osiguranik uzdržavao 5. unučad koju je osiguranik uzdržavao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti 6. roditelji – otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao 7. djeca bez roditelja – braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje,

(2) Članovi obitelji osigurani su za slučaj smrti osoba ako je smrt tih osoba nastala zbog ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, dok su obavljale poslove pod okolnostima iz članaka 19. do 21. ovoga Zakona.

(3) Pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome SUD.postupku.

Članak 22.a

(1) U slučaju smrti osiguranika ili korisnika mirovine, koji je sklopio životno partnerstvo s osobom istoga spola, osigurani su i članovi njegove obitelji, i to: 1. životni partner 2. dijete nad kojim ostvaruje partnersku skrb 3. dijete preminulog životnog partnera kojeg je osiguranik uzdržavao

4. životni partner roditelja osiguranika kojeg je osiguranik uzdržavao (2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i u slučaju smrti osiguranika ili korisnika mirovine, koji nije sklopio životno partnerstvo s osobom istoga spola pred nadležnim tijelom –ako je ta zajednica do smrti korisnika trajala najmanje tri godine i od početka je udovoljavala propisanim za valjanost životnog partnerstva i ako je postojanje životnog partnerstva dokazano pred sudom

Članak 23.

(1) Smatra se da je osiguranik, odnosno korisnik mirovine uzdržavao člana obitelji: 1. ako je član obitelji živio s njime u zajedničkom kućanstvu i nema vlastitih prihoda veći od 66% svote najniže mirovine određene za 15 godina mirovinskog staža prema ovome Zakonu 2. ako član obitelji nije živio s njime u zajedničkom kućanstvu, a umrli osiguranik redovito mu je osiguravao sredstva za uzdržavanje u prosječnoj svoti od najmanje 80% svote najniže mirovine određene za 15 godina mirovinskog staža prema ovome Zakonu. (2) Pravo prestaje kada prihodi korisnika mirovine premaše svotu iz stavka 1. ovoga članka.

III. MIROVINSKI STAŽ Članak 24.

Mirovinski staž, na temelju kojega se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja obuhvaća razdoblje: 1. provedeno u osiguranju, prema odredbama ovoga Zakona 2. staž koji se, do 31. prosinca 2013 prema zakonskim propisima računao u mirovinski staž

1. Staž osiguranja Članak 25.

U staž osiguranja računa se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navršene 15. godine života u obveznom i produženom mirovinskom siguranju.

Članak 26.

(1) staž osiguranja utvrđuje se na temelju plaćenih doprinosa, posebno po svakoj osnovi osiguranja, prema potvrdi tijela nadležnog za naplatu.

100

(2) Plaćene doprinose za mirovinsko osiguranje do 31. prosinca 2002. utvrđuje Zavod po odredbama Općeg poreznog zakona

(3) Način utvrđivanja staža utvrđuje pravilnikom ministar nadležan za mirovinski sustav, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za financije.

Članak 27.

(1) U staž osiguranja računa se razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom (2) Kao razdoblje s punim radnim vremenom smatra se i razdoblje koje u zaposlenju s kraćim od punog radnog vremena provedu: 1. zaposleni roditelj i u slučaju rada sa skraćenim radnim vremenom zbog pojačane brige njege djeteta prema posebnim propisima 2. roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji radi s polovicom punoga radnog vremena 3. radnici koji rade sa skraćenim radnim vremenom prema posebnim propisima. (3) U staž osiguranja računa se i razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takva rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatih na puno radno vrijeme. (4) Odredbe primjenjuju se i kad je radno vrijeme ostvareno kod dva ili više poslodavaca. (5) Razdoblje provedeno u zaposlenju na sezonskim poslovima na kojima je ostvaren veći broj sati od punoga radnog vremena računa se u trajanju preračunatom na puno radno vrijeme. (6) Korisnicima invalidske mirovine u staž se računa se razdoblje provedeno u zaposlenju s najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične stručne spreme koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, kao da su proveli na radu puno radno vrijeme. (7) ali Staž osiguranja priznaje se u staž osiguranja u trajanju od najviše dvanaest mjeseci za pojedinu kalendarsku godinu. (8) Iznimno razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom.

Članak 28.

U staž osiguranja računa se i razdoblje koje je osoba, odnosno osiguranik proveo:

1. koristeći naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad 2. na profesionalnoj rehabilitaciji na koju je bio upućen kao invalid rada 3. koristeći se naknadom plaće u vezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju.

Članak 29.

U staž osiguranja računa se i razdoblje izvan zaposlenja na osnovi kojega je bio osiguran, i to: 1. za koje je primao plaću, odnosno naknadu plaće prema posebnim propisima 2. za koje je ostvario pravo na mirovinsko osiguranje, u skladu s propisima o zapošljavanju 3. obavljanja roditeljske dužnosti po ovogm Zakonu.

Članak 30. (1) U staž osiguranja računa se i razdoblje u kojem su isplaćeni drugi dohoci za koje su plaćeni dopr.. (2) U staž osiguranja računa se i razdoblje za koje je utvrđena godišnja osnovica po osnovi obavljanja druge djelatnosti na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje

101

(3) Staž osiguranja utvrđuje se za svaku kalendarsku godinu tako da se osnovica prema dohocima i/ili primicima na koju su obračunati i uplaćeni doprinosi podijeli s prosječnom mjesečnom plaćom svih zaposlenih u R H u istoj godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. (4) Ako doprinosi nisu u cijelosti uplaćeni u godini u kojoj je ostvaren drugi dohodak već kasnije, staž osiguranja utvrđuje se za kalendarsku godinu u kojoj je ostvaren drugi dohodak u odnosu na prosječnu mjesečnu plaću iz te godine.

Članak 31. (1) Staž osiguranja ostvaren po svim osnovama računa se najviše 12 mjeseci u jednoj godini. (2) pojedina razdoblja navršena u mjes i danima zbrajaju se tako da 12 mji čini 1. god, a 30 dana čini 1. mjesec.

2. Pridodani staž Članak 32.

(1) Pridodani staž je razdoblje koje se pridodaje kod određivanja invalidske i obiteljske mirovine ako osiguranik nije navršio 60 godina života.

(2) Pridodani staž počinje

1. kod invalidske mirovine – na dan nastanka smanjenja radne sposobnosti 2. kod obiteljske mirovine – na dan smrti osiguranika.

(3) Trajanje pridodanoga staža računa se tako da se za razdoblja u kojima osiguranik nije ostvario staž pribroje razdoblja do navršene 55. života osiguranika u trajanju od dvije trećine, a nakon 55. do navršene 60. godine života osiguranika u trajanju od jedne polovine.

(4) Ako je osiguranik bio osiguran u državi članici EU, pridodani se staž određuje razmjerno udjelu staža koji se računa prema ovome Z i ukupnoga staža obračunatog zbrajanjem staža iz odnosne države

IV. PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA1. Starosna mirovina Članak 33.

(1) Pravo na starosnu mirovinu od 1. 1 2014. do 31. 12 2030. ima osiguranik kada navrši 65 g života i 15 godina mirovinskog staža.

(2) Pravo na starosnu mirovinu osiguranik ima s navršenih 15 godina mirovinskog staža i – u 2031. godini – 65 godina i 3 mjeseca života – u 2032. godini – 65 godina i 6 mjeseci života

– u 2033. godini – 65 godina i 9 mjeseci života – u 2034. godini – 66 godina života – u 2035. godini – 66 godina i 3 mjeseca života – u 2036. godini – 66 godina i 6 mjeseci života– u 2037.

godini – 66 godina i 9 mjeseci života.

(3) a od 1. siječnja 2038. ima osiguranik kada navrši 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

2. Prijevremena starosna mirovina Članak 34.

(1) Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2030. ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

(2) Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik ima s navršenih 35 godina mirovinskog staža i: – u 2031. godini – 60 godina i 3 mjeseca života – u 2032. godini – 60 godina i 6 mjeseci života – u 2033. godini – 60 godina i 9 mjeseci života – u 2034. godini – 61 godinu – u 2035. godini – 61 godinu i 3 mjeseca života – u 2036. godini – 61 godinu i 6 mjeseci života – u 2037. godini – 61 godinu i 9 mjeseci života.

(3) Pravo na prijevremenu star. mir. od 1. 1 2038. ima osiguranik kada navrši 62 godine života i 35 g staža.

102

3. Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika Članak 35.

(1) starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima tko navrši 60 godina života i 41 godinu staža (2) Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji je navršio 65 god

4. Prijevremena starosna mirovina zbog stečaja poslodavca Članak 36.

(1) Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema uvjetima iz članka 34. ima osiguranik koji je nakon prestanka osiguranja prouzročenog stečajem, neposredno prije ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu proveo u neprekidnom trajanju najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje.

(2) Pravo iz stavka 1 pripada najranije s danom ispunjenja uvjeta ako se osiguranik s tim danom odjavi sa službe za zapošljavanje.

(3) Zahtjev za prijevremenu starosnu mirovinu iz ovoga članka podnosi se od dana ispunjenja uvjeta o stažu iz članka 34. ovoga Zakona.

(4) Prijevremena starosna mirovina određuje se uz primjenu polaznog faktora 1,0.

financiranje – doprinosi (članci 136., 140. i 146.)

Članak 136. (1) Rješenje kojim je utvrđeno svojstvo osiguranika i mirovinski staž podliježe reviziji. (2) Reviziju obavlja središnja ustrojstvena jedinica Zavoda. (3) Revizija rješenja odgađa njihovo izvršenje.

Članak 137. (1) Ako je protiv rješ u 1.stupnju izjavljena žalba,o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem. (2) Ako se revizija rješenja, protiv kojega nije izjavljena žalba, ne obavi u roku od tri mjeseca od dana isteka roka za žalbu, smatra se da je revizija obavljena i da je na rješenje dana suglasnost.

Članak 138. (1) U reviziji se može na rješenje dati suglasnost, izmijeniti ga ili poništiti. (2) Područna ustrojstvena jedinica Zavoda, čije je rješenje u reviziji poništeno, donosi novo rješenje, držeći se pravnog shvaćanja i primjedbi iznesenih u rješenju kojim je to rješenje poništeno. (3) Novo rješenje podliježe reviziji u kojoj se ispituje je li ono u skladu s razlozima zbog kojih je prijašnje rješenje poništeno. (4) Rješenje kojim je u reviziji izmijenjeno rješenje, protiv kojega se može pokrenuti upravni spor. (5) Upravni spor ne može se voditi protiv rješenja donesenog u reviziji, ako je s tim rješenjem rješenje doneseno u prvom stupnju poništeno i predmet vraćen na ponovni postupak.

Članak 139.

(1) Pravomoćno rješenje o pravu na mirovinsko osiguranje može se izmijeniti novim rješenjem ako je prvim rješenjem povrijeđen zakon,

(2) Novo rješenje donijet će se i kada se saznaju nove činjenice koje utječu na pravo osiguranika, (3) Prava utvrđena novim rješenjem pripadaju od prvoga dana idućega mjeseca nakon donošenja rješenja ako je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, odnosno od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva osiguranika, korisnika mirovine.

Članak 140. (1) Zahtjevi i ostali podnesci, rješenja, oslobođeni su od plaćanja upravnih i sudskih pristojbi. (2) Na zahtjev pravnih ili fizičkih osoba Zavod može, naplatiti troškova vezanih za davanje podataka. Visina troškova utvrđuje se općim aktom Zavoda.

103

Članak 140.a

(1) Isprave koje izdaje Zavod iz svoje nadležnosti obliku smatraju se javnim ispravama. (2) U postupku dokazivanja mikrofilmska preslika izjednačava se s javnom ispravom ako je takvu mikrofilmsku presliku, izdao Zavod u granicama svoje nadležnosti. (3) Dopušteno je dokazivati da su u takvoj ispravi, činjenice neistinito potvrđene (4) Dopušteno je dokazivati da mikrofilmska isprave, nije vjerna izvorniku isprave. (5) Mikrofilmska preslika isprave, koje je izdao Zavod, imaju u upravnom postupku i na sudu dokaznu vrijednost izvornika isprave za rješavanje stvari o kojoj se vodi postupak.

VII. USTROJSTVO ZAVODA Članak 141.

(1) Zavod je javna ustanova na koju se primjenjuju propisi o ustanovama, (2) Zavod ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama te odgovornošću utvrđenom ovim Zakonom i Statutom. (3) Sjedište Zavoda je u Zagrebu.

Članak 142.

(1) Rad Zavoda je javan. (2) Zavod o svom radu najmanje jedanput godišnje izvješćuje sabor.

Članak 143.

(1) Zavod obavlja poslove iz svoje djelatnosti u sljedećim ustrojstvenim jedinicama: – središnjoj ustrojstvenoj jedinici – područnim ustrojstvenim jedinicama. (2) Središnja ustrojstvena jedinica Zavoda je Središnja služba, sa sjedištem u Zagrebu.

Članak 144. (1) Statut Zavoda donosi Upravno vijeće, a potvrđuje ga Vlada Republike Hrvatske. (2) Statutom Zavoda uređuje se osobito: – djelokrug i naziv ustrojstvenih jedinica – prava, obveze i odgovornosti tijela upravljanja – obavljanje stručno-administrativnih, pravnih i njima sličnih poslova – i druga pitanja (3) Statut i drugi opći akti Zavoda objavljuju se u »Narodnim novinama«.

Članak 145. (1) Zavod ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja. (2) Zavod obavlja sljedeće poslove: 1. poslove u vezi s ostvarivanjem prava iz mirovinskog osig na temelju generacijske solidarnosti 2. osigurava provedbu uredbi E U o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju 3. osigurava zakonitost ostvarivanja prava osiguranih osoba, te im pruža stručnu pomoć pri ostvarivanju prava 4. provodi politiku razvitka i unapređivanja mirovinskog osiguranja 5. obavlja i druge poslove u vezi s ostvarivanjem prava iz mir osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. (3) Zavod može ugovoriti s tijelom državne uprave, da za Zavod obavljaju poslove savjetovanja i informiranja stranaka, zaprimanja, izdavanja i kompletiranja dokumentacije u vezi s rješavanjem o pravima iz mirovinskog osiguranja.

Članak 146.

(1) Zavodom upravlja Upravno vijeće u skladu s odredbama Zakona, Statuta i drugih akata. (2) Upravno vijeće imenuje Vlada R H, i ima devet članova i to: 1. četiri člana na prijedlog ministra nadležnog za mirovinski sustav 2. dva člana na prijedlog udruga umirovljenika 3. jednog člana na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća iz redova sindikata 4. jednog člana na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća iz redova poslodavaca

104

5. jednog člana predstavnika radnika Zavoda. (3) Predsjednika Upravnog vijeća biraju članovi Upravnog vijeća iz redova članova vijeća (4) Mandat članova Upravnog vijeća traje četiri godine. (5) Djelokrug, ovlaštenja i odgovornost Upravnog vijeća utvrđuje se Statutom Zavoda.

kazne (članci 168. do 170.)

(1) Pravo Zavoda na utvrđivanje nepripadne isplate zastarijeva za pet g od kada je zastara počela (2) Zastara prava na utvrđivanje nepripadne isplate počinje teći nakon isteka godine u kojoj je Zavod saznao za nepripadnu isplatu, (3) Zastara prava na povrat nepripadne isplate počinje teći od pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđena nepripadna isplata.

Članak 169. (1) Ako se radi povrata nepripadne isplate, kamata ili troškova naplate vodi postupak pred sudom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče. (2) Tijek zastare prekida se svakom službenom radnjom Zavoda usmjerenom na utvrđivanje ili povrat nepripadne isplate, kamata i troškova (3) Nakon poduzetih radnji zastarni rok počinje ponovno teći.

Članak 170.Na naknadu štete i nepripadne isplate, odnosno stjecanja bez osnove primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima,

KRAJ

Documents

SKRIPTA ZA ISPIT IZ RAČUNOVODSTVA 1.ZAKON O … · uvod u kojem se navode financijski izvještaji 2. opis opsega zakonske revizije 3. mišljenje revizora kojim se izražava pružaju