UNIVERZITET CRNE GORE Specijalistike studije primijenjene poljoprivrede Smjer:Kontinentalno voarstvo i ljekovito biljeSEMINARSKI RADTema:Pitoma nana (Mentha piperita)

Sadraj

Pitoma nana je iskljuivo gajena biljka,a njena proizvodnja je rairena u itavom svijetu.Gajenje pitome nane u Engleskoj datira jo od 16 vijeka.U rodu Mentha se razlikuje veliki broj vrsta,varijateta i formi,ali sve one nemaju jednak znaaj za proizvodnju.U kulturi je najvie zastupljena paprena nana,a posljednjih godina i kudrava nana. Pitoma nana(Mentha piperita) predstavlja viestruki hibrid koji je nastao viestrukim ukrtanjem barske nane i zelene nane.Poznavanje ove injenice je od velike vanosti za proizvodnju poto se pri razmnoavanju sjemenom ova vrsta cijepa i degenerie.Zato se ona mora ramnoavati iskljuivo vegetativnim putem,odnodno stolonima.

Pitoma nana je viegodinja zeljasta biljka sa razgranatom stabljikom visine 40-100 cm. Stabljika je zelena,a pri vrhu ljubiastozelena i evrtasta.Grananje stabljike poinje odmah od zemlje.Korijen je vrlo razgranat,sa velikim brojem izdanaka-stolona.Stoloni se razvijaju na dubini od 5 cm i po povrini zemljita.Podzemni izdanci-stoloninsu bijele boje,a povrinski ljubiastozelene.Povrinski stoloni na kolencima razvijaju korjenov sistem i nadzemne organe.

Hemijski sastav i upotrebaOsueni list nane sadri 2-4% etarskog ulja,nadzemni dio (herba) 1-2%. U etarskom ulju najvie ima mentola i mentona.Pored njih u ulju ima i drugih sastojaka (metil acetata,menitiofurana i dr). Pitoma nana ima veliku i raznovrsnu upotrebu.U medicini se koristi za izradu raznih ajeva za lijeenje organa za varenje i organa za disanje.Etarsko ulje se koristi u kozmetikoj,prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.

Uslovi uspijevanja Podneblje S obzirom na porijeklo,pitoma nana bi trebalo da uspijeva samo u rejonima vlane klime.Meutim,ona se karakterie irokim arealom rasprostranjenosti.Uspijeva skoro svuda.Nema velikih zahtjeva prema toploti,ali niske temperature u doba vegetacije sporo podnosi.Nadzemni dijelovi nastradaju im se temperatura spusti na 0 C.

Podneblje S obzirom na porijeklo,pitoma nana bi trebalo da uspijeva samo u rejonima vlane klime.Meutim,ona se karakterie irokim arealom rasprostranjenosti.Uspijeva skoro svuda.Nema velikih zahtjeva prema toploti,ali niske temperature u doba vegetacije sporo podnosi.Nadzemni dijelovi nastradaju im se temperatura spusti na 0 C. Mlade biljke su otpornije prema niskim temperaturama od starijih biljaka. Otuda nana lake podnosi pozne proljene,nego rane jesenje mrazeve.Pitoma nana zahtijeva mnogo svjetlosti.Moe da uspijeva i na veoj nadmorskoj visini,ali je ne bi trebalo gajiti iznad 800 m nadmorske visine. Vea nadmorska visina negativno utie na prinos pitome nane. Nana ne podnosi suu,jer ova biljka razvija mnogobrojne podzemne stabljike-stolone,i vrlo slab korjenov sistem koji se razvija u povrinskom sloju. Kritian period u pogledu vlage pada u fazi grananja i poetkom cvjetanja.Vjetrovi veoma nepovoljno utiu na ovu biljku.

Zemljite Pitomoj nani najvie odgovaraju laka,aluvijalna,pjeskovita i hranljivim materijama bogata zemljita.Vrlo su pogodna ak i tresetna,normalno vlana zemljita. Odgovaraju joj i duboke rastresite ilovae.Meutim,teka jako sabijena zemljita nijesu pogodna za ovu kulturu.U pogledu reakcije zemljita pitoma nana ima razliite zahtjeve,zavisno od sorte

Neke zahtijevaju neutralnu reakciju,druge mogu da uspijevaju na zemljitu vee kisjelosti.Za nae prilike najvaniji su zahtjevi sorte Mitcham kojoj najvie odgovaraju zemljita neutralne do slabo kisjele reakcije,iji je pH 5-7.

Gajenje

Plodored Pitomu nanu treba obavezno gajiti u plodoredu,kako zbog velike potrebe za hranljivim materijama tako i zbog neotpornosti prema ri.Najbolji predusjevi su ubrene okopavine koje ostavljajuu zemljite bez korova i u rastresitom stanju. Nana kao viegodinja biljka,u kulturi na istom zemljitu moe ostati najvie do 3 godine.Na isto zemljite nana moe da ponovo doe tek poslije 3-5 godina.

Obrada zemljita

Obraivanje zemljita za kulturu pitome nane ima poseban znaaj i vanost.Podzemni organi-stoloni su veoma njeni te je za njihovo razvie neophodno stvoriti rastresiti povrinski sloj.Pored toga treba obezbijediti to vee zalihe vlage i to potpunije unitavanje korovskih biljaka.Obradu zemljita treba poeti odmah po skidanju predusjeva.Ako predusjev rano naputa zemljite,onda obradu treba poeti ljutenjem na dubinu 10-15 cm.U jesen kada padnu prve kie,i krenu korovi,oranje treba obaviti na punu dubinu.Dubina oranja ne bi trebalo da bude manja od 30 cm. Za proljenu sadnju oranje se ostavlja da prezimi u otvorenim brazdama,a za jesenju sadnju treba odmah izvriti predsjetvenu pripremu.

ubrenje

Pitoma nana ima relativno veliku potrebu za hranljivim materijama,jer formira veliku koliinu nadzemne mase,i stolona.Pored toga,ona ima korjenov sistem koji se razvija u plitkom povrinskom sloju zemljita.Pri unoenju hranljivih materija u zemljite mogu se upotrijebiti sve vrste ubriva.Ukoliko se za osnovno ubrenje unosi stajnjak,treba da bude u zgorelom stanju,ali je najbolje da se unosi pod predhodnu kulturu.Koliine stajnjaka koje treba primjenjivati zavse od plodnosti ubriva.Ukoliko se za osnovno ubrenje unosi stajnjak,treba da bude u zgorelom stanju,ali je najbolje da se unosi pod predhodnu kulturu.Koliine stajnjaka koje treba primjenjivati zavise od plodnosti zemljita. Na ovu biljku vrlo povoljno utiu i mineralna ubriva,naroito azotna i fosforna,a na pjeskovitim zemljitima i kalijumova. NPK ubriva (najbolje sa odnosom 2:2:1) se unose u predsjetvenoj obradi zemljita u koliini od 400-600 kg/ha.

Unoenje azota u zemljite je neophodno za kulturu pitome nane,jer ona razvija veliku koliinu nadzemne mase,a azot povoljno utie na njeno formiranje.Fosforna ubriva povoljno utiu na jae razvijanje korjenovog sistema i formiranje etarskog ulja.Osim toga,smatra se da fosfor poveava i otpornost prema bolestima.Kalijumova ubriva se upotrebljavaju u manjim koliinama u proizvodnji nane na naim zemljitima.Mineralna ubriva je najbolje unositi pred predsjetvenu pripremu zemljita.Na ovaj nain hranljivi elementi zadrae se u sloju dubine 10-20 cm u kome se nalazi najvei dio korijena i podzemnih organa. Najbolje rezultate nana pokazuje u prinosu i sadraju ulja,kada se ubrenje vri kombinovano,stajnjakom i mineralnim ubrivima.Visok prinos mase i etarskog ulja postie se pri ubrenju pravilnim kombinacijama mineralnih ubriva.

Pri pravilnom ubrenju organskim i mineralnim ubrivima,zasad pitome nane u odnosu na neubrene zasade daje prinose etarskog ulja vee i za 50%. U organskoj poljoprivredi fosfor i kalijum se obezbjeuju iz fertilizera ija je primjena dozvoljena kod ovog vida proizvodnje. Razmnoavanje Pitoma nana se razmnoava vegetativno-stolonima.Stoloni se uzimaju sa parcele koja je predhodno odabrana za ovu svrhu.Najkvalitetniji sadni materjal se dobije od jednogodinje kulture.Pri planskom pripremanju reprodukcionog materjala najbolje je tokom vegetacije odabrati najbujnije bokore koji imaju dosta lia i koji nijesu napadnuti rom.Sakupljene stolone od ovakvih bokora treba razmnoavati u posebnoj parceli.

Koliina sadnog materjala koji se dobija sa takve parcele moe da ima masu stolona dovoljnu za sadnju 3-5 puta vee povrine.S obzirom da se stoloni nane razvijaju na nekoliko centimetara ispod povrine i na samoj povrini zemljita,njihovo sakupljanje se obavlja runo,ustvari mainama se moe izvriti podrivanje stolona,a onda sakupljanje i ienje. Ovdje posebno treba voditi rauna da se to bolje odstrane nadzemni dijelovi,jer se preko njih prenose spore re i omoguuje prenoenje zaraze na novu kulturu.Vaenje stolona najbolje je obaviti pred samu sadnju.Treba izbjegavati izlaganje stolona suncu i vjetru,jer to dovodi do suenja,ak i do potpunog propadanja stolona. Ukoliko se sadni materjal kupuje iz udaljenih krajeva,onda je najbolje da se spakuje u poluslamarice u koje moe da stane oko 50 kg. Pri pakovanju treba voditi rauna da se stolonima obezbijedi dovoljna koliina vlage.Ovo se postie oblaganjem slamarica vlanim materjalom.

Sadnja Sadnja pitome nane moe da se obavi u jesen ili proljee.Bilo da se radi s jeseni ili proljea,sadnju treba obaviti to ranije.Nana se ne smije saditi u suvo zemljite.Ako je zemljite dovoljno vlano,jesenja sadnja moe poeti u drugoj polovini septembra.Poto je ovaj mjesec uglavnom suv i zemljite bez dovoljno vlage,to je sadnju najbolje obaviti u drugoj polovini oktobra ili u novembru. Jesenja sadnja ima itav niz prednosti u odnosu na proljenu.Izbjegava se i mogunost izmrzavanja povrinskih stolona preko zime.Zasaeni materjal se oporavlja od oteenja koja su nastala prilikom pripreme za sadnju i same sadnje,tako da odmah sa pojavom prvih toplih dana poinje da razvija nadzemne dijelove. Biljke potpunije iskoriavaju proljenu vlagu koja im tokom ljeta najee nedostaje.Primanje stolona je bolje pri jesenjoj nego pri proljenoj sadnji.Kultura zasaena u jesen ranije dospijeva za etvu,to omoguava dui period za formiranje drugog otkosa.

. Pri jesenjoj sadnji,kako je reeno,stoloni ne izmrzavaju i mogu da podnesu mrazeve i do -10 C,bez oteenja.Sloj zemljita od 8-10 cm je dovoljan da titi stolone od izmrzavanja zemljita.Sadnja pitome nane se obino izvodi tako to se na dobro pripremljenom zemljitu markerom otvore brazde duboke oko 10 cm.Izvlaenje brazdi se vri na rastojanju od 60-70 cm. Za sadnju u neprekidnim redovima za 1 ha potrebno je oko 1.500 kg stolona.

Pri gajenju nane primjenjuju se sljedee mjere njege:okopavanje,prihranivanje,plijevljenje,navodnjavanje,zatita od bolesti i tetoina i dr.

Prihranjivanje

U kulturi pitome nane ima veoma vanu ulogu.Ovu mjeru treba primjenjivati 2-3 puta u toku vegetacije.Za prihranjivanje se upotrebljavaju azotna ubriva.Koliina ubriva koja se ovom prilikom unosi zavisi od plodnosti zemljita i stanja zasada.Prvo prihranjivanje treba obaviti kada se formiraju redovi i to sa koliinom od 100-150 kg/ha KAN-a 27% N. Za drugo prihranjivanje se upotrebljava 120-150 kg/ha istog ubriva a izvodi se u fazi poetnog grananja. Tree prihranjivanje se vri poslije prvog otkosa.Ovom prilikom se upotrebljava oko 200 kg/ha istog azotng ubriva.Treba voditi rauna da ubrivo ne pada po liu jer izaziva opekotine.

OkopavanjeOkopavanje spada u obavezne mjere njege.Koliko e se puta primijeniti u kulturi pitome nane zavisi od mnogo inilaca,a prije svega od osobina zemljita,zakorovljenosti,meteorolokih uslova i dr.Ukoliko je zemljite sklono formiranju pokorice i jae zakorovljeno,meuredno kultiviranje i okopavanje mora se vie puta izvoditi.Meuredno kultiviranje obavezno se vri poslije svakog navodnjavanja,a okopavanje najee dva,rjee tri puta.Kultiviranje se vri sve dok se zasad ne razvije i stoloni ne pokriju meuredni prostor.Jedno okopavanje se vri neposredno poslije prve etve.

Plijevljenje Ako se u toku vegetacije obave 3-4 okopavanja i praenja,plijevljenje nije esto neophodno.Pred samu etvu,tj.kad usjev pokriva meuredni prostor,borba protiv korova praenjem je veoma teko izvodljiva.Da bismo dobili to istiju masu neophodno je plijevljejnje.Prisustvo korovskih biljaka u masi za suenje ili destilaciju oteava doradu lia a nepovoljno se odrava i na kvalite ulja.

NavodnjavanjeNavodnjavanje pitome nanetreba vriti gdje god je to mogue.Pri pojavi dugotrajnih sua navodnjavanje je obavezno,jer nana ne podnosi dui nedostatak vlage.Ova mjera se izvodi najmanje dva,a po potrebi i vie puta u toku vegetacije.Jedno navodnjavanje se vri obavezno poslije prve etve.Nanu je najbolje navodnjavati putem vetake kie i to u veernjim asovima,a u danima velikih ega-nou.

Bolesti i tetoine

Od gljivinih bolesti pitomu nanu najvie napada ra.Ovo oboljenje se manifestuje pojavom pega boje re na naliju lista.Bolest napada prvo donje,prizemne,listove i iri se prema vrhu.Oboljeli listovi postepeno dobijaju mrku boju i opadaju.Djelimino oteeni listovi nemaju ni trgovaku vrijednost ni kao sirovina za destilaciju.Ova bolest se pojavljuje u fazi pred poetak cvjetanja,pa se etvom moe sprijeiti irenje bolesti i eventualni gubici.Ukoliko se ra pojavi ranije,onda za etvu ne treba ekati punu tehnoloku zrelost.U periodu kada se oekuje pojava re treba vriti svakodnevni pregled usjeva,jer se ova bolest veoma brzo iri.im se ustanovi napad bolesti,treba poeti sa etvom jer ra moe za nekoliko dana potpuno da uniti usjev.

Gundelj i grice se najee pojavljuju na lakim i pjeskovitim,a injaci i skoibube na i vlanim zemljitima. Napad ovih tetoina se manifestuje pojavom crvene boje na cijeloj biljci,pri emu listovi gube turgor i brzo se sue.Ove tetoine nagrizaju stabljiku na prelazu iz korijena u nadzemni dio,ili se larve uvlae u sr stabljike gdje se hrane. etvaetva pitome nane se obavlja kad se otvore cvjetovi u prvoj treini cvasti.U toj fazi lie sadri najvie etarskog ulja,a usjev daje najveu masu.etva nane se nabavlja mainama,a ako se radi o manjoj proizvodnji-runo.Koenje se vri na visini 5 cm od zemlje.etvu treba vriti samo po lijepom i suvom vremenu.Za dobijanje droge etvu treba poeti neto ranije i pokositi samo onoliko za koliko se moe u toku jednog dana obezbijediti propisno suenje i skidanje lia.

Suenje

U koju e se svrhu nana upotrijebiti zavisi od trita i mogunosti prerade.Za dobijanje lista nane pokoena masa se ostavlja izvjesno vrijeme(3-5 sati)na parceli da provene,poslije ega se odnosi na suenje.Temperatura u toku prva 2-3 sata suenja treba da bude 50-55 C poslije ega se snizi na 40-45 C. Na ovaj nain se postie najbolji kvalitet robe.Za dobijanje 1 kg suve potrebno je oko 5 kg sirovog lia.Za dobijanje 1 kg suvog lista,potrebno je oko 8-10 kg svjee nadzemne mase.Lia u herbi,u proizvodnim uslovima,ima 45-50%.

Pakovanje i uvanje

Osueno lie nane ne treba dugo uvati jer je higroskopno i lako upija vlagu.Vlano lie brzo poplesnivi i gubi zelenu boju.Suvi list treba pakovati u vieslojne papirne vree.Nadzemni dio treba pakovati u vree vee zapremine.Zapakovanu robu treba uvati do prodaje u hladnim,suvim i mranim prostorijama.

Destilacija

Etarsko ulje pitome nane dobija se u destilatorima pomou vodene pare,kao i kod drugih aromatinih vrsta.Da bi se ulje to potpunije izdvojilo pokoenu masu treba ostaviti da provene,poslije ega se sirovina destilie.Pitoma nana u svjeem stanju sadri u nadzemnom dijelu od 0,3-0,5% etarskog ulja.

Prinosi

Pitoma nana daje prinos od 1.500-2.000 kg/ha suvog lia.Prinos suenog nadzemnog dijela je od 3.000-5.000 kg/ha. Sa 1 ha nane gajene za destilaciju dobija se od 25-40 kg etarskog ulja.Sa 1 ha se dobija koliina stolona kojom se moe zasaditi 3-5 puta vea povrina, (od 5.000 do 10.000 kg/ha stolona).

Literatura:

Stjepanovi,B;Radanovi D:Tehnologija gajenja lekovitog i aromatinog bilja u Srbiji.Ton plus.Beograd 2011. http://gernot-katzers-spice-pages.com/pictures/ment_04.jpg http://www.google.rs/search?q=mentha+piperita&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=eexuUaKkBIOOtQaQ3IGgBA&ved=0CDYQsAQ&biw=1366&bih=643#imgrc=_

Bijelo Polje,15.04.2013g.

*