89
i Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED REPUBLIC OF NAMIBIA MINISTRY OF EDUCATION OSHIKWANYAMA SHANGA NAWA ONDODO 8-12 OINYOLWA ILE NAIXUPI 2010

Shanga Nawa.Edited by the committee Nawa, 8-12, 2010 NIED REPUBLIC OF NAMIBIA MINISTRY OF EDUCATION ... • Oilyo aishe oya dimina noya tokola keshe oshilyo shi yambidide N$ 2.00 omwedi

Embed Size (px)

Citation preview

i Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

REPUBLIC OF NAMIBIA

MINISTRY OF EDUCATION

OSHIKWANYAMA

SHANGA NAWA

ONDODO 8-12 OINYOLWA ILE NAIXUPI

2010

ii Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

National Institute for Educational Development (NIED) Ministry of Basic Education and Culture Private Bag 2034 Okahandja Namibia Copyright NIED, Ministry of Basic Education, 2010 ISBN 99916-52-84-1 Printed by NIED Publication date: August 2010

iii Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

OMAPANDULO Uha pandula novake. Eholokepo lokambo aka otali pandulilwa omapenda ngaashi okomitiye yelaka lOshikwanyama oshoyo ovahongi ovo va ongela oinyolwa ei. Ope na elineekelo kutya otaku ka monika oidjemo inyakula ngeenge okambo aka oka longifwa nawa. Ovahongi ava va kufile ombinga meetepo lokambo aka eshi ka holokele po lwotete nometalululo lako etivali: Beata Haulofu Ondobe CS Ester Hauwanga Haimbili Haufiku SSS Gabriel Hashipala Shedile CS Julius Shinyala Ondeihaluka CS Kleopas Immanuel Ekundu PS Lot Tuyoleni Sheetekela CS Olga Pohamba Hashiyana CS Petrina Hamutenya Omunyekadi CS Rakkel Hangula Oikango CS Salomo Nghidulika Eemboo CS Teopolina Hamutenya Haimbili Haufiku SSS Vicky Shipoke Mwesipandeka SSS Oilyo yokomitiye yelaka lOshikwanyama 2000 oyo ya mwene omhumbwe yokambo aka meefikola: Dr Veikko Munyika Oniipa Ester Ndeutepo Ongwediva College of Education Jacobina N Shonena Ondangwa West Johanna Nakale Hashiyana Maria Nahambo Hanghuwo Eluwa Miriam Katonyala NIED Paavo Hasheela Okahandja Pedro Tongeni Angola Petrina Tshitayi Ondangwa East Prof. Karstern Legére UNAM Puleni Nakwafila Onangolo Thomas K Johannes Eenhana

Ovashangi vetalululo etitatu 2007-2010, 1. Jacobina N. Shonena OTRC Oshana 2. Ester Ndahafa Hauwanga Eenhana SSS Ohangwena 3. Vicky Tuyenikumwe. Shipoke Mweshipandeka SSS Oshana 4. Maria T. Haleinge Elambo CS Oshikoto 5. Beata Set Nuuyoma SSS Omusati

6. Maria Nahambo Hanghuwo NIED Okahandja

iv Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

OSHIKALIMO

1. Oagenda 2. Oprograma 3. Ominute 4. Omashivo 5. Osekula 6. Eenghundafana 7. Omushangwafiku 8. Omemoranda 9. Oshipopiwa 10. Engongo loshinyolwa 11. Ondjokonona yopailonga, o-CV (Ocurriculum Vitae) 12. Omahokololoningomwa 13. Eembilive/Eenhumwafo 14. Omatotwahokololo/Omatotwahepu 15. Oinyolwa yokoikundaneki 16. Omashiivifo 17. Ondjokononanghalamwenyo 18. Omatumwalaka 19. Okafo komauyelele 20. Oshilikundwa/Oshipopiwa shopakuninga (Role play) 21. Omahokololoningomwa

5 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

1. OAGENDA

Efatululo Oagenda oyo eshikulafano loikundafanwa yoshoongalele sha sheywa ngaashi: ewilikongudu, okomitiye, ongudumutima, okangudulongekidi koshivilo shonhumba hashi ongalwa ashike koilyo ya hoololwa noi shiivike kondadalunde. Omalalakano: Opo ovalongwa va shiive:

• Omutungilo woagenda • Okushanga eeagenda doyoongalele yonhumba, nge va pulwa ve shi ninge. • Okutula oikundafanwa melandulafano liwa opo i dule okukundafanwa noupu. • Okushiivifila ovashivwa oikundafanwa oyo i na okukundafanwa moshoongalele.

Omutungilo: Eyelifo: mwa kwatelwa:

- oshipalanyole shoshoongalele, sha shangwa pombada neendada dakula - efiku loshoongalele - onhele opo tapa ongalelwa - efimbo lokutameka oshoongalele

Oagenda yoovene:

• Etameko neyeululo • Etambulo lovaenda neshango lomadina oonakuhokoloka naavo inava dula okuholoka • Eleshululo, epukululo nekoleko (etambuleko) lominute/eenhokolwa doshoongalele sha pita • Oikundafanwa ya dja meenhokolwa yoshoongalele sha pita • Oikundafanwa ipe • Oyeetwapo imwe • Efaneko lefiku nefimbo loshoongalele tashi ka shikula • Exulifo

Didilika:

• Oagenda ohai longekidwa kuhamushanga nomunashipundi mekwatafano novakufimbinga vamwe moshoongalele.

• Ovashivwa ove na okumona oagenda diva, manga oshoongalele inashi fika, opo ve lilongekidile oshoongalele.

• Oshikundafanwa osho sha fimana onawa shi tulwe pexulilo opo ovashivwa aveshe va kale moshoongalele fiyo opexulilo.

• Ngeenge oshoongalele ihashi ongala shito, nena eleshululo leenhokolwa inali pumbiwa.

6 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa shogenda: Oagenda / Eshikulafano loikundafanwa yoshoongalele OIKUNDAFANWA YOSHOONGALELE SHOKANGUDU KOMAPENDULEPO POFIKOLA YOPEDU EHANGANO Onhele: Pofikola pEhangano Efiku: 24 Marsa 2008 Efimbo: 14H30 Elandulafano

1. Elishangifo 2. Etambulo lovaenda / loilyo komunashipundi 3. Etameko / Eyeululo loshoongalele 4. Eleshululo, epukululo, nekoleko (etambuleko) lominute/eenhokolwa doshoongalele sha pita 5. Osho sha dja meenhokolwa doshoongalele sha pita

5.1…………… 5.2 ……………. 5.3 …………….

6. Oikundafanwa ipe 6.1 Eongelo loshimaliwa shetungo leumbo lovahongi: kuSaima Kondo

6.2. Ewapaleko loluumbo lofikola ku: Lot Kulula

7. Oyeetwapo imwe 7.1 ………… 7.2 ………… 7.3 …………

8. Efaneko lefiku loshoongalele tashi ka shikula 9. Omapandulo nedimbuko

7 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

2. OPROGRAMA Efatululo

Oprograma oyo eshikulafano loiningwanima ya longekidilwa oulefimbo wonhumba. Ohai longekidilwa oivilo, oyoongalele, oiningwanima meeradio, keeTV, nosho tuu.

Omalalakano:

• Ovahongwa va shiive oprograma nghee hai shangwa. • Va shiive okutunga po eeprograma doiningwanima monghalo yakwalukeshe. • Va shiive eyooloko pokati koprograma noagenda. • Va shiive ongushu/efimano loprograma Omutungilo: • Mokuninga oprograma dimbuluka oinima ei:

- oshipalanyole, - efiku, - onhele, - efimbo, - omunashipundi, - oyeetwapo novaetipo vayo, - oipopiwa novapopi vayo -

• Keshe osheetwapo ohashi ngabekelwa koulefimbo washo opo kuha pitililwe efimbo loprograma.

Oshipalanyole:

• Ohashi shangwa neenenendada pombada pokati kepandja.

Oshikalimo:

• Osha fikama moyeetwapo novaetipo pamafimbo a yandjwa, omafimbo okumakela (okulya) noufudo vowina, apa sha pumbiwa.

• Moprograma otamu dulu yo mu kale omhito ya yeuluka.

Didilika • Oprograma ohai ningwa yefiku limwe, yomafiku e dule limwe, oshivike, omwedi, odula ile eedula

donhumba. • Moprograma oyeetwapo noinakuwanifwa aishe ohai kala ya ngabekelwa kefimbo la yandjwa. • Ovanashisho moshoongalele ngaashi omunashipundi osho yo omhito ya yeuluka ohai tulwa mo

ashike apa sha pumbiwa. • Omafimbo okumakela noufudo vowina navo ohava tulwa mo ngee sha pumbiwa.

8 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa shoprograma:

OSHOONGALELE SHOVANYASHA VOSHITAINGERKI SHOKOUSHILO Efiku: 1-3 Februali 2009 Onhele: Omongeleka yaNdobe Omunashipundi: Pandu Pafyaala

Osoondaxa, 1 Februali 2009

18:30 - 20:30: Okufika kwoonakukala moshoongalele, nokulimeleta

Omaandaxa, 2 Februali 2009

08H30-09H00: Elishangifo 09H15-10H00: Etambulo lovakwashoongalele Rev. F. Haulofu 10H15-10H45: Oshikundu 10H50-11H10: Ovanyasha vonena noingangamifi Dr. N. Hamata 11H10-12H00: Oshipopiwa Rev. J. H. Mweutota 12H15-13H00: Omapulo kombinga yoipopiwa 13H00-14H15: Omusha 14H20-16H30: Eenghundafana moungudu 16H30-17H30: Ouvalelo

Etivali, 3 Februali 2009

08H00-08H25 Oshuumbululwa

08H30-09H30: Eendjovo daKalunga otadi ti ngahelipi? Rev. T. litula 09H35-11H00: Eenghundafana kosheetwapo 11H00-11h10: Oshikundu 11H10-12H00: Epopifo lowina kuHef R. Shikongo 12H05-13H00: Omukalo muwa wokukonakona Ombiibeli ku

Rev. J.H. Mweutota 13H00-14H15: Omusha 14H15-15H00: Oshipopiwa shexulifo: Omubishofi Tk. A. Kaulinge 15H00-16H00: Edimbuko nokuya komaumbo

9 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

3. OMINUTE (EENHOKOLWA) Ominute odo omushangwa wa ngongwa nawa woshidjemo shoikundafanwa neenhokolwa doshoongalele, elalakano okudiinina nokupungula oikundafanwa nosho yo okushiiva ovo va ongalele moshoongalele shonhumba.

Omalalakano okulonga ominute • Ovahongwa va shiive nhumbi ominute hadi nyolwa noku di longifa. • Ovahongwa va dule okungonga omanenediladilo moikundafanwa.

Omutungilo:

• Eyelifo omwa kwatelwa: o Oshipalanyole – hashi shangwa neendada dakula. o Efiku oshoongalele sha ningwa. o Onhele opo pa ningilwa oshoongalele. o Efimbo oshoongalele sha ningwa

• Eyeululo loshoongalele • Etambulo lovaenda • Enyolo lomadina oonakuholoka • Enyolo laavo inava dula okuholoka:

o va yandja ombili o inava yandja ombili

• Eleshululo, epukululo, etambulo, nekoleko leenhokolwa doshoongalele sha pita. • Osho sha dja meenhokolwa/mominute doshoongalele sha pita • Oikundafanwa ipe • Oyeetwapo imwe • Efaneko lefiku loshooongalele tashi shikula • Exulifo • Eshaino laHamushanga nOmunashipundi

Didilika: Ominute ohadi shangwa alushe mepitafimbo momupersona omutitatu. Oikundafanwa ohai shangwa melandulafano ngaashi ya kundafanwa nongaashi tai holoka moagenda. Oupalanyole nava shangwe meenenendada ile va tendwe koshi. Ominute ohadi ngongwa nawa, opo di yandje efano la yela laasho sha kundafanwa. Meemhito dimwe eshango lomadina olo hali ningwa tete, omangha pefimbo limwe eyeululo netambulo lovaenda olo hali ningwa tete.

10 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa shominute OYEETWAPO/OMATOKOLO OSHOONGALELE SHOKANGUDU KOMAPENDULEPO POFIKOLA YOPEDU EHANGANO EFIKU: 24 MARSA 2008 EFIMBO: 14H30

1. Enyolo lomadina oonakuholoka 1. Salom Namunyekwa, Omunashipundi 2. Saara Sakeus, Hamushanga 3. Saima Kondo, Oshilyo 4. Lot Nghilinganye, Oshilyo 5. Lucia Kati, Oshilyo 6. Kaimba Haimbili, Oshilyo

2. (a) Oonakufaula ve na omatomheno

1. Johanna David 2. Nduuvuko Vanyenga

(b) Oonakufaula vehe na omatomheno 1. Ndikuwa Kashihakumwa 2. Paulina Paulus

3. Eyeululo netambulo lovaenda Omunashipundi wokangudu komapendulepo tate Salom Namunyekwa okwa yeulula oshoongalele neilikano nokwa tambula oilyo aishe ya holoka.

4. Eleshululo, epukululo, etambulo nekoleko loikundafanwa yoshoongalele sha pita. Hamushanga wokangudu meme Saara Sakeus okwa leshulula ominute doshoongalele sha pita, oda fanekwa di diminwe kumeme Lucia Kati nosha kolekwa kutate Lot Nghilinganye. Osho sha dja meenhokolwa doshoongalele sha pita:

• Oundjuwo ovo va li monghalo i kenyeneka ova wapalekwa notava longo nawa paife. • Omakende oo a li a tataulwa mo, omukulunhufikola okwa yelifa kutya oilonga oi li metifa noi

li pokupwa nokuli. • Epaindululo leengulu dofikola inali pwa nawa, molwomhumbwe yoshimaliwa.

11 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

5. Oikundafanwa ipe

5.1. Eongelo loshimaliwa shetungo leumbo lovahongi.

• Meme Saima Kondo okwa holola kutya ovahongi ovo hava di kokule nofikola ova pumbwa okutungilwa eumbo, opo shi va kwafele okulongekida nawa oilonga yavo nefimbo nokutonatela ovahongwa mefimbo lavo lokulihonga komatango.

• Tate Lot Nghilinganye okwa koleka osho sha tongwa kumeme Saima, ta pula oilyo nhumbi

oimaliwa yokutungifa tai ongelwa. • Meme Lucia Kati ta yandje omafaneko ku shivwe oshoongalele shovadali novanangeshefa

vomomudingonoko wofikola molweongelo loshimaliwa. Oshoongalele osha twa kumwe, opo hamushanga nomunashipundi va ninge eshivo loshoongalele shovadali, opo va ete po omukalo wokwoongela oshimaliwa shokutungifa eumbo.

5.2. Ewapaleko loluumbo lofikola

• Tate Lot Nghilinganye okwa shiivifila oilyo, oluumbo lofikola, olo li na eembululu tali londwa

kovahongwa, ngeenge tave livakele komyandi daNamanghanyena, osho yo oikombo yomomudingonoko.

• Meme Lucia okwa dimbulukifa oilyo kombinga yetokolo la ningilwe moshoongalele shimwe, kombinga yokweehela oimaliwa kokangudu koiniwe yofikola, opo oluumbo li wapalekwe.

• Tate Salom Namunyekwa okwa fatulula nghee oluumbo la li la wapekwa, ndele natango ope na ounona vopomundingonoko tava tetaula odalate yoluumbo va ka ninge omatuwa noumwiyo. Ovadali vounona ava ova shiivifilwa nova dimina okuwapaleka epuko eli.

• Oilyo oya tokola opo Hamushanga a shangele ovadali vounona ovo, opo va dimbulukifwe, va longife oluumbo meendelelo ngaashi tashi dulika.

6. Oyeetwapo imwe

• Meme Kaimba Haimbili okwa eta po ediladilo opo oilyo i kale hai longekidilwa okaofiwa / otee ngeenge va ongala, osheshi eenghundafana ohadi kala dile efimbo limwe.

• Oilyo aishe oya dimina noya tokola keshe oshilyo shi yambidide N$ 2.00 omwedi keshe, ofikola tai weda po, opo va dule kulongekidilwa sha nge tava ongala.

7. Efaneko loshoongalele tashi shikula Oilyo oya faneka oshoongalele tashi shikula shi ka kale ko momafiku 24 Aprili 2008, ngaashi sha ufwa keshikulafano loinyangadalwa yofikola yokomudo. Omunashipundi, tate Salom Namunyekwa okwa pandula oilyo aishe oyo kwa li ya holoka moshoongalele, osha xulifwa neilikano kumeme Kaimba Haimbili. Oshoongalele osha dimbuka potundi omulongo naheyali komatango (17H00).

Eshaino leenhokolwa Hamushanga Omunashipundi ………………… ……………….. Efiku Efiku ………………… ………………..

12 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

4. OMASHIVO Efatululo: Omashivo oo omukalo wokushiva ile wokufikifa omatumwalaka pamikalo da yooloka. Omashivo luhapu ohaa longifwa moivilo yomahafo. Omaludi omashivo: a. Oivilo yomalihafifo

− edalo − ekoleko − ehombolo − eyofo lombelela − enangalo londuda, eumbo, omukunda nsh.t.

b. Oyoongalele

− shofikola − shongerki nsh.t.

Omalalakano:

− Ovahongwa va kale nowino wokushiva nowokufikifa omashivo a ngongekeka nokwa yela nawa.

− Ovahongwa va shiive nokupyokoka nghee omashivo haa ningwa. − Va longife ounongo welaka mokunyola ile mokupopya nelalakano lokuudifa ko ovo tava

shivwa. Omutungilo:

− Eshivo ohali kala li na etumwalaka lixupi nola yela. − Meshivo namu holoke edina lanakushiva, edina lomushivwa, efiku, onhele, efimbo

nouyelele womakwatafano. − Omashivo ohaa shangwa nokupopiwa momupersona omutivali nomutitatu.

Dililika: Ngeenge to ningi oshivilo, tala kutya oto shivi nomukalo ulipi, ngaashi: oukakalata,

eembapila, oradio, omutumwa nsh.t. Peemhito dimwe omushivwa oha dulu okupewa oinakuwanifwa ngaashi: Ila nomailikano ile Etelela kahewa/kaume koye, ile etelela okakalata koye.

− Ohashi dulika ovashivwa va lombwelwe kutya otava djala omudjalo ulipi. − Nakushivwa oha teelelwa a yandje enyamukulo.

13 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oihopaenenwa yomaludi omashivo a) Oivilo yomalihafifo: Oshihopaenena sheshivo loshivilodalo pakakalata.

Ndatoolomba yaHelao ota shivi Nangula yaHangula koshivilodalo shaye tashi ka kala ko 14 Aprili 2010, peumbo lovakulunhu vaye pEengonyo, potundi 14:00. Ila nomailikano. Ongodi: 0812471111

b) Eshivo loshoongalele Oshigambo ELCIN Private Bag 596 Ondangwa 11 Februali 2007 Omapulo: E. Andreas Ku: Meme Ndapewa Lukas Ondembo, Oshigambo Omufimanekwa Oshinima: Oshoongalele shokomitiye yomatungo eongalo Oto shivwa nefimaneko linene koshoongalele shokomitiye yomatungo eongalo. Efiku: 10 Marsa 2007 Onhele: Omoshinyanga shoyoongalele pongeleka Efimbo: 10H00-14H00 Oikundafanwa: Oluumbo longeleka Oyeetwapo imwe 1. …………………… 2. …………………… Eholokepo loye otali fimanekwa.

N. Eliaser ........................................ Ndamononghenda Eliaser Omunashipundi wokomitiye

14 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

5. Osekula Efatululo: Osekula oyo onhumwafo yopambelewa yokutandavelifa, okwoongela omauyelele osho yo okuyandja omalombwelo. Ohai di ashike meembelewa nomoikondo inene yepangelo ile momahangano opaumwene, ngaashi: Osekula tai di mombelewa yOmuprimaminista, yaMinista, yaHamushanga ta kalelele, yOmukulunhuwiliki, NIED, DNEA, GIPF, NQA, nsh.t. Omalalakano: Opo ovahongwa va shiive kutya: − Ohai tandavelifa omauyelele kovanhu vahapu. − Va shiive nhumbi osekula hai shangwa noku ke i longifa monghalamwenyo yavo yoilonga.

(hop. elundululo leendjabi dovanailonga, etulomoilonga lomifindahongo dipe, etunhilo laaveshe nsh.t.)

Omutungilo: − Oshilimbo shepangelo ile shehangano, edina nondjukifi yombelewa ei tai tumu osekula, i li

pombada yepandja − Ondjukifi yoshikondo ile yehangano oko kwa dja osekula ya ama pombada kombinga

yokolulyo, omulongwa na nyole ondjukifi i li ngaashi i li ngee ina pewa epandja li na oshipala (letterhead) shouministeli ile ehangano olo ta kalele po.

− Kolumosho okushaama nondjukifi oku na omauyelele amwe ngaashi omapulo, onomola yongodi, onomola yofaksa no e-maila ngeenge ope na.

− Onomola yepeko kolumosho momufinda umwe nenyolwafiku la ama kolulyo. − Onomola yosekula (onhingapi komudo) − Omusholondodo wovanyolelwa okudja pomifika dopombada wa yuka pomifika dopedu. − Oshipalanyolo (meenenendada) − Olutu / oshikalimo ohashi tukulwa moutendo nohashi dulika va nomelwe she likwatelela

koshikalimo − Onomola yosekula ya dja ko − Oshipalanyole shosekula ya dja ko − Ovanyolelwa vosekula ya dja ko − Exulifo (eshaino lomuwiliki woshikondo, edina laye liyadi neifano ile omufika woilonga

yaye.) Omhango yokushanga otai ti napu pite eemwaka nhe omunhu a shaine nawa, opo eshaino liha ye mumwe noshikalimo, po pu wane onhele yoshihako shombelewa yaye kombinga yokolulyo.

15 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa shosekula-A

Tel: +264 061 29333111 Fax: +264 061 270818 E-mail: minedu.govt.na

Ministry of Education Government Office Park Lutheran Street Private Bag 13186 Windhoek

Omapulo R J Hangula 30 Aprili 2008 Onomola yepeko: 21/2/3 Tel: 061-2933431 Fax: 061-2933431 Onomola yOsekula 28/2008 Ovanyolelwa:

- Ovawiliki vomakonakono mOitukulwa - Ovatalelishikandjo mOitukulwa - Ovakulunhufikola voHIGCSE no IGCSE

OSHINIMA: ELISHANGIFO LEKONAKONO Momutumba wokomitiye yekonakono omutivali 31 Marsa 2008 omwa tokolwa oinakuwanifwa yomuhongwa keshe ou ta ka nyola ondodo 12 i kale ngaashi tai shikula:

• Omuhongwa keshe na kale e na N$526.00, doihongwa yaye ihamano. • Na kale e na oundombwedi ou tau ulike kutya oye naanaa, e na okamutwe kopashiwana/ opasporta ile ofooloma yopambelewa i na okafano kaye. • Ngeenge pofikola opo hapo a nyolela ondodo onhimulongonaimwe na kale e na ondombwedi yondodo onhimulongonaimwe yokofikola oku a dja. • Ngeenge modjapo omu na epuko, otali tambulwa ko ashike ngeenge la kwashilipalekwa kopolifi. • Mokulinyolifa omuhongwa na kale a fya oshisho shomaukwatya aye a kale e li mondjila. • Omalinyolifo otaa ka kala ko okudja 20 Aprili fiyo 15-Mei-2008

Onomola yosekula ya dja ko: DNEA 27/2008 Oshikalimo: Eenhele dokutuvikila omakonakono di kale da amenwa Ovanyolelwa: DNEA Ovawiliki vehongo moshitukulwa Ovataleli novayandjimayele mehongo Ovanambelewa vomakonakono Ovakulunhufikola voHIGCSE noIGCSE M W Nuule ……………………….

Wanailonga Nuule Omukulunhu wOshikondo shOmakonakono

16 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa shosekula-B

29 Oktoba 2007 Omapulo: O.T. Hangula Onomola yepeko: 20/2/3 Tel: 061-2837373 Fax: 061-2837284 Osekula: 29/99 Ovanyolelwa: Ovawiliki veengeshefa

Ovanailonga meengeshefa Oshinima: EFILOSHISHO LEENGESHEFA Omafiku eshi a li 12 Oktoba 2007, Ouministeli wetu Wopaipindi nOmaxumifokomesho owa yakula omukanda wengongoto wa dilila kOshikondo shOnghalonawa nOundjolowele kutya ovanangeshefa vamwe vetu moshilongo ashishe otava landifa oikulya ya nyonauka kovalandi vavo. Natango tuu eengeshefa edi odi na eenhele inadi yela nawa; ovanailonga kave na omidjalo doilonga, vo inave lifila oshisho komalutu avo. Paife otaku indilwa nee ovawiliki veengeshefa, opo oikulya i kale monghalo iwa noya koshoka, eenhele nadi wapalekwe nawa novanailonga nava pewe omidjalo doilonga, voo nave lifile nawa oshisho kamalutu. Ouministeli wOipindi otau ka tuma ovakonakoni va konakone eengeshefa odo hadi landifa oikulya ya nyonauka, naao ta ka hangwa ta landifa oikulya ya nyonauka novanailonga vaye inava wanifilwa po eemhumbwe davo, ota ka kufwa ombapila youfemba wokulandifa. Onamola yosekula ya dja ko: 19/2007 Oshikalimo: Omaulikilo opaipindi Ovanyolelwa: Ovanangeshefa aveshe

Hamushanga ta kalele mOshikondo shOnghalonawa nOundjolowele. LSpaavo Linda Shangelao Paavo Hamushanga ta kalelele

Tel: +264 061 2837111 Fax: +264 061 253866 E-mail: mintrade.govt.na

Ministry of Trade and Industry Government Office Park Lutheran Street Private Bag 13340 Windhoek

17 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

6. Eenghundafana (Odialogi) Efatululo: Eenghundafana odo oshikundafanwa pokati kovanhu vavali ile ve dule po, tava kundafana kombinga yoshinima shonhumba nelalakano va kandule po omukundu ile va hange etwokumwe mwaasho tava kundafana ile mu imwe po. Eenghundafana ohadi dulu yo okukala molupe lomapulapulo. Omalalakano : - Opo ovahongwa va shiive nghee eenghundafana hadi shangwa, omutungilo noileshifo nhumbi

hai longifwa. - Opo ovahongwa va shiive omupopyo wa yukilila (ngaashi sha popiwa komupopi ye mwene) - Opo ovahongwa ve lihonge okuyandja omatomheno e uditike notaa itavelifa nakulombwelwa. - Opo ovahongwa va nyamukule omapulo meyukililo, ngaashi ve a pulwa. - Opo ovahongwa va dule okulongifa oupunaitya welaka, noku li shanga la tova. - Opo ovahongwa ve lihonge okupwilikinafana nokufimaneka eemhito dokupopya, va yoolole

kutya eenghundafana oda li momhepo i li ngahelipi. Omutungilo: Eenghundafana oda fikama po moitukulwa tai shikula: 1. Enyolwafiku

- Ohali nyolwa pombada mokolonela yokolulyo, la wambekwa. Ohali nyolwa li yadi. 2. Oshipapanyole

- Ohashi hovele nondada yakula komufinda wokolumosho ndee tashi tendwa koshi noihashi i oshileshifo.

- Ngeenge osha nyolwa neendada dinene ihashi tendwa koshi. - Moshipalanyole omo hamu holoka exuku leenghundafana.

3. Etwalemo Metwalemo ohamu hololwa pauxupi osho tashi ka kundafanwa, mwa kwatelwa yo omadina oonakukundafana. Okatendo kamwe fiyo vavali ova henena. 4. Oshikalimo Eenghundafana ohadi kala momupopyo wa yukilila ngaashi naanaa da dja mokanya komupopi. Omadina oonakukundafana ohaa shikulwa koishikulifitwa ye liyukilila nawa. Koshi yomadina oonakukundafana ihaku shangwa sha. Pokati keendjovo domupopi nomupopi ohapa piti omufinda.

5. Exulifo

Nali kale la yela nawa tali holola nghee eenghundafana da xula. Omupopi waxuuninwa oye ha xulifa ile pamhito imwe omunyoli ota ngongo pauxupi oshikundafanwa.

18 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa A

11 Januali 2009 Etumwalaka lomutumwa wopamhepo Moshoondaxa yomafiku a 4 Aprili 1999 konima yomambo, meeNdinelao okwa ka talela po kahewa kaye meeNdapewa, opo e ke mu hokololele osho a uda komambo. Ndinelao: [konima eshi ve lipopifa] Mee Mukwaanyoka onde uya ndi ku lombwele eshi twa uda

nena komambo. Ndapewa: [te limemesha] Hamba mukwetu owa ile komambo? Ame nena nda ovelelwa meumbo,

onda ka mona ashike etango la sha, ndee inandi ya vali kongeleka. Oshike sha tongwa ko?

Ndinelao: Fye nena otwa pwilikina omutumwa wopamhepo ta popi, ndee okwa fatula nee oinima

ihapu oyo a pewa momhepo. Eshi omunhu to tale otai tu naanaa kumwe nefimbo lopaife. Ndapewa: [a kumwa ye ta tale nawa mukwao momesho] Ota ti nee ngahelipi? Ndinelao: [ta yelifa nomukumo] Ota ti ekakamo ledu olo a tongele oli li popepi. Omudo woneudo

owelilongekido, tu ye momudo omayovi avali. Hamunhu wa kala u kwetele mukweni onghone. Tu kaleni nombili momaumbo nopomaushiinda etu. Ota ti vati ongeleki yaSatana otai ke lihanena Namibia alishe. Ovanhu ovo otave uya ve na omaliko mahapu, ndee ou wa hangwa ino diinina eitavelo oto ka kwatwa ko noimaliwa. Vati ovanhu vongeleka yaSatana otava ka yandja edidiliko loohamano vatatu (666) kwaavo tava ame kombinga yavo notava ka longa oilonga yomilaulu momidingonoko omo ve li. Omutumwa ota ti vati okwa tumwa kuKalunga, opo e tu lombwele.

Ndapewa: [nonghumwe mumwe noumbada] Oh! Ou tya ngaa twa teelela oixuna noupyakadi.

Ashike tate Kalunga ndishi iha dipaelwa ovana. Natu diinineni ashike eilikano tu kolekelwe eitavelo letu, opo oinima oyo nge tai ke uya, i tu hange meitavelo la kola.

Ndinelao: [ta keuka ketango] Mukwetu okwa toka, ondi wete osho twa popya oshe tu wana nena.

Tokelwa po nawa Mukwaanyoo. Ndapewa: [nolupandu linene] Eewa kahewa, onda pandula unene ketalelepo liwa-liwa. Ka tokelwe

po yo nawa, va popifila po keumbo.

19 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa B 23 August 2008

OUKAUME WAKOLA

Shishande, Mbwale, omulumenhu nomuwiliki muwa wovanailonga pamwe naye moshashiona yomoshitukulwa shavo. Ovanailonga ova li va panda ewiliko laye. Kaume kaye kopofingo okwa li omupolifi womumati Penda, oo va li ihava fiyafana po naye keshe opo va taalelifa oshipala. Pefimbo loshitumbetango ova li tava monika va fewa eshi va finda pofitola yomushamane Kati kaKavela. Penda okwa denga naainya yokofitola omangha Mbwale a yukilila kombelewa yomunangeshefa Kati, opo ve ke di tule peenhele. Kati: [ve likwete momake voo naMbwale] Eume lange, tamu mane ko tuu oshilongo va ti ovanhu

tamu longo nee shinya? [ye ta ulikile mukwao oshipundi oko e na okukala omutumba, ye yo mwene ta mbwembwetele metyofa laye]

Aveshe: Haha-haha-haa-oooii!! [va yola daKati pokati kokanya] Mbwale: Omunhu ou iha kala ita nyaneke ovanhu pomutenya. Paife ou ka mone ngoo ihatu longo

sha ngahelipi wa fa ho tale momapeko oilonga yetu, opo u mone kutya, omu na oilonga imwe inai longwa? Wa hala nee u linomene nge apa kutya oto longo ove opo we ya mombelewa omu mbela wa shilwa ashike to di onona keumbo! Haha-ha-ha [osho a shuna ko eume laye nokuyola mo pauxupi]

Kati: [ta nyamukula mukwao nomakoto] Mbwale, ove osheshi ashike u li shii wa kotoka

nomolwaasho oto lundile nge ove to lipopile. Ame oto ti ohandi kofa-kofa ngaho ngeno fiyo ongaalo; itandi fiwa po kounyuni mangha nda mbonyoka? Fye ohatu tyapula ngoo ohango yomonakadona womushiinda shetu Shikoyeni, oko twa ka shililwe nanekulu lange, ame handi mu pitike keumbo, opo ndi uye koilonga yange oku.

Mbwale: Hamba ohango yaPeliwe nani osho ya fiki? Onda leshele okakalata kohango ka tuminwa

Nangula wambuletu. [osho a holola nokonima ta i mo vali nepulomunghapo woposhilongo shavo] tau te tuu, mukulunhu wange? [mokumana epulo olo a pula Kati ole mu sheshwa]

Kati: [ta nyamukula epulo laMbwale] Tau te nokutya? Ame oufyoona onde u taataa po

neenghono dokootate. Oufyoona mbela hako ngo wa ama komikunda deni oko? [ye ta shela koshipala nokufuda ombeu ta holola oukululume waye mokutaataya po oluhepo]

Mbwale: [ta fenga-fenga omake aye nde ta i mo] fye mbela hatwa kumininwa meedikwa deembabi,

ounyuni hau tu liwetele ngoo! [osho a tya ye te litake pomesho shaupote] Kati: [konima eshi a yaamena oshikulunhu moshipundi shaye, okwa shuna ko Mbwale ngaha]

Ame ito lombwele nge nande oindaka yomalao oyo Mbwale, shapo elao eli to lombwele nge oleli loukolele wokolutu, opo omunhu u longe oilonga yoye noudiinini. Oshinima nee sha fimana nosha pumbiwa moilonga, osho okutuvikila keshe okapeni to likola [ye ta konghola poshitaafula nopena oyo a li nayo meke e wete eendjovo tadi ende po omukwikolo pefimbo olo].

20 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Mbwale: [naye ta i mo nelitulemo] Kaume etuvikilo ola nyaa keonga wa. Doo neemhumbwe otadi lundalala keshe efiku onghee otali nyengana. [ta tale mombada ongo a fa ta tula meshikulafano omaluhepo aeshe koonono, ye ta twikile ko vali] Ame nghi shii kutya ovanhu ohava tuvikile nande ngahelipi, shaashi kaume ovanhu ngo ava ve na omake manini ovo ngo to hange ve na eendjato tadi keme. Omangha ava ve na ile tu na eendjabi da ondoka ofye ngo to hange tuhe na sha, ngaashi fye vooMbwale yaMaongo we tu tala ngaha [osho a tya ye ta puku komutwe nelimbililo].

Kati: [ta keuka pondje ye ta talele mekende] Hai ti mulumenhu ove, hano eshi we ya pOmwandi

apa owe ya kolupadi, eshi ndi he wete po nande embaba loye pondje opo? [osho a pula mukwao oo weume laye nonghumwe ye a hala va efe dinya dotete].

Mbwale: [ta nyamukula nomupenyo] Vati ihatu ende tuhe li momambaba, ile owa hala u tye katu na

omutukutuku opaumwene? Ohatu piti ongula hatu ka longa, ndele haeemboxa nee hatu longele, tate! [ye te liyolaifa e wete nee e shi denga va ti komutwe shinya].

Kati: Ame ondi shii vati ngaali omu li moilonga nomolwaasho ondi shii ngeno ou na okukala

koluuli letuwa loilonga, [ta i mo nokushuna ko Mbwale] Mbwale: [te limbabala ponhulo nde tai mo nokubofola] Ame nena inandi ya koilonga kaume, ondi li

mefudo naasho wa tala nou wete momwandi woye omo etemba lange lomundilo womahooli, enima hali tondoka komaulu ane. Olo etuwa lange mwene omutaka wakatewa. Tashi ti ondjato yange oko nde i twila eembululu oko, eshi nda li handi nyanununa omafo kOmukuto waKaisha. Oimaliwa aishe ya ya moitenda yokoilumbu opo ndi i ete keumbo, kedu loimhungu. Ngaha onde ya mumati mukwetu opo ndi ku ulikile lwotetetete eshi nda ndjabula po nonda longa oshimati, [ye te liheke komapepe omolwetumba olo ee udite eshi a popya odo].

Kati: [ta ulike koikunwa oyo ya etwa kuNelao nde ta lombwele mukwao] Mulumenhu ove, natu

litutike pominino, opo tu ye u ka ulikile nge nghe nee wa longa po shomupondo. Mbwale: [ta kufa okahalasha kaye, nde te ka fefa ofenya noku ke likapwinga opo nee ta ti] Kaume,

Kati kaKavela, ame onda ninga ngoo etokolo opo ndi uye ndi ku ulikile lwotetetete osheendifo shange. Eshi onde shi ninga, shaashi oove kaume kange ho kwafele nge meemhumbwe dange ngeenge ndi he na sha ile peefina nopoima tapu anye [ye ta mane mokahalasha kaye ta dana olupapa].

Kati: [naye ta nghwiyula mokahalasha kaye omanghwiya avali nopo nee ta shendjula ngaha]

Owa hala nee u tye ngeno owe ya u ulikile nge osheendifo shoye lwotetetete, ove onghela onde ku mwene wa finda kokaumbo koye mulumenhu ove u fike opo? Nongaashi u li ngaho hako wa penduka nonena! [osho a popya pamukalo womapulo a fa e na osho a mona shili].

Mbwale: [omangha a li ta yambuka moshipundi shaye] Omukulunhu, ila nee ndi ke ku ulikile

okakwakwa kange, odo to ndjodjomona opo ame hasho nande nda ninga ngaashi to popi. Ame okeumbo handi di, ko oko nda penduka nena. Sha yela oshosho kutya; mosheendifo shange fiyo opapa inamu enda nande olo etako loshikumbu, nongeenge onali ka ende mo, shapo oloshitwaalelwa ashike, hashopaumwene nande! [osho a xulifa neyelifotokolo laye].

21 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Kati: [naye ta fikama nokuyambuka mo moshipundi shaye ye ta finyuna yo okahalasha kaye nokulilafa noufukedi waasho sha li mo]. Eewa ondi udite ko eendaka doye kaume odo domalipopilo anafangwa, shaashi omipya ngoo di li moingeda yovafuko omo, ito mane tuu nande. Owa diladila nee eliko loye la ka kuwilililwa lwotete nokutemenwa omundilo komunhu wopomunghulo li twame ngahelipi? Itali twama tuu nande, shaashi omunhu oo eshi to di puye ngahenya, to twala etuwa loye keumbo ke udite ombili nande. Pamukalo oo ye ote likeshe nokufingaela osheendifo shoye shi teke po opo va faafane nomukukukadi woye. Mangha ove eshi to di puye oto lifeele nee shinya u wete va ti ounyuni u u kwete nawa nomoikolondo yao [ osho a ya moule woshinima shomalihumbato amwe po, ye ta xwalakata mokasikopa oko ke li polwamba naye nokwa kufa mo sha tashi valulwe].

Mbwale: [ ta shilile ombulukweva yaye pekoto ndee ta ti] Ame onda dika eenyala medu, opo ndiha

kwatafane novanhu voludi olo [osho a eta pouyelele shi na sha novanhu ovo ihava toka elume hali longo nota liyela ngaashi: ovapolifi, ovahongifikola, ovanangeshefa, ovanambelewa, nosho tuu].

Kati: Manga inatu ya ketemba loye lomundilo, onawa ngeenge to tambula okafele aka, opo u ka

nwefe mo ouhooli – ove u ka mane ko nee ounyuni [osho apa mukwao olupandu ye te mu umbu omushe].

Mbwale: Tangi unene, tangi eshi wa tondokela nge po onhapo eume lange, [ta pupula kaume kaye

kombuda]. Tambula oshapi yeshina lange opo tu ke li kevauke.

22 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

7. Omushangwafiku Efatululo: Oididilikwanima yomaludi aeshe yopaumwene ile yakwalukeshe ya ningwa mefiku lonhumba. Omushangwafiku ohau dulu okukala wa tungwa po koiningwanima yefiku, yoshivike noyomwedi ile yodula. Omalalakano: Ovahongwa va : nyole nounghulungu omushangwafiku dimbulukwe oshiningwanima shonhumba sha ningwa. ninge omalongekido eenghalamwenyo davo a kale e na eteelelo lomongula. (hop. omaliudo).

Omutungilo: Efiku loshivike, lomwedi (ohani) nodula Efimbo (ongula, omutenya, komatango, ile povili yonhumba) Ohau nyolwa momunhu wotete (momupersona wotete) Oityamwene nayo ohai dulu okudana onghandangala nande haalushe. (hop. shange) Ohau nyolwa mepaifefimbo nepitafimbo Eteelelwafimbo ohali ka holoka mo ngeenge ta holola omaliudo. Ohau nyolwa moutendo.

Oshihopaenenwa A Oiningwanima yefiku yopaumwene Etivali: 20 Januali 2009 Onda tala enangeko laBarak Obama mo-TV, oo a anifilwa moshilonga shoupresidende wOiwana yaHangana yaAmerika pombali yomutenya moWashington DC. Obama omupresidende omuti-44, ye oye omulaule wotetetete Omuamerika ta lele oUSA. Pefimbo leano laye oto hale u tye ounyuni aushe oko wa li kokapale. Omangafifi ovanhu okwe mu halela omayambeko nomholo mokulela kwaye. Peano opo, opo yo vali omupresidende mukulu waUSA George W. Bush a yandja oshipundii shepangelo kuObama momafiku omilongo mbali a Januali omudo omayovi avail nomulongo (20 Januali 2009).

23 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa B Oiningwanima yefiku yopambelewa 2 Februali 2009, Omaandaxa 7:00 Oku ya medimo londjila okuya kofikola 8:00 Oandaxa nokuleshela ovanafikola eemhango dofikola. 9:00 Eshakeno nokomitiye yomatambulo mofikola 10:00 11:00 12:00 13:00 Oshoongalele shetonatelonongelo 14:00 15:00 Okutwala olopota yomatambulo mofikola kombelewa yomutalelishikandjo Oiningwanima yefiku moule woshivike

Oshoondaxa Ohandi i kongeleka, handi ka talela po tate kOwambo

Omaandaxa Etivali Etitatu Etine Etitano Olomakaya

Omulongwa ota dulu okumana okamhungu aka, ile a ete po kamwe, osho ta eta po nashi kale tashi dulu okuningwa moule woshivike pamafiku a yandjwa.

24 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

8. Omemoranda Efatululo: Oyo onhumwafo ixupi yopambelewa hai nyolelwa ovanhu ovo va nuninwa ouyelele oo ile ovanhu aveshe mehangano ile mombelewa imwe. Omemoranda ohai shangwa nelalakano okudimbulukifa, okuyandja nokushivifa ouyelele, omalombwelo nomapitikilo moinima i lili noku lili. Omalalakano: Opo ovahongwa va shiive:

− omutungilo womemoranda nhumbi hau shangwa − va shiive okuninga eememoranda meemhito di lili noku lili − eyooloko pokati kosekula nomemoranda

Omutungilo: Omemoranda ohai tamekwa ngaha:

− oshilimbo shepangelo ile shehangano, (pombada pokati) edina nondjukifi yombelewa ei tai tumu omemo. Ohai nyolwa pombada kolulyo.

− kolumosho, okushaama nondjukifi otaku nyolwa omauyelele ngaashi; omapulo, otelefona nofaksa ngeenge ope na.

− efiku kolulyo la wambekwa − ovanyolelwa − oshipalanyolo, sha hovelwa ngaha: Oshinima: Omalihumbato ova………… − olutu / Oshikalimo: shixupi, sha yela nawa nosha fatuka nawa. − exulifo: eshaino, edina neifano ile omufika woilonga.

Didilika:

− kai na onomola yepeko. − haalushe ya pumbwa eshaino lomunyoli ile lomunambelewa omukulunhu. − luhapu oi na etumwalaka lopakafimbo, onghee haalushe ya pumbwa okutuvikilwa. − kai na epopifo, etwalemo nexulifo. − ohai yandje ashike etumwalaka meyukililo. − ohai nyolelwa ovanhu vomwaalu wa ngabekwa.

25 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa shomemoranda

Omunyolelwa: S Mbishi, J Nduli naM Nghandanga (Omuvaluli) Omunyoli: P Ndjobolo

Omuwiliki wongeshefa Efiku: 25 Oktoba 2007 Oshinima: Omalongekido omodula tai ya Onda pulwa komukulunhu wongeshefa opo tu yandjeni omalongekidofaneko etu omudo tau ya, 2008. Efiku laxuuninwa 15 Novemba 2007. Otamu shiivifilwa nee kutya ohatu ka ongaleni momafiku 3 Novemba 2007 mongulu yoyoongalele, potundi onhimulongo yongula. Eteleleni omafaneko eni. Petrus Ndjobolo Omuwiliki wongeshefa

Tel: +264 065 263023 Fax: +264 065 263024 E-mail: minhealth.govt.na

Ministry of Health & Social Services

Eenhana District Hosptal Ohangwena Region Private Bag 2006 Ondangwa

Omapulo K Valombola Tel: 065-263025 Ovanyolelwa: Ovahakuli aveshe moshipangelo shaEenhana Omunyoli: Omukulunhu woshipangelo Efiku: 25 Juni 2007 Oshinima: Etalelepo lOministeli Youhaku nOnghalonawa Osha fimana unene opo ovahakuli aveshe va holoke pefimbo letalelepo loMinisteli, momafiku 28 Juni 2007 poshipangelo shetu, otundi onhimulongo yongula. Oministeli otai ka popya kombinga yoshikonga shetunhilo lomukifi wOpolio, osho tashi ka ningwa moshilongo ashishe. Helena Simon Matrona

26 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

9. Oshipopiwa Efatululo: Oshipopiwa osho oshinyolwa sha ngongwa nosha longekidwa nawa nelalakano lokulonga, okushivifa, okukumaida nokulondwela ovapwilikini moshinima shonhumba. Ohashi longekidilwa ovapwilikini moivilo ya yooloka nosho yo oyoongalele i lili noku lili. Omalalakano: Okukwafa ovahongwa:

- va dule okulongekida oshipopiwa shi na oshikalimo tashi tu kumwe noshipalanyole. - va deulwe va ninge ovapopi vawa vokomongula. - va nyole nounghulungu / va leshe ve na ovapwilikini komutima. - va kale ve shi okupopya komesho yovapwilikini. - va shiive onghalo omo mu na ovapwilikini opo va longife omungengulilo welaka u li

mondjila. - va dule okukufa mo omanenediladilo mefimbo la ngabekwa.

Omutungilo:

- etwalemo la nyolwa nawa, la kwatela mo omifika dovapwilikini - oshikalimo shi na omadiladilo a landulafana nawa - shi na oihopaenenwa opo tashi dulika. - exulifo liwa li na efindilemo lomadiladilo oshipopiwa. - oshipopiwa nashi kale shi na enyolwafiku.

Didilika: Oshipopiwa nashi kwatele mo oikambami, ngaashi tai holoka momufindalongo weendodo adishe edi da nuninwa okambo aka.

- omupopi okwa pumbwa e lilongekide nokuninga omapekapeko oshipopiwa shaye. - oshipopiwa nashi xule momhepo iwa.

27 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oihopaenenwa A A. OSHIPOPIWA PEYEULULO LOMATUNGO MAPE POFIKOLA YEDINA HAKAYOVA ETI – 08 JULI 2009 Tangi komhito nde i lineekelelwa. Omunashipundi omufimanekwa, Oministeli yEhongo omufimanekwa pamwe nosheendo shoye, Ovawiliki vehongo, Ovataleli veefikola mwa dja koikandjo ya yooloka, ovahongi mwa dja keefikola di lili noku lili,ovadali ovafimanekwa mwa holoka, ovalongi novalongwa vopofikola Hakayova, pitikei nge opo ndi tye sha peyeululo lomatungo aa taa ka yeululwa kOminista yEhongo omufimanekwa Abraham Iiyambo. Pehovelo nandi mu kunde ame ndi mu pandule eshi mwa holoka, nonande oyiimbi yopefimbo eli itai pu. Omukulu wonale okwa tile ONGHUWO YEPONGO OKALUNGA MWENE HE I TONDOKA. Eshi oshoshili. Otwa kala nokuninga omaindilo omatungo ndele ihatu nyamukulwa, eedula lunga omulongo nanhano ndi tye. Neudo ohaluka ovatungi va mbaduka ko, netungo ola fikama momafiku manini, moule wohani imwe aike lo ola pwa. Olupandu lotete nandi li yukife kOministeli yEhongo eshi ya uda omhumbwe yomatungo peefikola noya ninga etengeneko loimaliwa yomatungo i wedelwe. Oshitivali ohandi pandula ovadali vopomudingonoko wetu eshi va kendabala okukwafela opo etungo eli li fikame. Ngee eshi va yandja okudja meendjato davo ile apa va longa nomake avo. Nohauxuuninwa nandi pandule okakomitiye komatungo eshi inaka sholola okuninga omaindilo ako. Pexulilo nandi mu pandule amushe komayambidido aa mwe tu pa unene tuu okumona omauyelele, eshi tu na okuninga neendjila nhumbi tu na okweeenda tu pitife etungo, onghee handi ti inamu shi efa. Tangi unene.

28 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa B: Nekwa litoka oye ngoo nyoko Omunashipundi wengudumano eli, ovaunganeki veuyo pamwe eli, eengudi novafilishisho velaka lOshikwanyama meefikola detu muNamibia, onda hala okupandula omhito ei opo ndi mu tambule ame ndi mu yeululile omalipyakidilo eni aeshe aa tamu ka ninga moule womafiku ane aa tamu kala apa. Kashiimba otamu lipula kutya omolwashike omunhu ta yeulula engudumano la fimana ndee ote shi ningi mOshikwanyama, hamelaka lopambelewa. Otu li mengudumano lOshikwanyama, onghee keshe omuti u li omu nena nokanyengele ke li ko naka kwanyamekwe. Omhepo yOshikwanyama noyelaka lOshiwambo nai pangele mengudumano omu. Engudumano eli ola etwa po onomenawina opo ovanawino vomadiladilo mawa novatungi omanyakwa velaka lOshikwanyama, mu tofwe mo nye mu ongale pamwe opo mu ninge po sha, nye mu ete po sha shi liwetikile shi ka kwafe meefikola detu. Ngee hatu tale momalaka omakwailongo, ndiha dini kutumbula Oshiingilisha nOshimbulu aa e li popepi nafye, ohatu hange mo omambo omaludi mahapu. Omambo omahokololo, okushiiva elaka, omambo oitevo, omambo eenhumwafo, eengano nosho yo omambo oinyandwa. Oshike tashi tu imbi okueta po etu? Ngeenge hatu tale oukalata aveshe ngee ovomahombolo, omadalo, omahaleloyambeko moinima ya yooloka ile veudopamwe meefya ove li mOshiingilisha ile mOshimbulu. Oto hange ongeleka iyadi ndo, ovanhu ve uya kepako nomusholoshoshi umwe oye ehe mo, ndele ovanhu otava lesha: “with sympathy”. Omolwashike itatu leshele hatu ti: “neudopamwe la dja komutima ohatu tumu okakalata aka…”? Ope na omalaka mahapu ovadalelwamo tae linyenge meefikola muNamibia omo nOshikwanyama sha kwatelwa mo. Omalaka aa aeshe oku kwetelwe po kovapopi vao. Ngeenge ovapopi vao ova djala oupenda, ndele tave a yambula po, eshi osho tashi ningi epole lavo. Nongeenge ova lu ondede, ndele tava efa elaka lavo osho otashi ka kala yo exutuko lavo, eshi elaka lavo tali ka kana po filu. Elaka otali kala po notali fimanekwa ngeenge li na oishangomwa ihapu. Elaka omo mwa kwatelwa omifyuululwakalo doshiwana keshe noli na oupuna momahokololo, moutevo, moinyandwa nomoiimbo yomunghoko oo. Ngeenge ngeno otu efe filu elaka letu nena oiimbo ngaashi yoomeme Nanghili Nashima, yootate Iita yaKadha, ootate Mwatala yaShoopala nootate Paul Amadhila ou ha ti: “tandi imbi oongombe nda valwa mudho,” ohatu ke i kanifa filu. Noutya vaxupi ovo nda tumbula apa, engudumaneno loilonga yOshikwanyama eli onde li yeulula ngaha pambelewa. Sha popiwa ku: Paulus Opomanga Haufiku, Omukulumhu wokomitiye yelaka lOshkwanyama, peyeululo lengudumano loinyolwa melaka lOshikwanyama, Ongwediva TRC, 27 Aprili 1999

29 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

10. Engongo loshinyolwa Engongo olo omushangwa wa tofa mo omanenediladilo mehokololo lonhumba. Omalalakano:

- opo ovahongwa va shiive okungonga oinyolwa yomaludi aeshe. - va dule okutofa mo omanenediladilo oinyolwa noku a tula nawa meshikulafano. - va pyoke okukwatakanifa omanenediladilo oinyolwa mokulongifa oitya yavo vene.

Omulandu: Kape na naanaa omulandu u li po oo dingi tau dulu okushikulwa, shamha ashike nakungonga ta kwatele mo omanenediladilo oshinyolwa, sho nashi kale tashi dulu okunyamukula omapulo aa, ngeenge sha pumbiwa: Naini? Olye? Peni? Shike? Ngahelipi? Molwashike? Didilika: - Engongo ohali dulu okukala moutendo she likwatelela komanenediladilo oshinyolwa. - Oinima/oitya nomatumbulo a futama, ngaashi omayeletumbulo nomipopyofano inai pumbwa

okulongifwa. - Oule wengongo ohau likwatelele komuvalu woitya ya yandjwa. - Naku longifwe oshitya shimwe ponhele yoitya ihapu apa tashi dulika. - Omungongi na ulike omuvalu woitya wa yandjwa moikondekifo. - Mengongo inamu pumbwa okutulwa / okuhololwa sha shimwe shipe inashi dja moshinyolwa. - Oshinyolwa nashi leshululwe opo ku wapalekwe omapuko.

Engongo Tala okagrafa taka shikula taka wilike omunyoli nghee e na okuunganeka omanenediladilo noku a nyola pauxupilela.

30 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa A: Onghalo yokedu Nghiyolovali, omona waMundilo naMukwanaidi yaHeelu, oludi lovakwanambwa. Ova kala eedula dihapu nombili nanekulu laye Nahambo, metungo lavo momukunda Eehoni, omo a dalelwa. Moule wefimbo ova ka tembukila kEhoma mokati koshitunda shaUkwanyama. Kakele kombili meumbo lavo, Nghiyolovali omulumenhu weumbo la li hali tokelwa koshi yoshilemo shondwi yeengobe, okwa xwile omaonda kOlivingi a dile ko noimaliwa noikumbafa, nde te i lande eengobe daye. Ova pewa yo omaano omumati umwe aeke edina laye Shekupe. Omunyeumbo ou okwa kala noshisho shoufita woimuna yaye, ye omukulukadi te mu kwafa mokukongelela outana, fiyo Shekupe wavo a kula e mu kulila ko koufita. Efiku limwe muKuungumene, Nghiyolovali okwa hovela te liyave, vati oku udite ngoo mombuda. Okwa li ngaho ta diladila kutya pamwe epululo le mu etela, shaashi eenhani eedeulwa. Nahambo okwa li ta ti pamwe okwe likoka nande oluvya, ndele osha kwata olule. Osho ngaho sha ka ninga ouvela woshinamenena nowa yuka kowii. Ovamwaina vaNghiyolovali kava li va tunda mo meumbo lomukwao, shaashi ohava ti evaya eshi e hole unene nekulu laye. Ohava mono vali nekulu a nyika elundu nodino, vati ohe va tale a fa e va wete komaxuli. Vahapu ove ke uya mo ashike eshi Nghiyolovali ta ehamenene ye a pumbwa okunangelwa. Ovamwaina ova li va hala a twalwe meenganga doshilaule ashike Nahambo kali a itavela moundudu, ina pitika va ka konge eendudu. Oohaukwe vaye navo ova dika eenyala medu vati mumwaina ita i konaashalesha, shaashi Nahambo vati okwa hala a ka holeke osho a ninga mwene noikelefiti ikwao. Nghiyolovali osho a ka kala ita hange vali nomomeva oovenevene, pefimbo opo meumbo keshe umwe okwa valeka nale eshi a hala a ka ye nasho fiku omutumba tau pu. Nahambo nomona Shekupe ovo aveke ve na omanghulutima pominino eshi ve wete kutya omukemo womunyeumbo kau fi vali wokedu. Ota popi kanini e he uditike nawa, ta lape omukulukadi waye nde ta ti: 'Nahambo kakadona kange, owe lilongekida tuu okulwila eliko letu eli handi ku fiile ile oto ka fyaala pomutenya?' Omumati wetu ina dja po pwoove nande nava tye, Mukwamwenyo wange, she ku pe Pamba tambula, she ku pe Kalunga kaNangobe shambekela nomaoko avali ngedina lokaana ketu. Pokati koufiku umwe Nghiyolovali laye la fika, momhepo ipyu tai holola oupopepi wodula yonhemuna noixuxuvi ye lihanena ewangadjo, ohani oya li tai djuvauka ko apa naapenya nande kaya li ya toka tootoo. Omufiyekadi nomona ovo aveke tava dedauka va tula eenyala mofingo neliudo eli kutya kave na vali apa ve lineekela. Kwinya ovatekulu vanakufya ova totela nale keehambo, noifufuta pomake, omikove neenghwalute, ve ke di lyate komakondo keshe umwe a twale kulaye. Edi da li moshiunda inadi monika ou a ya nado nokuli, omwa fyaala ashike eehove hamano nomhedi da nuninwa omutumba molwaasho Nghiyolovali okwa li e na omaume mahapu. Pokaanda okwa li hapa nangala elume likedi lomukove tau ti tai-tai tali fenhuka ashike. Efiku va hanauka noikutu yomukulukadi ova ya nayo, oinima aishe neembiya edi da teleka fiku olo noupyu wado ve di leka komapepe vati oinima oyomukwao omukulukadi nghee a dalwa a longe. Omukulukadi umwe okwa li a fyaala po ta kondauwala ngoo noshiumbo, eshi tali peuka okwa kufa po keshe osho sha li sha fyaala po; eembiya, oshivambelo, oilanda mofingo nomoshiya oya kulaulwa mo, nde Nahambo ta kala epweya ehe na nande oo omufuva. Osho hanga she mu mana omwenyo, omona womumati oye aeke ou a li e na okuya naxe mumwaina waxe, vati e mu shingife

31 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

ko. Elao linene mwene womukunda a pondola mokulongifa eenghono paveta, nde ta udifa ko ovanhu Shekupe a kale puina, ngeno Nahambo naye a ka likola eemheke. Nonande ongaho epya ove likufwa vati ola ile mongobe yepata, onghee ola kufwa po kuNghishidi omutekulu wanakufya Nghiyolovali. Nahambo nomona ova shuna kokaumbo kaina konima tava ke okaumbo kavo polwamba lokaumbokaina. Shekupe osho a kulu ta piti eefikola, ta ningi ondokotola ndele ta kufa ko okaumbo kaina. Engongo Nghiyolovali yaMundilo ova kala eedula dihapu nombili nomukulukadi waye Nahambo newifa lavo Shekupe meumbo lavo mEehoni. Ova ka tembukila kEhoma mOukwanyama. Okwa kala e na eengobe dihapu. Nghiyolovali okwa kala ha lifa ta kwafelwa komukulukadi waye nomona Shekupe. MuKuungumene Nghiyolovali okwa tameka okuyahama. Oudu owa twikila wa yuka komesho. Ovamwaina ova li va hala a ka hakulwe keendudu ofimbo omukulukadi waye kwa li a hala e mu twale koshipangelo. Efimbo olo omushamane a ditika Shekupe naina ovo aveke va li ve udite oudjuu. Ovakwapata keshe umwe okwa valeka osho e na okufyuulula nonande Nghiyolovali okwa lombwela omukulukadi nomona kutya eliko olavo. Mokati koufiku oo Nghiyolovali a xulifa/a mana oweenda waye, omukulukadi nomona ovo aveke va li tava dedauka. Ovatekulu ova ya nale keehambo neengobe odo da li meumbo oda iwa nado, omwa fyaala ashike heyali da nuninwa eefya. Eliko lomufiyekadi la fyuululwa po. Nonande va li va fiwa moluhepo, Shekupe osho a ka kula ndee ta hepulula ina. Oshihopaenenwa B: Edipao linyanyalifa Momukunda Eputa mOndonga omwa li mwa ningwa oshiningwanima shi tilifa noshi difa omaxwilili eshi omulumenhu omufitandaka a dipaa mushiinda shaye nomakatana. Ouyelele oo wa monika po otaku hokolowa kutya Lazarus yaHaufiku weedula omilongo nhee okwa dipawa kumushiinda shaye momafiku 19 Juli 1996. Ovashiinda ava vavali Haufiku naAmunyela (ombolo) ova kala ve na eenhamanana deengaba domapya efimbo lile. Otaku hokololwa kutya omushamane Haufiku nakufya okwa kufa ko oshipambu shepya shamushiinda noku shi tula ongubu. Oshiningwanima eshi sheengaba domapya osha lopotelwe kumwene womukunda nosha hangika shi li metifa opo ngeno shi kandulwe po. Manga oshiningwanima eshi inashi uya Amunyela okwa panauna po ongubu yaHaufiku. Opa li pe na okukala oiti tai teka. Konima yeenhamanana edi Haufiku okwa shuna kongubu yaye. Amunyela okwa ka tala ekatana laye. Okwa hanga Haufiku ta umbu ashike ongubu yaye nombili. Okwe mu teta ekatana lokofingo noku wila po. Okwe mu shikulila po nomakatana ehe na olufuwo. Okwa hovela oku mu tetaula komutwe, ta tete ko omaoko osho yo omaulu. Konima oinhimbu oyo okwe ke i leka komuti u li mekove laye. Ovashiinda mokumona oshiningwanima eshi ova faduka po nove ke shi lopota kopolifi yopopepi. Opa li pe na oudjuu lela shaashi kakwa li pe na eudafano pokati kaAmunyela nopolifi. Amunyela okwa tulwa moipandeko noshibofa shaye otashi ka pwilikinwa momhangu yaMangestalata pOndangwa. (The Namibian Juli 1996)

32 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Engongo

Momukunda Eputa mOndonga omwa ningwa oshiningwanima shi nyanyalifa eshi omufitandaka Amunyela a dipaa mushiinda shaye Lazarus Haufiku, e mu tetaula nomakatana momafiku 19 Juli 1996.

Eshi osha etwa keenhamanana deengaba domapya avo. Haufiku oye a umba ongubu tete koshipambu osho tava kondjele. Amunyela okwa li ta kendabala oku i hanauna po. Olwoodi nola hovela. Eshi osha lopotelwa mwene womukunda nosha hangwa tashi konakonwa. Efiku limwe natango Haufiku okwa twikila okuumba ongubu koshipambu tuu osho, Amunyela ine lididimika vali. Okwa ponokela mukwao nomakatana. Okwe mu tetaula komutwe. Ta tete ko omaoko nomaulu. Oinhimbu okwe i leka komuti mekove laye.

Ovashiinda ove shi lopota kopolifi, Amunyela okwa kwatwa, ashike opa li pe na oudjuu wokuudafana, shaashi okwa li ombolo. Oshibofa otashi ka pwilikinwa momhangu yamangestalata pOndangwa.

33 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

11. Ondjokonona yopailonga O-CV (Curriculum Vitae)

Efatululo:

OCV oyo engongo londjokonona yomunhu mwene tai yandje oukwatya waye woulongelwe, weshiivo loilonga noupondoli mehongo nomeshiivo loilonga. Ohai pumbiwa unene mokukonga oilonga ile mekongo lofikola. Osha pumbiwa unene okukala u na oCV noku i wedela ngeenge wa ninga sha shomupondo. MoCV ihamu nyolwa oinima ihe fi yoshili.

Omalalakano: Ovahongwa nava: • shiive okuyandja omauyelele kombinga yavo pauxupi • nyole oCV momushingo nomomutungilo u li mondjila • shiive okuninga eeCV davo vene pamifika da yooloka Omutungilo: Oshipalanyole Nashi nyolwe meenenendada, ngeenge omeendada dinini nashi tendwe koshi. Oshipalanyole ihashi tulwa oshileshifo kexulilo. OCV ohai nyolwa momunhu omutitatu (omupersona omutitatu). Oukwatya wopaumwene • ofani • edina • efiku ledalo • oukashikekookanhu • onomola yokamutwe • onhele apa a dalelwa • oukwashiwana • ohombo • oukolele • eitavelo • ondjukifi yolukalwa • ondjukifi yopoosa

Ehongo / ouhongelwe Naku nyolwe omusholondodo weefikola noiputudilo yelongo lopombada, eedula edi a kala meendodo ile moiputudilo oyo. Naku tamekwe nodula, ofikola (oshiputudilo) nondodo ile onghatu. Ondodo yaxuuninwa yelihongo oyo nai tamekifwe. Ondjokonona yoilonga • Omunyoli na nyole oilonga ei a longa, onhele needula edi a longa.

34 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Omalaka

Osha fimana omushangi a tonge omalaka aa ha popi omolwomakwatafano. Ohashi yandje enwefemo liwa ngee taku talwa kouhapu womalaka oo omunhu ha popi, nande

kashi fi shokufifa omunhu ounye ou ha popi elaka limwe. Osho e hole Omunyoli na holole eshi e hole kondadalunde, hop. Omushangi ina tya ashike okuhole omaudano yee ina popya kutya oudano woludi lilipi. Oonakumushiiva nawa • Omunyoli na yandje omadina avali fiyo atatu ovanhu ovo ve mu shii nawa ndele havaneumbo

ile ovapambele vaye. • Omunyoli okwa pumbwa okupula epitikilo opo a longife omadina aava a hala va holoke moCV

yaye. • Na kwatele mo yo eendjukifi neengodi doonaku mu shiiva nawa, shi pupaleke ekwatafano laaku

a ningila eindilo noonaku mu shiiva nawa.

35 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa shondjokonona yopailonga (oCV) Elitongomono:

Edina: Paulus Ofani: Shimwooshili Efiku ledalo: 19-Juli 1967 Onhele apa a dalelwa: Onengali, Ohangwena Oukashikekookanhu : Omulumenhu Ondjukifi: P O Box 251 Ondangwa Eitavelo: Omukelefiti Oukwashiwana: Omunamibia Ohombo: Okwa hombola Oukolele: Owe lixwa po

Ehongo/Ouhongelwe: 1992 -1984, edeulo mokupangela Ouniversiti yaStelenbosch – RSA onghatuhongo mokupangela (B-Engineering)

1988 – 1989, edeulo mokupangela omatuwa nokuxwikila

Oshiputudilo shaValombola Odiploma mokupangela

1981 – 1985, Oshekundofikola ya Shakati

Ostanda onhi – 6-10 Ondombwedi yostanda onhi – 10

1974-1980, Ofikola yopedu pOkauva.

Omanyonyolo-ostanda onhi – 5 Ondombwedi yostanda onhi -5

Oilonga:

1992 fiyo okeluwa eli, Omunailonga mongalashe yehanganomina laCDM , Oranjemund.

1990 – 1991, Omunailonga mongalashe yoToyota – Tsumeb

1995-1999, Omukulunhu woshitai shongalashe yoToyota-Grootefontein

Omalaka: Okupopya Okulesha Okushanga Oshikwanyama Nawa Nawa Nawa Oshimbulu Nawa Nawa Nawa Oshiingilisha Nawa Xwepo Xwepo Omalihafifo: Okulesha

Okundanisha Omalweendo

36 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Omaudano: Oudengingonyo Okatanga koposhitaafula

Oushivikile: (a) Mrs. P. Haindongo (Omuhongi) Osekundofikola yaShakati P. O. Box 7241 Oshakati Tel. 065-220447 (koilonga)

(b) Mr. Ben Shuumbwa (Omunambelwa)

Mouministeli wOipindi nOikwafabilika) P. O. Box 7221 Windhoek Tel. 061-288679 (koilonga) Tel. 061-310781 (keumbo)

(c) Mr. Van Stein

(Omukulunhu-wiliki wehangano loToyota moNamibia) P. O. Box 219 Windhoek Tel. 061-421306 (koilonga) Tel. 061-334111 (keumbo)

37 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

12. OLOPOTA/EELOPOTA Efatululo Ehokololoningomwa olo engongo loshidjemo shekonakono la pulwa nola ningwa koshiningwanima shonhumba sha ningwa ponhele nopefimbo lonhumba shi kenyeneka ile shi hafifa. Oku na omahokololoningomwa e lili noku lili nohaa holoka momitungilo da yooloka she likwatelela kwaasho sha konakonwa naasho sha monika. Omaludi EELOPOTA:

a. oimbuluma b. oumbangi c. oshiponga d. loilonga neelopota di lili noku lili.

Omalalakano Omuhongwa na kale ta dulu: • Okukonakona nokatalekonawa oiningawanima yomaludi a yooloka. • Okunyola neudeko meukililo kwaasho a mona nokuyandja omafaneko taa wapalele ile taa eta

ewapaleko. • Okumona omayooloko nomafaafano pokati komaludi nomitungilo deelopota da yooloka.

Omitungilo deelopota A. Ehokololoningomwa / olopota yoimbuluma koshi yeano Oshipalanyolo : Sha nyolwa pokati kepandja meenenendada ile shi tendwe koshi ngeenge osha nyolwa meendada dinini. Ihaku tulwa oshileshifo.

Etwalemo : Oukwatya womunyonenwa: edina, onomola yokamutwe (oID), oukwashiwana, oukwakashikekookanhu, eedula, onhele apa ha di, ongodi, eifano nonhele apa ha longo nelaka eli ha popi.

Oshikalimo: • Efiku loshivike nolomwedi, efimbo, onhele apa pa ningilwa oshiningwanima, oshiningwanima kondadalunde, eshi sha kana noukwatya washo. • Eano lanakunyonenwa nonhele apa a anena tali shikulwa keshaino laye, efiku novili. • Koshi yeshaino laye ohaku shainwa kunakukufa ehokololo. • Eano lomukwashilipaleki weano / nakukoleka ehokololo • Oukwatya wanakukufa ehokololo (omupolifi) : efiku, efimbo, eshaino, eifano, edina nondjukifi

yoilonga.

38 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Didilika : • Oukwatya wanakukufa ehokololo ohau kala kolulyo lepandja. • Olopota youmbangi ile yoimbuluma ngeenge oya kwata omapandja avali alushe

poshi yepandja ohapu shainwa opo u koleke kutya otali twikile. Olopota youngangala (oimbuluma) Oshihopaenenwa

EHOKOLOLO KOSHI YEANO CR 32/07/2007

1. Ame, Alina Kambode, onomola yokamutwe (oID): 74121200355 omukainhu

Omunamibia weedula 34 omukalimo womOngwediva Hanover, onomola yeumbo 3425 ongodi 065-230376, omukwateli-komesho mofitola ya Pep – Store mOshakati pomatungo a Game, ongodi yokoilonga: 065-223600, omupopi welaka lOshikwanyama, ashike ohandi ningi eano eli mOshingilisha.

2. MOmaandaxa, 17 Marsa 2008 lwopotundi 21:00 onda li nda kofa meumbo lange mOngwediva. Onda uda elinyengo lomuvelo wokokombifa. Onda penduka konima yominute dinini nonda ya mokombifa. Onda hanga omuvelo wayo wa yeuluka. Eshi nda talatala meumbo alishe onda didilika oTV yange yoluvala lilaula yoludi loSamsung yonomola #0012484, yongushu N$ 4500-00 moseti kai mo. Eshi nda ya pondje yeumbo onda mona kutya omufekelwa okwa longifa oshilongifo shihe shiivike mokuteya omuvelo. Onda ya kopolifi ndi ka lopote oshiningwanima.

3. Ame, ondi shi shi nondi udite kutya oshikalimo shehokololo eli kasha li omhinge neano

eli. Ondi udite kutya eano eli oloshili nola ningilwa mOngwediva 18 Marsa 2008, 08h00: Eshaino AKambode. Moipafi yange SG: J N Ruben 03224 (J.N. Ruben)

4. Ohandi kwashilipaleke kutya ehokololo eli ola ningwa moipafi yange. Nakunyonenwa oku li shi noku li udite ko nawa. Konima eshi a lesha mo, okwa shaina moitanaisho yange mOngwediva. 18 Marsa 2008 08 HOO JNRuben Shishande J. N. Ruben Private Bag x5506 Nampol, Ongwediva

B. Olopota yombangi

Ole lifa nomutungilo wa A ashike ihamu walyaekwa/fekelwa Ihamu tiwa vati Ohali nyolwa momupersona wotete

• Olopota youmbangi alushe ohamu shangwa edina lomunyonenwa. La tulwa moihopaeneninghwanyu.

39 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

• Outendo molopota yoimbuluma noyoundombwedi konyalo ohava hovele pokati kepandja kombinga yokolumosho. Onomola yokatendo nai kale komufinda kolumosho.

• Omutungilo wolopota yoilonga noyoklaba owa faafana • Konima yoshibofa sha patululwa ohashi pewa onomola yepeko komupolifi.

Oshihopaenenwa

Olopota youndombwedi/youmbangi

Efiku loshiningwanima Efiku Omwedi

Efimbo loshiningwanima Omudo:____________________ Efiku loshivike . So Ma Ti Tu Te Ta Lo/ To Onhele yoshiningwanima______________________________ Efatululo loshiningwanima paxupi

Edina londombwedi/ombangi: ___________________________________- Ondjukifi yondombwedi/ombangi:________________________________

40 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa Olopota youndombwedi / youmbangi:

Oshibofa shedengo Oshikuku CR 50/06/2008 Martha Inkono: Onomola yaye yokamutwe 90050700476 a dalwa eti 1990-05-07, Omunamibia, omukainhu weedula 19 e li mondodo 12 womomukunda Othilu popepi nOshakati mOshitukulwahoololo Oshakati yoKouninginino moshitukulwa shaShana, ha di meumbo latate Remegius Inkono, momukunda waToivo Gabriel, onomola yongodi (065) 225226, ongodi yomekwamo 0814575955, ha fikola moNuuyoma Secondary School, modoolopa yaShikuku mOshitukulwa shaMusati, ongodi 065-254763; omupopi wOshindowishi ashike ota ningi eano apa mOshikwayama. 1. Metitatu 4 Juni 2008 potundi 8:00 ongula, onda li pofikola yopombada yedina Nuuyoma, modoolopa yaShikuku mOshitukulwa shaMusati. Onda li nakahewa kange womongudu yetu “Maria Tega” okwa li hatu di komuhandjo twa yuka keengulu tu ka tameke eetundi dongula. 2. Manga hatu ende, onda mona Tangi Shivute ta di konima yetu, diva diva ye okwa hovela ta shindi kahewa kange “Maria Tega”, te mu ula omalaka mai. 3. Kahewa, kange Maria ina nyamukula komashindo aa. Konima Tangi Shivute okwa tameka oku mu ningila omatilifo kutya ota ka denga “Maria Tega”. Manga handi kendabala okumweneka Tangi, ye okwa denga Maria nongonyo oikando ivali moshipala. Mokudengwa Maria okwa ninga oshipute keisho lokolulyo. 4. Onda findikila kahewa kange kOmbelewa yomukulunhufikola opo tu ka lopote oshiningiwanima eshi. Konina onde mu twala natango kOshashiona yopolifi, opo “Maria Tega” a ka patulile Tangi Shivute oshibofa shokudenga nokuehameka. Konima opolifi oya tuma kahewa kange “Maria Tega” koshipangelo shaShikuku a ka hakulwe. 5. Ame ondi shii nawa omufekelwa ou a denga nokweehameka kahewa kange, shaashi naye oku li omulihongi moSeko yaNuuyoma e li mondodo 11B, oha kala momuhandjo wovamati, obloka B onduda onhi 4. Edina laye la shiivika nawa oTwo-pack, oshilukadina shaye, nedina laye leshashwa oTangi Shivute. Ame, ondi shi shii nondi udite kutya oshikalimo shehokololo eli kashi li omhinge neano eli. Ondi udite kutya eano eli oloshili nola ningilwa mOshikuku eti – 4 June 2008 BESh (BESH0m11365

Namibian Police Oshikuku Sub Station 04 Juni 2008

Commissioner of Oaths Bolie Shinailambi Namibian police Oshikuku sub station Oshakati Tel 065-254763

41 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Olopota yoshiponga Oshiponga shohauto

Ngeenge taku lopotwa oshiponga shohauto / shoihauto molopota ohamu kwatelwa oinima tai shikula.

− Eyelifo − Efiku oshiponga sha lopotwa − Efiku oshiponga sha holoka / ningwa: efiku loshivike nolomwedi. − Efimbo oshiponga sha ningwa − Oshitukulwa shamangestrata omo mwa ningilwa oshiponga. − Onhele yopolifi opo pa lopotwa oshiponga − Ondjila omo mwa ningilwa oshiponga, ngaashi edina nonomola yepandavanda, ondjila yo

vene kondadalunde, hop. ondjila yopokati kOndangwa nOshakati. Omauyelele Omushingi / ovashingi ID, oukwashiwana, edina laye, oukashikekookanhu, ondjukifi yolukalwa, ongodi, onomola yombapila yokushinga nefiku ya yandjwa. Omaukwatya oshihauto / oihauto Onomola yohauto, onomola yotyesha, oluvala lohauto, omodela yohauto nonomola yolisensa yefendelo lohauto. Efatululo nhumbi oshiponga sha holoka onomola yohauto ile eenomola doihauto ombinga oko tai / tashi di naaku ya / sha finda, hop. oushilo oluvala noludi loshihauto / loihauto nhumbi sha enda, ulika yo koshihauto shovene opo sha ehama noshiponga apa shi fike. holola ngeenge omwa ehamena ile omwa fila ovanhu. Pexulilo:

Edina lomukonakoni: onomola yaye yoilonga omufika waye wopailonga eshaino moshihako Ei aishe ohai ame kolulyo lombapila.

c. olopota yoilonga

• oshipalanyole • etwalemo • oilonga ya longwa • omaupyakadi a konekwa/didilikwa • exulifo nomafaneko • omulongekidi (edina, eifano, imufika wopailonga, efiku, onhele yopailonga)

42 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa:

Ehokololoningomwa lopailonga

Olopota yoilonga yopashikako Januali – Aprili 2009

ETWALEMO Oilonga yoshikako shotete oya hovelele muJanuali 2009. Oshikako shelipyakidilo linene noilonga oya longwa fiyo 29 Aprili 2009. Oinyangadalwa ihapu yoshikako oya longwa. Imwe yomuyo ongaashi: Okudeulwa mokulongifa omufindahongo, okutalela po eefikola nelalakano linene olo okunghonopaleko owino nomapyokoko ovahongi. OILONGA YA LONGWA a) Etalelepo leefikola Eefikola di li nhee oda talelwa po. Oilongadalwa ya longwa ongaashi: okutalela ovahongi motundi, okutala oinyolwa yovahongwa, okutala eongelo loitwa yetaloshiivo, okutala elilongekido lefiku lomuhongi nomapeko. Ovahongi vahamano ova talelwa moulefimbo woshikako osho. b). Okudeulwa mokulongifa omufindahongo wondodo 5-7: Ovahongi 36 ova deulwa nelalakano loku ka deula vakwao koikandjo-hongo yavo. OSHO SHA MONIKA a) Etalelepo leefikola

− Vahapu vomovahongi ova longa nawa, shaashi ohava ningi elilongekido lefiku ngaashi sha pumbiwa.

− Oinyolwa ei ya yandjwa oya talwa. Vamwe vomovahongi ova yandja oinyolwa inai henena, imwe inai talwa, ei ya talwa omufika wetalo kau li pamufika. Ovahongi aveshe peefikola ove na omapeko nonande inaa tulwa pamufika wa pumbiwa.

b) Okudeulilwa mokulongifa omufindahongo wondodo 5-7

Ovahongi aveshe ova li va holoka nawa. Vamwe vomovahongi ova holola ounyengwi mokuuda ko nomokulongifa oikambami

mehongo lefiku keshe. OMAFANEKO Elelo lofikola nali shikule ovahongi va yandje oilonga ya wana po, ya talwa nawa nopefimbo. Omapeko aeshe naa tulwe eedokumente da pumbiwa opo a kale pamufika. Ovahongi nava tuwe omukumo wokulongifa oikambami mehongo lavo lefiku keshe. JShonena Jacobina N. Shonena Omuyandjimayele 21 Mei 2009

43 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

13. Eembilive/eenhumwafo Efatululo: Eembilive odo oinyolwa yopamakwatafano pokati kovanhu nodi na omitungilo da yooloka. Eembilive oda tukulwa meengudu mbali.

• Ombilive yopaukaume • Ombilive yopambelewa

Omalalakano:

• Ovahongwa nava shiive omaludi eembilive da yooloka. • Ovahongwa nava shiive eyooloko pokati kombilive yopaukaume noyopambelewa. • Ovahongwa nava shiive okunyola ve na ovaleshi komutima.

OMBILIVE YOPAUKAUME Eembilive doludi eli odedi hatu nyolele ookaume nookahewa ketu oshoyo ovakwanedimo. Omutungilo:

• Ombilive yopaukaume oi na ondjukifi imwe hai nyolwa pombada kombinga yokolulyo. • Ondjukifi ihai xupipikwa, ohai shangwa i yadi i li melaka lopambelewa (mondjukifi kamu na

shimwe hashi xupipikwa kakele ku P O yopuBox) • Ondjukifi nai nyolwe ya yukilila. • Mondjukifi namu kale edina loshilongo. • Koshi yedina loshilongo naku nyolwe enyolwafiku la wambekwa.

Epopifo: Epopifo lombilive yopaukaume nali kale ngaha:

• Tate omuholike, Meme omuholike, Tatekulu omuholike, Omumwange omuholike, Okandenge okaholike, Kahewa Saara, Kaume Tuhafeni nosho tuu. Peemhito dimwe ohatu longifa yo, Ngadi ile Nhumba omufimanekwa ngeenge hatu nyolele ovanhu ovo vehe fi ovapambele vetu. Oshihopaenenwa: Omuhongi omufimanekwa.

• Pokati kondjukifi nepopifo oshoyo pokati kondjukifi nolutu lombilive napu pite omufinda inau shangwa sha.

Etwalemo: Okatendo kotete alushe oko etwalemo, nohamu kwatelwa oitwa tai shikula:

• Epopifo • Eyandjombili apa tashi dulika • Elalakano lombilive

Olutu: Olutu konyala oli na outendo ve li vavali fiyo vatatu (osha hanga koule wa pulwa) tava yelifa elalakano lokunyola ombilive.

44 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Exulifo: Okatendo kaxuunimwa alushe oko exulifo, nohamu kwatelwa oinima tai shikula:

• Epulo a shangelwe / ile a alulilwe • Eyandjo lomakundo • Pokati kolutu nexulifo napu pite omufinda inau shangwa • Oitya yexulifo nai kale i na ekwatafano nepopifo mombilive yoye.

Oshitukulwa shopexulilo alushe oshosho nakunyola te lipopi kutya oye lyelye, nohashi kala luhapu ngaha: okamwoye / okamweni Ester okandenge koye / omukulu woye Maria,

Oshihopaenenwa A

Onkumbula Combined School P O Box 19077 Ondangwa .. 13 Juni 2008

Kahewa Helena

Tete nandi yandje ombili eshi inandi alula ombilive yoye oyo wa li wa shangela nge meti 20 Mei neudo. Onde i yakulile naana pefimbo, ashike omupya owa ka dja opo eshi nda kala handi hepekwa nai koshidu.

Osho ngaho nda fiki okudja kefudo kOndangwa. Ame mwene okwa li nda hafa shili eshi nda fika keumbo, ashike onda hanga eumbo letu alishe la nangala, omolwomukifi woMalaria oo wa handuka fiyo opaife.

Opa pita ashike omafiku avali sho oshidu osha hanga nge. Efiku olo onda hovela ashike handi ehama omutwe ame ndi kwetuwe koutalala. Efiku etivali onda hovela ashike vati handi popi oinima ihe na xulo nafina, ame vati ohandi kuu eenghuwo. Eshi tuu nda ka pashuka, ondi li nale meembete moshihakulilo shaNandjokwe. Itandi dulu oku ku lombwela kutya keumbo onda dja ko ngahelipi. Eombokelo eli ola li la udifa nge nai, shaashi ola nyonena nge elihongo lange moshikako eshi. Nokuli onda hanga vakwetu va shanga oukonakono vavali, kOmwaalu nokOshikwanyama.

Onde lineekela kutya omu li nawa amushe. Kundila po aveshe peumbo, unene tuu Kapau na Tuhafeni to ti nave lihonge nawa.

Kahewa koye Selma

45 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

14. OMATOTWAHOKOLOLO/OMATOTWAHEPU Efatululo: Etotwahepu olo ehokololo la totwa komunhu paunghulungu, tali etwa po pakushanga. Otali dulu okutotwa she likwatelela koiningwanima yonhumba yoshili ile ihe fi yoshili. Nakushanga ota tula omadiladilo aye pautendo ve li meshikulafano laasho ta hokolola. Etotwahokololo ile etotwahepu olo oshitotwa sha dja momutwe womushangi. Omushangi otashi dulika a shange e likwatelela koshiningwanima, shonhumba e shi mona ile e shi uda ile e shi lesha, ashike omushangi onghulungu ohashi dulika a diladile ashike oshiningwanima ndee te shi shange etotwahokololo liwa. Omatotwahokololo oku li ko omaludi mahapu. Oku na omatotwahokololo oma-kwakundjodjomona, po pe na omakwakuhokolola nope na nee omakwaku-tomhafana ile tu tye omakwamatomheno. Omatotwahokololo aeshe ohaa kala a tukulwa moutendo. Ope na okatendo ketwalemo, pe na outendo vomokati keho-kololo nokatendo nee kaxuuninwa kexulifo. Aka kaxuuninwa ohashi dulika ka kale efindilemo ile ehololo lomadiladilo omushangi ta udike kutya ye oshinima oku shi wete ngahelipi, ile omushangi ta holola kutya ehokololo ola xula. Omaludi omatotwahepu

Ekwakuhokolola/ekwashiningwanima ekwamatomheno ekwakundjodjomona

Didilika: Ope na oupendulifimadiladilo hava holoka paufano, pautendo nsh.t. Omalalakano okuhonga etotwahepu: Ovahongwa va:

ninge eenghulungu mokutota sha nokushanga omahokololo mawa mokukala kwavo. shiive okutula omadiladilo avo pombapila, tava longifa omadiladilo omoule. deuliwe okulongifa oileshifo mondjila shiive omutungilo welaka; omipopyofano, omayeletumbulo, oipopiwamayele nokutanifa

oupunaitya.

Omukalo wokulonga

Omulongi na yandje ile a wilike ovalongwa va ete omalityo oitukulwa ei *oshipalanyolo *etwalemo *olutu *nexulifo paludi letotwahepu olo ta longifa.

Na tonge yoo kutya etwalemo nexulifo ola hanga kounghulungu womunyoli mwene. Omulongi na yandje omanenediladilo pakulongifa omapulo

46 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Ovalongwa nava deulilwe eenghatu dokushangaa etotwahepu ( Longifa okambo Etotwahokololo dhingi: Helena Iitula)

Omuhongi ota dulu okuyandja okahokololo ve ka leshe te va pe omhito va ete ehokololo tava tungile kwaasho va lesha.

Ovahongwa nave livangeke elaka lookaume nolopomudingonoko ngaashi: Otopi- omushamane Ozali- omukulukadi

Odjoina- eumbo, kakele kangeenge tava hopaenene. Omutungilo

Enyolwafiku liyadi la ama pombada kolulyo, la wambekwa Ohapa piti omufinda inau shangwa sha pokati kenyolwafiku noshipalanyolo, opo nee

oshipalanyolo tashi shangwa okudja kolumosho lepandja. Oshipalanyolo hanaana hashi i oshileshifo kakele ngee tashi pula ile tashi ingida. Oshipalanyolo ohashi tendwa koshi nomufinda wa tetela/xulila apa sha xulila Pokati koshipalanyolo netameko lehokololo napa pite omufinda inau shangwa sha Etotwahepu oli na oitukulwa ei: efiku, oshipalanyole, etwalemo, olutu nexulifo. Etwalemo alushe nali yandje oshipala shetotwahepu, ile mu na elalakano ile efatululo

loshipalanyole paxupi nsh.t Molutu letotwahepu ohamu nyolwa omanenediladilo a ndjadjukununwa, ngaashi a tumbulwa

metwalemo Ediladilo keshe nali kale mokatendo kalo. Pokati kokatendo nokatendo ohapu piti omufinda Exulifo ohali likwatelele koludi letotwahepu, omo nakunyola ta dulu kuyandja omaliudo aye,

okungonga osho sha popiwa ile ta dulu okuxulifa nepulo louletori Ouhapu woitya nau ngabekelwe komufika wondodo, pamufindahongo Pexulilo etotwahepu ohali tendwa koshi.

Didilika: ovalongi nava deulile ovalongwa oshinyolwa lwotete, olutivali nsh.t. fiyo she ya pamufika wokumona oitwa iwa.

Omatotwahokololo omakwakundjodjomona

Omatotwahokololo omakwakundjodjomona oo omatotwahokololo omo omushangi ta shiivifa oshinima shonhumba. Fikulimwe ota hongo ovanhu nhumbi oshinima sha tungwa ile nhumbi sha shitwa ile nhumbi hashi longifwa. Omushangi oku na okukala e shii nawa oshinima osho. Oileshwa yetu yomomambo obiologi, ogeologi/okaalita, ofisiologi, oarkeologi, opiskologi, oasteronomi nosho tuu, oyo oihopaenenwa iwa yomatotwahokololo omakwakundjodjomona.

47 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

a) Tala oshihopaenenwa eshi:

11 Mei 2008

Ombashikela

Oshifuula okutala omunhu ta nyongola a londa kokashina kolupwelele koulola vavali tave lishikula, ndele ye ita u ko. Ombashikela oyo oshitotwa sha dja momitwe dovanhu vopefimbo lefelemudo eti-18, hano pokati komido 1700 nomido 1800. Pefimbo opo ovanhu ova hangwa va shiiva nale okwaalangatifa omalola e na eeakiseli, shaashi nghee sha dja nalenale pefimbo lomapangelo Ovarooma, ovanhu ohava longifa omatemba. Nokuli netuwa ola hangwa nale la diladilwa komunhu. Mbela omunhu ota dulu nee ngahelipi okulonda kokanima kolupwelele ke na omalola a shikulafana, ndee ita wanguka po nako? Kashiimba omutoti wombashikela okwa nongonona tete okaana take lihongo okweenda. Okaana ohaka dilile ko taka ende, taka kwatelele koinima, fiyo ouluvi wako otau iki okutula olutu lako monhengenena, opo kaha funduke po. Mboli ouluvi ohau dulu okwiikifwa okutengenenifa olutu lomunhu. Ombashikela yotete kaya li i na eshina loku i endifa. Oya li ashike hai undulwa komunhu ta ende ta fangula neemhadi pedu, yo tai ngongola nee. Oshilonga shomulondi wombashikela ya tya ngaha okufangula ashike pedu nokutengenena aha wanguke po nayo. Konima ovanhu ova ka diladila kutya kashiimba ngeenge kelola lokomesho okwa tulwa omaposha omunhu ota dulu okweendifa ombashikela neemhadi ta lyata komaposha oko. Elola lokomesho oli na okukala la kula li dule eli lokonima, opo iha kale idjuu unene. Omunandunge umwe okwa ka didadila vali kutya ngeenge okwa tula okangalo kelola lokonima nongalo ya kula pokati, oko kwa kwatelwa omaposha, ye ta tula elyenge la kwatakanifa okangalo kokonima nongalo ya kula, nena omunhu ngeenge ta lyata omaposha, ta dingonokifa ongalo ya kula, okangalo kokonima otaka dulu okushila elola lokonima. Komukalo wa tya ngaha ombashikela otai ende kuyo vene. Omunhu ou shi wete kutya osha pula omanongonono mahapu opo ombashikela i uye molupe omo i li paife. Lwotete, ombashikela kai na okukala idjuu. Opo i kale ipu olutu nomalola ayo, oinima ei kai na okukala ya ningwa noshivela shidjuu. Luhapu oya ningwa noaluminium, shiimba mwa lumbakanifwa oikwaivela imwe ipu. Eeshipilingi domalola ombashikela eedalate dipu ile shapo,

48 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

pefimbo lopaife, elola kumwe neeshipilingi dalo la ningwa noaluminium. momalola ombashikela ohamu pombelwa omhepo opo a kale a fula, taa dulu okungongola, ngaashi naana oyeendifo yopashinanena aishe. Oku na omalola e na eetyupa, ko oku na oo ehe na eetyupa. Omalola ehe na eetyupa luhapu ohaa kala unene keembashikela dounona. Muo omu na omafulafula. Oinima ei hayo aike ya ningifa ombashikela i kale tai dulu okungongola noupu. Moimbudju yomalola ombashikela nomoshimbudju shopokati, osho haku tiwa oshinena shombashikela, omu na eekukula. Eekukula ounima voungumulutu (oungonga) va kukutu hava alangata noupu. Eekukula, kumwe nongilishi oyo i li moimbudju yayo, ohadi ningifa ombashikela i kale tai alangata noupu. Ombashikela oya pupalekela ovanhu omalweendo, unene tuu moilando nomoitukulwa yoshilongo omo muhe na omamanya nomafululu. Moilando imwe omu na oitauwa ya ningilwa ashike eembashikela. Ovanhu vahapu ove hole okulonda eembashikela. Vamwe ohave di londele okulihafifa nohava ningi omafiyafano oku di londa. Vamwe ohave di londele okudeula omalutu avo, shaashi ombashikela oyo oshideulifo shiwa sholutu. Ombashikela oyo yo etuwa lomufyoona. Ohai dulu okuhumbatekwa oinima idjuu ngaashi omandini omeva. Ohai dulu yo okutwala omunaudu koshipangelo meendelelo. Omatotwahokololo omakwakuhokolola Omatotwahokololo omakwakuhokolola oo omahokololo taa tongomona oshinima sha ningwa ile tashi dulika shi ningwe ile tashi ka ningwa. Oku li ko omaludi mahapu. Oku na omatotwahokololo taa hokolola omalweendo noku na omatotwahokololo omahepu, ngaashi ngeno omahepu oinamwenyo ya nhupekwa ile inai nhupekwa. Amwe omahepu ashike a totelwa okuyolifa ovanhu ile oku va tilifa ile oku va nyikifa oluhodi. nsh.t.

Tala vali koshihopaenenwa eshi: 28 Aprili 2008 Ombashikela kai fi osheendifo shomofuka

Mudo limwe okwa li ku na oluteni la nyaa keonga. Ovanhu vahapu ova tuma eengobe davo keehambo kofuka. Detu nado oko da li. Kofuka okwa dja elaka tali ti kutya eedidi detu nhatu noutana vado oda kana. Otwa li tu shi uditile nai nonghee otwa li tu na okuninga po sha, opo eengobe di ka kongwe.

Tate okwa eta po ediladilo ndi kufe onghambe ndi ye molukongo leengobe. Ediladilo longhambe ame kanda li nde li panda, shaashi ame nghee nda dja nghi hole okulonda onghambe. Onghambe oshiima tashi ku etele oupyakadi, shaashi okwa tya tuu: eshi u li ko, ou li ko to xumauka ove to konghauka notai ku lolola diva. Onghambe ou na oku i kongela omeva noku i fudifa po ngeenge ya loloka. Vali ngeenge ku na omutenya onghambe ohai nyika nai.

Ame onda tokola oku ka konga eengobe nombashikela. Ombashikela onda ika oku i londa eshi nda

49 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

panga handi i nayo kofikola yo ihai filwa oshisho ngonghambe navali ohandi dulu oku i pangela ngeenge ya teka noku i laima ngeenge ya tuwa. Onda mweluluka nawa nombashikela yange momikunda domoshilongo, fiyo ohai fiki kofuka. Eshi nda udikilwa omifitu oko haku li eengobe, onde lidenga melondo nda finda ko. Inandi enda ko nokuli oshinano shi fike pokilometa, yo ombashikela oya papa. Omalola aeshe avali okwa tuwa komakiya omihama/ominghama. Handi endelele, hai laima divadiva omalola aa nokulonda ndi ye. Konima ashike yokushinga efimbo lominute nhano, ondi wete eshi elola lokomesho la papa natango. Hai kendabala ngeno oku li laima, ndele ombululu nghi i wete. Onda kala nokutula otyupa pokutwi opo ngeno ndi ude opo tapa xwema. Eshi kashi na eshi tashi kwafa, shaashi moixwa omuyadi oonakanyenye tava kwena mumwe nomhepo tai xwalakatifa omafo. Konima yeenghendabala dihapu, onde ke shi pondola ngoo okulaima po oumbululu vamwe.

Okudja opo onde lidenga nee momufitu wefululu lamatutu. Okulonda ombashikela kaku na eshi taku kwafa mefululu li fike opo. Onda li ngoo ndi na elineekelo kutya ngeenge nda ende handi undula ombashikela, handi ka hanga shito opo pe na edu la pama ndi dule okulonda. Onda li okulafumuka nomufitu fiyo omokati kao. Eshi hai talele meembuluvelo domafina omiti, hai ti pamwe omesho ange tae li tu ekango ile omuhenye, ondi wete ashike omiti, oshiima sha twatwakana, sha yuka oko. Osho tashi kundu nge shapo oshikweno ashike sheenghuti doonaukululu noikweno yoodepupu. Nokuli peembinga dimwe efululu ola li lihapu unene nosha li shixwepo okuhumbata ombashikela ponhele yoku i undula. Omapepe ange otaa luluma komutengi wombashikela.Eenghaku odiyadi edu; omayulu otaa fiti kondwi nokedimba lomiolo tadi hape. Omutenya otau kufa ko shao. Eengolo otadi tyololokifwa keloloko. Oshinhwi otashi i nge momesho nonda kenyenekwa komakweno oidila yomofuka. Osho nda diladila nokuli oshimbashikela ndi shi holeke momangade, ame ndi shune keumbo kolupadi, ndele ohandi ka shiiva po vali ngahelipi opo nde shi holeka momufitu womiti da faafana ngaha? Onda tokola okupiluka ndi shune keumbo. Konima yokulidenga vali ondjila yokushuna, onda ka uluka pomikunda opo hai dulu vali okulonda ombashikela. Okudja opo inandi shi hetekela vali okuya nombashikela mofuka. Opo nda dja nde lihonga kutya ombashikela osheendifo shiwa, ndele otai dulu yo okweetela omunhu oupyakadi. Kombinga yeengobe osho ngoo da ka monika kovanahambo, da hangwa mohambo yovanhu ovalineekelwa. ___________________________________________________________________________

50 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Omatotwahokololo omakwamatomheno

Omatotwahepu omakwamatomheno ohaa shangwa komunhu ta yeleke oshinima shonhumba noshinima shikwao ile noinima ikwao ile ta yeleke onghalo yonhumba neenghalo dimwe. Aa oo omatotwahokotolo taa tomho notaa hotola kutya omolwashike oshinima shonhumba shi na okukala ngaho. Apa omushangi oku na okuyandja omamoneno aye mwene, ndele hangaashi ha udu ile a lombwelwa kunhumba. Omatotwahokololo a tya ngaha ohaa holofa oule weendunge domushangi nonhumbi ha dulu okukitakanununa oinima ya kitakana. Ehovelo lalo oli na okutala konghalo oyo tai linyenge po pefimbo opo, a tale nhumbi taka wapaleka omaunghundi aa a didilika.

Oshihopaenewa shetotwahokololo ekwamatomheno osho ngaha

24 Auguste 2009

Ovakwashiwana inava pewa vali eendjebo

Konima eshi oukoloni twe u pa ombuda, nemanguluko le uya, ola eteleeeshi nomafundju ookalyamupombo neengangala adishe koonono, keshe umwe oku na ondjebo yaye. Oshiwana otashi lili. Eengobe otadi vakwa ko keehambo, eefitola otadi teywa nomaumbo otaa luwa, nomunhu ye mwenemwene ngeenge ita endelele ota twalwa koNakupila komukunda waNdingoya. Eshi osha etwa kwaashi kutya keshe omukwashiwana e na omafo, okwa efelwa okulanda ondjebo yaye. Eendjebo edi otadi longifwa papuko, shaashi ou tuu a didilika omukulukadi/omushamane waye e na omalihumbato itae mu wapalele, oha yambula ashike ondjebo ndele te mu yashe, fiku limwe naye te u limane nokuli. Ovamati ava va hengwa koukadona vavo, ohave va yashe. Eengholwe ohadi tukulula eemhata dihe na xulo nafina ndele tadi xulile momaiiyasho. Ava ve na omalitalifa peehango nopomatokolamudo, ohava umbu hamufifikinwa-ka-yavala,, ndele apeshe opo omulape. Po pe na nee ovananghone, nghene ta ka landa ondjebo, omolwangadi e mu lyatele komunwe wokomhadi nalenale. Konyala mokukala nondjebo, karnu na ouwa washa. Omunhu umwe okwa nyona ngoo shili, ashike enyono. kali tunhula unene, nande okwa vaka ngoo oseluta yomuhongi, omuhongi a li ashike ta dulu okuya kofitola a ka lande imwe, ponheie yaasho, oto hange a yasha nakuvaka okufya, ta kwatele mo ava va li popepi, shaashi kondjebo ihaku di shikuti shimwe ashike. Ovanh.u vamwe ova-didilika ashike kutya oku na omukifi uhe na ouhaku, a wana ashike a. ka konge omiti konasalesa, ponhete yoku shi ninga osho, ota kufa ashike ondjebo. Eshi osha tandavaleka oufiye moshilongo shetu nomaluhepo tashi shingile ounona momapandavanda. Osha ninga yo shipu okutuma eetyotji di ka dipae oolyelyelyelye noohashikeshalye ngaashi tashi linyenge moshilongo ashishe, shounona tava dipaa ovakulunhu vavo molwomafyuululo. Ombedi

51 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

ihai i moshiti, paife ohatu i tula.mondjebo, nande nee ihai i umbu yo vene. Eendjabo oshixwepo diha yandjwe vali.

Hayo aike oilanduli yelongifonai londjebo oyo, omulongifinai wondjebo oha kwatwa, ta i modolongo,, omo nee ta kala omo ta li ye ta xungwa, e li ashike omutumba. Oimaliwa aishe oyo hai longifwa apa, oya li i na okulongifwa moikondo i lili noi lili yepangelo, .opo ku xwepopalekwe onghalo yovakwashiwana aveshe, nande oya lande omahauto opolifi otutututu, yoo tai amene ne ovakwashiwana shaashi kave na eendjebo. Ngeno ovakwashiwana kape na nande oumwe ta efetwa okukala nondjebo, kakele ashike kadinini di li kovapolifi, shaashi navo ove kwete okudilongifa nai. Mounyuni woutekenika mu na eeselula, ou a hangwa koupyakadi, na dengele opolifi i uye i kule onghoshi omayoo. Otwa koneka yo oikundaneki nayo tai dana onghandangala moinima yomadipao, shimha ashike nena mwa udu omunhu a e lipawa penipeni, mongula umwe okwe lidipaa vali nomukalo oo kumwe ku lili. Osha fa sha hala kutya ovanhu ove na omahopaenena, ngaashi naana ovaxungimwenyo ve shi koneka. Onghee ohandi popile kutya omutumba woapashiwana u ye vali moipundi, ndele tau udafana opo ovakwashiwana va homatukululwe. _______________________________________________________________________________ Didilika: Apa otu na okukoneka kutya oshipalanyolo shonhumba otashi dulika shi kale momaludi ; avali ile aeshe, osha hanga kutya osha popilwa ombinga i lipi. Nongela yo kutya, omatotwahokololo a yoolokafana oku na omatwalemo a yoolokafana oo tae a yoolola mmmatotwahokoloto akwao, Omushangi ota dulu okushanga etotwahokololo ekwakuhokolola, ta hokolola fiku a talele oshiningwanima sholwoodi leendjebo. Ota dulu yo oku shi shanga etotwahokololo ekwakundjodjomona, ta fatulula oilonga yondjebo noilanduli yelongifonai londjebo. Netotwahokololo ekwamatomheno kutya omolwashike ta diladila ovakwashiwana va homatekululwe eendjebo.

52 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Okamhungu taka shikula otaka kwafa omulongi a koneke noupu omaunghundi nomapuko moshinyolwa.

Omaunghundi nomapuko e na okutalwa komulongwa 1. Oshikalimo (eunganeko nehololepo lomadiladilo)

A. Omadiladilo Omadiladilo okwa yela tuu? Omadiladilo a hololwa po okwa fatululwa ngaho

filufilu? Omadiladilo oku shii tuu okukonekwa?

B. Oupunaitya

Oitya ya longifwa otai yelifa tuu ediladilo la pumbiwa / teelelwa?

Omu na tuu elongifo loitya yomaludi a yooloka? Elaka la longifwa oli li tuu pamufika tau wapalele?

C. Eunganeko/omushingo

Etotwahepu alishe: *otali ulike la longekidwa nawa? *omadiladilo okwa landulafana tuu nawa pautendo? D.Outendo

Outendo ove li tuu melandulafano? Omadiladilo otaa tu ngaho kumwe noshipalanyolo? Omatumbulo oku li tuu melandulafano? Omatumbulo okwa xula tuu nawa noku na omadiladilo

a yela? Omaludi omatumbulo a longifwa oku na tuu omitungilo

da yooloka noda longifwa mondjila? Omutungilo woshinyolwa

A. Elandulafano

Oshipalanyolo osha nyolwa tuu nawa pombada? Outendo ove na tuu oule u fike pamwe? Kombinga yokolulyo okwa fiwa tuu omwaka u

fike pwaau u li konima yomufinda oo u li kolumosho?

B. Elongifo leemhango delaka Elaka ola longifwa tuu nawa? Omu na eendululo lomatumbulo? Omu na omutumbulo a kitakana? Omu na omatumbulo a dundakana? Omwa longifwa elaka lanafangwa?

C. eshipelo loitya D. eenenendada E. oileshifo F. eke tali dulu okuleshwa

53 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Okufuta etotwahepu lomulongwa Eyandjo loitwa: omadiladilo neholokepo letotwahepu Eekomenda: Omulongwa wotete: Etotwahokololo li li pamufika wopombada neenghono. Omadiladilo a tova lela. Eudeko loshipalanyolo oli li mondjila. Outendo va tungwa nawa. Omutungilo womatumbulo ou li paemhango delaka. Omu na omapuko maninilela mokushipela nomokutukula oitya, elaka ola longifwa nawa mondjila noli na oupunaitya. Omulongwa omutivali: Omulongwa ota ulike eudeko la yela koshipalanyole. Oshikalimo osha yela motashi nyuwifa omatwi. Oihopaenenwa yokondadalunde oyo a yandja oya dja meshiivo laye mwene, tai yandje oushili nongushu. Omadiladilo moutendo oku li meshikulafano. Omu na omapuko manini meshipelo nometukulo loitya. Omulongwa omutitatu: Omulongwa ota ulike eudeko li li xwepo. Ota ulike omadiladilo a tova. Omadiladilo moutendo okwa landulafana xwepo, kakele otamu hangwa omaendululo apa naapenya. Elongifo lelaka oli li xwepo, ndele omu na epuko mokulongifa omafimbo, eshipelo, etukulo loitya neendululo loitya.

Omulongwa omutine: Omuhongwa ken a naanaa eudeko la yela koshipalanyole. Omu na ngaho omadiladilo amwe mawa ashike okwa pumbwa okweendukululwa, a fatulule oshikalimo shoshipalanyolo nawa. Omushingo owa nghundipala, omapuko omahapu mokushipela oitya.Oshinyolwa osha nyika ekakadalo nokuhe na ounghulungu washa. Omulongwa omutitano: Omulongwa ke na eudeko la yela koshipalanyole. Omadiladilo okwa piyaana neenghono noku li kondje yaasho sha pulwa. Kape na ekwatafano pokati koshikalimo noshipalanyolo. Elongifo lelaka ola nafangwa. Omapuko momushangelo omahapu neenghono.

NB: Omulongi na longife oitwa ya yandjwa mokakololo kokutalifa ka kupikwa komufindalongo wondodo oyo ta longo.

54 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

15. Oinyolwa yokoifokundaneki A. Oshinyolwa shokoshifo (Article) Efatululo Oarticle oshinyolwa shokoifo hashi longekidwa komunhu mwene ile a pulwa e shi ninge nohashi tumwa koifokundaneki, omagazine ile koifo imwe. Oartikela ohai pewa okakololo kowina moshifo. Elalakano lokunyola oshinyolwa sholudi eli, okuyandja ouyelele, okulonga, okushiivifa, okulondwela, okuhafifa nokunyenyeta. Omalalakano Ovahongwa nava dule

okuulika owino wokuyandja ouyelele moifokundaneki noku i nyamukula pakunyola. okunyola neudeko omaludi oinyolwa yokoifo nomitungilo dayo da yooloka. okulongifa nawa elaka li li mondjila lopaifo.

Omutungilo

Oshipalanyole Etwalemo Olutu Exulifo Okakololo komauyelele

Didilika

Oshinyolwa shoartikle ohashi shangwa mokakololo, hamu kala Edina laye nefano laye. Oshipalanyolo oshi na okukala tashi shili ovaleshi (tashi yolifa/tilifa shi li pafano). Epandja la tukulwa moukoloma vavali ile ve dule po, apa tashi dulika. Oshinyolwa shokoshifo ohashi nyolwa moutendo vaxupi lela Pedu loshinyolwa ohapa nyolwa oukwatya wouhongelwe ile woilonga yanakushanga, edina

loshiputudilo hop (university) naasho e lipyakidila nasho melongo, oilonga ei ha longo, oshilongo oko e li nelalakano lokunyola.

55 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

B. Omushangwahokololo wokoshifo / Olopota yokoifokundaneki

(News Paper Report) Efatululo Omushangwahokololo oo ehokololo ile olopota loshiningwanima sha monika sha udika ile sha leshwa. Omalalakano Ovahongwa va dule okunyola neudeko mokulopota oiningwanima ngaashi ya holoka. Omutungilo

Oshipalanyolo Edina lomutoolinghundana / omunyoli Etwalemo Olutu Exulifo

Okatendo kotete alushe ohaka ngongo oshinyolwa pauxupi noke na okunyamukula omapulo taa landula, apa tashi dulika.

Olye? Oshike? Openi? Onaini? Omolwashike nongahelipi?

DIDILIKA: • Molopota ohamu longifwa omupersona omutitatu (ye, vo). Ihamu longifwa omupersona

wotete. • Ihamu holoka omaliudo anakulopota, sha hala okutya, nakulopota iha kandula po oupyakadi

oo ashakeneka moilonga yokulopota. • Ohamu longifwa omuyukililipopyo noiyoololinghwanyu ngeenge omunhu ta yandje oumbangi

ile ta endulula eendjovo daumwe. Ohamu longifwa omadina ovanhu ngeenge sha pumbiwa

56 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa A: Oartikela yokoshifokundaneki:

S S Shivute Ongudu ya kula oya ongalele pEenhana rnOsoondaxa yeti 26.08.2007 molwoshivilodimbuluko shefiku lomapendafule aNamibia. Sho vene efiku eli ohali dimbulukiwa omudo keshe, okudimbulukwa ehovelo lekondjo kwa homatwa, pOmugulu gwOmbashe.

Oshivilo osha yeululilwe nelesho leendjovo daKalunga noneilikano kOmubishofi e li moshipundi shetulumukoo Tk. Rev. Apollos Kaulinge. Kaulinge okwa lesha Hesk, 37:1, naashi a lesha eilikano laFransisikus woku-Asis, okwa pula engafifi alishe li ilikane eindilo lOmwene wetu, keshe umwe ta indile melaka laye. Omuwiliki wOshivilo meme Netumbo Nandi Ndaitwa, Oministeli yOmauyelele nOikwakutumwamomhepo, okwa yelifa kutya eli olo efiku omo hatu dimbulukwa omapendafule aNamibia, oo a fya nale ile e li momwenyo. Ola li yo efiku letulomoilonga yokuxumifa komesho oshilongo shetu. Ngoloneya woshitukulwa shaHangwena tate Usko Nghaamwa, okwa tambula ovaenda aveshe voshivilo. Moshipopiwa shefiku omupresidende Hifikepunye Pohamba okwa fatulula tete nghee omakipa omapenda-fule e lituwa nonghee voo ovakulunhu vepangelo va lombwelwa. Okwa ulika yo nghee ekondjo lovakwaita voPlan nOvanamibia vomeni loshilongo lihe shii ku yoololwa, ta ti eshi osha ningwa oikando ihapu ihe shi okuvalulwa. Ovanamibia ova li va tokola kutya voo itava efa noitava shuna monima mewiliko loSWAPO mokukondjela emanguluko loshilongo shavo. Ovatondi voshiwana kava li ve na efimaneko lomilandu doita. Nande Namibia oku na ombili, Pohamba okwa kunghilila ku livangekwe enyonepo layo.

Mefano omupresidende Hifikepunye Pohamba ta findikilwa kovakwaita pefimbo ta ka tula ongala kombila yomapendafule pEenhana, mefiku ledimbuluko lomapendafule oo a wa moita.

57 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

yekondjelomanguluko

Efano: O. Shivute.. the Namibian Mefano eli, oto mono Kakukutu kOmatanga eameno laNamibia, Lit. Gen. Martin. Shali, pefimbo ta yandje efimamaneko komapendafule a pakwa pEenhana. Konima yoshipopiwa okwa shikula eyandjo leembadi defimaneko kovakwaita vakulu voPlan, mewiliko laNdjai Peter Nambundunga. Itatu mane okuhokolola. Osha li oshivilo sha longekidwa nawa. OMUKWETU AUGUSTE 15-30,2007, 9

58 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa B: Oartikela: Oshinyolwa sha dja momamoneno omunhu mwene

OMUWILIKI OLYE? Ovaleshi ovafimanekwa molufo eli, onda hala tu taleni ketumbulo twe li ikilileni tali ti: “OMUWILIKI OLYE?” Apa inandi diladila edina lomuwiliki kutya olyelye, ndele onda hala tu taleni koukwatya wovawiliki. Apa ongoma nai hokelwe pondjila ngaashi shito. Ame ohandi ka eta ashike oshipala ye omuleshi mukwetu ta kwikile ko. Omuwiliki olye? Omuwiliki oye omunhu keshe omuhoololwa waKalunga mokati kovanhu, a hoololwa kuvakwao pamifika da yooloka nomaifano a yooloka. Ehoololo lomuwiliki otali dulu okuningwa pamake ile paumbapila, pawiliko lOmhepo Iyapuki. Omuwiliki ina hoololwa shaashi e dule vakwao, ile e shi pule ngeno, ahowe Kalunga mwene oye a ufa omunhu oo a hoololwe, opo a ninge oshilongifo shavakwao moshilonga osho a hoololelwa. Vamwe ohava ti omunhu oo omupiya woshiwana oshi li mondjila. Omuwiliki oha wilike ovanhu vomifika da yooloka, velongo lihe fike pamwe, ovawilikwa vamwe ove mu dule momufika, vamwe ovakulunhu meedula navamwe va pewa oshitalendi shokupopya. Ndele shimha tuu ndee a hoololwa Omhepo Iyapuki otai mu kwafa, ngeenge a itavela. Eshiivo laye otali fiki lela pamufika waavo a wilike, nande a kale nomaano e lili noku lili. Ewiliko olo efilonghenda laKalunga omo to koneke diva kutya mboli ope na ovanhu veengudu da yooloka mwaavo to wilike, ngaashi:

Ovanamakamba Ovahahu Ovanamanganga Ovo ve liholele komesho Eemhote Ovaxumi Ovashiivinawa Naava ve hole okupandwa efimbo keshe Ovalikonyaifi, navakwao vahapu

Apa omuwiliki okwa pumbwa engungumano nokupula ekwafo neenghono tadi di kOmwene, opo a dule oku va yakula aveshe meengudu da tumbulwa, pamifika davo. Eengudu adishe da tumbulwa

59 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

pombada opo dina okukala monghalamwenyo, ndele fyeni ongovawiliki pamifika detu, otwa pumbwa oku di lihonga, noku di kotokela alushe momalilongekido etu aeshe opamifika da yooloka, opo diha nyone po ongudu oyo i na ehalo lokupwilikina. Omuwiliki muwa alushe na pule ekwafo longudu. Omuwiliki na wilike ngahelipi? Ewiliko ne li tukulile ovanhu vaye, shi fike pamwe. Ina hovela tete nookaume kaye. Ne livangeke okukala ha nyamukulwa ashike kungadi. Na kale ha fatulula nawa Omashiivifo naa kale haa ningwa diva, ngee opamukalo woumbapila. Mokuwilika kwaye na kale ha pula ongudu mwaasho a didilika po. Oilonga nai ye komesho. Omuwiliki ngee a handuka ina leshwa nokoudila, ye ina efa a fye omutima. Omuwiliki kena odipi, na oha yelifile nawa ovo ta lombwele, osho tashi imbi oilonga. Oukwatya muwa womuwiliki.

Omumweni, omungungumani He lididimikile omaudjuu Omunashihopaenenwa shiwa Ha pwilikine Ha yandje eemhito kovawilikwa va wilike ko Ha tambula epuko laye Ha pe ovanhu aveshe eemhito Iha longifa “oungame” Iha popi oiholekwa yovanhu Iha handuka diva Ha kala mokati kovanhu vaye Ha pukulula nombili Omupefimbo Ha popi a manguluka, naikwao…

Ouwa wokuwilika

Oto lihongo okukufa po omaupyakadi Oto mono omhito yokulishemununa Oto mono eenghono dipe Oto kala u na omukumo Oto findana noupu Oto lineekelwa kovanhu aveshe Oto kala nonghalamwenyo i na elao Kalunga ote ku yambeke

Ovaleshi ovaholike nandi xulile manga apa, komesho handi ka twikila ko vali. Okauyelele aka oka konakonwa nokuongelwa ku: Angula D Angula, Oniipa

60 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oartikela: Eendjovo domudindi woshifokundaneki ile oMagazine Efatululo Luhapu oshifokundaneki ile omagazine oshi na okukala shi na omudindishifo. Oilonga yomudindishifo, okudinda nokuhoolola oinyolwa tai wapalele moshifo. Oku na oshinakuwanifwa shokungonga nokutula omufindo koiningwanima tai holoka moshifo. Meemhito dihapu omudindishifo ile magazine oye ha kala omukulunhuwiliki woshifokundaneki ile magazine.

Lesha keendjovo domudindi woshifo: Openayomunandunge, 2009

Okafo aka okanhuninwa ovakufimbinga melongo va yooloka, kutya nee ovadali ovalongi,ovanafikola noshiwana ashishe. Keshe umwe okwa manguluka oku tumina oshishangomwa shaye kokafo oku, shaa tuu ta tumu kuHamushanga koNIED, Okahandja. Hamushanga te shi tumu komuleshululi e shi tambule nena otashi ka nyanyangidwa mokafo omu. Ohamu kala yoo Otumbutumbu, oshitukulwa shomafiyafanano omo haku kukwa eshiivo lelaka lovalongwa. Ove na nee okufindana sha ndele fiyo opo apa katu na naana omuyandji womafindano aa e lipo a fikama, onghee ngee opena omunamutimanghenda ta dulu oku tu yandjela sha komufindani wetu omudo umwe auke, ohatu mu pandula. Oshifo oshi na ku pita lutatu modula

(lumwe moshikako shofikola keshe).

61 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Eyandjo lomauyelele koikundaneki (press release) Efatululo Eyandjo louyelele omukalo omo omunhu wonhumba, ehangano, ouministeli tau yandje ouyelele koikundaneki nelalakano lokuyelifa oinima ipe tai ya moshiwana ile tai lipulwa kovakwashiwana. Omuyandji wouyelele oye ha shivi oikundaneki opo a yeleke nokufatulula osho tashi linyenge po. Omalalakano Ovahongwa va dule

okutula po ekwatafano liwa noikundaneki okuyandja ouyelele moshiwana tashi pitile moikundaneki okweeta ohokwe yokuninga omahoololo omaifano a yooloka okulihonga elaka lopamufika okushiiva omikalo di lili nodi lili dokukandula po omikundu.

Omutungilo Metwalemo omuyandji wouyelele oku na okulipopya ye mwene, nonhumbi oilonga yaye ya pamba ouyelele ou ta yandje. Kape na naana omutungilo oo dingi mokunyola eyandjo lomauyelele koikundaneki, oshe likwatelela ashike koukwatya waasho tashi popiwa. Oshihopaenenwa sheyandjo lomauyelele koikundaneki Oministeli yEhongo omufimanekwa Nangolo Mbumba okwa yelifa kutya ovahongwa ava va dopa ondodo onhi-lo momudo 2007 va endulule ondodo oyo, momudo 2008. Ouministeli wEhongo owa didilika kutya omwaalu muhapu wounona ava hava dopa ondodo onhimulongo ou li momapandavanda. Ovahongwa vamwe ova nyengwa okuxwepopaleka oitwa yavo moNAMCOL molwaashi omandiki opo pe na oNAMCOL oku li kokule nomalukalwa avo. Ouministeli wElongo shaashi oo u na oshinakuwanifwa shokuputuda ounona palongo, owa tokola opo ovalongwa ovo inave shi endifa nawa, va endulule. Ouministeli owe lilongekida okukuta moilonga ovahongi va wedwa po, va honge ovahongwa ava tava endulula. Oikwafifohongo nayo oya hapupalifwa yo. Keshe omuhongwa na endulule ondodo onhi-10 pofikola apa a dopela. Ovadali otava indilwa nefimaneko linene opo va shune ounona keefikola davo oku va li, ndee hakeefikola dimwe dipe. Ovawiliki vehongo, ovatalelifikola novakulunhufikola, nave liufe koinakuwanifwa ya ufwa kosekula oyo i na sha netambulo lovahongwa ava tava endulula ondodo onhi-10, Osekula: 2/2006.

62 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

16. Omashiivifo Efatululo Omashiivifo oo omukalo wokuulika, wokuholola nokushiivifila ovanhu ouyelele moinima i lili noku lili. Omashiivifo ohaa kala maxupi, a ngongeka nokwa yela nawa. Ohaa ningwa okupitila moifokundaneki, meeradio, moTV nomomikalo di lili nodi lili (okunateka omafano ile eembapila domashiivifo peenhele donhumba). Omaludi omashiivifo (a) opaipindi (b) eemhito doilonga (c) akwalukeshe (d) oudu (e) oinima ya kana ile ya toolwa (f) oluhodi (g) nomakaleko omashivo Omalalakano

ovahongwa va shive nokupyoka nhumbi omashiivifo haa shangwa ovahongwa va kale ve na owino mokushiivifa momukalo wa yela nouxupi lela va longife ounongo welaka mokunyola ile mokupopya nelalakano lokuudifa ko ovo tava

shiivifilwa ovahongwa va koneke eyooloko pokati komashiivifo nomatumwalaka

Omutungilo

Oshipalanyole sheemhito doilonga ohashi shangwa meenenendada pokati kepandja, kakele

kwaasho shopaipindi neshiivifo lakwalukeshe hashi nyola peni. Oshikalimo sheshiivifo nashi kale sha ngongwa nawa shi na ouyelele woinima tai shikula: • Onhele • Osho tashi shivifwa • Efimbo • Edina lomushivifi • Ovashivifilwa

Omashiivifo ohaa shangwa momunhu omutitatu. Eshiivifo ngeenge olopaipindi nali kale tali shili ovashivifilwa.

Didilika: Eshiivifo lopaipindi nolakwalukeshe ohaa nyolwa she likolelela kounghulungu womunhu ou te li shange.

63 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Eshiivifo lopaipindi Oshihopaenenwa sha A

Ofandifa Shiwana, oAfrican Connection mOmungwelume oye ku etela po oludi lipe loikutu i li koshi yedina: Kwasa kwasa Connection! Owa hala oku endela pamwe noshinanena? Konga edidiliko lo KK Connection! Otai holoka momaludi mahapu.

eefulukukweva eembaikifa oikaiwa omaluvala naakale taa hafifa!

KK Connection! Otai ku feweke notai ku pe fa ombadi yefimano! Oukadona novamati! Oomeme nootate! Ningeni shanamutete koKK Connection! Apa, oipindi omomesho, omunhu shiwa ihaku tiwa landa! Mondjato, okoxulo yeenyala ashike. Ofandifa oya tamekele momafiku 24 aOktoba 2007 notai ningi nakemutwaalele fiyo okedalo lOmukulili odula 2008. Ouyelele wa wedwa po, ninga ekwatafano naMhinge konomola 065-263127. Omesho a tala kaa lya, onghee ninga shanamutete. Omushiivifi: Kwafeinge Tuyakula

Oshihopaenenwa shaB

Edimo Olo Eenghono Damaulu Omunyeumbo Nakutwima kwaNashitati! A shivika nawa mEenhana daHakambaba! Okwa longa oluhangu la eta oudila mepya. Oilya ya nyenga eenghuti noiyandja poipale! Ye likondwa kekonghola nokongwali nashikoto. Nakutwima ota pula ashike eedola N$15-00 molata. Ila manga omaanda e li kolyova. YA TETEKELA IHAI NU MEVA A ONHATA! Omushiivifi: Hans Daniel Nghifikwa

64 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa sha C

Ofandifa O-Cash & Build mOshakati oya uda olukeNo eshi ya mona omuxungu womido da paula a lele momulunga. Apa, opo nee ya dja ya tokola okutula oitungifo aishe mofandifa, opo keshe omukwashiwana a dule okulilandela oitungifo. Ofandifa oi li metipa, oya tamekele momafiku 24 Oktoba 2007 notai i fiyo okodula ipe 2008. Mondjato oto i mo ashike koxulo yeenyala. Endelela fimbo oinima inai pwa mo, ya tetekela ihai nu omeva onhata. Ouyelele wa wedwa po, mona Timo kongodi 065-234678 Omushiivifi: Ilenimutale Oshali

Eshiivifo leemhito doilonga Oshihopaenenwa sha A

OMHITO YOILONGA

O-Jackson Body Works CC mOngwediva popepi nondjila yakula ya yuka kOshakati, ohai tunu mo oihauto yakwalukeshe, ohai longo oilonga ya pyokoka nawa. Momudo mupe oya hala i kale ya dula ko eenghaku, onghee nee otai kongo omutunimo nomupaindi a pyokoka nawa, e na ondjapo yondodo 12 nowino weedula okudja punhano wa yuka pombada. Keshe nee ou u udite kutya oilonga ei ngokati komokutwi kwoove, eindilo loye ola teelelwa. Omaindilo naa yukifwe kondjukifi; Jackson Body Works CC P O BOX 1258 Oshakati Efiku laxuuninwa 30 Novemba 2007. Ouyelele wa wedwa po, dengela kongodi ei: 065-234564 Koneka: Omaadi ihaa lilwa peke lamukweni, onghee likondjela mwene!

65 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa sha B

OMHITO YOMUHONGIFIKOLA

Ofikola Okamukwa Primary School oi na omhito yoilonga yomuhongi oo a pyokoka nawa nokwa deulilwa okuhonga oihongwa ei: Omuvalu, Ondodo 7 Oshiingilisha, Ondodo 6 Natural Science, Ondodo 7

Omuhongi na kale e na oDiploma yOuhongi wEhongo lOpetameko (BETD).

E na owino wokuhonga wodula imwe ile u dule po. Nakuninga eindilo na kale e lilongekida okutameka oilonga

muJanuali 2008, ye na kale ta dulu okulimonena onhele yokukala. Efiku laxuuninwa lokuninga omaindilo 30 Novemba 2007. Omaindilo aeshe naa ningwe mofooloma yepangelo yonomola 156043, ndee taa tumwa kondjukifi ei: Omukulunhufikola Okamukwa Primary School P O BOX 2576 Oshakati Omuningi weindilo keshe na kwatele mo oinima ei:

eekopi douhongelwe nokopi yokamutwe, aishe nai kale ya kwashilipalekwa kopolifi.

na kwatele mo yo ondjokonona yaye yopailonga osho yo ombapila yepopilo.

66 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Omashiivifo a kwalukeshe 1. Eshiivifo loudu

Meme Ndilyowike yaNghipatekene ota shiivifa ouyehame watate Ndifilapeni yaNghipatekene womomukunda Eehongo mOukwanyama oo ta ehama, ta ehamenene moshipangelo mEngela. Ota lombwele nee ovakwapata aveshe, ovamwaina ve li mOino muElim. Meme Mweendeleli yaNghikalako e li mOmbalanhu na fike diva kEngela omolwouyehame wamumwaina.

2. Eshiivifo le lefyo

Mboshono yaShinghundi ota shiivifa efyo laxe Podoto yaShinghundi, omukalimo womomukunda Onambaba mOmungwelume. Okwa xulifa momafiku 11 Oktoba 2007, a xulifila meumbo mouyehame wefimbo lixupi. Epako otali ka ningwa momafiku 14 Oktoba 2007, potundi onhimulongo yongula okudilila, mongeleka mOmungwelume. Ovakwapata nookaume nave shi ude.

3. Eshiivifo loinima ya kana

Tatekulu Peinge yaMbwiti mOshali shaShiweda, ota indile oshiwana shi mu toolife ko keengobe daye deendema di li mbali. Ongobe imwe oitwima efo lomupanda, ikwao oilaula yomakonda matoka, yomushila womupembe. Adishe oda tetwa eengovo komakandelo. Oda kanene momafiku 18 Juni 2007. Ou we di mona, mu shiivifila mEyakulo lOshiwana, ile u mu dengele kongodi 065-260319.

4. Eshiivifo loinima ya toolwa

Nghinaundafa yaNghixulifwa okwa toola okofa ilaula ya wa kokabesa mondjila ya kula yopokati kOmufiya wOipundi nOndangwa. Kokofa oku na okambapila ka shangwa Peyavali yaNdawedapo. Mwene wokofa ne i ile pOshinye Bottle Store pOmufiya wOipundi. Na etelele okamutwe kaye koshilomgo ile odjapo yedalo, noukwatya yo woinima oyo i li mokofa yaye.

5. Eshiivifo lekaleko leshivo

Meme natate Nghifikepunye otava shiivifile ovakwapata vomapata aeshe opavali nookaume kutya oshivilohombolo shoshiveli shavo Peingevali yaNghifikepunye, eshi kwa li shi na oku ka kala ko momafiku 15 Desemba 2007 kOnghendabala kOukwambi osha kalekwa manga. Oshivilo eshi osha fanekwa shi ka kale ko 25 Mei 2008, Kalunga ngeenge e shi hala. Onhele yokuhombolifila, efimbo neenhele domayakulo inadi lunduluka.

67 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Omapulakata / omakalata Mokushanga epulakata, dimbulukwa oinima ei:

- Oshipalanyole meenenendada da pashuka nawa notadi monikila kokule. - Yambidida epulakata loye nomafano apa sha pumbiwa opo, li kale li na osheeta. - Eshiivifo nali kale lixupi la ngongwa nawa. - Kwatela mo ofuto ngee nayo otai pumbiwa.

Oshihopaenenwa

ELISHANGIFO LEFIYAFANO LOKAKADONA DINGI MOHANGWENA Okakadona keshe keedula 16-22 Onhele: Omoshinyanga shaaveshe moHelao Nafidi Efiku: 6 Desemba 2007 fiyo 6 Januali 2008 Efimbo : 08H00- 13H00 Oimaliwa yokulishangifa: N$50.00 Mona ouyelele we lixwa po kuKafuuli kongodi 0811248657 ile 065- 261840.

68 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

17. Ondjokononanghalamwenyo Efatululo: Ondjokononanghalamwenyo oyo ehokololo tali yandje ondjokononanghalamwenyo yomunhu ixupi ile ile. Ohai kwatele mo oiningwanima aishe yomonghalamwenyo yomunhu ngaashi: edalo, onhele apa a dalelwa, ovadali vaye, ovamwaina, edimo laye, ouhongelwe, oilonga noinakuwanifwa moshiwana, oupondoli, oukwatya waye, oiholikenima/, oinima oyo e he hole neputuko laye. Ohai dulu okunyolwa komunhu mwene ile kuumwe e mu shii nawa. Otu na eendjokononanghalamwenyo domaludi avali. 1. Outobiografi – ondjokononanghalamwenyo ya nyolwa komunhu mwene. 2. Biografi – ondjokononanghalamwenyo ya nyolowa kuumwe e lili. Omalalakano: Opo ovahongwa va shive:

- Okunyola eendjokonona deenghalamwenyo davo vene nodavamwe - Va kwatwe kohokwe yokulesha eendjokonona davo vene sho shi va pendulile okulonga

oilonga iwa meenghalamwenyo davo - Otashi va kwafa yo mokuninga omatokolo e li mondjila - Ohai nyolwa molupe loprosa ile loshitevo - Oto dulu oku i tameka ketameko wa yuka kexulilo ile u dje kexulilo wa yuka ketameko - Otai dulu okutukulwa moupalanyole vanini - Ohashi dulika u taalele ashike oshitukulwa shimwe shomonghalamwenyo yomunhu ngaashi

ehongo, oilonga nsh.t. she likwatelela pomhito opo ondjokonona tai tongelwa. - Ohai nyenyepekwa nelongifo loupunaitya opo ondjokonona i hapupale - Yomunhu mwene ohai nyolwa momunhu wotete nomepitafimbo, shaashi oya teelelwa unene

okuleshwa ngee omunhu ehe po ile a xula ko - Nge oyomunhu umwe e lili (ehe fi ou tei shange) ohai nyolwa momunhu omutitatu

mepitafimbo

Didilika:

- Omunyoli wondjokonona yamukwao okwa pumbwa okukonga omauyelele a pamba omunhu oo apa naapenya

- Opo ondjokonona yoye i ka kale i na oinima ye lixwa po noya nuka po nawa, onawa u i tameke oku i ongela manga kuyela.

69 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa ONDJOKONONANGHALAMWENYO YAMAGDALENA WILHELMINA IKONDELA Edalo neputuko Magdalena Wilhelmina Ikondela okwa dalwa 1975 momafiku 2 Septemba. Okwa dalelwa momukunda Omahenge popepi nOshaango mOndonga. Ovakulunhu vaye ovo: Albertina Lasarus naAbraham Ikondela. Meme Albertina okwa pewa outumwamundilo vahamano kuPamba. Omo a pewa mo elongo, olo kamwe ve ka luka Magdalena. Hano sha yela osheshi kutya Magdalena ova dalwa vatatu oshita efiku limwe. Ovo nee Magdalena, Simon na Fiina. Vamwaina vamwe ovo Johannes, Kaino naFillemon naukelo wavo. Tate Ikondela oye aeke e li po novana, meme Albertina okwa tetekela nale moukwaalushe. Nande ongaho epata laUkwaluvala (looina) nolaUkwanangobe (looxe) inava tula omutwe kepepe shaashi Kalunga oha denge ta fudile. Elongo ku litila? okwa tiwa: “She ku pe Pamba tambula; she ku pe Kalunga ka Nangobe shambekela nomaoko avali.” Momufyuululwakalo wOshiwambo, ounona aveshe haalushe hava putukile puina ile puxe, vamwe ohava ka tekulwa kovapambele vaxe ile vaina. Magdalena naye eshi a shushuka, okwa ka tekulwa kuvamwe vomedimo lavo. Ofikola yongula Magdalena okwa kala a longekidilwa nawa onghalamwenyo yaye kovakulunhu vaye. Hano ova kala ve shii kutya, ngeenge okanduda koye inaka mona elongo,owa fa ashike to ka tekulile momilaulu ndee omivelo donghalamwenyo yako taka hange da pata. Magadalena okwa shita ofikola younona pOnamutene ondodo 1-3. Ondodo 4-9 okwe i fikola pOnayena. Okudja opo Magdalena okwa ya kOmuthiya komukunda hau ifanwa Okangororosa kuina mumwaina waina. Okaana ka tya ngaha okanamaano noka kala haka diinine nawa ofikola noha ka piti nawa. Ondodo onhimulongo okwe i fikola pofikola hai ifanwa Omuthiya Iipundi 1996. Odula ya shikula ko ina mona omhito yoku ka twikila shaashi eenhele dOndodo XI okwa li di yadi. Momudo 1998-1999 okwa tambulwa mosekundofiko la yaHaimbili Haufiku kEenhana mondodo 11-12. Okwe lihonga oilongwa tai shikula: Oshiingilisha, Oshikwanyama, oDevelopment Studies, oHistory, oNatural Economy, Oshiingilisha noBiology. Ondodo 12 okwe i pita nawa nokwa kala ta kongo eemhito doilonga nofikola moiputudilo yopombada mOnamibia. Oilonga nokulihonga Ohaku tiwa elao omunhu e li na, Magdalena osho a mono omhito yoilonga, konima ashike eshi opo a mane ondodo 12 osha li 01 Juli 2000 eshi a tambulwa a longe ofikola pElambo moshikandjolongo shaMuthiya. Okwa kala ha longo oshilongwa Shoushitwe (Natural Science) ondodo 7, Oshikwanyama ondodo 7-10. Meme Magdalena oye umwe womovahongi ava hava hongo nawa ovahongwa elaka laina nde tave li hokwa. Efindano laye ola ulikwa eshi a pitifa nawa ounona Oshikwanyama mondodo (10) momudo 2003 neendjelendada dooA nooB. Odula oyo okwa shangelwe ombapila yolupandu lonhomenawina komufimanekwa omuyandjimayele wOshikwanyama nOshindonga mOshikoto meme Helena Iitula. Odula 2004, okwa pelwe odjapo yefindano shaashi a pitifa nawa natango ounona, opamwe novahongi vawa vakwao mOshikandjohongo shaMuthiya Momudo oo tuu oo 2004, Magdalena okwa tambulilwa mofikola

70 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

youlongi mOngwediva, te lihongele Oshiwambo nOshiingilisha ondodo 5-10. Neudo okwe lipyakidila nodula yaye yaxuuninwa yelihongo a mone odjapo yaye youlongi (BETD). Ohombo Okwa tiwa okulikalela okwa nyenga enongo. Mahadalena (Mahata) naye okwe shi koleka. Osha li omafiku 20 aKuungumene 2002 eshi kwa li Ovakangororosa novomikunda dopopepi, ovadali, ovamwaina nomaume tava nhuka Magdalena nomuvaleki waye Hans Nambondi. Efiku olo oonauyumba okwa li va ninga ovanyasha. Oomadala eenyonde kakwa li ve di shi. Ooshiliko oshamushila wakavandje tave shi liningile. Tala koohembudangele tava teka eefingo kokutala ounghuti vohole. Kapa li oxuxwa itai tondoka nahandja. Ohombo ya Magdalena naHans ove i yambekelwa mongerki yaELCIN mOmuthiya paukriste nopapangelo. Tate Hans ovashamane ava ve shii okuya po nokudja po. Mangha a li omumati e li mOniipa, okwa kala nale e na ohambo yaye mOntana, omo a kala ha di ta i koilonga shaashi naye oha konghola ounona momitwe. Paife oshikokola osho osha ninga eumboumbo omo ve li nahefolo laye hava di mo, umwe ta i koilonga kOntana ye mukwao ta i kElambo. Meme Mahata mohombo yavo ova pewa mo omaano oludalo omukwatiwomafuma nomutwiwonghuta. Okanangula oko Nawa, a dalwa momudo wo2003. Ekanda oSigo, a dalwa mo2005. Oiholikenima yaye Meme Magdalena oku hole okwiimba, okwa li oshilyo shEhangano lovalihongi ovakriste eshi a li omunafikola. Okuhole yoo okudana okatanga komokambaba netanga lokeenyala (ovoli). Meme Mahata oye umwe ou ehe hole okulihafifa noikolwifa. Shapo mu pa ashike okanamunate ile omeva ooimati. Ngee owa hala a menye mo, e ta po okakwati mawi, ye e ku pe ehokololo tali nyuwifa omatwi.

71 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

18. Omatumwalaka Efatululo:

Etumwalaka olo elaka la tumwa komutumi la yuka komutuminwa. Otu na omaludi avali omatumwalaka ngaashi: ehafo nololuhodi.

Omalalakano

Ovahongwa nava: - shiive okunyola omatumwalaka, omikalo doku a nyola nosho yo omitungilo dao. - kale ve na owino wokulongifa elaka lopamatumwalaka. Omikalo dokutuma omatumwalaka - pakanya (pokati komunhu nomunhu) - onhumwafo - o-emaila - ofaksa - ongodi/ofunguna - paikundaneki - ondelekelama - paSMS (outumwalaka vaxupi vomongodi yopeke) Omikalo dokutuma omatumwalaka ohadi likwatelele kelunduluko lefimbo nexumokomesho loilongo/ounyuni. Omatumwalaka taa endele pamukalo wofaksa namu kale oinima tai shikula: - ondjukifi, onomola yofaksa nedina lanakutuma - ongodi yomutumi - efiku - onomola yofaksa, ondjukifi yanakutuminwa nedina laye - etumwalaka Pae-maila

- ondjukifi yanakutuma ([email protected]) - efiku - epopifo, oshipalanyole - olutu - exulifo

Didilika: Nakutuma nanakutuminwa etumwalaka lopae-maila aveshe ove na okukala ve na

eendjukifi dopae-maila. Omatumwalaka amwe ohaa kupikwa makwao, omo ekupikwa ho li lesha ashike ngee we li tuula ile we liprinta pakompiuta. Ohaku dulu ku kupikwe omafano ile oishangomwa imwe. Omauyelele aeshe a pumbwa ku yadifwa okuninwe nale eenhele mokompiuta.

72 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa shetumwalaka lopae-mail, ina li kupikwa sha

Ou wete omadina avo nghee inaa ulika eendjukifi davo dopae-mail ([email protected]), osheshi ovalishangeli otava longifa onetworka yehangano limwe, eekompiuta davo odi wete inashi fimana di shi endulule, ngeenge umwe e lili ta tumine koNIED nena ondjukifi yaye yopae-maila otai ulikwa ye lixwa po, ehangano olo (NIED) osho la tula po ngaho.

73 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Tala vali koshihopaenenwa eshi:

Paife okwa longifwa onetworka yaGmail, eenetworka mointaneta odiyadi mo ongaashi mu na o-iway, o-yahoo, o-hotmail nsh.t. Onetworka ohai lishangifwa oukwashilyo ngaashi naanaa vamwe ve li Ovaelcin, vamwe Ovakatoolika, nande atusheni ohatu longele Kalunga-Katatu-Umwe.

74 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa shetumwalaka lopae-mail, la kupikwa sha

Opo pwa shangwa “attachment” ngee pu na okadidiliko kasha nena oe-maila oyo oya kupikwa sha, oudidiliko ova yooloka, osha hanga koshikalimo shekupiko. Efimbo limwe ohapu kala okadidiliko kokakwati keembapila/oimaliwa yomafo.

75 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Edi eefoloma dokuyadifa oe-maila

Okafooloma koe-mail inai shangwa sha

76 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

77 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Omatumwalaka opaSMS PaSMS otashi ti: outumwalaka vaxupi (short message services) OSMS okatumwalaka kaxupi haka tumwa nongodi yopeke ile nokalongifo kowina (okadivice) kotelekom, cell One ile noG3 yoMTC. Omukalo: Patulula ongodi (oselefona) ndee to i moshitukulwa shomatumwalaka, to tale apa pa shangwa “create message” kutya shanga etumwalaka.

Oshihopaenenwa (Etumwalaka lopaSMS) Onda li nda pumbwa okupopya naTuyeimo Shafuda. Kwafe nge u tumine nge onomola yongodi yaye nena. Tangi. Meduletu Enyamukulo ketumwalaka Eewa, oyo ei: 081 2349210 Mu kundila po. Naahalambe

78 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshihopaenenwa shetumwalaka lopafaksa

ONGWEDIVA TEACHERS RESOURCE CENTRE

Private bag 5550 Tel: 264 065 230057 / 231800 Oshakati Fax: +264 065 230035 Namibia Email: [email protected]

EPANDJA LOKOMBADA YOFAKSA

EFIKU: 19 Marsa 2008 Fax No: 065-230274 KU: Omukukunhufikola, Mweshipandeka Secondary School YA YUKA: Benidiktus Hilila YA DJA: Vicky T. Shipoke OMUVALU WOMAPANDJA: (mwa kwatelwa eli ) 3 ONOMOLA YEPEKO 10/3/6/7

ETUMWALAKA

Omusholondodo woutevo vondodo 10, ovo wa li wa pula nge, onde va tuma nomukulunhufikola weni, oshivike sha dja ko. Tumine nge yo omusholondodo woutevo vondodo 11-12, exuku lomoule (NSSCH).

(Yandja okakombo kwaasho wa hala ou to tumine ofaksa a ninge ngee a lesha ofaksa oyo) Omolwa ouyelele Ngaashi twa udafana Opo u shi shaine Tya ko sha _____________________ Kwafe nge u denge Shimwe shi li li ___________

(Shanga po osho wa hala a ninge ngee pamwe inashi holoka momusholondodo ou u li po)

79 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

19. Okafo keyandjo lomauyelele (leaflets) Efatululo: Okafo keyandjo lomauyelele oko okafo haka yandje omauyelele e lili noku lili moshiwana. Ohaka nyolwa nomalalakano mohapu ngaashi:

- okuyandja omauyelele mawa moshiwana, ngaashi eemhito domalihongo, nomatuvikilo oimaliwa nsh. t.

- okulondwela oshiwana moshinima shonhumba sha nyika oshiponga - okuyandja omauyelele moinima ipe ya pumbiwa. - okuhokwifa oshiwana oshinima shonhumba.

Okafo keyandjo lomauyelele luhapu ohaka kala nomafano ile ke na omaluvala onhumba taa hokifa, opo ka nane ovaleshi, osheshi oufo ava ihava landwa. Omalalakano:

- opo ovahongwa va shiive okungonga omadiladilo avo noku a yandja moshiwana - va ninge ovanyoli vawa voufo vomauyelele monakwiiwa - va dule okukala have lileshele oufo ava nokulikola omauyelele a pumbiwa - va nongele elaka olo ve na okulongifa mokweeta po oufo vomauyelele

Omutungilo:

- Okafo komauyelele ohaka kala ke na oshipalanyole sha ngongwa nawa, tashi shili ovaleshi, nohashi dulu yo okuyambididwa komafano.

- Moufo vamwe ohamu longifwa elaka tali heke, la yela nawa. - Oshikalimo ohashi kala sha fikama moutendo ile moupalanyole vanini ve na omadiladilo oo

yo nao taa dulu okuyambididwa komafano onhumba. - Omafano ohaa eta etumwalaka li kale la yela nawa. - Ohamu holoka yo opo to dulu okumona omauyelele a wedwa po.

Didilika: Peemhito dimwe ohamu fanekwa okaalita, taka ulike onhele apa tava monika. Mokweeta po oshikalimo shoye, kala u na ovaleshi voye komutima.

80 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Tala okafo keyandjo lomauyelele aka ka yandjwa ongoshihopaenenwa

"Osha fimana kwaame okushiiva kombinga yomikifi doilyo yopaidalifi, opo ndi dule okuamena oukolele wange nowomuholike wange

Yomikifi Doilyo Yopaidalifi

Omikifi hadi tambulwafana pamilele odili pi po?

"Ohatu dulu okuliamena komikifi doilyo yopaidalifi nakaume kange” Omikifi hadi tambulwafana pamilele, ododo hadi tandavele okudja komunhu e na ombakiteli / eeviruso domikifi odo. Eembakiteli / eevirusa ohadi di momunhu tadi pitile mekwatafano lopamilele. Ekwatafano lopamilele ohali dulu ku ningwa pambelela, mokanya nomomatako. Omikalo dilipi da nyika unene oshiponga mokutandaveleka omikifi edi?

• Okuya momilele ino longifa ongumi / okondoma, ou li monghalo ya nyika oshiponga shokukwatwa komikifi hadi tandavele (pamilele) pamhalo ihadi ulike omadidiliko. Kaume koye womomilele otashi dulika a kale ta monika nawa, ashike naye mwene ke shii kutya oku na omukifi.  

• Okukala ho nangala novanhu vahapu / ile kaume koye ha i vali navakweni vamwe momilele, nena amushe omu na oupu wokukwatwa komikifi edi. 

 

• Oikolwifa noingangamifi ohai dulu okueta omalunduluko momalihumbato nomomaamo oye, nonande ou kale wa hala okuliamena, otashi dulika u nyengwe.  

81 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Omikifi hadi tambulwafana pamilele odilipi po odo da sha?

Endongo/okandongo/syphillis Oshinena / gonorrhoee Omananga a yula taa nyuwa (Trichomoniasis, candidiasis) Oipapata/oipute poidalifilyo Herper/okututa omundilo waKalunga kombinga imwe yolutu (inau tauluka ekipa lombuda u ye

kombinga ikwao, kashi na mbudi owe ku ama peni. Oudu wexuli / ohepatitis B HIV noAIDS

Oshidjemo oshashike ngee omukifi inau hakulwa? Oilyo yoye yopaidalifi otai nyonauka, osho tashi dulu shi ku etife monghalo yokuhamona

okaana. Omukainhu mufimba otashi dulika eteelelo li dje po ngee okwa kala nomikifi Ou e na omikifi edi ndele ina hakulwa oku na yo noupu wokukwatwa kombuto yo-HIV,

shaashi luhapu oha kala e na oupute poidalifilyo. • Omuteeleli na tameke omakonakono peehani dopetameko leteelelo, ngee okwa monika omukifi

wolutapo, u hakulwe opo uha kwate okaana ku yepwe oulema wokahanana. Ohandi shiiva ngahelipi kutya ondi na omukifi hau tandavelifwa pamilele?

Omikifi hadi tandavele pamilele dimwe odi na omadidiliko. Dimwe domomikifi odo d na omadidiliko ihaa holoka mefimbo lixupi ongaashi: o-HIV no-AIDS nohepatitis (oudu wexuli) ashike odi li oshiponga sha kula. Omikifi dimwe hadi tandavele momilele, omadidiliko ado ahaa holoka diva movalumenhu shi dulife movakainhu. Onghee omunhu oto dulu ashike okushiiva ngee ou na omukifi hau tandavele pamilele ngeenge owa konakonwa kundototola ile omupangi.

Omadidiliko omikifi dopamilele oo haa holoka luhapu oo aa:

Oupute poilyo yoidalifi To luluma ngee to shitama/talaleke Otwila tai di poilyo yoye yopaidalifi (otashi dulika nokuli i kale i na edimba lii ile tai nomotoka). Okunyuwa moidalifilyo yovakainhu Odindo pedu loshinena Okahanana otashi dulika ka kale nomambulwa molutu ile ke na/ taka di omananga a yula/ taa

nomotoka.

Oto dulu okulikelela ngahelipi? Lidilika omilele Longifa okondoma keshe apa to i momilele. (okondoma oyo aike ti hai amene omikifi edi) Kala nomuholike umwe oye aeke. Livangeka okuya momilele wa kolwa, opo uha ye momilele inadi amenwa Ngeenge ou mu fimba diinina omafulo u kale ho konakonwa ngee ou na omikifi odo.

82 Shanga Nawa, 8-12, 2010 NIED

Oshike u na okuninga ngeenge u na omikifi odo hadi tandavele pamilele?

Omikifi edi dihapu ohadi hakulwa ndele tadi veluka. Onghee ka hakulwe ndele to veluka ngeenge oto diladila kutya ou na omikifi edi. Oto dulu ku hakulwa pokaklinika ile poshipangelo osho shi li popepi naave. Ngee wa monika umwe womomikifi edi, lombwele ookaume koye navo va ka hakulwe, nande nava kale ve li nawa. Ngee inava hakulwa oshima tuu wa i mekwatafano lopamilele navo, natango omikifi otadi ku kwata.

Didilika

• kufa kaume kkoye mu ka konaakonwe. • Kala omulineekelwa, nakaume koye na kale omulineekelwa • Inoya momilele mangha ino hombola/lwa • Longifa alushe ongumi/okondoma

Opo u mone ouyelele uhapu kwatafana naava: * Eenhele dOuhaku di ku li popepi mOuministeli wOuhaku nOilonga Oonghalonawa. Osha etwa po: IEC Unit Oshakati, Tel: 065-220675 / 220740 Juli 2004

Shanga Nawa, 2010 83

20. OSHILIKUNDWA / OSHIPOPIWA SHOPAKUNINGA (ROLE-PLAY)

EFATULULO: Oyo onghalo yonhumba omo ovalongwa tava pewa omhito yokulifefifa novanhu nomaukwatya a yooloka, tave shi ningi palupe leenghundafana. Omalalakano Ovahongwa va: • pyokoke mowino wokupopya komesho yongudu. • ulike owino wokupopya, okweeta osho ve udite naasho tava diladila • popye noupu nonelineekelo mwene • tokole nekanghameno • pyokoke mowino wokupopya nova nongele ongudu yovapwilikini • popye elaka layeleka ovapwilikini • longekide oyeetwa po i li melandulafano lomondjila Omutungilo • Napa kale oshipalanyole oko taku tungilwa eenghundafana. • Eenghundafana ohadi kala pokati kovanhu vavali. (omuhongi

nomuhongwa ile omuhongi novahongwa) • Oulefimbo woshilongadalwa eshi nau kale wa ngabekwa. • Elaka tali longifwa nali wapalele omhito yoshilikundwa. Didilika: - Oshipalanyolo otashi dulu okweetwa kovahongwa ile komuhongi. - Naku kongwe oipalanyole ya pamba oikambami naayo tai wanifa po eemhumbwe

dovahongwa. - Naku yandjwe omalombwelo nomauyelele a yela. Oshihopaenenwa shokakalata kuByrne 1983 Okakalata komalombwelo A

Ove omushingi wotaxi: 1. Popifa omutwaalelwa, nde to pula opo a hala a twaalelwe. 2. Mu lombwela ofuto 3. Mu ninga omashendjo kombinga yonghalo yomhepo yefiku olo. 4. Nyamukula nawa omapulo omutwaalelwa. 5. Tumbaleka omumwoyemati oo a findana metanga lokeemhadi. Pula

yo omutwaalelwa ngeenge oku hole etanga lokeemhadi

Shanga Nawa, 2010 84

Okakalata komalombwelo B

Ove omutwaalelwa motaxi: 1. Popifa omushingi wotaxi, nde to mu

lombwele apa to i. Pula kutya ofuto ingapi. 2. Nyamukula epulo lomushingi, nde to mu

pula kutya onghalo yomhepo ilipi e hole. 3. Tya kutya ou hole etanga lokeemhadi nowa

li ho li danauka’’;

Shanga Nawa, 2010 85

21. EHOKOLOLONINGOMWA Efatululo Ehokololoningomwa olo engongo lekonakona pulwa nola ningwa koshiningwanima shonhumba sha ningwa ponhele nopefimbo lonhumba shi kenyeneka ile shi hafifa. Omalalakano

Omuhongwa opo a shiive:

• Okukonakona nokatalekonawa koiningwanima yomaludi a yooloka. • Okunyola neudeko meyukililo laasho a mona nokuyandja omafaneko taa eta elunduluko tali

wapalele • Okumona omayooloko nomafaafano pokati komaludi nomitungilo domahokololoningomwa a

yooloka. Omutungili wehokololoningomwa

• oshipalanyole • eyelifo • omukalo • osho sha monika po • engongo • exulifo (mwa kwatelwa eshaino, edina laye liyadi, eifano laye nenyolwafiku).

Didilika: Oshipalanyole sholopota ohashi nyolwa pokati kepandja shihe na oshileshifo.

Shanga Nawa, 2010 86

Oshihopaenenwa A

Onhele yomalandifilo pofikola yaMabongo Combined School Eyelifo Ovahongwa vondodo onhiheyali pofikola yaMabongo, ova li va tumwa komuhongi wavo wOshikwanyama, meme Ndapewa Hamukoto eti 14 Septemba 2007, opo va ka konaakone onhele yomalandifilo pofikola yavo vo va shange oshidjemo. Omukalo Ovalongwa ova talela po onhele yomalandifilo pofikola yavo, oule woshivike pefimbo lefudo. Ova kundafana novalandifi novalandi. Osho sha monika Onhele Ovakonakoni ova mona kutya opo hapa landifilwa opa kaka neenghono, osheshi eembapila ode lihanena onhele, omapumba eendongi otaa monika apeshe noingulu tai endaenda nonhele yomalandifilo, onghee ponhele ope na edimba lidjuu. Ovalandifi Oikwatelwa yovalandifi inai koshoka nandenande vo ohava kwata oikulya neenyala. Oikulya inai tuvikwa, vali oyo hai xupu po ohai alukile vali komalandifilo, opo i landifululwe i pwe po. Okwa konekwa yo kutya ovateleki kave na eshiivo la wana lokuteleka, osheshi oikulya inai telekekeka. Ovalandi Ohava kakeke onhele. Ohava vele momadimo, shaashi ohava li oikulya ya nyonauka. Engongo Onhele yomalandifilo noikwatelwa oya kaka neeghono. Ovalandifi kave na eshiivo lokulongekida oikulya, imwe oya nyonauka. Oikulya ihai tuvikilwa. Ohava landifile pongalangala. Omafaneko Ofikola nai ninge oshikonga shomawapaleko, opo onhele yomalandifilo i kale i yela. Ovalandifi nava fatululilwe efimano loikulya oikulya iwa,yalongekidwa noshisho. Nava fatululilwe efimaloukosho woikulwa, woikwatelwa, wonhele nowavo vene. Eshaino F Paavo Foibe Paavo Omukalelipo wondodo onhiheyali 22 Septemba 2007 Mabongo Combined School

Shanga Nawa, 2010 87

Oshihopaenenwa B

Ekonakono lokufaula kwounona pofikola Omutwanghuta Eyelifo Momafiku 10 Juli 2008 omukulunhu wEhongo mOshitukulwa Ohangwena okwa tuma ovanambelwa ovakulunhu, opo va ka konakone onghalo yopofikola, Omutwanghuta, vo va ete oshidjemo. Omukalo Ovanambelewa vatatu ova ninga oule wohani hava talele po ofikola yaMutwanghuta. Have shi ningi ongula, poufudo nopomafimbo edimbuko lofikola. Ova kundafana novahongi novahongwa osho yo ovadali. Osho sha monika Ovahongwa Okwa didilikwa ovahongwa hava holoka keetundi, ashike mokati kavo omwa li vamwe ovo have uya kofikola va tokelwa ile va xulile moixwa nokuli. Vamwe ohava ningi noshivike inava holoka kofikola, omolwoilonga yomeumbo ile va ka lambalala eependjela va ka shingife. Okwa didilikwa yo ovalongwa hava fiye po ofikola inai dimbuka, omolwooinano ile. Ovahongi Pofikola yaMutwanghuta ope na ovahongi va wana, kakele vamwe vomuvo ihava longo noudinini, nohava fiki va tokelwa. Okudja pokafudo fiyo edimbuko, ovahongi ohava kala tava yotele ile va kale ngaho tava kundafana oinima yavo pondje opo. Ovahongi ihava didilike ovahongwa ovo va faula ile va tokelwa. Omafimbo mahapu ohava kala ashike tava imbifa nokufanekifa ovalongwa. Ovahongi novahongwa ohave liumbu omalaka inaa filwa oshisho. Ovadali Ovadali vanini ashike ve na efiloshisho ovahongwa ndele vahapu, ohashi dulika va faulife ounona, omolwoilonga yomeumbo. Omishiku dofikola kave di shii shaashi ihava ende koyoongalele. Engongo Ovahongi inave litula moilonga yavo. Ovadali vahapu kave udite ko ehongo. Ovahongwa voKOmutwanghuta ove li mehalakano, kave na ovafilishisho mehongo. Omafaneko Ovahongi nave litule mo vo nava wanife oilonga yavo. Ovadali nava fatululilwe ongushu yehongo. Ounona ova pumbwa okutuwa omukumo wokufika pefimbo vo nava filwe oshisho nawa. Omukulunhufikola na diinine oilonga yopambelewa. OTL Tyapa Olga Tuyenikelao Laudika Tyapa Omunambelewa omukulunhu 8 Oktoba 2007

Shanga Nawa, 2010 88

Eedjo da longifwa:

1.Shanga Nawa Ondodo 10 – 12 2.Shanga Nounyakwa Ondodo 5 – 7 3.Ondungila Ondodo 10 4.Omukwetu (Auguste 15 – 30, 2007, e pandja

Shanga Nawa, 2010 89

The National Institute for Educational Development P/Bag 2034 Okahandja NAMIBIA Telephone: +264 62 509000 Facsimile: +264 62 509073 E-mail: [email protected] Website: http://www.nied.edu.na © NIED 2009