Nabrojite i opišite osnovne sastavnice funkcije rukovođenja u obrazovanju.29.

Navedite osnove kompetencije ravnatelja kao pedagoškog (ruko)voditelja i kao (ruko)voditelja menadžera.

30.

Objasnite pojam vodstva (leadership) kao upravljanja ljudskim potencijalom u školi.31.

Objasnite osnovu razliku između (ruko)vođenja i vodstva u školskom menadžmentu.32.

Objasnite pojam i navedite osnovna područja djelovanja menadžmenta ljudskog potencijala.33.

Navedite posebna područja upravljanja ljudskim potencijalima.34.

Objasnite pojam motivacije i opišite čimbenike koji utječu na postizanje motiviranosti zaposlenika.

35.

Objasnite razliku između procesnih i sadržajnih teorija motivacije.36.

Navedite i objasnite osnovne elemente Maslovljeve teorije motivacije.37.

Nabrojite osnovne stilove vodstva.38.

Usporedite osnovne karakteristike autokratskog i demokratskog stila vodstva.39.

Navedite osnovne kompetencije ravnatelja/pedagoga kao vođe-lidera.40.

Objasnite pojam i navedite osnovne pristupe profesionalizaciji ravnatelja.41.

Objasnite pojam timskog rada i navedite osnovna područja timskog rada u školi.42.

Nabrojite i objasnite osnovne uloge članova tima.43.

Objasnite značaj pravilnog razumijevanja i upravljanja sukobima u školi.44.

Navedite i objasnite osnovne faze strateškog planiranja u školi.45.

Objasnite ulogu ravnatelja/pedagoga/učitelja kao pokretača i nositelja promjena u suvremenoj školi.

46.

Objasnite pojmove kvalitete u obrazovanju i upravljanja kvalitetom u obrazovanju.47.

Objasnite razloge zbog kojih je klasične ekonomske ili marketinške modele i pristupe kvaliteti u obrazovanju potrebno primjenjivati s velikim oprezom.

48.

Objasnite pojam i značaj benchmarkinga u obrazovanju.49.

Objasnite osnovnu svrhu vrednovanja u obrazovanju i navedite osnovne oblike vrednovanja u obrazovanju.

50.

Navedite i objasnite osnovne zadaće vrednovanja u obrazovanju.51.

Objasnite pojmove vanjskog i unutarnjeg vrednovanja obrazovanja i potkrijepite ih primjerima.52.

Odgovori

Drugi kolokvij9. svibnja 2015. 11:05

Školski menadžment Stranica 1

Odgovori

Sastavnice funkcije rukovođenja u obrazovanju su:29.

Planiranje i programiranje - To je polazna i ključna funkcija rukovođenja koja se brine o procesu definiranja ciljeva , izboru pravaca djelovanja i sredstava za postizanje ciljeva. Osim toga uključuje izradu planova i predviđanje troškova , uvjet je za uspješno ostvarivanje svih ostalih sastavnica rukovođenja.

○

Organiziranje - Organiziranje podrazumijeva usklađivanje ljudskih i materijalnih resursa, podjelu radnih uloga i usklađivanje individualnih i grupnih napora. Da bi organiziranje bilo učinkovito treba biti zastupljena temeljita priprema zaposlenika, moraju biti jasno definirani ciljevi , jasno određeni zadaci , racionalno odmjerena brzina i intenzitet promjene unutrašnje organizacije , učinkovita horizontalna i vertikalna interakcija zaposlenika , sastanci trebaju biti učinkoviti sa donošenim jasnim odlukama i precizna i djelotvorna koordinacija aktivnosti.

○

Skrb za ljude - Obuhvaća posvećivanje pozornost ljudima jer su oni najvažniji resurs organizacije , planiranje potrebnog broja i strukturu zaposlenika. Odlučuje o izboru i raspoređivanju osoblja odnosno prati i motivira zaposlenike i također obuhvaća stručno usavršavanje i profesionalni razvoj. Ova menadžerska funkcija nailazi na određene probleme u praksi kao što su deficitarnost nekih predmeta , nestručna zastupljenost zaposlenika u školi , tehnološki viškovi , mehanizmi motiviranja/nagrađivanja/sankcioniranja i kontinuirano stručno usavršavanje.

○

Vođenje - Vođenje je ključna funkcija (ruko)vođenja čija je temeljna svrha način i intenzitet utjecaja na ljude , poticanje na ostvarivanje zadataka i upravljanje konfliktima.

○

Vrednovanje - To je funkcija rukovođenja koja je najuže povezana s planiranjem , cilj joj je pratiti rad i uspoređivati postignute rezultate s ciljevima definiranim u fazi planiranja. Unutar škole predmet vrednovanja je kvaliteta odgojno-obrazovnog procesa. Odgojno-obrazovni proces je specifičan jer je učinak vidljiv nakon duljeg vremena , zastupljena je stručna autonomija i profiliranje stručnog autoriteta nastavnika , osim toga tu je i pedagoška kreativnost nastavnika i postoje kriteriji profesionalnog napredovanja.

○

Kompetencije ravnatelja kao pedagoškog (ruko)voditelja su:30.

Planiranje i programiranje rada○

Praćenje i unapređivanje nastave○

Skrb o rezultatima škole○

Evaluacija rada i rezultata škole○

Stručno usavršavanje učitelja○

Uvođenje inovacija u posao○

Kompetencije ravnatelja kao menadžera - (ruko)voditelja su:

Poboljšavanje uvjeta rada i cjelokupnog školskog ozračja○

Briga za kvalitetne kadrove○

Osiguravanje uvjeta i sredstava za stručno usavršavanje○

Tržišna orijentacija prema sponzorima i donatorima○

Suradnja sa zajednicom○

Vodstvo (leadership) je proces (umijeće) utjecaja na ljude , obuhvaća pojam "rad s ljudima i za ljude" , uključuje postupke motiviranja i koordiniranja ljudskog ponašanja , a cijela svrha (bit) vodstva je slijeđenje vođe čiji je autoritet neupitan.

31.

Razlika između (ruko)vođenja i vodstva je:32.

Školski menadžment Stranica 2

(Ruko)vođenje - je menadžerska funkcija i svrha joj je da održava sustav.○

Vodstvo/leadership - je više orijentirana na motiviranje , poticanje na promjene , posjedovanje vizije i na okrenutost prema budućnosti.

○

Menadžment ljudskog potencijala je grana menadžmenta u obrazovanju koja vrši skrb nad ljudima i posvećenost se temelji na ljudskim resursima , osim toga usklađuje kompetencije zaposlenih s ciljevima škole.

33.

Područja djelovanja su:

Planiranje potreba○

Zapošljavanje (selekcija)○

Praćenje i vrednovanje○

Motiviranje i nagrađivanje○

Profesionalni razvoj○

Posebna područja upravljanja ljudskim potencijalima su:34.

Stvaranje učinkovitih timova○

Delegiranje○

Upravljanje vremenom○

Stres i upravljanje stresom○

Rješavanje konflikata○

Vođenje sastanaka○

Fluktuacija i apsentizam○

Motivacija je skup faktora koji učvršćuju intelektualnu i fizičku energiju pojedinca , iniciraju njegove aktivnosti i usmjeravaju njegovo ponašanje. Čimbenici koji utječu na postizanje motiviranosti zaposlenika su:

35.

Individualne osobine zaposlenika - koje obuhvaćaju: stavove i vrijednosti , očekivanja , potrebe , preferencije i aspiracije.

○

Karakteristike posla koji obavljaju - koje obuhvaćaju: zanimljivosti i raznolikosti , autonomiju u radu , potrebne vještine.

○

Radno ozračje - koje obuhvaća: suradnike , stil vodstva ravnatelja , uvjete za kvalitetan rad , radnu kulturu , sustav nagrađivanja.

○

Utjecaji koji dolaze iz okruženja škole - a to su: socijalna situacija , razina razvijenosti , obrazovanost roditelja , demokratizacija odnosa u društvu , odnos prema obrazovanju kao resursu razvoja.

○

Razlika između sadržajne i procesne teorije motivacije je:36.

Sadržajna teorija - usmjerena je na individualne potrebe koji potiču ljude na djelovanje u radnim situacijama , a dijeli se na:

○

Maslovljeva teorija hijerarhije potreba

Teorija trostupanjske hijerarhije

Dvofaktorska teorija motivacije

Teorija motivacije postignuća

Procesna teorija - polazi od uvjerenja da se motivacija ne može temeljiti samo na potrebama , nego je u obzir potrebno uzeti očekivanja , vrijednosti i percepcije. Objašnjava ključne procese koji uvjetuju određeno ponašanje u radnim situacijama , a dijeli se na:

○

Školski menadžment Stranica 3

dijeli se na:

Kognitivni model motivacije

Adamsova teorija pravičnosti

Integrativni model motivacije

Elementi Maslovljeve teorije motivacije su:37.

Potreba za samopoštovanjem - tj. potreba za samoaktualizacijom○

Potrebe za poštovanjem - uključuje poštovanje od ljudi i samopoštovanje○

Potrebe za pripadanjem - tj. prihvaćanje od drugih ljudi○

Potrebe za sigurnošću - od fizičke opasnosti do gubitka posla○

Fiziološke potrebe - tj. održavanje golog života○

Stilovi vodstva su:38.

Autokratski stil vodstva○

Demokratski stil vodstva○

Leissez-faire stil vodstva○

Likertov model stila vodstva○

Fidlerov stil vodstva○

Karizmatsko vodstvo○

Karakteristike su:39.

Autokratski stil vodstva - Sva vlast i moć koncentrirana je u rukama jedne osobe koja ima neograničenu moć u odlučivanju , ta osoba je superiorna i stalno zapovijeda/naređuje. Komunikacija je jednosmjerna (birokratska) a sustav funkcionira na primjeni kazne i nagrade.

○

Demokratski stil vodstva - U ovom stilu se podređeni uključuju u proces donošenja odluka , komunikacija je dvosmjerna i pozitivno je orijentirana i pozornost je na socijalnim odnosima.

○

Kompetencije ravnatelja/pedagoga kao vođe-lidera su:40.

Definiraju vizije i misije , ciljeve , planiranje i programiranje osim toga profiliraju školu kao organizaciju. Također definiraju kompetenciju potrebnu za ostvarenje vizije i misije , utvrđivaju potrebu , selekciju , osobni i profesionalni razvoj , motiviraju i nagrađuju.

○

Uvid u rad zaposlenika - Prate uspješnost , smanjuju loše navike , nestručnost i slabost. Osim toga prepoznaju jake strane zaposlenika.

○

Samovrednovanje - Pridonose uspješnosti škole kao organizacije , ostvarenju ciljeva i odgovorni su za rezultate.

○

Planiranje i uvođenje promjena - Usmjeravaju prema budućnosti i uvode kvalitativne promjene na svim razinama.

○

Stvaranje odgovarajuće klime i kulture u školi - Stvaraju kreativno i poticajno okruženje , uvode didaktičke inovacije , nove tehnologije i informatizaciju.

○

Profesionalizacija ravnatelja je skup svih napora korištenih na povećanju kompetentnosti izvršavanja rukovodećih funkcija ravnatelja također u to spada stručno usavršavanje i profesionalni razvoj. Pristupi profesionalizaciji ravnatelja su:

41.

Formalno obrazovanje (poslijediplomski studiji)○

Osposobljavanje (škole prije imenovanja na funkciju ravnatelja)

Školski menadžment Stranica 4

Osposobljavanje (škole prije imenovanja na funkciju ravnatelja)○

Stručno usavršavanje (nakon imenovanja na funkciju ravnatelja)○

Timski rad je kreativan proces u kome je zastupljeno specifično stvaralačko ozračje i pozitivna energija. Područja timskog rada u školi su:

42.

Oblikovanje vizije škole i puta prema njenom ostvarenju○

Uvođenje promjena prema ostvarenju vizije kao poželjne slike budućnosti škole○

Planiranje i programiranje rada škole○

Praćenje i unaprjeđivanje kvalitete nastave○

Didaktičke inovacije○

Kontinuirano stručno usavršavanje i profesionalni razvoj zaposlenika○

Samovrednovanje škole (udovoljavanje standardima kvalitete)○

Uloge članova tima su:43.

Kreativac - Nudi ideje , novine , neobičan je u pristupu , inteligentan , prirodan , a povremeno djeluje odsutno i zatvoreno.

○

Istraživač - Sklon je druženju i neprestanom dodiru s okolinom , zanima se za novosti i održavanje veza s timom i u timu.

○

Poticatelj - Radišan i uporan , dobro funkcionira u situacijama povećanoga pritiska , sklon je prihvaćanju novosti , brzo uočava dobre prilike i neprestano je u akciji.

○

Usklađivač - Dobro uočava i razaznaje bitno od nebitnog zahvaća cjelinu i nikada ne gubi kontrolu nad sobom i okolinom , on je dominantan , postojan , odlučan i sklon je traženju najboljeg rješenja.

○

Procjenitelj - Hladni analitičar , razmišlja , ne žuri , uočava rizike , donosi pravilne odluke , promišljen , ozbiljan , uvijek staložen i inteligentan.

○

Provoditelj - Dobar organizator , odluke pretvara u praksu , discipliniran , učinkovit , preferira red , koristi planove , razrade , tablice , rasporede i obrasce.

○

Dovršitelj - Ustrajan u privođenju akcije prema kraju , pedantan i sklon perfekcionizmu ○

Graditelj tima - Čuvar međuljudskih odnosa , usredotočen na ljude i timsku zajednicu , smiruje strasti , karakteran i fleksibilan , sklon očuvanju harmonije.

○

Značaj pravilnog razumijevanja sukoba i upravljanje sukobima (unutar škole) općenito je:44.

Doprinosi kvalitetnoj komunikaciji○

Ako se pravilno usmjeri sukob doprinosi interakciji○

Konstruktivni sukob pokreće akciju○

Doprinosi odmaku od stagnacije tima○

Potiče stvaralačku komunikaciju○

Doprinosi produkciji inovativnih ideja○

Faze strateškog planiranja u školi su:45.

Analiza postojećeg stanja - Prvo se "postavlja dijagnoza" i utvrđuju postojeći resursi , prednosti i nedostatci , razvojne mogućnosti , premostive i nepremostive zapreke. Nakon toga se kreiraju razvojne politike tj. određuju se ciljevi i mogući razvojni pravci.

○

Planiranje aktivnosti - Razvojna politika i strategija se prevodi u mjerljive aktivnosti. Specificiraju se ciljevi , poželjni ishodi , izvršitelji i vremenski rokovi , a plan mora biti

○

Školski menadžment Stranica 5

Specificiraju se ciljevi , poželjni ishodi , izvršitelji i vremenski rokovi , a plan mora biti jednostavan , realističan i dobro razrađen da bi se mogao uspješno implementirati.

Primjena postupaka za ostvarivanje promjene - Zastupaju se specifične aktivnosti s preciziranim izvršiteljima i rokovima , vodi se računa o "rasipanju vremena i ljudskih resursa"

○

Vrednovanje ostvarenih rezultata - Zahtijeva jasne , pouzdane i mjerljive indikatore.○

Ravnatelj/pedagog/učitelj kao pokretač i nositelj promjena mora pronaći odgovor na sljedeća pitanja:

46.

Ključna pitanja za ravnatelja○

Kako povećati svijest učitelja , stručnih suradnika i osoblja o potrebi razvoja kvalitete u školi ?

□

Kako mijenjati stare ustaljene navike ?□Kako pokrenuti konstruktivne promjene ?□Kako oslobađati inicijativnost , kreativnost i entuzijazam kod zaposlenika ?□

Ključna pitanja za pedagoga○

Kako "pokrenuti" učitelje ?□Kako "pokrenuti" učenike ?□Kako se oduprijeti stavu "ne talasaj …" ?□

Ključna pitanja za učitelja○

Kako motivirati učenike ?□Kako pridobiti roditelje ?□

Pojam kvalitete u današnje vrijeme često je korišten i aktualan pojam u europskom prostoru obrazovanja , pojam kvalitete je višeznačan i višedimenzionalan pojam. U značajnoj mjeri ovisi o perspektivi sudionika u sustavu (učenici , učitelji , roditelji , ravnatelji , osnivači škola , kreatori obrazovne politike , mediji …) . Najčešće korišteni modeli upravljanja kvalitetom u obrazovanju su:

47.

IWA 2-Quality Managemant Systems ISO 2001○

Baldrige National Quality Program Criteria for Perfomance Exellence (SAD)○

European Foundation for Quality Management Excellence Model (EFQM)○

Klasične ekonomske ili marketinške modele i pristupe kvaliteti pri razmatranju kvalitete u obrazovanju potrebno je primjenjivati s velikim oprezom zbog sljedećih pitanja:

48.

Pruža li škola optimalnu podršku svim učenicima i njihovom prirodnom procesu osobnog rasta i razvoja ?

○

Omogućava li škola svim učenicima skladan i maksimalan tjelesni , psihološki i socijalni razvoj ?

○

Koliko škola uvažava i koliko se prilagođava individualnim razlikama u interesima , talentima i stilovima učenja svih učenika ?

○

Uči li škola svoje učenike "kako učiti" ?○

Pomaže li škola svim učenicima u stjecanju ključnih kompetencija za uspješan život u vrijeme brzih društvenih i tehnoloških promjena ?

○

Školski menadžment Stranica 6

Osigurava li škola svim učenicima iskustvo i osjećaj uspješnosti bez obzira na njihovu inteligenciju , u skladu s individualnim datostima i talentima svakog pojedinog učenika ?

○

Benchmarking ( engl. ) = mjerilo/vrednovanje u obrazovanje dolazi iz područja ekonomije. U ekonomskom smislu se intenzivnije počinje promatrati nakon II svjetskog rata. U današnjem suvremenom kontekstu intenzivira se 1979. godine primjenom u kompaniji Xerox kao metoda menadžmenta za poboljšanje postojećeg stanja. Benchmarking je menadžerski pristup identificiranja najboljih i utvrđivanja onoga što ih čini najboljima , osim toga to je proces mjerenja i uspoređivanja rezultata s drugima (komparativna analiza s izborom odgovarajućeg standarda usporedbe) . Zastupljena je sustavna procedura usporednog mjerenja s postavljenim (izabranim) standardom u svrhu postizanja kontinuiranih poboljšanja vlastite prakse. Daje odgovore na ključna pitanja: Tko je bolji ? Zašto je bolji ?

49.

Svrha vrednovanja u obrazovanju je da unaprjeđuje i osigurava kvalitetu u obrazovanju , omogućuje školama da se uspoređuju s drugim školama (benchmarking) , indikator je kvalitete. Omogućuje standardizirane usporedbe i provjere na svim obrazovnim razinama , potiče odgovornost škola za vlastite rezultate , uvodi i jača sustav unaprjeđivanja kvalitete u obrazovanju. Oblici vrednovanja u obrazovanju su:

50.

Međunarodna ispitivanja (PISA projekt)○

Nacionalna ispitivanja (državna matura , nacionalni ispiti)○

Samovrednovanje škola ("bottom up" pristup unaprjeđenju kvalitete škole)○

Osnovne zadaće vrednovanja u obrazovanju su:51.

Formativno vrednovanje - Obuhvaća standardiziranu ocjenu znanja i vještina na kraju ciklusa tzv. "vrednovanje naučenog" i državnu maturu koja provjerava spremnost učenika za nastavak obrazovanja ili kvalificiranosti za ulazak na tržište rada.

○

Sumativno vrednovanje - Ima dijagnostičku svrhu tzv. "vrednovanje za učenje" unutar toga spadaju nacionalni ispiti čiji dobiveni rezultati se koriste kao smjernice za ciljane intervencije u obrazovanju i kao podloga promišljanja obrazovne politike.

○

Unutarnje vrednovanje je vrednovanje unutar same škole tzv. Samovrednovanje škola koje ima sljedeće osobine:

52.

To je sustavan i transparentan proces refleksije vlastite prakse koji ima za cilj unaprjeđivanje odgojno-obrazovnog procesa i promicanje organizacijskog učenja

○

Provode ga sami sudionici (učenici , učitelji , roditelji , uprava )○

Pridonosi jačanju autonomije škola i otvara mogućnost da cijela školska zajednica aktivno razmišlja i raspravlja o radu škole i gradi viziju vlastitog razvoja

○

Predstavlja unaprjeđivanje kvalitete "iznutra i odozdo"○

Koristi se "bottom up" pristup unaprjeđivanja kvalitete škola○

Rezultira povećanjem odgovornosti za rad škole i stvaranjem "zdrave" podloge za učinkovito strateško planiranje i razvoj škole

○

Vanjsko vrednovanje obrazovanja se u zemljama Europske unije provodi od 90-tih godina prošlog stoljeća i stalno se usavršava. U tom procesu vrednuje se rad učenika , učitelja i škole u cjelini , predstavlja bitnu sastavnicu procesa osiguravanja kvalitete. Oblici vanjskog vrednovanja su:

Međunarodna ispitivanja (PISA projekt) - To je najveće međunarodno obrazovno

Školski menadžment Stranica 7

Međunarodna ispitivanja (PISA projekt) - To je najveće međunarodno obrazovno ispitivanje , projekt je započet 2000. godine i proveden je u 60 svjetskih zemalja. U svakoj zemlji sudjeluje između 4500 i 10000 učenika , a procjenjuje se znanje učenika u dobi od oko 15 godina u području matematike , prirodoslovlja i čitačke pismenosti i pripremljenosti učenika za zreli život.

○

Državna matura - To je obvezni završni pismeni ispit koji učenici polažu nakon završetka četvrtog razreda srednje škole. Provjerava postignuta znanja , vještine i sposobnosti učenika u skladu s propisanim nastavnim planovima i programima.

○

Nacionalni ispiti - To su standardizirani ispiti iz različitih predmeta koji se provode periodično i omogućavaju valjano , pouzdano i objektivno praćenje učinkovitosti rada učitelja i škola u cjelini na temelju postignute razine uspješnosti učenika. Provode se tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja pod jednakim i usporedivim uvjetima. Utvrđuje se kvaliteta: komunikacije između učitelja i učenika , školskog ozračja , motivacije učenika i učitelja , razina osposobljenosti učitelja.

○

Školski menadžment Stranica 8