PPROMINAROMINA · Sina Božjega iz nebeske slave i uzdignuće čovjeka i čovječanstva k Bogu. U Isusu Bog postaje čovjekom, a mi smrtni ljudi u Kri-stu primamo božanski život,

PROMINAPROMINALIST ŽUPE SVETOGA MIHOVILA - PROMIN AGODIŠTE XII. BOŽIĆ 2017. BR. 12.

ČU

VA

RI IS

US

OV

A G

RO

BA

U P

RO

MIN

I 20

17

. g.

PR

VO

PR

IČE

SN

ICI

U P

RO

MIN

I 2

01

7.

g.

PR

VO

PR

IČE

SN

ICI

U P

RO

MIN

I 2

01

7.

g.

JUR

E Br

onić

, AN

TON

IO B

iland

žija,

MAR

IJA

Tesk

era

i MIH

OVIL

Kle

po

PROMINA 1

Bog postaje čovjekDragi i poštovani župljani!

Raduje me što vas i ove

godine mogu pozdraviti u ra-

dosnom kršćanskom duhu: na

dobro vam došlo porođenje

Kristovo i bila vam blagoslov-

ljena 2018. godina! Ovu želju

predajem u ruke Božje, a On

će široka srca primiti je i udije-

liti koliko je kome potrebno.

Godina je pri kraju, na

slavu Božju trudili smo se uči-

niti sve što je u našoj moći.

Krštenja, pouke za svete sa-

kramente, kateheze za brak,

časni ispraćaji pokojnika s ovog svijeta, obi-

lasci starijih i nemoćnih župljana. Presjek

cjelokupnih događanja i pastoralnog djelo-

vanja u našoj župi moći ćete pratiti u recima

župne kronike.

Nažalost, i naša župa svjedoči crnoj sta-

tistici demografskog gubitka koju možemo

pratiti i na razini države. Negativni prirodni

prirast pogotovo je izražen u našem kraju

u kojem ionako prete-

že starije stanovništvo.

Brojke kažu da smo pali

ispod 800 stanovnika, a

broj osnovnoškolske dje-

ce pao je ispod 50 uče-

nika! Problem je to na

kojeg ukazuju demogra-

fi, a zdrava pronatalitet-

na politika mogla bi taj

negativni rast zaustaviti

stvaranjem preduvjeta

za kvalitetan život. Onda

bismo u skoroj buduć-

nosti mogli svjedočiti

povratku mladih obitelji

u ovakve Bogom dane

krajeve, idealne za odrastanje

i odgoj djece te obiteljski is-

punjen i miran život.

Božić je najradosniji

blagdan, Bog postaje u vre-

menu čovjek i dolazi k nama.

Bog postaje čovjek da bi čo-

vjek postao (ljubio) kao Bog.

Božić nas poziva da budemo

ljudi na Božju sliku. To Bog

želi, to nam nudi kroz Isusa

Krista. Rađanje Isusa u nama

neće nas otuđiti u ljudskosti

i ljudskim vrednotama, nego

će nam pomoći da to ostva-

rimo. Čovjek sam sebe ne može ostvariti.

Potreban mu je drugi, potreban mu je Bog.

Božić nije samo rođenje Boga neba zemlji,

nego i blagdan rađanja novog čovjeka!

Neka nam ovogodišnja proslava Boži-

ća donese da se Bog rodi u nama, da živi u

našim obiteljima u kojima će odzvanjati jeka

molitve. Ljepota življenja postiže se samo s

Bogom. Neporočnim životom, javnim svje-

dočenjem svoje vjere,

aktivnim sudjelovanji-

ma na svetim misama,

molitvom i dobrim dje-

lima odmaknimo se od

svjetovnih zadovoljstava

i uđimo u puninu vjere!

Volimo, cijenimo i gla-

dujmo za njegovom Ri-

ječi i neprestano hodaj-

mo u poslušnosti sna-

gom Duha Svetog!

Neka vam je svima radostan Božić i

blagoslovljeno novo 2018. ljeto!Vaš župnik

fra Petar Pletikosa

UVODNA RIJEČ ŽUPNIKA

2 PROMINA

UVODNA RIJEČ ŽUPNIKA

VRATI SEVRATI SE

Tko će upalit vatruTko će upalit vatru

na ognjištu rodnoga praga,na ognjištu rodnoga praga,

tko će ugrijat kuću,tko će ugrijat kuću,

koja je srcu draga?koja je srcu draga?

Vrati se u zimske večeri,Vrati se u zimske večeri,

dok studen lice para.dok studen lice para.

Tamo preko brda i dolaTamo preko brda i dola

čeka te kuća stara.čeka te kuća stara.

Sad tamo nikoga nema,Sad tamo nikoga nema,

tek vjetar pozdrave nosi,tek vjetar pozdrave nosi,

tu nam je djetinjstvo bilo,tu nam je djetinjstvo bilo,

tu smo se igrali bosi.tu smo se igrali bosi.

Vrati se u zimske večeri,Vrati se u zimske večeri,

na ognjištu svome stani,na ognjištu svome stani,

upali vatru i vidi,upali vatru i vidi,

gdje li su prošli nam dani.gdje li su prošli nam dani.

Tišina probada srce,Tišina probada srce,

a suza niz lice pada.a suza niz lice pada.

To je baština tvoja,To je baština tvoja,

bila je prije i sada.bila je prije i sada.

Dat će Bog radostiDat će Bog radosti

i kruha na našoj grudi.i kruha na našoj grudi.

Samo smo ovdje svoji,Samo smo ovdje svoji,

tu žive naši ljudi.tu žive naši ljudi.

Adolf PolegubićAdolf Polegubić

PROMINA 3

IZ ŽIVOTA ŽUPE

PROMINA 3

Oduvijek je, na području vjere i kulture, Božić izazivao ljudsko stvaralaštvo. Knji-ževnici i pjesnici, slikari i glazbenici, teo-

lozi i etnografi svojim ostvarenjima nastojali su se približiti tajni Boga koji u Isusu postaje čovjekom i uprizoriti poruku Božje ljubavi koja u Isusu dobiva konkretno obličje. Među tim pokušajima vrijedan je spomena i onaj ranokršćanski, koji tajnu Božjeg dolaska u ljudsku povijest predstavlja u obliku čudesne razmjene, admirabile commercium. Tu sliku preuzima i božićno bogoslužje kad kaže da Stvoritelj ljudskoga roda uzima tijelo, rađa se

Sina Božjega iz nebeske slave i uzdignuće

čovjeka i čovječanstva k Bogu. U Isusu Bog

postaje čovjekom, a mi smrtni ljudi u Kri-

stu primamo božanski život, što u konačni-

ci znači spasenje. Bit Kristova utjelovljenja

ujedno je i uzvišenje čovjeka, dar koji nam

omogućuje zajedništvo s Bogom.

Bog na putu prema čovjekuBog postaje čovjekom. Ta naoko jed-

nostavna tvrdnja skriva u sebi nedokučivu

tajnu vjere. Bog dolazi u svoj svijet, koji je

zapravo i naš. U Isusu prepoznajemo crte

BOŽIĆ

Božić - čudesna razmjena

od Djevice Marije i postaje čovjekom da nas

obdari svojim božanstvom, to jest svojim spa-

senjem. U božićnom bogoslužju Crkva moli:

»Bože, divno si sazdao čovječje dostojanstvo, a još divnije ga obnovio: udijeli nam dioniš-tvo u božanstvu svoga Sina, koji je rođenjem uzeo našu ljudsku narav.«

U Božiću se, dakle, ostvaruje i događa

ta čudesna ili sveta razmjena između Boga

i čovjeka. U Isusu se Bog rađa kao smrtan

čovjek, a mi smrtni ljudi u Kristu primamo

božanski život. Pojam čudesne zamjene na

divan način uprizoruje božićnu tajnu te

označuje usku povezanost između silaska

njegova lica, upoznajemo njegovo čovjeko-

ljublje, njegovu ljubav koja nam se sebedar-

no daruje. Ta Božja ljubav obuhvaća i mije-

nja svijet i svakoga od nas.

Koje li lijepe razmjene!? Nepravda mno

gih skriva se u jednom pravedniku. Pra-ved-

nost jednoga opravdava mnoge grješnike.

Ne radi se jedino o razmjeni svojstava nego o

razmjeni biti. Isus Krist, vječni Sin Božji »nije se ljubomorno držao svoje jednakosti s Bo-gom, nego oplijeni same sebe uzevši narav sluge i postavši sličan ljudima« (Fil 2, 6-7). Da

bi čovjek, rob grijeha, dospio do Božje slave,

Isus postaje zalogom u toj razmjeni.

4 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Oduvijek je Bog na putu prema čovjeku. Sva povijest spasenja povijest je Božjeg dolaska. Bog dolazi k nama, postaje jedan od nas, uzima na se veličinu i bijedu naše-ga ljudskog življenja. Upra-vo u tajni Božića očituje se ta čudesna razmjena koja ne tvrdi: čovjek je postao Bogom, nego Bog je postao čovjekom. Od onoga prvog Božića Bog je u svakom ljudskom biću. U svetoj bo-žićnoj noći sjedinjuje se ne-što, što je izgledalo zauvijek podijeljeno. Bog ne prebiva više u nedokučivoj udalje-nosti od svoga svijeta. Više ne postoji nepremostiv raz-mak između Boga gore na nebu i nas ovdje na zemlji: granica je izbrisana, zajedništvo uspostavlje-no. Neshvatljivi, neizmjerni i veliki Bog, koje-ga čitav svemir ne može obuhvatiti i nijedan ljudski govor opisati, uzima ljudsko obličje. Postaje čovjekom vidljiv, opipljiv i dodirljiv.

U tom smislu Božić je blagdan Božje blizine. To je radosna vijest našega Božića. To je otajstvo koje slavimo o Božiću, što je i uzrok naše radosti. Tu misao jasno očituje božićno bogoslužje. U svetoj noći, prikazu-jući darove na oltaru, Crkva moli: »Neka ti omili, Gospodine, prinos ove svetkovine: po ovoj svetoj razmjeni darova obnovi nas na sliku Isusa Krista u kojem je naša ljudska narav sjedinjena s tvojim božanstvom.«

Tajna je naše vjere Sin Božji, koji je kod Boga od početka i sam Bog, postaje čovje-kom. Upravo o Božiću Bog nas uvodi u svo-je vječno otajstvo. Dolazi k nama i sklapa savez vječan. Bog nam se toliko približuje da postaje jednim od nas. Uzima naše krh-ko tijelo. Po djelovanju Duha Svetoga rađa se od ljudske majke, Djevice Marije, i postaje čovjekom. Bog u našem tijelu. I tu se doga-đa mjesto susreta između Boga i čovjeka, ta čudesna razmjena između neba i zemlje. U

4 PROMINA

BOŽIĆ

Isusu božansko dopire do ljudskoga i ljudsko do bo-žanskoga. U tajni Božića Bog se sjedinjuje s nama i čini od naše povijesti Božju povijest, povijest spasenja.

Bog postaje na jedin-stven i neopoziv način tije-lo, uzima na se naše ljudsko obličje, krhko tijelo i nasta-njuje se među nama, prebiva usred nas. Bog sâm spušta se u nizine našega bića i života, postaje Djetetom, rađa se na putu u tuđini, polažu ga u jaslice, prate u izbjeglištvo. Ne bavi se mišlju kako bi od vremena do vremena došao k nama i opet otišao od nas. Isus ostaje s nama i onda kad je opasno i bezizlazno. I onda kad mislimo da su nas

svi napustili, da nas nitko ne razumje, Bog je s nama u »sve dane do svršetka svijeta«.

Čovjek na putu prema Bogu

Po Isusovu rođenju, po Božiću, mi, ogra-ničene osobe, ulazimo u Božju vječnost, postižemo svoj konačni cilj, ostvarujemo svoje životne težnje. Božja poruka utkana je u tu našu čežnju za Božjom blizinom, za njegovim dolaskom u naš svijet. Bog je divno uredio naše ljudsko dostojanstvo, a još ga divnije obnovio kad je njegov Sin uzeo našu ljudsku narav. Isusov rođendan početak je našega preporođenja, to jest na-šega otkupljenja, našega puta prema Bogu. U tajni Božića Bog skriva svoje božanstvo i pojavljuje se u našemu ljudskom obličju. Započinje život u vremenu da sve palo sebi uzdigne, obnovi sklad svijeta, a nas zalutale pozove u svoje zajedništvo.

Božić je otajstvo te čudesne razmjene. Čovjek nudi Bogu svoju ljudsku narav, a Bog obdaruje čovjeka svojim novim, božanskim životom, rođenjem odozgor. U Kristu prima-mo obnovljenu narav, novi život. Središnje osobe božićne tajne su Bog i čovjek. Bog

j

v

BOŽIĆ

PROMINA 5PROMINA 5

postaje čovjekom, a, zahvaljujući Božiću, čo-vjek ulazi u zajedništvo s Bogom. Stoga se u Božiću zrcali istina uzajamne povezanosti između Boga i čovjeka, naše upućenosti na Boga i Božje upućenosti na čovjeka.

»Poznato vam je milosrđe Gospodina na-šega Isusa Krista, kako je radi vas od bogataša postao siromah da vi postanete bogataši nje-govim siromaštvom« (2 Kor 8, 9). To Kristovo dragovoljno osiromašenje i prihvaćanje ljud-ske naravi je čudesna razmjena naravi između Boga i čovjeka. Kao što Krist ulazi u vrijeme i uzima ljudsku narav, slično bismo trebali i mi uroniti u božansku narav, ući u zajedništvo s Bogom. Veličina Božje ljubavi očituje se u njegovoj spremnosti da uzme na se našu na-rav i daruje nam mogućnost sudjelovanja u svojoj božanskoj naravi. Bog ulazi sebedarno u tu čudesnu razmjenu. Božji udio u djelu čo-vjekova spasenja jest on sam. Bog se daruje u potpunosti. Plijeni samoga sebe kako bismo zadobili udjela u njegovu božanstvu.

Božji silazak u ljudsku povijest ne is-crp-ljuje se jedino u njegovu dolasku. Ne bi nam mnogo koristilo da je Bog samo došao k nama, postao jedan od nas, podijelio i umnožio ljudsku bijedu. Kad dolazi k nama, Bog nastupa kao onaj koji je bogat milosr-đem. On nas obdaruje svojim, Božjim bo-gatstvom, obdaruje nas spasenjem. Svojim rođenjem Isus nam otvara put prema Bogu. I nema drugog putu k Bogu osim po Isusu

Kristu, koji je iz ljubavi prema nama, »radi nas i radi našega spasenja«, postao čovje-kom. Uzima ljudsku narav, sjedinjuje se sa svakim ljudskim bićem, postaje jednim od nas, da nas spasi. Postaje čovjekom, da bi svaki od nas mogao biti dijete Božje.

Na putu prema Bogu ne smijemo se za-ustaviti. Tek onda događaj Isusova dolaska ostvaruje svoj cilj, kada i mi koji smo obdare-ni njegovim dolaskom, to iskustvo dijelimo s drugima. Iako siromasi materijalnim sred-stvima, možemo obogatiti druge svojom lju-bavlju, prijateljstvom i razumijevanjem. Tko prepoznaje i uviđa tuđu nevolju, taj ima srca za nju i naći će načina da je ublaži.

O Božiću se, dakle, događa ta čudes-na razmjena, stvarnost koja promjenjuje naš ži-vot. Prepoznajemo se kao stvorenja koje Bog ljubi, sretni jer ima netko tko nas razumije i kome smo doista važni. Poruka je Božića da nam je Bog blizu i da smo mu važni, da s nama računa. Božić je dokaz da je naš život blagoslovljen Božjim dolaskom među nas i njegovim životom s nama. Radost Božića užiže se kao svijeća na tajni čudesne ljubavi, koja svima pruža mogućnost jednoga novog početka. O Božiću Bog se želi roditi u tvome srcu i u tvojoj misli. Želi te uplesti u najljep-šu povijest ljubavi u kojoj Bog postaje čovje-kom, da bi ti mogao postati djetetom Bož-jom, novo stvorenje po njegovoj namisli.

Dinko Aračić

Klanjamo se jednom rođenju, Jednom djetetu, pred jaslamaOvdje se slavi ljudski život u svom naj-

svetijem izrazu.Svjetlo Isusa i Marije obasjava svaku

kolijevku, svako ljudsko stvorenje...Moramo štovati život u njegovu naj-

krhkijem obliku, u njegovoj nevinosti i biti. U papirnatom, željeznom i cemen-tnom srcu modernog čovjeka treba izno-va oživjeti kucanje ljudske simpatije, jed-nostavnog, čistog i plemenitog osjećaja.

Potrebna je poezija stvari koje se rađa-ju i žive od ljubavi.

bl. Pavao VI.

6 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Pero bratePero brateKad zapjevam misle lako mi je,Kad zapjevam misle lako mi je,nitko ne zna srcu kako mi je.nitko ne zna srcu kako mi je.

Tuga mi se na srce savila,Tuga mi se na srce savila,daj’ u čaši ja bi je prolila.daj’ u čaši ja bi je prolila.

Tri godine dva mjeseca više,Tri godine dva mjeseca više,nit’ dolazi nit’ mi jadnoj piše.nit’ dolazi nit’ mi jadnoj piše.

Kad se sjetim ‘ko mi je u grobu,Kad se sjetim ‘ko mi je u grobu,crnu zemlju ja gazit ne mogu.crnu zemlju ja gazit ne mogu.

Zašto mladost da u grobu bude,Zašto mladost da u grobu bude,volio je sve na zemlji ljude.volio je sve na zemlji ljude.

Volio je Srba i Hrvata,Volio je Srba i Hrvata,svakom je otvorio vrata.svakom je otvorio vrata.

Svakome je dobro učinio,Svakome je dobro učinio,a na sebe nije ni mislio.a na sebe nije ni mislio.

Svakome je dobro učinio,Svakome je dobro učinio,iznad svega Prominu volio.iznad svega Prominu volio.

Iznad svega Prominu volio,Iznad svega Prominu volio,i na čelu svoga naroda bio.i na čelu svoga naroda bio.

On izgradi puteve i škole,On izgradi puteve i škole,svom narodu da mu bude bolje.svom narodu da mu bude bolje.

Jaoj Pero moj rođeni brate,Jaoj Pero moj rođeni brate,Promina uvijek pita zate.Promina uvijek pita zate.

Žali Lukar i Promina.Žali Lukar i Promina.zašto je Peru izgubila.zašto je Peru izgubila.

Zato što si pravdu htio,Zato što si pravdu htio,u grob si se ti spustio.u grob si se ti spustio.

U najljepše svoje doba,U najljepše svoje doba,ti postade žrtva groba.ti postade žrtva groba.

Zato Pero neka ti je slava,Zato Pero neka ti je slava,ti ćeš živit uvijek među nama.ti ćeš živit uvijek među nama.

Prominska si i dika i sreća,Prominska si i dika i sreća,narod te se uvijek rado sijeća.narod te se uvijek rado sijeća.

Zapjevajte udove i majke,Zapjevajte udove i majke,mi žalimo Lukarske junake.mi žalimo Lukarske junake.

Sad junaci leže nam u grobu.Sad junaci leže nam u grobu.zato pivat više ne mogu.zato pivat više ne mogu.

Pjevala bi i bolje i jače,Pjevala bi i bolje i jače,ali mi se ne pjeva neg’ plače.ali mi se ne pjeva neg’ plače.

Manda PandžaManda Pandža

PROMINA 7

IZ ŽIVOTA ŽUPEKRIŽNI PUT PROMINOM

Put, Istina i ŽivotMnogo je križnih putova u povijesti pojedinaca, obitelji i naroda. Ali samo je jedan križni put do kraja i savršeno

ostvaren. Ostvaren je u Isusu Kristu koji nas ljubljaše do kraja, do smrti na križu.Taj se put nastavlja u svim ljudima svih naraštaja. Nastavlja se u svim patnicima.Molimo križni put kako bismo se na putovima svoga života sjedinili s Isusom koji je Put, Istina i Život.

Pomolimo seSvi smo kršteni u tvoju smrt, Gospodine Isuse. Ali zaborav što to znači. Ili ne želimo znati da smo time prihvatili

križ svoga svakodnevnog života. Ti znaš, Gospodine, kako smo riječju spremni prihvatiti svaki križ, a kako smo djelom i životom nesposobni prihvatiti upravo ovaj konkretan križ koji nam danas, u osobnom svakodnevnom životu povjera-vaš da ga nosimo. Daj da nosimo svoj križ za tobom, a ne da se hvalimo spremnošću da idemo za tobom. I Petar je bio spreman na sve, samo ne na ono što ga je čekalo! Neka i ovaj križni put, ova molitva koju želimo s vjerom obaviti, bude za nas škola života, škola križa. Daj nam snage da na tom putu ne iznemognemo.

1. postaja: Isusa osuđuju na smrtKlanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.

Isuse, svjetina oko tebe viče: “Raspni ga, raspni!” Pilat popušta zbog straha i ljudskog obzira. Presuđuje: “Ići ćeš na križ!” Nepravedno si osuđen. Ti, jedini pravednik ovoga svijeta, nevini Jaganjac! Slušaš i šutiš. Gospodine, oprosti mi kad se sve u meni buni na neki krivi sud; kad mi se čini da me drugi nepravedno i krivo sude. Ti si jedini mogao punim pravom prosvjedovati na tu najveću nepravdu svije-ta, a ipak si šutio. Želiš biti poslušan Ocu i ići do kraja.

Oprosti, Isuse, kad se u meni rađa osuda. Bližnjega krivo gledam. Često netko trpi zbog tvrdoće moga srca ili zbog mojih krivo izgovorenih riječi koje ranjavaju. Rekao si: “Što ste učinili, rekli, namjestili... jednome od ove moje naj-manje braće, meni ste učinili!” Daj nam milost da nitko pokraj nas i poradi nas ne bude nevino osuđen i smaknut. Svjetina viče, Pilat popušta, a mene pitaš: “A ti, što ti kažeš?”

Molimo:Isuse, poniženi, smiluj nam se!Isuse, krivo optuženi, smiluj nam se!Isuse, nevino osuđeni, smiluj nam se!Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!

8 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

8 PROMINA

KRIŽNI PUT PROMINOM

88 PROMINAPROMINA

2. postaja: Isus prima na se križKlanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.

Rekao si, Isuse, da svoj život dragovoljno daješ i da ti ga nitko ne otima. Zato i križ dragovoljno primaš i nitko ti ga ne nameće. I u drami svoje vlastite muke i smrti ti si slobodan i daješ svoj život. Ti se daruješ, tvoja muka i smrt žrtva je ljubavi, jer je to tvoj slobodan čin predanja u poslušnosti Ocu i u ljubavi za ljude.

Križ je oduvijek bio sramotno sredstvo muke i poni-ženja; bio je znak prokletstva. Ti si dragovoljno prigrlio križ. Time križ nije postao lakši, ali ga je lakše nositi. Tada on po-staje znakom ljubavi. Od tog časa križ visi u našim crkvama, na raskrižjima putova, o našem vratu, u našim domovima.

Križamo se tako često i time posvećujemo vlastito tijelo. Križ je znak spasenja! Nauči nas, Isuse, prihvaćati križeve života. Daj da tim prihvaćanjem križeva života pre-stanemo biti ravnodušni ili buntovni patnici dostojni žalje-nja, nego križonoše koji znaju da uvijek i na svakom mjestu mogu ljubiti slobodno i velikodušno.

Nauči nas prihvaćati križ i time svaku bol učiniti plo-donosnom za druge. Gospodine, bilo je mnogo patnji, ima mnogo križeva. Daj nam milost da ih nosimo u hodu za tobom, kako to neizrecivo blago ne bi otišlo uzalud. Daj da odsada svaki križ nosimo samo uz tebe i s tobom!

Molimo:Po muci svojoj, oslobodi nas, Isuse! Po križu svojem, oslobodi nas, Isuse! Po smrti svojoj, oslobodi nas, Isuse! Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!

3. postaja: Isus pada prvi put pod križemKlanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.

Tek što si krenuo, Gospodine, već posrćeš i padaš pod križem. Križ je težak, pritišće, boli. Vuče k zemlji. Poslušnost Ocu diže te i hrabri, daje ti snagu da ideš na-prijed. Hvala ti, Gospodine, za svako oduševljenje kojim prihvaćamo svoje križeve i poteškoće života. Hvala ti za dodire milosti u predanju života i opredjeljenje za tebe u časovima dubokih iskustava susreta s tobom. Hvala ti za svaki susret s križem u svjetlu tvoje milosti i jakosti.

Molim te, Gospodine, pomozi nam da ne malakšemo kad se dogodi prvi pad nakon najljepših odluka i divnih isku-stava novog života poslije krštenja ili sakramenta ispovijedi.

Molim te, Gospodine, za snagu da ne posumnjamo u ispravnost puta kojim smo za tobom krenuli kad se do-godi neki posrtaj i pad; ne dopusti da zaboravimo ljepotu milosti preporođenja.

Molim te, Gospodine, za novo rođenje nakon sva-kog iskustva pada i slabosti. Jer, ljudski je pasti! Ali vjeru-jem da nas tvoja milost pridiže i hrabri!

Molimo:Od svakoga grijeha, oslobodi nas, Isuse! Od napasti i zloće, oslobodi nas, Isuse! Od zasjeda vražjih, oslobodi nas, Isuse! Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!

PROMINA 9


PROMINA

4. postaja: Isus susreće svoju svetu MajkuKlanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.

Isuse, jedino je tvoja Majka dorasla ovom času i svemu što se događa. Ona se pojavljuje na tvom križ-nom putu kao službenica i supatnica. Istom vjerom i lju-bavlju kojom se predaje Božjim planovima u času navje-štenja ona je i sada ovdje, na tvom putu muke i križa. Jedino je ona tu, na pravom mjestu, šutljiva i tiha, ali prisut-na i puna ljubavi. Mač boli dodiruje i njezino srce, ali ono ostaje čisto za ljubav. Isuse, darovao si nam svoju Majku.

Ona je i naša Majka, Majka Crkve, Majka svih put-nika, svih križonoša, svih patnika. Ti si, Isuse, morao nasta-viti nositi svoj križ i nakon susreta sa svojom Majkom. Ali, znao si: ona je tu! Daj, Gospodine, da nikad ne zabora-vimo da je Marija kao majka na svakom mjestu s nama, a osobito ondje gdje se nosi križ.

Molimo: Zdravo, Kraljice! Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!

5. postaja: Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križKlanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.

Ti bi, Isuse, došao do Kalvarije i da se nije pojavio Šimun Cirenac. Ali, htio si da se pojavi i taj čovjek, htio si i pomoć čovjeka. To je tajna tvoje ljubavi i tajna one druge, vječne Očeve ljubavi. U djelu spasenja trebao je sudjelovati čovjek: počevši od onog najdivnijeg ljudskog stvora, od Ma-rije, pa do svakog Cirenca na tvom životnom putu. Ovaj je bio prisiljen nositi križ s tobom, ali to mu je bilo spasonosno.

I mene trebaš. Znam da je to tako već od krštenja. Trebaš me da možeš i danas pružati svoje ruke i liječiti, njegovati, pridizati. Trebaš me kako bi i danas upravio ri-ječ ohrabrenja onima koji više ne mogu, kojima je teško. Trebaš me da i danas dopreš onamo gdje je toliko po-trebna vidljiva, opipljiva djelotvorna ljubav. Želiš da bu-dem Cirenac, jer se kriješ u mnogima, u ljudima oko mene. Ako se tome otimam, Gospodine, tada me prisili. Znam da će mi to biti spasonosno.

Ponovimo zazive: Gospodine, pomozi nam da te više ljubimo! Gospodine, pomozi nam da se više ljubimo! Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!

10 PROMINA


10 PROMINA

6. postaja: Veronika pruža Isus rubacKlanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.

Isuse, uzeo si ovo naše ljudsko tijelo i imao si lice, po-šteno i čisto. Svojim si se licem, tj. čitavim svojim bićem, okre-tao svima koji su te zvali, koji su te željeli čuti i vidjeti. Isuse, imao si divno lice! U ovom času to je lice iznakaženo, krvavo, popljuvano. Na njemu nema cara, privlačnosti, ljepote. Ali, to je tvoje lice! Veronika se usuđuje, među tolikim svijetom koji pogrđuje tvoje lice, otkriti ljepotu tog istog lica. Ostavljaš joj ga utisnutoga u taj čudesni rubac njezine ljubavi i srca. Molim te, Isuse, daj da ispravnim životom sačuvam u sebi i na svom licu odsjaj tvoga lica, jer stvoren sam na tvoju sliku.

Ne dopusti, Isuse, da sebičnošću ili krivim postupkom nagrdim lice svoga bližnjega, škodim njegovu dobru glasu; i daj mi hrabrosti da uzmognem s ljubavlju brisati ljage na licu bližnjega svoga! Daj mi, Isuse, da ne moram ustuknuti pred sjajem tvoga lica kad se konačno pojaviš u slavi!

Ponavljajmo riječi: Ne odbaci me od lica svojega! Lice tvoje, Gospodine, ja tražim! Odvrati lice od grijeha mojih!Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!


7. postaja: Isus pada drugi put pod križemKlanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.

Ti znaš, Isuse, kako smo obeshrabreni nakon po-novnog pada, ponovljenih slabosti. Ti znaš kako nas boli i kako smo poniženi kad i drugi mogu vidjeti da smo slabi, da ne znamo održati svečana obećanja, čvrste odluke, konačna opredjeljenja. Sve je to bolno. Svaki nas pad ko-šta. Sve se teže dižemo. Ne vjerujemo ni samima sebi. Čini nam se da nam ni drugi više ne vjeruju. Isuse, ti koji uvijek

daješ svakome novu životnu priliku, ti koji Petru vjeruješ i nakon trostrukog zatajenja, ti koji vjeruješ. Zakeju, Mag-daleni, ženi zatečenoj u preljubu, ti koji vjeruješ svakom čovjeku i znaš da je milost jača od grijeha, molim te: daj nam snage da se pridignemo nakon ponovljenih padova; daj da opet vjerujemo da se, ako smo i stariji, možemo preporoditi i da smijemo opet odlučiti i započeti; daj da osjetimo da nam ti vjeruješ. Jednako te tako molimo, Isu-se, daj da ljudima oko sebe pružamo nove životne prilike. Neka nas nikad ne obeshrabri njihova nevjera, neka nas ne razuvjeri njihova slabost: ti si veći od našega srca.

Ponavljajmo vapaje:Isuse, čuj nas! Isuse, usliši nas! Isuse, otkupi nas! Isuse, oslobodi nas! Isuse, pridigni nas! Isuse, spasi nas! Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!

12 PROMINA


12

8. postaja: Isus tješi jeruzalemske ženeKlanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.

Isuse, u vlastitoj boli, tjelesnoj i duševnoj, ne misliš na sebe. Sav svoj život služio si drugima, i sada svoju pažnju daruješ dragima, misliš na tuđe suze i boli. Ne želiš biti zarobljen sobom i svojim problemima, nego hoćeš živjeti dokraja za druge. Tako i u odnosu na žene koje ne mogu suzdržati suze videći teški prizor tvoje muke. One plaču nad tobom, a ti misliš na njih i na njihovu djecu. One ne mogu bez suza izdržati prizor koji potresa dušu, a ti želiš da i u tom času njihovo srce i njihov život usmjeriš prema spasenju. “Ne oplakujte mene! Oplakujte sebe, djecu svo-ju, ljude s kojima živite, bližnje kojima ne darujete ljubav.

Pogledajte sebe, svoj život, svoje djelovanje, svoje srce, svoju dušu. Oplakujte ono što je u vama izvor svako-ga zla i grijeha, izvor nepravde i mržnje, izvor patnje i boli vaših bližnjih. Oplakujte grijehe svoje.”

Gospodine Isuse, daj da i u meni pogled na tvoj križ izmami odluke obraćenja i suze pokore. Isuse, utješi i da-nas mnoge žene, sestre, kćeri koje su u domovinskom ratu izgubile svoje najbliže; utješi žene koje su ranjavane gru-bostima i sebičnostima svojih najbližih. Isuse, ohrabri žene da čuvaju svoje žensko dostojanstvo koje ih čini sposobnim za istinsku ljubav. Ohrabri ih da se nesebično predaju služ-bi života i da se ne boje donositi novi život na svijet.

Sjetimo se Isusovih riječi i ponovimo ih: Blago ožalošćenima, oni će se utješiti! Blago progonjenima zbog pravednosti, njihovo je

kraljevstvo nebesko!Blago milosrdnima, oni će se sinovima Božjim zvati!Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!

PROMINA 13


9. postaja: Isus pada treći put pod križemKlanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.

Gospodine, ovo je tvoj treći pad na križnom putu. On je najbolniji, najteži. Nalaziš se nadohvat cilja, Kalvarije. Mo-raš naprijed, dokraja. Zato se dižeš i nastavljaš svoj hod.

Molim te, Isuse, za sebe i za sve kojima je križ težak, pretežak. Molim te za one koji padaju pod teretom križa, slabosti, očaja i beznađa. Molim te za one koji misle da više nema smisla, da nije vrijedno ponovno ustati, da je sve propalo. Molim te za one koji nemaju snage da se dalje bore te leže pod teretom vlastitih slabosti i zarobljenosti.

Molim te za sve koji očajavaju zbog teških okolnosti života, koji više ne vide izlaza. Molim te za one koji misle da je bolje prekinuti nit takvoga života i nalaze se u napa-sti samoubojstva.

Molimo:Od svakoga zla, oslobodi nas, Isuse!Od očaja i beznađa, oslobodi nas, Isuse!Od osjećaja potpune bespomoćnosti, oslobodi nas, Isuse!Od želje da nas nema i da nestanemo, oslobodi nas, Isuse!Od duha samoubojstva, oslobodi nas, Isuse!Od nepovjerenja u snagu tvoje ljubavi, oslobodi nas, Isuse!Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!

14 PROMINA


10. postaja: Isusa svlačeKlanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.

Podnosiš poniženje i bol svlačenja. Skidaju s tebe odijelo ili ono što je još od dostojanstva na tebi ostalo. Stojiš prepušten ljudskoj bezosjećajnosti i pogledima. Tvo-je tijelo postaje znakom. Isuse, darovao si nam tijelo. Ono je tvoj dar, ono je lijepo, stvoreno na tvoju sliku. Darovao si nam tijelo kojim možemo jedni drugima biti blizu, vidjeti

osmijeh na licu, pružati si ruke prijateljstva i mira. Darovao si nam tijelo kojim možemo tebe slaviti i u kojem možemo prepoznavati divno djelo tvoje ljubavi. Oprosti, Isuse, kad vlastitostima svoga tijela ranjavamo jedni druge, umjesto da se usrećujemo! Oprosti, Isuse, kad u svom ili tuđem ti-jelu i njegovim oblicima ne otkrivamo tvoje djelo i kad ti prigovaramo za ovo i ovakvo tijelo kakvo imamo! Oprosti, Isuse, kad spolnost, koju si stvorio da bude u službi života i ljubavi, pretvorimo u sebično traženje užitka, čime poni-zujemo sebe i ranjavamo druge! Oprosti, Isuse, što te ne proslavljujemo svojim tijelom!

Isuse, sačuvaj u nama poštovanje prema ljudskom tijelu, molimo te!

Ne dopusti da duh bludnosti razori u mladima osjećaj za odgovornu ljubav...

Vrati bračnim drugovima volju za ljubav i posto-janost u vjernosti...

Sačuvaj nam djecu od zlih utjecaja, neobuzdanih zabava i neodgovornih igara...

Čuvaj naš narod da bude sposoban za život i za darivanje života daljnjim naraštajima, molimo te.

Gospodine, usliši nas! Zaodjeni nas opet, Gospodine, u dostojanstvo

i čistoću krsne haljine koju si nam povjerio u času kad smo postali djeca Božja!

Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!

PROMINA 15

11. postaja: Isusa pribijaju na križKlanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.

Gospodine, Isuse, tvoje tijelo pribijaju na križ. Potre-san prizor. Više nećeš moći micati svojim rukama niti dodiriva-ti one koji žele osjetiti tvoju blizinu, a ipak sada najviše činiš za sve nas i blagoslivlješ nas svojim raširenim i prikovanim rukama. Više nećeš moći napraviti svojim tijelom i svojim no-gama ni jedan korak, jer noge su ti pribijene na križ, a ipak odsada ćeš biti najbliže svim potrebnima na čitavom svijetu.

Tvoje razapinjanje blagoslov je svijetu. Hvala ti, Isu-se, za ovaj čas i molim te: za sve one koji pate na bolesnič-kim posteljama i koje ljudi smatraju teretom drugima; za sve koji u svojoj nemoći i prikovanosti uz postelju misle da više nikome nisu od koristi; za sve koji u sebičnim ekonomskim računicama ne vide vrijednost i blagoslov patnje, trpljenja, blagoslov nemoćnih i bolesnih! Obrati nas, Isuse! Daj da tvojim očima prosuđujemo sebe i ljude oko sebe. Daj da te blagoslivljamo u svojim starcima i nemoćnima.

Glasno molimo: Dušo Kristova, posveti me... Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!

12. postaja: Isus umire na križuKlanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.

Iz tvojih dubina izvirale su s križa riječi koje i danas po-tresaju svijet. Neka te riječi i mene potresu da ih osjetim u broj-nim prilikama svoga života. U tvom vapaju: “Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?” prepoznajem da si prisutan u svakom čovjeku u iskustvima duboke osamljenosti i tjeskobe. Svojom ostavljenošću na križu učinio si da više nikada nitko ne bude na-pušten. Htio bih te razumjeti, Isuse, i nasljedovati u svome životu dok doživljavam poteškoće s drugima i ponavljati tvoj vapaj kao poziv na praštanje i mir: “Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!” Htio bih, Isuse, zaroniti u tvoju sućut i brigu za drugoga, kad u vlastitoj agoniji okrećeš glavu prema raskajanom razbojniku i kanoniziraš ga za prvoga sveca: “Još danas bit ćeš sa mnom u raju!” Želim, Isuse, da mi dadneš milost da u svakom času svog , života mogu vršiti volju Očevu i da na smrtnom času mogu po-noviti tvoje riječi predanja i ljubavi: “Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj!” Mnogi su odlazili s Kalvarije bijući se u prsa, a satnik je začuđen ispovjedio: “Zaista, ovaj čovjek bijaše Sin Božji!”

Sedam Isusovih riječi s križa: Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio? Oče, oprosti im jer ne znaju što čine! Zaista, kažem ti, još danas bit ćeš sa mnom u raju! Ženo, evo ti sina! Sinko, evo ti Majke! Žedan sam! Dovršeno je! Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj! Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!


Snazi tvoga uskrsnuća, Gospodine, povjeravam sve grobove svojih, naših pokojnika. Znam da u tebi i po tebi žive. Snazi tvoga uskrsnuća i nadi koja zrači iz tvoga praznog groba po-vjeravam svoju smrt kao i sve druge časove života koji me upo-zoravaju na prolaznost i na umiranje. Snazi tvoga uskrsnuća povjeravam sve svoje nade i sve svoje želje i čežnje za punim i pravim životom. I vjerujem, Isuse, tvojoj riječi: “Tko jede tije-lo Sina Čovječjega, živjet će zauvijek, neće umrijeti nikada!” To je tajna vjere kojoj kličemo: Tvoju smrt, Gospodine... Tvoje uskrsnuće... Tvoj slavni dolazak...

Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!

16 PROMINAA

13. postaja: Isusa skidaju s križaKlanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.

Marijo, Majko Otkupiteljeva, obraćam se tebi: U ovom času ti si žalosna Gospa, dok na svom krilu držiš mrtvo tijelo svoga Sina. To je ono tijelo koje si u svom krilu začela, koje si rodila, koje si dojila i njegovala, koje si pratila na putovima ži-vota i dopratila do Kalvarije. Tijelo tvoga Sina. Nijedna majka nije tako ljubila svoje dijete, kao što si ti njega ljubila; nijedna majka nije imala tako čisto srce, osjetljivo na bol i patnju kao što ga imaš ti! Zato si žalosna Gospa, zato si dostojanstvena Majka! Isuse, s križa si mi poručio: “Evo ti Majke!” Hvala ti! Želim da ona bude prisutna i u mojem umiranju, želim da moje tijelo počine na njezinu majčinskom krilu.

Molimo: Zdravo, Marijo...Smiluj nam se, Gospodine! Smiluj nam se!

14. postaja: Isusa polažu u grobKlanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te, jer si svojim svetim križem otkupio svijet.

Vjerujem, Isuse, u tajnu koju skriva tvoj grob. Vjerujem u smisao patnje, križa, umiranja. Vjerujem u tvoju smrt i uskr-snuće. Vjerujem da si za nas umro, da si za nas uskrsnuo! Vjerujem u život nakon groba, u vječnost nakon vremena, u radost nakon patnje i žalosti. Vjerujem u prekogrobni život, vjerujem u uskrsnuće tijela. Tvoj grob, Isuse, ostao je prazan.

Zaključna molitvaGopodine Isuse! Tvoj sluga sveti Franjo molio te je če-

sto za dvije osobite milosti: da osjeti onu ljubav koju si ti osje-ćao kad si htio dokraja ljubiti, kad si htio dokraja trpjeti i za milost da na svome tijelu i duši osjeti barem malo od one boli koju si ti osjećao na svom putu križa i u svome umiranju.

Ne usuđujem se za to moliti. Osjećam da je to neizre-civo, veliko i teško. Svetom si Franji udijelio tu milost i njegovo je srce bilo zapaljeno serafskom ljubavlju, a njegovo je tijelo bilo obilježeno tvojim svetim ranama. Ipak, molim te, ražari nam srce svojom ljubavlju! Obilježi nam tijelo svojim rana-ma! Neka se na nama vidi da smo otkupljeni, da smo tvoji!

I daj: da po toj ljubavi, koju od tebe molimo, mnogi nađu tebe, izvor pravoga života! I neka bude još jednom svje-sno i s vjerom prekriveno ovo moje tijelo i cijelo moje biće zna-kom svetoga križa: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Fra Zvjezdan Linić

PROMINA 17

Posebna je u nedjelju, 5. ožujka, bila sve-

ta misa u oklajskoj župnoj crkvi sv. Mi-

hovila. Uz koncelebraciju fra Petra Pleti-

kose, prominskog župnika, predvodio ju je

fra Ivan Maletić.

Povod okupljanja obitelji, rodbine i

prijatelja Maletićevih oko oltara za kojim je

fra Ivan prije 18 godina služio mladu misu,

Posvećeni tradicionalnim vrijednosti-

ma, u tom su ozračju podigli na noge i upu-

tili u svijet i svoja dva sina, starijeg Branka,

odnosno Branu, i mlađeg Ivana. Uloženo

im se, vele, stostruko vratilo.

Prvo čitanje im je na misi pročitala ne-

vjesta Ivana, inače hrvatska predstavnica u

Europskom parlamentu, a potom im je uz

IZ ŽIVOTA ŽUPE

MISNO SLAVLJE NA 50. GODIŠNJICI BRAKA JOSIPA I ANKE MALETIĆ

U braku je, uz ljubav, najbitnije poštovanje

bila je, uz kršćansku dužnost, i 50. obljetni-

ca braka njegovih roditelja, Anke i Josipa.

Euharistija je bila najbolji uvod u proslavu

velikog jubileja dvoje Prominaca koje ži-

vot nije mazio, ali su zajedno odoljeli svim

kušnjama i nevoljama zahvaljujući čvrstoj

vjeri, ljubavi i razumijevanju.

Slavljenici sa širom obitelji u župnoj crkvi svetog Mihovila

oltar u službi riječi zapjevala i unuka Tena.

Gdje ćeš veće sreće i zadovoljstva?!

Poslije su mi povjerili kako je Josip,

nazdravlje, ušao u 84-u, a Anka će ove godi-

ne napuniti 69 godina. Razlika u godinama,

međutim, nikad im nije smetala. Više se njo-

me bavilo selo nego nekadašnji mladenci.

18 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Kazali su mi i to kako An-

kinom udajom njezini ro-

ditelji Kaja i Ivan nisu bili

oduševljeni. Imala je u to

vrijeme 18,5 godina, ali to

nije bio razlog negodova-

nja Dujićevih.

Nepunih šest mjese-

ci prije udala im se starija

kći, pa se za opremiti mla-

đu nije smoglo poštenog

miraza. Zato je mladenka

za svog Josipa odlučila

poći “na ružne”, drugim

riječima – bez roditeljskog

blagoslova.

– Utekla sam za njega. Na 4. 3. doveja

me od kuće moj rođak, a prigrlija pokojni

svekar. Bija je duša od čovika, baš kao i sve-

krva. Došla sam u jednu veliku, kršćansku

obitelj. Našla sam tri divera i dvi zaove, a

kako su svekar i njegov brat oženili dvi se-

stre, uvik kažem kako sam imala dva svekra

i dvi svekrve.

Živili smo u zajednici, a osamostalili

smo se nakon sedam godina. Napravili smo

kuću u centru Oklaja. Josip je našao posao

u školi kao kućni majstor, a ja sam se bavila

dicom. Kasnije sam se i ja zaposlila u školi –

kaže Anka.

U braku je, dodaje, uz ljubav, najbitni-

je poštovanje, razumijevanje i tolerancija.

Nema inzistiranja na utvrđivanju grešaka.

Gura se uvijek naprijed, u novo sutra.

Slaže se i Josip sa svojom Ankom. Je-

dino smatra da je ona udaja “na ružne” za-

pravo pogrešan izraz. Za njega je od prvog

dana kad ju je ugledao na seoskom putu,

Anka bila i ostala – lipa. Tako je i ženidba,

što se njega tiče, bila “na lipe”.

A što se nas tiče, zlatni pir Maletićevih

bio je jedan od najidiličnijih na kojem smo

se našli. Uz zagovor sv. Mihovila, dočekali i

dijamantni!

Marina JurkovićSlobodna Dalmacija, 6. 3. 2017.

Župnik fra Petar Pletikosa čestitao je slavljenicima

Čestitka pape Frane za supružnike je neprocjenjiva

PROMINA 19

Ja sam Ante Čavlina, imam 17 godina i sjemeništarac sam 3. godine u franjevačkom sjemeništu i klasičnoj gimnaziji u Sinju. Ro-đen sam u Razvođu, u velikoj obitelji Mirjane i Željka Čavline. Odrastao sam uz četiri stari-je sestre i tri mlađa brata što me je odmalena oblikovalo i odredilo kao osobu. U tom se obiteljskom okruženju formirao moj osobni identitet te snažna pripadnost i privrženost Bogu i obitelji, iz koje je niklo i redovnič-ko zvanje. Moja starija sestra je redovnica u Družbi sestara franjevki od Bezgrješne.

Na hod s Kristom tragom istih Franjinih stopa odlučio sam krenuti i ja, u rujnu 2015. Franjevačkom sjemeništu u Sinju pridružio sam se nakon višegodišnjeg promišljanja, ali i osobnog odnosa s Bogom kojeg sam imao prilike produbljivati kroz ministriranje te su-srete i druženje s braćom franjevcima koji djeluju u ovom kraju. Vjerujem kako je moja odluka izrasla i sazrela kroz svakodnevnu

FRANJEVAČKI SJEMENIŠTARAC

Susret odgojnih zavoda franjeva ke Provincije Presvetog Otkupitelja u Karinu

Antin život u franjevačkom sjemeništu

molitvu i redovito pristupanje euharistiji koja je susret sa Bogom samim.

Prvi dani u sjemeništu i klasičnoj gi-mnaziji nisu bili jednostavni. Odvojenost od obitelji i doma u posve novom okruženju, a k tomu i nova uloga sjemeništarca donijela je sa sobom brojne odgovornosti. Iako nije impe-rativ zadovoljenje očekivanja drugih, biti sje-meništarac tiče se svih aspekata života. Činje-nica je to koja mijenja i zahtijeva ravnanje svih drugih elemenata prema tome. Odgovornost predstavljanja budućih naraštaja franjevaca po sebi je zahtjevna, još više činjenica kako i među vršnjacima postoje drugačija očekiva-nja od franjevačkih kandidata.

Život u sjemeništu, dnevni red i obveze nisu mi predstavljale poteškoću jer sam ve-

ćinu navika stekao u obitelji. Vrijeme koje je određeno dnevnim redom, isprepleteno je molitvom i radom kao glavnom karakteristi-kom redovničkog života. Iz molitve izvire sna-ga za rad koji se posvećuje molitvom, a radom ispunajvamo poslanje na koje smo pozvani.

Stoga su stožerni i najvažniji dijelovi dana one točke dnevnog reda koje nas upućuju na bliži odnos s Bogom. Prije svega zajednička euharistija, molitve časoslova i krunice.

Sjemeništarac radni dan započinje Mi-snim slavljem s Jutarnjom molitvom u 6,30 sati. Slijedi zajednički doručak i odlazak u školu, na-kon koje dolazimo na ručak u samostanskom blagovalištu. Popodnevno je vrijeme podijelje-no u tri razdoblja učenja s pauzama i užinom, unutar kojeg sjemeništarci odvoje malo vreme-na i za posebne interese, primjerice sviranje ili slično. U 19,00 sati se ponovno okupljamo u sjemenišnoj kapeli na Večernju molitvu časo-slova. Nakon večere i malo slobodnog vreme-na, dan završavamo mo-litvom Povečerja u kojoj prikazujemo Bogu sve događaje dana te moli-mo za naše obitelji. Po-večerje je ujedno i smi-raj dana, nakon kojeg svatko ponire u sebe ili nešto osobno tiho radi do 22,00 sata kada je vri-jeme za počinak.

Subota i nedjelja se razlikuju od radnih

20 PROMINA

FRANJEVAČKI SJEMENIŠTARAC

Rekreacija sjemeništaraca i bogoslova Sjemeništarci i odgojitelji u posjetu župi Runovi i

Animiranje liturgije u župi sv. Ante na Šubi evcu

dana po većoj količini slobodnog vremena koju ponekad koristimo za izlete, planinare-nje, posjete župama i braći franjevcima ili jed-nostavno rekreaciji.

S vremenom sam pobliže upoznao ži-vote redovnika i svećenika koji nipošto nisu jednostavni ni lagani. Uz život u za jednici i svakodnevni raspored, obveze u školi ispu-njavaju svaki preostali dio dana. Dobro isko-rišteno vrijeme u sjemeništu omogućuje ra-zvoj svih sposobnosti i interesa te se uz gu-sti raspored uspijem baviti glazbom, svirati gitaru i klavir. Trenutke opuštanja provodi-mo u zajedničkom druženju i odmjeravanju snaga u nogometu.

U godini mog dolaska u sjemenište, sa mnom su zajednici pristupila još sedmorica kandidata. Sada smo u trećem razredu osta-la četvorica. Neprestane promjene, dolasci i odlasci sjemeništaraca bile su mi poticaj da ustrajem u svom cilju i u poteškoćama.

Krist nas sve poziva na svetost, nekima na osobit način daje milost posvećenog života, ipak na nama je odluka hoćemo li ga slijediti. Ja sam Ga odlučio nasljedo-vati i u Njegove ruke stavljam nadu da ću u tome uspjeti. Svoju nakanu preporuču-jem i vama u molitvu.

PROMINA 21

IZ ŽIVOTA ŽUPEUSKRS U PROMINI

T. de Chardin je već prije 40-tak godina

upozorio da najveće zlo koje može pogo-

diti čovječanstvo nije zlo od mogućih kata-

strofa, niti od gladi niti od bilo koje zarazne

bolesti, već duhovna bolest koja se očituje

kao gubitak volje za življenjem.

Čitajući ovu njegovu proročansku tvrd-

nju, upitao sam se: »Zar se to nama već nije

dogodilo?« Pokojni sv. Otac, Ivan Pavao II.

je upozoravao kako živimo u »kulturi smrti«

koja se protivi »kulturi života« u svim postav-

kama modernog života. Današnji sv. Otac

govori o »teroru relativizma«. I jedno i drugo

se širi na sve slojeve društva, a pokazuje se

BOG TREBA LJUDEBOG TREBA LJUDE

kroz nasilje nad životom, kroz geste i čine,

kroz riječi i uvrede koje se svakodnevno na-

nose, posebice onima koji su slabiji, nemoć-

niji i životno ugroženiji kao što su djeca, po-

gotovo ona nerođena i starci. Vidi se u našim

USKRS U PROMINI

životima bez ideja i djelovanju bez načela, u

našim stavovima da radimo ono »što nam

paše« i da nam nitko, pa ni Bog, ni Krist, ni

Crkva, a kamoli župnik ili svećenik, ne smije

govoriti što i kako! To je stvorilo nasilje svu-

kud oko nas tako da je ono toliko ušlo u naš

svijet da više nitko i nigdje nije siguran, pa ni

u samoj obitelji. Svaki dan čujemo i čitamo

o nasilju u školama, u odgojnim zavodima,

u javnom životu: svugdje prijetnje, nasilno

ponašanje i grube riječi.

Uzrok tome papa nalazi u zamračenju

Božje slike u današnjim ljudskim srcima i

umovima. A, ako je zamračena slika o Bogu,

dobrom Ocu, logično je onda zamračena i

slika o čovjeku. Čovjek onda nije više oso-

ba, on nije brat ni sestra. Sve što postoji tre-

ba samo i jedino meni koristiti, meni služiti

i meni biti na raspolaganju. Sve ono što sto-

ji na tome putu, treba biti uništeno, odba-

čeno! I današnji čovjek traži svoje ostvare-

nje, svoje blaženstvo, upravo nanoseći bol

i nepravdu drugima. I moramo ustvrditi:

doista se preobrazio, ali u nenadmašivog

sebičnjaka, u bezosjećajnog kruhoborca, u

rafiniranog ubojicu!

Koliko li je takav mentalitet i način ži-

vota suprotan kršćanstvu, koliko se protivi

volji Božjoj, najbolje nam pokazuje Kristov

život i primjer. I kada je govorio, nije govorio

o silnom Bogu, već o milosrdnom Ocu, nije

govorio o kazni, već o praštanju, nije govorio

o ljudskoj odgovornosti, već o bratstvu i lju-

bavi. I to je sam pokazivao. Uze dijete u na-

ručje i reče »jao onome koji mu naudi«; stoji

kraj puta i vidi sprovod u kojem jedna žena

silno plače, te pita »što se događa«. Rekoše

mu »to je neka udovica i umri joj nenadano

sin jedinac«. On joj se približi i veli »ženo ne

plači« i vraća joj sina. Ugleda hromog od ro-

đenja i daje mu da hoda, vidi slijepca i otvara

mu oči, ugleda gladni narod i daje mu jesti.

Zapravo, gdje god je vidio i gdje god se su-

sreo s čovjekom, posebice s bolesnim i jad-

nim, otuđenim, on spremno i spontano re-

agira, pomaže i upućuje blagu i prijateljsku

riječ. I to čini samo iz jednog razloga jer ljubi

čovjeka, jer je strastveno zainteresiran da taj

čovjek bude sretan, da se raduje životu. Pače

veli: »Što koristi čovjeku ako dobije sav svi-

jet, a izgubi dušu! Što možeš dati kao otku-

pninu za sebe!« Tako on prvi u ovom svijetu

uspostavlja zanimanje za osobe općenito, a

za jadne i ugrožene posebno, traži za njih

poštivanje, iskazuje im ljubav i osjeća se od-

govornim za sreću i radost svakog čovjeka.

Eto to je kršćanstvo: usrećiti drugog čovjeka. I još više: tako se služi Bogu! To izvrsno shva-

ća papa Ivan Pavao II. kad veli: »Čovjek je

put Crkve!« Kršćanstvo nije nastalo da bude

samo religija, tj. štovanje Boga, već je rođeno

iz strastvene ljubavi za čovjekom i njegovom

srećom. »Što god ste učinili jednome od ove

moje najmanje braće, meni ste učinili!« Veli i

to: »Po tom će ljudi znati da ste moji učenici!«

A to je bit kršćanske ljubavi koju upravo sla-

vimo na Veliki četvrtak kada je Krist svima

oprao noge.

Braćo i sestre, eto to je kršćanstvo! I to

je razlog što nas Crkva svake godine na po-

četku korizme zove na razmišljanje o živo-

tu, o nama, o svijetu u kojem živimo, a kroz

misterije Velikog tjedna nam pokazuje da je

ih je moguće ostvariti jer je Krist to već uči-

nio. Biti kršćanin znači postati puni čovjek,

čovjek Božji, čovjek za druge, poput samog

Krista. Samo tako i jedino tako se ulazi u

slavu. Za kršćanina u životu nema »sjenica«,

nema zapećaka, nema izolacije kada je u

pitanju čovjek i život. Traženje sjenica, po-

put Petra, znači traženje iluzija i sreće izvan

Boga jer naš Bog nije ostao izoliran i sre-

tan sam u sebi, već se spustio u naš jadni i

kukavni svijet da ga učini sretnim. No, On

zato danas treba nas ljude, On treba naše

oči i uši, naše ruke i noge, on treba naša

srca i naša dobra djela!

I još samo jedno: žrtvovati se za druge

»do smrti, smrti na križu« je jedini put sreće

i jedini put smislenog života koji dovodi do

Boga i potpunog preobraženja! A toga smo

svi, i kao Crkva, i kao narod, i kao pojedin-

ci, danas veoma potrebni!

Fra Luka Tomašević

24 PROMINA

USKRS U PROMINI

PROMINA 25

Berba maslina je uz jematvu najvažniji posao u životu dalmatinskog težaka. Maslina počinje s nakupljanjem

ulja tijekom kolovoza. Ono je najintenzivnije u rujnu i po-četkom listopada, odnosno sve do početka zriobe.

Još je uvijek veliki broj onih, posebice na otocima, koji se drže zlatnog pravila “Dušni dan, skale van” i nakon Svih svetih počet će s berbom maslina. Tada, po starinsku, pomalo, onoliko koliko se uspije ubrati tijekom dana.

Zna se raspored posla. Ujutro kada ode rosa, pa negdje do treće, eventualno četvrte ure poslije podne, bere se uz pauzu za marendu. Marenda se u masliniku ono što se ponijelo od kuće.

Uz posao berbe, obavlja se i čišćenje maslina od suhih grana te se zapali vatra ne samo da se ogriju ruke, nego da se nešto ispeče na gradele. Zatim kući na ručak i do mraka na prebiranje maslina od lišća, grančica i štan-gučića. U uljaru se ide kada su sve masline pod krovom.

Današnji maslinari na brzinu počupaju masline i odmah iz maslinika u uljaru. Sve je gotovo u dan ili dva. Nema se vremena za uživanje u najljepšemu poljodjel-skom poslu, a to je berba maslina.

Kada početi s berbom maslinaSve se više teži što kvalitetnijemu maslinovu ulju

koje sadrži sve ono što je maslina sakupila tijekom go-dine. Zbog toga je važno kada, kako brati, gdje čuvati i preraditi masline. Također je vrlo bitno gdje spremiti ulje. Ocjenjivanje maslinova ulja je složen postupak koji se sa-stoji u kemijskoj analizi ulja i ocjeni organoleptičkih svoj-stava degustacijom.

ne pri obavljanju raznih potrebnih agrotehničkih zahvata, a pogotovo kod berbe, skladištenja i prerade.

Da bi se lakše utvrdilo vrijeme berbe, maslinarski stručnjaci su izradili skalu ocjene zrelosti maslina. Prema skali izračuna se indeks dozrelosti - ID kojim se određuje na osnovi boje ploda kada treba početi s berbom maslina. Boja ploda kreće se od zelene do tamnoljubičaste. Budu-ći da svi plodovi na istom stablu ne dozrijevaju jednakim intenzitetom, a pogotovo plodovi s više stabala, svaki ma-slinar može odrediti sam indeks dozrelosti.

Potrebno je ubrati 100 plodova različite zrelosti, sortira-ti ih po boji, izbrojiti svaku boju posebno i uvrstiti u formulu: ID = A(0) + B(1) + C(2) + D(3) + E(4) + F(5) + G(6) + H(7) /:100

Evo praktičnog primjera: između 100 ubranih plodo-va bilo je A=3, B=13, C=26, D=35, E=12, F=8, G=3, H=0. kada se to uvrsti u formulu, dobije se: 3 + 13 + 26 + 35 + 12 + 8 + 3 + 0 = 275

275/100 = 2,75. Dobiveni indeks govori da je najveći broj plodova

u fazi promjene boje kada sadrži najveći postotak fenol-nih sastojaka. Prisutnost fenolnih sastojaka u prirodnom maslinovu ulju od velikog je značenja jer su oni prirodni antioksidanti koji zaštićuju ulje od autooksidacijskih pro-mjena. Poznato je također da fenolni sastojci utječu i na organoleptička svojstva ulja.

Hidrolizom složenih fenolnih sastojaka oslobađaju se jednostavniji spojevi, koji se mogu naći u ulju i vegeta-bilnoj vodi i vrlo su značajni za stabilnost i čuvanje prirod-nog maslinova ulja.

Kako brati maslineVećina maslinara berbu obavlja ručno, a samo ma-

nji dio rabi tresače. Kod berbe treba paziti da se plodovi ne oštete jer oštećeni plodovi brzo gnjile i daju ulje niže kakvoće. Za dobivanje ulja visoke kakvoće, najbolje je da plodovi ne padaju na tlo. Zbog toga je dobro plodove s

MASLINE

Kada brati masline i kako čuvati ulje

Na kvalitetu maslinova ulja utječu sljedeći čimbenici: sorta 20%, stupanj zrelosti 30%, način berbe 5%, način transporta 5%, način i trajanje skladištenja 10% i sustav prerade 30%. Sve te čimbenike svaki maslinar mora imati na umu već kod podizanja novih maslinika, tijekom godi-

grana direktno brati u košare ili da padaju na plastične mreže koje se prostru ispod krošnje.

Radi ubrzanja i veće učinkovitosti ručne berbe, upo-trebljavaju se odgovarajući češljevi kojima se brste plodo-vi maslina.

U suvremenim nasadima maslina koriste se strojevi za mehaniziranu berbu. Ovisno o površini maslinika, uzgoj-nom obliku, današnje tržište nudi različite modele strojeva za berbu maslina. U manjim maslinicima, kakvih je u nas najviše, koriste se strojevi koji češljevima brste plodove ma-slina. Plodovi padaju na cerade rasprostrte ispod krošnje.

Za mehaniziranu berbu potrebni su odgovarajući uvjeti: uzgojni oblik, pravilna rezidba, visina stabla, stu-panj zrelosti ploda i prilagodba terena za primjenu stroja.

Ubrane masline treba očistiti od otpalog lišća, gran-čica i drugih nečistoća, te ih pakirati u plastične “gajbe” s rupičastim stijenkama ili u drugu odgovarajuću ambalažu. Nikako u mrežaste vreće jer one oštećuju ubrane plodove.

Ubrane masline što brže preraditiDa bi se sačuvala svojstva kakvoće plodova masline

u trenutku berbe, potrebno ih je odmah pakirati i otprema-ti u uljaru na preradu. Za prijevoz, najbolje je obrane plo-dove puniti u plastične sanduke s rupičastim stijenkama radi cirkulacije zraka.

Prijevoz maslina u vrećama od jute, plastike ili mre-žastim vrećama valja izbjegavati zato jer uzrokuju ošte-ćenje plodova, osobito ako su prezreli, iz čega proizlazi razvoj bioloških procesa razgradnje ulja.

Danas se masline u uljarama prerađuju na dva nači-na: prešanjem i centrifugiranjem.

PrešanjeTradicionalni način prerade maslina prešanjem sa-

stoji se od kamenog mlina, miješalice s uređajem za au-tomatsko doziranje tijesta, preše i centrifugalnog sepa-ratora. Ovaj način omogućuje proizvodnju ulja prirodnog

26 PROMINA

MASLINE

Kako u većini slučajeva nije moguće ubrane plodove preraditi odmah, potrebno ih je uskladištiti kratko vrijeme. Plod masline je živi organizam koji i nakon berbe nastavlja s biokemijskim aktivnostima. Tako već četvrti dan nakon berbe plodovi počinju s fermentacijom, a šesti dan na ubrane plodove koji nisu pravilno uskladišteni naseljavaju se gljivice plijesni.

Čuvanje plodova moguće je u prozračnim prostorija-ma u plastičnim ili drvenim sanducima s otvorima sa stra-ne da bi se omogućila cirkulacija zraka. Debljina sloja ma-slina u sanducima ne smije biti veća od 15 centimetara.

U našim krajevima najraširenije čuvanje maslina je u pitkoj ili morskoj vodi, što nije dobro ako se želi maslino-vo ulje visoke kakvoće, jer kod ovakvog načina čuvanja gube se bitni sastojci neogliceridnog dijela o kojem ovise prirodna organoleptička svojstva ulja.

sastava budući da se pripravka tijesta i izlučivanje ulja obavlja “hladnim” postupkom. Nedostatak ovog postupka je u velikom broju uposlenih radnika u uljari.

CentrifugiranjeKontinuirana prerada maslina sve više potiskuje pre-

radu maslina prešanjem. Linija za kontinuiranu preradu maslina sastoji se od nekoliko strojeva povezanih u jedin-stvenu cjelinu: elevator maslina, stroj za odstranjivanje nečistoća, perilica maslina, koš za prihvat maslina nakon pranja, elevator maslina za mlin, mlin čekićar, mijesilica tijesta, crpka za prijenos tijesta u dekanter, centrifugalni dekanter, korito za prihvat tekućeg dijela s vibrirajućim si-tom i automatskog separatora.

Centrifugalnim postupkom omogućuje se proizvod-nja ulja prirodnog sastava, s većim sadržajem antioksida-

PROMINA 27

nasa i odgovarajućih organoleptičkih svojstava. Ulje dobi-veno na ovaj način je bolje kakvoće i stabilnije u odnosu na procese oksidacije.

Razlučivanje uljnog moštaNakon prešanja ili centrifugiranja maslina dobije se

uljni mošt koji je smjesa ulja i vegetabilne vode. Uljni mošt sadrži male količine raspršenih organskih tvari ploda i neči-stoće, koje se tijekom razlučivanja ulja odvajaju kao talog.

U modernim uljarama se razlučivanje uljnog mošta, osobito ako se želi proizvesti prirodno maslinovo ulje vi-soke kakvoće, obvezno obavlja pomoću centrifugalnih separatora. To je brz postupak koji dopušta učinkovito uklanjanje nečistoća.

Separirano i pročišćeno ulje je otpornije na utjecaj kvarenja u razdoblju čuvanja.

Čuvanje uljaTek proizvedeno maslinovo ulje nije potpuno čisto.

Ono sadrži manje od 0,5 posto drugih sastojaka kao što su vegetabilna voda, organske i mineralne primjese.

Maslinovo ulje obično se čuva u razdoblju između dviju sezona berbe i prerade maslina, a samo u iznimnim slučaje-vima na duže vrijeme. Na temelju trajanja razdoblja čuvanja, ulja visoke kakvoće razvrstavaju se na sljedeći način:

1. Novo ulje, do četiri mjeseca nakon proizvodnje, svoj-stven mu je izraziti “voćni” (od ploda masline) miris i okus.

2. Svježe ulje, do osam mjeseci nakon proizvodnje, s manje intenzivnim i skladnijim “voćnim” okusom i mirisom.

3. Mlado ulje, do dvanaest mjeseci nakon proizvod-nje, s više skladnim mirisom i okusom od “svježeg ulja”.

Prostorije u kojima se čuva ulje moraju biti svježe, prozračne i zamračene s temperaturom od oko 15 Cel-zijevih stupnjeva. Vrlo važno je da budu oslobođene bilo kakvih izvora stranih mirisa jer ih ulje lako upija.

Tijekom skladištenja ulja stvara se na dnu spremnika taložni sloj vegetabilne vode, koji se, među ostalim, sastoji od organskih šećera, lipoproteinskih sastojaka, vegetabil-nih čestica i enzima.

U povoljnim uvjetima, osobito ako dodir s uljem duže traje, mogu nastati promjene:

- miris po talogu, tipičan miris od vegetabilne vode,- miris po trulosti, koji nastaje fermentacijom talože-

nih sastojaka,- povećanje slobodnih masnih kiselina.Da bi se onemogućile opisane negativne promjene,

potrebno je što prije odvojiti talog od ulja. Trajanje taloženja nečistoća ovisi o svojstvima ulja, ponajprije o sastavu i količi-ni kiselina, pa se odvajanje taloga ne može vremenski odre-diti, nego kontrolom odvijanja samog procesa taloženja.

Za čuvanje manjih količina ulja prikladne su “dami-žane” s obojenim staklom. Plastično posuđe za čuvanje ulja valja izbjegavati.

Najbolji način čuvanja ulja je u inoks tankovima izra-đenima specijalno za tu namjenu. Oni osiguravaju dobru zaštitu od utjecaja svjetla, zraka i okolnih negativnih miri-sa. Ovisno o veličini, tankovi imaju na dnu otvor sa slavi-nom za ispuštanje taloga.

Nedostatak inoks tankova je što se lako zagrijavaju, po-sebice ljeti, te ih je potrebno držati u hladnim prostorijama.

Iako godina nije bila naklonjena maslinarima, svima želimo što veći urod i kvalitetnije ulje, uz napomenu: oprezno sa skalama da se ne završi na večeri na Hitnoj pomoći.

Zašto stare kamenice nisu dobreU našim krajevima održao se tradicionalni način ču-

vanja ulja u kamenicama s drvenim poklopcem i drugim sličnim posuđem. Osnovni nedostatak tih spremnika je što nisu čvrsto zatvoreni, pa je velika površina ulja stalno u dodiru sa zrakom.

Kamenice su izrađene od mekog vapnenca te je go-tovo nemoguće odstraniti ostatke ulja iz sitnih pukotina na stijenkama. Takvi ostaci ulja se užegnu i negativno djeluju na ulje koje se u njima čuva. Također su neprikladne za odvajanje ulja od taloga.

MASLINE

Uz svoje najmilije dje-cu Davora, Tihomira

i Tanju, unučad, kumove i prijatelje prisjetili su se svoga proteklog života. Kao mnogi Prominjani u to vrijeme, a i danas, krenuli su »trbuhom za kruhom«. Život ih je od-veo u Njemačku, gdje su skupa sve dok djeca nisu krenuli u školu.

Manda život pro-vodi sa djecom u Za-grebu a Branko svoj ci-jeli radni vijek ostaje u Njemačkoj mukotrpno radeći kako bi danas mogli mirno živjeti.

28 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

50 godina zajedničkog životaBranko i Manda Perica proslavili su 28. XII. 2016. g. 50 godina zajedničkog života

5. prosinca 2017. kod Branka i MandeManda sa unučadi: Monika, Karla i mali Jakov

Nakon takvog rada ostatak života željeli su provesti u rodnoj Promini. Povratkom u Pro-minu nastavili su sa radom na uređe-nju svoje kuće, sad-njom novih vino-grada, maslinika i obradom svojih nji-va, iako im nije bila potreba za tim.

Uz zahvalnost dragom Bogu i na-šoj Gospi za sve proživljeno sagra-dili su kapelu uz svoju kuću.

PROMINA 29

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Manda u poslu oko kulena!

Život u Promini provode radno ali su

nastavili s običajima kako se nekad živjelo

u Promini. Blagdan sv. Ane kod Branka i

Mande kuća je puna rodbine, kumova i pri-

jatelja. Prominska pisma tad se čuje a pogo-

tovo kad Manda povede pismu.

Njihova kuća otvorena je za sve dobro-

namjerne ljude od kud god bilia a župnik

fra Petar čest je gost.

Svojim aktivnostima mogli bi biti pri-

mjer svima koji žive a i onima koji povre-

meno navraćaju u našu Prominu. Nije im

teško ni čistiti puteve i bunare iako oni naj-

manje to koriste.

Za blagdane i nedjelje redovno prisu-

stvuju sv. misama u svim crkvama u Promi-

ni. Crkvu sv. Martina u Mratovu održavaju i

čiste redovito s nadom da im se pridružiti i

ostali župljani.

Branku i Mandi želimo još dosta pro-

slava godišnjica braka i blagdana sv. Ane!

Ive (Garan) i Kata Parać proslavili su 50 godišnjicu braka s obitelji i prijateljima. Čestitamo!

30 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Kojim putem dalje?Na i vremena

Nađi vremena za razmišljanje – to je izvor snage.Nađi vremena za molitvu – to je najveća snaga

na zemlji.Nađi vremena za smijeh – to je melodija duše.Nađi vremena za igru – to je tajna vječne mladosti.Nađi vremena za ljubav – to je darovana Božja

povlastica.Nađi vremena za darivanje – dan je prekratak da

bi bio sebičan.Nađi vremena za čitanje – to je vrelo mudrosti.Nađi vremena za prijateljstvo – to je put do sreće.Nađi vremena za rad – to je cijena uspjeha.Nađi vremena za milosrđe – to je ključ za nebo.

Majka Terezija

Stara izreka kaže: „Od kolijevke pa do

groba, najljepše je đačko doba.“ Kako

se bližio kraj mom školovanju, sve više

sam postajao svjestan te činjenice. Svatko

tko studira ili je završio fakultet mogao bi

ispričati i napisati neku svoju priču.

Za uspjeh na fakultetu, potrebno je

kao i za sve ostalo u životu, puno odricanja,

volje, molitve i Božjeg blagoslova. Crkva je

većini studenata utočište i mjesto gdje tra-

že mir i razboritost u svojim mislima.

Studiranje je put tokom kojeg ima

mnogo uspona i padova, ali nikad ne tre-

ba posustati. Uvijek treba izvući pouke iz

lošeg što se dogodilo te iskoristiti to za

ono šta slijedi.

Tokom studiranja se upoznaju i novi

ljudi, steknu se nova prijateljstva koja

ostaju za cijeli život. Onaj tko ima volju i

vremena uvijek može nešto naći za raditi

te sebi steći džeparac. Sve to treba uskla-

diti tako da je učenje uvijek na prvom

mjestu, a osobno smatram da ovo ostalo

može donijeti jako dobro iskustvo za ži-

vot u budućnosti.

Kad sam već stigao do budućnosti,

dolazim do ključnog pitanja: Kojim pu-

tem dalje?

Kao i mnogi prije mene, a i oni koji

tek dolaze u budućnosti, završio sam fa-

kultet i sad sam u potrazi za poslom.

Dok autobusi mladih odlaze iz dr-

žave trbuhom za kruhom, vjerujem da

treba ovdje što više mladih ljudi ostati te

svima nama pružiti priliku da radimo u

područjima za koja smo se trudili i mu-

kotrpno studirali. Jedan stariji čovjek mi

kroz razgovor kaže: „Nitko nije uspio a da

mu netko drugi nije pružio ruku u datom

trenutku“, zato imaj vjere.

Nadam se da ću u toplini Promin-

skog doma za neko buduće izdanje Pro-

minskog lista moći dati svoje mišljenje

kako je živjeti i nastaviti tamo gdje su sta-

rije generacije započele.

M.Z.

PROMINA 31

doprinosi kulturnoj i turističkoj promidžbi

Dalmacije, Hrvatske pa i šire a ujedno i da

se ne napuštaju tradicionalne odore i načine

službe po pojedinim župama. Festival nije

natjecateljskog duha i u njemu nema pobjed-

nika ni poraženih, u njemu su svi originali i

svi se ukazuju sa svojim posebnostima kakve

god bile u čemu i jest smisao svega ovog.

Na kraju svakog festivala posljednji se

predstavljaju naredni domaćini koji tom

prilikom preuzimaju prijelaznu statuu “Žu-

dije” izrađenu od jednog komada maslino-

va drveta. Svakom domaćinu pripada i ma-

nja replika statue.

USKRSNI PONEDJELJAK

Vodički festival žudija

Festival žudija je skup čuvara Kristova

groba koji njeguju te običaje u svojim žu-

pama za Uskrs. Idejni začetnik festivala

žudija koji je pokrenut u Vodicama 2001. go-

dine je akademski fotograf Šime Strikoman

iz Vodica poznat po svojim milenijskim fo-

tografijama. Kako se svake naredne godine

broj sudionika povećavao prvotni naziv “Su-

sret žudija Dalmacije” prelazi u smotru a od

2008. u festival. Prvih šest smotri održano je

u Vodicama a onda su organizatori zaključili

da bi program mogao postati monoton ako

se održava uvijek u istom gradu te su se 2006.

godine predstavnici župa dogovorili da se

festival svake godine održava u drugoj župi

kako bi svi imali priliku upoznati se sa obi-

čajima drugih s tim da se svake šeste godine

održava u Vodicama gdje je sve i započelo.

Svako mjesto njeguje svoje običaje

koji se razlikuju od drugih župa. U pojedi-

nim mjestima Čuvari Kristova groba su u

narodnim nošnjama (Promina, Vrlika, Ti-

sno...) drugdje su u mornarskim odorama

(Opuzen, Vlaka, Komin...) dok su većinom

u odorama rimskih vojnika. Najstarije žu-

dije su iz Metkovića, župe svetog Ilije koji

su 2007. godine proslavili 150. obljetnicu

postojanja. U zanimljivosti svakako spada-

ju i žudije iz Župe Vid koje, jedine ostaju i

nakon “padanja” na ponoćki i sudjeluju po-

tom i sutradan na svetim misama u župi.

U sjevernoj Hrvatskoj u jednoj župi taj

običaj njeguju žene. Pojedine župe obnavlja-

ju svoje običaje poput Knina gdje se nakon

70 godina obnovio običaj Čuvara Kristova

groba. Na festivalu sudjeluje i jedina skupi-

na Čuvara iz BiH, iz Vareša od 2007.godine.

Festival svake godine privlači sve više sudi-

onika i može se očekivati da će za koju go-

dinu na festivalu biti sve župe koje njeguju

običaje Čuvara Kristova groba iz Hrvatske.

Cilj festivala je da čuva i njegujuje uskrš-

nje običaje čuvara Kristova groba čime se

Milenijska fotografija, Komin, 17. IV. 2017.

Komin je ove godine ugostio sedamnaesti

po redu Festival vodičkih žudija, koji se

tradicionalno održava na Uskrsni ponedje-

ljak. Trideset i osam skupina koje njeguju

tradiciju čuvanja Kristova groba u Svetom

trodnevlju predstavilo je svoje običaje, koje

njeguju i čuvaju generacijama. Svakako je

najzanimljivije „padanje“ žudija, što je i za-

vršni dio folklorne liturgije na Veliku subo-

tu, kada na zvuke svečane “Glorije - Slava

Bogu na visini” žudije popadaju ispred gro-

ba i trkom pobjegnu iz crkve.

Padanje žudija u Kominu pratili su

brojni znatiželjni Neretvani, među njima i

župan dubrovačko-neretvanski Nikola Do-

broslavić i gradonačelnik Krešimir Vejić,

32 PROMINA

USKRSNI PONEDJELJAK

17. Festival čuvara Isusova grobaKomin 17. 04. 2017.

32 PROMINA

saborski zastupnik Nikola Grmoja, držav-

na tajnica Marija Vučković. Na kraju je sve

ovjekovječeno milenijskom fotografijom

Šime Strikomana ispred crkve svetog Ante.

Prvih šest smotri održano je u Vodi-

cama, a 2006. godine organizatori su do-

govorili da se festival svake godine održa-

PROMINA 33

USKRSNI PONEDJELJAK

Godina Župa domaćin2001. Našašća Svetog Križa - Vodice

2002. Našašća Svetog Križa - Vodice





2007. Gospe Snježne - Vid

2008. Marijina Uznesenja - Šepurine, otok Prvić

2009. Svetog Ante - Knin

2010. Svetog Nikole Biskupa - Metković

2011. Svetog Duha - Tisno


2013. Presvetog Trojstva - Rogotin

2014. Gospe od Rožarija - Vrlika

2015. Srca Isusova i Marijina - Vidonje, Mlinište

2016. Svetog Frane - Imotski

2017. Svetog Antuna Padovanskog - Komin

2018. Majke Božje Bistričke - Marija Bistrica

2019. SVETOG MIHOVILA – PROMINA - OKLAJ2020. Našašća Svetog Križa - Vodice

2021. Svetog Stjepana –Slivno Ravno - Vlaka

2022. Blažene Djevice Marije – Katuni - Kreševo

2023. Svetog Stjepana - Opuzen

2024. Svete Ane - Lobor (kod Krapine)

2025. Sveti Kajo - Solin


2027. Svetog Stjepana Prvomučenika - Brela

2028. Gospe Karmelske - Bagalovići

2029. Uznesenja Bl. Djevice Marije - Baška Voda

2030. Svetog Frane - Betina

2031. Svetog Martina – Sumartin, otok Brač


2033. Navještenje Bl. Djevice Marije - Vrgorac

2034. Gospe Karmelske - Selca, otok Brač

2035. Svetog Luke - Gornje Sitno, Poljica

2036. Uznesenja Bl. Djevice Marije - Tribunj

2037. Gospe Snježne - Vid


2039. Gospe od Zdravlja - Jezera

2040. Marijina Uznesenja - Mirlović Zagora

2041. Srca Isusova - Košute

2042. Presvetog Imena Isusova - Miljevci...

su Vodički žudije i Župa svetog Ante - Ko-

min, a pokrovitelji Dubrovačko-neretvan-

ska županija i Grad Ploče.

- Ove godine nastupile su i dvije nove

žudijske skupine iz Trpnja na Pelješcu i s oto-

ka Sestrunja - kazao je Strikoman, koji je u

Kominu snimio 553. milenijsku fotografiju.

Gotovo tisuću žudija u odorama sa

štitovima i mačevima postrojilo se tako u

Kominu uz obalu rijeke Neretve.

Među njima su i žudije iz župe Imena

Isusova s Miljevaca. Oni osam godina nje-

guju običaje u Svetom trodnevlju. Postroja-

34 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

va u drugoj župi kako bi svi imali priliku

upoznati se s običajima drugih, s time da

se svake šeste godine održava u Vodica-

ma, gdje je sve i započelo - pojasnio nam

je Šime Strikoman.

Cilj festivala žudija je očuvanje običa-

ja čuvara Kristova groba, čime se pridono-

si očuvanju vjere, tradicije, ali i kulturnoj i

turističkoj promidžbi Dalmacije, Hrvatske,

pa i šire.

Ovogodišnji sedamnaesti po redu

Festival žudija održao se pod geslom „Lju-

bite jedni druge“. Organizatori festivala

IZ ŽIVOTA ŽUPE

PROMINA 35

vaju se na Veliki četvrtak i padaju na Veli-

ku subotu - kazao nam je Krešimir Samac.

Mi imamo relativno mladu tradiciju čuvara

Kristova groba i želja nam je da nas bude

još i više. Sada imamo dvanaest utreniranih

momaka - rekao nam je Ivan Galić.

Festival Žudija 2018. napušta Dalmaciju

i seli se u Mariju Bistricu, gdje udruga kubu-

raša njeguje tradiciju čuvara Kristova groba.

- Mi smo kuburaši i čuvari Kristova

groba iz hrvatskog nacionalnog svetišta

Majke Božje Bistričke. Ovo nam je deveto

sudjelovanje na Festivalu vodičkih žudija i

ponosni smo što ćemo dogodine biti do-

maćini - rekao je Željko Milički, predsjed-

nik Udruge kuburaša iz Marije Bistrice.

Gotovo tisuću sudionika ove iznimno

atraktivne manifestacije još je jednom na

Uskrsni ponedjeljak podsjetilo na bogato

naslijeđe i običaje folklorne liturgije u Dal-

maciji. Tako je u Kominu iznova oživjela

srednjovjekovna „crkvena igra“, paralitur-

gijsko uprizorenje Kristove muke, smrti i

uskrsnuća koja se u našim krajevima upra-

vo kroz ulogu žudija u preduskrsno vrije-

me zadržala do današnjih dana.

Z. B.

IZ ŽIVOTA ŽUPEIZ ŽIVOTA PROMINE

Drugi dio roman priča o danima u vrije-

me ”Hrvatskog proljeća” kad ga pozivaju na

odsluženje vojnog roka u mornaricu. Kako

mu se činilo da će to dugo trajati on neka-

kvom vezom u vojnom odsjeku odlazi na

odsluženje u Beograd i to umjesto nekoga

koji je već za tu službu bio preodređen. Kako

sve do dolaska u vojarnu nije znao kakav i

koji rod vojske treba služiti biva jako izne-

nađen kad mu na kolodvoru u Beogradu u

prijemnom uredu za pridošle regrute neka-

kav desetar reče da ide na Dedinje u Titovu

gardu. U ovom djelu romana se može prepo-

znati i vidjeti podosta sličnosti sa romanom

Jaroslava Hašeka: “Der brave Soldat Schwjk”.

Roman je prožet duhovitim ali i vrlo ozbilj-

nim i za njega po život opasnim trenutcima.

Pokušali su ga i ubiti ali je kao i svaki put

imao “anđela čuvara” koji ga je štitio. Znao

je kakva mu opasnost prijeti pa je odlučio na

svoj način ovo preživjeti.

Dragin roman Titov gardist

Titov gardist je priča o mladiću koji spletkom

različitih okolnosti, zabuna i nehata, dolazi

umjesto nekog drugog služiti svoj vojni rok

u Titovu gardu. Roman se sastoji od dva djela.

Prvi dio priča o dječaku i njegovom odrasta-

nju u vremenu komunističkog režima, koji po

nekim detaljima podsjeća na priču Giovanni-

na Guareschia; “Don Camillo i Pepone”.

Otac, politički zatvorenik, stariji brat pre-

bjeg preko granice a jedna od tri sestre odlazi u

samostan, su razlog zašto mu je život već u mla-

dim dječačkim danima bio kao put pun trnja i

oštrog kamenja po kojem je morao gaziti.

Dječak Zvonimir Sarić odrasta i doživljava

svoje dječačke dane pune tuge i razočarenja

skupa sa majkom. Ona mu oblikuje život kao

što to rade majke na ovim prostorima krša i

kamenjara. Majka kao sinonim ljubavi koja ga

održava i u njega sadi sjeme njenog poima-

nja vremena u kojem se živjelo. Pokaziva mu

put prolaza kroz taj nepravedni i surovi svijet.

Ona je ta koja mu kroz vjeru nastoj usaditi ono

dobro što ostaje u njemu kao duboka brazda

koja bi ga trebala pratiti kroz život.

Dječak već rano počinje shvaćati svoju

okolinu i prepoznavati dobro od zla. Majči-

na snaga se prenijela u njegov duh a ljubav i

čežnja ga je usmjeravala k pravednosti. I kad

odlazi na srednjoškolsko školovanje daleko

od rodne kuće, već su ga sustigle i počele

pratiti sve te sjene intrige i nepravde. Igrom

slučaja njegova razrednica i direktor škole ga

uzimaju u zaštitu zbog pisma koja stižu od

CK komunističke partije iz njegova mjesta.

Profesorica kojoj je muž poginuo negdje na

“Križnom putu”, koja i sama degradirana re-

žimskom stegom, nije mogla dobiti posao na

sveučilište već je igrom slučaja došla u tu istu

školu u kojoju dolazi Zvonimir Sarić te biva

njegova razrednica.

“...Direktor je naš... ne boj se sine ... nitko

ti neće nauditi a pismo ćemo sakriti...” To mu

je rekla onog dana polovicom školske godine

na osami da nitko drugi ne čuje. On se nakon

toga odlučio u crkvi i pred oltarom Bogu za-

kleti da će se boriti za dobro i protiv komuni-

stičkih laži koje mu život zagorčavaju.

DRAGO DUVAN I PINTEDRAGO DUVAN I PINTE

36 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

PROMINA 37

OČEKIVANJE

Sada ću, Oče, iz ruku tvojihprimiti divni, najljepši dar:O, bit će radost svih dana mojih…već srce ćuti božanski žar. Sam će mi Isus u srce doći.što anđelima čistim je raj…O, moja radost ne može proći;od nje će ostat u srcu sjaj. Sada ću, Oče, iz ruku tvojihprimiti divni, najljepši dar;O, bit će radost svih dana mojih…srce mi ćuti božanski žar.

DANAS

Danas meni zorasretni danak javlja, danak slatke srećei najvećeg slavlja. Danas mi suncežarče lice zlati, danas mene anđeok Bogu mome prati.

DRAGI NAŠI RODITELJI

U najljepši dan životadižem k nebu ruke svoje,i blagoslov zovem Božji ,na roditelje mile moje. I danas na Prvu pričestneka kliče srce vašejer je k stolu Gospodnjemupristupilo dijete vaše. Oče, majko, na taj danak,sve ću pjesme pjevat svete,na taj danak prepun sunca,za vas molbe k nebu lete.

Prva sv. pričest

37

38 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

38

EUHARISTIJA

Tamo u malom bijelom kruhu,tamo na sredini oltara,Isus me čeka, a u mom srcuželja se za njim otvara. O dođi, Isuse, k meni!u moje srce dođi!pa onda sa mnom u školu, na posao,u igru – svakuda pođi!

LJUBAV SAMA

Mama kaže da sam dobar;da sam njeno zlato.Je si l’ sa mnom Ti, Isuse,zadovoljan tako? Ja bih rek’o da si višenego moja mama,u Tebe je srce velkoto je ljubav sama.

TIJELO KRISTOVO

Sa oltara iz Tijela Kristova,izvire Crkvi sva snaga,sa toga vrutka vječnog života,ističe utjeha blaga. Iz ovog vrela crpe jakostsvi tužni, nevoljni, bijedni,na tom se Suncu griju i jačesvi pravde, ljubavi žedni. Ostani Kriste, s nama dovijekami ti se klanjamo smjernonaše će srce ostati Tebido kraja života vjerno.

TEBI KRISTE

Tebi, Kriste, u mom srcusvom se dušom danas klanjam,tebi srce moje mladoi sav život ja poklanjam. Ti mi srce čistim čuvajnebeskom ga krijepi hranom,da uzmogne vazda biti,tebi milim, svetim stanom.

PROMINA 39

IZ ŽIVOTA ŽUPE

39

ISUSEO, Isuse, ti me možešočuvati čista,da u meni krsna milostuvijek novim sjajem blista. O, Isuse, ti me možešučiniti jakimda pobjednik s Tobom budem,boreći se sa zlom svakim. O, Isuse, Ti me možešučiniti svetim,da ljubavi divnom stazomTvoj put vjerno slijedim. O, Isuse, zato Tebidajem svega sebe,da odsada cijelim bićemvolim jako Tebe.

ZAHVALAPrvo dijete:Svi bi redom govorilisad o svojoj sreći,dopustite, lijepo molimmeni koju reći: Za sve što je naše srcedoživjelo danas,znate tko je doprinjeok tomu ovdje danas? Drugo dijete:O, znam, to je naša dobrai premila mama. Prvo dijete:Još je netko! Misliš da nasona voli sama? Uz mamu je nastojaoza me tata moj,da uzmogne sudionikbit u sreći toj. Zajedno:Roditelji naši dragi,što ćemo vam reći?Sada »HVALA« - a ostalokad budemo veći!

Općina Promina uz brojne sponzore i ove godine 1.

svibnja bila je organizator tra-dicionalnih prominskih igra, koje su se u Oklaju održavale po 63. put.

Podsjetimo prvi put igre su održane 1949. godine - za pra-znik rada. I u vrijeme Domovin-skog rata, u progonstvu, bile su organizirane u sklopu trogirskog hotela „Medena“. Ovom feštom narodnih običaja i igara želi se otrgnuti od zaborava i prenijeti na mlađe generacije discipline u kojima se davno odmjerava-la snaga i vještina, gradio ugled najjačeg, najbržeg i najspretni-jeg Prominjana.

Natjecanja na hipodromu u Oklaju održavala su se u po-podnevnim satima a tradicio-nalno započela su utrkom bici-klista, potom je održan kros u tri kategorije juniori, seniori i veterani. Nakon njih su uslijedi-le najatraktivnije, utrka magara-

40 PROMINA

IZ ŽIVOTA OPĆINE PROMINA

63. Prominske igreProminjci snagu i sportske vještine pokazali na 63. Prominskim igrama

PROMINA 41


di i revijalna utrka konja. Održano je i natje-canje u bacanju kamena s ramena, šijanju, potezanju konopa, kao i turniri u balotama za žene i muškarce, te malom nogometu. Organizator Općina Promina pobjednici-ma uz diplome udijelila je i novčane nagra-de, a svim sudionicima i gostima podijeljen je besplatno grah.

Zabava je nastavljena na trgu ispred Doma kulture cjelovečernjim koncertom grupe „Baraba“.

Anita Vukušić

PROMINA 41

42 PROMINA


PROMINA 43


U sklopu dvodnevnog obilježavanja Dana općine u Oklaju upriličena je javna tribina „Demografija i gos-

podarski razvoj„ koja je privukla pozornost brojnih Promi-njana. Gosti tribine bili su ugledni hrvatski demograf dr.sc Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-ma-tematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr.sc Boris Cota s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dr.sc Nedjeljko Marinov predsjednik Kulturnog sabora Zagore i prof. Sti-pe Ramljak predsjednik Matice hrvatske Drniš.

„Broj stanovnika na prostoru Promine strmoglavo je pao od 1963. godine, izgubio se dio kontinuiteta od 6.500-7.000 stanovnika koliko smo imali od osnivanja općine prije 134 godine, da bi pred Domovinski rat na ovom prostoru bilo oko 2.500 stanovnika, a sada nas je tek 1.136. Ovi podatci potvrđuju da smo u statusu izu-miranja, stoga je naša ideja bila da u povodu obljetnice utemeljenja općine poslušamo struku što nam je činiti.“ kazao je uvodno pozdravljajući goste i okupljene općin-ski načelnik Tihomir Budanko.

Stipe Ramljak suautor studije “Drniški kraj u de-mografskim procesima“ , iznio je podatke o demograf-skoj katastrofi koja je pogodila cijeli drniškog kraja s po-sebnim naglaskom na prominsko područje. Podsjetio je kako je 1857. godine drniški kraj brojio 23.801 stanovni-ka, sama Općina Promina 4.240. Najveći broj stanovnika drniški kraj doseže 1961. godine - 38.461, u prominskom kraju živjelo je tada 6.296 Prominjaca. Od tada po do

danas slijedi proces depopulacije. Po zadnjem popisu stanovnika taj broj pao na svega 11.911, a od toga najma-nje je stanovnika u Općini Promina 1.136, kazao je S. Ra-mljak i naglasio da su uzroci depopulacije mnogostruki: demografski, ekonomski, politički i ostali. Drži da uz pad nataliteta, glavnu ulogu u depopulaciji imala je emigraci-ja , koja je upravo najizraženija u drniškom kraju koji na prvom mjestu u Hrvatskoj po negativnoj migracijskoj bi-lanci u razdoblju od 1971. do 1981. godine. Sam podatak o smanjenju broja stanovnika je strašan i zabrinjavajući. Međutim još gora je činjenica o dobnoj strukturi stanov-ništva koje spada u staro stanovništvo koje ima smanjeni reprodukcijski potencijal i vodi ka izumiranju , upozorio je prof. Ramljak i to ilustrirao brojem učenika s ovog po-dručja. Osnovaca na prominskom području prije 40 go-dina bilo je 412 a danas svega 53.

O kretanjima broja učenika na ovom području govorio je i dr. sc Nedjeljko Marinov. “Kako nam odmi-če vrijeme nama i demografske mjere izmiču iz ruke, jer smo sve starije stanovništvo pa neće nam imati tko rađati djecu. To se najbolje vidi po broju učenika i područnih škola, 1971. godine na drniškom području bilo je šest sre-dišnjih osnovnih škola i 42 područne škole sa 5.903 uče-nika. Ove školske godine u dvije centralne škole i devet područnih škola samo je 687 učenika. Društvo bi moralo pronaći odgovore za sve male škole, jer njihovim zatvara-njem i kraj izumire.“ - kazao je dr Marinov upozorivši da će

Kako zaustaviti demografsko odumiranje Promine?

Na žalost mirno se u Hrvatskoj promatra nestanak naših ruralnih krajeva, politički sustav zadržava se samo na razini retorike iako im je čitava demografska proble-matika poznata. Želi li se provesti demografska revitali-zacija, želi se zadržati funkcija prostora ona se mora pro-vesti imigracijskom populacijom. Ona se nalazi u velikim hrvatskim gradovima iz kojih bi se obrazovna populacija trebala usmjeriti na ovakva područja raznim poticajima, razlikama u plaći što je bio i model oživljavanja područja posebne državne skrbi koji nije u praksi zaživio.

Profesor Šterc iznio je način na koji se druge zemlje suočavaju s problemom pada broja stanovnika, ističući kao pozitivne primjere Izrael i Irsku koje poput Hrvatske imaju više pripadnika svog naroda izvan zemlje nego u njoj. Svoje iseljeništvo privlače natrag tako da ih uključuju u gospodarski i društveni život, nudeći im pravnu, finan-cijsku i stambenu sigurnost. Ukupni ljudski i prostorni po-tencijal svog prostora i intelektualni i spoznajni potencijal svog iseljeništva, prihvaćajući ga strateški kao dio plan-ske razvojne koncepcije.

Općina Promina sa svojim proračunskim potencija-lom bez ključnih i strateških odluka hrvatske Vlade teško će provesti demografsku revitalizaciju za koju bi država trebala izdvojiti 4-5 milijardi kuna iz sume koja se danas iracionalno troši, ističe profesor Šterc. Predlaže Prominj-cima da vrše pritisak na državu da nešto učini, naprave deset ključnih djelatnosti za koje postoji prostorni potenci-jal i od ministarstva zatraže izradu programa, te da ne za-borave na potencijal svojih iseljenika. Predložio je među ostalim da oforme Dan iseljenika Promine koji bi povezao one koji su s nadom ostali u Promini i one koji Prominu nose u srcu bez obzira gdje su.

Nakon izlaganja razvila se živa rasprava u kojoj su sudjelovali nazočni mještani.

Anita Vukušić

nedostatak djece biti limitirajući čimbenik za sve gospo-darske oporavke i razvoj područja.

Dr.sc Boris Cota, član Gospodarskog vijeća Opći-ne Promina, govoreći o ekonomskim kretanjima istaknuo je činjenicu da Hrvatska nosi teret zemalja koje su ušle u EU, a bile su zemlje jednopartijskog sistema. Iz tih tran-zicijskih zemlja danas kad mogu slobodno se kretati u razvijene krajeve Europe i svijeta iselilo je 20 milijuna sta-novnika. Kako zaustaviti iseljavanje iz nerazvijenih država EU kakva je i Hrvatska, odgovore trebaju dati u prvom redu europski političari, jer ne možemo imati dvije razine EU – razvijenu u koju svi odlaze i nerazvijenu koju napu-štaju, kaže dr. Cota upozoravajući ako se ne napravi ništa sa smanjenjem broja stanovnika u pitanje će doći i održi-vost mirovinskog i zdravstvenog sustava.

„Uvijek mi je drago doći u ovaj drugi dio svijeta, kako ja zovem svijeta ispod oblaka politike, svijet koji se svakod-nevno suočava sa životnim problemima i pitanjem kako izići iz tog začaranog kruga. A ovo što smo danas čuli tek je bla-ga slika onog što nas čeka. Peti smo na ljestvici najgorih u Europi. Hrvatska nestaje takvom silinom da je zaprepastilo i nas demografe. Statistika je neumoljiva što se ne vidi kad prolazite krajevima popu ovog prominskog“, odmah je na po-četku svog izlaganja upozorio dr.sc Stjepan Šterc. Zaprepa-stio ga je, kaže, podatak da će za pet godina Općina Promina imati svega dva učenika prvoškolca, odnosno tek 14 učenika u školi, te što u Šibensko-kninskoj županiji niti jedan grad i općina nisu u pozitivnom rastu već su jedini u Hrvatskoj s više umrlih nego rođenih. Drugi zabrinjavajući je podatak što na području Općine Promina omjer stanovnika od 65 godina prema 19 iznosi 1:2,3. Takav odnos ne može održati niti jed-nu funkcionalnu djelatnost, jer ljudski faktor je temelj svakog društva bez kojeg nema ni ekonomskog razvoja. U takvim uvjetima reprodukcija domicilnog stanovništva gotovo je ne-moguća misija.“ - upozorava demograf dr. Šterc.

44 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

44 PROMINA


PROMINA 45

DAN OPĆINE

Obilježavanje 134. obljetnice uteme-ljenja Općine Promina započelo

je javnom tribinom o demografskom izumiranju prominskog kraja na kojoj je središnji gost bio ugledni hrvatski demograf dr. Stjepan Šterc i kazališ-nom predstavom za najmlađe Pro-minjce “Sretni Ivica“ u izvođenju kaza-lišne družine „Mali meštar“ iz Drniša. Svečanosti su nastavljene sutradan polaganjem vijenaca kod spomen obilježja „Golubica“ žrtvama Domo-vinskog rata na mjesnim grobljima u Mratovu i Oklaju, a potom i svečanom koncelebriranom misom u župnoj cr-kvi sv. Mihovila u Oklaju. Nakon sve-te mise koju je predvodio prominski župnik fra Petar Pletikosa, upriličen je tradicionalni mimohod branitelja i mještana od crkve do spomen- sobe prominskim žrtvama Domovinskog rata. Podsjetmo, od 2013.godine Dan općine ujedno se obilježava i kao spo-mendan na poginula 23 branitelja i 45 civila prominskog kraja koji su stradali tijekom Domovinskog rata. U spomen sobi župnik je predvodio odrješenje i molitvu za njih, a potom su brojna iza-slanstva položila vijence i zapalila svi-jeće kod središnjeg križa u Oklaju.

Središnjica svečanosti bila je svečana sjednica Općinskog vijeća i akademija upriličena u oklajskom Domu kulture kojoj su uz vijećnike, sadašnje i bivše općinske čelnike, obitelji i prijatelje poginulih branitelja i civila, te brojne druge Prominjce na-zočli i ugledni gosti. Među uzvanici-ma i gostima u Oklaju su u subotu bili i izaslanik ministra obrane brigadir Darko Podrug, državni tajnik u mini-starstvu hrvatskih branitelja brigadir Ivan Vukić, izaslanici Glavnog stožera oružanih snaga RH brigadiri Željko Nakić i Mario Lilić, general Rahim Ademi, kao i ratni zapovjednici koji su oslobađali prominski kraj, predstavni-ci susjednih općina i gradova, gospo-darskih subjekata i institucija.

Sjednicu je otvorila novoizabrana predsjednica Općinskog vijeća Opći-ne Promina, Davorka Bronić podsje-

Dan Općine Promina

tivši kako je Općina nastala odlukom cara Franje Josipa davne 1882. go-dine, da bi godinu dana kasnije bila ustrojena. Djelovala je sve do 1963. godine kada je pripojena Općini Dr-niš, da bi ponovo status lokalne sa-mouprave dobila 1993. godine kad je osnovana Općina Oklaj, kasnije preimenovana u Općinu Promina koja se danas prostire na 140 km2 i devet naselja. S nestankom općine započe-lo je iseljavanje stanovništva iz gos-podarskih i političkih razloga koje je

kulminiralo nakon Domovinskog rata, kazala je predsjednica Bronić. Upozo-rila je kako depopulacija nastavlja se i dalje. Stanovnika je danas tek 1136, u školi 50 –ak učenika, u vrtiću 15-ak djece kojih se godišnje rodi svega par a istodobno umire 50-ak stanovnika.

„Ukoliko se ovako nastavi i uskoro ništa ne poduzme, Promina će posta-ti ničija zemlja“ , istaknula je Davorka Bronić dodavši da će ovaj saziv Op-ćinskog vijeća učiniti sve kako bi se unaprijedila infrastruktura u svakom

46 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPEDAN OPĆINE

naselju, dalje razvila gospodarska zona, ekološka poljoprivreda i turizam kao nove perspektivne grane privređi-vanja. Ujedno je pozvala sve gospo-darstvenike, javne djelatnike i druge da se svojim programima uključe u planski razvoj prominskog kraja.

U prigodnom govoru na svečanoj sjednici Općinskog vijeća i načelnik općine Tihomir Budanko, izdvojio je katastrofalnu demografsku sliku ne samo općine Promina već cijele Ši-

bensko-kninske županije, osvrnuvši se na javnu tribinu o demografiji što je održana dan ranije.

- Ne čeka nas u tom smislu sigur-na i lijepa budućnost ukoliko svi sku-pa ne poduzmemo odlučne mjere i korake kako bismo tu sliku promijenili. Depopulaciju Promine moramo zau-staviti pod svaku cijenu i vratiti život u naš kraj koji je ne tako davno imao 11 škola, a danas imamo jednu s jedva 50-ak učenika. Općina ima strateške

dokumente i projekte, a budućnost i razvoj, te ostanak mladih u Promini vidimo u razvoju nekoliko gospodar-skih grana. Osim poljoprivrede s na-glaskom na vinogradarstvo, malog i srednjeg poduzetništva, eksploataci-je mineralnih sirovina budućnost vidi-mo i u razvoju ruralnog turizma, koji se naslanja na Krku i nacionalni park, te investicija u proizvodnji obnovljivih izvora energije, koje su realne. Ništa ne radimo stihijski, ali nemamo ni vre-mena za čekanje, rekao je među osta-lim Budanko i dodao da u tom smislu očekuje nastavak dobre suradnje s Županijom i veću pomoć države, ali i priliv nepovratnih sredstava iz raznih domaćih i europskih izvora za reali-zaciju pripremljenih infrastrukturnih i razvojnih projekata.

Niz je programa u realizaciji ili pripremi od infrastrukturnih do razvoj-nih, mi ćemo učiniti sve da se planira-no i ostvari, dodao je načelnik Budan-ko izdvojivši posebno najavu gradnje zamjenska HE Miljacka i obnovljivih izvora energije od kojih bi se ubirala značajna sredstva u općinski prora-čun, a iz tih sredstva mogla bi se iz-dvajati potpora za migraciju u Općinu Prominu, za gradnju obiteljskih kuća mladim obiteljima koje bi država tre-bala svojim strateškim planovima pri-vući u ovaj kraj, kazao je Budanko.

S govornice, potom se obratio član općinskog Odbora za gospo-darski razvoj Ivan Bračić , kazavši da oni već nekoliko godina djeluju kao neformalno i savjetovano tijelo, koje zajednički s općinskom vlasti, legi-timnim lobiranjem, pomaže u rješa-vanju problema. “Naši novi branitelji su danas gospodarstvenici, želim da se ovdje dogodi gospodarstvo, da se dogodi puno novih radnih mjesta, puno novih mudrih odluka Općine , a onda će se dogoditi i demografska obnova“, kazao je Ivan Bračić.

O zajedničkom radu na strateš-kim projektima, govorio je župan Go-ran Pauk izdvojivši gradnju obnovlji-vih izvora energije, solara i vjetro par-ka, gospodarsku zonu Suknovci-Bo-bodol, turističku zonu i NP Krka čiji se priprema novi prostorni plan, te

PROMINA 47

IZ ŽIVOTA ŽUPEIZ ŽIVOTA ŽUPEDAN OPĆINE

posebice potrebu gradnje brze ceste Šibenik-Drniš-Knin koja bi imala dva čvora za prominsko područje. „Svaki iz svoje domene trebamo učiniti sve da se konačno zaustavi negativna demografska slika, županija će i da-lje davati svu potporu i pomoć i tako nastaviti dosadašnju dobru suradnju s Općinom Promina, rekao je među ostalim župan Pauk.

Prigodno su se obratili i brigadiri Željko Nakić, Ivan Vukić i Darko Po-drug koji su u svojim govorima među ostalim podsjetili da prominsko po-dručje u drniškom kraju bilježi najvi-še stradalih branitelja i civila u Domo-vinskom ratu, da su ovdje pale i prve žrtve rujanskog rata 91 stoga njego-vanje uspomena na njih mora nam biti svima stalna zadaća, istaknuli su.

Državni tajnik u Ministarstvu branite-lja Ivan Vukić najavio je donošenje novog Zakona o pravima branitelja koji donijeti sveobuhvatnu brigu za hrvatske branitelje. Prioritet je, kazao je, rješavanje niza socijalnih pitanja :od uvođenja naknada za nezaposle-ne branitelja, rješavanja mirovinskog statusa i usklađivanja malih mirovina ovisno o broju borbenih dana , stam-benog pitanja. Posebice je upozorio na veliku smrtnost branitelja, dnevno ih umire više od 10 prosječne staro-sti 51 godinu, kojih je lani umrlo čak 4200. Pozvao je sve branitelje da se odazovu na preventivne liječnike preglede u svoje županijske bolnice kako bi se na vrijeme otkrila neka bo-lest i liječila, kako bi si spasili životi - kazao je brigadir Vukić.

Na svećenoj akademiji u kultur-no umjetničkom programu nastu-pili su klapa “Drniš“ i tenor Hrvoje Marić. Slavlje je potom nastavljeno

zajedničkim domjenkom na trgu u središtu Oklaja.

Dodajmo kako u sklopu obilje-žavanja Dana općine Promina i spo-mendana na pale branitelje i civile iz prominskog kraja u Domovinskom ratu proteklog tjedna igrao se i malo-nogometni turnir koji je okupio ekipe branitelja sa šireg prostora Šibensko-kninske županije. Finale natjecanja igrano je u nedjelju navečer ,23. srp-nja 2017. godine, na sam Dan Općine Promina. Pobjednik 2. Braniteljskog malonogometnog turnira Promina 2017. je ekipa „Veterani Knina“ koji su pobijedili prošlogodišnje pobjednike HNK Veterane Šibenik, nekadašnje pripadnike 113. brigade. Pobjedni-cima i drugoplasiranoj ekipi uručeni su pehari, a ostale ekipe dobile su i zahvalnice, koje je udijelio načelnik Tihomir Budanko.

Anita Vukušić

Ove se godine šest eki-pa Prominjnca natje-

calo u kuhanju janjetine s bižima po starinski, u bronzinu nad vatrom. Općina Promina osigu-rala je meso, biže i drva a sve ostale sastojke sami natjecatelji. Sve je startalo od 18 sati nakon što je na-tjecateljima i svim sudio-nicima blagoslov udijelio prominski župnik fra Pe-tar Pletikosa, a okončano točno u ponoć velikim vatrometom.

Kuharske sposob-nosti ekipa „Ognjištari“, “Đovinice“, “Roko“, “Ča-robne kuhače“, “Jagodice bobice“ i „Nasmiješi se“ ocjenjivao je stručni žiri u kojem su bili Tomislav

48 PROMINA


Drugi Drugi »Prominski bronzin«»Prominski bronzin«Oklaj je i 2017. bio središte obilježavanja Dana državnosti RH u Šibensko-kninskoj županiji. U susret 26. obljetnici utemeljenja hrvatske države u subotu oko tisuću Prominjana i njihovih gostiju okupilo se na drugoj gastronomskoj manifestaciji “Prominski bronzin” u sklopu koje je održana i 4. Smotra prominskih vina.

Špiček, Elena Grassi i Paško Bandalo. Prema propozici-jama natjecanja ocjenjivali su se: okus, saft i ukupni dojam jela, te odjeća ku-hara i atmosfera ekipe. Po ocjeni žirija najbolja je bila ekipa “Čarbne kuhače” koja je osvojila 141 bod, druga je ekipa „Roko“ sa bodom ma-nje, 140 bodova, a treća eki-pa „Jagodice bobice „ sa 138 bodova. Za nagradu najbo-ljim ekipama pripale su gra-dele i ožeg. Manifestaciju je posjetio i šibensko-kninski župan Goran Pauk koji je zajedno s načelnikom Tiho-mirom Budankom udijelio nagrade i diplome kuhar-skim ekipama.

Tomislav Špiček, jedan je od najpoznatijih hrvat-Blagoslov župnika...

OPG Mirko Validžić...

Domaća radinost Branka Budanka

PROMINA 49


OPG Prominka, obitelj Čavlina

Izrada Suska

Gosti iz Bibinja

Liga protiv raka

Authtoni proizvodi i suveniri

50 PROMINA

IZ ŽIVOTA PROMINE

skih profesionalnih kuhara, koji je čest gost i predsjednik žirija u garsto tv-emisijama i na manifestacijama poput „Prominskog bronzina“ ocijenio je sva jela jako dobrima, ukusnima i meso nije bilo raskuhano, no kako je kazao malo je razočaran jer „vidim da su se kuhari poveli za modernim kuhar-stvo... Naše bake nisu pravile temeljce. Na-tjecatelji su odkoštavali meso, skuhali teme-ljac i tome zalijevali jelo. Ja smatram da za ovakav način kuhanja, u bronzinu i na vatri, meso treba biti nasječeno s kostima. Nemoj-mo bježati od toga, jer tako se radilo prije 50 ili 60 godina i to zadržimo“, poručio je Tomislav Špiček od kojeg su i gosti na re-vijalnom kuhanju željeli čuti koji kuharski savjet, a mnogi posjetitelji i fotografirati se.

U revijalnom dijelu izvan konkurencije kuhale su gostujuće ekipe među kojima su županijska Udruga Slavonaca i Baranjaca “Hrast” i Udruga putničkih turističkih agen-cija Splitsko-dalmatinske županije kuhale čobanac, JU Nacionalni park “Krka” veprovi-nu s gljivama i grahom i slatke delicije, Turi-stička zajednica Šibensko-kninske županije pekla je fritule, Prominjka Blagica Pokrovac paspalje, dok najveći kotao bio je onaj pro-minske lovačke udruge gdje se spremao cijeli vepar. Ukupno za sva jela koja su po-dijeljena besplatno utrošeno je oko 120 kg mesa, 15 kg brašna za fritule i paspalje, te kilogrami drugih namirnica.

U pečenju fritula s direktoricom ureda županijske Turističke zajednice Željanom

Ekipa Roko Ekipa Đovinice

Ekipa Jagodice bobice (vijećnice...) Ekipa Nasmiješi se

PROMINA 51

IZ ŽIVOTA PROMINE

Ekipa Ognjištari

Slave Validžić nastupa... Budući majstor za Susak

Paško, Ljubica, Drago, Tomislav i Miro

Čarobna kuhača u Radojkinim rukama

Šikić okušao se i šibensko-kninski župan Goran Pauk koji je istaknuo „da mu je dra-go da se ovakve manifestacije održavaju i u zaleđu jedne turističke županije u kojoj se zadnjih godina sve više razvija i ruralni tu-rizam“ poručivši da u Oklaj dolazi i dogo-dine. Manifestaciju više nego uspješnom ocijenila je i Željana Šikić, kao i svi ostali gosti. Zadovoljstvo nije krio niti prominski načelnik Tihomir Budanko koji je u prigodi

52 PROMINA

svečanog otvaranja među ostalim istaknuo: “Mi imamo ekološki čist prostor i tradiciju u poljoprivrednoj proizvodnji, a osim pršuta i sira iz mišine naša domaća jela od mesa i bez mesa, baš kao i domaća vina, rakije, maslinovo ulje, med sa etiketom zdrave ekološke hrane sa naših prostora, trebali bi biti razlog više da se posjeti ovaj kraj. Velike su mogućnosti i mi u svemu dajemo dopri-nos kao Općina, a moram naglasiti da u tom smislu imamo i izuzetno dobru suradnju s JU Nacionalni park “Krka”, rekao je među ostalim Budanko istaknuvši kako je u proš-loj godini u Općini Promina ostvareno 6000 turističkih noćenja, što je pokazatelj da se kraj sve više turistički budi.

Tea i Ivan

Čitlučanke za ocjenu spremne

Kod stručnog žirija

Župan i gosti

PROMINA 53

IZ ŽIVOTA ŽUPEIZ ŽIVOTA PROMINE

U sklopu “Prominskog bronzina” u su-radnji s Udrugom vinara „Debit“ održana je i 4. smotra prominskih vina čiji je apsolutni pobjednik vinar Stipe Knežević. Naime pre-ma ocjeni stručnog žirija, na čelu s vodite-ljem županijske Savjetodavne poljoprivred-ne službe Marijom Tomićem, a kojem su bili ugledni vinski stručnjaci Stipe Ivić , Mandica

Erceg, Marko Dobrić i Davor Mitrović u kate-goriji crnih vina prvo i drugo mjesto pripalo je merlotu Stipe Kneževiće, kojima je dodi-jeljeno 83,4 i 79,8 bodova dok treće mjesto s 79,2 boda pripalo je Željku Broniću, također za merlot. Stipe Knežević ima i najbolje bi-jelo vino. Njegov debit dobio je 80,4 boda, mareština sa 79,6 bodova je druga, dok treće

Slika sa malom greškom...

Najbolji vinari Promine

54 PROMINA

Paško Bandalo i Elena Grassi rođ. Jurić Gašin osmjeh sve govori...

Drugoplasirana ekipa Roko s organizatorima i stručnim žirijem

Sve se pojelo...

Najveća gužva kod Pandža Drage Kuše

PROMINA 55

IZ ŽIVOTA OPĆINE

mjesto sa 79,2 za debit osvojio je vinar Pavo

Džapo. Uz diplome darovan im je i susak.

Na trgu u središtu Oklaja organiziran je i

sajam autohtonih proizvoda i suvenira koji je

okupio 20 izlagača sa šireg prostora Šibensko

kninske županije, te susjedne Zadarske župa-

nije. Za najmlađe organizirane su radionice

u izradi suska i tkanju. U suradnji s Gradskim

muzejom Drniš postavljane j i izložba tradi-

cijskih predmeta iz stare kužine. U prigod-

nom kulturno-umjetničkom programu nastu-

pili su KUD „Ivan Goran Kovačić“ iz Bibinja

i KUD “Naši korijeni” iz Kljaka, a završnica

cijele manifestacije bio je koncert popularne

grupe Baruni i potom veliki vatromet.

PROMINA

IZ ŽIVOTA OPĆINE

Trećeplasirana ekipa Jagodice bobice s organizatorima

Pobjednička ekipa Čarobne kuhače

Završna riječ župana Gorana Pauka

56 PROMINA

IZ ŽIVOTA PROMINE

Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo – Velike Gospe, Prominjci su pro-

slavili tradicionalnim hodočašćem u marjan-sko svetište na Visovac, svetom misom u crkvi Gospe Čatrnjske u Lukaru, te večernjim glazbe-nim programom u Oklaju.

Središnje misno slavlje s procesijom Gos-pinim otokom predvodio je fra Ivan Bradarić, gvardijan samostana svetog Frane u Šibeniku, uz koncelebraciju više svećenika. Fra Ivan je propovijed započeo riječima pokojnog kardi-nala Franje Kuharića u kojem je on, prije četr-deset i jednu godinu u ime čitave crkve u Hr-vata obnovio tisućljetnu vjernost naroda Isusu po Mariji. Među ostalim kazao je: „Evo nas i

Svečano u Promini i ove godine za blagdan Velike Gospe

danas na jednom povijesnom mjestu gdje jed-

nako stoljećima stoji Hrvatski barjak i stijeg

one koju naš narod jednostavno zove Kraljica

Hrvata. Voli Hrvatski narod Mariju, a ni Ona

stoljećima nije skrivala svoju naklonost prema

ovom vjernom narodu.“ Ujedno je u propovje-

di pojasnio što znači Uznesenje Djevice Marije

na Nebo, te kada je donesena dogma, i neko-

liko važnih podataka o ovoj svetkovini koji se

nalaze u dokumentima Katoličke Crkve.

Misno slavlje u Lukaru, u crkvi Gospe Ča-

trnjske predvodio je župnik prominske župe

svetog Mihovila, fra Petar Pletikosa.

Proslava blagdana Velike Gos-pe nastavljena je potom u večer-njim satima u organizaciji Općine Promina. Na trgu u središtu Oklaja najprije u organizaciji KUU Promi-na upriličen Prvi festival ojkalice, koji je uz domaćine okupio još šest izvođača. Nastupili su tako: KUD Dinara iz Kijeva, KUD Naši korijeni iz Kljaka, KUD Srce Zagore iz Ka-štela, Etno Udruga Petrovo polje iz Ružića, domaćini KUU Promi-na, Pjevačka skupina Braća Matić iz Čavoglava i guslar Dane Jurić iz Dubravica.

Proslava je završila koncertom popularne grupe Opća opasnost.

Anita Vukušić

PROMINA 57

IZ ŽIVOTA PROMINE

Vrijedna donacija prijatelja s Korzike našim vatrogascimaUoči blagdana Svih svetih našim

vatrogascima pristigla je vrije-dan donacija vatrogasne opreme. Načelniku Općine Promina Tiho-miru Budanku donaciju vatroga-sne opreme uručio je francuski državljanin Jacques Nicolai, dra-govoljac s Korzike, koji se borio na mnogim bojištima diljem Hrvat-ske. J. Nicolai kao pripadnik 113. šibenske brigade HV-a sudjelo-vao je u oslobodilačkoj akciji ‘Mi-ljevci’. Odlukom Općinskog vijeća Općine Promina u prigodi Dana općine 2015. godine za svoj ne-sebični doprinos u Domovinskom ratu proglašen je počasnim gra-đaninom Općine Promina.

Jacques Nicolai, u Hrvatsku je i prvi put došao kao humanitarac pa ju je ostao braniti u hrvatskim po-strojbama, a na prikupljanje vatrogasne odlučio se nakon što je vidio požare koji su ljetos harali diljem Dalmacije.

“Postoji nacionalni kongres vatrogasaca na ko-jem sam bio, vidio nadležne, profesionalce, i one koji prodaju opremu. S njima sam stupio u kontakt i obećali su donirati. Proces je trajao ukupno 60 dana”, kaže Jacques Nicolai.

U sklopu akcije podrške za naše vatrogasce koji su ovo ljeto uspješno sudjelovali u akcijama gašenja veli-kih šumskih požara na Promini, Francuzi su prikupili 120 hlača, 80 jakni, 25 kožnih jakni, 22 para čizama, šest kaciga, te drugu potrebnu opremu. Osim vatrogasne odjeće i opreme, prikupljeno je i 2900 eura. Donacija je namijenjena prominskim i drniškim vatrogascima.

Sve je dobrodošlo DVD-u Promina kazao je prili-kom primopredaje u Oklaju, zapovjednik Antonio Ško-vrlj, jer je u požarima puno opreme uništeno i propalo, izgubljeno. Pogotovo nedostaje osnovna zaštitna opre-ma istaknuli su zapovjednik Škovrlj i predsjednik DVD Promina Drago Kardov.

Zahvaljujući na vrijednoj donaciji načelnik Opći-na Promina,Tihomir Budanko, kazao je kako iz svojih

skromnih proračunskih sredstva teško mogu pokriti sve potrebe vatrogasaca za opremom. Kao suborci u 113. brigadi bili su za-jedno u Domovinskom ratu, a da-nas u miru kao donator Nikolai i domaćin, načelnik Budanko.

“Sredstava koja je prikupio za nas su vrlo vrijedna sredstva, tako da je još jednom nakon Do-movinskog rata pokazao kako je njegovo srce veliko”, rekao je na-čelnik Budanko.

Jacques Nicolai, huma-nitarac, Francuz dragovoljac u Domovinskom ratu i počasni gra-đanin Općine Promine, siguran je kako će uskoro na području

Promine kupiti kućicu te život nastaviti u zemlji za koju je bio spreman i poginuti. Novu donaciju Općini Promi-ni najavljuje početkom naredne godine.

J. Nicolai zajedno s čelništvom Općine Promina povodom blagdana Svih svetih i Dušnog dana položio je vijence i zapalio svijeće kod središnjeg spomen križa palim braniteljima i žrtvama Domovinskog rata u središtu Oklaja.

Anita Vukušić

U organizaciji Općine Promina, a na inicijativu saborskog zastupnika iz IX. izborne jedinice Mira Kovača u Oklaju

je održan još jedan okrugli stol na temu demografske i gos-podarske obnove. Pod nazivom „ Kako zaustaviti daljnje izu-miranje naših sela, te sporost u rješavanju nagomilanih pro-blema“ željelo se ukazati na aktualne probleme koji sve više pritišću općine drniškog područja s naglaskom na sve izra-ženije izumiranje sela, inertnost birokracije, sporosti u obradi pripremljenih EU projekata, nebrigu za imovinu u vlasništvu države, zapreke koje stoje pred potencijalnim ulagačima u ova područja, izostanak poticaja i olakšica za gospodarstve-nike na potpomognutim područjima, te druge probleme koji su zajednički za sve općine drniškog prostora.

Na okruglom stolu su uz saborskog zastupnika Mira Ko-vača i vodstvo Općine Promina predvođeno načelnikom Tihomi-rom Budankom i predsjednicom OV Davorkom Bronić, nazočili i zamjenica šibensko-kninskog župana Darija Puljić, načelnik Općine Ružić Ante Pijuk, načelnik Općine Unešić Živko Bulat sa zamjenikom Valentinom Pranićem, zamjenik direktora HE Mi-ljacka Nikola Slišković, predstavnici španjolske tvrtke „Acciona Energia“ Aljoša Plejić i Ante Merčep, Mile Mrdeža iz tvrtke ‘Pec-tus’, direktor ‘Metal-Sinta’ Stipe Knežević, ravnatelj osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog Saša Kolombo i drugi.

u prostor državne imovine. Upozorio je kako pravo služnosti i pravo građenja iako su zakonski propisani nikada nisu zaživjeli.

„Nužno je brže rješavanje natječaja koji su izdašni. Sredstva nešto povučemo od resornih ministarstava uglavnom namijenjenih za poboljšanje uvjeta življenja. Do nas ne dopire izdašniji dio EU fondova. Najprije smo čekali nekoliko godina na natječaje, sad već mjesecima čekamo jesmo li uopće prošli administrativnu provjeru naših projekata. Prethodno se iscrpi-mo rješavajući razne birokratske zavrzlame da bih uopće došli do toga, a onda umjesto da to ide nekim bržim tempom čeka se mjesecima. Na sve se čeka, mnoge paušalne ocjene nas koče u projektima, a mi nemamo vremena za čekanje mi se želimo razvijati koristeći naše prirodne i druge potencijale. Naš je cilj biti financijski neovisni, biti korisni, zapošljavati a to mo-žemo sa svojim potencijalima, stoga očekujemo ozbiljnost u rješavanju problema“- istaknuo je načelnik Tihomir Budanko.

I načelnik Općine Ružić Ante Pijuk upozorava kako i na petropoljskom području više se umire nego rađa djece. Ima-mo male prihode. Nemamo turizam, obalu, plažu. Živimo od prireza i poreza. Bez pomoći vanjskih subjekata, bilo kroz na-tječaje ministarstva ili EU fondova nema realizacije projekata. Vremena za dugo čekanje njihove realizacije nemamo, jer dok čekamo da birokracija proradi, prođe mandat, a mladi odlaze. A gdje nema mladosti, nema ni razvoja, ni života i mi smo u za-čaranom krugu - naglasio je načelnik općine Ružić Ante Pijuk.

- Od 16 naselja u našoj općini, iz njih osam nema ni jed-nog učenika, a u školi je tek 55 učenika. Što daje najbolju sliku stanja na terenu. Svi su oni otišli prema Splitu i Kaštelima. Ima mladih obitelji koji imaju želju se vratiti. Ali nemaju osnovnih uvje-ta. U pet sela još uvijek nema pitke vode. Sva naselja s više od 50 stanovnika trebaju imati pitku vodu, stoji u konvenciji koju je Hrvatska potpisala s Europskom unijom. Što to nama znači? Ništa. Ne znam tko bi to trebao financirati. Ljudi od nas očekuju realizaciju, a mi smo nemoćni. Mi se prijavljujemo prema projek-tima na natječaje. Čekamo mjesecima, pa i godinama da uopće budu raspisani. Mjeru 7.2.2. predali smo u prosincu prošle go-dine i do danas nemamo ni povratnu informaciju je li projekt u redu, treba li dopuna ili nešto treće. U javnosti su pusti milijuni, za što i svaka baba zna, a mi ispadamo nesposobni načelnici jer ih ne znamo povući - istaknuo je načelnik Općine Unešić Živko Bulat, ujedno ravnatelj osnovne škole Jakova Gotovca Unešić.

- Ljudi odlaze jer nema posla. Jer nema osnovnih uvje-ta za život. Istodobno, poduzetnici ili tvrtke koji bi investirali i otvorili radna mjesta zbog trome državne birokracije, zbog razvojnih strategija koje se stalno mijenjaju, zbog neusklađe-nih zakonskih normi, zbog restriktivnih mjera zaštite koje ne dozvoljavaju da se nešto razvije- godinama uzaludno poku-šavaju dobiti zeleno svjetlo. Istaknuo je Aljoša Pleić iz špa-njolske tvrtka “Acciona Energia” koja posljednjih pet godina na području Općine Promina pokušava realizirati 150 milijuna eura vrijednu solarnu elektranu. Političarima zamjera i sirovo brojenje radnih mjesta. Energetika i obnovljivi izvori energije daju dobro plaćena radna mjesta, pa kaže bolje je da jedan

58 PROMINA

IZ ŽIVOTA PROMINE

Još jedan okrugli stol o demografskom izumiranju naših sela

Otvarajući skup načelnik Tihomir Budanko kazao je kako problemi traju već odavno, od 60-ih godina prošlog stoljeća, kada je započeo proces izumiranja sela prominskog područja.

- Mi smo u demografskom izumiranju. Zvona na uzbunu odavno zvone. To je ono što nas potiče da moramo napraviti sve da bar ublažimo ovo stanje i konačno krenemo naprijed. Ono što nas najviše boli je činjenica da se može napraviti, a po-tencijale koje imamo ne možemo iskoristiti, poput iskorištava-nja mineralnih sirovina, ruralnog turizma i poljoprivrede. Država mora promijeniti odnos prema ruralnim područjima. Najgora je stvar što se mi kao načelnici općina nekoliko puta morama vra-čati u mjerodavne državne službe i uvijek ponavljati koji su pro-blemi, a rezultata razgovora nema. Vjerujemo da se zakonskim odredbama ovdje može puno toga potaknuti. Sve se može rije-šiti na uređen i zakonit način,- kazao je Budanko i dodao kako potencijalnim investitorima trebalo bi olakšati proceduru ulaska

PROMINA 59

član obitelji radi za 10.000 kuna nego dva za manje od 4000 kuna. Solarne elektrane ujedno znače i veći benifit lokalnoj samoupravi, kaže Pleić , te dodaje da neće odustati, već su uložili na projekte oko 400.000 kuna a i lokalno se radi mak-simalno, županija pomaže ali u državnim institucijama zapinje.

Gotovo jednake probleme imaju i u HE Miljacka gdje pokušavaju napraviti zamjensku podzemnu elektranu,a po-stojeću jednu od najstarijih na svijetu pretvoriti u svojevrsni tehnički muzej. Ujedno planiraju postaviti solare na dvije lokacije u Promini, kazao je tehnički direktor HC Miljacka Nikola Slišković. HC Miljacka puno je dosada doprinijela za opstojnost ovog kraja kroz radna mjesta, komunalne i druge naknade. Danas kad projekt još nismo niti predstavili, stvo-rila se slika da ćemo naštetiti okolišu, da smo potencijalna opasnost u okruženju NP Krka gdje djelujemo više od 110 godina. Mi želimo projekt realizirati transparentno, želimo da nam se pruži prilika da sjednemo za isti stol i argumentirano utvrdimo što je dobro a što loše, poručio je Slišković.

Direktor oklajskog „Metal-Sinta“ Stipe Knežević za-pitao se jeli mogao biti drugačiji zakonodavni okvir na ovim prostorima poput Promine i Zagore, selektivniji a sve u smislu da u ovom prostoru ostanu ljudi. Podsjetio je kako je ova tvor-nica obnovljena nakon ratne devastacije 1997. godine novim investicijskim ciklusom od milijun eura, uz pomoć kredita Fon-da za privatizaciju, a potom od 2003. godine kredit preuzima HABOR. Njima naredne 2004. godine kredit od 7.000.000 kuna narastao je na više 11 milijuna, kada HABOR donosi od-luku da polovica toga iznosa uđe u temeljni kapital društva i tako postane 45% vlasnik tvornice. Ostali kredit ostaje društvu u obvezi da ga vraća, koji je do danas otplaćen u iznosu od dva milijuna kuna, a od čega kamate iznose 1,5 milijun kuna, istaknuo je Knežević. Iako HABOR im želi pomoći nema me-hanizam da drugačije postupa na ovom prostoru , stoga kaže, ne bi se ovaj kraj smjelo tretirati kao razvijeni Zagreb i druga razvijena područja. U tvornici u zadnjih 20 godina kontinuirano je zaposleno 60 radnika, koji uredno primaju plače, društvo plaća sve obveze i nikad nije bilo u blokadi, no nedostaje in-vesticijski potencijal čime iz godine u godinu gube konkuren-tnost. Nije pošteno da danas trošak obnove u ratu stradale tvornice snose ljudi koji danas u njoj rade. Ratna šeta nadma-šuje trostruki iznos podignutog kredita, koje od svog dohotka otplaćuju radnici. Ratna šeta stavljena je u stand-by, pa bi bilo pošteno da se tako postupi i s kreditnim zaduženjem, u protiv-nom neće uspjeti očuvati proizvodnju i radna mjesta, a time i ljude na ovom prostoru, upozorio je direktor Knežević.

Koliki je velik problem demografskog odumiranja ci-jelog drniškog područja slikovito je prikazo ravnatelj drniške osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog Saša Ko-lombo ,u sklopu koje je i područna osmoljetka u Oklaju.

-Kad sam prije 12 godina postao ravnatelj Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog, brojali smo 912 uče-nika, ove godine ih je 618, trećinu manje. Drugim riječima, u desetljeću iza nas trećina obitelji napustila je naše područje. Ove brojke najslikovitije dočaravaju razmjere depopulacije. Ri-ječ je o specifičnoj školi koja se rasprostire na Grad Drniš i dvije susjedne općine, Prominu i Ružić , koja zapošljava 130 djelat-nika. Depopulacija vuče i probleme stručnog kadara. Samo za

putni trošak nastavnika putnika mjesečno izdvajamo nevjerojat-nih 120 tisuća kuna. Predviđam da će uskoro biti još i gore. Tonemo u siromaštvo. Škola se iz obrazovne ustanove pretvara u socijalnu. Dajemo besplatnu marendu, besplatno voće iz EU-a, besplatne udžbenike - kazao je ravnatelj osnovne škole Saša Kolombo , naglasivši kako oni pak ne mogu se požalit na odnos s resornim ministarstvom i svojim osnivačem županijom

Zamjenica šibensko kninskog župana Darija Puljić slaže se da postoje administrativne i zakonske prepreke, što dovodi do sporog rješavanja problema, ali vjeruje da uz bolju angažiranost svih za sve postoji rješenje u okviru zakona. Na našem području često su problem investitorima uvjeti zaštite prirode. Čuvanje prirode i okoliša ispada da je sve više nau-

IZ ŽIVOTA PROMINE

štrb stanovništva i napretka ovoga kraja. Ja i dalje mislim da zajednički, i ovakvim sastancima, možemo doprinijeti da se započnu rješavati problemi, kazala je dožupanica Puljić.

- Ima nade. Gdje postoji gospodarska aktivnost i radna mjesta ljudi ostaju živjeti. Na načelnicima je da privuku investi-tore. Na Domovinski rat mi se više ne smijemo izvlačiti. I drugim zemljama bilo je teško. Može se, ali samo ako se pametno or-ganizira država i lokalna samouprava. Ja osjećam da ste vi an-gažirani i to je temeljena stvar, najvažnije je da se angažiramo jer se samo tako stvari mogu promijeniti. Ono što sam ja shvatio iz ovog razgovora s vama, jest sporost administracije ,birokracije. Ja ću preporučiti da se netko toga u Vladi RH mora uhvatiti, da to bude međuresorna priča. Koordinaciju između lokalne razi-ne i središnje države koje nama, netko mora pokrenuti i da se lomi birokracija. Moramo učiniti iskorak da procesi koji su važni, kao što je izdavanje dozvola, budu efikasniji. Ja ću osobno u pisanom obliku upoznati svoje kolege u Vladi kako bi ubrzali projekte o kojima je danas bilo riječi. Bit ću i dalje s vama u kontaktu kako bi svoju ulogu zastupnika iz ove izborne jedinice opravdao – poručio je okupljenima na okruglom stolu U Oklaju saborski zastupnik Miro Kovač, na čiju je inicijativu i upriličen.

Anita Vukušić

š b iš i k k j J i d lj i li d

60 PROMINA

VELIKA GOSPA NA VISOVCU

Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo

Nedugo nakon Gospe od

Anđela, na kojoj se okupi-

lo mnoštvo vjernika, smješte-

no u srcu nacionalnog parka

Krka, zasigurno, najljepše

Hrvatsko Gospino svetište,

otočić Visovac, opet je privu-

kao mnoštvo hodočasnika

koji su počeli pristizati već

od ranih jutarnjih sati. Dakle,

dana 15. kolovoza 2017. god.

proslavljen je blagdan Uzne-

senja Blažene Djevice Marije

na nebo – Velike Gospe. Dan

je započeo jutarnjom misom

u 6.30 sati, koju je predslavio

meštar novaka fra Jure Šimu-

nović, zatim je u 7.30 svetu

misu predslavio gvardijan

visovačkog samostana fra

Božo Duvnjak, a u 8.30 fra

Tomislav Brekalo.

Središnje slavlje s proce-

sijom započelo je u 10.30

sati, a slavlje je predslavio

fra Ivan Bradarić, gvardijan

samostana svetog Frane u

Šibeniku, uz koncelebraciju

više svećenika.

Fra Ivan je propovijed za-

počeo riječima blagopokoj-

nog sluge Božjeg kardinala

Franje Kuharića u kojem je

on, prije četrdeset i jednu

godinu u ime čitave crkve

u Hrvata obnovio tisućljet-

nu vjernost naroda Isusu

po Mariji. Pa je nastavio ri-

ječima: „Evo nas i danas na

jednom povijesnom mje-

stu gdje jednako stoljećima

stoji Hrvatski barjak i stijeg

one koju naš narod jedno-

stavno zove Kraljica Hrvata.

Voli Hrvatski narod Mariju,

a ni Ona stoljećima nije skri-

vala svoju naklonost prema

ovom vjernom narodu.“ Na-

dalje je pojasnio što znači

Uznesenje Djevice Marije

na Nebo, te kada je donese-

na dogma, i nekoliko važnih

podataka o ovoj svetkovini

koji se nalaze u dokumen-

tima Katoličke Crkve. Pa je

nastavio: „Današnji blagdan

treba tumačiti i razumije-

vati u perspektivi Uskrsa.

Uskrs je veliki misterij naše-

ga spasenja u koje slavimo

prelazak Isusov u slavu Oca

Nebeskoga. (…) Marija je Prominski momci i cure nose sliku Gospe Visovačke

Gospa Visovačka

PROMINA 61

prva uskrsla s Kristom. Prva

koja uživa istu slavu kao i

naš Spasitelj, Isus Krist. (…)

Svetkovina Uznesenja bla-

žene Djevice Marije u Nebo

je znak kojim Bog podsjeća

koliko je dragocjen čovje-

kov život. (…) Ovaj današnji

blagdan nas potiče da uzdi-

gnemo pogled u Nebo, ne

u nebo astronauta i dalekih

zvijezda, premda je lijepo i

takvo nebo gledati, i sigur-

no djeluje svečano s ovoga

mjesta gdje se nalazimo. (…)

Nego u Nebo, puno stvarno-

sti i života koje je Bog sam.

Bog je Nebo!“ Te jezaključio

riječima Kardinala Kuharića:

„Majko naše prošlosti, budi

Majkom i naše sadašnjosti

i naše budućnosti. Danas

i sutra, u vremenu koje se

diči napretkom, ali koje če-

sto smrću duše tijelo hrani,

sve nam više treba svijetla i

ljubavi Tvojeg djevičanskog

i materinskog srca!“

VELIKA GOSPA NA VISOVCU

Na kraju svečanog mi-

snog slavlja gvardijan viso-

vačkog samostana, fra Božo

Duvnjak uputio je nekoliko

prigodnih riječi, pozdravio

sve nazočne i izrekao im svo-

je čestitke te zahvale što su

se i ovaj put okupili u tako

velikom broju. Euharistijsko

slavlje uzveličali su člano-

Fra Božo Duvnjak, fra Ivan Bradarić i fra Tomislav Brekalo

Prominci svake godine na Veliku Gospu hodočaste na Visovac

vi pjevačkog zbora iz župe

Rupe. A kod oltara su u svim

misama posluživali bogoslo-

vi i novaci. Svećenici su ispo-

vijedali na više punktova na

otoku kroz čitav dan.

Misa zahvalnica održana

je u 18 sati, a predslavio ju

je fra Josip Klarić. S tom mi-

som završila je proslava Veli-

ke Gospe na Visovcu. Hodo-

časnici su se polako uputili

svojim domovima obogaće-

ni za jedno prekrasno isku-

stvo molitve u ambijentu sto-

ljetnog samostana i crkve na

Gospinom otoku Visovcu.

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Rođenje blazene djevice Marije prema

viđenju Marije Valtorte

Marija Valtorta primila je neizrecivi dar,

proživjeti život Isusa i Marije.

Već u dobi od 4,5. god., kod Sestara Ur-

šulinki, doživjela je svoj prvi susret s Bogom,

kad se započela rađati u djevojčici “težnja da

tješi Isusa u nastojanju da bude Njemu slična u

dragovoljno podnesenoj boli iz ljubavi”.Kroz

cijeli svoj život imala je milost biti vjernom

Marijinom družicom i “slušateljicom njezinih

spisa”. Donosimo vam jedan kratki dio toga

spisa iz Spjeva o Bogočovjeku koji se odnosi

na rođenje i djetinjstvo naše Nebeske Majke.

Vidim Anu kako izlazi u vrt-perivoj. Na-

slanja se na ruku jedne, sigurno, rođakinje, jer

joj je nalik. Vrlo je debela i umorna, možda od

sparine upravo slične ovoj koja i mene obara.

Ali koliko vrt bio sjenovit, ipak je i tu zrak usi-

jan, težak, da bi ga mogao rezati kao meko i

toplo tijesto, toliko je gust, pod nemilosrdnim

nebom takvog plavetnila, da ga prašina koja

lebdi u zraku čini pomalo zagasitim.

MALA GOSPA

Mala Gospa - rođenje blažene djevice Marije

Gospa Čatrnjska na blagdan njezina rođenja

Mladomisnik fra Mario Lemo predvodio je misno slavlje na blagdan Male Gospe u crkvi Gospe Čatrnjske

PROMINA 63

MALA GOSPA

Mora da je tu već dugo suša, jer je ze-

mlja, gdje nije zalijevana, doslovce pretvore-

na u prašinu vrlo sitnu i skoro bijelu, bjeline

što lagano teži k prljavo ružičastom, dok je

kestenjasto tamno crvena, gdje je zalivena,

podno stabala ili uzduž kratkih gredica, gdje

rastu redovi povrća, i unaokolo ružinih grmo-

va, jasmina i drugih cvjetova i cvjetića, koji su

posebno naprijed i uzduž jedne lijepe sjeni-

ce što dijeli na pola vrt sve do početka polja,

koja su sada bez žita.

I trava livade, koja označuje među vla-

sništva, suha je i rijetka. Samo uz rub livade,

ondje gdje je ograda od divljeg gloga već pot-

puno načičkana rubinima malih plodova, tra-

va je zelenija i gušća, i ondje u potražnji za pa-

šom i hladovinom, nalaze se ovčice s malim

pastirićem. Joakim je kod drvoreda i maslina.

S njim su dva čovjeka koji mu pomažu. Ma ko-

liko bio star, okretan je i radi s voljom. Otva-

raju malene ograde na granici jednog polja

da dovedu vode uvelim biljkama, i voda si

krči put, grgučući između trave i suhe zemlje,

i širi se u prstenima koji se na časa čine kao

od žućkastog kristala i zatim samo kao tamni

prstenovi od vlažne zemlje unaokolo mladica

zemlje i preopterećenih maslina.

Ana ide, polagano, hladom sjenice, ispod

koje zuje zlatne pčelice pohlepne za šećerom

plavih bobica, prema Joakimu koji joj se požu-

ri u susret, kad je ugleda. »Sve dovle si došla?«

»Kuća je vruća kao peć.« »I ti od toga trpiš.« »Je-

dino trpljenje ove moje posljednje ure u trud-

noći. Od ovoga trpe svi: ljudi i životinje. Nemoj

se previše ugrijati, Joakime.« »Kiša, kojoj smo

se toliko nadali, i koja se činila već tri dana da

je sasvim blizu, još nije došla, a polje izgara.

Dobro je za nas što je ovdje u blizini izvor i

što je vrlo bogat vodom. Otvorio sam kanale.

Malo olakšanje za biljke čije je lišće povenulo i

pokriveno prašinom. Ali evo, barem toliko da

ih održimo na životu. Kad bi pala kiša! ...«

Joakim, s tjeskobom svih ratara, proma-

tra nebo, dok se Ana, umorna, hladi lepezom

koja kao da je načinjena od suhog palminog

lista isprepletenog šarenim nitima što je drži

ukrućenom. Rođakinja reče: »Gle, tamo iza

Velikog Hermona, podižu se brzi oblaci. Sje-

verni vjetar. Osvježit će, a možda će donijeti i

kišu.« »Već se tri dana podižu i zatim se s izla-

skom mjeseca raziđu. Tako će i opet.«

Joakim je obeshrabren. »Vratimo se u

kuću, jer i ovdje se teško diše, a osim toga, mi-

slim, da je dobro vratiti se...« reče Ana koja je

još više maslinaste boje od bljedoće što joj se

pojavila na licu. »Trpiš ?« »Ne. Ali osjećam onaj

veliki mir što sam ga osjećala u Hramu, kad mi

je bila dana milost, i koji sam još osjetila kad

sam spoznala da sam majka. To je kao da si u

ekstazi. Slatki san tijela, dok duh klikće i smi-

ruje se u miru za kojeg nema ljudske uspored-

be. Ljubila sam te, Joakime, i kad sam došla u

tvoju kuću i rekla sama sebi: “Žena sam jedno-

ga pravednika”, imala sam mir, a tako i svaki

64 PROMINA

MALA GOSPA

put, kad se tvoja brižna ljubav brinula za svoju

Anu. Ali ovaj je mir različit. Vidi: vjerujem da

je to mir poput onoga što je morao preplavi-

ti, kao ulje koje se širi i blaži, duh Jakova, oca

našega, poslije njegova sna o anđelima, i još

bolje, sličan, radosnome miru Tobijinu, nakon

što im se očitovao Rafael. Ako u nj ponirem,

kušajući ga, on uvijek sve više raste.

To je kao da uzlijećem po plavetnim ne-

beskim prostorima... i, ne znam zašto, otkad

imam u sebi tu mironosnu radost, imam pje-

smu u srcu: pjesmu starog Tobije. Čini mi se

kao da je napisana za ovaj čas... za ovu radost...

za zemlju Izraela koji je prima, za grešni Je-

ruzalem kojemu je sada oprošteno... ali ... ali

ne smijte se mahnitosti jedne majke ... ali kad

kažem: ”Zahvaljuj Gospodinu za svoja dobra

i blagoslivljaj Boga vjekova, da ponovno podi-

gne u tebi svoj Šator”, ja mislim da će onaj, koji

će ponovno sagraditi u Jeruzalemu Šator Boga

Istinitoga, biti ovo dijete koje će se upravo ro-

diti... i mislim još da je prorečena sudbina ne

više Svetoga Grada, nego moga stvorenja kad

kantik kaže: “Ti ćeš blistati sjajnim svjetlom,

svi će narodi zemlje pred tobom ničice pasti,

narodi će k tebi doći noseći ti darove, u tebi će

se klanjati Gospodinu i držat će tvoju zemlju

svetom, jer u tebi će zazivati Veliko Ime.

Ti ćeš biti sretan u svojoj djeci, jer će

sva biti blagoslovljena i ujedinit će se pred

Gospodinom. Blaženi koji te ljube i koji se

raduju tvome miru ! ...” a prva koja se zbog

toga raduje jesam ja, njezina blažena majka...«

Izgovarajući te riječi, Ana se izmijeni u licu, i

ražari se poput stvari koja od mjesečeve svje-

tlosti biva zahvaćena velikim ognjem i obrat-

no. Blage joj suze teku niz obraze, a da ona to

i ne primjećuje, i smiješi se u svojoj radosti.

Međutim, ide prema kući, između muža i ro-

đakinje, koji slušaju i dirnuti šute.

Požure se, jer oblaci jure nebom tjerani

jakim vjetrom, galopiraju i množe se po nebu,

a ravnica postaje mračna i dršće pod prijet-

njom nevremena. Kad stigoše na prag kuće,

prva olovna munja presiječe nebom i tutanj

prvoga groma nalik je kotrljanju ogromnog

doboša koji se miješa s arpedžom prvih kapi

po uvelom lišću. Svi ulaze i Ana se povlači,

dok Joakim koga su dostigli sluge, govori na

vratima o ovoj toliko očekivanoj kiši, koja je

blagoslov za žednu zemlju.

Ali radost se mijenja u strah, jer nahrupi

vrlo žestoko oluja s munjama i oblacima pu-

nim tuče. »Ako se oblak prolomi, grožđe i ma-

sline bit će zdrobljene kao od mlinskog ka-

mena. Bijednih li nas!« Druga tjeskoba obuze

zatim Joakima, zbog supruge kojoj je došao

čas da porodi dijete.

Rođakinja ga uvjerava da Ana stvarno

ne trpi. Ali on je uzbuđen i nemiran, i svaki

put, kad rođakinja ili druge žene, među koji-

ma je Alfejeva majka, izlaze iz Anine sobe da

se povrate s toplom vodom, umivaonicima i

PROMINA 65

da je odbacila tri čovjeka i

njima udarila o zid; a pred

kućom, na tlu vrta ostade

na njezinu uspomenu jed-

na crna rupa iz koje je još

izbijao dim. I dok jedno

cviljenje, nalik na jadikov-

ku grličice koja po prvi put

više ne pijuče, nego guče,

dolazi s one strane vratiju

gdje je Ana, golema ‘duga’

širi svoj trak u polukrugu

po cijeloj širini neba.

Izlazi ili barem se

čini da izlazi od vrhunca

Hermona, poljubijena jed-

nom sunčanom trakom,

nalik alabastru najnježnije

bijelo-ružičaste boje, i uzdiže se do najčistijeg

rujanskog neba i, prodirući kroz prostore, oči-

šćene od svake nečistoće, nadlijeće galilejske

brežuljke i dolinu koja se vidi, između dvije

smokve, tamo na jugu, i zatim još jedno brdo, i

izgleda kao da spušta krajnji šiljak na krajnjem

horizontu, ondje gdje neki surovi lanac brda

zatvara svaki drugi pogled. »Tako nešto još ni-

kad nije viđeno!« »Gledajte, gledajte!«

lanenim ručnicima osu-

šenim na vatri koja veselo

sjaji na središnjem ognjištu

u prostranoj kuhinji, ide i

pita, i ne smiruje se na nji-

hova uvjeravanja. Brige mu

zadaje i to što Ana ne viče.

Kaže: »Ja sam muškarac i

nikada nisam vidio kako se

dijete rađa. Ali se sjećam da

sam slušao govoriti kako je

to pogibeljno, kad porodi-

lja nema boli ...«

Dolazi večer, i prije-

vremeno, zbog izvanredno

žestokog olujnog bijesa.

Bujice, vjetar, munje, tu je

sve osim tuče, koja je pošla

istresti se negdje drugdje. Jedan od momaka

primijeti ovu žestinu oluje i reče: »Čini se da

je Sotona sa svojim demonima izišao iz Gehe-

ne. Gledaj kako su oblaci crni! Osjećaš zadah

sumpora u zraku i čuješ zviždanje i siktanje

i jadikovanje i proklinjanja. Ako je to on, bi-

jesan je ove večeri!« Drugi se momak smije

i kaže: »Izmakao mu je veliki plijen, ili ga je

Mihael udario novom munjom Božjom i time

mu potkresao i spalio rogove i rep.«

Prolazi trkom jedna žena i viče: »Joaki-

me! Upravo rađa! I sve ide brzo i sretno!« i

iščeznu s vrčićem u ruci. Nevrijeme iznena-

da prestade, nakon jedne munje tako žestoke

65PROMINA

66 PROMINA

MALA GOSPA

»Čini se da cijelu zemlju Izraela spaja u je-

dan krug i već, ali gledajte, već je tu jedna zvi-

jezda, iako još ni sunce nije zašlo. I još kakva

zvijezda! Blista se kao ogromni dijamant! ...«

»I mjesec, tamo, sav je pun, iako još nedostaju

tri dana da to bude, ali gledajte kako sjaji!« Na-

dolaze žene veseleći se s jednim ružičastim

zamotuljkom u kao snijeg bijelom platnu.

njem, a tako su malene, te ne znaš kako će

zahvatiti bradavicu dojke; nosić malen izme-

đu dva okrugla obraščića, i kad ga poškakljaš,

otvaraju se očice, dva komadića neba, dvije

nevine plave točkice koje gledaju, a ništa ne

vide, između tankovitih i plavkastih, gotovo

ružičastih trepavica, toliko su svijetle.

I kosica na okrugloj glavici ima ružiča-

stoplavi premaz poput neke vrste meda koji je

gotovo bijel. Uši, dvije školjkice ružičaste i pro-

zirne, savršene. A ručice... što su te dvije male

stvarčice koje mlataraju po zraku i zatim idu u

usta? Zatvorene, kakve su sada, nalik su maho-

vinastim ružinim pupoljcima, koji su probili

zelenilo cvjetnih listića, i pomaljaju van svoju

nježnu ružičastu svilu; otvorene kao sada, dva

mala jedva malo ružičasta slonokosna bisera,

s pet blijedih mogranja za noktiće.

Kako će te ručice moći osušiti toliki

plač? A nožice? Gdje su? Za sada je to samo

tapkanje sakriveno u platnu. Ali, evo rođaki-

nja sjeda i otkrije je... Oh nožice! Duge nekih

četiri centimetra, imaju za taban jednu koralj-

nu školjku, a za hrbat snježnu školjku išaranu

plavim žilicama. Za prstiće ima remek-djelo

liliputanske skulpture, i oni okrunjeni sitnim

ljuskama blijedog mogranja.

Ali kako će se pronaći tako malene san-

dalice, kada te lutkine nožice budu činile

prve korake, tako malene da se mogu navući

na te nožice? I kako će te nožice moći hodati

toliko oštrini putevima i podnijeti tako mno-

go boli pod jednim križem? Ali sada, to se

ne zna, i smiješi se ... mlatareći i bacakajući

svojim lijepo oblikovanim nožicama, maleš-

nih steganca s malim jamicama i kolutovima,

toliko su debeljuškasta.

Trbuščić je kao preokrenuta čaša, savr-

šena mala prsa pod čijom se bijelom svilom

vide pokreti disanja i sigurno se čuje, ako joj

se, kao što to sada čini sretni otac, prislone

usta na poljubac, udaranje maloga srca ... Naj-

ljepše srdašce od svih što ih je imala zemlja

kroz vjekove: jedino bezgrešno srce ljudsko.

A leđa? Evo okreću je i vidi se krivulja slabina

i zatim debeljuškasta ramena i ružičasti zati-

ljak tako jak, da, evo: glavica se podiže nad luk

male kralježnice i čini se da je glavica ptičice

To je Marija, Mama! Malešna Marija koja

bi mogla spavati na rukama jednog djeteta,

Marija duga najviše jedan lakat. Njezina je

glavica kao od slonove kosti nježne ružičaste

boje; njezine usničice karmin boje, koje više

ne plaču, ali čine instinktivni pokret za sisa-

PROMINA 67

MALA GOSPA

koja promatra novi svijet unaokolo, s krikom

protesta što je tako pokazuju, Nju, Nevinu i

Čistu očima tolikih, Nju koju nijedan čovjek

neće nikada vidjeti nagu, Savršenu Djevicu,

Svetu Neokaljanu.

Pokrijte, pokrijte taj ljiljanov pupoljak,

koji neće nikada na zemlji biti otvoren, a koji

će dati još ljepšeg od Sebe, svoj Cvijet, ipak

ostajući pupoljak sama. Istom u nebu Ljiljan-

Trojstvenog Gospodina otvorit će sve svoje

latice. Jer tamo gore nema ni praška krivnje,

koja bi i nehotice mogla oskvrnuti ovu čisto-

ću Jer tamo gore je Trojstveni Bog, da je pred

očima sveg stvorenja primi, a koji će sada, za

nekoliko godina, sakriven u srcu bez Ljage

biti u Njoj: Otac, Sin i Zaručnik.

Sad je evo opet povijena i na rukama

zemaljskog oca, kojemu sliči. Ne sada. Sad

je samo skica jednoga čovjeka. Kažem da će

ona njemu biti slična, kad bude žena. Majčina

nema ničeg. Od oca ima boju kože i očiju, a si-

gurno i kose, koja je sada bijela. U mladosti će

biti plava kako to kažu obrve. I crte lica ima

očeve, koje su na njoj savršenije i ljupkije, jer

Ona je žena, i to ona Žena; od oca ima smije-

šak i pogled i način kretanja i stas.

Misleći na Isusa, kako ga vidim, pronala-

zim da je Ana dala svoj stas Unuku i jaču slono-

kosnu boju kože. Dok Marija nema one Anine

veličanstvenosti: visoke i gipke palme, ali ima

otmjenost oca. I žene govore o nevremenu i

o mjesečevu čudu, o zvijezdi, i o ogromnoj

‘dugi’ dok s Joakimom ulaze k sretnoj majci

i vraćaju joj djetešce. Ana se smiješi na jednu

svoju misao: »Ona je Zvijezda« reče. »Njezin

znak je na nebu. Marija, luk mira! Marija, zvi-

jezda moja ! Marija, čisti mjesec ! Marija, biser

naš!« »Zoveš je Marija?«

»Da. Marija, zvijezda i biser i svjetlo i mir

...« »Ali hoće reći i gorčina ... Ne bojiš li se na-

nijeti joj nesreću?« »Bog je s Njom. Njemu je

pripadala prije nego je postala. On će je vodi-

ti svojim putevima i svaka će se gorčina pro-

mijeniti u rajski med.

A sad budi kod svoje mame ... još za

malo, prije nego što budeš potpuno Božja ...«

I viđenje prestane s prvim snom Ane

kao majke i Marije kao nejačeta.

68 PROMINA

Željko Tošić - Pajo (1966.-2017.)Dana 12. rujna 2017. godine u 51. godini života iznenada je preminuo naš Pajo. Oko tri tisuće hrvatskih bra-nitelja, prijatelja i suboraca uz staroga oca Ivana, suprugu Tanju, djecu Ivana i Luciju ispratilo je Tigra Željka do njegovog posljednjeg počivališta na groblju Gospe Čatrnjske. Iznenadnom i preranom smrću, Pajo nas je napustio u svojoj 51-oj godini. O životnom putu donosimo oproštajne govore.

IN MEMORIAM

Poštovana ožalošćena obite-lji, dragi prijatelji, ratni kolege, tužni skupe…

U ovom teškom trenutku pri-pala mi je velika čast, ali i teška za-daća reći nekoliko riječi o čovjeku koji je svojim sudjelovanjem u Do-movinskom ratu zadužio sve nas, čovjeku koji je svojim životom i ljud-skim kvalitetama bio primjer svima. Reći ljudski zbogom svom ratnom kolegi, svom prijatelju i bratu… ka-žem bratu, jer mi Tigrovi bili smo i ostali jedni drugima braća i obitelj.

Ne mogu u ovako kratkom vremenu nabrojiti sve zasluge na-šeg Željka u Domovinskom ratu. Samo su najveći domoljubi najhrabrijih srca, kada se zlo tek nagovještavalo, krenuli u obranu Lijepe naše. Željko je bio među njima!

Od 5. studenog 1990. godine, kada je Repu-blika Hrvatska kao jedinu oružanu silu protiv agresora imala policiju, naš je Željko dragovoljno postao jedan od pripadnika Specijalne jedinice policije Rakitje i su-djelovao u svim akcijama ove postrojbe. Svojim pri-mjerom pokazao je nesebičnost i spremnost kada je bilo najpotrebnije.

Nakon što je osnovana 1. Gardijska brigada, naš je Željko ostao u Rakitju, ušao u ovu najelitni-ju vojnu jedinicu kao jedan od osni-vača i sa svojim Tigrovima krenuo na sva bojišta i u sve akcije diljem zemlje. Uvijek na poprištu, nogama u blatu, glavom u kiši metaka i gra-nata, uvijek među prvima. Ni rafal-no ranjavanje u Okučanima nije ga spriječilo da se ponovo digne i vrati na najteže crte obrane svoje Hr-vatske. Bio je jedna od najčvršćih karika, neustrašiv čovjek, čvrstog duha, hrabar i neizmjerno zaljubljen u svoju Domovinu.

Kao ratnik bio je uvijek prvi, nikada nije štedio sebe, niti iznevjerio svoje suborce, bio je među najboljima. Čovjek s iznimnim sposobno-stima zapovijedanja koji je uvijek vjerovao u svoje su-borce i njihovu spremnost za izvršavanje najsloženijih vojnih zadaća. Pravi zapovjednik, koji nije poznavao zapovijed „naprijed!“ , već „za mnom!“. Prvi među jednakima, omiljen i poštovan među svima.

I nakon briljantnog ratnog puta i vojne karije-re, za što je bio v išestruko odlikovan (Spomenicom Domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista,

TUŽAN RASTANAK OD PROMINSKOG I HRVATSKOG TIGRA

PROMINA 69

IN MEMORIAM

movine. Zračio je vedrinom i radošću življenja, čovjek s iznimno pozitivnom energijom i zato smo ga svi voljeli.

O mrtvima uvijek sve najbolje, ali naš Pajo bio je kao vojnik, časnik, prijatelj i čovjek veličina i apsolutni pri-mjer svima nama. Svjedoči tome i ovaj veličanstveni posljednji ispraćaj na koji su se došli oprostiti njegova braća i pri-jatelji iz cijele Hrvatske (i šire). Vijest o njegoovj smrti pokosila nas je sve.

Draga gospođo Tanja, dragi Iva-ne i Lucijo, gospodine Ivane, u ovom trenutku rastanka znam da ne posto-je riječi koje mogu ublažiti bol zbog ovakvog nenadoknadivog gubitka, ali neka vam bude na ponos što će dje-

la vašeg oca, supruga i sina, kao i hrabrost koja ga je krasila tijekom života te ljubav koju je nesebično davao, ostati trajno zabilježeni u sjećanjima svih nas. Željka više nema, ali njegovi Tigrovi i dalje ostaju vaši Tigrovi i vaša obitelj. To ne zaboravite!

Dragi Pajo, Tigre, heroju i brate… Hvala ti za sve što si učinio za svoj narod i Domovinu i laka ti hrvatska ze-mlja u koju si ugradio samoga sebe i koju si toliko volio!

Predsjednik Udruge veterana Tigrova Ilija Vučemilović Šimunović

Redom hrvatskog križa, Medaljama „Ljeto“ i „Oluja“, Spomenicom Domovinskog rata), Željko je nastavio biti uzor svima nama.

Poslije rata vratio se u svoj kraj i obnavljao vlasti-tim rukama razrušeno i spaljeno. Unatoč ratnoj kalva-riji nastavio je živjeti kvalitetno i pozitivno. Bez ikakvih poticaja otvorio je obiteljsko-poljoprivredno gospo-darstvo, napravio kuću i smogao snage sa suprugom Tanjom podizati svog Ivana i Luciju, stvarajući i dopri-noseći dostojanstvenoj boljoj budućnosti svoje Do-

Oproštaj Prominjana od Željka Tošića

Gospe naša Čatrinjska, ti majko i zaštitnice Promin-skog puka, doklen će se tu pred tvojim skutima

širiti ovo groblje, dok nam domovi ostaju pusti i pra-zni. Tko nam to uzima sinove naše, djecu. Zar nije dovoljno tuge ostalo u razapetome Sinu tvome pa i dalje moramo nositi ovaj križ kojeg nam ovo vrijeme tovari na ionako slabašna leđa.

A ti Bože? Jesi li okrenuo oči od ove zemlje naše Prominske, od Domovine nam naše? Zar ne vi-diš kako se strništa šire, a ono malo sjemena ovog tvoga naroda raznose nam ptice grabljivice.

Danas si nam uzelo našeg sina, oca, muža, brata i prijatelja Željka Paju Tošića, a nije niti dočekao da mu procjetaju njegovi pupoljci... djeca njegova... već mu uzimaš svu radost roditelja da ih onako gleda i štiti dok ih voli i dok se njima ponosi.

Onomad kad si ga pozvao braniti svoju Domo-vinu, on je šutke pošao. I krv svoju je prolio na toj grudi zemlje Hrvatske. Ranjavan nekoliko puta te se opet vraćao braniti svoj dom, svoj narod. A onda je došao mir. On umjesto da ostane u gradu kao i mno-gi njegovi prijatelji i suborci. Ne! On se vratio u svoju Prominu i rukama svojim lomio kamen gradeći dvore

u koje će primiti svoje suborce da u miru potiho ša-puću uspomene svoje.

S kim ćemo mi njegovi prijatelji sad piti kavu u Oklaju. S kim ćemo podjeliti mišljenje o dobru i zlu.

Jučer sam stajao pored tebe na onoj prokletoj livadi gdje je ležalo tvoje tijelo i gledao sam ti lice koje je bili isto ono lice koje sam poznavao. Pomislih da si se umorio pa si zaspao tu na toj livadi.

Ali nije bilo tako. Ti nisi više čuo krike svoje dje-ce, žene. Nisi čuo jecanje tvog starog oca kojemu se srce slamalo od bola. Tko ih može utješiti.

Ja se u ime svih tvojih prijatelja opraštam od tebe a u ime tvog milog djeteta, tvoje kćeri Lucije, želim pročitati pismo koje ti ona upućuje.

“...Znam da ću sa ponosom moći reći da si mi otac. Bio si mi najveća podrška u ovom mom mladom životu. Netko koga nitko nikad neće moći zamjeniti, niti popuniti prazninu tvog mjesta u mom životu. Ti ćeš uvijek ostati u mom srcu. Nadam se da me čuješ s nebesa kao najdraži najljepši anđeo, jer ti si to bio i na zemlji. I nadam se da ti je gore lijepo. Čekaj me gore na nebu tata i nemoj nikuda ići... tvoja kći Lucija.”

Drago Duvančić Pinte

70 PROMINA

IN MEMORIAM

Pišem pjesmu žalosne istine, u Razvođu selu iz Promine.

Dvanaesti je devetog miseca,Domovina iz sveg glasa jeca.

Toga dana izgubismo brata, izgubismo tigra od Hrvata.

Željko Tošić tako se je zvao, a Pajo je nadimak imao.

Srce njemu nije izdržalo, a kako bi kad ga drugom dao.

Pitate se kome ga je dao, za Hrvatsku on je izgarao.

Sa istoka kad je bagra stigla, domoljube na noge je digla.

Među prvim Pajo je ustao, velik obol Domovini dao.

Branio je od horde četnika, i domaćih srpskih izdajnika.

Na ratištu bio je tigar pravi, mladi život on na kocku stavi.

Ubit svakog za Hrvatsku svoju, takav biše u krvavom boju.

Više puta on je ranjen bio, al se povuć nikad nije tio.

Hvala tebi Domovino mila, kakvog li si tigra iznjedrila.

Dok je takvih slobodna ćeš biti, tvoj će barjak vječno vijoriti.

Kad je svoju zemlju sačuvao, starom ocu riječ je svoju dao.

Ja se vraćam u svoju Prominu, u Razvođe užu Domovinu.

Tu ću svoje gnjezdo izgraditi, ćaća Ićo lipše će nam biti.

Sa suprugom Tanjom kući stiže, da uz oca svoga bude blize.

U Razvođu on obitelj širi, vijeran biše katoličkoj viri.

Dobi sina svoga nasljednika, to je Paji i ponos i dika.

Ime dade on po ocu svome, a dida se veselio tome.

Nakon toga mala Luca stiže, nova radost u kuću pristiže.

To je bila ljubav svoga ćaće, što god treba ćerki svojoj dace.

Mezimica ćaćina je bila, mala Luca tatu je volila.

I sve tako do kobnoga dana, nikad Luca nije bila sama.

Tužna vijest se internetom širi, našeg Paju mi smo izgubili.

Na ispraćaj stižu domoljubi, tako je to kad se brata ljubi.

To Promina nije dočekala, u povijesti nije ni imala.

Na tisuće HRVATSKIH sinova, ispraćaju istinskog heroja.

Brate Pajo da ti je ustati, pa da vidiš što plaču HRVATI.

Na grobnici dok je odar bio, sivi sokol nisko se spustio.

I on doša Paji se poklonit, i za dušu njegovu se molit.

Mili Bože koji li je znamen, suzu pusta i prominski kamen.

Sva Promina sad je ucviljena, popustila i tvrdoća njena.

Nema više prominskog heroja, ne srami se plači zemljo moja.

Nema više istinskog ratnika, za svoj narod velikog patnika.

Patio je al branio zemlju, sačuvao cijelovitost njenu.

Takvog majka teško više rađa, HRVATSKA je potonula lađa.

Al da nebi bila sve crnina, Gospa uze sebi svoga sina.

I dade mu kraljevstvo u Raju, di svi drugi sveci uživaju.

Pazi Pajo na zemlju HRVATA, ta mogućnost sad je tebi data.

Budi pastir svoje DOMOVINE, i predivne zemlje nam Promine.

A ti Gospe kraljice HRVATA, sina smo ti uzeli za brata.

Ti si nama vjeru očuvala, majko sveta vječna tebi hvala.

Daj pomozi supruzi mu Tanji, da joj budu lakši ovi dani.

Daj pomozi i ćeri i sinu, da sa srca svaku tugu minu.

Daj hrabrosti i ćaći mu Ići, da kroz starost dalje može ići.

I na kraju prijatelju mili, jedno tkivo mi smo uvijek bili.

Ideali isti su nam bili, za HRVATSKU svoju smo živili.

I čuvali mi njenu slobodu, sve činili da četnici odu.

Sad na kraju hvala tebi Pajo, i srce si za HRVATSKU dao.

Hvala tebi Hrvatski viteže, nit HRVATSKA mene s tobom veže.

Ponosan sam što sam ima brat, i to Paju ružu od HRVATA.

Hvala tebi za hrvatstvo tvoje, tvoj odlazak lomi srce moje.

Al u nadi da ću s tobom biti,svoju tugu ne mogu sakriti.

Suze moje prekrivaju lice,nema Paje naše uzdanice.

Otiša je u kraljevstvo Bogu,a ja više pisati ne mogu.

ANTE DUJIĆ - ANTIJA

SMRT ŽELJKA TOŠIĆA - PAJE

PROMINA 71

U nakladi Zbornika „Kačić“ dr. sc. fra Miro-slav Modrić objavio je knjigu „Fra Vjen-

ceslav Bilušić i Kustodija Svete Zemlje“. Re-cenzenti su bili prof. dr. sc. Josip Vrandečić i doc. dr. sc. Boris Havel. Fra Miroslav je knjigu posvetio „svima koji prihvaćaju svoj život žive-ći ga radosno, sa svim što nailazi na njegovu putu, od začeća do vječnosti – u Bogu. I onima kojima to ne uspijeva, unatoč želji i traženju“. Predgovor je napisao prof. dr. sc. fra Božo Lu-jić. Knjiga je napisana na 400 stranica.

Čitajući i proučavajući rukopisni puto-pis fra Vjenceslava Bilušića Moj pohod Svetoj Zemlji, za potrebe našega doktorskoga rada Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja i Kustodija Svete Zemlje, uvjerili smo se da bi bilo dobro i korisno objaviti taj jednostavni i pobožni Putopis. Naravno, to učiniti bez pre-velikih uplitanja u tekst, bilo jezično bilo stilski. Držali smo potrebnim ispraviti i dotjerati tek najnužnije, samo što je potrebno za cjelovito razumijevanje smisla. Stil rukopisa tek neznat-no osuvremeniti i tako ga približiti današnjim čitateljima te ponegdje zamijeniti stranu ili ne-jasnu riječ hrvatskim izričajem. Također ga po-pratiti bilješkama, koje će ga smjestiti u povije-sni kontekst i time pojasniti sadašnjicu Svetih mjesta. Naravno, prevesti latinske i talijanske dijelove Putopisa i posadašnjiti biblijske navo-de. Svemu tome dodati suvremene fotografije pojedinih lokaliteta, posebno Svetih mjesta. A da bi sve to dobilo cjeloviti kontekst, valja nešto napisati i o onima koji, u ime Katoličke Crkve, čuvaju Sveta mjesta - o franjevcima, od-nosno o Kustodiji Svete Zemlje i njezinoj ulozi kroz povijest, a i danas, u kojoj je pola godine živio i naš fra Vjenceslav.

Sa svim tim fra Vjenceslavov putopis Moj pohod Svetoj Zemlji rado bi uzeli u ruke, čitali i razumjeli i današnji naraštaji. Ne samo oni iz fra Vjenceslavove redovničke zajed-nice i iz njegovoga rodnog kraja, kojima je možda poznatiji jezik Putopisa, nego i oni koji vole Isusa i njegovu Domovinu.

PROMINCI U SVETOJ ZEMLJI

Upravo stoga u Prvom dijelu ove knjige,

dakle prije pisanja o fra Vjenceslavu Bilušiću

i donošenju njegova Putopisa, pišemo o Ku-

stodiji Svete Zemlje. Počeli smo od njezinih

prvih početaka, koji idu na same izvore Reda

Manje braće, odnosno do sv. oca Franje, dra-

gog sveca iz Asiza. Opis počinjemo od ulaska

Manje braće na prostor Svete Zemlje - otvara-

nja njihovih prvih samostana i preuzimanja

uloge službenih čuvara Svetih mjesta koju

im je povjerila Crkva, predstavljena u službi

i osobi više papa - pa do današnjega života i

ustrajnoga nošenja sa svime onim s čime se

susreću u životu i povjerenom im radu.

Potom donosimo osnovne djelatnosti

Kustodije: stjecanje, istraživanje, čuvanje i

uzdržavanje Svetih mjesta, svekolika skrb za

kršćanske hodočasnike te cjelovita pastoral-

na briga za kršćane katolike u Svetoj Zemlji.

Fra Miroslav Modrić:

Fra Vjenceslav Bilušić i Kustodija Svete Zemlje

Naslovnica od fra Miroslavove knjige

Zatim pišemo o nekim doprinosima hrvat-skih franjevaca životu i radu Kustodije. Na posljetku, kao malu zasebnu cjelinu, pišemo o franjevcima Provincije Presv. Otkupitelja povezanih s Kustodijom i Svetom Zemljom. Time smo čitatelja uveli u Drugi dio knjige.

U Drugom dijelu knjige pišemo o fra Vjenceslavu Bilušiću, članu Provincije Presv. Otkupitelja. On je s franjevcima u Kustodiji proboravio pola godine i o tome napisao puto-pis pod naslovom Moj pohod Svetoj Zemlji, ko-jemu smo posvetili ovaj cijeli dio knjige. Kako je Putopis do sada bio nepoznat, donosimo ga u cijelosti, s najnužnijim nadopunama i isprav-cima. Dakako, i potrebnitim aparatom za bolje razumijevanje i praćenje Vjenceslavova hoda Svetom Zemljom i opisa Svetih mjesta.

Iako Putopis nije cjeloviti vodič po Sve-toj Zemlji, svakom dobronamjernom dobro će doći da Sveta mjesta ‘pogleda’ i s druge strane i u drugim okolnostima. Da ih upozna fra Vjenceslavovim očima, njegovim srcem i osebujnim pristupom Bibliji i evanđeoskim događajima. Piščevi doživljaji stvarnosti zva-ne Sveta Zemlja ponekad su do čuđenja bur-ni. Ponekad su opet toliko smireni i molitve-

ni da se čini da nam drži duhovne vježbe, a ne da nas vodi Svetom Zemljom i njezinom teškom i bolnom prošlošću. I samo donekle jednostavnijom sadašnjošću.

U svom opisu Svetih mjesta, fra Vjenceslav je uvijek vjernik i redovnik. Pa i onda kad izgle-da kao da bi se i silom borio za ‘Božju stvar’, za pravednost i poštenje na Svetim mjestima.

U Trećem dijelu je nekoliko sadržaja koji pomažu boljem i lakšem razumijevanju knjige u cjelini. Recimo na kraju i to da se iskreno na-damo, poštovani čitatelju, da smo ovim radom uspjeli u našoj nakani te Vam približili jedan stariji tekst o Svetoj Zemlji. Također i proble-matiku Svetih mjesta i kršćana na prostorima o kojima fra Vjenceslav piše. Nadamo se stoga da naš trud nije bio uzaludan. Ako u našoj nakani ipak nismo uspjeli, neka nam bude oprošteno. Vrata su širom otvorena svima koji to žele učini-ti bolje. Neka ih i u tome prati Božji blagoslov!

Mir i dobro! - Svima!

fra Miroslav Modrić

72 PROMINA

PROMINCI U SVETOJ ZEMLJI

Kraj spomenika kralju Davidu (na Sionu)

Crkva Usnuća Marijina

PROMINA 73

LEGENDE

... Bosna i Hercegovina je tužna zemlja, od panti-vjeka su u njoj Hrvati žrtve, ovih dana oči svijeta uprte su u to jadno lice izborano od prolivene krvi i suza, lice zemlje koja se pretvara u jad i čemer nepravdi i jala, u beznađe osuđenih uznika, u mračne tragove Haških moćnika... Baš kao i vjekovječna bol posljednje bo-sanske kraljice Katarine Kosače Kotromanić...

Tragična slika kraja kraljice tužna srca, kraljice među vilinskim bićima, u odori koja imaše crveni od-sjaj, kraljice koja je odzrcalila žrtvovani i tragični unu-tarnji svijet, kraljice koja je otišla sa Bosnom u srcu i Hrvatima u duši...

Rođena u Blagaju pored Mostara, od majke Jele-ne pravoslavke i oca Stjepana Kosače, Hrvata. Djevoj-čica je rasla u svojem razasutom kraljevstvu, u stalnom nemiru od turskih osvajanja, u ondašnjem sjaju, sanja-la je svojeg princa, svoju ljubav i, drhtala sjetno kao da je znala da će u mračnoj povjesti ostati zabilježena nesretna i sama...

Njezin duh je imao krila, željela je letjeti, njeno biće je odražavalo ljepotu i otmjenost, govorila je tiho poput glazbe sa udaljenog klavira... Kretala se laga-no... Smijala se sjetno... ali u pogledu se zrcalila pat-nja i slutnja da će doći tužni i mračni dani.

Simpatija, ljubav, a zatim i brak sa prestolona-sljednikom Stjepanom Tomašem Kotromanićem... ko-jim su Hercegovina i Bosna bile čvrsto ujedinjene, a dvadesetdvogodišnja Katarina se odrekla bogumilske vjere i postala Rimokatolkinja.

Iz svojeg dvorca je gledala svijet što promiče, srce je raslo, a pod srcem djeca ljubavi... Prvorođeni Šimun, zatim Katarina i treće dijete o kojem se nikada nije govorilo. Sreća je krasila njeno kraljevsko lice, bila je dobra kraljica, voljena od svojeg puka... osluškivala je njihove želje i slušala ih očima i ušima...

Mjesečina se pojavila na oknima kraljevskog dvor-ca grada Bobovca pokraj Kraljeve Sutjeske... Sudbina je pokucala na vrata, tuga je lagano obavila svoje duge prste oko kraljičinog srca, sjetan pogled je promatrao ptice kako lete, pratila je oblake na mutnom nebu, prou-čavala je mjesec kako raste i splašnjava... Umro je Kralj Tomaš Kotromanić, umrlo je srce, a ona kraljica majka nastavila je svoj tužni život na kraljevskom dvoru.

Turska osvajanja ostavljaju mračne tragove, kra-ljevstvo drhti, sa vjetrom dolaze strašni zvuci, kraljica se povlači na Kupres, prikuplja snagu za nove bitke kako bi sačuvala svoje kraljevstvo i svoj narod. Gubi bitku pred strašnim Osmanlijama, još uspijeva sagraditi crkvu Presvetog Trojstva u mjestu Vrila, te se povlači preko Konjica do Stona, pa do Dubrovnika. Njena kraljevska pratnja se pretvara u rijeku jada, strašni prizori na koje je nailazila vrijeđali su njene oči, a prodorni zvuci parali

Legenda o posljednjoj Bosanskoj kraljici Katarini Kosa i Kotromani

su njene uši. Padala je noć, svijet se oko nje srušio, po-nirala je u mrak poput cvijeća u oluji... Izgubila je svoju djecu, Osmanlije su ih odvele u Carigrad i poturčili ih...

Duša ju je boljela, teret straha joj je pritiskao ple-ća, gledala je u daljinu očekujući da se te dvije male ptice vrate u majčino krilo, u gnijezdo iz kojeg su na silu isčupani...

Suze su u potocima tekle, u svojoj tuzi ostala je sama, pretvorila se u tugu, žalost i jad...

Kraljica u gradu Dubrovniku pohranjuje mač svo-jeg muža, bosanskog kralja Stjepana Tomaša Kotro-manića. Mač je predstavljao iskru iz koje će buknuti plamen, plamen pod zavjetom da se dade njenom sinu Šimunu kada se oslobodi turskog ropstva, kako bi bio majci na ponos, a kraljevstvu na diku... Mač je pred-stavljao sjemenku iz koje će niknuti cvijet slobode za potlačeno Kraljestvo...

Kraljica mora dalje, poput rijetke ptice vinula se u visine, pomaknuvši granice predodređena života do-lazi u Rim i u svojoj dubokoj patnji pokušava pronaći nadu i vjeru u ponovni susret... Njezina djeca počivaju u njenom kraljevskom srcu, isčupana iz zlatnog kave-za, pa sada lutaju nebesima sa običnim pticama, bez znaka, bez krune, bez Boga, u zemlji u kojoj se ruke ne sklapaju i gdje se koljena ne pregibaju.

74 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPELEGENDE

Šimun se nije vratio, ostao je u Carigradu, odgo-jen je u Islamu sa titulom Bega sa imenom Ishak-Beg Kraljvić. Kraljičina kći Katarina, pod turskim imenom Tahiri Hanuma, nikada nije stigla do Carigrada nego je putem od straha preminula u robstvu. Turci su joj ipak poslije smrti odali neku vrstu počasti. Pokopana je u Skoplju u sagrađenoj turbi, nekoj vrsti mauzoleja u kakvim su se pokopavali turski odličnici.

Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić umire 25. listopada 1478. godine u Rimu, njena rana nije nikada zacijelila, njen glas je zvonio od boli poput odronjenog kamenja. Njeno tijelo počiva na počasnom mjestu u crkvi Ara-Coeli u Rimu.

Razoreno je još jedno Kraljestvo, stvoren je je-dan drugi Bosansko Hercegovački svijet, svijet novih boja, novih likova i priča. Kraljica je zaboravljena, traje kao legenda, kao i sve naše priče u svijetlu kratkog pamćenja... Hrvati u Bosni i Hercegovini sramežljivo štuju svoju kraljicu tužnog srca, ostali su običaji, pje-sme, legende, ostali su crni rupci, kao znaci žalosti za njezinom tužnom sudbinom, ostali su fijuci vjetra što odjekuju među liticama Kraljeve Sutjeske dozivajući Ši-muna i Katarinu da ih makar legenda vrati u Kraljevstvo blistavih uspomena.

N. Bilušić Pralas

74 PROMINA

1. MIROSLAV Dogan, 2. I. 2. MARIJA Krčelić, 3. I. 3. IVAN Bakmaz, 6. I. 4. NIKOLA Đomlija, 7. I. 5. MILKA Glujić, 16. I. 6. MILKA Knežević, 30. I. 7. ANA Zrile, 2. II. 8. ZLATA Tošić, 6. III. 9. STIPE Gojčeta, 16. XI. 1991.10. IVAN Bilandžija, 16. I.11. ZDRAVKA Knežević, 29. III.12. MARKO Perica, 31. III.13. ŠIME Bronić, 1. IV.14. MANDA Mudrinić, 8. IV.15. KATA Svetina, 1. V.16. ZDENKA Jurić, 17. VI.17. IVAN Jakovljević, 18. VI.18. NEDJELJKA Pandža, 29. VI.19. PETAR Bakmaz, 23. VII.20. MARIJA Čulina, 24. VII.21. NEDA Labus, 30. VII.22. ANTE Čveljo, 12. VIII.

PREMINULI U 2017. g.23. MIROSLAV Bibić, 10. VIII.24. JOSIP Tošić, 18. VIII.25. ROZA Bračić, 23. VIII.26. TOMICA Sarić, 24. VIII.27. KATA - SEKA Klepo, 4. IX.28. SLAVKO Bagić, 11. IX.29. ŽELJKO Tošić, 12. IX.30. MILE Mićan Bandalo, 15. IX.31. ANTE Roca Bandalo, 17. IX.32. MILKA Bilušić, 2. X.33. ANICA Perić, 6. X.34. IVANKA Jukić, 18. X.35. MARKO Bagić, 17. X.36. NATALIJA Tarabarić, 26. X.37. MARIJA Zelić, 28. X.38. MARIJA Perica, 27. X.39. VINKA Bandalo, 12. XI.40. DAMIR Dujić, 11. XI.41. MANDA Budanko, 17. XI.42. STANKO Klepo, 23. XI.43. MILE Čveljo, 23. XI.44. MIRJANA Zrile, 8. XII.

PROMINA 75

Kršteni u 2017.

KRŠTENI U PROMINI

BORNA NOVAKOVIĆ, rođen 6. ožujka 2016., kršten 18. veljače, otac Perica, majka Manuela

KATARINA BRAČIĆ, rođena 5. studenoga 2016., krštena 23. travnja, otac Željko, majka Maja

ANTE-MARKO BAKMAZ, rođen 12. veljače 2017., kršten 1. srpnja, otac Ivan, majka Vlatka

MARINO POKROVAC, rođen 27. travnja 2017., kršten 19. kolovoza, otac Mario, majka Helena

LORETA BARIŠIĆ, rođena 4. srpnja 2017., krštena 7. listopada, otac Josip, majka Ivana

EVA-RITA BILANDŽIJA, rođena 14. siječnja 2017., krštena 14. svibnja, otac Josip, majka Slavica

MONIKA-ANĐELA PERANIĆ, rođena 16. travnja 2017., krštena 17. lipnja,

otac Branimir, majka Ana

RITA PEROVIĆ, rođena 31. prosinca 2016., krštena 25. ožujka,

otac Matej, majka Marija

76 PROMINA

KRŠTENI I VJENČANI U PROMINI

ANA TOŠIĆ, rođena 17. lipnja 2017., krštena 26. studenoga, otac Mile, majka Melita

IVA DŽEPINA, rođena 20. srpnja 2017., krštena 8. listopada, otac Josip, majka Andrea

Vjenčani u 2017.HARI ŠEŠELJ i IVANA MATIĆ, vjenčani 1. rujna

JOSIP ZORIĆ i BRANKA PARAĆ, vjenčani 23. rujna ANDRIJA PERIĆ i IVANA KNEŽEVIĆ, vjenčani 17. studenoga

PROMINA 77

21. 11. 2016. Proslava Gospe od Zdravlja; dan Doma za sta-rije osobe Oklaj. Okupili su se brojni uzvanici, korisnici, radnici, nagrađeni. Poslije pozdrava i molitve održana je zakuska za sve prisutne. Uručene su zahvalnice do-natorima i priznanja najaktivnijim korisnicima.

25. 11. Euharistijsko slavlje u Dubravicama povodom svetko-vine svete Katarine Aleksandrijske, naslovnice župne crkve, predvodio je župnik fra Mate Gverić. U koncele-braciji je bilo dosta svećenika.

27. 11. obilježena je 25. obljetnica pogibije hrvatskih branite-lja Boženka Bronića i Željka Ujakovića, pripadnika 142. brigade. Na mjestu stradanja u Podima, Čitluk, kao i na mjestima sahrane kod crkve sv. Mihovila i Gospe Čatrnj-ske, održana je molitva odrješenja za duše pokojnih.

14. 1. Blagdan Imena Isusova. Na Miljevcima sveta misa u 10:30h nakon koje je upriličen ručak kod župnika.

25. 1. Slab odaziv osnovnoškolske djece na župni vjeronauk.2. 2. Svijećnica. Sveta misa u crkvi Gospe Čatrnjske u Luka-

ru (10:30h).3. 2. Sveti Blaž. S obzirom na slab odaziv vjernika, sveta

misa nije održana.5. 2. U crkvi Gospe Lurdske u Zagrebu svetu mis u 12:30h

je predvodio fra Ivan Maletić. Poslije svete mise posjet katedrali i grobu hrvatskog mučenika blaženog Alojzija Stepinca. Uslijedio je ručak i povratak kući oko 17h. U Promini je svete mise držao fra Božo Duvnjak.

11. 2. Stepinčevo i Gospa Lurdska. Sveta misa u Domu za starije u 16h.

13. 2. Obilježeno sjećanje na rušenje Franjevačkog samo-stana u Karinu.

1. 3. Pepelnica. Sveta misa u Oklaju.3.3. Na dan 30. godišnjice smrti Ive Bilušića, jednog od osni-

vača i prvog direktora tvornice Sintal u Oklaju pred-stavnici trgovačkog društva METAL-SINT Oklaj koje je proizišlo iz tadašnje tvornice i predstavnici Općine Pro-mina, uz nazočnost brojnih zaposlenika tvornice i mje-štana, položili su vijence i zapalili svijeće na njegovom grobu kod crkve Gospe Čatrnjske u Lukaru, uz molitvu župnika fra Petra Pletikose. Nakon toga je u prostorija-ma društva održana komemoracija prigodom koje su predsjednik Nadzornog odbora Krste Radas i direktor društva Stipe Knežević održali kratke govore.

5.3. Svetu misu u Oklaju predvodio fra Ivan Maletić čiji su roditelji proslavili 50 godina braka, tzv. zlatni pir. Na Mi-ljevcima održana sveta misa povodom obljetnice smrti župnikovog brata Ante.

7. 3. Redoviti župni vjeronauk u pripremi za svete sakramente. Projekcija filma i braniteljska predstava “Bitka za Vu-

kovar” Damira Plavšića i Damira Markuša. Velik broj okupljenih svjedočio je svoju vjeru i rodoljublje.

15. 3. Ive Kardov isfrezao vrt po drugi put. Hvala mu!17. 3. Križni put u Čitluku u 17h.19. 3. Prije svete mise u 9h u Razvođu vjernici sami održe

Križni put. U Lukaru je pobožnost Križnog puta predvo-dio gosp. Marko Sičić.

2. 4. Gluha nedjelja, Glušnica. Pobožnost Križnog puta kroz župu. Križni put dug 26 kilometara povezuje sve crkve, kapele i druge sakralne znamenitosti koje označava-ju postaje puta. Povorka je krenula u 7 sati od crkve Sv. Duha u Matasima gdje je prva postaja, a zatim na-stavila prema Marasovinama, Ljubotiću, Suknovcima i Lukaru. Crkva Gospe Čatrnjske je peta postaja u kojoj vjernici hodočasnici ujedno sudjeluju na misnom slav-lju u 10:30h. Nakon mise Križni put se nastavlja prema Dragama, Razvođu, Gluvačama, Oklaju, Čilašima, Mra-tovu i Čitluku, sve do zadnje, 14. postaje kod kapele svetog Roka u Čitluku gdje su stigli oko 19 sati.

3.-5. 4. Ispovijed starijih i nemoćnih župljana.7. 4. Uskrsna ispovijed u 15h u Lukaru i Oklaju, a u 16h u

Domu za starije. Ispovijedali su svećenici iz Knina, Dr-niša i s Visovca.

IZ ŽIVOTA ŽUPE

ŽUPNIKOVA KRONIKA

5. 12. Ministrantski sastanak.6. 12. Sveti Nikola. Vjeronauk i pokloni za djecu.8. 12. Svetkovina Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Mari-

je. Sveta misa u crkvi sv. Mihovila u Oklaju.11. 12. Svetu misu u crkvi sv. Mihovila predvodio šibenski

biskup mons. Tomislav Rogić. Nakon svete mise upri-ličen je ručak u župnoj kući u Čitluku na kojem su bili prisutni i svećenici iz Knina i Drniša.

15. 12. Božićna ispovijed u Lukaru i u Oklaju u 15h, a u Domu za starije u 16h.

21. i 22. 12. Ispovijed starijih i nemoćnih župljana.24. 12. Badnji dan. Uređenje crkvi po župama i kićenje borova.24./25. 12. Sveta misa polnoćka u crkvi Gospe Čatrnjske u

Lukaru protekla je mirno i dostojanstveno.26. 12. Sveti Stjepan. Svete mise u Razvođu (9h) i u Oklaju

(10:30h). U 13h početak blagoslova obitelji u Marasovi-nama i Ljubotiću u pratnji dvoje ministranata.

27. 12. Sveti Ivan, apostol i evanđelist. Sveta misa u Lukaru (10:30h) i blagoslov obitelji u Zelićima. U Matasima sve-ta misa u 12h nakon koje je uslijedio blagoslov obitelji.

28. 12. Nevina dječica. Blagoslov obitelji u Bogatićima i u Mratovu nakon svete mise.

29. 12. Blagoslov obitelji u Selinama, Puljanima, Lukaru i Su-knovcima.

30. 12. Blagoslov obitelji u Čitluku i Oklaju.31. 12. Nastavak blagoslova obitelji u Oklaju.12. 1. Tombola u Domu. Za nagrade je utrošeno 1000 kn.

78 PROMINA

ŽUPNIKOVA KRONIKA

8. 4. Korizmeni koncert „Veronikin rubac“ klape „Drniš“ i kla-pe „Kolure“ iz Splita.

9. 4. Cvjetnica. Sveta misa u Razvođu u 9h i blagoslov ma-slinovih grančica. U 10:30h u Oklaju sveta misa, bla-goslov maslinovih grančica i procesija. Velik broj oku-pljenih vjernika. Muku Gospodnju čitao Zvone Bare. Sudjelovali su i Marko Sičić, Ive Kardov i Marko Perić.

13. 4. Veliki četvrtak. Misu posvete ulja u katedrali svetog Ja-kova u Šibeniku predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz biskupa je sudjelovao i umirovljeni biskup Ante Ivas te svi dijecezanski i redovnički svećenici koji djeluju na području Šibenske biskupije. Svećenici su preko slavlja obnovili svoja svećenička obećanja dana u trenutku ređenja.

U Oklaju su obredi počeli u 19h, a nakon svete mise pjevao se Gospin plač.

14. 4. Veliki petak. Obredi su počeli u 19h. Muku Gospodnju čitao je Marko Perić. Poslije svete pričesti održana je procesija kroz Oklaj koju tradicionalno predvode čuva-ri Kristova groba.

1. 5. Blagoslov i otvaranje Prominskih igara.13. 5. Ispovijed prvopričesnika i njihovih roditelja u 16 h.27. 5. Hodočašće u Međugorje. Općina Promina organizira-

la je prijevoz dvama autobusima. Polazak je bio u 6 h, a povratak u 22:30h.

30. 5. Zadnji vjeronaučni susret ove školske godine djeca su se počastila sladoledom i slatkišima. Upućene su pohvale njihovu napredovanju, revnosti u dolascima, ali je i naglašena potreba redovitog sudjelovanja na nedjeljnoj svetoj misi.

21. 6. Obljetnica oslobođenja Miljevaca. Visoko izaslanstvo predvođeno predsjednicom RH Kolindom Grabar-Kita-rović i ministrom obrane Damirom Krstičevićem susre-lo se s obiteljima poginulih u akciji “Miljevci” i odalo po-čast poginulima polaganjem vijenaca i paljenjem svi-jeća ispred spomen-obilježja u Drinovcima. U sklopu obljetnice služena je sveta misa zadušnica za poginule branitelje koju je predvodio šibenski biskup monsinjor Tomislav Rogić u koncelebraciji šestorice svećenika.

26. 6. Nakon triju svetih misa u župi krštenje Nele Vlaić (otac Mate i majka Antonija rođ. Pletikosa) na Miljevcima.

29. 6. Sveti Petar i Pavao. Sveta misa u Oklaju u 10:30h.8. 7. Na otočiću Visovcu obrede primanja, oblačenja i zavje-

tovanja mladih franjevaca predvodio je provincijal fra Joško Kodžoman.

22. 7. Dan Općine Promina i 134. obljetnica osnutka. U 18 h sveta misa u crkvi sv. Mihovila, u 19h mimohod od crkve do zgrade općine. Odrješenje za poginule brani-telje i civile prominskog kraja u spomen-sobi, a potom svečana akademija u Domu kulture.

26. 7. Sveti Joakim i Ana. Sveta misa u Mratovu u 10:30h s procesijom.

27. 7. Jadranka Validžić i Slavka Kardov izvadile krumpire iz župnog vrta.

2. 8. Gospa od Anđela. Na Visovcu se tradicionalno okupi mnogo hodočasnika. Župnik u ispomoći oko svete is-povijedi.

5. 8. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja. Župnik slavio svetu misu u crkvi sv. Ante u Kninu u 8 h. U 11:30h u crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta održala se misa za domovinu koju je predvodio šibenski biskup mons. Tomislav Rogić.

6. 8. Prijenos svete mise na HRT-u u 10 h. U koncelebraciji sa župnikom fra Petrom Pletikosom bili su fra Tomislav Brekalo i don Ivan, vojni kapelan. Poslije mise organizi-ran je ručak za četrdesetak uzvanika. Gospodin Neno Kužina i ostalo osoblje HRT-a izrazili su zahvalnost i zadovoljstvo svojim boravkom i organizacijom. Na sve-toj misi bilo je dosta okupljenog naroda i svi su zdušno sudjelovali molitvom i pjesmom. Mnogi župljani, kole-ge svećenici, a i nepoznati čestitali su i zahvaljivali.

Počeo sam pisati propovijed za ovu svetu misu, međutim nije išlo. Onda sam se sjetio one Kristove: „Nemojte razmi-šljati kako i što ćete govoriti; dat će vam se u onaj čas što ćete govoriti“. Veliko hvala Kristu što dade svog Duha!

15. 8. Velika Gospa. U 9h ispovijed u Lukaru. Sveta misa u 10:30h u crkvi Gospe Čatrnjske. Veliki broj župljana uputi se prema Visovcu što je i tradicionalno promin-sko hodočašće. Župljani nose križ, a župljanke Gospi-nu sliku u procesiji Visovcem.

16. 8. Sveti Roko. U Čitluku u crkvi svetog Roka slavlje i sve-ta misa s procesijom do Validžića i natrag do crkve. U dvorištu župne kuće ispred crkve održana je sveta misa na kojoj su suslavili kolege svećenici iz Knina i Kistanja. Fra Marko Duran je predvodio sviranje i pjevanje litani-ja, a fra Branko Mijić pomagao pri ispovijedanju.

26. 8. Gospodin Joso Bakmaz-Rizikalo kupio kolica za prije-voz lijesa za groblje u Mratovu.

4. 9. Početak nove školske godine. Pozdrav i blagoslov uz zaziv Duha Svetoga na sve školarce, posebno prvaši-će, i njihove roditelje.

5. 9. U crkvi Gospe Čatrnjske početak trodnevnice Maloj Gospi u 17h uz molitvu krunice, litanija i molitve Gospi.

8. 9. Mala Gospa. Litanije i sveta misa u crkvi Gospe Čatrnj-ske. Misu predvodio i propovijedao fra Ivan Lemo, knin-ski kapelan. Fra Marko Duran je svirao, fra Bernardin Vučić, fra Branko Mijić i fra Ivan Šimunac su ispovijeda-li. Poslije svete mise organiziran je ručak u župnoj kući za koju prigodu je Ivan Perić poklonio janje. Na ručku

PROMINA 79

ŽUPNIKOVA KRONIKA

DAROVATELJI ZA POTREBE ŽUPE U 2017.Onaj tko je dao, nije osiromašio, onaj tko nije dao, nije se obogatio!

Marijana Džepina 800, Tobija Čulina 200, Manda Bronić 200, Denis Bronić 1000, Obitelj K. Validžić 1400, Ante Gojčeta p. Marka 1000, Branka Kamber 650, Jeka Kević ud. Ivana 100, Marija Kević ud. Ivana 100,

Ivan i Ante Bakmaz 200, Nedjeljko Dujić 300, Gordana Županović 500, Marko Gojčeta 350, Dragica Kević 300, Ante Duvnjak 700, Anka Bare 400, Milka Duvančić 700, Josip Parać 100, Josip Jakovljević 500, Mile Kabić 200,

Marko Duvančić 500, Darijan Tarabarić 800, Meri Ribičić 200, Marija Bronić 600, Mihaela Gojčeta 100, Ante Sarić 100, Peko Pandža 1000, Drago Karlo 1000, Anđelka Perić 100, Nikola Pandža 7000, Vlade Bilušić 1000, Drago Validžić 200, Anica Tokić 300, Anica Fuština-Jurić 400, Branka Jurić 50, Vesna Jurić 200, Marina Jurić-Goleš 100, Zvonko Dujić pok. Andrije 200,

Antija Dujić pok. Ivana 300, Marijana Stojaković-Zelić 100, Danica Jukić 300, Ante Berša 200, Joško Duvančić 200, N.N. 100, Rade Suman 200, Ante Nadračić 300, Katarina Duvančić 400, Mira Škovrlj 200, Joso Bakmaz 700,

Ilija i Ante Dujić 300, Josip Dujić 200, Zvonko Suman 200, Zlata Goreta 700, djeca pok. Danice Vucić 500, Zoran Dodig 350, Anka Markić 200, Vesna Josić 300, Zdenko Sarić 1000, N.N. Razvođe 200, Milka Garcija 100, Jakov Džapo 100,

Marija Knežević 350, Dragica Kanjir 200, Ljiljana Županović 200, Anka Suman 200, Dražan Bračić 1400, Mihaela Gojčeta 150, Marija Bronić 200, Marijo Škarica 1000, Zdenko Sarić 1000, Ljekarna Sarić 5000 kn.

Hvala svima koji daju priloge ili kupe cvijeće za potrebe svih crkava u Promini.

Veliko hvala svima koji čiste crkve i održavaju robu koja se nalazi u crkvi.

Isprika svima koje nismo spomenuli a pomogli su svojim prilogom ili na bilo koji drugi način sve crkve u našoj župi!

DAROVATELJI GROŽĐA ZA 2017.Peko Pandža 2 gajbe, Cini Validžić 2 vreće, Marko Sičić 1 gajba, Branko Perica 1 vreća, Maša Jakovljević 2 vreće,

Rajko Žulj 2 gajbe, Emil Gojčeta 4 gajbe, Slavko Džapo 1 vreća, Ivica Džapo 1 vreća, Džapo 1 vreća.

Dali u novcu: Marko Gojčeta 200 kn, Kaja Validžić 100 kn.

Željko Zelić 10 litara vina, Ive Perić 1 janje.

se pridružio i visovački gvardijan fra Božo Duvnjak. U 17h svetu misu je održao župnik fra Petar Pletikosa.

Gospodin Ivica Grgurin elektrificirao je dva zvona u cr-kvi Svih svetih u Razvođu.

9. 9. Dan hrvatskih mučenika posebno se obilježava u Udbi-ni i u Biskupiji. U Biskupiji je misu predvodio i propovi-jedao visovački gvardijan fra Božo Duvnjak.

10. 9. Nakon triju svetih misa u župi, proslava Gospe od Mi-losti na Miljevcima.

29. 9. Sveti Mihovil, zaštitnik župe. Sveta misa u Oklaju u 10:30h. Nakon svete mise ručak kod Ivice Marića.

13. 10. Dani kruha. Blagoslov i molitva u osnovnoj školi.17. 10. – 24. 10. Putovanje u Irsku u Dublin zajedno s četiri

svećenika i grupom iz Makarske. Svećenici iz Knina zamijenili su župnika fra Petra Pletikosu u bogoslužju u Domu za starije, a gvardijan fra Božo Duvnjak služio je sve tri mise u nedjelju.

24. 10. Povratak iz Irske i nastavak redovitih obaveza.1. 11. Svi sveti. Svete mise u Razvođu u 9h i u Oklaju u 10:30h.2. 11. Dušni dan. Svete mise i odrješenje za sve pokojne u

Lukaru (9h), u Oklaju (10:30h) i u Mratovu (12h).14. 11. Sveti Nikola Tavelić. Sveta misa u Bogatićima u 10:30h.21. 11. Gospa od Zdravlja. Prigodnim programom obilježen

je dan Doma za starije i nemoćne osobe u Oklaju. Žu-pnik je pozdravio i blagoslovio sve prisutne te hranu pripremljenu za sve uzvanike i štićenike Doma.

26. 11. Sahrana pok. Mile Ante Čvelje koji je prije 9 godina nastradao u prometnoj nesreći i koji se uz sva nastoja-nja nije uspio oporaviti. Ispratio ga je velik broj rodbine, prijatelja i kolega nogometaša iz NK Zagora.

1. 12. Iznenada nas je napustio kolega svećenik fra Vinko Pr-lić dugogodišnji župnik Miljevaca. Sahranjen je u Imot-skom. Sprovodne obrede predvodio je nadbiskup Marin Barišić uz provincijala fra Joška Kodžomana i stotinu svećenika. Bog mu dao mir, nagradu i vječni pokoj!

Uredila Općina Promina

80 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPEINFORMACIJE

SADRŽAJ

UVODNA RIJEČ ŽUPNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

BOŽIĆ - ČUDESNA RAZMJENA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

PUT, ISTINA I ŽIVOT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

U BRAKU JE, UZ LJUBAV, NAJBITNIJE POŠTOVANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

ANTIN ŽIVOT U FRANJEVAČKOM SJEMENIŠTU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

BOG TREBA LJUDE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

KADA BRATI MASLINE I KAKO ČUVATI ULJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

50 GODINA ZAJEDNIČKOG ŽIVOTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

KOJIM PUTEM DALJE? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

VODIČKI FESTIVAL ŽUDIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

17. FESTIVAL ČUVARA ISUSOVA GROBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

DRAGIN ROMAN TITOV GARDIST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

PRVA SV. PRIČEST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

63. PROMINSKE IGRE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40

KAKO ZAUSTAVITI DEMOGRAFSKO ODUMIRANJE PROMINE? . . . . . . . . 43

DAN OPĆINE PROMINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

DRUGI »PROMINSKI BRONZIN« . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

SVEČANO U PROMINI I OVE GODINE ZA BLAGDAN VELIKE GOSPE. . . 56

VRIJEDNA DONACIJA PRIJATELJA S KORZIKE NAŠIM VATROGASCIMA . . 57

JOŠ JEDAN OKRUGLI STOL O DEMOGRAFSKOM IZUMIRANJU

NAŠIH SELA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

UZNESENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE NA NEBO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60

MALA GOSPA - ROĐENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62

IN MEMORIAM - ŽELJKO TOŠIĆ - PAJO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

FRA VJENCESLAV BILUŠIĆ I KUSTODIJA SVETE ZEMLJE . . . . . . . . . . . . . . . . 71

LEGENDA O POSLJEDNJOJ BOSANSKOJ KRALJICI

KATARINI KOSAČI KOTROMANIĆ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75

PREMINULI - KRŠTENI - VJENČANI U 2017. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74

ŽUPNIKOVA KRONIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77

PROMINALIST ŽUPE

SV. MIHOVILA - PROMINAGodište XII., broj 1 (12)Božić 2017. - Promina

Izdavač:Župni ured Promina

Glavni urednik:Fra Petar Pletikosa

Grafički urednik:Zvone Bare

Adresa uredništva:Župni ured Promina

Čitluk22303 Oklaj

Tel.: 098/943-4154

022/881 306E-mail: [email protected]

www.zupapromina.com

Kunski račun:2330003-1100046038

Splitska banka dd

Dopise, priloge i narudžbeslati na adresu Uredništva.

List izlazi uz dopuštenje crkvenih i redovničkih poglavara.

List se uzdržava dobrovoljnimprilozima župljana i dobročinitelja.

Naklada:350 primjeraka

MOLITVA ZA MAJKEDobri Oče, slavimo te i zahvaljujemo ti što si u svojoj neizmjernoj

ljubavi stvorio ženu i majku. Hvala ti na tvome naumu da stvoriš muško i žensko, da njih dvoje budu jedno kako bi odražavali ljubav Presvetoga Trojstva. Hvala ti na sakramentu ženidbe u kojem pronalaze snagu.

Dobri Oče, ti najbolje poznaješ nutrinu žene i majke i njene ranjenosti.

Po Kristovim svetim ranama ozdravi ih i osnaži sve majke da budu spremne oprostiti. Pomozi im da svojim riječima i djelima ne ranjavaju svoje bližnje. Ohrabri ih da se ne zatvaraju u sebe. Otvori njihovo majčinsko srce za potrebe drugih u Crkvi i društvu tako da ovaj svijet čine čovječnijim. Molimo te da budeš blizu svim majkama, a osobito onima u teškoćama i onima koje svoje majčinstvo žive pritisnute nametnutim bremenima. Molimo te pošalji im svoga Svetoga Duha da im pomogne rasti u krepostima i nadvladavati slabosti kako bi zajedno s članovima svoje obitelji mogli kročiti putem svetosti i naposljetku vratiti se u tvoj očinski zagrljaj. To te molimo po zagovoru Blažene Djevice Marije i ostalih svetih žena na čijim se primjerima želimo nadahnjivati. Amen.

čl i j bi lji li

ČU

VA

RI IS

US

OV

A G

RO

BA

U P

RO

MIN

I 20

17

. g.

ČU

VA

RI IS

US

OV

A G

RO

BA

U P

RO

MIN

I 20

17

. g.

DEN

IS Bronić, IVAN Kardov, PETAR

Džepina, GABR

IJEL Gojčeta, SLAVKO Džapo, AN

TE Džapo, PETAR

Bronić, ANĐ

ELO Džepina,

JOSIP Džepina, TON

I Gojčeta, IVAN Svetina, M

ATEO Stanić, JOSIP Čulina, MAR

IN Bakm

az, MATE Zelić, M

ARKO Čulina,

DOM

AGOJ Bare, IVICA Džepina, AN

TE Ikica, MAR

INO Jakovljević, AN

TE Knežević, LUKA Sarić, M

ARKO D

žepina i KREŠO Bračić

PR

VO

PR

IČE

SN

ICI

U P

RO

MIN

I 2

01

7.

g.

PROMINA

Documents

PPROMINAROMINA · Sina Božjega iz nebeske slave i uzdignuće čovjeka i čovječanstva k Bogu. U Isusu Bog postaje čovjekom, a mi smrtni ljudi u Kri-stu primamo božanski život,