LIST UČENIKA OŠ LJUDEVITA GAJA ZAPREŠIĆRUJAN 2009.

GODINA 15

CIJENA: 10, 00 KN

15

Sjeverac

“Naša osmašica“

LIST UČENIKA OŠ LJUDEVITA GAJA ZAPREŠIĆRUJAN 2009.

GODINA 15.

CIJENA: 10,00 KN

15

Naša osmašica

Sjeverac

DarwiN: 200. obljetnica rođenja

SJEVERAC list učenika OŠ Ljudevita Gaja

broj 15.

Uredništvo: Maja Ratajec, Marta Bužanić, Anamaria Vođinac, Iris Brcković (6.d), Jasmina Mrvoljak, Lucija Grladinović (7.b), Ivona Šuker,

Anja Perković, Petra Urošević, Nika Crljen, Bruno Negovec, Daniel Martinović, Tihomir Hadrović, Daniel Žganec (8.b)

Voditeljice: Lidija Kapetanović i Ivana Prstačić, prof.

ravnateljica: Đurđica Šepac, prof.

Prijelom: studioQ

Tisak: Profil International d.o.o.

impressum:

2

Jasmina Mrvoljak, 7.b

Sadržaj:

Zavirili smo u zbornicu ................................... 4

Učeničko vijeće ............................................. 5

Velik korak najmanjih! .................................... 6

Natjecanja .................................................... 8

Naša osmašica .............................................. 9

Eko kviz i ekipa Zemlja ................................. 10

Dan otvorenih vrata ...................................... 12

Tema broja: Otkrića .................................... 14

Obljetnica: Charles Darwin ............................ 16

Terenska nastava ......................................... 18

Obitelj je veliko bogatstvo ............................. 22

Knjižnica: Referentna zbirka ......................... 24

Ado, moramo te nešto pitati! ......................... 26

Obljetnica: Frédéric Chopin .......................... 28

Ispravljamo nepravdu - sport ......................... 29

Prisjetimo se ............................................... 32

Dragi čitatelji,

pred vama je novi broj Sjeverca! Ponovno smo uložili puno truda i rada, pa se nadamo da će vam se svidjeti! Vjerujemo da vam neće biti teško u njemu pronaći neki zanimljiv tekst, sliku ili križaljku za sebe. Zabavite se!

Vaša Novinarska grupa

3

Iako prof. Išek i knjižničarka Marija Novaković teško, ali uporno nagovaraju profesore na slikanje, mi smo im zahvalni za ove slike!

Novinarska grupa

Događanja iza velikih vrata

Naš Sjeverac već dugo ovu stranicu posvećuje učenicima i školskim događanjima, ali ove smo je godine odlučili posvetiti profesorima i otkriti što se događa u zbornici, kamo su putovali i koga su posve slučajno sreli u Opatiji

Zavirili smo u zbornicu!

Opatija

Rab

Zbornica

4

Učeničko vijeće je vijeće učenika svih razreda. Sva-ki razred ima svog predstavnika, pa čak i prvi razredi. Predstavnik raz-

reda je učenik koji u svemu pomaže svom razredu. Prvi sastanak s pred-stavnicima razreda održan je u siječnju i tada su svi predstavnici razreda izabrali predstavnika (moja malenkost) i potpredstavnika (Karlo Kožina, 8.e) cijelog Učeničkog vijeća. Mi zastupamo našu školu na zajedničkim sastancima učeničkih vijeća drugih škola i brinemo se o dobrobiti učenika naše škole.Na prvom sastanku ravnateljica Đurđica

Šepac pročitala je kućni red i ulogu vijeća. Članovima Učeničkog vijeća naše škole objasnila je da svi imaju za-datak brinuti se o svom razredu, disci-plini i poštivanju kućnog reda, zalagati se za što ugodniji boravak učenika u školi, pomagati lošijim učenicima svog razreda u učenju te zastupati svoje raz-rede na sastancima vijeća. Kada netko ima veliki problem, nešto ga muči, želio bi ispraviti ocjenu ili ima neke ideje o rješavanju problema, obraća se pred-stavniku razreda, a on prijedloge iznosi na sastanku Učeničkog vijeća te se o tome raspravlja. Na svakom sastanku članovi iznose svoja mišljenja i prijed-loge vezane uz temu razgovora, nakon čega slijedi donošenje odluke s kojom

se svi trebaju sla-gati. Glavna uloga Učeničkog vijeća je rješavanje prob-lema u našoj školi. Kao i u svim os-talim školama, to su uglavnom problemi u ponašanju i ocjene učenika. Cilj rada Vijeća je da bude što uspješnije i da nestanu postojeći problemi škole. Nad-amo se da će nama članovima Učeničkog vijeća pomagati svi učenici i profesori OŠ Ljudevita Gaja. Svi se zajedno možemo i trebamo potruditi da nam boravak u školi bude što ugodniji.

Nika Crljen, 8.b

Znate li tko predstavlja vas učenike?

Odnos između profesora i učenika trebao bi biti profesionalan i distanciran. Učenika koji pravi probleme na satu i ne poštuje profesora ne bi trebalo kažnjavati lošim ocjenama ili vikati na njega. Kazna bi npr. trebala biti rad u kuhinji, trčanje par krugova oko škole, a ako učenik i dalje pra-vi probleme, trebao bi razgovarati s peda-gogom u prisustvu roditelja i profesora.

rebeka Šinko, 8.d

Sve češće čujemo ili čitamo o sukobu učenika i profesora. Pitam se je li to prob-lem između dvije različite generacije. Vje-rojatno je, ali mislim da je veći problem što mi mladi danas teško prihvaćamo autoritet. Trebali bismo više poštivati profesore, nji-hov rad i znanje koje nam žele prenijeti te aktivno sudjelovati na satu. Mislim da bi nama, kao i profesorima, dobro došlo da se više družimo kroz različite aktivnosti, da se na taj način bolje upoznamo i više razgo-varamo. Tako bismo mi možda shvatili da

su i profesori nekad bili naših godina i isto morali prihvaćati autoritet, a oni bi nas kroz ta druženja bolje upoznali i pokušali shvatiti.

andrea Mandir, 8.d

Po mojem mišljenju, bilo bi dobro da za neke učenike škola ne bude obavezna. Druga, blaža mogućnost je pooštravanje ukora. Dakle, dva ukora bi bila jednaka jednom strogom, a ako učenik dobije strogi ukor, obavezan je promijeniti školu i ne smije se vratiti u školu u kojoj je dobio

strogi ukor. Također, ostvarivi su i nega-tivni bodovi. Negativni bodovi donosili bi se odlukom svih profesora, ali bi odluku donijela većina, ne bi morala biti donese-na jednoglasno. Jedno od skupljih rješenja je videonadzor u učionicama. Snimljeni materijal škola bi predala policiji, a cijeli slučaj bi završio na socijalnoj službi. Evo, ja sam ponudio nekoliko rješenja, a mis-lim i da problema uopće ne bi bilo da se roditelji bolje brinu o djeci.

Hrvoje Husnjak, 8.d

Učeničko vijeće - potpuna novost! Prvi put osnovano je Učeničko vijeće naše škole. A što je to zapravo i čemu služi?

Puno mogućih odgovora na jedno pitanje:

Kako riješiti probleme u školi? Donosimo tek nekoliko razmišljanja i prijedloga učenika naše škole

Mihaela Kapeli, 2.c Ena Kiralj, 6.d

5

Prvaši

Od prvih slova do prvih lektira

Što je to knjižnica?- Knjižnica je mjesto gdje je mir i tišina, a i gdje se čita. (iva, 1.a)- Knjižnica je ‘di ima puno knjiga. (Vedran, 1.a)- Knjižnica je dom knjiga. (Josip, 1.e)- Knjižnica je ono gdje idem posuditi knjigu. (Franco, 1.d)

Što ti se sviđa u školskoj knjižnici?- Sviđa mi se što je sve složeno. (Franco, 1.d)- Televizor. (Vedran, 1.a)- Lijepe knjige. (Karlo, 1.a)- Ormari puni knjiga. (Petra, 1.a)- Kada posuđujem knjige. (Josip, 1.e)- Sviđa mi se školska knjižničarka. (ana, 1.e)- Zabavne knjige. (Matea, 1.b)- Meni je u našoj knjižnici lijepo jer je sve šareno. (rea, 1.b)

Što ti se ne sviđa u knjižnici?- Ne sviđa mi se ogroman red. (Ema, 1.c)- Ne sviđa mi se kad idem u knjižnicu, a ona je zaključana. (ana, 1.e)- Dosadne knjige. (rea, 1.b)- Poderane knjige. (Jan, 1.a)- Velike knjige. (rahaela, 1.a)- Meni se sve sviđa. (iva, 1.a)- Kad nema knjiga. (Matija, 1.e)- Što nije kao labirint. (Borna, 1.d)

Velik korak najmanjih!

Nakon velikih i malih slova, naši su prvašići u drugom polugodištu napravili još jedan veliki korak - postali su članovi školske knjižnice i posudili svoje prve lektire. Razgovarali smo s njima o knjižnici i knjigama te ih zamolili da nam odgovore na neka pitanja

Pale sam na svijetu - Borna Benčić, 1.d

Petra uči plivati - Borna Benčić, 1.d Leon rajher, 1.d

6

Prvaši

Od prvih slova do prvih lektira

Što knjige ne vole?- Knjige ne vole kad ih drapaš i pljuvaš. (Franco, 1.d)- Ne vole prljave ruke i uši. (antun, 1.c)- Knjige ne vole gužvanje stranica, šaranje i stajanje na policama. (ana, 1.c)- Knjige ne vole kada ih ne čitaš. (ivana Maria, 1.e)- Kovrčanje stranica i ostavljanje na podu. (Luka, 1.a)- Kad ih se baca. (Matea, 1.a)- Pisanje po stranicama. (Nika, 1.b)

Što knjige vole?- Čitanje i milovanje knjige. (Luka, 1.a)- Njegovanje. (Matea, 1.a)- Čiste stranice. (Matea, 1.b)- Knjige se vole čitati. (Jura, 1.b)- Knjige vole sve. (Nora, 1.c)- Knjige vole kad ih se čita, kad one i čovjek postanu prijatelji. (anamarija, 1.c)- Knjige vole čiste ruke. (Joško, 1.c)- Vole dobre ruke i da ih netko čita. (Karlo, 1.a)- Kada su prazne, vole da u njih pišemo. (Borna, 1.d)- Vole da ih pročitamo. (Patrik, 1.d)- Pristojne ljude. (Bruno, 1.d)

Želimo im da uživaju u čudesnom svijetu knjiga! Učiteljice 1. razreda i knjižničarka Marija Novaković

iva Tokić, 1.a Fran Košpić, 1.a Tea Vlahov, 1.d

Luka atlija, 1.c

”Čitajte i sanjarite! Igrajte se! Čitajte sa srcem! Neka vas knjige miluju, tješe, škakljaju, umiruju, uče, čuvaju, zabavljaju, odgajaju i nasmijavaju.”

Književnica Sanja Pilić

”Birajte knjige kao što birate prijatelje. Puno je kamenja na cesti, a rijetki su biseri. Vi birajte bisere.”

Književnik Božidar Prosenjak

7

POBJEDNICIškolskih natjecanja

MATEMATIKAMarko Karetić, 4.d Antonija Radoš, 5.c

Ivan Karetić, 6.d Marko Lukić, 7.a

Ivan Cindrić, 8.b

FIZIKA BIOLOGIJA

HRVATSKI JEZIK

KEMIJA

NJEMAČKI JEZIK

GEOGRAFIJA

TEHNIČKA KULTURA

Josip Šuker, 8.b Ivan Šamec, 8.d

Franjo Blažević, 7.b Nikolina Puklin, 8.e

Sara Mandić, 7.dDanijel Beč, 8.c

Zvonimir Andrić, 8.a

Marko Lukić, 7.aTina Baša, 8.e

Tin Orešković, 5.dPetar Vid Keserica, 6.b

Marko Lukić, 7.aKarlo Kožina, 8.e

Antonija Radoš, 5.cMaja Ratajec, 6.dMarko Lukić, 7.a

ŽUPANIjsKA NATjECANjA DRŽAVNO NATjECANjE

1. mjesto

Geografija - Tin Orešković, 5.dBiologija - Franjo Blažević, 7.b

Geografija - Tin Orešković, 5.dMatematika - Marko Lukić, 7.aEKO kviz - ekipa ZemljaFilmska skupina Gajevci i „Osmašica“Biologija - Franjo Blažević, 7.b

3. mjesto

Kemija - Jurica Picak, 7.aNjemački jezik - Rebeka Šinko, 8.e

4. mjesto

Kemija - Marko Lukić, 7.aMatematika - Ivan Cindrić, 8.b

Poludržavno natjecanje - košarka (dečki) 2. mjesto

8

Pozdravlja vas školska filmska ekipa Gajevci. Vjerojatno već znate da smo ove godine snimili film „Osmašica“. To je dokumentarni film o nastavi u kući koju naši profesori održavaju za učenicu 8.a razreda Doris Predović, učenicu s posebnim potrebama. Takva nastava puno pomaže Doris ne samo u učenju nego i u životu.Ideju za film imali smo još prije tri go-dine, ali zbog Dorisine obiteljske situaci-je odgađali smo snimanje. Početkom ove godine Doris i njezina mama su pristale na

snimanje filma o njezinoj nastavi. Doris je bila vesela, uporna i susretljiva. Jako se veselila snimanju i druženju s nama. Snimanja smo usklađivali s našom i Dorisinom nastavom. Puno su nam pomogli i profesori Vera Išek, Antonio Svedružić i Andrea Tvorek koji su imali hrabrosti stati pred kameru i pokazati nam kako rade s Doris. Montiranje filma trajalo je četiri tjedna, a za uspješnu montažu zaslužni su i prof. Miroslav Klarić i prof. Jadranko Lopatić, voditelji FKVK Zaprešić.Cijeli trud nam se isplatio jer smo na

Županijskoj smotri LiDraNa predloženi za državnu smotru. Prošli smo i 22. ožujka putujemo u Pulu.Veselite se s nama!

Vaši Gajevci

My LiFEMy name is Doris.I live in Gajnice, this is a part of Zagreb.I live with my mum and granny.I like pink color very much.I have new room.It is much nicer than the last one.My birthday is on Easter, the 12 th AprilI am a spring child, I am an Aries.I like to eat bananas, apples, strawberies, chocolate,Pancakes, honey, milk, water, potatoes, spinich, carrots,Fish, chicken.I also like pizza.I like modern music (Lana Jurčević, Luka Nižetić…)I like to watch tv and work on my laptop.My favorite subjects are maths, physics, art.

By Doris Predović

Doris i Gajevci: lijepo i uspješno druženje

Naša osmašica

Svi Gajevci

9

Naša OŠ ”Ljudevit Gaj” - eko škola koja ne posustaje Eko kviz ‘Lijepa naša’ zauzima posebno m jesto u našoj školi i u srcima naših učenika

Borba 1: Školsko natjecanje

Došao je i taj dan, 21.1.2009., dan školskog eko kviza „Lijepa naša“. U ekipi Zemlja bili su Tin Orešković (5.d), Stela Galušić (6.d), Jurica Picak (7.a) i ja (8.c). Iako se nismo prije poznavali, odmah smo se sprijateljili. Pribojavali smo se ekipe Saturn koja je posljednje dvije godine došla do državnog natjecanja. Lošiji bodovi ostalih grupa ipak su nas ohrabrili. Timski rad i Tinova sretna ruka koja je izvlačila pitanja odveli su nas do prvog mjesta. Sljedeća postaja - županijsko natjecanje.

Borba 2: Županijsko natjecanje

Petak 13., naš sretan dan! Ekipa Zemlja uputila se u Posavske Brege. U busu je bilo poprilično veselo. Iako smo samo Stela i ja ponijele knjige, u busu ih nismo ni vidjele. Pravi strah nastupio je tek pred pismeni dio. Napisali smo ga relativno dobro i sad je Jurica još samo trebao imati prezentaciju „Vratimo murve u Zaprešić“. Nakon nekog vremena, koje smo kratili na različite zanimljive načine, došli su rezultati. Prvi smo! Na usmenom dijelu smo također bili najbolji. Idemo na državno natjecanje!U busu smo se posebno sprijateljili sa susjedima iz OŠ Antuna Augustinčića.

Posadili smo dud!

10

Naša OŠ ”Ljudevit Gaj” - eko škola koja ne posustaje Eko kviz ‘Lijepa naša’ zauzima posebno m jesto u našoj školi i u srcima naših učenika

Borba 3: Državno natjecanje

12.3.2009. ekipa Zemlja još se jednom okupila i krenula u pobjede.Ovaj put u Seget Donji, kraj Trogira. U busu je poprilično naporno jer smo dva puta prepisivali čitavu prezentaciju, ali uz dobru zabavu na to smo odmah zaboravili. Hotel u kojem smo noćili bio je zbilja lijep. Nakon prezentacije zauzeli smo odlično četvrto mjesto. Na pismenom smo bili malo (vise!) lošiji i na kraju smo završili na šestom mjestu. Nema veze, bilo je bitno sudjelovati. A tim više jer smo priređivali razne smicalice: zaključavale smo dečke na balkon, nismo ih puštale u sobu, čak smo se budili u četiri da bismo učili… Pri povratku u Zaprešić većinu puta smo prespavali. I tako je ekipa Zemlja završila svoj pohod na pobjede.Sve u svemu, meni je bilo jako lijepo, upoznali smo mnogo prijatelja i razmijenili brojeve. Nadam se da će ekipa i sljedeće godine dogurati do državnog natjecanja. Još samo nešto: hvala prof. Matičec što nas je pripremala i trpjela sve naše gluposti!

anja Sima Cota, 8.c

Jeste li znali?

Seget Donji nalazi se u blizini Trogira. Ako niste znali, Trogir je jedan od najljepših gradova u Hrvatskoj. Naravno da smo išli posjetiti grad i vidjeti njegove znamenitosti. Bilo je jako lijepo, zanimljivo i poučno. Meni se najviše svidjela glavna ulica koja dijeli grad na novi i stari dio. Stari dio se nalazi desno, a novi lijevo. Kula Kamerlengo je jedna od najljepših znamenitosti u Trogiru. Nalazi se u novom dijelu, a to se da zaključiti jer je odmah iza nje nogometni stadion. Najznačajniji kulturni spomenik je trogirska katedrala čiji je portal izradio majstor

Radovan. Najljepši mi je bio zvonik Katedrale svetog Lovre. Stari dio Trogira uvršten je u UNESCO-ov popis spomenika svjetske kulturne baštine, a možemo još dodati da je u Trogiru 1271. otvorena prva ljekarna u Europi. Originalni dokument koji to potvrđuje je u privatnoj zbirci, a kopija u trogirskom muzeju. Trogir je davno prije bio i pod upravom Rima i do-bio je Rimska građanska prava. Turisti koji dolaze u Trogir, često dolaze ne zbog sunca, već zbog upoznavanja s njegovom povijesno-kulturnom baštinom.

Blanka Ferenec, 2.d

Stela Galušić, 6.d

11

DA NAM ONO NE ZGINE, KAJ JE NAŠE OD STARINE!

Doznali smo da:

ime Zaprešić nastalo je od riječi • Za PrESJEKOMpisana povijest datira od 1209. iz Listine kralja Andrije II.• KAMENI SVATI i MLINOVI NA KRAPINI• mitovi su našega krajanajstarija zapisana pjesma je • ČIKULIN GOSPODIN (prije 1746. godine)pjesma• USTANI BANE nastala je na našem području1903. godine izbile su protumađarske demonstracije u • Zaprešiću1937. godine Zaprešić i Nove dvore posjetili su • književnici Dragutin Tadijanović, Ivo Kozarčanin i Ivan Goran Kovačićškole na našem području postoje od 18. st.• Zaprešić su poharale kuge i kolere (1682. i 1855.) te • potresi (1590 i 1889.)zaprešićki kraj ima bogatu baštinu - dvorce: Nove • Dvore, Lužnicu, Laduč, Januševec i Gornju Bistru; crkve: Sv. Petar, Sv. Vid, Sv. Leonard (Laduč)…, a kurijama VRBINA I MICKOVO izgubio se svaki trag

Napravili smo:

ETNO-izložbu (staro posuđe, ručni radovi…)• plakate o:•

- povijesti Zaprešića - kulturnoj baštini- narodnoj nošnji- plesovima i pjesmama- Zaprešiću na starim geografskim kartama- ljudima i događajima

intervju s našim starim bakama o starim običajima (lu-• patvi, žetvi, Jurjevu…)

Slušali smo:

narodne pjesme iz Zaprešića: • Pod mostec, Stari siti, Denes nam je velka maša, Klop polkukajkavske stihove zaprešićkih pjesnikinja: Branke Blažić • (Hiža, Žetvena, Jurjevska), Branke Laljak (Lupetva, Kaj), Željke Skledar (Nežica, Stupec)

Projektni dan - dan otvorenih vrataProjektni dan u našoj školi uvijek je zanimljiv i uzbudljiv. Školom vlada odlična atmosfera, svi su aktivni, šetaju iz razreda u razred, nikome nije dosadno. Ove smo godine mogli vidjeti kako petaši izrađuju darove, šestaši su se ‘naoružali’ starim knjigama i receptima, sedmaši su kemijali i izvodili pokuse, osmaši govorili o Europskoj uniji i jezicima, uređivali okoliš… Najviše nas je privukla tema u 5.a razredu i materijal koji su oni pripremili

Tkalački stan

Seljaci optuženi za bunu 1903.

Narodne nošnje Narodne nošnje

Narodne nošnje - 1921. godina

12

DA NAM ONO NE ZGINE, KAJ JE NAŠE OD STARINE!

Projektni dan - dan otvorenih vrata

Naučili smo:

na satu glazbene kulture pjevati pjesme • ZMIRKOM SOM SI MISLIU i DRAGA MOJA NAPOJ MENI KONJEsvirati te pjesme na sintesajzeru (Maja Saili) i tamburici • (Tomislav Beljan)uz naše folkloraše Elizabetu Pokupec, Ivanu Jandras, • Katarinu Tadić i Tina Bužanića plesati narodne plesove POD MOSTEc I KLOP POLKUženska narodna nošnja sastoji se od rubače (kikle), • fertuna, rupca, kraluža i panklina, a muška od gač (hlače), rubače, lajbeka i škrlakaDa MOraMO ČUVaTi NaŠU KULTUrNO-POViJESNU BaŠTiNU, • OBiČaJE, PLESOVE, PJESME, JEZiK i KaJ!!! Da NaM ONO NE ZGiNE, KaJ JE NaŠE OD STariNE!

5.a i prof. Ljiljana Marić

Projektni dan u našoj školi uvijek je zanimljiv i uzbudljiv. Školom vlada odlična atmosfera, svi su aktivni, šetaju iz razreda u razred, nikome nije dosadno. Ove smo godine mogli vidjeti kako petaši izrađuju darove, šestaši su se ‘naoružali’ starim knjigama i receptima, sedmaši su kemijali i izvodili pokuse, osmaši govorili o Europskoj uniji i jezicima, uređivali okoliš… Najviše nas je privukla tema u 5.a razredu i materijal koji su oni pripremili

Neke pjesme iz Zaprešića

Jeste li čuli?

Svi znamo da brojni učenici naše škole jako vole folklor i da su članovi Folklornog ansambla „Jelačićevi dvori“ Zaprešić. U svakom je razredu barem jedan folkloraš, a u nekima ih je doista mnogo. No, znate

li da su prošle godine bili čak do Bratislave u Slovačkoj na smotri folklora? Odlično su se zabavili i naplesali, te tako izvrsno predstavili naš Zaprešić i njegove običaje.

andrea Bernat i Gabrijela Prgić, 6.b

13

1448. godine tiskarski je stroj izumio njemački tiskar i izumitelj tipografije Johannes Gensfleich Gutenberg. Tiskanje knjiga, koje su se do tada prepisivale rukom, omogućilo je širenje znanja u

Europi. Tako je nastalo prvo tiskarsko remek-djelo: Biblija na latinskome jeziku.

Alexander Graham Bell patentirao je prvi telefon 1876. go-dine koji se sastojao od mikrofona i slušalice. Mikrofon je bio poput dimnjaka. Jedan kraj spojio je na membranu koja je bila spojena na rotor. Ovaj vibrirajući rotor bio je spojen na navoj koji je proizvodio frekvenciju glasa i slao je u dimnjak. Slušalica je bila napravljena slično kao mikrofon.

Prvo osobno računalo namijenjeno za rad kod kuće bilo je IBM PC. Osim IBM tvrtke računala su još proizvodile i tvrtke Apple, Tandy, Commo-dore i Xerox. Odluka o ulasku osobnih računala

na tržište donesena je 1980. godine i danas se smatra godi-nom rođenja osobnog računala.

Teško je povjerovati kako se mobitelima koristi-mo već toliko dugo. Prvi telefonski poziv putem mobitela uspostavljen je prije 37 godina u New Yorku kada je Martin Cooper iz američke Mo-torole nazvao konkurentsku tvrtku. Prvi je mobi-tel bio težak 1,13 kilograma, velik 25,4 centi-metara, a baterija mu je trajala oko 20 minuta.

Prvu žarulju patentirali su Henry Woodward i Matthew Evans iz Toronta, ali svoj proizvod nisu uspjeli unovčiti. Bogati Thomas Alva Edi-son, koji je u to vrijeme također radio na pro-

jektu žarulje, otkupio je prava na njihov izum 1879. godine te je nakon usavršavanja predstavio svijetu prvu žarulju.

Prvi automobil konstruirao je i napravio njemački izumitelj Karl Benz 1886. godine u Mannheimu. Sastojao se od samo tri kotača i nalikovao kočiji.

U početku je ovaj hrvatski izum bio naziv za širok šal koji su nosili hrvatski vojnici još u 17. stoljeću. U današnje vrijeme nošenje kravate ovisi o modnim trendovima.

Slavoljub Penkala jedan je od najvećih europskih izumitelja, a 1906. izradio je prvu mehaničku olovku na svijetu - penkalu te 1907. godine prvo nalivpero. Penkala je danas originalni hrvatski suvenir.

Slavoljub Penkala zaslužan je za izum još nekoliko vrlo značajnih pomagala kao što su: rotirajuća četkica za zube, termofor, insekticid Krepax, džepna električna svjetiljka, gramofonske ploče te sredstvo za pranje rublja. Od sredstva za pranje rublja koristi je imala samo Penkalina supruga jer ga on nije uspio unovčiti.

Novinarska grupa

Dobro je da su ljudi izumili hranu i sokove.Borna Benčić, 1.dNajvažniji izumi su motor, romobil i bicikl.David Žibrat, 1.eNajvažniji izum do danas su novci.Lea Katnić, 1.dNajvažniji izumi su televizor i radio.Melani Galić, 1.dVažno je što su ljudi izmislili auto.Bruno Ferenec, 1.dIzumi koji su bitni su auto i telefon.antonio Kraljić, 1.dZa mene je važno i za cijeli svijet: policija, avion, plin i kuće, telefon i još pegla.Luka Jurčić, 1.dVažni su odjeća i kuća.Marcela Vnučec, 1.dZa mene su važni izumi Adam i Eva.Tea Vlahov, 1.d

14

Kopernikovim heliocentričnim sustavom Zemlja je samo još jedan planet koji kruži oko Sunca i okrene se oko osi jednom u danu. Kopernik u središte sustava stav-lja Sunce oko kojeg se u kružnim putan-jama kreću svi ostali planeti. Dnevnu vrtnju

nebeskog svoda objašnjava okretanjem Zemlje oko osi, a poja-vu godišnjeg doba okretanjem Zemlje oko Sunca. Pojava petlji u putanjama planeta sada je jednostavno objašnjena gibanjem Zemlje, a zahvaljujući veličinama tih petlji Kopernik je odredio i udaljenost planeta od Sunca. Nepokretnost zvijezda ispravno je protumačio njihovom golemom udaljenošću od Zemlje i Sunca. Međutim, Crkva nije prihvaćala njegovu teoriju, a nje-gova su djela proglašena heretičkim i zabranjena. Kopernikovi su sljedbenici i istomišljenici čak i proganjani.

Ipak, istina se nije mogla sakriti: godine 1757., više od dva stoljeća poslije smrti Nikole Kopernika, Sveta Stolica je prihvatila i proglasila neoborivim znanstvene dokaze da je Sunce središte planetar-nog sustava te potom odobrila Kopernikova djela. Kopernikova teorija promijenila je čovjekova shvaćanja i stvorila pretpostavke za velika Keplerova i New-tonova otkrića.

Karlo Kožina i Tina Baša, 8.e

Katolički svećenik Nikola Kopernik rođen je 19. veljače 1473. u Toruńu u Poljskoj. U Krakovu je studirao teologiju, matematiku, medicinu, a tamo se i prvi put susreće s astronomijom, zahvaljujući učitelju Al-bertu Brudzewskom. Nakon odlaska u Italiju studira pravo i medicinu na sveučilištima u Bolonji i Padovi, a u Ferrari se susreće s tada poznatim astronomom imenom Domenico Maria Novara da Ferrara. Slijedio je njegova predavanja i ubrzo postao njegov učenik i asistent. Smatra se da je u Padovi došao i do Pla-tonovih tekstova o antičkom stavu o gibanju Zemlje, što mu je dalo prve poticaje za njegovu teoriju.

Tijekom svog života napravio je brojna astronomska mjerenja i promatranja. Na temelju rezultata do kojih je došao napisao je djelo De revolutionibus orbium coelestium. Iako je djelo bilo završeno čak

nekoliko desetljeća prije, objavljeno je tek 1543. godine u Nürnbergu, neposredno prije smrti Nikole Kopernika. To je djelo prekretnica u astronomiji i dotadašnjem poimanju svemira i Zemlje unutar njega. Do tada su se znanstvenici služili terminom geocentrični sustav koji stavlja planet Zemlju u središte svemira.

Zemlja se okreće jer je u svemiru, a u svemiru ništa ne može pasti. Borna Benčić, 1.dZemlja se okreće jer je na jednoj strani sunce, pa da svugdje bude malo sunca. Margita Habrun, 1.eZemlja se okreće pomoću prirode. Matija Zorman, 1.eZemlja se okreće zato jer je okrugla. David Žibrat, 1.eZemlja se okreće zato da doba dana ne budu ista. Lea Katnić, 1.dZemlja se okreće jer se okreću i dani. Zemlja se okreće u krug. Petra Vračević, 1.dZemlja se okreće zato što se dani polako mijenjaju. Bruno Ferenec, 1.dZemlja se okreće jer je u svemiru. Okreće se jer svemir pokreće sve. antonio Kraljić, 1.dZemlja se okreće okruglo. Marcela Vnučec, 1. dZemlja se okreće jer je sunce jako. Tea Vlahov, 1.d

Teodora Gašparuš, 2.c

Mia Čović, 2.c

15

Obljetnica: 200 godina od rođenja Charlesa Darwina

Teorija o evoluciji živih bića prirodnim odabirom, koja je i osporavana i zlorabljena tijekom povijesti, ipak je neosporan doprinos znanosti

Prirodoslovac i znanstvenik Charles Robert Darwin autor je prve moderne teorije o evoluciji živih bića procesom prirodne selekcije, koja je po njemu dobila i naziv darvinizam. Rođen je 12. veljače 1809. godine u Shres-buryju (Shopshire) u Velikoj Britaniji

kao peto dijete dobrostojeće engleske obitelji. Otac mu je bio uspješan i imućan liječnik Robert Waring Darwin, a već je njegov djed Erasmus Darwin, također liječnik, stekao svjetski ugled svojim poetičnim opisima prirodnog svijeta i evolucije u epu u stihovima Zoonomija ili zakoni organskog života.

Knjiga koja je šokirala svijet

Putovanja i istraživanja

Svoje obrazovanje Charles Robert Darwin počeo je studijem medicine na sveučilištu u Edinburghu, a godine 1827. upisao se na sveučilište Cambridge s ciljem da postane svećenik Engleske crkve. Nakon završenog studija na Cambridgeu 1831. godine, u svojoj 22. godini, Darwin se ukrcao na brod HMG Beagle i pridružio se ekipi prirodoslovaca na znanstvenom putovanju po svijetu.

Na tom putovanju dobio je priliku promatrati geološke formacije koje su pronađene na različitim kontinentima i otocima, kao i velik broj fosila i organizama. Darwina je najviše impresionirao učinak koji su imale prirodne sile na Zemljinu površinu. U to doba većina geologa zastupala je teoriju kako su pojedine vrste životinjskog i biljnog svijeta nastajale nezavisno jedna o

drugoj te je svaka prošla vrsta uništena iznenadnom katastrofom kao što je potres ili svijanje Zemljine površine. Prema toj teoriji posljednja katastrofa bila je ona povezana s Noinom arkom, koja je izbrisala sve životne oblike osim onih koji su se ukrcali u Noinu arku. Ostali primjerci životnih oblika postali su fosili. Vrste stvorene neovisno jedna o drugoj, prema toj teoriji, nisu bile u mogućnosti mutirati, a to ih je činilo nepromjenjivim za sva vremena. Za razliku od njih, Darwin je nakon povratka u Englesku 1836. godine objavio svoje ideje o promjenjivosti vrsta u djelu Bilješke o transmutaciji vrsta (Notebooks on the Transmutation of Species).

Prvi su ljudi nastali od majmuna u džungli. Prije su nastale životinje jer je pračovjek bio majmun. Prve su životinje izgledale čudno. Borna Benčić, 1.dPrvi su ljudi nastali u prašumi od majmuna i bili su dlakavi.Margarita Habrun, 1.ePrvi su ljudi nastali u rajskom vrtu. Izgledali su čudno.Matija Zorman, 1.ePrvi su ljudi živjeli u špilji i izgledali čudno.David Žibrat, 1.eBog je stvorio prve ljude. Stvoreni su u prirodi. Bili su mali.Lea Katnić, 1.dPrvi su ljudi nastali tako što je Eva rodila ljude, pa su ljudi rodili druge ljude. Nastali su u Betlehemu. Melani Galić, 1.dLjudi su nastali jer ih je Bog stvorio, i to u džungli. Životinje su izgledale prugasto i točkasto.Petra Vrančević, 1.dPrvi su ljudi nastali jer ih je Bog s neba spustio. Nastali su u prirodi.Bruno Ferenec, 1.dPrvo su nastale životinje zato što su bolje od ljudi.Tin Lončarević, 1.ePrvi su ljudi nastali u Africi. Prvo su nastale životinje jer je Bog tako odlučio. antonio Kraljić, 1.dPrvo su nastale životinje zato što ljudi onda ne bi imali hrane. Prvi su ljudi izgledali golo. Marcela Vnučec, 1. dNastali su na Zemlji kada je Bog stvorio Adama i Evu.Tea Vlahov, 1.d Prvi su ljudi nastali u pretpovijesnom svijetu.Patrik Pavlović, 1.d

Darwinova karikatura

16

Važnija djela:

Bilješke o transmutaciji vrsta (Notebooks on the •

Transmutation of Species, 1836.)

Putovanje jednog prirodoslovca oko svijeta (Journal of •

Researches into the Natural History and Geology of the

countries Visited during the Voyage of H. M. S. Beagle

Round the World, poznato pod kraćim nazivom The

Voyage of the Beagle, 1839.)

Postanak vrsta putem prirodnog odabira ili očuvanje •

povlaštenih rasa u borbi za život (On the Origin of Species

by Means of Natural Selection or the Preservation of

Favoured Races in the Struggle for Life, 1859.)

Mijenjanje životinja i biljaka pri udomaćivanju (The •

Variation of Animals and Plants Under Domestication,

1868.)

Podrijetlo čovjeka i odabir ovisan o spolu (The Descent •

of Man and Selection in Relation to Seks, 1871.)

Izražavanje osjećaja u životinja i čovjeka (The Expression •

of the Emotions in Animals and Man,1872.)

O postanku vrsta: teorija evolucije

Sljedeća dva desetljeća Darwin je radio na poznatoj teoriji evolucije i još nekim prirodno-povijesnim projektima. Njegova je teorija u cijelosti objavljenja 1858. godine pod naslovom Postanak vrsta (The Origin of Species). Knjiga, koju su nazvali

Knjigom koja je šokirala svijet, prodana je u potpunosti već prvi dan te je naknadno tiskano još šest izdanja. Darwin je u svome spektakularnom djelu iznio različite pretpostavke o stvaranju svijeta i postanku čovjeka. Najkontroverznija je pretpostavka o evoluciji u kojoj tvrdi da se složeni organizam razvio iz jednostavnog te kroz dulje vremensko razdoblje evoluirao u složeniji organizam. Darwin je također došao do zaključka kako je u prirodi zastupljena prirodna selekcija - zakon jačega, odnosno preživljavaju snažniji organizmi, a oni slabiji izumiru. Osim tih pretpostavki, Darwin je tvrdio da na razvoj čovjekova mišljenja i ponašanja utječu i naslijeđe i društevno-socijalne okolnosti u kojima se nalazi. Geni roditelja prenose se na potomke pa je tako moguće naslijediti ne samo fizička nego i psihološka obilježja (npr. kriminalci - uske lubanje i dugi nožni palac). Reakcija na Darwinovu knjigu bila je veoma brza. Neki biolozi spočitavali su Darwinu kako ne može dokazati svoje pretpostavke,

a drugi su kritizirali njegovu koncepciju o razvijanju različitih vrsta iz jedne. Međutim, najžešći napadi na Darwinovu teoriju nisu dolazili od znanstvenika, nego od strane crkvenih predstavnika. Tvrdnja da se čovjek evolucijom razvio iz primata, čovjekolikog majmuna koji je po svom postanku životinja, najviše je uznemirila Crkvu. Ta se tvrdnja kosi s uvjerenjem Crkve da je svaki čovjek

univerzalno biće stvoreno na sliku i priliku Božju. Spočitavali su mu da teorija o prirodnoj selekciji poriče utjecaj Boga na stvaranje čovjeka i stavlja čovjeka na istu razinu sa životinjama.

Priznanje za rad

Važnost Darwinova rada ipak su prepoznali njegovi suvremenici te je 1839. godine izbaran u Kraljevsko društvo (Royal Society) te 1878. u Francusku akademiju znanosti. Odana mu je počast i mjestom pokopa u Westminsteropatiji, nakon što je 19. travnja 1882. preminuo u mjestu Downe, u grofoviji Kent. Darwin je svakako jedan od onih pojedinaca koji su svojim djelom bili ispred svoga vremena. Odgovor na pitanje je li čovjek uistinu postao od majmuna i je li Darwin po tom pitanju zaista imao pravo, već stoljećima pokušavaju dati i drugi znanstvenici, no Darwin je postavio čvrste temelje suvremenom poimanju nastanka života na Zemlji.

Luka Križan i Marko Lopac, 8.e

Carlo Lozić, 2.d

Mihaela Budimir, 2.d

Darwinova knjiga

17

- Tehnički muzej osnovan je 1954. godine. Sedam je os-novnih odjela. 40 je različitih zbirki eksponata - kustos započinje priču.Netko dovikuje: - Tada je rođena moja baka. Sedam odjela za sedam pat-uljaka…Razrednica utiša duhovite. A tada kustosova priča o vodenici, lopaticama i vode-

noj turbini postaje vrlo zanimljivom. Nastaju i umjetničke fo-tografije mobitelima! U podrumu muzeja nalazi se rudnik izgrađen uglavnom od drve-ta. U rudniku smo razgledali hodnike u kojima se nalaze vagoni s ugljenom, telefonom i dizalom. Potom slijedi priča o dinamitu koji je zapravo osmišljen za rudarstvo. Naše komentare o dina-mitu neću vam ni spominjati. Neki od nas su užasnuti i žale djecu koja su radila u rudnicima, dok drugi već počinju priču o telefonima. - Telefoni su zakon. To je to! Da nije bilo prvih telefona, ništa od naših Nokia, Samsunga, Sony Ericssona… Razrednica opet stišava telefonske komentare. U muzeju se također mogu vidjeti stari helikopteri, zrakoplovi, lokomotive, bicikli, motocikli i automobili. Ispred muzeja nalazi se Park veli-kana. Tamo su kipovi nekih naših velikana, Franje Hanamana,

Fausta Vrančića, Ruđera Boškovića i mnogih drugih. A onda opet komentari kod spomenika Slavoljubu Penkali i Ruđeru Boškoviću: - Sad znam zašto se kemijska olovka naziva i penkala! Tko ima novčanicu na kojoj je Ruđer Bošković? Želim to za uspomenu na ovaj dan…Sljedeći cilj nam je Planetarij. Svi su očarani. Zagonetna zviježđa, Mars, Jupiter, Mjesec potiču nas na razgovor o horosko-pu. Profesori sad već zajedničkim snagama stišavaju duho-vite govornike. Planetarij pripada budućnosti i zato ova naša očaranost. Nažalost, terensku nastavu nastavljamo putovanjem na Mirogoj. Sad sam stvarno žalosna. Nikad nisam voljela ići na groblje. Srećom, nasmije me ko-mentar koji ovdje ne želim spominjati, a onda me i zainteresira koje su slavne osobe i književnici pokopani na Mirogoju. Zanimljivo je bilo i da smo se vo-zili Lenucijevom potkovom, što je naziv za slijed osam trgova koji poput trodijelnog okvira formira-ju Donji grad. To su Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Botanički vrt, Marulićev trg, Mažuranićev trg i Trg maršala Tita. Nakon svega, sami odgovor-ite na pitanje postavljeno u naslovu.

Lucija Grladinović, 7.b i ivana Mihaljević, 7.a

Terenska nastava: sedmaši u Tehničkom muzeju

Obavijest da ćemo u listopadu ići u Tehnički muzej nije među nama sedmašima odjeknula prevelikim

oduševljenjem. Mi djeca brzog tehnološkog napretka, mobitela i računalnih projekcija nerado se

vraćamo u prošlost, ali ipak nije bilo tako nezanimljivo

Treba li terenska nastava biti češće?

Mirogoj

Lenucijeva potkova

18

Treba li terenska nastava biti češće? Terenska nastava u nižim razredimaPosjet muzeju

U utorak, 10. veljače, posjetili smo Zavičajni muzej u Brdo-vcu. Muzej je velik, ali je prostor dosta hladan. Vidjeli smo arheološku zbirku i drveni brod koji su našli u Pojatnu. Na zidovima vise slike iz prošlosti.Oduševila me maketa dvorca Januševac. Svidio mi se kip svetog Florijana koji guta vatru. Posjet muzeju u Brdovcu mi se svidio i veselim se novim muzejima jer iz njih saznajemo puno o životu naših predaka.

Kristina ilić, 3.a

Zavičajni muzej Brdovec

Išli smo u Zavičajni muzej Brdovec. U muzeju nas je dočekao muzejski vodič. Krenuli smo u obilazak. Pokazao nam je zbirku predmeta koji se čuvaju u muzeju. U prvoj prostoriji vidjeli smo: stari novac, čamac, dvije sjekire i lonac. Po zidovima je bilo puno slika. Svi smo jedva dočekali drugu prostoriju. U drugoj pros-toriji bilo je starih narodnih nošnja, kolovrat i žrvanj. U trećoj prostoriji bilo je mnogo drevnih igračaka i drugih stvari starih mnogo godina. Vani smo ušli u kućicu staru 100 godina. U njoj su bili stara peć i krevet.Svi smo sretni i zadovoljni stigli kući puni dojmova. Naučili smo nešto o životu svojih predaka i o vremenu kad su živjeli.

Vinko Brumen, 3.a

Izlet u Čigoč

Bili smo u Čigoču. Čigoč je selo roda. Razgledavali smo rode, gnijezda i kupovali suvenire. Imali smo vodiča koji nam je govorio o rodama. U Čigoču je više od trideset gnijezda. Vodič nam je rekao da se s juga prvo vrati muška roda, a onda ženska. Vidjeli smo konja, patke, rode i piliće. Nakon ručka su neki jahali konja. Na fotoaparatu imam pedeset slika. Kada smo ušli u autobus, bili smo umorni i spavali smo. Trebalo nam je tri sata do kuće. Bilo mi je lijepo.

Eva Jularić, 3.a

Izlet u Čigoč

Moji prijatelji iz razreda i ja išli smo na izlet u selo roda koje se zove Čigoč. Dok smo se vozili do Čigoča, družili smo se i zabavljali. Kad smo došli, bili smo gladni pa smo pojeli sendvič. Tamo smo se šetali i slikali rode. Naš vodič nam je pričao o rodama. Od njega sam saznala da u selu ima više roda nego ljudi. Rodama se nismo mogli jako približiti jer bi se sakrile, ali smo ih promatrali pomoću teleskopa. Nakon toga išli smo kupiti suvenire. Malo smo se prošetali i otišli doma. Bilo mi je poučno i zanimljivo. Voljela bih opet otići na takav izlet.

Eva Matijašić, 3.a

antonio Cicvara, 3.a

Dorjana Kos, 3.a

Lorena, 3.a

Katarina, 3.aKatarina Pandurević, 3.a

19

Torta ljubavi

Sastojci:100 g ljubavi100 g dobrote100 g šećera1 šalica razumijevanjajako puno opraštanja100 šalica osmijehanekoliko čvrstih zagrljaja100 g čokoladeU velikoj posudi promiješati ljubav, dobrotu i razumijevanje. Zasladiti šećerom. Uz osmi-jeh na licu dobro promiješati i držati u zagrljaju da očvrsne. Preliti čokoladom i nesebično dijeliti.

Lana Patrun, 3.a

Moja majka

Kratka plava kosa te velike, kestenjaste oči, kao da pokazuju dobro-tu duše. Veliki, smiješni nos te mala, tanka usta. Koje me svakim danom ljube. Moja majka meni je najbolja. Svakim me danom zove s posla. Samo da čuje moj glas. Jednog dana kasnila sam doma. Kada sam se vra-tila, vikala je na mene. Jako se zabrinula. Zbog toga sam se na nju strašno naljutila. Ubrzo mi je rekla da ide do susjednog dućana. Re-kla je da će se brzo vratiti. No nije je bilo barem dva sata. Zabrinula sam se. Već sam mislila da joj se nešto strašno dogodilo. Kada se vratila, počela sam na nju vikati. Tada mi je objasnila svoju lukavu zamku. Oprostila sam joj i nešto važno naučila. Moja majka voli kada joj prepričavam događaje iz škole. Sluša me puna razumijevanja. To najviše volim kod nje. Nikada nije voljela da joj lažem. Zbog toga me uvijek grdi. Preskromna je. Zovemo je ¨Crveni križ¨ jer uvijek nešto nekome daje. Ona je poput anđela koji nada mnom bdije. Svaka njezina bora znak je ljubavi i truda koji nam je pružila. Moja majka najposebnija je osoba, poput ljubičice u polju maslačka. Ona je sve što mi treba. Sretna sam što je imam.

andrea Bernat, 6.b

Recept prijateljstva

500 g ljubavi100 g iskrenosti100 g razumijevanjapola litre dobrote200 mg humora1 prstohvat popularnostiSve sastojke dobro izmiješati i pustiti da odstoji. Peći na laganoj temperaturi i nježno ko-ristiti cijeli život.

ariana Harčević, 3.a

Roditeljska ljubav

Postoje različite vrste ljubavi. Ljubav može biti roditeljska, brats-ka, ljubav prema životinjama, prema domovini… Ova priča je o roditeljskoj ljubavi prema svom djetetu. Maleni dječak zvao se Hr-voje. Jako je volio sport. Roditelji su ga upisali na rukomet. Što god on poželio, roditelji su mu to ispunili. No jednog dana Hrvoje je bio tužan. Mama i tata su ga pitali što mu je. On je tužno odgovorio: - Ja nemam prijatelja. Na rukometu se nitko ne želi družiti sa mnom! Mama i tata, sve se može kupiti, ali ljubav i prijateljstvo nikada! - zaključio je Hrvoje. Roditelji su mu rekli da ga oni vole bezgranično

i da će steći prijatelje jer je dobar. Hrvoje je bio sretan.

Josip Brkić, 3.b

Moje pismo djetinjstvu

Sretno, divno, nepovratno djetinjstvo. Brzo zaboraviš divne trenut-ke, pa ih se sjetiš i opet zaboraviš. Poslije duge vožnje, kada čekaš da protegneš noge i nešto popiješ, susretneš nekog dragog i dobrog. Za mene je to bila moja prabaka Mara. Draga i dobra, stara žena. Dosta se dobro držala za svoje devedeset četiri godine. Ponekad je se sjetim, ali lice je izblijedilo i skoro nestalo iz sjećanja. Nježnim mi je glasom govorila i ispucalim, nježnim rukama me grlila i gladila mi lice. Sada kada se sjetim da je nema i da je više nikada neću vidjeti, srce mi obuzme tuga. Sjetim je se u molitvama, molim da dođe u Raj jer mislim da je zaslužila. Poželim da se vratim i opet proživim te trenutke s njom. Što može biti ljepše od djetinjstva, tog doba kada nemaš briga i sve je lijepo? Zar je moguće da je od tih

trenutaka ostala samo uspomena?

Mirko Barun, 6.a

Obitelj je veliko bogatstvo!I ove godine govorimo o ljubavi - ljubavi prema obitelji

Matija Tolić, 2.dTara Mikić, 2dPetra Brebrić, 2.dViktorija Šutalo, 3.a

22

Dvije najbolje bake na svijetu

Jeste li upoznali moje bake? Nažalost niste. Zovu se Katarina (ali svi smo je zvali Katica) i Stanislava (ali svi smo je zvali Stanka). Baka Katica je živjela na Trešnjevki, a baka Stanka na Maksimiru. Baka Katica, mama moje mame, bila je tipična baka. Zajedno smo šetale, išle u dućan i kuhale. Najviše sam voljela kada sam se kupala u kadi, a ona je sjedila pored mene. U kadi je bilo puno spužvi i raznih praznih čašica od jogurta. Često smo se igrale i prodaje sireva. Ponekad bih legla u krevet, a ona pored mene, pa smo gledale neku knjigu s povrćem i smijale se. Sada više ne možemo. Nje nema već tri godine. Baka Stanka, mama mog tate, nije se mnogo družila sa mnom. Ne krivim je. Bila je bolesna i ležala je u krevetu. Još dok sam bila mala mogla je hodati uz pomoć štake, ali toga se slabo sjećam. Pravila je fine kolače, a kada to više nije mogla, govorila je mom djedu što da radi pa ih je on radio. Niti nje više nema. Već tri godine. I danas kada ih se sjetim dođe mi da plačem, ali od radosti jer sve one zajedničke trenutke nikad neću zaboraviti. Neću zaboraviti niti kako su one izgledale. Baka Katica imala je kratku, sivu kosu koju je sama šišala, lijepo lice poput glumice i usta uvijek raširena u osmijeh koji me podržavao u svakom trenutku. Nosila je trenirke ili haljine koje je sama sašila. Sretna sam jer sam od nje naslijedila ljubav prema šivanju. Ona je bila medicinska sestra. Mama mi je govorila kako su još dok je baka radila sva djeca rado dolazila k njoj i uvijek joj se, već kao odrasla, vraćala. Naravno da jesu kad je to moja baka koju jako volim! Baka Stanka imala je bijelu kosu koja je uvijek bila kratka i uredno složena kao kakvo gnijezda koje je majka ptica dugo slagala. Oči su joj bile smeđe i nekako tužne. Žalosna sam što je bila bolesna i što se nisam više družila s njom. No, da jesam, to bi sigurno bilo zabavno i poučno.Ja svoje bake volim najviše na svijetu!

Hanna Davidović, 6.d

Obitelj je veliko bogatstvo!Što sve oči vide

Gledala sam ga.Lice mu je bilo blijedo,i činilo se kao da spava.Osvrnula sam se.I vidjela veliku crninu,suze i bol.Vidjela sam.Veliki crni sanduk, i u njemu uspavanog čovjeka,u crnom odijelu.Ugledala sam.Anđela smrti kako

mu stoji za vratom.Gledala sam.Crnu zemlju kakopolako pokriva crni sanduk.Osjetila sam.Ruku kako mi pruža ružuza zadnji oproštaj.Voljela sam gledati svijet.Toga sam dana ipak poželjela biti slijepa.

iris Brcković, 6.d

Filip Šeatović , 2.b

arijana Matić, 3.c

anita Bogović, 2.cMauro Pjević, 2.cHela Maković, 2.c

23

Upoznajmo knjižnicu: Referentna zbirka

“Obrazovan je onaj koji zna gdje će naći ono što ne zna!”

Brzo trebate neku informaciju? Trk u knjižnicu potražiti knjige referentne zbirke - encik-lopedije, leksikone, rječnike, atlase i priručnike. UPOZORENJE: knjige referentne zbirke ne mogu se posuđivati, njima se koristimo samo u knjižnici ili čitaonici

Ponovimo: - podatke o nekom gradu ili državi, osobi, znanosti ili um-jetnosti pronaći ćemo u enciklopediji ili u leksikonu (Opća enciklopedija, Veliki školski leksikon…)- značenje neke riječi pronaći ćemo u rječnicima (Rječnik stranih riječi, Hrvatsko-engleski rječnik, Frazeološki rječnik…)- atlasom se koristimo ako želimo pronaći neku planinu, ri-jeku, grad ili otok (Atlas svijeta, Dječji atlas svijeta…)

Knjige referentne zbirke obično su smještene na posebnom, istaknutom mjestu kako bi bile na dohvat ruke i knjižničarima i korisnicima knjižnice. Često posežemo za njima jer nam brzo daju potrebne informacije, a naša draga gospođa Marija u njima pronalazi odgovore na sva naša moguća i nemoguća pitanja. Referentnu zbirku čine:

1) ENCIKLOPEDIJE - znanstvena djela koja sustavno daju pregled znanja po abecedi (opća enciklopedija) ili zbir podataka o nekoj grani znanosti ili umjetnosti (specijalna, stručna enciklopedija). Izraz enciklopedija prvi je u svijetu upotrijebio hrvatski latinist Pavao Skalić, (1534.-1575.) u naslovu svog djela Encyclopediae seu orbis… Riječ encik-lopedijski znači svestran, koji obuhvaća sva znanja, a encik-lopedist je svestrano obrazovan čovjek koji ima raznovrsno znanje. Postoje i elektroničke, e-enciklopedije. Najpoznatija mrežna enciklopedija je Wikipedia.

2) LEKSIKONI - knjige u kojima su abecednim re-dom poredani i sažeto protumačeni različiti pojmovi (encik-lopedija manjeg formata i opsega). Leksikoni mogu biti opći, školski, geografski, leksikoni mjernih jedinica… Pojmovi i riječi također su poredani abecednim redom, a kao pomoć pri snalaženju služi granična riječ.

3) RJEČNICI - knjige u kojima su sakupljene riječi iz jednog ili više jezika s upotrebom i značenjem. Mogu biti jednojezični, dvojezični, frazeološki…

Kako se koristimo enciklopedijom, leksikonom ili rječnikom?Riječi i pojmovi u enciklopedijama, leksikonima i rječnicima poredani su abecednim redom, a kao pomoć služi granična riječ koja je istaknuta na vrhu svake stranice.

4) ATLAS skup geografskih ili astronomskih karata uvezanih u jednu knjigu, a kasnije i knjiga karata sa slikama iz pojedinih grana znanosti ili umjetnosti. Ime mu potječe od mitološkog lika Atlasa, gorostasa koji nosi konzolu, balkon, pročelje, krov i slično na građevinama. Naziv atlas za zbirku karata prvi je u povijesti upotrijebio nizozemski kartograf G. Mercator 1595. Danas se atlasima nazivaju i uvezane zbirke tabela u botanici, zoologiji, medicini, tehnici i umjetnosti.

Što još pripada u referentnu zbirku?U referentnu zbirku spadaju još i različiti priručnici kao što su gramatike, pravopisi i priručnici iz različitih područja znanja, npr. povijesti, biologije, informatike… Priručnici se koriste tako da ono što trebamo prvo tražimo u kazalu ili u sadržaju.

VAŽNO! Postoji rješenje i za one koji baš ne vole trčati u knjižnicu, pa čak ni prošetati do nje. Naime, osim u tiskanom obliku (knjige), referentnu zbirku možemo naći i na CD-u i on-line. Ali, ne zaboravite, osim zanimljive knjige u knjižnici uvi-jek možete upoznati i zanimljivu osobu, posebno u našoj školskoj knjižnici! Ljepše je tražiti informacije u društvu nego sam uz svoje računalo.

Mladi knjižničari

24

“Obrazovan je onaj koji zna gdje će naći ono što ne zna!”

Ipak se u knjigama ne kriju svi odgovori

Slušajte prvaše i uživajte!Najljepše odgovore dobili smo od prvaša, a ‘najmudrije’ od učenika viših razreda

Tko je pisac?- Pisac je čovjek koji piše raznorazne knjige. (anamarija, 1.c)- Onaj koji piše u naše knjige. (Marcela, 1.d)- Pisac je za knjige. (Jura, 1.b)- Pisac je pisač knjige. (Jan, 1.a)- Pisac radi knjige. (Luka, 1.b)

Tko je ilustrator?- Ilustrator je glumac. (Ema, 1.c)- Ilustrator je onaj koji prevodi knjige. (Lena, 1.c)- Ilustrator je onaj koji leti. (Monika, 1.c)- Ilustrator je čovjek kada otvoriš knjigu da vidiš kako se zove. (ira, 1.c)- Ilustrator je slikač. (Jan, 1.a)- Ilustrator oslikava knjige. (Dominik, 1.a)- Ilustrator je onaj koji popravlja. (Marcela, 1.d)

Što je knjižara?- Knjižara je tamo gdje se kupuju knjige iz knjižnice. (Borna, 1.d)- Knjižara je ono gdje idem kupiti olovku. (Franco, 1.d)- Knjižara je mjesto za djecu kada kreću u školu. (ivan, 1.c)- Gdje ima puno papira. (ante, 1.a)

Najsastavak po izboru Novinarske grupe

DRŽAVICA CVIJEćA U SIVOJ PUSTINJI KAMENJA

Što je cvijet? Na satu prirode smo učili da je to biljka koja ima korijen, stabljiku, listove, tučak, prašnik i latice. Učili smo i da mu treba voda i sunčeva svjetlost da bi preživio. Nemojte misliti da sam štreber, ja samo dobro pamtim ono što je zanimljivo. Ali kakve veze cvijeće ima s državom, i to onom u sivoj pustinji kamenja? Netko će zasigurno pomisliti da se radi o kakvom sukobu između cvijeća i kamenja. To je previše klasična priča i ja ne bih ovom prilikom o tome pričao. Ja ću vam ispričati na što me podsjeća ova tema. To je nešto malo unutar nečega velikog, kao naprimjer: Slo-venija u Europi, bunar u Sahari, mrav u mravinjaku, riba u oceanu, bakterija u wc-u, planet Zemlja u svemiru, tu i tamo koji izvanzemaljac u Meksiku, koji Indijanac u Sjevernoj Americi (ako ih još uopće ima), zakopano blago na plaži, kamenčić na ulici, lemur na Madagaskaru, ja u školi, pingvin na Antarktiku, prijatelj Leon u želucu anakonde, vrtni patul-jak na travi, igla u plastu sijena, zvijezde na nebu…Jedan mudrac je jednom rekao: Kakvo pitanje, takav odgovor, a ja bih nadodao: Kakva tema, takav sastavak. I na kraju, ovaj sam sastavak napisao samo zato da ne dobijem minus!

Filip Babović, 6. c

Mudrosti velikih:

Jedan od četiri velika japanska otoka zove se KONJUŠU.•

Da bi se došlo do plodnog tla, šume se moraju KREĆITI.•

Inkvizicija je zdravstvena ustanova.•

Migracije su preseljenja •

u NIZOZEMSTVO.

44. god. pr. Kr. ubijen •

je Gaj Julije Cezar u

Narodnoj skupštini u

Beogradu.

Hrvatski plemići bili su •

Frankopani, ZUBIĆI,…

Cameron Diaz je doplovio •

do Rta dobre nade.

Prirodni priraštaj je broj •

umrlih i rođenih ljudi na

km2.

Noah Marko Mesić, 2.c

Doroteja Starman, 2.c

anita Bogović, 2.c

25

Dragi Ado, kako uspijevaš biti dobar učenik s obzirom na okolnosti kod kuće?- Nije lako, ali snalazim se i učim. Ne trebaju mi još i problemi u školi, imam ih dovoljno kod kuće.

Ado, kako je to kad imaš tužno djetinjstvo?- Tužno, ali vremena za zabavu i dobre prijatelje uvijek ima dovoljno.

Dragi Ado, kako uspijevaš biti tako dobar s mamom? Meni ne uspijeva.- Nije njoj lako, a i tko zna kakve bih roditelje imao da nemam ove. U svakom slučaju, kad je tvoja majka dobre volje, budi s njom i uživaj, a kad je loše volje, igraj s njom igru skrivača.

Kako si postao najbolji učenik u razredu? Kako biti pametan, a ništa ne učiti?- Nema ti druge - zagrij stolicu.

Hoćeš li mi doći riješiti test iz matematike? - Ti me čekaj, ali pazi, nisam ti ja Superman.

Kako ne pročitati lektiru, a da te profesorica ne skuži?- Nemoguća misija!

Dragi Ado, potrebna mi je tvoja pomoć. Muče me problemi oko ruganja i ismijavanja prijatelja iz razreda. Ne znam kako da ih trpim? - Ne shvaćaj sve ozbiljno, a na neke se njihove šale i ti nasmij i uzvrati šalom. Manje će te zezati ako vide da ti to ne smeta.

Kako se riješiti puno obaveza kod kuće i biti neprimjetan?- Tamo gdje su roditelji, tebe nema!

Ado, možeš li mi pomoći da naučim racionalne brojeve?- Volio bih, ali nemam vremena jer moram kopati temelje, znaš da mi je tata naredio. Zovi Brumena iz 6.b.

Hej Ado, možeš li mi pomoći popraviti bicikl?- Ne znam kakav te kvar muči, pa ti ne mogu točno reći, ali neće doći do svjetske katastrofe ako pažljivo rastaviš pokidani dio, a onda ga popraviš i opet sastaviš. Ne boj se pokušati.

Ado, kako da naučim voziti role?- Ma, nije to neki problem. Obuj role, uhvati se za neku ogradu i polako, korak po korak. Kad osjetiš da si sigurniji na nogama, polako se pusti. A čujem i da Lac iz 6.b daje besplatne sate rolanja.

Kako da se ponašam kad me sestra stalno živcira? - Ona ti je saveznik - ne zaboravi to! A mora te malo i živcirati.

Čuj, Ado, kako preživjeti prvi poljubac?- Jako je lako, a i fino to preživjeti!

Možeš li pitati svog prijatelja Lenona da dođe svirati gitaru u naš bend?- Nema frke, sigurno će pristati. Čuo sam da već svirate na školskim priredbama i da ste odlični, uvijek vas zovu na bis!

Hej Ado, dođi na piće! - OK, al‘ ako si mislio na sok. Znaš dobro što mislim o alkoholu.

Dragi šestaši, pišite mi opet ako bude frke i zatrebaju vam moji savjeti. Samo ih pošaljite Jadranku, a on će se pobrinuti da ih dobijem, znate da je totalno OK tip.

6.b razred

Glavni lik iz romana Jadranka Bitenca ” Twist na bazenu” odgovara na pitanja šestaša

Ado, moramo te nešto važno pitati!Dragi šestaši, Jadranko mi je nakon druženja s vama u školskoj knjižnici donio pregršt vaših pisama. Bilo je i teških pitanja, priznajem, ali nadam se da ćete biti zadovoljni mojim odgovorima. Krenimo redom:

Jadranko Bitenc

Sanja i iva, 6.b

26

Kako zaboraviti na probleme i još se zabaviti?

Kad ste ljuti, plešite! Ples je ritmično pokretanje tijela prema zvucima glazbe.

Plesom iskazujemo osjećaje i pritom se dobro zabavljamo

Ples prati čovjeka od pamtivijeka, a još i crteži u spiljama pokazuju čovjeka kako pleše. U našoj školi priredbe ne pro-laze bez plesnih nastupa. Pleše nam grupa djevojčica iz (sadašnjih) četvrtih razreda, ali i dvije djevojke iz 8.b: Anja Perković i Nika Crljen. Koreografiju osmišljavaju same, a iz godine u godinu sve su bolje.

ANJA: Bavim se plesom još od vrtića. Od svega najviše volim jazz dance. Nije previše zahtjevan, ali je vrlo brz i dinamičan, što odgovara mom karakteru. Volim plesati jer na taj način tijelom iskažem svoju kreativnost. Nakon sva-kog uspješnog nastupa i koreografije dolazi još veći izazov, a to je ponovno nadmašiti sebe. Planovi za budućnost? Uz obaveznu srednju školu, završiti i školu suvremenog plesa Ane Maletić.

NIKA: Ples je za mene nešto predivno, najbolji oblik za-bave. Kad god sam ljuta ili mi je loš dan, počnem plesati i na taj način se opuštam. U njemu uživam. Plešem od svoje četvrte godine i upravo sam završila 10. godinu plesa. Od prvog dana plešem u Plesnim punktovima Zagreb (voditeljica Tihana Škrinjarić). U zadnje dvije godine jako sam napre-dovala jer sam “upala“ u mlađu super grupu Plesnih punk-tova Zagreb. Trudim se biti što bolja. Obožavam plesati i još uvijek nisam pomislila na odustajanje!

Anja i Nika vesele se nastupima u svojoj školi. U taj ples ulažu jako puno truda jer ih gleda cijela škola. Iako se Nika povrijedila u drugom polugodištu, ne odustaju od svog nas-tupa za Dan škole, čak planiraju dvije koreografije kao poklon školi koju završavaju. Nadamo se da će se Nika brzo oporaviti i da ćemo im moći od srca pljeskati.

Plesna grupa MOVE osnovana je u zaprešićkom Pučkom ot-vorenom učilištu tek prije dvije godine, a danas je već poznata i čini je skupina od oko 12 plesačica. Šestašica Iris Brcković nije jedina iz naše škole članica te plesne grupe, ali smo od nje doznali da osim samostalnog rada grupa surađuju i s poznatim kreatorima i fotografima kao što su Nina Šempalo i Roko Bahat te sa slavnim DJ-ima kao DJ Žuža. Imaju svoje koreografije, a rad je vrlo naporan.

IRIS: Ima svađa, suza, smijeha, sreće, boli i prekrasnih zajedničkih trenutaka. U travnju 2009. idemo na natjecanje za najbolju plesnu grupu. Nadamo se da ćemo pobijediti jer doista smo dobre. Sada dok još ne znamo kakvu konkurenciju imamo, možemo reći da smo na nekoliko koraka do uspjeha. Držite nam fige i zaželite nam sreću!

Petra Urošević, 8.b

ANJA IRIS

NIKA

PLESNA GRUPA MOVE 27

Frédéric Chopin rođen je 1810. u mjestu Železowa Wola nedaleko Varšave. U 17. godini odlučio se potpuno pos-vetiti glazbi. Danonoćno je vježbao, svirao, a prazne kajdanke uskoro su se počele puniti prvim zrelim skladbama i on je postao najveći pjesnik klavira. Chopin je skladao isključivo za klavir - poloneze, mazurke, valcere, etide, sonate i nok-turna. Od ranog djetinjstva bio je slabog zdravlja i često bo-lovao od infekcija pluća i kašlja. Ne znajući da se više nikada neće vratiti u Poljsku, zbog građanskog rata napustio je svoju voljenu domovinu i otišao u Pariz.

U ljeto 1849. godine Chopinova bolest se naglo pogoršala i on je napisao voljenoj sestri da odmah dođe u Pariz. U noći sa 16. na 17. listopad uz njegovu postelju su bili njegova sestra, sestrična i najvjerniji prijatelji. Chopin im se tada obratio: „Uvijek sam se bojao da ću umrijeti među strancima. Sretan sam što sam sada među svojima. Kad budem mrtav, molim Vas, ponesite moje srce sa sobom u domovinu. Hoću da je uvijek među vama. Kad me ovaj kašalj uguši, preklinjem vas, otvorite moje tijelo, da ne budem pokopan živ.“ To su posljed-nje njegove riječi.

Najveći pjesnik klavira umro je 17. listopada 1849. u 39. godini života. Pokopan je na pariškom groblju Pere Lachaise (groblje gdje su sahranjeni i Jim Morisson, Edit Piaf…) kraj svog prijatelja Vincenza Bellinija. Kad su spuštali njegov lijes u raku, bacili su na nj pregršt poljske zemlje koju je od odlaska iz Poljske Chopin stalno nosio uza se. Prema obećanju, njegovo srce je izvađeno iz tijela te ga je njego-va sestra prenijela u Varšavu, gdje je tajno uzidano u jedan stup Crkve svetog križa. Tek kada je Poljska postala neza-visna, na pločici iznad uzidanog srca dotadašnji natpis Tamo je moje srce gdje je moja domovina zamijenjen je natpisom Ovdje počiva srce Frédérica Chopina. Srce velikog kompozitora Frédérica Chopina, sačuvano u boci alkohola (konjaka) već 160 godina i pohranjeno u stupu crkve u Varšavi, nedavno su znanastvenici zatražili kako bi napravili DNK analizu i otkrili točan uzrok njegove prerane smrti. Do sada se vjerovalo da je genijalni pijanist umro od tuberkuloze. Odluci o odbijanju DNK analize prethodile su brojne konzultacije genetičara, umjetnika, stručnjaka za život i djelo Frédérica Chopina te predstavnika poljske Katoličke crkve.

Chopin je u Poljskoj više od slavnog kompozitora. On je na-cionalni heroj, simbol teške borbe za oslobođenje zemlje. Poljski ministar kulture odbio je zahtjev za DNK analizom, pa tajna jednog srca koje je neizmjerno voljelo svoju domov-inu ostaje skrivena.

Velimir antonić, prof.

Obljetnica: 160 godina od smrti Frédérica Chopina

Tajna jednog srcaPoljski ministar kulture odbio je zahtjev za DNK analizom tkiva srca koje se gotovo 160 godina čuva u boci s alkoholom u baroknoj crkvi u Varšavi

Chopinov grob u Parizu

Stup Crkve svetog Križa u kojem je uzidano srce

28

Prošlogodišnji Sjeverac nije imao sportsku stranicu, niti riječi nismo napisali o onima koji našu školu svake godine obraduju nekim sjajnim sportskim rezultatom. To smo odlučili ispraviti i odsad ih redovito hvaliti i spominjati.

Naši košarkaši već treću godinu zaredom postižu odlične rezultate. Posljednje tri go-dine pobijedili su na općinskom i županijskom natjecanju te tako došli do poluzavršnice košarkaškog natjecanja. Dvije školske godine zaredom (2006/07. i 2007/08.) treći su na poluzavršnici, a ove 2008/09. godine bili su drugi. Posljednje se natjecanje održavalo u Bjelovaru, gdje se igrala poluzavršnica u košarci. Igralo se punom sna-gom, napeto i voljno sve do finala. U finalu su naši košarkaši odigrali utakmicu protiv „ŠŠD Podravec“, koji su na kraju ipak imali više sreće! Posebno su zahvali svom prijatelju i treneru Andreu Tkalcu na trogodišnjem trudu i volontiranju.

U sportskom duhu spomenut ćemo i ostale sportske uspjehe naših učenika. Rukometaši su ove godine postigli odličan rezultat jer su pobijedili na općinskom natjecanju, a to ih je odvelo do županijskog natjecanja u rukometu. Konkurencija je bila veoma velika, no nisu se predavali. U borbi za brončanu medalju izgubili su protiv „ŠŠK Brckovljani“ te zauzeli četvrto mjesto na natjecanju.

Rukometašice su ove godine napravile odličan rezultat na općinskom natjecanju. Naše cure igrale su utakmicu za treće mjesto, a na kraju su ga i osvojile!Naše odbojkašice također su postigle odličan rezultat na općinskom natjecanju! Borile su se do finala, no u finalu su naišle na protivnice koje su bile jače. Djevojke su osvojile drugo mjesto na natjecanju i odnijele srebrnu medalju! Neke od njih ove godine odlaze u srednju školu, ali su nam poželjele da i u sljedećim generacijama bude dobrih odbojkašica koje će nas-taviti osvajati izvrsna mjesta na natjecanjima.

Jasmina Mrvoljak, 7.b

Ispravljamo nepravdu - sportska stranica!

Sportaši na djeluKošarkaši, rukometaši, rukometašice i odbojkašice redovito i marljivo treniraju, sudjeluju na natjecanjima i već godinama njihov trud i želja za igrom daju odlične rezultate!

Nova školska igrališta

Luka Križan u akciji

Nova školska igrališta

29

1. P

2. R

3. O

4. B

5. L

6. E

7. M

8. s

1. a person who writes for a newspaper, radio or television. 2. a person who teaches you in the school a lot of things about. 3. a big „bird“ who can fly across the oceans and continents, and who flies in the sky. 4. Opposite of girl. 5. Study means _____. 6. a person who dances very well. 7. Mother (shorter). 8. you get it for your birthday (gift).

Nika Crljen, 8.b

1. a place where people can dance to music. 2. Sandy place at the seaside. 3. you take them with your camera while you are on holiday and you look at them when you come home. 4. Opposite of marriage. 5. when you can`t see the objects or people that are not near you. 6. a place that protects you from bad weather or danger. 7. Lift. 8. you send them to your friends when you are on holiday. 9. Stop trying. 10. Opposite of complicated.

Nika Crljen, 8.b

1.S

2.C

3.H

4.O

5.O

6.L

7.L

8.O

9.V

10.E

30

Zadatak: Pronađite 5 životinja koje ne žive u moru!

Lucija Grladinović, 7.b

31

Prisjetimo se...