Škola nogometa

8/10/2019 kola nogometa

1/285


2/285

Pero Dujmovi

KOLA NOGOMETA

Zagreb, 2000.


3/285

PREDGOVOR

Neu izrei nikakvu novost ako konstatiram da je jedna od najveih manjkavosti hrvatskog

nogometa nedostatak adekvatne strune literature. Jedini ovjek koji zadnjih trideset godina

najprije kao asistent na FFK - Zagreb, a kasnije kao trener-profesor pokuava ispuniti tu

prazninu jest prof. Pero Dujmovi.

U nedostatku materijalnih mogunosti za izdavanje knjiga do sada su njegovi materijali

hrvatskim trenerima bili prezentirani uglavnom u obliku skripti.

Ova knjiga pred nama je nakon 1965. godine, kad je objavljena knjiga "kola nogometa"

pokojnoga prof. Miloja Gabrijelia i suradnika, ponovno jedno struno vrlo vrijedno djelo.

kola nogometa" prof. Pere Dujmovia predstavlja ozbiljan pokuaj stvaranja jedinstvene

hrvatske kole nogometa.

Knjiga je utemeljena teorijski, praktino-metodski na iskustvima kola nogometa naih

najjaih klubova, kampova, selekcija HNS-a posebno Centra ZNS-a u ijem sam radu i

organizaciji osobno sudjelovao.

U istoj knjizi moe se vidjeti i autorova vizija nogometne budunosti proistakle iz bogatoga

autorova praktinoga rada u klubovima, praenja razvoja nogometa u Europi i svijetu i

prouavanja istraivakog rada u nogometu.

Ona kompleksno obrauje rad s mlaim dobnim kategorijama nogometaa poev od

selekcija, programa, metodike, organizacije do definiranja minimuma uvjeta rada.

"kola nogometa "je u prvom redu namijenjena trenerima mlaih, ali njom se mogu koristiti

i seniorski treneri, nastavnici tjelesno-zdravstvene kulture i drugi.

Posebno knjigu preporuujem teajcima i studentima - buduim nogometnim trenerima kao

vrlo korisnu i kvalitetnu nastavnu literaturu.

Bez obzira to prof. Pero Dujmovi nema vie ambicija (po vlastitu kazivanju) za jo jedan

trenerski izazov, nadam se da e promijeniti odluku i da e svoje bogato iskustvo prenijeti na

mlae trenere.

Ilija Lonarevi

vii trener nogometa

predsjednik Strunog odbora ZNS-a


4/285

1. UVOD

1. Pojava kola nogometa

Nogomet se ubraja u najrazvijenije I najpopularnije sportske igre svijeta. U relativno kratkom

vremenu postojanja i razvoja od jedne jednostavne i privlane igre nogomet je postao

"najvanija sporedna stvar na svijetu"; lepeza njegove pojavnosti rairila se od zabave i

razonode - rekreacijskog nogometa - do posla - profesionalnog nogometa. Nogomet igraju

djeca, mladi i odrasli. Uz mukarce, njime se bave i ene. Igra se gotovo na svim povrinama (na

zemlji, travi, pijesku, betonu, asfaltu, parketu), otvorenima ili natkrivenima. U njemu sudjeluju

milijuni gledatelja, navijaa. Nogomet je ukljuen u sve javne medije, a time je prisutan gotovo

u svakoj kui.

Nogomet nije samo sport; on je djelomino i kultura, i umjetnost, i posao i poduzetnitvo, a

nerijetko i politika. Sastavni je dio ivota mnogih ljudi jer je uao u mnoge ljudske djelatnosti.

Mnoge lijepe i privlane stvari vezane su uz nogomet.

Naalost, uz nogomet su se vezale i neke negativnosti - ponekad se ne biraju sredstva da se

doe do eljenog rezultata. U gledalitima su se pojavili huligani, nered i nasilje na stadionima i

oko stadiona.

Autor se ne eli zadravati na tim negativnosti ma, kojima nije mjesto u sportu, a nisu ni

predmet ove rasprave. Pozornost e biti poklonjena onim obiljejima nogometne igre koja su

pridonijela njezinoj popularnosti.

Obino je bavljenje nogometom poinjalo u ranom djetinjstvu. Lopta se udarala bez golova

u smislu poigravanja i dodavanja. Zatim se igra usmjerila prema golu, po pravilima koja je

odredila grupa. Bio je to uglavnom mali nogomet, kojega su igrale male skupine, uline klape.

Igralita i natjecanja bila su improvizirana. Bio je to sport siromanih, sport livada, plaa i ulica.

S pojavom klubova najbolji pojedinci su s livada i ulica selili u klubove. U klubove su dolazili ve

kao iskusni igrai s tehnikim predznanjem i igrakim iskustvom. Tako su se u prolosti stvarali

mnogi vrhunski nogometai.

U poetku je u klubovima postojala samo jedna kategorija igraa - seniori. Kasnije se pojavioklupski podmladak u liku juniora. No, vrtoglavi razvoj nogometa traio je nove organizacijske

forme.

Uz rekreacijski, amaterski, razvio se neamaterski i profesionalni nogomet. Klubovi su postali

institucije. Od lokalnih natjecanja razvila su se nacionalna, internacionalna, kontinentalna i

svjetska natjecanja. Paralelno s time osnivali su se nacionalni savezi, osnovane su UEFA i FIFA

kao mone institucije.

No, usporedo s tim progresom nogometa na jednoj strani pojavili su se neki procesi koji su

negativno utjecali na daljnji razvoj nogometa.


5/285

S urbanizacijom nestaju livade, plae, slobodne povrine. Ulice je zauzeo sve gui promet.

Nogometni stadioni su se ogradili i postali pristupani samo malom broju selekcionirane djece i

mladei. U gradovima je za igranje nogometa ostao samo dvorini i, djelomino, kolski prostor.

Djeci je sve vie, uz slobodan prostor, poelo ponestajati i slobodno vrijeme. Poveane

kolske, privatne i druge obveze ostavljale su malo slobodnog vremena za bavljenje

nogometom, a djeju panju su sve vie privlaile nove mogunosti za zabavu i razonodu. Toga

su postali svjesni i nogometni klubovi, koji su poeli stvarati kvalitetnije uvjete za trening i

natjecanje.

Selekciju igraa nisu prepustili sluaju, ve su je organizirali i pomaknuli na mlaa godita. Uz

juniore su se u klubovima pojavile i druge mlae dobne kategorije: kadeti, pioniri, mlai pioniri

i poetnici (limai). Time se osnovna selekcija s prijanje 15.-16. godine pomaknula na 10.-11.

godinu, a nerijetko i na 7.-8. godinu ivota. Dakle, klubovi su svojim uvjetima rada morali

nadoknaditi livade, plae i ulice.

Strunom radu s mladima poela se poklanjati sve vea panja. U poetku su s podmlatkomklubova radili treneri - bivi igrai koji su svoja igraka iskustva prenosili na mlade. Taj posao

obino je bio improvizacija i nije davao eljene rezultate.

Samo u iznimnim sluajevima u nekim je klubovima, zahvaljujui velikom entuzijazmu i

talentu trenera, bila osigurana reprodukcija igraa.

Gotovi, vrhunski igrai iz dana u dan postajali su sve skuplji, pa je poelo i sve vee ulaganje

u njihov odabir i razvoj. Iz tih razloga pojavile su se pri klubovima kole nogometa i to

istodobno na raznim stranama svijeta, kao vii stupanj rada s mladim nogometaima.

U tim su kolama stvoreni bolji uvjeti za trening i natjecanje, selekcija igraa je proirena na

kolsku djecu, na male klubove, na regiju i na ire podruje.

Selekcioniran je i bolji struni kadar, obrazovan i specijaliziran za rad s mladima. Pomak je

uinjen i u natjecanju, boljoj organizaciji i adekvatnom financiranju. kole nogometa pojavile su

se i pri nacionalnim savezima (primjerice, u Francuskoj), u koje su ukljueni igrai mlaih

selekcija s cjelodnevnim boravkom u specijalnim sportskim centrima.

Takve kole davale su i daju vrhunske nogometae.

Danas u siromanim zemljama kole nogometa odravaju razvoj nogometa tih zemalja.

Njihovi najkvalitetniji igrai obino odlaze u bogatije zemlje i klubove, ali istodobno igraju za

nacionalne selekcije. Iz tih razloga siromane zemlje obino imaju slabije klubove, a jau

nacionalnu selekciju (primjerice: istonoeuropske, junoamerike i afrike zemlje).

Klubovi bogatih zapadnih zemalja uz svoje kvalitetne igrae jo kupuju kvalitetne i jeftinije

igrae u siromanim zemljama.

U zapadnoj Europi postoje dva ekstremna modela rada klubova: jedni "proizvode" igrae,

prodaju ih i istodobno imaju vrhunske rezultate (primjerice, FC "Ajax"), a drugi kupuju gotove

vrhunske igrae i imaju iste rezultate (primjerice, FC "Milan"). Osnovna razlika izmeu tih

klubova je u materijalnom ulaganju. Klub koji kupuje gotove igrae mora nekoliko puta viefinancijski ulagati od kluba koji "proizvodi" igrae. Stoga se mnogi klubovi sve vie okreu svom


6/285

podmlatku, svojoj koli nogometa s ciljem da veinu igraa dobiju iz svojih redova. Sve je vie

klubova (primjerice, u Europi) kojima je u radu uzor FC "Ajax ".

Istina je, "sluaj Bosman poljuljao je klubove koji puno ulau u svoje mlade igrae. Naime,

postoji opasnost da mladi igra ode u drugi klub bez obeteenja. No, izlazi se nalaze u

graanskim ugovorima, a UEFA i FIFA vjerojatno e nai regularna i adekvatna rjeenja.

Sudbina siromanih klubova uglavnom ovisi o kvaliteti i rezultatima rada njihovih kola

nogometa.

1.2. Hrvatske kole nogometa

Istodobno s razvojem nogometa u drugim zemljama razvijao se i nogomet u Hrvatskoj. Na

njegov su razvoj u poetku utjecali strani treneri. U okviru bive Jugoslavije hrvatski nogomet

imao je zapaeno mjesto. Rad s mladim nogometaima razvijao se slino kao i u drugim

zemljama, a slino su nastajale i kole nogometa.

Prvu takvu kolu, u trajanju od tri godine, osnovao je Nogometni savez Hrvatske (NSH) u

Zagrebu 1948. godine. kola je imala eksperimentalni i propagandni karakter. Po zavretku

kole njezini polaznici bili su rasporeeni po zagrebakim klubovima. Treneri su bili: Lj. Beni,

B. uvaj, J. Gajer i B. Kneevi.

Nakon te kole organiziran je rad s mladima u klubovima grada Zagreba, Osijeka, Splita,

Rijeke, Pule, Karlovca i drugdje. Ti "pogoni mladih" postupno su prerasli u kole nogometa.

Godine 1956. NSH je, u zajednici s Nogometnom zvezom Slovenije, organizirao logorovanje

u Mariboru, a sljedee, 1957., godine u Varadinu. Navedena logorovanja imala su karakterkola nogometa. Na istom su logorovanju uz mlade nogometae bili prisutni i nogometni

treneri, koji su stjecali potrebna iskustva i znanja za organiziran struno -pedagoki rad s

mladima.

Jedna od najstarijih i najplodnijih kola nogometa je ona "Hajdukova" . Njen tvorac je

legendarni L. Kaliterna, koji je ve 1920. godine poeo raditi s djecom i mladei. Kasnije je ta

kola izrasla u pravu "tvornicu igraa". Ista kola utjecala je na formiranje i vrhunskih trenera,

kao to su A. Mladini, T. Ivi, V. Kai, S. Poklepovi i dr.

Dosta kasnije "pogon mladih" u NK "Dinamo" prerastao je u kolu nogometa "Hitrec-Kacian"pod strunim vodstvom B. Horvateka. kola je proizvela dosta kvalitetnih igraa i trenera.

Od trenera potrebno je spomenuti D. Kapetanovia, I. almu Markovia, Z. Srebria, IVI.

Bazia i Z. Kobeaka.

U meuvremenu da bi se uklonile neke dileme u svezi s ranom specijalizacijom u nogometu i

utvrdile nove metode rada s mlaim dobnim kategorijama, u suradnji izmeu Visoke kole za

fiziku kulturu (danas Fakultet za fiziku kulturu) i NSH, osnovana je Eksperimentalna kola

nogometa u Zagrebu 1959. godine. kola je imala eksperimentalni karakter, a djeca su radila

pod nadzorom strunjaka: trenera, lijenika, psihologa, pedagoga fizike kulture i drugih profila

sportskih kadrova. Trajala je tri godine pod strunim nadzorom M. Gabrijelia. kola je


7/285

proizvela nekoliko kvalitetnih igraa i trenera. U radu kole sudjelovali su treneri: P. Bujevi, M.

Juri, B. Knez i . Zigante.

Rezultat rada te kole je i prirunik "kola nogometa", objavljen 1965. godine, kojim su se

koristili mnogi, kasnije poznati, treneri mladih.

U posljednjih petnaestak godina najplodnija je bila kola nogometa NK "Osijek". Njen radosobito je vezan uz trenersko ime A. Vekia. Proizvela je mnoge poznate igrae, a i kvalitetne

trenere.

Ovdje je potrebno spomenuti trenere-pionire organiziranog rada s mladima. U Karlovcu se

taj rad odvijao pod vodstvom B. avlovia, u ibeniku pod vodstvom S. Milete, u Rijeci pod

vodstvom T. Mrvoa, u SL. Brodu pod vodstvom M. Utvia, u Varadinu pod vodstvom A. Oljice

i drugih. Posebno valja istaknuti kolu NK "Varteks", danas jednu od najbolje organiziranih

kola u Hrvatskoj.

Paralelno s radom klupskih kola nogometa u klubovima djelovale su od 1975. godine ljetnei zimske kole nogometa NSH. Njihov struni voditelj bio je M. Jozi. U rad tih kola bili su

ukljueni svi regionalni i opinski instruktori nogometa, kao i treneri za rad s mladima

najpoznatijih hrvatskih klubova. Regionalne i opinske instruktore predstavljali su; D.

Krizmani, R Dujmovi, I. Pintari, I. Lonarevi, Z. Papec, A. Grgi, A. Peri, F. Dautbegovi, D.

ohar i I. Bezjak.

Posljednjih osam godina kole i sportske kampove mladei, koje organizira HNS, uspjeno

vodi M. Novoselac sa svojim suradnicima. Sline kole osnivale su se kasnije i pri regionalnim i

opinskim nogometnim savezima, a danas u nogometnim sreditima i pri upanijskim

savezima.

Ovdje treba spomenuti i Zagrebaki nogometni savez (ZNS) u ijem sklopu djeluje 7 centara i

3 podcentra s 10 nogometnih kola, a ZNS osigurava sredstva za 8 profesionalnih trenera -

voditelja centra (kola).

U poetku rada centara ZNS-a struni voditelji bili su I. Lonarevi i P. Dujmovi, a kasnije B.

iki.

Bilo je i drugih pokuaja, kao to su osnivanje kola nogometa pri sportskim savezima,

osnovnim kolama ili sportskim drutvima, a bilo je pokuaja osnivanja i privatnih kola

nogometa.

Iz svega navedenoga vidljivo je kako u Hrvatskoj postoje brojne kole nogometa, ali da ne

postoji jedinstvena, nacionalna kola nogometa.

kole pri klubovima i kole pri HNS-u, smatraju se osnovnima.

U moderne kole nogometa moraju biti ugraene odreene univerzalne vrijednosti, kao i

odreene specifinosti vezane uz mentalitet, temperament i radne navike ljudi, podneblje,

radne uvjete, gospodarstvo, stupanj razvijenosti nogometa, tradiciju i slino.


8/285

Koristei se dosadanjim iskustvima drugih, ali i svojim iskustvom, autor ovim prirunikom

pokuava pribliiti razliite koncepcije postojeih kola nogometa i usmjeriti ih u pravcu

razvoja jedinstvene hrvatske kole nogometa.

Autor je jedan od onih koji tvrde da hrvatski nogomet moe opstati na sadanjoj razini, a

uiniti i pomak naprijed uglavnom na raun kvalitetnog rada u kolama nogometa, koje e

osigurati kvalitetnu reprodukciju igraa, a time i kvalitetne momadi, kao i kvalitetne

nacionalne selekcije.

U Statut i pravilnike HNS-a, kao i u Osnovne programske djelatnosti HNS-a, ugraene su

obveze da klubovi, poevi od 3. HNL na gore, imaju kole nogometa u kojima se potuju

struno-pedagoki normativi. injenica je da je veina klubova organizirala rad nogometnih

kola kako je propisano. No, esto te kole postoje samo formalno, a predstavljaju socijalne

ustanove za isluene igrae. Mnoge ne zadovoljavaju ni minimum struno-pedagokih

normativa. Poseban problem predstavlja status trenera u kolama.

Hrvatske kole nogometa, usprkos svim svojim slabostima, ipak daju dobre rezultate. Tirezultati su vie plod talentiranosti hrvatske djece za nogomet, nego plod sustavnoga i strunog

rada. Autor je uvjeren kako bi uz bolje organiziran i struniji rad plodovi kola nogometa u

Hrvatskoj bili jo bolji.

U Osnovama programske djelatnosti HNS-a za razdoblje od 1995. do 1999. godine posebno

je istaknuto kako se rad s nogometnom mladei smatra, uz nastupe A reprezentacije i nastupe

klubova u europskim natjecanjima, bitnim, prioritetnim i presudnim. Programska djelatnost

treba osigurati nasljednike sadanje A reprezentacije. Nuno je da se na prirodnu nadarenost

hrvatske djece pridodaju dobri uvjeti i kvalitetan rad koji e biti od koristi klubovima i HNS-u.

Veliki rezultat nacionalne A selekcije, poluen na Svjetskom nogometnom prvenstvu -

Francuska '98 (3. mjesto) pod vodstvom izbornika M.

Blaevia, novi je dokaz vrijednosti hrvatskog nogometa, kao i dokaz isplativosti ulaganja

u mlade. Mnogi nogometai slavne generacije "Francuska '98 "potekli su iz hrvatskih kola

nogometa - Ladi, uker, Prosineki, Boban, Boki, Jarni, Soldo, Vlaovi, Mari,

imi,Asanovi, timac, Bilii drugi.

1.3. Ciljevi i zadae kola nogometa

kole nogometa mogu se definirati kao sportsko-odgojne institucije u kojima struni rad

dobiva znaenje organiziranog sustavnog struno-pedagokog rada, a naglaena je i ekonomska

komponenta rada, naroito u profesionalnim klubovima.

U kolama nogometa postoje tri grupacije ciljeva i zadaa - struni, odgojni i ekonomski.

Struni ciljevi i zadae primarni su u radu kola nogometa;

- stvaranje kvalitetnih i vrhunskih igraa za potrebe vrhunskih klubova i nacionalnih

selekcija,


9/285

- izrada i realizacija strunih programa, unapreenje metodologije rada, unapreenje uvjeta

i organizacije rada, osiguravanje materijalnih sredstava koja su pretpostavke za proces

stvaranja kvalitetnih i vrhunskih igraa,

- stvaranje i manje kvalitetnih igraa za potrebe klubova nie razine natjecanja, kao i za

potrebe upanijskih i regionalnih selekcija,

- stvaranje igraa za malonogometna i dvoranska natjecanja,

- usmjeravanje i upuivanje igraa u sudaki kadar, koji je deficitaran mladim i perspektivnim

sucima,

- struno usavravanje trenera i stvaranje kvalitetnih i vrhunskih trenera za mlae dobne

kategorije, kao i buduih seniorskih trenera,

- struno usavravanje selektora mlaih dobnih kategorija od upanijskih do nacionalnih,

- struno usavravanje rukovodeeg kadra itd.

- Odgojne ciljeve i zadae kola nogometa predstavljaju:

- odgojni utjecaj koji mlade nogometae usmjerava na struno osposobljavanje za ivotni

poziv iz razloga to mali postotak nogometaa profesionalnomoe ivjeti od nogometa,

- utjecaj na budueg profesionalca da zavri neku kolu kako bi imao rezervno zanimanje u

sluaju da ne uspije kao profesionalac ili da zbog bolesti, ozljeda ili slinoga mora prekinuti

nogometnu aktivnost,

- utjecaj na svestrani razvoj osobnosti nogometaa u humanistikom, sportskom, etikom,

moralnom, zdravstvenom i drugom smislu,

- utjecaj na ponaanje igraa na terenu i izvan njega u duhu Kodeksa ponaanja nogometaa,

koji je propisala FIFA,

- razvijanje Ijubavi za nogometni sport, privrenosti klubu i momadi u kojima igraju i sl.

Ekonomski ciljevi i zadae kola nogometa mogu biti:

- smanjivanje trokova koje donosi kupovina igraa u profesionalnim i drugim klubovima na

raun stvaranja vlastitih igraa,

- smanjivanje trokova pri produavanju ugovora s igraima; u veini sluajeva domai suigrai jeftiniji od igraa koji dolaze iz drugih sredina,

- financijski profitirati na raun prodaje svojih igraa,

- materijalnim ulaganjem u dobrog trenera profitirati,jer samo struan trener moe "izbrusiti

talent" mladih nogometaa,

- vie ulaganja u razvoj domaih trenera koji su privreniji klubu i jeftiniji od tzv. gotovih

trenera iz drugih sredina,

- dopunskom djelatnou osigurati jedan dio financijskih sredstava nunih za rad koleitd.


10/285

2. ANALIZA NOGOMETNE IGRE

Nogometnu igru mogue je analizirati na vie naina s ciljem utvrivanja strukturalnih,

biomehanikih, funkcionalnih i informacijskih znaajki.

Nogomet pripada skupini sportova s najveom kompleksnou. Nogometnu igru

karakteriziraju jednostavna i sloena gibanja, uz kooperaciju lanova momadi u igri.

Biomehanika analiza nogometne igre predstavlja odreivanje osnovnih kinematikih i

kinetikih parametara gibanja. Stoga se provodi analiza prostornih, vremenskih i prostorno-

vremenskih znaajki gibanja s analizom sila koje se razvijaju u miiima tijekom gibanja

nogometaa.

Funkcionalna analiza nogometne igre prua informacije o strukturi i dominaciji energetskih

procesa.

Prema fiziolokoj klasifikaciji nogomet je aerobno-anaerobni sport gdje dominiraju mijeani

energetski procesi.

U nogometu je prisutna simultana komunikacija (sa suigraima i s protivnicima) i

komunikacija s loptom u odnosu na prostore igralita. Lopta predstavlja sredite i ishodite

ukupne motorike aktivnosti i odreuje ponaanje svakog pojedinog igraa obiju momadi

unutar faza odreenog sustava i koncepcije.

Informacije se pri obavljanju zadataka u igri prenose signalima koji su proizvod kretanja

igraa, protoka lopte te karakteristika igralita, to sve ini strukturu situacija u nogometnojigri.

Kako bi ostvarili to bolju komunikaciju meu sobom, potrebno je da igrai posjeduju

odreene sposobnosti i znanja, pa se razlikuju energetska i informacijska komponenta

nogometne igre.

Energetska komponenta definirana je funkcionalno-motorikim sposobnostima, dok

informacijska komponenta oznaava protok informacija, a definirana je tehniko-taktikim

sposobnostima i teorijskim znanjima.

Za uspjenost u nogometnoj igri odgovoran je kompleks antropolokih karakteristika ispecifina sposobnost igraa da upravlja igrom u smislu upravljanja sustavom i koncepcijom

igre (informacijska komponenta) te tempom i ritmom igre (informacijsko-motoriko-

energetska komponenta), kao i vlastitim bioenergetskim kapacitetom i funkcionalnim stanjima

u tijeku igre (energetska komponenta).

2. 2.1. Suvremeni model vrhunske nogometne igre i tendencije razvoja

Suvremeni model vrhunske nogometne igre ukljuuje najvia dostignua u nainu igr anja

nogometa. On istodobno ukazuje i na tedencije razvoja nogometne igre.


11/285

U suvremenom nogometu, koji prezentiraju jake nacionalne selekcije (primjerice, Brazil,

Francuska, Njemaka, Italija, Argentina, Hrvatska, Nizozemska) ili veliki europski klubovi

(primjerice, "Milan", "Ajax", "Juventus", "Barcelona", "Bayern", "Real"), prisutan je stalan

progres u dinamici nogometne igre. To potvruje i povijest nogometa. Promjene u razvoju

nogometne igre uslijedile su uglavnom kao posljedica stalnog sukoba izmeu nap ada i obrane.

Uspjeno djelovanje napada uvjetovalo je reorganizaciju djelovanja obrane zbog pariranjanapadu. Uspjena obrana djelovala je takoer na reorganizaciju i razvoj napada. Stoga su se

mijenjali sustavi, koncepcije i stil nogometne igre. Taj sukob napada i obrane stalan je pokreta

razvoja nogometne igre.

Danas je nogometna igra isuvie podreena osnovnom cilju: postizanju poeljnog rezultata

u natjecanju, pa makar na utrb atraktivnosti i ljepote nogometne igre. Danas u nogometu jo

uvijek dominira defenzivan nain igre, no s tendencijom poveanja ofenzivnosti.

U suvremenom nogometu prisutna su dva osnovna sustava igre: 3-5-2 i 4-4-21.

U sustavu 3-5-2, uvjetno reeno, prisutni su podsustavi 3-4-3 i 3-6-1. U istom sustavuprisutan je zadnji igra kao korektor obrane, koji djeluje vrlo elastino.

Sustav 4-4-2 postaje dominantni sustav nogometne igre. Meu etvrtfinalistima na

Svjetskom nogometnom prvenstvu - Francuska '98 omjer je bio 5:3 u korist sustava 4-4-2, u

polufinalista 3:1, a oba finalista koristila su sustav igre 4-4-2. I u njemu mogui su podsustavi 4-

3-3 i 4-5-1. Sustav je prepoznatljiv po zonskoj igri, no postoje i sustavi 4-4-2 s korektorom

obrane.

U dananjem nogometu sustav igre ne predstavlja ono to je predstavljao u prolosti

nogometne igre, ali se i danas, jo uvijek definira vie s aspekta faze obrane, nego faze napada.

U Hrvatskoj jo uvijek dominira sustav 3-5-2, kojije esto vie sustav 5-3-2, nego 3-5-2. Mi

Hrvati skloni smo vie imitiranju nego originalnosti. Umjesto da primjenjujemo onaj sustav koji

nam najvie odgovara, mi pokuavamo igrati "talijanski", "njemaki", "nizozemski", a najmanje

"hrvatski".

U tom smislu svaka ast, primjerice, "Ajaxu". Isti klub opredijelio se za sustav 3-4-3 i

primjenjuje ga do savrenstva. Mnogi su pokuali imitirati taj sustav, no bez znaajnih rezultata.

Tajna je u sljedeem: NK "Ajax" odabire i modelira igrae za taj sustav. Svi igrai podreeni su

kolektivnoj igri, specijalizirani za tono odreene poslove i oni su sjajni na kupu, a djeluju kao

stroj koji savreno funkcionira. Njihova igra je maksimalno automatizirana.

Filozofija igre je: napadati vie od protivnika, vie biti u posjedu lopte, primjenjivati sustav

igre koji omoguuje dobru cirkulaciju lopte, kao i postii vie golova od protivnika.

Zanimljivo je da kada pojedine "dijelove mehanizma" izdvojite i nakalemite ih na drugi stroj,

oni ponu zapinjati. To se deava s "Ajaxovim" igraima koji prelaze u druge klubove. Veini

treba puno vremena da se prilagode na novi stroj, no mnogi nikada vie ne funkcioniraju kao u

NK "Ajaxu".To znai da ni taj sustav nije idealan.

1 Sustav igre je osnovni raspored igraa na terenu.


12/285

Hrvatski klubovi trebali bi odabrati onaj sustav igre koji odgovara naim igraima, njihovim

sposobnostima i osobinama. Veina je naih dobrih igraa dosta tehniki potkovana, pa se

vole nadigravati s protivnikom, a imaju intuicije i kreativnosti. Njima odgovara kontinuirani

napad kombiniran s polukontrama i obrana u vidu aktivne zone s povremenim zonskim

presingom. Iz tih razloga autor zagovara prelazak u igri naih klubova na sustav 4-4-2 s

transformacijom u napadu u sustav 4-3-3 ili 3-4-3.

Gledajui openito, danas je sustav nogometne igre vrlo elastian. U prvom planu vie nije

sustav igre sa strogim rasporedom i funkcijama igraa, ve odreena koncepcija, koja igri daje

smisao i specifinost djelovanja neke momadi u istom sustavu igre. U vrhunskim momadima

igrai nisu, kruto i ablonski, vezani uz odreeno mjesto, nego im se podruje djelovanja

proirilo prelijevanjem funkcija. Brojani raspored pojedinih linija nije stalan. Naglaene su

transformacije uloga igraa u frontalnom i vertikalnom djelovanju. To se oituje u promjenama

uloga, odnosno funkcija tijekom igre. Takva visoka elastinost sustava igre, kao i njegova stalna

transformacija u igri unitila je sustav igre u klasinom smislu. Raspored i djelovanje igraa sve

vie ovisi o poloaju i kretanju lopte tijekom napada i obrane. Navalni igrai i dalje supreteno

napadai, ali i graditelji i branii. Obrambeni igrai preteno su branii, ali i graditelji i napadai.

Vezni igrai preteno su graditelji, ali i branii i napadai. Vratari uz osnovno djelovanje u

esnaestercu sve vie djeluju i izvan njega kao dopunski korektori.

Sve to popraeno je poveanim manevarskim sposobnostima igraa koje mogu osiguravati

brojanu premo u fazi napada ili fazi obrane.

Povean je i tempo igre to se oituje u brzom prijelazu igraa iz faze obrane u fazu napada i

obratno. Elastian nain igre karakterizira i plitka formacija u djelovanju linija tijekom igre.

Individualne sposobnosti maksimalno su stavljene u funkciju kolektiva. Taktika disciplina u

Utakmicama potrebna je vie nego ikada do sada. Suvremeni model nogometneigre razvija

se u smjeru "totalnog nogometa", ne u smislu da svi igrai igraju podjednako dobro i efikasno

na svim mjestima, ve u smislu kvalitetne i poveane transformacije u vie uloga u igri. To

zahtijeva i univerzalne igrake sposobnosti, otrije kriterije u selekciji igraa, kao i modeliranje

adekvatne sportske pripreme.

Razvoj nogometne igre nije stao. Rezerve za daljnji razvoj nalaze se u savrenstvu dinamike

tehnike, u univerzalnosti taktikih sposobnosti i znanja, kao i u novitetima taktike. Fizika

priprema prilino je evoluirala, no jo uvijek postoji prostor za njen razvoj naroito udopunskim imbenicima (prehrani, reimu ivota, kompenzacijskim programima, dopunskim

programima itd.).

Psihosocijalni prostor jo je nedovoljno istraen i u njemu postoje odreene rezerve za

razvoj u nogometnoj igri, isto kao i u promjenama pravila nogometne igre.

Vjerojatno bi idealan model nogometne igre predstavljala svojevrsna sinteza

junoamerikoga i europskog nogometa. U tom pravcu se i razvija dananji nogomet.

Interesantno je miljenje C.A. Parreira, trenera brazilske reprezentacije, svjetskih prvaka iz

1994.;


13/285

"I dalje nogomet smatram jedinstvenom igrom. ak i u ova moderna vremena, kada su

nogometa! fiziki spremniji nego ikada. Uza sva znanstvena i informacijska dostignua,

nogomet je igra tehnike, vjetine, inteligencije i kreativnosti. Bez obzira koliko su dananji

nogometai izdrljivi, jaki ili brzi i bez obzira koliko se novih informacija koristi u njihovoj

pripremi, ja i dalje vjerujem da pobjedu odnosi momad koja ima vie talenata i igrake

kvalitete. Obino u najznaajnijim trenucima prevagu donosi najvjetiji igra, onaj s najveomsposobnou kreacije. elim rei da, ma koliko se nogomet promijenio, i dalje vjetina i

kreativnost stoje iznad svega. Ne vjerujem da je nogomet mogue igrati 90 minuta u

maksimalnom ritmu. Treba koristiti mogunost i sposobnost promjene ritma, kombinacije brze i

mirne igre, to je ono zbog ega, primjerice, Brazil svojim protivnicima uspije nametnuti svoj

ritam igre. Da bi razvili takav stil igre, momadi prvo moraju nauiti loptu zadrati u posjedu pri

velikoj brzini, a onda moraju dodati i sposobnost napadanja protivnikog gola. Igrai moraju

individualno biti inventivni i kreativni. Mora im biti doputeno da mataju. Vjerujem da igrai

mogu popraviti tehniku, to e im omoguiti i taktiki napredak. Podizanje kvalitete igraa

podii e i kvalitetu nogometa u budunosti."

Prema generalnom modelu nogometne igre koji se moe nazvati svjetskim modelom, odreuju

se nacionalni i klupski modeli nogometne igre uz puno uvaavanje odreenih specifinosti koje

proizlaze iz odreenih navika, mentaliteta, stupnja razvoja nogometa, nadarenosti i

mogunosti nogometaa, materijalnih mogunosti itd.

Unutar nekog dobro organiziranoga i kvalitetnoga kluba model nogometne igre u podmlatku

kluba odreuje se prema modelu igre prve momadi. Elementi modela igre u klubu mogu se

prikazati shematski (slika 1)


14/285

Elementi modela igre meusobno se isprepliu i dopunjuju.

Slino se odreuje i model igre nacionalnih selekcija. Prema modelu igre "A" reprezentacije

trebali bi se odrediti modeli igre ostalih nacionalnih selekcija.

Ovdje je posebno znaajno utvrditi potencijalni model igre i igraa. Na temelju postojeeg

modela igre u svijetu treba uoiti njegove razvojne tendencije za daljnjih desetak godina. Zatakav model igre igrae treba selekcionirati puno ranije i onda ih adekvatnom metodologijom

modelirati i pripremiti.

STRUKTURNA ANALIZA NOGOMETNE IGRE

Da bi se bolje razumjela nogometna igra, treba krenuti od strukturne analize.

Poznavanje strukture igre znai razumijevanje svih faza i subfaza tijeka igre, kao i pozicijapojedinih igraa, to sve omoguuje prepoznavanje odreenih situacija u nogometnoj utakmici.

U igri se razlikuju dvije osnovne faze: faza napada i faza obrane.

Faza napada zapoinje u trenutku kada momad doe u posjed lopte. Cilj joj je postii

pogodak. Faza obrane zapoinje u trenutku kada momad izgubi loptu, tj. kada protivnika

momad doe u posjed lopte. Bez obzira na razliitost sustava, koncepcija i stilova igre u

vrhunskom nogometu postoje odreene zajednike karakteristike faze obrane i faze napada.

U ostvarenju osnovnih ciljeva i naela obrane u suvremenoj nogometnoj igri sudjeluju svi

igrai s namjerom da to prije dou u posjed lopte, ako je mogue, primarno na protivnikojpolovini terena, a onda na vlastitoj polovini terena.

Ciljevi obrane jesu:

nakon gubitka posjeda lopte brzo sprijeiti stvaranje protivnikih prilika za pogotke, kao i

primanje pogotka, onemoguavati, smetati igru protivnika, vratiti loptu u posjed.

Osnovna naela obrane jesu:

sprijeiti duga i dubinska dodavanja (pasove) - protunapad i poluprotunapad,

odravati obrambeni pritisak prema lopti (individualno, grupno, kolektivno),

stezanjem i stiskanjem svih linija (tzv. harmonika) smanjiti protivniku prostor za

djelovanje,

striktno pokrivati igraa u blizini lopte, a nestriktno ili zonsko na udaljenosti od lopte,

prisiljavati protivnika da igra u irinu i unatrag, tjerati ga u pogreku,

usporiti protivnikovu igru,


15/285

stvoriti viak igraa u obrani udvajanjem (dupliranjem), zonskim djelovanjem odreene

linije ili momadi u cjelini,

Ciljevi napada jesu:

oduzimanje lopte protivniku, po mogunosti na njegovoj polovini terena ili na sredini

terena,

brzo stvaranje prigoda za pogotke, postizanje pogodaka.

Osnovna naela napada jesu:

odmah odigravati dugo dodavanje (dugi pas - kontru ili polukontru), ako je to mogue, tj.

kada je slobodan dubinski prostor,

planski drati loptu u posjedu,

brzo otkrivanje suigraa s osvajanjem prostora u dubinu ili irinu,

pri otkrivanju izai iz protivnikova vidnog polja i time zamaskirati otkrivanja,

planski stvarati, otvarati, "namjetati" slobodan prostor za suigrae (bonim ili

dijagonalnim odvlaenjem protivnika, izvlaenjem protivnika),

misliti stalno na dubinu, a igrati u dubinu kada je to mogue,

stvarati viak igraa u napadu,

odgoditi napad ako se pojavi manjak igraa,

napadati preteno preko bokova,

u kontinuiranom napadu izvoditi najvie 5-6 dodavanja,

stvoriti to vie prilika za postizanje pogotka,

postii to vie pogodaka.

Svi ciljevi i naela zasnovani su preteno na strukturnoj analizi nogometne igre. Ista se

analiza koristi u istraivanju struktura kretanja, kao i u analizi situacija i slijeda akcija unutartijeka igre. Analizu nogometne igre moe se shematski prikazati (po Elsneru, 1995) (slika 2).


16/285

Nogometne utakmice seniora profesionalaca traju 90 minuta. Prema mnogim istraivanjima

efektivno vrijeme igre iznosi 60-65 minuta, a na prekide igre otpada 25-30 minuta. Od

efektivnog vremena igre na pojedinog igraa otpadaju 2-3 minute aktivnosti s loptom. Ostatak

vremena igra izvodi aktivnosti bez lopte.

Od ukupnog broja kretanja (kretnih struktura) igraa u polju na tranja i hodanja otpada 55-

60%, na dodavanja lopte i udarce na gol 20-25%, na primanja lopte 12-14%, na voenja i

driblinge 8-10%, na oduzimanja lopte 4-6%. Od tranja na startna tranja otpada priblino 10%,

na brza tranja oko 20%, na lagana tranja oko 40% i na hodanja oko 30%.

Izraeno u metrima vrhunska tranja igraa u tijeku igre su 6000 -7000m, vrlo dobra tranja

5000-6000m, dobra tranja 4000-5000m, a slabija tranja 3000-4000m. Tranja kvalitetnih

seniora amatera kreu se izmeu 3000-4000m.

Posljednjih deset godina naglo su poveana optereenja igraa u igri, posebno u vidu

tranja, no to ne moe ii u nedogled, jer je nogometna igra limitirana pr avilima, vremenom

trajanja i dimenzijama igralita. U okviru navedene koliine tranja vie je prisutna tendencija

porasta intenziteta tranja.

Mjerenja pokazuju da vezni igrai vie tre i vode loptu od obrambenih i navalnih igraa.

Navalni igrai izvode najvie driblinga i udaraca na vrata, a obrambeni igrai izvode najvie

oduzimanja i udaraca glavom.

Iz mjerenja struktura kretanja pobjednikih i poraenih momadi vidljivo je da su

pobjednike momadi imale vie tranja, voenja lopte, dulje su bile u posjedu lopte, vie puta

su oduzele loptu i vie puta su uputile udarce na vrata.


17/285

Obrada podataka nakon Svjetskog prvenstva Italija '90 govori da su kratka dodavanja

uestalija od srednjih i dugih te da im je preciznost vea, a prisutna su vie u pripremi napada.

Vie srednjih i dugih dodavanja preciznije su izvele uspjenije reprezentacije i to vie u zavrnici

napada.

Ispitivanja provedena s naim prvoligakim igraima govore o tome da nai igrai znatno

slabije tre, da im je efektivno vrijeme igre manje, da imaju manji broj napada, da izvode manje

udaraca na vrata te da manje koriste dugaka dodavanja.

Istraivanja ovoga karaktera relativno su malobrojna i veina je provedena na malom

uzorku, pa je mnoge rezultate teko generalizirati.

2.2.Analiza dimenzija nogometaa i kriteriji selekcije

Uspjenost nogometaa odreena je razinom i strukturom velikog broja sposobnosti, osobina i

znanja. Hijerarhijska struktura uspjenosti u nogometu sastoji se od tri skupine imbenika. Prvuskupinu imbenika ine osnovne antropoloke karakteristike; zdravstveni status, morfoloke

karakteristike, osnovne funkcionalne sposobnosti, osnovne (fizike) motorike sposobnosti,

intelektualne sposobnosti i osobine linosti.

Drugu skupinu imbenika ine specifine sposobnosti i znanja nogometaa, gdje se misli na

tehnike sposobnosti, specifine motorike sposobnosti, taktike sposobnosti i znanja, teorijska

znanja, kao i osobine vane za mikrosocijalnu adaptaciju.

Treu skupinu ini situacijska efikasnost i rezultati u natjecanju.

Osnovni preduvjet za neije bavljenje nogometom jest zdravstveni status. Samo zdravaosoba moe se ozbiljnije baviti nogometom. Meu najvanije imbenike ubrajamo motorike i

funkcionalne sposobnosti. Pod motorikim sposobnostima misli se na izdrljivost, brzinu,

snagu, koordinaciju, preciznost i fleksibilnost. U njihovoj osnovi lei efikasnost organskih

sustava, a posebno ivano-miinoga sustava koji je odgovoran za intenzitet, trajanje i

regulaciju kretanja.

Pod funkcionalnim sposobnostima misli se na transport energije u organizmu. Taj sustav

ovisi o funkcioniranju respiratornoga, kardiovaskularnoga, endokrinoga, ivanoga i drugih

organskih sustava.

Na uspjeh u nogometu mogu utjecati i morfoloke karakteristike igraa, no ne toliko kao u

nekom drugom sportu, primjerice, visina igraa u koarci.

Ranija antropometrijska mjerenja visine igraa pokazivala su da su najvii igrai bili vratari,

zatim toperi, korektori, centarfori, a najnii su bili bekovi i vezni. Neka novija istraivanja

(Barii 1996) izdvajaju dvije grupe igraa: vratare i igrae, koji se najvie meusobno razlikuju

u antropometrijskom prostoru (u longitudinalnoj i transverzalnoj dimenzionalnosti skeleta).

Dananji igrai su neto vii od bivih igraa. Najvii su jo uvijek vratari, to je i normalno

zbog njihove funkcije u igri. Smanjile su se razlike u visini igraa po pojedinim linijama, to se

moe tumaiti time da su danas igrai univerzalniji te su po sposobnosti i kons tituciji

izjednaeniji. Tip suvremenog igraa po sposobnostima sve vie slii atletskom desetobojcu.


18/285

Neka ispitivanja (Jerkovi, 1986) relacija izmeu antropometrijskih dimenzija i uspjeha u igri

potvruju da nema znaajne veze izmeu grae lokomotornog sustava i efikasnosti u igri. Iz

toga bi se moglo zakljuiti da antropometrijski imbenici nemaju primarnu vanost u nogometu

(osim u vratara).

Intelektualne sposobnosti omoguuju prijem i obradu motorikih informacija i vaan su

imbenik uspjenosti u nogometu. Prema ispitivanju Stefanovia (1979) veina vrhunskih

nogometaa ima prosjenu ili iznadprosjenu inteligenciju, a tzv. sportsku inteligenciju

iznadprosjenu. Sline rezultate dobio je Gabrijeli (1977), ukazavi na to da postoji znaajna

veza izmeu imbenika vizualne spacijalizacije i uspjeha u igri, kao i imbenika percepcije i

uspjeha u igri.

Moderna igra trai sposobnost brzog miljenja, snalaenja u razliitim situacijama, a time i

sposobnost brzog donoenja odluka. Preteno su te sposobnosti odgovorne za domenu

tehniko-taktike pripreme nogometaa, jer o njima dosta ovisi usvajanje tehnikih, taktikih i

drugih znanja, kao i kreativnost u igri. Prema tome, u nogometu je uz praktino znanje vano ikonceptualno znanje koje se odnosi na koritenje pojedinanih intelektualnih sposobnosti u

odreivanju nunih karakteristika namjeravanog pokreta u odnosu na zadani cilj.

Sve su vie u nogometu znaajne i osobine linosti nogometaa koje utjeu na modalitet

ponaanja. Danas se trai odreeni stupanj agresivnosti, tj. preciznije reeno, instrumentalni

tip agresivnosti usmjeren k postizavanju cilja u nogometu. Vrlo vana je i samodominacija kao i

kontrola emocija. Moderni nogomet karakteriziraju i mnoge konfliktne situacije, pa to trai i

odreenu dozu tolerancije.

I ostale osobine linosti, kao to su vrst karakter, snaan ego, matovitost i drugo,

vjerojatno pozitivno utjeu na rezultat.

Neki psiholoki imbenici mogu biti konica u radu s nogometaima. Tako, primjerice,

povien imbenik anksioznosti negativno utjee na motoriku aktivnost, a time i na rezultat u

natjecanju.

U nogometu su vani i socijalni imbenici, a naroito meuljudski odnosi u nogometnom

kolektivu.

Za uspjeh u nogometu od posebne je vanosti motivacijska struktura. Motiviraniji igrai u

izjednaenim ostalim uvjetima postiu naelno bolje rezultate.

U stjecanju i razvoju sposobnosti i znanja vanu ulogu igraju i metode pouke i treninga

nogometaa, to je povezano s kvalitetom strunog rada, a time i s kvalitetom strunog kadra.

Ovdje je potrebno spomenuti i fenomen kompenzacije. Neki nogometai mogu slabije

sposobnosti kompenzirati boljim sposobnostima, primjerice, slabije tehnike sposobnosti

brzinskim sposobnostima, slabije brzinske sposobnosti taktikim sposobnostima itd.

Na uspjeh djeluje i okolina u irem ili u uem smislu. Tu se misli na materijalnu bazu, uvjete

rada, kvalitetu igralita, klimatske uvjete, opremu igraa, sudaki kadar, publiku, medijsko

praenje, tradiciju itd.


19/285

I imbenik greke ili sluajnosti moe utjecati na rezultat u nogometu. Ne pobjeuje uvijek

objektivno bolja momad, jer razne okolnosti, sretne ili nesretne, pa i sluajnost mogu odluiti

rezultat.

Iz prethodnoga je vidljivo da mnotvo dimenzija utjee na rezultat u nogometu i zbog toga je

vaan multidimenzionalan pristup nogometu. Znanstveni pristup nogometu je novijeg

podrijetla, stoga ima malo istraivakih radova u nogometu. Postojei radovi su uglavnom

parcijalnoga, a ne kompleksnoga karaktera. Zbog toga je teko "znanstveno" utvrditi, dokazati

jednadbu specifikacije uspjenosti, tj. odrediti hijerarhijsku strukturu imbenika koji utjeu na

uspjeh u nogometu. Tu jednadbu specifikacije imbenika mogue je odrediti vie hipotetski na

raun opservacije i iskustva nego na raun istraivanja.

Umjesto jednadbe specifikacije imbenika, pokazat emo jednu njemaku shemu

imbenika osobnog uspjeha nogometaa (Bauer 1973), s njihovim meuodnosima (sl. 3).

Veina primarnih sposobnosti (brzina, koordinacija), vezanih uz kinestetiki osjeaj za lop tu,

zatim eksplozivna snaga te specifine intelektualne sposobnosti izraene kroz smisao za

nogometnu igru, jesu genetski uvjetovana. Preduvjet za vrhunsko ostvarenje u nogometu jest

odreeni sklop dispozicija. Onaj koji ih ima, predstavlja talent za nogomet. Mnogi vjernici

smatraju da je talent dar Boji.

Polaznici poznate " Ajaxove" kole nogometa jesu talenti koji zadovoljavaju TIPS-kriterije.

Ovdje T znai tehniku u vidu osjeaja za loptu, to je preduvjet za razvoj igraa u "majstora s

loptom". Pod I misli se na specifine intelektualne sposobnosti, na snaan mentalni profiligraa, kao preduvjet za razvoj vrhunskih taktikih sposobnosti i znanja, kao i adekvatnih


20/285

teorijskih znanja vezanih za model igre. Slovo P predstavlja personalne osobine (osobine

linosti), a naroito karakter, komunikativnost, odreeni stupanj agresivnosti, samodominaciju

i slino. Samo igra s tim dispozicijama moe izrasti u vrhunskog igraa koji ima stabilnu linost,

koji daje sve u okviru svojih mogunosti, koji se maksimalno uklapa u nogometni kolektiv, koji

je maksimalno discipliniran u igri. Slovo S (schneiligkeit) predstavlja brzinu u smislu svih oblika

brzine te brzine vezane uz izdrljivost (brzinska izdrljivost) i brzine vezane uz snagu(eksplozivna snaga). Bez brzinskih sposobnosti ne moe se niti zamisliti vrhunski nogometa.

Tehniki direktor UEFA, A. Roxburgh, miljenja je kako mladi igra mora prvo voljeti

nogomet, zatim mora imati odreeno znanje igre, natjecateljski duh, majstorstvo s loptom,

atletske nogometne sposobnosti, mentalnu otpornost, vrst karakter, sposobnost

koncentracije i samopouzdanje, motivaciju, sposobnost suosjeanja s drugima, zdrav pristup

ivotu, sportski duh i elju za uenjem te profesionalni odnos kao preduvjete za razvoj u

vrhunskog nogometaa.

U selekciji nogometaa moraju se preferirati one sposobnosti i osobine koje su pretenogenetski uvjetovane, tj. uroene i na koje se moe malo utjecati, uz osnovni preduvjet da je

zdravstveni status nogometaa zadovoljavajui. Iz toga proizlazi i hijerarhija osnovnih kriterija u

selekciji nogometaa, a to su:

smisao za nogometnu igru (kombinatorika, matovitost, kreativnost, improvizacija,

intuicija, vizualizacija),

kriteriji brzine i eksplozivnosti (brzina reakcije, startna brzina, brzina osnovnog tranja,

frekvencija koraka, brzina baratanja loptom, brzina rjeavanja situacija u igri, eksplozivnost u

startu, odrazima i duelima),

koordinacija i preciznost (sposobnost izvoenja kompleksnih kretanja usklaenih u

prostoru i vremenu, brzina uenja novih kretanja - tehnike, kinestetiki osjeaj za loptu,

preciznost pri dodavanjima lopte i udarcima na gol),

funkcionalne sposobnosti (aerobni a pogotovo anaerobni kapaciteti, maksimalna

potronja kisika),

psihosocijalni kriterij (konceptualna inteligencija, motivacija, nogometna agresivnost,

samodominacija, emocionalna stabilnost, vrst karakter, komunikativnost, pripadnost grupi-

klubu),

ostali kriteriji (profesionalniodnos, reim ivota).

Znai, prvi preduvjet za vrhunska ostvarenja u nogometu jest dobro provedena selekcija na

koju se nadovezuju imbenici okoline i imbenici vremena. Tu se najvie misli na kvalitetan

struni rad, na sportsku pripremu u cjelini, na uvjete rada, na kvalitetno natjecanje, na

vremensko sazrijevanje igraa itd.

Period razvoja igraa traje izmeu 8 i 10 godina (od prve selekcije do formiranog igraa).

"Ajax" je superstrunim radom i rigoroznom selekcijom skratio razdoblje razvoja igraa na 6-8

godina.


21/285

Ostaje uvijek otvoreno pitanje koliki je utjecaj talenta, a koliki treninga (tu se misli i na druge

imbenike kao na okolinu i na vrijeme) na razvoj nogometaa. Prema teoriji potekloj iz

Engleske, a prihvaenoj u Njemakoj i nekim drugim europskim zemljama, na razvoj

nogometaa talent utjee 30%, a upornost i trening 70%.

Autor je miljenja da talent i trening podjednako (50%:50%) utjeu na razvoj nogometaa.

Moda bi najpreciznija izreka bila da je za razvoj vrhunskog nogometaa potrebno 100% talenta

i 100% rada.

S obzirom na razliite razine natjecanja, postavljaju se razliiti zahtjevi na sposobnosti,

osobine i znanja nogometaa. Primjerice, ne trae se iste kvalitete u profesionalnih i

amaterskih igraa.

Jedan od nogometnih igrakih i trenerskih velikana, J. Cruyff savjetuje mladim igraima da se

trebaju pridravati sljedeih 10 pravila ele li uspjeti u nogometu,.

1.Ako ne voli teak muki posao, nemoj igrati nogomet.

2. Ne gledaj kako igraju drugi, ve stalno misli da se upravo od tebe najvie oekuje.

3. Umjesto da promatra trenerovo lice, sluaj njegove rijei i potuj njegove upute.

4. Sportski je ivot osnova uspjeha. Pie i cigarete su veliki neprijatelji.

5. Nono svjetlo kvari oi, pa ti se poslije moe dogoditi da jedva vidi loptu.

6. Teko zaraen novac uvaj isto onako kao to uva potenje.

7.Ako ti kau da si talentiran, nastoj to potvrditi radom i igrom.

8. Nikada ne smije rei da zna dovoljno, jer se nogomet stalno razvija.

9.Jezici zbliavaju narode, pa ih zato mora uiti.

10. Ma koliko dobro zna utirati loptu, treba stalno uiti, uiti i uiti.


22/285

3. CILJEVI, ZADAE I OSNOVNA NAELA SPORTSKE PRIPREME

POLAZNIKA KOLE

Primarni cilj je sportske pripreme potpuni razvoj mladog nogometaa kroz dugoroan proces

od poetnika do seniorskog nogometaa.

Zadae sportske pripreme predstavlja skup eljenih efekata koji se nastoje ostvariti

organiziranom i programiranom sportskom pripremom u koli nogometa.

Izmeu vie zadaa treba izdvojiti najvanije, a one su:

formirati i usavravati sposobnosti i znanja za izvoenje kretnih struktura koje tvore

tehniku nogometa,

formirati i usavravati sposobnosti i znanja za izvoenje tipinih struktura situacija koje

tvore taktiku nogometa,

razvijati funkcionalne i motorike sposobnosti koje ine kondicijsku pripremljenost

nogometaa,

podizati razinu mentalnih-kognitivnih sposobnosti specifinih za nogomet,

pozitivno usmjeravati vrijednosni sustavi motivaciju nogometaa,

razvijati i odravati osobine linosti u skladu s karakterom nogometne igre,

podizati sposobnosti mikrosocijalne adaptacije nogometaa u nogometnom klubu i

momadi.

Navedene zadae realiziraju se raznim oblicima priprema: tehnikom, taktikom, fizikom i

psihosocijalnom. Posebno se mogu izdvojiti teorijska priprema i odgoj mladih nogometaa. Sve

te pripreme podreene su opem cilju: potpunom razvoju mladoga nogometaa i njegovu

uspjehu u nogometu.

Poznati njemaki strunjak H. Weisweiler rekao je o pripremi nogometaa: "Temelj jenogometne igre u tehnici, dakle, u osjeaju za loptu. Taktika i fizika priprema nosei su stupovi

tom temelju. Od toga se nita ne smije potcijeniti ili precijeniti. Tehniku, taktiku i kondiciju treba

pravilno sagledavati."

Svi oblici sportske pripreme meusobno su povezani. U praktinom se radu ti oblici sportske

pripreme meusobno prepleu, to je i normalno, jer su sposobnosti i osobine integrirane u

nogometau, tako da nema "istog" treninga tehnike, taktike, kondicije, kao ni iste

psihosocijalne pripreme. Praktino postoje samo treninzi na kojima se naglaava pojedini oblik

pripreme. Kvantitativni odnosi izmeu pojedinih oblika priprema uvjetovani su raznim

imbenicima: potrebama pojedinih razina natjecanja, specifinim potrebama pojedinih dobnih


23/285

kategorija, zadacima pojedinih ciklusa i perioda treniranja itd. O tome e biti vie govora u

narednim poglavljima.

3. 1. Tehnika priprema

Nogometna tehnika podrazumijeva biomehaniki ispravno i djelotvorno izvoenje struktura

gibanja koje su sadraj nogometne igre. To je fundamentalna, bazina priprema. Tehnikom

pripremom moraju se nogometai univerzalno tehniki osposobiti. Neki tehniki elementi

doivjeli su odreenu transformaciju, kao i puno veu dinaminost.

Trend u razvoju tehnike pripreme nogometaa ukazuje na sljedee:

- nogometa budunosti morat e biti univerzalno tehniki osposobljen,

- vrhunski nogometa morat e biti tehniki perfekcionist,

- tehnika e bit jo dinaminija,

-jo vea panja bit e posveena udarcima na gol iz raznih pozicija, a pogotovo iz zraka,

- poveat e se zahtjevi u raznolikosti i preciznosti udarca pri dodavanju,

- voenja lopte bit e svedena na minimum zbog tendencije igranja od prve",

- u primanju lopte dominirat e jo vie prijenos lopte i fintiranje prije primanja,

- u driblingu i fintiranju dominirat e dinamiki elementi kao to su dribling unutranjom i

vanjskom stranom stopala, varka tijelom i varka "lani ut",

- svi igrai morat e posjedovati i tehniku oduzimanja lopte.

- zbog dopuna pravila igre nestaju tehniki elementi: uklizavanje s dvije noge, kao to upitno

postaje uklizavanje sa strane i straga bliom nogom.

Da bi se usvojila sva nuna tehnika znanja, valja uvaavati sva osnovna naela tehnike

pripreme:

a) Naelo kontinuiranosti tehnike pripreme

Pouavanje i uenje nogometne tehnike poinje u 7. ili 8. godini i traje 6-8 godina (u vratara

5-6 godina). Na tehnikoj pripremi mora se kontinuirano raditi i kasnije, tijekom sportske

karijere, radi usavravanja, odravanja i perfekcije tehnike. Tehnika se usvaja postupno i

sustavno. Program rada mora odgovarati karakteristikama dobi s kojom se radi. U poetnika

(limaa) poinje usvajanje elementarne tehnike, mlai pioniri i pioniri usvajaju elementarnu

tehniku, u kadeta zavrava usvajanje i poinje usavravanje dinamine tehnike. Juniorska dob

mora usavravati tehniku, a seniorska dob, uz usavravanje i odravanje, treba raditi na

perfekciji i maksimalnoj automatizaciji tehnike.

b) Naelo racionalnosti i utilitarnosti tehnike pripreme


24/285

Prvi zahtjev u pouavanju i uenju tehnike jest da kretanja i kretnje budu pravilno i mekano

izvedene, kako bi se kroz proces poduke i treninga usvojila pravilna i racionalna tehnika.

U pouavanju i treningu tehnike moraju dominirati osnovni ili centralni tehniki elementi:

udarci po lopti (dodavanja i udarci na gol), primanja lopte i osnovna oduzimanja lopte. Ostali

elementi su manje zastupljeni (odnos 70:30%). Time se postie maksimalna racionalnost

tehnike pripreme.

Dosada je u pouci i treningu bilo mnogo analitikoga i formalnog vjebanja. Tendencija je u

tehniku pripremu uvesti to vie situacijskog vjebanja, tj. stvoriti uvjete koji su vrlo slini ili

adekvatni uvjetima same nogometne igre. Formalno vjebanje tehnike ima nesumljivu, ali ipak

ogranienu vrijednost. Razliiti su sustavi inervacije, ope stanje CNS-a, neuromuskularnoga i

drugih sustava u tijeku formalnog i situacijskog vjebanja tehnike.

U nogometu je vana utilitarna, a ne "cirkuska" tehnika. Iz tih razloga usvojena nogometna

tehnika mora biti vrlo primjenjiva i korisna u igri.

Usvajanju tehnike poinje se od centralnih elemenata, a onda se tehniki sadraji obrauju

od osnovnih prema sloenijim tehnikim elementima logikim redoslijedom s opim ciljem da

polaznik stekne to bogatiji tehniki repertoar. Veina vrhunskih igraa ima veliki tehniki

repertoar, a time i vee mogunosti za raznolika rjeenja u situacijama igre.

Selekcionirani igrai s dobrim kinestetikim osjeajem za loptu i s dobrom koordinacijom

usvojit e vie elemenatatehnike od onih koji te osobine i sposobnosti nemaju.

c) Naelo cjelina- dio- cjelina

To je proces pouavanja i uenja nekog tehnikog elementa uenjem cjeline (sintetika

metoda) i uenjem dijelova (analitika metoda). Redoslijed je obvezan: cjelina - dijelovi -cjelina.

Drugo pravilo odnosi se na vjebanje dijelova ili detalja. Vjebaju se samo oni dijelovi koji

odreuju ispravnu putanju gibanja ostalih toaka tijela i oni koji su igrau teki.

Tree pravilo odnosi se na nain odvajanja dijelova od cje line. Ne smije se odvojiti dio koji

"kripi", ve i dio strukture pokreta prije i dio strukture pokreta nakon tog dijela kako bi i u tom

nainu vjebanja dio ostao to je vie mogue uklopljen u cjelinu.

Program pouke i uenja tehnikog elementa provodi seodreenim redoslijedom:

- najava tehnikog elementa koji se ui,

- razgovor o vanosti toga elementa,

- objanjenje tehnikog elementa,

- demonstracija elementa u cjelini, zatim po potrebi u dijelovima,

- izvoenje elementa sporo pa sve bre,

- uoavanje tipinih pogreaka i postupci njihova ispravljanja,


25/285

- izvoenje elementa u poveanom tempu uz poluaktivnog i aktivnog protivnika do

situacijskih uvjeta.

Efekti vjebanja ne ovise samo o nainu na koji se vjeba, ve i o emisiji informacija. Tri su

tipina naina za primanje informacija: vizualni, akustini i kinestetiki.

U procesu vjebanja moraju biti zadovoljeni i neki didaktiki principi:

- od jednostavnoga k sloenom elementu,

- od lakega k teem elementu i

- od poznatoga k nepoznatom elementu.

Sve to treba uvaiti i u metodici rada.

Proces uenja tehnike, odnosno usvajanje struktura gibanja provodi se u etiri zavisne faze:

faza usvajanja, faza usavravanja, faza stabilizacije i faza automatizacije. Iz tog razloga, prema

M. Gabrijeliu (1984.), definirane su i etiri metode uenja: metoda poetne pouke, metoda

napredne pouke, metoda situacijskog usavravanja i metoda natjecateljskog usavravanja.

d) Naelo vjebanja boljom i slabijom nogom

U veine igraa dominira lijeva motorika hemisfera mozga, koja upravlja aktivnou desne

noge i desne ruke. Manjinu ine oni kod kojih je dominirajua desna modana hemisfera, tj. oni

koji se bolje slue lijevom nogom i lijevom rukom. Ima vrlo malo nogometaa koji se slue

podjednako dobro lijevom i desnom nogom. Denjaci mogu lake poboljati igru lijevom

nogom, nego izraziti ljevaci igru desnom nogom. Budui da su jedni i drugi potrebni nogometu,

treba ih repektirati i uvaavati. Naelno treba pouavati obje noge to obogauje tehnike

sposobnosti. Pri tome se iz psiholokih razloga ne smije kod djece previe forsirati, naroito kod

izrazitih "ljevaka".

O tome je interesantno iskustvo velikana Pelea koji je rekao; "Moj otac me je vrlo rano

nauio pucati desnom nogom. Lijeva noga mi je bila slabija. Satima sam trenirao pucajui u zid

lijevom i desnom nogom, dok nisam razvio gotovo istu snagu i preciznost desne i lijeve noge."

Ovo naelo odnosi se i na bolju i slabiju stranu vratara pri bacanju u lijevu ili desnu stranu.

e) Naelo individualnosti i specifinosti

U tehnikoj pripremi valja repektirati individualne sposobnosti i sklonosti u smislu

razvijanja odreenih tehnikih elemenata do savrenstva i otklanjanja greaka pri izvedbi

slabijih elemenata. Tako, primjerice, postoje igrai s vrlo dobrom tehnikom oduzimanja lopte,

ali sa slabijom tehnikom predaje lopte. Ili, dobri dribleri su u naelu slabiji u oduzimanju lopte.

Igrai s tzv. "O" nogama obino dobro dodaju loptu i pucaju po golu vanjskim dijelom hrpta

stopala, a igrai s X" nogama bolji su u udarcima unutranjim dijelom hrpta stopala i

unutranjom stranom stopala. Igrai s kratkim stopalom bolji su od igraa s dugim stopalom u


26/285


27/285

- da e u budunosti nogometa jo vie biti naglaen razvoj brzine, eksplozivne snage i

brzinske izdrljivosti.

- da e se zahtijevati gotovo savrena fizika priprema nogometaa,

- optereenja u fizikoj pripremi jo e se poveati i to vie na raun intenziteta, a manje

obujma rada,

- maksimalno e se racionalizirati fizika priprema nogometaa,

- rezerve za poboljanje fizike pripreme nogometaa nalaze se i u dopunskim

imbenicima kao to su: poboljavanje prehrane nogometaa, strogi reim ivota,

poveana i adekvatno primijenjena sredstva regeneracije igraa i sl. u fizikoj pripremi

vae odreena osnovna naela:

a) Naelo kontinuiranosti fizike pripreme

Proces treninga u fizikoj pripremi je dugoroan proces razvoja i usavravanja funkcionalnih

i motorikih sposobnosti nogometaa od poetnika (limaa) do seniora.

Radni interval u sutini predstavlja stimulacijski dio procesa, a interval odmora relaksaciju

koja osigurava postizanje poviene radne sposobnosti. To se dogaa kao rezultat obnavljajuih

procesa do razine koja je via od poetne prije poetka samoga treninga.

Dakle, pojava superkompenzacije jedna je od osnovnih funkcionalnih reakcija organizma u

procesu fizike pripreme, na kojoj se temelji kumulacija efekata i razvoj treniranosti

nogometaa.S aspekta kontinuiranosti treninga vano je osigurati da sljedei trening doe u vrhu

superkompenzacijskog rada.

Optereenje u jednom treningu mjeri se prvo procjenom funkcionalnih i energetskih

potencijala umora koji prolazno sniava funkcionalne i motorike sposobnosti. To je odluujui

podraaj za prilagoavanje.

S biokemijskog aspekta istroeni izvori energije ne samo da se obnavljaju, ve dolazi do

obnavljanja iznad poetne razine. To je fenomen superkompenzacije koji ini osnovu za

poveanje sposobnosti. Ukoliko se sljedea optereenja daju u vrijeme kada su se "tragovi"prethodnoga treninga izgubili (interval oporavka je predug), tada ne dolazi do znaajnih

promjena i zbog toga motorike i funkcionalne sposobnosti ostaju na istoj razini. To se dogaa

kod nogometaa koji treniraju 1 -2 puta tjedno.

Ukoliko se sljedee optereenje daje u periodu nedovrenog oporavkaorganizma (prekratki

intervali odmora), dolazi do pada sposobnosti nogometaa i do tzv. pretreniranosti. To se moe

dogoditi kod profesionalnih igraa koji treniraju 2 puta dnevno bez adekvatnog oporavka, a uz

konstantno poveanje optereenja.

Ukoliko se sljedea optereenja daju u vrijeme poveane radne sposobnosti - u fazi

superkompenzacije (intervali oporavka su optimalni), tada dolazi do poveanja sposobnosti

nogometaa.


28/285

Sa stajalita superkompenzacije u procesu treninga potrebno je poznavati specifinosti i

vremensku dinamiku superkompenzacije nakon pojedinanih treninga razliite ciljne

usmjerenosti (brzine, snage, izdrljivosti itd).

Sustav izmjeninog smjenjivanja optereenja i odmora vrlo je sloen. Tim sustavom

optereenja se mogu kontinuirano podizati.

S aspekta razvoja i odravanja funkcionalnih i motorikih sposobnosti namee se potreba za

svakodnevnim treningom s adekvatnim optereenjima i odmorima. Sportska aktivnost mora

trajati tijekom cijele godine. Na "tragovima" treninga iz prole godine treba nastaviti

progresivno doziranje optereenja u sljedeoj godini. Na taj nain osigurava se viegodinji

kontinuirani porast i odravanje funkcionalnih i motorikih sposobnosti mladih nogometaa.

b) Naelo usmjerenosti i racionalnosti fizike pripreme

Trening u fizikoj pripremi dominantno je usmjeren na transformaciju funkcionalnih imotorikih sposobnosti, individualno i momadski.

Najdjelotvorniji su oni treninzi u kojima se duim vremenom rada i viekratnim uzastopnim

podraajima utjee na odreenu funkcionalnu i motoriku sposobnost. Ali u praksi nema

dovoljno vremena da se pojedine sposobnosti posebno obrauju. Obino se u treninzima

fizike pripreme obrauju dvije ili tri motorike sposobnosti. Tako se u jednom treningu mogu

obraivati fleksibilnost, koordinacija i snaga, u drugom fleksibilnost, brzina i snaga, a u treem

fleksibilnost, brzina i izdrljivost.

Posebno je vano usmjeriti trening fizike pripreme sukladno znakovitostima dobi, jer jepoznato da je zbog biolokih determinanti razvoja djece i mladei trening u prvim fazama

dugorone sportske pripreme vie usmjeren na razvoj jednoga kompleksa sposobnosti, dok je

trening u kasnijim fazama sportskog razvoja usmjeren na razvoj i odravanje drugog kompleksa

sposobnosti.

Zbog specifinosti fizioloko-anatomskog i psihosocijalnog razvoja razliitih dobnih

kategorija, specifina je i primjena fizike pripreme. Kod poetnika (limaa) treba fiziku

pripremu usmjeriti na razvoj fleksibilnosti, koordinacije i brzine reakcije. Kod mlaih pionira

treba obraivati fleksibilnost, snagu (trbunu i lenu muskulaturu u malom obujmu),

koordinaciju, sve oblike brzine i u malom obujmu aerobnu izdrljivost. Kod pionira fizika jepriprema usmjerena na razvoj fleksibilnosti, koordinacije, snage (repetitivne i eksplozivne), svih

oblika brzine, kao i na razvoj adekvatne aerobne i anaerobne izdrljivosti.

U radu s kadetima fizika priprema usmjerena je na poboljanje brzine, koordinacije i

eksplozivne snage. Ovdje se ide i korak dalje u razvoju aerobne i anaerobne izdrljivosti. Kod

juniora trebaju se obraivati sve motorike sposobnosti, a optereenja valja pribliiti

optereenjima seniora.

Kod mlaih seniora jo se uvijek moe utjecati gotovo na sve motorike sposobnosti. Razvoj

brzine svoj maksimum dosee izmeu 19.-22. godine, razvoj snage maksimum dosee oko 25. i26. godine, izdrljivost svoj maksimum dosee oko 28. i 29. godine ivota. Vrhunska dostignua

u nogometu ostvaraju se u razdoblju od 24. do 30. godine.


29/285

Posebno, u individualnom radu fizika priprema moe biti usmjerena na razvoj dobrih

sposobnosti i korekciju slabijih sposobnosti.

Naelo usmjerenosti fizike pripreme treba povezati s naelom racionalnosti. U selekciji

nogometaa treba birati brze, koordinirane i eksplozivne igrae,jer se na te sposobnosti moe

malo utjecati. Znai, fizika e priprema kod takvih igraa imati vee efekte nego kod sporih,

nekoordiniranih i neeksplozivnih igraa. U individualnom radu fizika priprema moe biti

usmjerena na razvoj dobrih sposobnosti i korekciju slabijih sposobnosti.

c) Naelo valovitosti i progresivnosti optereenja

Kontinuirano optereenje - stalno sistematsko poveavanje optereenja bez adekvatnih

odmora - dovodi do pretreniranosti. Zbog toga je potrebno primjenjivati diskontinuirano

(valovito) i progresivno optereenje. Praktino, to znai da u treningu valja primjenjivati vjebe

snanog optereenja kombinirane s vjebama lakeg optereenja, uz postupnu progresiju uoptereenju. Naelno, kada se organizam adaptira na jedno optereenje, potrebno ga je

poveati. To se ne provodi iz treninga u trening, ve skokovito. Treba zbrojiti efekte nekoliko

treninga koji se izvode u periodu nepotpunog oporavka. Optereenja naglo rastu iz prvoga u

drugi i trei trening, a nakon toga nastupa pad optereenja u etvrtom treningu. Pad mora biti

nii od optereenja u drugom treningu, ali mora biti vei od prvoga treninga. etvrti trening je

ustvari aktivan odmor.

to je nogometa tijekom svoje sportske karijere blii poetku treniranja, pad je bri (2:1 ili

3:1). Kod seniora odnos je obino 4:1.

U nogometnom se treningu naelo progresije u optereenju primjenjuje poev od starijih

pionira veinom u pripremnom periodu kada se podiu motorike sposobnosti, koje se u

natjecateljskoj sezoni odravaju na istoj razini ili se minimalno podiu. Za limae i mlae pionire

optereenja se mogu poveavati svaka dva mjeseca, jer kod njih nema periodizacije treninga.

U treningu nogometaa razina optereenja koja odgovara optereenju u igri slui samo za

odravanje sposobnosti. Da bi sposobnosti rasle, potrebno je u odreenim vremenskim

intervalima primjenjivati vea optereenja od optereenja u igri. To je poznato naelo

prepokrivanja (preklapanja) optereenja. U nogometaa je koeficijent prepokrivanja 1-3.

Prepokrivanje optereenja moe se izvoditi na raun obujma i intenziteta optereenja.

d) Naelo ciklinosti treninga

Jedno od bitnih naela u fizikoj pripremi jest ciklinost treninga. Pod ciklinosti procesa

treninga misli se na provoenje treninga u razliitim zaokruenim vremenskim cjelinama, koje

se nekim redom nadovezuju jedna na drugu. U teoriji i praksi spominju se tri ciklusa sportskog

treninga: mikrociklus (mali), mezociklus (srednji) i makrociklus (veliki).

Mikrociklusi traju 2-7 dana i obino se poklapaju s tjednim treninzima. Oni, ustvari,

reguliraju odnos vremena i rada izmeu pojedinih treninga i utakmica, kao i intenzitetpojedinih treninga. U okviru jednog tjednog ciklusa mogu se primjenjivati 2-3 velika


30/285

optereenja, 2-3 srednja optereenja i 1-2 mala optereenja. To se odnosi na tjedni ciklus

profesionalaca.

Mezociklusi u nogometu traju od nekoliko tjedana do 3-4 mjeseca. Prvi mezociklus poklapa

se s pripremnim periodom (4-7 tjedana), drugi s natjecateljskim periodom (3-4 mjeseca), a trei

s prijelaznim periodom (3-4 tjedna).

Makrociklusi traju 6-12 mjeseci i njihovo oblikovanje ovisi o godinjoj periodizaciji treninga.

U hrvatskom nogometu postoje dvije natjecateljske polusezone.

Cikliko smjenjivanje pojedinih perioda ovisi o zakonomjernostima razvoja sportske forme,

to je poseban problem. Cikliki karakter treninga znai da se rad i odmor smjenjuju u

odreenom ritmu tijekom dana, tjedna, mjeseca i godine.

Suvremena periodizacija sportskog treninga izrauje se na osnovi ciklike raspodjele

trenanih optereenja, gdje svaki ciklus predstavlja jednu posebnu cjelinu, lako se odreeni

ciklusi uzastopno ponavljaju, ipak nijedan sljedei ciklus nije nikada potpuno ponavljanjeprethodnoga ciklusa, nego se svaki konstruira na osnovi efekata postignutih tijekom

prethodnog ciklusa.

e) Naelo kompleksnosti

Izmeu fizike pripreme i ostalih priprema mora postojati pozitivan transfer, tj. pozitivan

utjecaj fizike pripreme na tehniku, taktiku i psihosocijalnu pripremu. U naelu, fizikom

pripremom podignute funkcionalne i motorike sposobnosti moraju biti integrirane u tehniko-

taktike elemente, a sve to mora biti transformirano i integrirano u sustav i koncepciju igreneke momadi. Iz iskustva se zna da fiziki spremniji nogometa lake barata loptom, da mu je

koncentracija u igri vea te da ima vie samopouzdanja i povjerenja u sebe.

5.5. Taktika priprema

Opi je cilj taktike pripreme razvoj i usavravanje specifinih sposobnosti i znanja za izvoenje

tipinih struktura situacija koje tvore taktiku nogometa.

Pod taktikom pripremom openito se podrazumijeva usvajanje dijelova igre i igre u cjelini.

Programi taktike pripreme sastavljeni su tako da ostvare uigravanje raznih dijelova igre u fazi

napada i fazi obrane. U tim programima moraju biti zadovoljena, ve ranije napomenuta,

osnovna naela faze napada i faze obrane.

Meusobna suradnja igraa pri rjeavanju situacija u igri uvjetovanja je igraevom

sposobnou identifikacije i analize situacija u igri, misaonim rjeenjem i na kraju motorikim

rjeenjem taktikog zadatka. Cilj misaonog rjeenja jest da igra, na osnovi analize situacije,

nae u najkraem moguem vremenu optimalno rjeenje koje e motoriki realizirati.

Motoriko rjeenje taktikog zadatka jest kompleksna djelatnost sastavljena od intelektualnih,

tehnikih i motorikih sposobnosti.


31/285

Taktikom pripremom u osnovi se nastoji da igrai usvoje odreeni sustav i koncepciju igre.

To se postie svrsishodnim individualnim djelovanjem, suradnjom dvojice, trojice i vie igraa,

tj. djelovanjem pojedinih linija u obrani i napadu, te djelovanjem momadi u cjelini.

Taktike sposobnosti ovise i o taktikom znanju, iskustvu, sposobnosti koncentracije,

discipline i drugoga.

Vrhunske su momadi vrlo dobro taktiki obrazovane. Njihova je igra na visokom stupnju

automatizacije, uz odreeni stupanj kreativnosti u igri.

Trend razvoja taktike pripreme ukazuje na sljedee:

da e u budunosti nogometai biti jo univerzalnije taktiki osposobljeni,

da e se uz osnovni sustav i koncepciju igre razraditi i alternativnisustavi i koncepcije igre,

pa e se prema potrebi primjenjivati kombinirano u tijeku jedne utakmice,

da e se traiti nova taktika rjeenja,

da e se usavravati metodika situacijskog vjebanja,

da e se jo vie koristiti neka pomona sredstva kaoto su video-kasete, statistiki podaci

o vlastitoj i protivnikoj momadi, kontrolirana opservacija igre, opservacija tijeka priprema

protivnika itd.

I na taktiku pripremu mogu se postaviti osnovna naela:

a) Kontinuiranost taktike pripreme

Taktika priprema poinje od prvog dana vjebanja u koli nogometa, ali sa specifinim

zahtjevima vezanima uz pojedine dobne kategorije. Kod poetnika (limaa) dominira slobodna

igra, gdje djeja kreativnost, improvizacija i mata dolaze do izraaja. Taktika je prisutna u

taktikim zahtjevima vezanima uz usvajanje tehnikih elemenata i uz igru na manjem terenu s

golovima 5x2m.

Slobodna igra postupno prelazi u usmjerenu igru kod mlaih pionira i pionira. Tu se

postavljaju i usvajaju prvo globalni, a kasnije parcijalni taktiki zahtjevi igre.Kod kadeta igra dobiva natjecateljski karakter u vidu tzv. obvezne igre, no jo uvijek s

visokim stupnjem slobode i kreativnosti u igri. Kod juniora igra dobiva izraeniji natjecateljski

karakter. Juniori trebaju usvojiti zamiljeni sustav i koncepciju igre koji se kod seniora

usavrava.

U mlaim uzrastima dominira individualna i grupna taktika. Momadska ili kolektivna taktika

obrauje se samo u svojim fundamentalnim zahtjevima. Ona je vie prisutna kod seniora.

Koliina taktike pripreme postupno se poveava od poetnika do seniora zajedno s

poveavanjem tehnikih i motorikih sposobnosti.


32/285

b) Naelo racionalnosti i utilitarnosti taktike pripreme

Taktika priprema realizira se optimalnom kombinacijom preteno praktinoga i, manjim

dijelom, teorijskog rada. U teorijskom radu su osnove obraenog sustava i koncepcije igre,

osnovne taktike varijante i kombinacije u fazi napada i fazi obrane, kao i dijelovi igre.

U praktinom radu dominira situacijska metoda rada, to znai da su utakmice najvanije urazvoju taktikih sposobnosti. Uz utakmice, drugo znaajno mjesto zauzimaju taktike i

pomone igre kojima se pouava taktika igre i usvajaju zahtjevi to proizlaze iz osnovnih naela

igre. Vanu ulogu imaju i tehniko-taktike vjebe koje je potrebno racionalno odabrati.

Budui da je faza napada tea za obraivanje i usvajanje od faze obrane, nju treba barem

dvostruko vie obraivati. Time bi djelomino bila zadovoljena izreka "napad je najbolja

obrana". Ovdje je vano napomenuti kako se istodobno uz napad mora vjebati i obrana.

Posebno mjesto u taktikoj pripremi ima taktika vratara.

Sredstva taktike moraju biti korisna i primjenljiva u nogometnoj utakmici kako bi sezadovoljilo naelo racionalnosti i utilitarnosti taktike pripreme. Bolje je vjebati manje

taktikih vjebi s vie ponavljanja, nego puno vjebi s malo ponavljanja.

Vano je istaknuti da e taktike sposobnosti i znanja vie i lake usvojiti selekcionirani igra

koji ima smisla za nogometnu igru nego onaj koji ga nema.

c) Naelo igrake usmjerenosti i povratnih informacija

Pri izboru igrakog mjesta za mlade igrae vrijedi jedan logiki slijed. Poetnici i mlai pioniri

trebaju povremeno igrati i u navalnoj, i u obrambenoj i u veznoj liniji. ak se ponekad trebaju

okuati i kao vratari. Tako razvijaju igraku univerzalnost i iskazuju svoje sklonosti i

sposobnosti. Kod starijih pionira i kadeta potrebno je igrae grubo razvrstati u branie, vezne i

napadae. I ovdje igrai trebaju igrati vie mjesta, a pogotovo vie mjesta u svojoj liniji

djelovanja. Vratarima treba davati mogunost da igraju, i to u prvom redu kao korektori, kako

bi se razvijali i kao igrai u polju.

Pri kraju kadetskog uzrasta i kod juniora potrebno je pojedincima odrediti optimalno igrako

mjesto te, alternativno, jo dva igraka mjesta. Na taj se nain razvija taktika univerzalnost i

izbjegava se uska specijalizacija igraa za jedno igrako mjesto. To pomae formiranju igraa

suvremenog i modernog tipa, kao i lakem prijelazu juniora u seniore, gdje junior esto mora

popuniti "slobodno" igrako mjesto. Na umu se stalno mora imati da je prioritetni zadatak

kole nogometa stvaranje igraa, a ne stvaranje momadi.

Taktike programe kod mlaih dobnih kategorija valja dosta usmjeriti u individualan rad, a

naroito kod perspektivnih kadeta i juniora. To se odnosi u prvom redu na usvajanje i

ispravljanje individualnih taktikih elemenata: postavljanja, otkrivanja, ometanja i pokrivanja u

univerzalnom i specifinom smislu.

Osnovna praktina nit u individualnom radu jest praenje individualnih taktikih sposobnosti

igraa u utakmicama, korekcija tehniko-taktikim vjebanjem, korekcija taktikim pomonimigrama i prijateljskim utakmicama te korekcija u prvenstvenim i kup-utakmicama.Ta interakcija


33/285


34/285

Na tim stvarima treba inzistirati ve u mlaoj dobi djelomino u tehnikoj pripremi, a puno

vie u individualnoj i grupnoj taktikoj pripremi.

Na kraju ovog poglavlja autor e spomenuti i osnovna naela igre do kojih je doao svojim

iskustvom i na temelju razmiljanja L. Kaliterna, a koja su jo i danas aktualna. Lukini tzv. zlatnisavjeti igraima jesu:

Nogomet je preciznost. Zbog toga vjebaj sve dok ne postigne da ti noge "dobiju oi";

Idi u susret dodanoj lopti i misli na treega kojemu e loptu predati;

Dubina je u nogometu potez, a irina je nunost. Duga lopta je korisna ako je precizna.

Ako je bez cilja, ona je za protivnika;

Igra u zaleu uvijek igra za protivnika;

Lopta baena izvan igralita je lopta za protivnika;

Igra i onaj koji nema loptu;

Kada je lopta kod protivnika, pokrij prvog protivnika do sebe;

U igri sve vidi, a nita ne gledaj;

Igra daje gol, a ne igra;

Niska igra je prava igra, a visoka igra je nunost;

Lopta tri, a igra se postavlja;

Nogomet je skupna igra.

3.4. Psihosocijalna priprema i odgoj

Psihosocijalna priprema ima za cilj podizati razinu efikasnosti mentalnih - kognitivnih -

specifinih sposobnosti za nogometnu igru, pozitivno usmjeriti vrijednosni sustav i motivaciju

nogometaa, razvijati i odravati pozitivne osobine linosti u skladu s karakterom nogometne

igre, podizati sposobnosti mikrosocijalne adaptacije i pozitivno odgojno utjecati.

Psihosocijalna priprema odgovorna je za formiranje integralne linosti djeteta i mladia te za

formiranje dobrih odnosa djece i mladei u mikrokolektivu (klubu) i momadi.

Ovaj dio pripreme vrlo je kompleksan. On sintetizira nekoliko znanstvenih disciplina:

psihologiju sporta, sociologiju sporta i pedagogiju. U vrhunskim bi klubovima u ovoj pripremi uz

trenera morali sudjelovati i sportski psiholozi, sociolozi, pedagozi, pa i roditelji.

U veini klubova i ovaj dio pripreme obavlja uglavnom trener, uz suradnju mladoga

nogometaa i, eventualno, njegovih roditelja.


35/285

Prouavajui problematiku ove pripreme, analizirajui dosadanja iskustva, kao i otkrivajui

nove spoznaje, autor je pokuao postaviti osnovna naela ove pripreme;

a) Kontinuiranost psihosocijalne pripreme

Vrijeme razvoja mladog nogometaa jest posebno vrijeme u ivotu ovjeka, koje poinje

ranim djetinjstvom, a traje do formiranja linosti. Trener ne smije djeaka smatrati umanjenom

kopijom odrasloga ovjeka, ve mora poznavati karakteristike dobi s kojom radi.

Bioloki razvoj podlijee osnovnoj zakonitosti da se procesi izgradnje i razgradnje nalaze u

tijesnoj meusobnoj povezanosti, te da su u svakoj dobi razliito izraeni.

Motoriki i psihiki razvoj odvija se neprekidno, ali postupno i neravnomjerno. Ova injenica

daje odreenim dobnim kategorijama posebnu karakteristiku. Pojedini morfoloki,

funkcionalni, psihiki i socijalni aspekti razvoja odvijaju se posebnim tempom i doseu svoju

zrelost u razliito vrijeme.

Kod poetnika (limaa) javljaju se prvi interesi za bavljenje nogometom. Djeca postaju

smjela, hrabra i kreativna. Naglo se razvija inteligencija. Emocije su kratkotrajne, koncentracija

za uenje je kratka, a panja promjenljiva. To je period srednjeg djetinjstva.

Dob mlaih pionira poklapa se s periodom kasnog djetinjstva. Intelektualne sposobnosti su

na vioj razini razvoja. Interesi i panja su dosta stabilni. Emocije su dugotrajnije. Koncentracija

za uenje je poveana. To je period procesa diferencijacije svih motorikih sposobnosti kada je

razvoj motorike praktino neovisan o razvoju intelektualnih sposobnosti i osobina linosti.

Ovdje je vrlo jak interes za nogomet i natjecanje. Naroito je izraen fenomen identifikacijedjece s poznatim nogometaima. Izraenije postaju i socijalne karakteristike u osjeaju

pripadnosti grupi, momadi ili klubu.

Dob pionira poklapa se s periodom rane mladosti, tj. s periodom puberteta, kada je prisutan

brzi rast i razvoj. Krize koje se javljaju imaju uglavnom psihosocijalni karakter. Intenzivan razvoj

spolnih lijezda dovodi do intenzivnog i efektivnog ponaanja. Poveane su emocionalnost i

mata.

Kod kadeta uspostavlja se ravnotea u razvoju pojedinih organa, organskih sustava i

podsustava. Emocije postaju stabilnije, a poveava se interes za nogomet. Ovdje je mogua i

pojava odreenih kriza vezanih uz kolske i obiteljske probleme, uz Ijubav.

Dob juniora period je zrele mladosti. Emocije postaju stabilnije, interes za nogomet je visok.

Javljaju se ambicije za vrhunska dostignua u sportu. Svijest i odgovornost u radu su poveani.

Juniori sazrijevaju na intelektualnom planu. Oni postaju socijalno prilagodljiviji, komunikativniji,

privreniji svojoj momadi i klubu.

Sve navedeno ukazuje na injenicu da psihosocijalna priprema mora biti kontinuirani proces

te da svaka dobna kategorija ima svoje specifine zahtjeve na psihosocijalnu pripremu.

Psihosocijalna priprema openito je definirana kao sustav metoda koje koristi igra, trener ili

sportski psiholog za djelovanje na misli, emocije, stavove, motivaciju i ponaanje igraa,

individualno ili momadski.


36/285

Opa psiholoka priprema u kontinuitetu radi na razvoju sposobnosti, osobina, ponaanja i

stavova, korisnih za nogomet u dugoronoj perspektivi.

b) Naelo koritenjaintelektualnih sposobnosti igraa

Intelektualne sposobnosti ne utjeu na uspjenost nogometaa same po sebi. One su

povezane s emocionalnim i motivacijskim funkcijama te strukturom linosti u cjelini. Navedene

funkcije zajedno omoguavaju prilagodbu nogometaa raznolikim uvjetima sportske okoline i

postizanja sportskih uspjeha. to je sportska aktivnost kompleksnija, s obzirom na svoje

strukturalne karakteristike, to e intelektualna optereenja sudionika u tom sportu biti vea. U

kompleksnom sportu, kakav je nogomet, u poetnim fazama uenja i vjebanja kretnih

struktura intelektualne sposobnosti su iznimno vane.

Motorike vjetine sadre dvije vrste znanja: praktino i konceptualno. Praktino znanje

sadrano je u sklopovima koji se nazivaju vjetinama, shemama ili motorikim programima.Ono nije reprezentirano u svjesnoj memoriji. Konceptualno znanje predstavlja informaciju o

odgovarajuim okolnostima u kojima se neka motorika shema moe primijeniti te je dostupna

svjesnoj memoriji.

Dakle, intelektualne sposobnosti vanije su pri usvajanju konceptualnog znanja nego

praktinog znanja.

Ukoliko je struktura motorikih sposobnosti nekog sporta bogatija, posredno e i

intelektualni zahtjevi na sudionika u tom sportu biti vei.

Za nogomet je vana specifina struktura intelektualnih sposobnosti, koju je jo uvijek tekoprecizno i u potpunosti odrediti. Te sposobnosti dolaze do izraaja u strukturiranju nogometnih

situacija, njihovom zapamivanju, iskustvu u dugotrajnom pamenju, brzom odluivanju, brzoj

prostornovremenskoj procjeni, rezoniranju, predvianju situacija itd.

Bit naela je da se koriste intelektualni kapaciteti djece i mladei u pouci i treningu tehnike i

taktike, pogotovo u usvajanju taktikih i drugih teorijskih znanja, a posebno u mentalnoj

pripremi nogometaa.

Intelektualne kapacitete igraa indirektno moe koristiti trener, a direktno sam igra.

Redoslijed usvajanja programa u koli nogometa, uz ostalo, mora biti usklaen i sintelektualnim razvojem mladoga nogometaa.

c) Naelo razvoja mentaliteta pobjednika

Trener mlaih nogometaa mora poticati razvoj mentaliteta pobjednika u svakodnevnom

ponaanju.

Uspjeni nogometai ne ekaju ivotnu ansu, primjerice, jednu dobru igru i nekoga da ih

kao talente otkrije. Nastoje dati sve od sebe, dobro igrati u kontinuitetu i na taj nain svratiti

pozornost na sebe. Oni stalno trae mogunost i za dokazivanje. Svjesni su da uspjeh ne dolazi

preko noi. Za sve treba vremena, tako i za uspjeh. Spremni su za potekoe. Greke i


37/285

neuspjehe uzimaju kao sastavni dio sporta. Uspjeni nogometai su uporni i jednostavno

nikada ne odustaju, pa ak ni onda kada imaju minimalne anse za uspjeh. Oni ne razmiljaju o

porazu. Ne ekaju da se poklope sretne okolnosti da se dokau, ve sami pokuavaju stvoriti

povoljne okolnosti za dokazivanje. Uivaju u natjecanju s protivnikom, s suigraima, sa samima

sobom. esto ele znati koliko su danas bolji nego juer. Ne optereuju se negativnim mislima i

osjeajima, nego svoj duh usmjeravaju pozitivnim tijekom. Oni su optimisti, realno ambiciozni.S jedne strane posjeduju hrabrost, a s druge tremu, u smislu odreene uzbuenosti prije

natjecanja, a ne straha. Uvijek su spremni na preuzimanje rizika u kriznim situacijama i na

dodatni napor. Nee brzo klonuti duhom i ne predaju se. Ne odustaju sve dok ima nade,

primjerice, preokrenuti nepovoljan rezultat u utakmici.

Daju sve od sebe. Ne razmiljaju o umoru i iscrpljenosti. Optimalno su motivirani. Znaju da

ljudi imaju vie energije i izdrljivosti nego to su svjesni toga. Uspjeni sportai preteno su

ekstrovertirane osobe.

Za njih je kriza prilika za provjeru koliko su kao osobe snani. U kriznim situacijama mogu sekratkotrajno iracionalno ponaati. Primjerice, mogue je i da se nakon dobre igre izgubi

utakmica. To moe dovesti do razoaranja, do agresivnog ponaanja, do plakanja ili slinog

ponaanja, no, kratkotrajnoga.

U nogometu su este konfliktne situacije. Najee se javljaju u natjecanju, a pogotovo u

porazu. Kada se poraz javlja kao izvor konfilkta, onda je to u prvom redu potvrda o neskladu

izmeu oekivanoga i postignutog rezultata. Takav nesklad frustrira nogometaa, trenera,

roditelja, upravu kluba i mnoge druge. No, i u porazu treba traiti pozitivnu stranu. Poraz od

boljega nije sramotan, poraz zbog nesretnih okolnosti je opravdan. No, poraz od objektivno

slabijega suparnika nije opravdan, ali iz njega valja uiti.

Uspjeni nogometai podjednako dobro igraju i protiv jaega i protiv slabijega protivnika.

Poraz ne vole ni u igri na treningu. Pobjeivanje impostaje navika.

Treba stalno razmiljati o uspjehu, a ne o neuspjehu. Ako se stalno zamilja neuspjeh, on za

ljudski mozak postaje "stvaran" i ivani sustav se ponaa kao da smo zaista doivjeli neuspjeh.

Javljaju se osjeaji, razmiljanje i ponaanje koji prate situaciju neuspjeha. To je pojaano ako

se prisjeamo i oivljavamo neuspjeh iz prolosti. Na taj nain poveava se vjerojatnost da e se

neuspjeh zaista i dogoditi.

Ako jasno i ivo zamiljamo uspjeh, on e postati "stvaran" za na ivani sustav. Javit e seosjeaji samopouzdanja, sigurnosti i vjere u sebe. Takav osjeaj e poveati vjerojatnost

ostvarenja cilja.

Trener svojim radom moe utjecati na razvoj pobjednikog mentaliteta. Presudnu ulogu

ovdje ima specifina struktura osobina linosti nogometaa, kao i njegovo htijenje, ponaanje i

aktivnost. Ve od malih nogu treba razvijati mentalitet pobjednika. On je usko povezan uz

mentalitet nacije, uz radne navike, uz sportsku kulturu. Autor je miljenja da kod mnogih

hrvatskih igraa treba raditina promjeni mentaliteta, a naroito kod mladih nogometaa.

d) Naelo utjecanja na motivacijsku strukturu


38/285

Motivi koji utjeu na to da se netko bavi nogometom biotiki su i socijalni. Od biotikih

motiva najvaniji su potreba za kretanjem, potreba za igromi potreba za sportskom borbom.

Najvaniji socijalni motivi jesu potreba za postignuem, za isticanjem, za dominacijom, za

Documents

Škola nogometa