SIROMASTVO UOPSTENO.doc

Bosanci i Hercegovci imaju najvee trokove ivota u odnosu na cijelu regiju, a to pokazuju odnos cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i prosjenih primanja u Bosni i Hercegovini

Bosanci i Hercegovci imaju najvee trokove ivota u odnosu na cijelu regiju, a to pokazuju odnos cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i prosjenih primanja u Bosni i Hercegovini. Tako osnovne prehrambene proizvode graani u BiH plaaju skuplje i do 30 posto, dok su im mjesena primanja meu najniim u okruenju.Standard radnika je toliko lo da sa jednom prosjenom plaom ne mogu preivjeti od prvog do prvog u mjesecu, a posebno su ugroeni oni kojima su plae neredovne ili koji rade sezonske poslove, te plau primaju samo tri-etiri mjeseca u godini, pie dananji "Veernji".

Iako ni u okruenju mnogima ne "cvjetaju rue", uglavnom lake preive od graana u BiH. Iako se plae u Srbiji tek neto nie od prosjeka u BiH, ali je zato u BiH skuplje brano i preraevine od brana, preraevine od mesa, mlijeko, mast, pirina, kupus, luk, graak, sardine i mnogi drugi proizvodi.

U odnosu na Hrvatsku i Crnu Goru, stanovnici BiH plaaju neto skuplje proizvode, dok su prosjena primanja stanovnika ovih drava mnogo vea u odnosu na primanja u BiH.

Prosjenoj plai u BiH od 820 KM, i nije tako ni loe, da prosjek ne vara. Naime, dok se plae dravnih slubenika, elnika banaka i osiguravajuih kua oko desetak hiljada maraka i vie, zaposlenici u mnogim industrijskim granama, trgovinama te veina u privatnim kompanijama prime svakog mjeseca tek polovnu prosjeka.

Prosjena primanja stanovnika Hrvatske skoro su dvostruko vea nego u Bosni i Hercegovini i iznose oko 1.430 KM, dok je prosjena plaa u Crnoj Gori u julu iznosila vie od 930 KM. Prosjena primanja u Srbiji manja su za oko 50 KM i iznose 753 KM.

Cijene u BiH su bile stabilne do pred kraj 2010. godine, kada je sve poelo poskupljivati, a izdvajanja za osnovne trokove ivota nastavile nekontrolisano rasti. Tako je u posljednje vrijeme dolo do poskupljenja pileeg mesa i ribe, dok susjedi nisu mijenjali cijene ovih proizvoda. etverolana porodica u BiH u julu ove godine za sindikalnu potroaku korpu trebala je izdvojiti 1.742 KM, to je za oko 135 KM vie ili 8,3 posto u odnosu na isti mjesec prole godine.

Najvei rast trokova zabiljeen je kod prehrane, jer je u julu ove godine etverolana porodica za ishranu trebala izdvojiti 14,1 posto vie novca nego u istom mjesecu prole godine. Prosjena plaa ne prati rast trokova, jer je u julu ove godine iznosila 820 KM i vea je za tridesetak maraka u odnosu na prosjenu plau iz istog razdoblja lani, pie "Veernji". Tako se prosjeno isplaenom plaom u julu ove godine etverolana porodica moe osigurati tek 46,5 posto sindikalne korpe, dok je u proloj godini mogla kupiti oko 50 posto ovih proizvoda i usluga.

DNEVNI AVAZ Autor B.SPASENI - A. DONLI | Objavljeno 09.09.2011.

Graanima BiH nisu potrebne statistike entitetskih zavoda ili sindikata niti procjene ekonomskih strunjaka da bi na svojim novanicima osjetili da ekonomska kriza nije prola te da im prosjena plaa nije dovoljna ni za polovinu potroake korpe.

Ako se na to jo dodaju aktuelni trokovi opremanja aka za polazak u kolu te priprema zimnice i kupovina ogrjeva, onda bi jednoj etverolanoj porodici u naoj zemlji trebale barem tri prosjene plae da izmiri sve te izdatke.

Manje mesa

Potroaka korpa u FBiH iznosi 1.600 maraka, a u RS je oko 1.740, dok je prosjena plaa u FBiH 817 KM, a u manjem bh. entitetu 811 KM.

- Iz zaraene plate u septembru potrebno je, osim stavki iz potroake korpe, pokriti i izdatke za pripremanje zimnice koji iznose minimalno 340 maraka te oko 390 maraka za nabavku ogrjeva. Prema tim podacima, prosjeno isplaena plata radnika u oblasti ugostiteljstva, graevinarstva, industrije ili poljoprivrede ne moe pokriti ni samo te dvije stavke. Takoe, za opremanje samo jednog aka; udbenici, kolski pribor i garderoba, potrebna je jo jedna cijela plata - objasnili su nam u Savezu sindikata RS.

Zvanini podaci pokazuju da je kupovna mo graana BiH tri puta manja od prosjeka u Evropskoj uniji, da jedemo dva puta manje mesa, ali tri puta vie hljeba, dok vie od polovine naih graana ima problema s plaanjem rauna.

ivotne potrebe

U potroakim i sindikalnim udruenjima u BiH objanjavaju da se jo od prole godine biljei znaajan pad potronje osnovnih ivotnih namirnica i obima trgovine namalo te graani nastoje utedjeti "odvajajui sebi od usta".

- Struktura potroake korpe je znaajno izmijenjena jer oko 70 posto graana u BiH je ugroeno i jedva zadovoljava osnovne ivotne potrebe. Jedemo sve manje kvalitetnu hranu i ona je bazirana uglavnom na jelima od tijesta, a sve manje od mesa. Graani koji su prije nekoliko godina za porodini ruak uzimali kilogram mesa sada e kupiti 300 grama - objasnili su u Pokretu potroaa RS.

Inae, ukupna dugovanja bh. graana za struju i komunalije mjere se u stotinama miliona KM.

Primoran iskljuiti grijanje

Muzafer Alii je juer u Zenici kupio nedostajue udbenike za dvoje djece. Na upit kako rasporeuje kuni budet s obzirom na to da je jedini zaposleni lan porodice, kae da radi "privatno", jer je redovna plaa od 650 maraka nedovoljna za sve trokove.

Prema podacima iz knjiara, samo za udbenike osnovaca treba od 50 do 150 KM, a pored toga, veliki su izdaci i za sveske, radni i drugi materijal.- Poskupjelo je grijanje i siguran sam da u ga iskljuiti, probat u preivjeti zimu pomou grijalica. Djeci se mora kupiti, a samo opremanje za kolu odnijelo je plau. Srea da uspijevam zaraditi uz plau vikendom i popodne - kae ovaj elektriar u jednoj privatnoj zenikoj firmi.

Trokovi u brojkama

Prosjena plaa u BiH 817-811 KMPotroaka korpa 1.600-1740 KMZimnica 340 KMOgrjev 390 KMOpremanje aka 500-800 KM

++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++Zato nismo jednaki u pravima iz socijalne zatite?

Analiza stanja i preporuke za djelovanje

Projekat implementira:

Inicijativa i civilna akcija (ICVA)Izradu ove publikacije su finansirali:

Evropska unija

Fond otvoreno drutvo BiH

Naknade za osobe sa invaliditetomU oblasti zatite osoba sa invaliditetom najizraenija je zakonima utemeljena diskriminacija izmeu osoba sa invaliditetom steenim u toku rata i u vezi sa ratom (ak i unutar ove kategorije postoji izraena razlika izmeu civilnih i vojnih rtava rata) i osoba sa invaliditetom steenim po drugoj osnovi. Po vaeem Zakonu u FBiH civilnim rtvama rata pripada 70% od naknada koje primaju ratni vojni invalidi, dok osobe sa invaliditetom steenim nevezano za ratna zbivanja primaju znatno nie naknade. Raspon naknada u BiH za osobe sa prvom kategorijom invalidnosti kree se od 41 KM do 1670 KM. Koriste se razliite osnovice za obraun naknada za isti stepen invalidnosti u zavisnosti od porijekla invaliditeta i to u rasponu od 274 KM do 725 KM.

Prema podacima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike u martu 2010. godine, naknade za civilne invalide, sa uroenim i steenim invaliditetom od 90-100% su se obraunavale po principu 80% najnie cijene rada (274,40KM) to je iznos od 109,76 KM za osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomo druge osobe iznosi 274,40 KM, iznos za ortopedski dodatak je 19,21 KM, tako da ukupna mjesena novana naknada iznosi 403,37 KM. U 2009. godini bilo je 32.922 korisnika naknada za civilne invalide.

Osnovica za ostvarivanje prava civilne rtve rata je 70% osnovice za ratne vojne invalide i iznosi 507,56 KM. Ukupno obraunata mjesena naknada (osobna invalidnina, njega i pomo od strane drugog lica, ortopedski dodatak za 100 % invalidnost) iznosi 1.162,31 KM. U 2009. godini bilo je 10.943 korisnika naknada za civilne rtve rata.

Osnovica za ostvarivanje prava ratnih vojnih invalida je 725 KM. Ukupa mjesena naknada (osobna invalidnina, njega i pomo od strane drugog lica, ortopedski dodatak) iznosi 1669,44 KM. Drugi problem je usmjeravanje pomoi onima kojima je najpotrebnija. Trenutno je na snazi u tzv. medicinski pristup procjene koji se ne bazira na potrebama osoba sa invaliditetom, nego na tome koliko su onesposobljeni odnosno na to ta ne mogu raditi. Dodatno, sistem procjene invaliditeta je neureen sa razliitim nainima procjene invalidnosti ratnih vojnih invalida, invalida rada i civilnih invalida uz dodatne razlike u procjeni na nivou eniteta. U FBiH procjenu invalidnosti vri Institut za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja, a postotak invaliditeta se dodjeljuje na osnovu Privremene liste invaliditeta koju je izdao Institut u junu 2009. U RS procjene se obavljaju u tri sistema - Fondu penziono-invalidskog osiguranja RS, centrima za socijalni rad (svaki centar za socijalnu zatitu ima svoju, optinsku, komisiju za procjenu invaliditeta, ukupno 13 komisija) i komisijama koje su formirane od nadlenih ministarstava za pitanja boraca i rtava rata.

Nova zakonska rjeenja u proceduri u FBiH (navedeno u oblasti zakona u pripremi) i dalje nastavljaju sa diskriminacijom unutar populacije osoba sa invaliditetom uprkos stalnim upozorenjima od strane Institucije ombudsmena, nevladinih organizacija, meunarodnih komiteta za ljudska prava i drugih meunarodnih organizacija i uprkos injenici da je u meuvremenu usvojen Zakon o zabrani diskriminacije BiH i ratificirana UN Konvencija o zatiti osoba sa invaliditetom.Godinji izvjetaj Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine (za 2009. godinu) naglasio je da je praksa u socijalnoj zatiti bila suprotna prihvaenim meunarodnim standardima i da su zakonske izmjene koje su stupile na snagu u 2009. godini takoer bile u suprotnosti sa standardima u oblasti socijalne zatite. Tako izvjetaj navodi:U znaajnoj mjeri je izostala realizacija preporuka Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava, iako je proao period od pet godina od kada su razmatrani prethodni izvjetaji BiH. Moe se konstatovati da je dolo do pogoranja stanja i da su neka usvojena rjeenja suprotna nekim od predloenih preporuka. Tako nije smanjena proturjenost izmeu budeta za civilne i vojne rtve rata...

Postupak revizije traje neopravdano dugo, ve godinu dana i jo nije okonan, niti u javnosti ima informacija o tome kada e se posao okonati. Naime, osim dugotrajnog postupka, prema nekim albama graana i pozivima koje ombudsmen dobija, centri za socijalni rad, na osnovu nalaza Instituta za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja, donose rjeenja kojima osobama koje su imale utvrenu invalidnost 100% utvruju prestanak prava na linu invalidninu i tuu njegu i pomo, jer je vjetaenjem sada utvreno da se radi o 60% ili 50% invalidnosti, pa osobe prema izmjenenama i dopunama Zakona gube pravo. Zabrinjavajue je da se radi o nalazu istog organa - Instituta, u kojem je vreno i prethodno utvrivanje, odnosno vjetaenje zdravstvenog stanja, pa se postavlja pitanje da li je mogue da protekom perioda od 2- 3 godine neko ko je bio 100% invalid, zbog nekog oboljenja ili oteenja organizma ozdravi ili mu naraste dio tijela koji je nedostajao.

Ovo je znaajno s obzirom na to da se ne radi o malom broju ovakvih sluajeva. Nadalje, u obrazloenju rjeenja nema razloga i egzaktnih podataka na osnovu kojih je dolo do smanjenja stepena invalidnosti i otvara se pitanje kompetentnosti osoba koje vre ocjenu stanja, ili je prisutan pritisak vlasti da se smanji broj korisnika, a sve u cilju smanjenja trokova u budetu za ovu namjenu.

Ovakav zakljuak se posebno namee iz razloga to se rjeenjima utvruje retroaktivno prestanak prava, to pravno nije doputeno, a ne obrazlau se razlozi za ovakvo odluivanje.

Sve navedeno stvara pravnu nesigurnost kod graana, a zbog nepostojanja jasnih standarda i kriterija prisutna je i mogunost zloupotrebe od strane nadlenih organa. Ovakav pristup problemima najosjetljivije kategorije graana, a koji zbog loeg zdravstvenog stanja, stanja socijalne potrebe u kojem se nalaze, nezaposlenosti i nesposobnosti da obezbijede egzistenciju na drugi nain stvara osjeaj nebrige i nespremnosti vlasti da rijee njihov status. Istovremeno, predstavlja indikator potrebe da se urgentno djeluje u cilju zaustavljanja daljeg krenja ljudskih prava ove kategorije.

penzije kasne ili su pak neredovne. Suprotno ocekivanjima i nekim procjenama, moguce i nerealnim zeljama, u BiH je sve vise siromastva.

Najveci krivci za siromastvo u BiH su domaci politicari, u prethodnim i aktualnom mandatu, a dio krivice snose i predstavnici Europske Unije. Primjer je sef OHRa koji ne koristi sva svoja ovlastenja onako kako bi trebao.

Europa smatra Bosnu i Hercegovinu dobrom praonicom novca. Jer novac od donacija vecinom ne stigne do svog odredista.

Osnovni i glavni cilj nasih mjera je smanjenje siromastva u BiH i podizanje zivotnog standarda njenih drzavljana.

U nase mjere se ubrajaju dobrotvorne akcije, kao npr. Dani kruka. Tada se sva napravljena peciva doniraju narodnoj kuhinji i domu za djecu bez roditeljskog staranja, koji takoder dobiju paketice (poklone) za praznike i neke druge prigodne prilike.

Zahvaljujuci ljudima dobra i otvorena srca, mnogi siromasni drzavljani u BiH su poslani na lijecenje u inostranstvo ili pak kod nas. I to sve zahvaljujuci donacijama.

Posebno se treba istaknuti da pojedinac kao individua ne moze sam nista uciniti, stoga trebano pomagati jedni drugima da bi uspjeli. Moto Nasih mjera je 'Obuhvatanje i procjena osoba sa tekim invaliditetom', SUMERO/Austrian Doctors for Disabled

Godinji izvjetaj Insitucije ombudsmena za ljudska prava BiH za 2009.godinu

Godinji izvjetaj Insitucije ombudsmena za ljudska prava BiH za 2009.godinu

I.6. PREGLED SIROMATVA

Definicija siromatva

Sve do nedavno, termin siromatvo primjenjivan je u znaenju nedovoljnosti prihoda za nabavku minimalne korpe roba i usluga. Danas se smatra da je siromatvo stanje kada nedostaju osnovne mogunosti za dostojanstven ivot. Prepoznatljivo je da se siromatvo manifestira na razne naine, meu kojima su nedostatak prihoda i sredstava, dostatnih da se osigura odriva egzistencija:

glad i neuhranjenost, slabo zdravlje;

ograniena ili nikakva dostupnost obrazovanju i ostalim temeljnim uslugama;

poveana smrtnost, ukljuujui smrtnost od bolesti;

beskunitvo i neadekvatni stambeni uvjeti;

nesigurno okruenje, drutvena diskriminacija i izolacija.

Nesudjelovanje u odluivanju i u graanskom, drutvenom i kulturnom ivotu zajednice takoer su bitne karakteristike negacije ljudskih prava. Multidimenzionalnost siromatva kao pojave omoguava nam da o njemu razmiljamo kao o stanju koje karakteriziraju trajna ili kronina uskraenost resursa, sposobnosti, mogunosti izbora, sigurnosti i moi koji su potrebni za adekvatan ivotni standard i ostvarenje drugih graanskih, ekonomskih, politikih, kulturnih i socijalnih prava.

1. Stanje: siromatvo u BiH

Kao najvaniji izvor informacija za pripremu ovog Pregleda siromatva u BiH posluila je Anketa mjerenja ivotnog standarda1 (Living Standards Measurement Survey LSMS), koja je u BiH sprovedena od septembra do novembra 2001. godine, kao prvo reprezentativno istraivanje socio-ekonomskog poloaja graana na nivou domainstava. Anketa je raena na uzorku od 5.400 domainstava u 25 opina iz oba entiteta u BiH.2 Metodom modularne ankete (u oblastima: demografija, stanovanje, obrazovanje, zapoljavanje, migracije, zdravstvo, privatizacija, kredit, socijalna pomo, potronja, nepoljoprivredne poslovne aktivnosti i samostalne poljoprivredne aktivnosti) prikupljeni su podaci o domainstvima i pojedincima, kao i o dostupnosti i koritenju usluga i programa vlada. Prikupljeni podaci omoguavaju da se ocijeni nivo siromatva u BiH, sastav siromanih, relativna ugroenost pojedinih kategorija stanovnitva i uzroci siromatva.3

Podaci iz Ankete mjerenja ivotnog standarda (LSMS) omoguili su da se odredi linija siromatva u BiH i shodno tome da se utvrdi procenat stanovnitva koje spada u kategoriju siromanih. Linija siromatva daje mogunost da se identifikuje stanovnitvo koje je zapalo u siromatvo, kao i da se prate promjene u njegovom poloaju tokom vremena4, a time i lake ocjenjuje uinkovitost poduzetih mjera.5 Analiza podataka iz LSMS omoguila je izvoenje zakljuaka, potrebnih za odreivanje linije siromatva.

Dva osnovna tipa linije siromatva su relativna i apsolutna linija siromatva. Pri utvrivanju relativne linije siromatva, osnovni pristup je da se utvrdi kako je mogue usporediti standard jedne kategorije stanovnitva sa drugima u istom drutvu, i obino se zasniva na odreenom procentu prosjenih primanja ili potronje u datoj zemlji. Ovaj metod ima odreene prednosti, prije svega da je lako odrediv i da se automatski pomjera sa rastom ivotnog standarda. Meutim, ovakva granica nije pogodna za praenje promjene stanja tokom vremena, jer se poveavanjem standarda u zemlji moe poveavati standard svih kategorija stanovnitva, a da se relativni poloaj siromanih ne promijeni, ili ak pogora.6

1 Neophodno je naglasiti da je ova Anketa, mada trenutno najpouzdaniji izvor statistikih informacija u ovoj oblasti, jo uvijek

samo provizoran instrument istraivanja i da ne moe dati odgovore na neka vana pitanja koja se postavljaju u procesu

formuliranja razvojne politike.

2 Bosnia and Herzegovina: Poverty Assessment, Svjetska banka, Izvjetaj br. 25343-BIH, str. 2.

3 Bosnia and Herzegovina: Poverty Assessment, Svjetska banka, Izvjetaj br. 25343-BIH, str. 3-4.

4 Promjene se mogu pratiti tokom vremena samo ako se svake godine provodi LSMS ili sline ankete to u ovom momentu nije

sluaj. LSMS jo uvijek nije panel anketa, odnosno anketa koja se provodi u regularnim vremenskim periodima. Mada je anketa

ivjeti u BiH panel anketa nastala iz LSMS-a, ona ne sadri modul potronje na osnovu kojeg se moe izraditi linija siromatva.

U planu je sprovoenje Ankete o potronji domainstva HBS. Problem HBS-a je da veliki broj varijabli iz LSMS-a nije ukljuen

u upitnik HBS-a, pa su mogunosti analiza znatno manje, iako se na osnovu HBSa moe uspostaviti linija siromatva koja je

osnov veine analiza vezanih za siromatvo.



21

S obzirom na ograniene raspoloive podatke u BiH, istraivai su se opredijelili za apsolutnu liniju siromatva, kao najpogodniji instrument za definiranje i praenje siromatva u naoj zemlji. Apsolutna linija siromatva odreuje se prema vrijednosti potronje potrebne svakom pojedincu, bez obzira na mjesto i vrijeme u kojem ivi. Tako razlikujemo: liniju ekstremnog i liniju generalnog siromatva. Linija ekstremnog siromatva, koja se jo naziva i linija prehrambenog siromatva, odreuje se na osnovu vrijednosti prehrambenog paketa, koji sadri minimum neophodnih kalorija i hranljivih tvari. Prilikom analiziranja LSMS, za ovo mjerilo uzeta je godinja potronja po osobi. Izraunato je da su prosjene minimalne prehrambene potrebe, kad se uzmu u obzir razlike izmeu demografskih grupa, oko 2.240 kalorija dnevno.7

U odreivanju generalne linije siromatva uzima se u obzir da pojedinac ima i druge potrebe, izuzev hrane za preivljavanje, npr. stan, odjeu i sl. Budui da je gotovo nemogue objektivno odrediti jedinstvenu korpu neprehrambenih roba i usluga, koja bi bila reprezentativna za veinu stanovnitva, generalna linija siromatva za BiH je ukupni iznos potronje domainstava, ija izdvajanja za hranu omoguavaju zadovoljavanje minimalnih nutricionih i kalorijskih potreba. Drugim rijeima, generalna linija siromatva utvrena je tako to je na monetarnu vrijednost ovog minimalnog nivoa prehrambenih potreba (koji je istovremeno i vrijednost ekstremne linije siromatva), dodana monetarna vrijednost neprehrambenih roba i usluga, to se troe u onim domainstvima koje za prehrambene potrebe izdvajaju iznos jednak tom apsolutnom minimumu prehrambenih potreba.

Anketa mjerenja ivotnog standarda (LSMS) procijenila je nivo ukupne potronje (ukljuujui i trokove na zdravstvo, obrazovanje i stanovanje) domainstava koja troe minimum hrane, mjereno po njenoj kalorijskoj i hranljivoj vrijednosti (oko 2.100 kalorija po osobi dnevno). Ovako odreen ukupni iznos potronje je 2.198 KM po osobi godinje i ovo je generalna linija siromatva za BiH (a iznos za minimalne prehrambene potrebe, odnosno ekstremna linija siromatva, je 760 KM po osobi godinje). injenica da cijena hrane predstavlja tek 34,5 odsto iznosa koji ini liniju siromatva zemlje, pokazuje da neprehrambeni trokovi u sutini imaju veoma veliku vanost u osiguranju preivljavanja.8

Analiza raspoloivih statistikih podataka o godinjoj potronji u BiH po osobi nije pokazala da u naoj zemlji postoje grupe ije je standard blizu ili ispod linije ekstremnog siromatva, ali je utvreno da je standard oko 19,5 procenata stanovnitva BiH ispod linije generalnog siromatva (priblino 25% u RS i 16% u FBiH).9 Ogranien format i obuhvat Ankete nameu neizbjeno iroku granicu tolerancije od 3,6 odsto statistike greke. Za razne tipove zajednica procenat graana koji se nalaze ispod generalne linije siromatva je razliit: najnii u urbanim sredinama - 14 procenata, vii u ruralnim oko 20 procenata, a najvii u lokalnim zajednicama mjeovitog tipa - blizu 24 procenta.10

0102030BiH 19,5%FBiH 16%RS 25%Stopa siromatva u BiH

Izvor: Anketa o ivotnom standardu (LSMS), oktobar 2002.

Dublju analizu postojeih podataka omoguuju dodatni indikatori. Jaz siromatva je ukupni iznos novca potreban svim siromanima u jednoj dravi da bi izali iznad linije siromatva, podijeljen sa ukupnim brojem stanovnika date drave. Za BiH jaz siromatva je 101 KM. To znai da u sluaju akcije da se svi siromani izvuku iznad linije siromatva, svi stanovnici BiH, ukljuujui i same siromane, trebalo bi da svim siromanim daju po 101 KM per capita godinje. Novac bi trebao biti

7 Bosnia and Herzegovina: Poverty Assessment, Svjetska banka, Izvjetaj br. 25343-BiH, str. 5.




22

rasporeen na nain da svi siromani dosegnu liniju siromatva. Prirodno, u konanoj distribuciji siromaniji bi dobili vie novca od manje siromanih.

Rezultati LSMS su pokazali da se vie od 30 procenata stanovnika u BiH nalazi neposredno iznad ovako odreene generalne linije siromatva (s godinjom potronjom ispod 3.297 KM, odnosno u rasponu koji je tek 50 odsto vei od iznosa koji oznaava generalnu liniju siromatva), to ih ini veoma osjetljivim na rizik potencijalnih ekonomskih okova, koji bi ih mogli gurnuti i ispod generalne linije siromatva.11 Istraivanja UNDP i vlasti BiH za potrebe Sistema ranog upozoravanja, mada raena po drugaijoj metodologiji, potvruju rasprostranjenost i teinu siromatva, kao i trend poveanja broja siromanih.12

U mnogim anketama, izrazita veina anketiranih sebe ocjenjuje siromanima. Mada je subjektivno siromatvo kao pojava uzrokovana brojnim razlozima, meu najvanijima su poreenje sa predratnim vremenom i oslonac na tadanje standarde, kao i vea oekivanja i nemogunost domainstava da sebi priute mnoge robe, inae dostupne na tritu.

Nesigurnost je dodatni teret koji prati siromane, ali i mnoge druge, koji formalno ne spadaju u ovu grupu. Lina nesigurnost, zbog opadanja utjecaja drutva i autoriteta vlasti, dovodi do poveanja kriminala i predstavlja prepreku, prije svega manjinama i enama, da se ravnopravno ukljue u drutvo i u privredne aktivnosti. Ekonomska nesigurnost se ogleda u izloenosti razliitim ekonomskim okovima, u nesigurnosti oko imovinskih, najee stambenih prava, kao i u izloenosti korupciji.13

Siromane takoer izuzetno pogaa osjeaj nemoi i nemogunosti da se njihov glas uje, bilo da je rije o komunikaciji sa drugim lanovima zajednice ili sa institucijama. ak i u uslovima iroke decentralizacije sistema raspodjele resursa, siromanima je veoma esto otean pristup institucijama koje donose odluke od znaaja za njihov ivot. I ovaj problem posebno teko pogaa ene.14

Siromatvo u BiH je rairenije nego u svim drugim zemljama bive Jugoslavije (jedino je rasprostranjenije na Kosovu),15 a nekih 20 procenata siromanih izrazito oskudijeva u svim ili gotovo svim kljunim aspektima standarda: od prihvatljivih stambenih i sanitarnih uvjeta i pristupa zdravstvenim uslugama, do pismenosti i ukljuenosti u drutvo. Pored toga, sadanja relativno niska stopa siromatva meu stanovnitvom rezultat je potronje, koja znatno nadilazi mogunosti sadanjeg nivoa proizvodnje. Potronja se jo uvijek finansira iz meunarodne pomoi, ali to ve u skoroj budunosti nee biti mogue. Stoga je neophodno ubrzati ekonomski razvoj, s obzirom na realnu opasnost da bi stopa siromatva mogla vrtoglavo porasti.

0204060BiH 19,5%FBiH 16%RS 25%Hrvatska 8%Makedonija 16%SCG 18%Kosovo 50%Uporedne stope siromatva uregionu

Izvor: World Bank Bosnia and Herzegovina: Poverty Assessment, 2003.

2. Izvjetaj UNDP o humanom razvitku u BiH

S obzirom na ve naglaen nedostatak pouzdanih i preciznih informacija i statistikih podataka u BiH, izuzetan doprinos u stvaranju potpunije slike o stanju u naoj zemlji daju aktivnosti koje provodi UNDP, uz oslonac na domae statistike i istraivake institucije. Aktivnosti UNDP u ovoj sferi imaju oblik kvartalnih izvjetaja u okviru Sistema za rano upozoravanje (Early Warning

11 Bosnia and Herzegovina: Poverty Assessment, Tom II, Svjetska banka, Izvjetaj br. 25343-BiH, str. 46.

12 Sistem ranog upozoravanja, Kvartalni izvjetaj za period april juni 2003. godine, UNDP i vlasti BiH, str. 16 17.




23

System), u kojima se kontinuirano prati niz vanih trendova u ekonomskoj i socijalnoj sferi. Drugi veliki doprinos je objavljivanje Izvjetaja o ljudskom razvitku (Human Development Report), koji predstavlja opseno istraivanje kljunih drutvenih oblasti i pojava to utjeu na kvalitet ivota i standard pripadnika jednog drutva.

Izvjetaj o humanom razvitku, iz septembra 2002. godine, po prvi put je prezentirao Indeks humanog razvitka za BiH. Ovaj indeks je mjerilo koje omoguava utvrivanje ranga pojedine zemlje po stepenu razvitka, u usporedbi s drugim zemljama svijeta. On ukljuuje ekonomsku dimenziju, ali je posebno prilagoen da obuhvati i humane dimenzije razvoja, koje druge statistike i istraivake metode i postupci nisu na pravi nain mogli predstaviti. Indeks ljudskog razvitka uzima u obzir pitanja dostupnosti obrazovanja, zdravstva, socijalnih usluga i informacija, kao kljunih preduslova za uspjean i odriv razvoj svakog drutva. Pitanja ljudskih prava, represije i diskriminacije svih vrsta, mada ih je teko ugraditi u sam indeks, takoe su predmet analize. Mogunost usporedbe sa nekom od 166 obuhvaenih zemalja svijeta olakava otkrivanje konkretnih slabosti i predstavlja motivaciju i putokaz ka nainima poboljanja. Znaaj i smisao utvrivanja Indeksa humanog razvitka postaju jasniji kad se razmotre njegove komponente. Ovaj indeks ine tri podindeksa: GDP po stanovniku, dostupnost obrazovanja i prosjeni ivotni vijek stanovnika. Meutim, s obzirom na esto nepotpune i neprecizne statistike podatke o naoj zemlji, ova vrijednost ne omoguava precizno rangiranje u okviru HDI ljestvice i treba je smatrati preliminarnom.

Oslanjajui se na podatke iz Ankete o ivotnom standardu, dokument Poverty Assessment Svjetske banke iz februara 2003. donio je dodatno razumijevanje problema siromatva. Analiza izloena u ovom dokumentu ukazuje da je u BiH 27 odsto odraslih siromano sa obrazovnog aspekta, a da 16 odsto pati zbog siromatva u zdravstvenom smislu. Sa aspekta zapoljavanja siromano je 22 procenta radno-sposobnog stanovnitva. Stambeni uvjeti su ispod praga siromatva za 11 odsto stanovnika, a 29 odsto njih ivi u uvjetima pravnog siromatva, jer obitavaju u stanovima za koje nemaju odgovarajua vlasnika ili stanarska prava. Ukupni rezultat ove analize ukazuje da je oko 72 odsto odraslih u BiH siromano bar u jednom od ovih aspekata.16

3. Najugroenije kategorije siromanih

Mada je utvrena stopa siromatva u BiH nia nego to se pretpostavljalo, vaan zakljuak je da je ugroenost siromatvom iroko rasprostranjena meu stanovnitvom, a siromani su heterogena grupacija, tako da ak i domainstvo sa prosjenim standardom ivota snosi osjetan rizik zapadanja u siromatvo.17

Ispod linije siromatva najee su: djeca, osobe sa niskim nivoom obrazovanja, stari i iznemogli, klasini socijalni sluajevi, te ruralno stanovnitvo. Kada se analiziraju podaci za cjelokupno stanovnitvo, osobe koje su naroito izloene riziku siromatva su: djeca, posebno do pet godina starosti, raseljene osobe i povratnici, nezaposleni, te osobe niskog obrazovanja. Protivno ustaljenim miljenjima, stariji ljudi su manje izloeni riziku siromatva nego prosjean stanovnik, a to vai i za invalide i veterane rata. Najmanji rizik prijeti zaposlenima, kako u vanprivredi, tako i onima u sivoj ekonomiji.18 Jo jedan iznenaujui zakljuak je da siromatvo nije prevashodno problem nezaposlenih, raseljenih, invalida, ili porodica poginulih u ratu. Ove grupe zajedno ine manje od polovice siromanih. Veinu siromanih u BiH ine zaposleni koji ive u porodicama s djecom, to se moe objasniti niskim primanjima, tako da jedna plata nije dovoljna da domainstvo zadri iznad nivoa siromatva.19

3.1. Mlada generacija i siromatvo

Djeca su meu najvie izloenim riziku pada standarda ispod linije siromatva. Oko 56 odsto siromanih ivi u porodicama s djecom. Posebno su ugroena djeca u RS, gdje oko polovine te dobne populacije ivi u siromanim porodicama, dok je u FBiH to sluaj za oko treinu.20 Oko 13 procenata djece ivi u porodicama koje spadaju u kategoriju najsiromanijih, a 29 odsto njih u domainstvima na liniji siromatva. Siromatvo porodica sa djecom je najizraenije tamo gdje nijedan lan domainstva ne radi, a izrazito je teka situacija za raseljena domainstva, u kojima glava porodice nema posao.21

16 Bosnia and Herzegovina: Poverty Assessment, Svjetska banka, Izvjetaj br. 25343-BIH, str. ii.


18 Bosnia and Herzegovina: Poverty Assessment, Svjetska banka, Izvjetaj br. 25343-BIH, str. 12..




24

Posebno su ugroena djeca do pet godina starosti. Naini na koji se siromatvo ispoljava su brojni: izrazito niska dostupnost predkolskog obrazovanja (manje od 9 odsto djece pohaa neku od ustanova za predkolsko vaspitanje), slabiji pristup siromane djece srednjokolskom obrazovanju, znaajno loija obuhvaenost zdravstvenim osiguranjem, pogotovo u ruralnim podrujima. I ankete potvruju da nedostatak zdravstvene zatite najvie pogaa mlau djecu oba spola, jer su djeca podlonija nezgodama i bolestima i manje su otporna od odraslih.22 Jo vie od djece u siromanim porodicama ugroena su djeca bez roditelja, kao i druga djeca koja su povjerena na staranje sistemima socijalne pomoi, jer su ovi sistemi materijalno preslabi da im osiguraju prikladnu brigu.

Nezaposlenost je vjerojatno najvaniji problem koji pogaa mladu generaciju, jednako u urbanim i ruralnim dijelovima BiH. U kombinaciji sa stambenim problemima i stalnom ekonomskom krizom, mladi ljudi zapadaju u stanje oaja i beznaa, zbog ega se okreu drogama ili alkoholu, ili planiraju iseljavanje kao jedinu mogunost da sebi osiguraju dostojniju budunost.23 Prema raspoloivim podacima, 92.000 mladih ljudi napustilo je BiH od januara 1996. do marta 2001. godine, a ankete ukazuju da bi 62 procenta mladih emigriralo, ako bi za to postojala mogunost.24 Ovo je vjerovatno najpogubniji trend za dugoronu mogunost pokretanja i odranja ekonomskog razvitka BiH. Interesantan pokazatelj je i da su ene malobrojnije u grupi novopridolih na trite rada (od 19 do 29 godina), iz ega bi se mogao izvui zakljuak da je vei broj ena nego mukaraca meu onima koji naputaju zemlju.25

3.2. Raseljene osobe

Podaci Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i UNHCR-a ukazuju da u FBiH boravi oko 283.900 raseljenih osoba (35% sa teritorije FBiH i 65% iz RS). U RS ivi 248.300 raseljenih osoba, a u Distriktu Brko oko 23.500.26 Do 30. septembra 2003. godine u FBiH vratilo se 713.261, u RS 242.598, a u Distrikt Brko 20.951 izbjeglica i raseljenih osoba.27

Ove kategorije su u svim dijelovima zemlje znaajnije izloene riziku pada u siromatvo u odnosu na stanovnitvo, koje nije bilo prisiljeno da se seli, budui da esto nemaju nikakav stabilan izvor prihoda i nisu adekvatno obuhvaene postojeim sistemima socijalne zatite. to se tie povratnika, slika je drugaija: u RS su povratnici vie ugroeni mogunou da zapadnu u siromatvo, dok je u FBiH ovaj rizik manji.28

Mada LSMS nije ponudio dovoljno podataka za dublju analizu, o teini situacije svjedoe slijedei podaci iz ranije raenih istraivanja. Raseljene osobe ine oko 45 procenata najsiromanijih u FBiH, dok u RS raseljeni ine tek 21 odsto onih koji spadaju u ovu kategoriju. Osam procenata najsiromanijih i 37 procenata osoba na liniji siromatva ivi u zajednikom domainstvu, sa najmanje jednom raseljenom osobom. U najteoj situaciji ive raseljene osobe koje jo borave u kolektivnim centrima.

U uvjetima radikalnog smanjenja humanitarne pomoi, od koje je zavisila izbjeglika populacija, raseljeni su u posebno tekim uvjetima, jer ne postoji organiziran sistem na nivou entiteta i kantona, koji bi preuzeo ulogu financiranja njihovih potreba. Zbog toga su raseljeni na teretu opina, koje najee nisu u stanju da im obezbijede ak ni minimalne uvjete za opstanak. Raseljavanje je utjecalo i na raslojavanje na tritu rada: raseljeni su u mnogo teem poloaju, teko uspijevaju pronai posao i esto su prinueni da prihvataju poslove, koji nisu zanimljivi drugim grupama. S obzirom na teku ekonomsku situaciju, kao i na preostale etnike napetosti, ni povratnici praktino nikad ne uspijevaju da se vrate na svoja ranija radna mjesta. Posebno teak problem imaju samohrane ene u domainstvima raseljenih osoba ili povratnika jer su, uz ostale vidove diskriminacije, njima nedostupni i oni rudimentarni oblici socijalne zatite, koji se pruaju drugim segmentima stanovnitva.29

22 Gender and Poverty: A Qualitative Survey, IBHI, jun 2002, str. 6.

23 Gender and Poverty: A Qualitative Survey, IBHI, jun 2002, str. 6.

24 Izvjetaj o humanom razvitku, UNDP / Ekonomski institut Sarajevo, septembar 2002, str. 42.


26 Reforma razvoja socijalne sigurnosti u FBiH, Meuministarska radna grupa za socijalnu politiku, februar 2002., str. 28 29.

27 Internet stranica Misije UNHCR u BiH, www.unhcr.ba

28 Bosnia and Herzegovina: Poverty Assessment, Tom II, Svjetska banka, Izvjetaj br. 25343-BIH, str. 38.

29 Gender and Poverty: A Qualitative Survey, IBHI, jun 2002., str. 2.

25

3.3. Klasini socijalni sluajevi

U BiH ima oko 260.000 korisnika programa socijalne zatite, odnosno po 7 procenata stanovnika iz svakog entiteta. Jo 125.000 korisnika registrovano je za programe djeije zatite (2% stanovnika u FBiH i 6% u RS).30 Kategorije korisnika socijalne zatite, u oba entiteta31 su: djeca bez roditelja, odgojno zanemarena i zaputena djeca, djeca iji razvoj ometaju porodine prilike, invalidi i osobe sa tekoama u psihikom i fizikom razvitku, osobe nesposobne za rad i bez materijalnog osiguranja, stare osobe bez porodinog staranja, osobe sa drutveno negativnim ponaanjem, te osobe i porodice u stanju socijalne potrebe usljed posebnih okolnosti.32

Mada je 2 odsto stanovnitva BiH evidentirano u kategoriji primalaca novane naknade, kao jednog od prava u okviru sistema socijalne zatite, stvarna situacija je da sredstva za njihovo ostvarivanje nema za sve. Na primjer, u RS svega 13 procenata evidentiranih prima naknadu, s tim da je u nekim optinama procent evidentiranih koji primaju pomo tek 2-3 odsto, a u drugim optinama moe biti i vie od 20 odsto.33 Slina je situacija i u FBiH, gdje pojedini kantoni ne pruaju ni jedan vid socijalne pomoi.

3.4. Nezaposleni

Prema zvaninim statistikim podacima, u decembru 2003. godine zvanino nezaposlenih dakle prijavljenih na biroima za zapoljavanje, bilo je 451.404, ili 42 odsto (304.830 ili 43,9% u FBiH34 i 146.574, odnosno 38,4%, u RS35) aktivnog stanovnitva. ene ine 44,6 procenata ukupnog broja nezaposlenih. Priblino jedna treina nezaposlenih su demobilisani vojnici, a 4 odsto su lanovi porodica poginulih vojnika i ratni vojni invalidi.36 Oko 34 odsto stanovnika (38,6% stanovnika FBiH i 26,7% stanovnika RS) smatra nezaposlenost najvanijim pojedinanim problemom zemlje. Zbog najavljenih smanjenja brojnog stanja vojske, kao i efekata privatizacije, oekuje se da e broj nezaposlenih kratkorono rasti.

Uz ispunjenje odreenih uslova, izvjestan broj nezaposlenih u FBiH koji su prethodno imali posao, ima pravo na novanu naknadu, koja iznosi izmeu 117 i 240 KM, a isplauje se u toku 6 do 12 mjeseci. Restriktivnost kriterija, to su ih usvojili upravni odbori zavoda za zapoljavanje u FBiH za ostvarivanje prava na ovu naknadu, uvjetovala je da je ovu naknadu u toku 2002. godine prosjeno primalo svega 3.320 osoba37, a u prvih 6 mjeseci 2003. oko 4.700 osoba, odnosno 1,6 odsto ukupnog broja registriranih na zavodima za zapoljavanje u ovom entitetu. Nezaposleni u FBiH imaju pravo na zdravstvenu zatitu, pod uvjetom da su registrirani kod kantonalnih zavoda za zapoljavanje. U RS je tokom 2002. godine novanu naknadu u iznosu od oko 70 KM primalo 1.290 osoba mjeseno, a u prvih est mjeseci 2003. godine 1.530 osoba. Uslov za isplatu ove naknade, koja se u zavisnosti od radnog staa moe isplaivati tokom 3 12 mjeseci, jest ostvarenje odreenog radnog staa u prethodnom periodu38. Svi registrovani nezaposleni imaju pravo na zdravstveno osiguranje.

Studija procjene siromatva, koju je na osnovu podataka prikupljenih u LSMS radio tim eksperata Svjetske banke, u tijesnoj suradnji sa domaim strunjacima, u preliminarnoj fazi dola je do iznenaujuih zakljuaka da siromatvo nije predominantno posljedica nezaposlenosti. Ovaj zakljuak se temelji na nalazima da manje od 20 procenata siromanih ivi u domainstvima gdje glava porodice ne radi, dok ih je dvostruko vie u porodicama gdje glava porodice ima posao. Oko 63 odsto siromanih ivi u domainstvima gdje je bar neko zaposlen. S druge strane, 28 odsto nezaposlenih su siromani,39 dok nezaposleni predstavljaju tek jednu treinu ukupnog broja siromanih.40 Objanjenje za tako raireno siromatvo meu zaposlenima i lanovima njihovih domainstava treba traiti u tekim ekonomskim uvjetima u BiH. Prosjena plata u FBiH u novembru 2003. godine iznosila je 528,19 KM41, a u RS 394 KM42 (u usporedbi s procijenjenom mjesenom


31 Reforma razvoja socijalne sigurnosti u FBiH, Meuministarska radna grupa za socijalnu politiku, februar 2002., str. 9 i Analiza

stanja socijalnog sektora u RS sa prijedlogom mjera, Radna grupa za socijalni sektor, jun 2002.

32 Reforma razvoja socijalne sigurnosti u FBiH, Meuministarska radna grupa za socijalnu politiku, februar 2002., str. 7-8 i 11.


34 Bilten za decembar 2003., Federalni zavod za zapoljavanje, Sarajevo

35 Stanje na evidenciji nezaposlenih za decembar 2003., Zavod za zapoljavanje RS, Srpsko Sarajevo/Pale.

36 Obrazovanje u borbi protiv siromatva, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta FBiH, maj 2002.

37 Reforma razvoja socijalne sigurnosti u FBiH, Meuministarska radna grupa za socijalnu politiku, februar 2002., str. 19.

38 Analiza stanja u socijalnom sektoru u RS s prijedlogom mjera, Radna grupa za socijalni sektor, juni 2002.



41 Statistiki podaci o privrednim i drugim kretanjima, Federalni zavod za statistiku, br. 1, januar 2004, Sarajevo.

42 Republiki zavod za statistiku RS, www.rzs.rs.ba

26

cijenom potroake korpe od 456,81 KM u FBiH43 i 451,62 KM u RS).44 Usto, veliki broj poduzea slabo posluje i isplauje minimalne iznose plata, koje esto kasne i vie mjeseci.

S obzirom da ene ine tek treinu zaposlenih u BiH, a da ih je oko 44,6 procenata meu zvanino nezaposlenim, jedno od rjeenja za teak poloaj siromanih porodica u kojima je neko zaposlen jest i promoviranje aktivnije uloge ene na tritu rada. Meutim, postojea situacija u privredi ini poveanje broja zaposlenih ena tekim i dugotrajnim zadatkom.45

Studija procjene siromatva takoer je pokazala da je rizik da se standard nezaposlenih spusti ispod linije siromatva znaajno vei nego kod drugih kategorija stanovnitva, ak i ako svi nezaposleni ne spadaju u kategoriju siromanih.

3.5. Penzioneri sa niskim penzijama

Podaci iz Ankete mjerenja ivotnog standarda (LSMS) ukazuju da stariji ljudi, kao grupa, nisu u tolikom broju ispod linije siromatva kao neke druge grupe, u velikoj mjeri zbog toga to je nivo penzija, pogotovo u FBiH, iznad linije siromatva. Svega 17 procenata siromanih je u penzionerskim godinama.46 Meutim, pripadnici ove grupe su u velikoj veini koncentrisani neposredno iznad ove linije. Pripadnost vioj dobnoj grupi je esta karakteristika siromanih, a specifine potrebe ove kategorije graana i njihova ovisnost o pomoi drugih stavljaju ih u posebno teak poloaj. Prema nalazima tima koji radi na Studiji procjene siromatva, ak 20 procenata siromanih su ili penzionisani ili nesposobni za rad. Pored toga, najmanje 25 odsto siromanih iznad 60 godina nije ostvarilo pravo na penziju.

U odnosu na 1991. godinu, kada je omjer penzionera i zaposlenih bio 1:3, krajem 1995. godine ovaj odnos se smanjio na 1:1,3 i nakon toga se u FBiH stabilizovao na otprilike 1:1,4. Nivo penzija u FBiH (u novembru 2003. isplaena je prosjena penzija u iznosu od 199,39 KM47) odraava snagu poslijeratnog oporavka. Zahvaljujui udvostruenju plata, i poveanju broja osiguranika za 25 procenata, prosjena penzija se utrostruila u poreenju sa nivoima iz 1996. godine. Ipak, prosjene penzije doseu tek oko 38 procenata prosjene plae u FBiH (528,19 KM).48 Uz to, ovaj prosjek prikriva znaajne razlike u nivoima penzija, tako da su samci i porodice gdje je samo jedan primalac penzije, izloeni veem riziku pada u siromatvo, dok domainstva koja primaju dvije penzije, mogu imati prihod znaajno iznad prosjeka u FBiH. Takoe, ene penzioneri su openito u teem poloaju od mukaraca, poto su penzije ena nie, jer su u pravilu radile na slabije plaenim poslovima.49

U RS je stanje jo tee, jer jedan osiguranik bezmalo izdrava jednog penzionera (1,08 : 1). Zbog toga ak i izuzetno visoki doprinosi i transferi iz budeta ne omoguavaju da prosjena penzija iznosi vie od 30 procenata prosjenog prihoda po stanovniku. U novembru 2003. godine poboljanje u nivou prikupljanja dorinosa za penziono osiguranje dovelo je do izraenijeg porasta penzija. Nivo penzija u RS jo uvijek je znatno nii nego u FBiH (prosjena penzija u decembru 2003. godine iznosila je 162 KM50, odnosno oko 41% prosjene plate od 394 KM).51 Penzioni sistem u RS jo uvijek funkcionie tek uz znaajne transfere iz entitetskog budeta.

4. Specifina pitanja u vezi sa siromatvom u BiH

4.1. Ljudska prava i siromatvo

Potrebno je istaknuti da su uticaji i posljedice siromatva multidimenzionalne. To znai da negativan uticaj na jednu dimenziju ljudskih prava (npr. ekonomski aspekt) neminovno utjee i na sva druga prava. Teko je sa sigurnou tvrditi da ekonomski rast sam po sebi moe dovesti i do smanjenja stupnja siromatva, te je zato od iznimne vanosti problem siromatva analizirati intersektorski.

Postojei pravni okvir u Bosni i Hercegovini (Ustav BiH, ustavi entiteta i kantona, potpisane meunarodne konvencije) prua visok stepen zatite ljudskih prava i sloboda. Zakon garantira

43 Statistiki podaci o gospodarskim i drugim kretanjima, Federalni zavod za statistiku, br. 1, sijeanj 2004., Sarajevo.

44 Republiki zavod za statistiku RS, www.rzs.rs.ba



47 Statistiki podaci o gospodarskim i drugim kretanjima, Federalni zavod za statistiku, br. 1, januar 2004., Sarajevo.

48 Fond PIO FBiH, informacija, april 2003.

49 Izvjetaj o humanom razvitku, UNDP/Ekonomski institut Sarajevo, septembar 2002., str. 86.

50 Fond PIO RS, prosinca 2003.

51 Isplata primanja iz PIO, Fond PIO RS, decembar 2002.

27

jednak tretman mukaraca i ena. Pored toga, BiH je ratificirala niz meunarodnih konvencija o ljudskim pravima, mada nije redovno podnosila izvjetaje meunarodnim nadzornim tijelima52.

U ljeto 2000. godine Ustavni sud je donio veoma vanu odluku da je potrebno uvesti izmjene u entitetske ustave, kako bi se zatitila prava konstitutivnih naroda u BiH. Nakon toga su u entitetima uvedeni ustavni mehanizmi radi izjednaavanja i zatite prava pripadnika svih konstitutivnih naroda. Tom odlukom je omoguena jednakost i proporcionalna zastupljenost u politikim, administrativnim i pravosudnim institucijama.53.

Sve oblasti socio-ekonomskog razvoja sadre dimenziju ljudskih prava i zahtijevaju monitoring i analiziranje djelovanja mjera, koje se sprovode u odnosu na individualno pravo graanina. To se odnosi i na prava pojedinih grupa graana, kojima je potreban vei stepen zatite kao to su: djeca, stare osobe, ene, socijalno nezbrinute osobe, osobe sa invaliditetom, porodice poginulih i nestalih, rtve rata, raseljene osobe, povratnici, manjine, izbjeglice, azilanti, Romi, itd. Socijalna i ekonomska prava graana BiH i dalje su ograniena, zbog nedovoljno razvijene ekonomije54.

Prema izvjetajima ombudsmena, najea krenja ljudskih prava se odnose na jednakost pred zakonom, imovinska prava i pravo na rad. Analiza siromatva u BiH ukazala je na jaku vezu izmeu krenja ljudskih prava i siromatva. Ona je posebno izraena u sluaju povratnika, kao i manjinske populacije Roma.

4.2. Obrazovanje i siromatvo

Oko 60 odsto siromanih ivi u domainstvima gdje glava porodice ima samo osnovno obrazovanje, ili manje od toga. Vjerovatnoa da neko domainstvo doe u kategoriju siromanih gotovo je tri puta vea ako glava porodice ima samo osnovno obrazovanje.55 Ve i srednjokolski nivo obrazovanja glave porodice prua znaajnu garanciju da e domainstvo izbjei pad u siromatvo. Ovo ukazuje na znaaj poboljavanja obrazovnog sistema za mlade, kao osnovnog instrumenta za dugorono suzbijanje siromatva. Srednjorono, stvaranje novih mogunosti za obrazovanje odraslih osoba nieg obrazovnog nivoa, imalo bi pozitivan utjecaj na smanjenje siromatva.

Jedan od glavnih nalaza veine studija jeste negativna korelacija izmeu obrazovanja i siromatva. Openito, to je vii nivo obrazovanja, pojedinca ili prosjeka domainstva, to je manja vjerovatnoa da e oni biti nezaposleni, a samim tim i pasti u kategoriju siromanih. ak i kod uzrasta od 25 do 35 godina, polovinu svih siromanih ine osobe koje su zavrile samo osnovno obrazovanje.56 Nie obrazovanje je povezano sa radom u sivoj ekonomiji. Vie od polovine zaposlenih sa osnovnom kolom radi u neformalnoj privredi, dok je za kategorije s viim nivoima obrazovanja ovaj pokazatelj ispod jedne etvrtine.57 Od faktora koji poveavaju rizik siromatva nivo obrazovanja je pojedinano najznaajniji.58

4.3. Ravnopravnost spolova59 i siromatvo

Raspoloivi podaci, koji omoguavaju analizu siromatva sa aspekta ravnopravnosti spolova, ukazuju da siromatvo jednako zahvata ene i mukarce. I mukarci i ene vide rat, loe izvedenu privatizaciju, nedostatak trino potrebnih radnih vjetina, korupciju i nepostojanje pravne drave kao glavne uzroke siromatva. I ene i mukarci izlaz iz siromatva trae u poboljanju mogunosti za zapoljavanje, rjeenju stambenih problema, odgovarajuoj dostupnosti zdravstvenih i obrazovnih usluga, te mobilizaciji i aktivizmu samog drutva. Interesantno je napomenuti da sve grupe otuenje i slab kulturni ivot smatraju jednom od vanih posljedica siromatva.60 U kontekstu BiH bitno je istaknuti da su se uloge ena i mukaraca poremetile ulaskom zemlje u rat. Mukarci su preuzeli uloge borca i zatitinika, s potpunom moi i kontrolom u javnom i politikom ivotu.

52 Izvjetaj Evropske komisije Vijeu o spremnosti Bosne i Hercegovine za otpoinjanje pregovora sa Evropskom unijom o

Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju, Brisel, 18. novembar 2003., str. 10.




Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju, Brisel, 18. novembar 2003., str. 11



57 Bosnia and Herzegovina: Poverty Assessment, Svjetska banka, Izvjetaj br. 25343-BIH, str 60.


59 Globalna zalaganja za gender: Beka deklaracija, Konvencija o eliminiaciji svih oblika diskriminacije nad enama (CEDAW) i

Pekinka platforma akcije


28

enama je tako suen prostor za uee u javnom ivotu, ime su vraene cijeli ciklus unazad, u okvir reproduktivnog okruenja kue, domainstva i porodice.61

Po nalazima istraivaa IBHI-ja62, uticaj siromatva se ispoljava na razliite naine kod mukaraca i ena: mukarci esto padaju u depresiju zbog nezaposlenosti i nemogunosti da izdravaju porodicu, dok su ene inventivnije i spremnije da se prihvate svih vrsta poslova, ali podlijeu stresu i rtvuju svoje zdravlje. U novonastaloj situaciji u drutvu, ene veoma esto preuzimaju i dodatnu odgovornost za izdravanje porodice, uz tradicionalnu ulogu majke i domaice.63

ene ine 44,6 odsto ukupnog broja nezaposlenih, to je iznad njihovog udjela u ukupnoj zaposlenosti (35%)64 ili radno aktivnom stanovnitvu (37,4%)65 Ovako nizak udio ena u ukupnoj aktivnoj radnoj snazi BiH najnii je meu zemljama Jugoistone Evrope. Niska zaposlenost ena predstavlja problem iz dva razloga: prvo, pad realnih plata u odnosu na predratni period ukazuje da jedna plata sada teko moe zadovoljiti potrebe jedne porodice i drugo, ratna razaranja i poslijeratno smanjivanje socijalnih davanja za podrku porodicama prisilili su porodicu da preuzme dodatne domae obaveze, bez dodatnih resursa.66

ene su izloene diskriminaciji prilikom zapoljavanja, i u privatnom i u javnom sektoru, manje su plaene za isti posao nego mukarci, a imaju i manju mogunost napredovanja u poslu, to se neminovno odraava na njihov materijalni poloaj. ene su prve koje podlijeu otputanju u vremenu restruktuiranja i reformi, i tee pronalaze novi posao. Postojei podaci navode na zakljuak da je domainstvo na ijem se elu nalazi ena izloeno znatno veem riziku da doe u kategoriju siromanih. Gotovo potpuno nepostojanje ustanova za brigu o djeci problem je koji dodatno oteava zapoljavanje ena.67 Zbog svega prethodno navedenog, ne iznenauje podatak da su ene u dobnoj grupi od 19 do 29 godina manje zastupljene u kategoriji novopridolih na trite rada, mada to ukazuje da neke od najobrazovanijih ena naputaju zemlju, u potrazi za boljim uvjetima ivota.

Podatak da je prosjean ivotni vijek kod ena dui, doprinosi dodatno veoj izloenosti starijih ena riziku zapadanja ispod granice siromatva. ene ine 58 procenata populacije, starije od 65 godina. esta je situacija, posebno u ruralnim podrujima, da starije ene ive same, bez penzije ili bilo kakvih drugih redovnih primanja.68 ene penzioneri, poto su najee bile zaposlene na loije plaenim radnim mjestima, primaju nie penzije. Kad se uzme u obzir da je meu pripadnicama ove grupe najei nizak nivo obrazovanja i nepismenost (analiza podataka LSMS-a pokazuje da je 38% ena starijih od 65 godina nepismeno), postaje oito koliko je pripadnicama ove grupacije teko da iskoriste i postojee mogunosti da sebi osiguraju pomo.

Siromane ene posebno su pogoene zbog osjeaja nemoi i zbog nemogunosti da iskau svoje miljenje, bilo u vlastitoj sredini ili u odnosu sa vlastima. Naroite tekoe imaju: samohrane majke, stare ene, izbjeglice, Romkinje, ene-rtve nasilja, neobrazovane i nezaposlene ene, i ene u ruralnim podrujima. ene u povratnikim domainstvima su u najteem poloaju, zbog manjinskog statusa i esto potpune izoliranosti od sredine u koju su se vratile. Uzimajui u obzir da postoje razliite kategorije ugroenih ena u BiH, mora se voditi rauna o razliitim izazovima prilikom pripreme programa pomoi. Od iznimne je vanosti sprovesti dodatna istraivanja iz oblasti ravnopravnosti spolova, kako bi se dobila jasnija slika stanja na terenu.

Na nivou BiH pitanje ravnopravnosti spolova je pravno regulisano Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH69. Ovim zakonom ureuje se, promovira i titi ravnopravnost spolova i garantiraju jednake mogunosti svim graanima, kako u javnoj, tako i u privatnoj sferi drutva, te sprijeava direktna ili indirektna diskriminacija, zasnovana na spolu. Puna ravnopravnost spolova garantira se u svim sferama drutva, a naroito u oblasti obrazovanja, ekonomiji, zapoljavanju i radu, socijalnoj i zdravstvenoj zatiti, sportu, kulturi, javnom ivotu i medijima, bez obzira na brano i porodino stanje. Meutim, u narednom periodu bie potrebno staviti akcenat na implementaciju Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, te integrisati pitanje ravnopravnosti spolova u sva budua strateka dokumenta.

61 Izvjetaj o humanom razvoju - milenijumski razvojni ciljevi - BIH 2003, UNDP BIH, juni 2003., str. 41.

62 International Bureau for Humanitarian Issues Meunarodni biro za humanitarna pitanja



65 Izvjetaj o humanom razvoju, UNDP, Sarajevo, juni 2003, str. 18.

66 Bosnia and Herzegovina: Poverty Assessment, Svjetska banka, Izvjetaj br. 25343-BIH, str. 38-39..



69 Zakon je usklaen sa EU standardima, usvojen na Parlamentarnoj skuptini BiH i objavljen 16.juna 2003. godine u Slubenom

glasniku BiH broj 16/03.

29

4.4. Stari i siromatvo

Stanovnitvo BiH ubrzano stari, zbog pada prirodnog prirataja, sve dueg prosjenog ivotnog vijeka i emigracije mladih. Procjenjuje se da je vie od 12 procenata stanovnika BiH starije od 65 godina. Vie od 80 odsto starih osoba su penzioneri, nekih 10 procenata njih primaju naknade kao ratni invalidi, a oko 5 procenata je na socijalnoj pomoi.

S obzirom na to da su penzije niske, a socijalna pomo uz to i neredovna, stari ljudi su potencijalno jedna od najugroenijih kategorija. Mada ne postoje precizni podaci, pojedine grupe, kao to su starije ene-samice na selu, zbog nedostupnosti socijalnih usluga, ive veoma teko, a esto zbog izoliranosti i vlastite nepismenosti nemaju naina ni da potrae pomo.70

4.5. Siromatvo na selu i u gradovima

Posljedice rata dodatno oteavaju ivot u ruralnim oblastima, gdje je nivo siromatva osjetno vii. Iako BiH nema izrazitih potencijala za razvoj poljoprivrede, oko polovice stanovnika ruralnih oblasti u pretenoj mjeri preivljava zahvaljujui poljoprivrednoj proizvodnji. Velik broj seoskih zajednica je uniten, a njihovo stanovnitvo raseljeno, u inostranstvu i unutar zemlje, uglavnom u gradovima. Zbog sporog uklanjanja zaostalih mina, ivot u mnogim dijelovima jo nije normaliziran, pa se dio obradivih povrina ne moe koristiti u poljoprivredne svrhe.

Svega oko 20 procenata siromanih ivi u urbanim sredinama. Siromatvo je najrairenije u manjim sredinama, koje su esto pretrpjele i najvee tete tokom rata. Rizik zapadanja u siromatvo u RS je znatno vei u ruralnim, nego u urbanim sredinama: 27 prema 12 odsto. U FBiH ovaj je rizik ujednaen: u ruralnim sredinama ivi 16, a u urbanim 15 odsto siromanih.71

Praktino svi aspekti koji utiu na ivotni standard domainstava su nepovoljniji u seoskim podrujima gdje, u velikom broju sluajeva, jo uvijek nedostaje osnovna infrastruktura. Pristup obrazovnim i zdravstvenim ustanovama je otean i skup, a njihov kvalitet u ruralnim podruima je nii. U ovim sredinama vrlo je malo ustanova za predkolsko obrazovanje, koje bi djeci iz ruralnih krajeva mogle pomoi da nadoknade ogranienja, koja proizilaze iz odrastanja na selu. Svega 6 procenata djece iz ruralnih podruja pohaa ovakve ustanove, u usporedbi sa vie od 15 procenata gradske djece.72

Nepostojanje cjelovite politike razvoja poljoprivrede odvraa stanovnike od ulaganja u ovu djelatnost, a mogunosti za druge vrste zapoljavanja u ruralnim krajevima su male. Sve ovo odvraa raseljene osobe od naputanja svojih privremenih boravita u gradovima, to stvara dodatni pritisak na ionako mali broj raspoloivih radnih mjesta, podie cijene stanova i uzrokuje tekoe u pruanju obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih usluga.

4.6. Etnika dimenzija siromatva

Nalazi UNDP73, pripremljeni u saradnji sa domaim institucijama, ukazuju na postojanje korelacije izmeu etnike strukture odreenih dijelova zemlje i visine prihoda domainstva. U krajevima gdje su Hrvati veina, 6,9 odsto domainstava spada u grupu siromanih, na prostorima gdje su Bonjaci veina ovaj procenat se kree izmeu 22 i 25 odsto, a tamo gdje veinu ine Srbi procenat siromanih je od 40 do 43 odsto. Izraeno na drugi nain, razlika u ekonomskom razvoju i ivotnom standardu raznih dijelova BiH se poveava: podruja gdje u veini ive Hrvati karakterizira najvii standard, podruja s bonjakom veinom su u sredini, dok je u RS ivotni standard stanovnitva najnii. Izuzetak ini Kanton Sarajevo, u kojem je smjetena brojna administracija i veliki broj meunarodnih institucija.

Manjine su u gotovo cijeloj BiH znaajno ugroenije u pogledu materijalnog statusa. U odnosu na podatke za veinsko stanovnitvo, u pojedinim podrujima RS vie od 50 odsto domainstava pripadnika manjinskih naroda je siromano, a u dijelovima FBiH, gdje veinu predstavljaju Hrvati, 15,6 odsto domainstava iz reda manjinskih naroda spada u ovu kategoriju. Na teritorijama gdje su Bonjaci veina, oko 25 odsto manjinskih domainstava spada meu siromane.74

70 Izvjetaj o humanom razvitku, UNDP, septembar 2002., str. 53 54.


72 Studija u domainstvima o enama i djeci u BiH 2000, UNICEF i Agencija za statistiku BiH, decembar 2000., str. 47 i 111.

73 Sistem ranog upozoravanja, Kvartalni izvjetaj za period april - juni, UNDP i vlasti BiH, str. 16 17.

74 Sistem ranog upozoravanja, Kvartalni izvjetaj za period april - juni, UNDP i vlasti BiH, str. 34.

30

Romi su manjinska populacija, koja je gotovo potpuno zanemarena u BiH. Mada je nemogue sa sigurnou odrediti broj Roma u BiH (procjene romskih udruenja kreu se od 17.000 do blizu 80.00075), gotovo je sigurno da oni predstavljaju najbrojniju etniku manjinu.76 Broj Roma u BiH teko je utvrditi zato to mnogi i dalje ive nomadskim ivotom. Iako meu Romima nisu raena preciznija istraivanja o siromatvu, raspoloive informacije ukazuju da su oni meu najugroenijim grupama, koje veoma esto ive ispod minimalnih standarda potrebnih za preivljavanje, i da redovito nemaju sredstava za izdravanje porodice i obrazovanje djece. Romi kao grupa imaju daleko najnii nivo obrazovanja, nezaposlenost meu njima je gotovo 100-postotna, a vie od 90 procenata Roma nema zdravstveno osiguranje. Zbog svog manjinskog statusa oni su marginalizirani, a zbog nepoznavanja sistema uskraena su im mnoga zakonska prava, ukljuujui i pravo na socijalnu zatitu.

Od anketiranih romskih porodica 80 odsto nema nijednog lana sa stalnim zaposlenjem, a veina uglavnom preivljava radei sezonske i povremene poslove, vodei sitne trgovine na pijacama i prikupljajui sekundarne sirovine.77 Prilikom zapoljavanja i traenja posla, Romi se suoavaju s diskriminacijom. Dodatni problem je da veoma mali broj Roma ima formalno obrazovanje, a jo manji neku strunu kvalifikaciju. Rezultati anketa meu Romima pokazuju veoma slabu ukljuenost u obrazovni sistem, a slabo pohaanje predkolskih institucija i osnovne kole dovodi do gotovo potpune odsutnosti Roma iz srednjeg i visokog obrazovanja.78 Ilustracije radi, anketa romskog udruenja Naa budunost, koja je obuhvatila 582 djece Roma u dobi od 7 do 18 godina u Kantonu Sarajevo u 1995/96 kolskoj godini, utvrdila je da svega 189, ili 33 odsto redovno pohaa kolu.79 S obzirom na to da je Sarajevo urbano podruje, gdje postoje mnoge pogodnosti za obrazovanje, moe se pretpostaviti da je situacija u drugim dijelovima BiH znatno nepovoljnija. Potvrda za to moe se nai i u studiji o poloaju Roma u Tuzlanskom kantonu, koja je obuhvatila 189 porodica i pokazala da svega 10 od 100 porodica upisuje svoju djecu u kolu.80

Kao razlog za nepohaanje kole Romi navode siromatvo, neophodnost da djeca rano ponu da rade i preuzimaju brigu o porodici, nepovjerenje u institucije (ukljuujui i kole), maltretiranje u koli od strane vrnjaka, i nemogunost da se obezbijedi adekvatno okruenje za uenje kod kue. Jedan od razloga je esto i jezik: 86 odsto Roma, obuhvaenih raspoloivim anketama, navodi romski jezik kao maternji, to dodatno doprinosi njihovim tekoama u kolama, koje gotovo nigdje ne osiguravaju posebne uvjete za predkolsku pripremu romske djece.

Romi su se dugo vremena suoavali s tekoama i problemom iskljuenosti iz drutva, no Zakon BiH o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine i osnivanje konsultativnih foruma stvorili su mehanizam za zatititu njihova prava81.

5. Uzroci siromatva

5.1. Ratna razaranja

U toku rata u BiH oko 250.000 ljudi je izgubilo ivot, a vie od polovine predratnog stanovnitva, koje je brojalo oko 4,4 miliona ljudi, raseljeno je unutar zemlje ili je izbjeglo u inozemstvo. Rat je nanio ogromne tete proizvodnim i infrastrukturnim kapacitetima, prekinuo trgovake veze i ekonomske reforme. Direktne materijalne tete pretrpljene tokom rata procijenjene su izmeu $50 i 70 milijardi, od ega $15 - 20 milijardi na industrijskim objektima.82 Ako se uzme u obzir i neostvareni GDP od 1992. godine do danas, ukupne tete prelaze $100 milijardi. Kao rezultat rata BiH je od zemlje u razvoju (u okviru bivie SFRJ), u evropskim okvirima, postala siromana zemlja.

75 Centar za zatitu prava manjina, Status Roma u BiH (rezultati ankete), Sarajevo, 1999., str. 14.

76 Denied a Future? The Right to Education of Roma Children in BiH, Save the Children, March 2001, str. 34.




80 Analysis on the Current Status of the Roma Returnees to Tuzla Canton, Helsinki parlament graana i romska udruenja iz

Tuzlanskog kantona, 1999.




31

5.2. Spora realizacija reformi

U posljeratnom periodu u fokusu svih vlada bila su pitanja u vezi s implementacijom Daytonskog sporazuma. Medjutim, kasnila je realizacija neophodnih reformi za oporavak ekonomije, a time i za poveanje zaposlenosti. Nepostojanje politike saglasnosti oko programa reformi predstavljalo je dodatnu tekou.83

5.3. Nezaposlenost

Nezaposlenost, koja je posebno prisutna meu mlaom populacijom, jedan je od najznaajnijih uzroka siromatva u BiH. Nezaposleni nisu vei dio ukupnog broja siromanih, zato to mnogi ive u domainstvima u kojima je jedno ili vie osoba zaposleno. Drugi znaajan razlog za ovu tvrdnju je prisutnost velikog neformalnog sektora (36,2%)84. Veliina sive ekonomije je dala povoda strunjacima Svjetske banke da ukau da bi stvarna stopa nezaposlenosti (zasnovana na vrlo irokoj definiciji Meunarodne organizacije rada ILO) mogla biti ak svega 16,7 procenata.85

5.4. Krenje ljudskih prava

Kao to je naprijed navedeno, krenje ljudskih prava, posebno u sluajevima povratnike i romske populacije, utie na stepen siromatva. Prisutne su etnike diskriminacije, tekoe oko povrata vlastite imovine, ugroavanje line sigurnosti ili onemoguavanje povratka u predratno mjesto stanovanja i na predratno radno mjesto, kao i openita nemogunost nalaenja zaposlenja, posebno u javnom sektoru. Oteano je sticanje obrazovanja, koritenje zdravstvenih i socijalnih usluga ili uee na tritu rada.

5.5. Neadekvatan sistem socijalne zatite

U uvjetima nedostajuih fiskalnih prihoda, postojei sistem socijalne zatite nije u mogunosti da zbrine veliki broj siromanih. Prisutna je diskriminacija u ostvarivanju prava tako da su primanja vojnih invalida izdanija i redovnija u odnosu na druge kategorije osoba sa invaliditetom. Istovremeno, prisutna je diskriminacija i po regionalnom osnovu. Za razliku od drugih dijelova zemlje, siromani kantoni u FBiH i siromane optine u RS ne izdvajaju sredstva za socjalnu pomo, usljed oskudnosti budetskih izvora. Neadekvatna organizacija socijalne zatite u poslijeratnim uvjetima, uz decentralizirano formuliranje i provoenje socijalne politike, pri emu se politika utvruje na jednom nivou (entiteta), a provodi na drugom nivou (u kantonima ili opinama), bitno oteava adekvatno pruanje pomoi. Specifian problem su rubne optine, pogotovo u RS i u Bosansko-Podrinjskom kantonu, od kojih su mnoge nastale podjelom predratnih optina i esto nemaju ni najosnovniju fiziku infrastrukturu, a daleko su od mogunosti da organiziraju socijalnu pomo i zbrinjavanje siromanih. Konano, ne postoji adekvatna kontrola u dodjeli prava, to upuuje na zakljuak da je potrebno izvriti reviziju do sada dodijeljenih prava na socijalnu zatitu.

Socijalni transferi su znaajan inilac u smanjenju siromatva: tekui transferi ine oko 17 procenata GDP-a u BiH86. Na transfere domainstvima otpada najvei dio i to oko 15 procenata GDP BiH. Svaki peti stanovnik je u nekom vidu primalac socijalnih transfera. Ovi transferi ine oko 11 odsto ukupne potronje domainstava. Za oko 13 odsto anketiranih, transferi predstavljaju branu od pada u siromatvo, jer ovoj grupi u prosjeku diu potronju za oko 50 odsto. Mnoga domainstva u BiH primaju neki vid transfera, ali je manje od polovine siromanih domainstava ukljueno u te programe. U usporedbi s drugim zemljama regiona, socijalni transferi u BiH su neravnomjerno rasporeeni izmeu ugroenih grupa i imaju ogranien uinak na smanjenje generalnog nivoa siromatva u zemlji.87 Kao to je prethodno navedeno, postojei sistem socijalne zatite favorizira jednu grupu u odnosu na drugu, tako da ukupna socijalna izdvajanja nisu ravnomjerno rasporeena prema svima, koji za njima imaju potrebu. Posebno je specifino pitanje materijalne pomoi koje vlade oba entiteta pruaju po osnovu borako-invalidske zatite. Nasuprot uvrijeenom miljenju u javnosti, analiza podataka, prikupljenih u toku Ankete o ispitivanju ivotnog standarda (LSMS), pokazala je da se borako-invalidska populacija suoava sa znatno niim rizikom od pada u siromatvo u odnosu na prosjek stanovnitva u BiH. To se moe objasniti veom osjetljivou vlada prema ovoj kategoriji zbog njihove mogunosti da daleko efektnije utiu na javno mjenje u odnosu


84 Prema rezultatima LSMS

85 Izvjetaj o humanom razvitku, UNDP/Ekonomski institut Sarajevo, septembar 2002., str. 35.

86 U ovo spadaju i isplate po osnovu mirovina.


32

na druge kategorije siromanih. Tako npr. u FBiH izdvaja se 13 puta vie, a u RS dva puta vie na pomo po osnovu borako-invalidske zatite nego na djeiju zatitu.

U iznosu od blizu 4 procenta GDP-a, transferi po osnovu borako-invalidske zatite stvaraju veliko optereenje za entitetske budete i ograniavaju mogunosti pomaganja drugim ugroenim kategorijama stanovnitva. Pored toga, u oba entiteta usmjerava se znaajno dodatno finansiranje za ove kategorije sa niih nivoa vlasti. Medjutim, uoeno je da najtei invalidi nisu adekvatno zatieni (preko 50% invaliditeta), dok se pomo daje velikom broju onih koji su sposobni za rad.

injenica da poloaj korisnika socijalne pomoi nije jo gori moe se objasniti drugim vidovima pomoi koje primaju. U ratnom i poratnom periodu posebno je znaajna bila humanitarna pomo koja je, pored hrane, esto obuhvatala odjeu i lijekove. Humanitarna pomo dijelila se i preko vladinih organa i preko nevladinih organizacija, i bila je dostupna gotovo svima kojima je bila potrebna. Meutim, ovaj vid pomoi se posljednjih godina veoma smanjio i treba oekivati da u skoroj budunosti nee imati znaajnu ulogu u zadovoljavanju osnovnih potreba ugroenih kategorija stanovnitva, to e dodatno pojaati pritisak na postojee fondove za socijalnu pomo. S druge strane, prisutni su i drugi oblici strategije preivljavanja: velik dio siromanih oslanja se na pomo porodice i rodbine, a veliki broj njih takoer ima pristup obradivoj zemlji. Transferi iz inozemstva su takoe vano sredstvo zamjene ili dopunjavanja socijalne zatite.

5.6. Kvalitet obrazovanja

Kvalitet obrazovanja neposredno utie na mogunost zapoljavanja, a time i na mogunost smanjenja siromatva. Sistem obrazovanja u BiH treba reformirati kako bi adekvatnije odgovorio savremenim potrebama trita rada, to bi znatnije utjecalo na poveanje zaposlenosti i smanjenje siromatva. Istovremeno je potrebno osigurati veu dostupnost to veem nivou obrazovanja za siromane.

5.7. Korupcija

Korupcija, koja je prisutna u BiH, posebno pogaa siromane, bilo da se radi o posjeti ljekaru, ostvarivanju prava na neki oblik socijalne pomoi, pribavljanju dokumenata, obrazovanju, povratu imovine ili zaposlenju. Raseljene osobe, stari, ruralno stanovnitvo i nezaposleni esto su prisiljeni da plaaju usluge, budui da nemaju kanale komunikacije, koji bi im omoguili da ih dobiju na drugi nain.

5.8. Nemogunost uticaja na institucije sistema

Nedostatak uticaja na institucije sistema je istovremeno i posljedica i uzrok siromatva. Siromani uglavnom nemaju, ili ne poznaju nain komuniciranja sa institucijama koje donose odluke i raspolau resursima. To im umanjuje mogunosti da prekinu zaarani krug siromatva i sudjeluju u formuliranju politike i mjera, koje bi bile prilagoene njihovim potrebama.

6. Prioritetne aktivnosti za smanjenje siromatva

Jedan od vanih ciljeva u implementaciji Srednjorone razvojne strategije BiH (PRSP) jeste smanjenje stope siromatva za dvadeset odsto do kraja 2007. godine. Da bi se ovaj cilj ostvario bit e potrebno provesti niz reformi i mjera, koje su detaljnije razraene u daljem tekstu Srednjorone razvojne strategije BiH:

o osigurati rast GDP-a i ujednaen ekonomski razvoj cijele zemlje,

o provesti fiskalnu reformu, radi efikasnijeg prikupljanja javnih prihoda i vee pomoi siromanim,

o ubrzati rast privatnog sektora, u cilju poveanja zaposlenosti, i veeg priliva sredstava u penzione fondove kao jednog od najefikasnijih naina za smanjenje siromatva,

o uspostaviti adekvatan sistem socijalne zatite, koji e osigurati minimum socijalnih prava i ravnomjerniju raspodjelu socijalne pomoi za sve siromane kategorije u zemlji,

o smanjiti korupciju, koja najvie pogaa siromane,

o smanjiti nivo sive ekonomije, to e u najveem dijelu voditi poveanju penzija i smanjenju siromatva meu starijom populacijom,

o osigurati zatitu ljudskih prava, koja su garantovana postojeim pravnim okvirom i potpisanim meunarodnim sporazumima, osigurati provoenje odluke o konstitutivnosti naroda, to e osigurati veu integraciju povratnike i romske populacije u drutvo i voditi smanjenju siromatva meu njima,

33

o dosljedno sprovoditi Zakon BiH o ravnopravnosti spolova, to e umanjiti uticaj ovog faktora na stepen siromatva,

o provesti reformu obrazovnog sistema, osigurati vannastavne oblike obrazovanja i uiniti ih dostupnim osobama sa niskim stepenom obrazovanja, koje je najei razlog njihovog siromatva,

o uspostaviti redovne konsultacije institucija vlasti na svim nivoima sa civilnim drutvom, te osigurati vee uee nevladnih organizacija u realiziranju programa socijalne zatite.

34

Problem siromastva u BiH je veoma zastupljen, sto kao drzavni problem, sto u medijima, sto medu drzavljanima BiH.

17% bosansko-hercegovackog stanovnistva je siromasno, a svaki treci drzavljanin je nezaposlen. Nazalost, sto dalje odmicemo od kraja rata, broj siromasnih je sve veci. Firme masovno propadaju, ljudi gube posao, plate i

Documents

SIROMASTVO UOPSTENO.doc