Univerzitet Crne GoreEkonomski fakultet PodgoricaPostdiplomske studije

SEMINARSKI RAD OBLICI KRIZA I ANALIZA INTERNIH I EKSTERNIH INILACA

Podgorica, 24.11.2012.SADRAJ:

UVOD21. OBLICI KRIZA3 1.1.Strateka kriza4 1.2.Kriza uspjeha6 1.3.Kriza likvidnosti72. POSLOVNA ANALIZA KAO INSTRUMENT IDENTIFIKACIJE KRIZE8 2.1.Analiza internih inilaca9 2.1.1. Analiza resursa9 2.1.2. Analiza sastava upravljanja133. Interpretacija i predoavanje rezultata14ZAKLJUAK16LITERATURA17

UVOD

Brojni steaji preduzea, kao i oekivanja da ih bude vie, ine neophodnim produbljivanje znanja o poslovnoj krizi, njenim obiljejima i izvorima, kao i instrumentima prikladnim za vladanje krizom. Sve intenzivnija konkurentska borba kako i greke u upravljanju preduzeem, vode i uspjena preuzea u krizu, a sa njima i njihove dobavljae i kupce. Gotovo svako preduzee moe doi u situaciju koja prijeti njegovom opstanku, te je stoga prinueno posvetiti dunu panju obiljejima kriznog razvoja, te izgraditi instrumente preventivnog djelovanja, a osim toga i instrumente identifikacije i upravljanja krizom. Vano je u to ranijem stadijumu prepoznati krizni razvoj, preokretom krizu savladati i krenuti prema novom uspjehu.to je kriza dublja, to je tee njome vladati. Kao reakciju na poslovnu krizu preuzee nastoji drastino promijeniti smjer razvoja, pratei preokret prema uspjehu (Turnaround). Takva situacija poinje u trenutku kad se polovni uspjeh nalazi ipod minimalno prihvatljivog nivoa. Poslovna kriza koja je uznapredovala moe se preovladati jedino mjerama koje temeljito mijenjaju postojeu strukturu preduzea. Stoga, savladavanje krize esto vodi restrukturiranju preduzea, tj. promjeni oblika i procesa kako bi se pokrenula duboka promjena preduzea. Ispituje se mogunost sanacije koja obuhvata cjelinu organizacijskih, finansijskih i pravnih mjera, prikladnih za uklanjanje uzroka krize i slabosti nekog preduzea.U svakodnevnom govoru kriza oznaava teku situaciju, a krizno razdoblje uglavnom ini vrijeme vrhunca ili preokreta opasnog razvoja. O krizi se govori i mnogim podrujima ivota, u medicini, politici, ekonomiji i sl. Borba preduzetnika u kriznim situacijama zapoinje prouavanjem svih karakteristika krize koja pogaa njihovu organizaciju i sagledavanjem svih pozitivnih mogunosti antikriznog delovanja, kao i preduzimanje mera da se njihova organizacija odri i u kriznim uslovima poslovanja. Takoe je veoma bitno i da moralno, idejno i koncepcijski ojaa za period koji dolazi posle krize.Preduzee u krizi karakteriu viegodinji niski profiti, nagomilani gubici i kriza novanih tokova. Ukoliko menadment ne preduzme odgovarajuu akciju preduzee e postati nesolventno. Dalji oporavak preduzea zavisi od adekvatne strategije a to podrazumijeva rjeavanje fundamentalnih problema, rjeavanje uzroka krize, ali nikako bavljenje simptomima krize. U centru primjene strategije oporavka treba da budu problemi koji ugroavaju sam opstanak preduzea.

1. OBLICI KRIZAPod vrstom krize se podrazumijeva procesualno izraavanje ugroenosti konkretnog cilja. Svako preduzee ima odreene ciljeve. Oni su dijelom jasno definisani ili izreeni i poznati uesnicima u procesu preduzea. Dijelom su ovi ciljevi neizgovoreni i sadraj preutnog pakta uesnika ili pak samo dijela linih ciljeva rukovodstva preduzea.Unutar svakog sistema ciljeva postoje dva osnovna cilja, ije je ostvarivanje bezuslovna pretpostavka za postojanje preduzea. Ti ciljevi su:1) odravanje sposobnosti plaanju2) izbjegavanje prezaduenosti.Pozivajui se na ovaj sistem ciljeva, o stratekoj krizi se govori kada su faktori (potencijali) uspjeha (koji, po pravilu, djeluju dugorono) oteeni ili uniteni. Primjeri za strateku krizu su: pogrena lokacija, visoki trokovi proizvodnje zbog dugogodinjeg uzdravanja od investicija, nedostajui proizvodi nasljednici za odumirue nosioce prodaje ili dobiti, prestario ili nekvalifikovan radni kolektiv.Kriza uspjeha postoji kada preduzee ostvaruje gubitke i ti gubici dovode do troenja sopstvenog kapitala, sa (buduom) preteom opasnosti prezaduivanja. Primjeri za krize uspjeha su: stalni gubici zbog opadanja prodaje, porasta trokova i snienja cijena.Pod krizom likvidnosti se podrazumijeva razvoj dogaaja koji u sebi nosi konkretnu ili akutnu opasnost sposobnosti plaanja ili je ve doveo do prestanka sposobnosti plaanja. Primjeri za krizu likvidnosti su: dospijee mjenica bez pokria, dospijee kamata bez pokria, isplata plata za koje ne postoji ni dovoljno novanih sredstava ni dopunske kreditne linije.1.1. Strateka krizaKod strateke krize u opasnosti su potencijali uspjeha, a oni predstavljaju vane dugorone prednosti preduzea u odnosu prema konkurenciji. To su jedinstvena obiljeja proizvoda i usluga, jedinstvene sposobnosti ili jedinstven nain sprovoenja odreenih aktivnosti, ili ekskluzivan pristup resursima.Osnovna obiljeja potencijala uspjeha su: nemogua ili vrlo teka imitacija putem treih; znatan doprinos cilju preduzea; posljedica utemeljenja identiteta za preduzee.Strateka kriza je dakle opasnost za potencijale uspjeha preduzea i vodi pogrenoj alokaciji finansijskih sredstava. Pogrena alokacija znai da se sredstva koriste za poslovna podruja, proizvode i istraivake programe koji ne osiguravaju uspjeh preduzeu, umjesto da ih koristi za namjere koje bi doprinijele njegovom uspjehu. Kao primjere u praksi moemo pomenuti vajcarsku industriju satova, iji su potencijali uspjeha ogledaju u visokom kvalitetu satova, njihovoj tanosti, vijeku trajanja, kao i u znatnom trinom udjelu, odlinom ugledu i prestiu. Tako uivajui zanemarena je tehnikanovina digitalnih satova koji su kasnije i preuzeli vostvo na tritu. Pored ovoga, tu je i IBM, koji je dugo vremena bio uspjean u prodaji velikih raunara za komercijalne korisnike. Njegovi potencijali uspjeha bili su najprije u visoko vrijednom hardveru i softveru, vrlo dobroj prodajnoj mrei i odlinom ugledu. IBM je godinama podcjenjivao ulogu osobnih raunara(PC). Za njih je PC bio obina igraka za privatne potroae. Meutim, PC je uz pomo visoke fleksibilnosti, kao i arhitekture koje omoguava povezivanje PC-a u mreu, dobio i te kako na vanosti, te je na taj nain IBM izgubio veliki dio trinih udjela.Mogui uzroci strateke krize: pogrena procjena tehnolokog razvoja(pretodno navedeni primjeri), pogrena procjena dinamike cijena, neadekvatna politika investiranja(neprimjerno visoke investicije na temelju optimistikih prognoza rasta/investicije koje vode nefleksibilnosti zbog visokoh fiksnih trokova), pogrena nastojanja i strategije diversifikacije i akvizicije(fokusiranost na vrijednost za akcionare sa strategijama diversifikacije i akvizicije u cilju korienja potencijala sinergije, znacila su zapravo slabljenje preduzea), pogrean izbor lokacije.Najee se u krizi proizvoda i prodaje pojaavaju signali ve nastupajue strateke krize. Kriza proizvoda odraava probleme u proizvodnji i oblikovanju proizvoda, dok kriza prodaje odraava probleme prodaje proizvoda.Uzroci krize proizvoda mogu biti: proizvodi nemaju obiljeja potrebna za uspjenu prodaju, npr. oznaku kvaliteta proizvodi nisu obilovani prema potrebama korisnika zastarjela oprema, poveani trokovi odravanja te smanjenje stepena iskorienja kapaciteta, vode poveanju zastoja i produbljenju rokova isporuke zanemarene investicije u nove tehnologije te zanemarena ulaganja u istraivanje i razvoj.Dok, su uzroci krize prometa: pogrena politika cijena, tj. previsoke cijene, nepovoljni rabati, preniske cijene pri uvoenju novih proizvoda i sl. smanjenje koliine prodaje i/ili broja kupaca zbog novih konkurenata ili promjene ponaanja postojeih konkurenata, tj. agresivnije cjenovne politike zanemaren standard kvaliteta proizvoda to se odraava u poveanom broju reklamacija uestale promjene politike prodaje i marketinga, to zbunjuje kupce i uesnike u prodaji pogrean stav nagraivanja u prodaji zasnovan na koliini prodaje, to vodi neprimjereno visokim rabatima i popustima promjena u ponaanju kupaca s obzirom na naine plaanja rastui konkurentski pritisak.U krizi proizvoda i prodaje, preduzee sve tee zadrava svoju poziciju na tritu. Simptomi krize su smanjeni trini udjeli za glavne proizvode, kao i pogrene odluke u podruju upravljanja skladitem i kanalima prodaje. Gubitak trinog udjela je prvi mjerljivi znak nadolazee krize. On odraava smanjenje vanosti preduzea i njegovih proizvoda/usluga za kupce, okolinu.1.2. Kriza uspjeha Kriza uspjeha slijedi nakon krize proizvoda i prodaje. Pri tom, nakon intezivnog smanjenja uspjeha, nastupa gubitak i smanjenje vlastitog kapitala. Ona se jo naziva i operativnom krizom, a njeni uzroci su: nedovoljno se podrava prodaja proizvoda nositelja uspjeha proizvodi se ne razlikuju dovoljno od konkurentskih, tako da se prodaja obavlja samo jo putem cijena mediji negativno piu o proizvodima porast cijene na strani nabavke, ne smije se prevaljivati na kupce preveliki kapaciteti u opremi i zaposlenima koji su izgraeni u vrijeme ekspanzije, nisu se smanjili i ne mogu se smanjiti ni u vrijeme krize.Krizu uspjeha obiljeava smanjenje prihoda i dobiti, te negativan poslovni rezultat. U ovoj fazi preduzea su sklona poboljavanju bilansnog rezultata, tj. onim mjerama koje se ne odnose na operativni rezultat.Redukcijom cijena ili pojaanim korienjem makretinkih instrumenata, prodaja se uglavnom vie ne moe zadravati na prethodnim nivoima. Korienje marketinkih instrumenata ide na teret dobiti, a da se pri tome ne postie oekivano trajno poboljanje trine pozicije.

Grafik 1. Taka pokriaPrethodna slika odraava, vrlo pojednostavljeno, posljedice smanjenja prodaje i uticaj na dobit. Pretpostavimo da se promet u nekom preduzeu ostvaruje proizvodnjom samo jednog proizvoda, tj. kriva prihoda je pravac dobijen mnoenjem koliine proizvoda i njegove prodajne cijene. Za njegovu proizvodnju potrebni su razliiti inputi. Neki od njih, primjera radi, strojevi, nabavljaju se nezavisno od prodajnih koliina i ine fiksne trokove preduzea. Drugi inputi se moraju nabaviti tek onda kada se proizvod eli prodavati. To su varijabilni trokovi koji zavise od koliine proizvedenih proizvoda. Taka pokria oznaava onu koliinu u kojoj preduee ostvaruje nultu dobit.1.3. Kriza likvidnostiKrizu likvidnosti obiljeava ekstremna oskudica finansijskih sredstava.Najei indikatori krize likvidnosti su: pojaano preuzimanje mjeninih obaveza potpuno korienje krditnog okvira u bankama ili njegovo prekoraenje korienje kredita dobavljaa odustajanjem od popusta smanjeno podmirenje kreditnih obavezaStvarni uzroci krize likvidnosti su brojni: Ako se snano smanji prodaja, smanjuju se i primanja, dok viak kapaciteta te rastue zalihe vee postojei kapital. Pad prodaje uz izostanak reakcije proizvodnje brzo vodi porastu zaliha. Porast zaliha, kao i svaka druga investicija, finansira se iz nekih izvora i opterecuje likvidnost. Intenzivno poveanje prodaje uz istodobnu promjenu ponaanja kupaca. Indikator za to je intenzivno poveanje potraivanja od kupaca u bilansu. Pogoranje uslova isporuke. Kriza preduzea na tritu se moe dugo kriti. Dobavljai koji se boje za naplatu svojih potraivanja reaguju esto pogoravanjem uslova plaanja, sve do zahtjeva plaanja unaprijed. Pogreno finansiranje opreme. Kratkorono finansiranje opreme ili varijabilne kamate finansiranja opreme vode pri poveanju kamata do pojaanog finansijskog optereenja. Finansiranje gubitaka. U primjeru negativnog doprinosa pokriu svaka prodaja vodi operativnim gubicima te pojaava potrebe za finansiranjem. Visok i neoekivan izostanak naplate potraivanja vodi intenzivnom pogoranju likvidnosti.Akutna opasnost znai nelikvidnost i/ili pretjeranu zaduenost. Preduzee je nelikvidno kada svojim novanim i lako unovivim sredstvima ne moe podmiriti hitne dospjele obaveze. Ako se takvo stanje ne moe otkloniti, radi se o nesposobnosti podmirenja obaveza. Dok je prezaduenost situacija kada imovina vie ne pokriva dugove, s napomenom o potrebnom pribliavanju bilansne i stvarne vrijednosti imovine i obaveza.2. POSLOVNA ANALIZA KAO INSTRUMENT IDENTIFIKACIJE KRIZE

Poslovna analiza pomae u stratekom i operativnom prosuivanju potencijala preduzea, tako to ini transparentnim odgovore na pitanja: Gdje smo? Gdje elimo stii? Za odgovor na pitanje potrebno je sprovesti analizu i vrednovanje snaga i slabosti preduzea, tj. internih inilaca, te analizu i vrednovanje prilika i opasnosti okoline, dakle eksternih inilaca. Dok odgovor na drugo pitanje proizilazi iz rezultata obije ove analize.Osnovno pitanje za trajan uspjeh preduzea je otkrivanje ansi i rizika kao rezulta razliitih kombinacija djelovanja unutranjih i spoljanjih inilaca poslovanja. Osnovno naelo poslovne analize je dinamiko i cjelovito sagledavanje poslovanja preduzea, a ono se sprovodi pomou analitko-dijagnostikog modela, istraivanjem:internih inilaca, tj. snaga i slabosti preduzea, i to analizom i dijagnozom: resursa i sastava upravljanja, kao ieksternih inilaca, tj.prilika i opasnosti okoline, odnosno analizom i dijagnozom: unutranje okoline preduzea(grane) i spoljanje okoline preduzea.

Dinamikim sueljavanjem dobijenih rezultata otkrivaju se anse i rizici sadanjeg i budueg poslovanja preduzea. Konani rezultati se predstavljaju u obliku SWOT matrice (gdje su predstavljene strenghts- snage, weakness- slabosti, opportunities- prilike i threats- opasnosti).Interni inioci/Eksterni iniociSNAGESLABOSTI

PRILIKE+ anse -+ -

OPASNOSTI + rizici -

Tabela 1. SWOT analiza preduzeaSWOTanaliza je jedan od instrumenata kojim se manader najee slui u kreiranjustrategije. Ovo je kvalitativna analitika metoda koja krozetiriinioca nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnjeodreene pojave ili situacije. Meutim, treba uzeti u obzir da se radi o subjektivnoj metodi. Svako poduzee mora voditi rauna o unutranjem i spoljanjem okruenju. U tom se kontekstu ovaanalizamoe razumjeti kao prikaz unutranjih snaga i slabosti organizacije i spoljanjih prilika i prijetnji s kojima se ta ista organizacija suoava.[footnoteRef:2] [2: http://hr.wikipedia.org/wiki/SWOT_analiza]

2.1. Analiza internih inilacaAnaliza poslovanja preduzea, njegovih slabih i jakih strana moe se sprovoditi na razliite naine: prema poslovnim funkcijama, prema kljunim iniocima uspjeha, prema kljunim podrujima aktivnosti, itd. a rezultati se prikazuju u kvantitativnom i kvalitativnom obliku. U nastavku se prikazuju koraci analiza poslovanja putem internih inilaca, i to: analiza resursa i analiza sastava upravljanja.2.1.1. Analiza resursaAnalizom resursa identifikuju se snage i slabosti preduzea u svim onim podrujima koja su mjerljiva i koja se brojano mogu izrziti.Taj dio poslovne analize se temelji na godinjim finansijskim izvjetajima, i to: bilansima- kao odrazu ekonomske i finansijske snage/slabosti preduzea na odreeni dan, raunima dobitka i gubitka- kao odrazu uspjenosti poslovanja za odreeno razdoblje, izvjetajima o promjenama finansijskog poloaja- kao odraza novanih tokova za odreeno razdoblje i odreeni dan, izvjetaju o promjenama glavnice, biljekama s obrazloenjima i informacijama o raunovodstvenim politikama te razradama i dopunama temeljnihfinansijskih izvjetaja.U ovoj analizi se koriste razliite metode: ralanjivanja i uporeivanja, metode presijecanja bilansa, horizontalna i vertikalna analiza, statistike metode i td. Pokazatelji su nezaobilazan instrument u analizi resursa. Zato je najbitnije odabrati pravi instrument za odreenu analizu. Hjerarhija predupravljakih veliina je najea koncepcija koja se koristi u poslovnoj ekonomiji i prua odgovore na pitanja vezanih za odabir pokazatelja za poslovnu analizu. Predupravljake veliine se temelje na slijedu ciljeva preduzea, kao npr: odravanje likvidnosti i sloventnost(finansijska efikasnost). Uspjeh poslovanja, ostvarenje dobiti i njeno uveanje(ekonomska efikasnost), zatim rentabilnost poslovanja(trina efikasnost). Izgradnja i stvaranje novih potencijala, kao temelj strateke efikasnosti poslovanja(tehnoloka efikasnost). Ova koncepcija, ne samo da daje odgovor na pitanje izbora pokazatelja, ve i rjeenje problema njihovog rangiranja- koji pokazatelji su vaniji i zato. Slijedi hjerarhija predupravljakih veliina:SUPSTANCIJA

LIKVIDNOST

USPJEH

EKONOMINOST

KORIENJE POTENCIJALA

RENTABILNOST

IZGRADNJA POTENCIJALA

ISTRAIVANJE I RAZVOJ

Grafik 2. Hjerarhija predupravljakih veliinaPrema hjerarhiji predupravljakih veliina, strateki uspjeh se temelji na izgradnji potencijala, to se mjeri izdacima za istraivanje i razvoj novih proizvoda, usluga, tehnolokih procesa, izlaska na nova trita i sl. Operativni uspjeh se izraava skladnim korienjem postojeih potencijala, a koncentrie se najvie na rentabilnost poslovanja, tj. odnosa izmeu dobiti i ulaganja.Preduslov za rentabilnost poslovanja je ostvarivanje uspjeha, pozitivog odnosa izmeu prihoda i rashoda. A osnovi, pravni i ekonomski uslov je ouvanje likvidnosti poslovanja, uvijek prvi symptom poslovnog uspjeha, kao i poslovnih potekoa.Glavni smjer uspjeha je: izgradnja potencijala - korienje potencijala - uspjeh - ouvanje supstancije i likvidnosti. Analiza supstitucije i likvidnostiCilj analize imovine, tj. njenih djelova jeste spoznaja o specifinoj vanosti pojedinih oblika(novane vrijednosti), njihovih udjela u cjelini(indeksu structure), te njihovoj promjeni u vremenu( indeksu dinamike). Naglasak je na ouvanju supstancije, ouvanju vrijednosti primarno onog dijela imovine koji je nuan neometan tok poslovne aktivnosti.Smanjenje vrijednosti imovine uvijek je znak za usmjerenje panje na one njene oblike kod kojih dolazi do takvih promjena. Porast vrijednosti ukupne imovine uvijek je znak, rezultat i posljedica razvoja i irenja poslovanja, odnosno uspjenog korienja imovine. Na taj nain jaa i ekonomska snaga preduzea, dok porast vrijednosti kratkotrajne imovine odraava jaanje finansijske snage preduzea. Vano je razlikovati nominalne od realnih promjena vrijednosti imovine, pri emu pomau uobiajene mjere inflacije. Prema tome, smanjenje vrijednosti imovine uvijek je simptom uz koji treba zastati, jer to moe biti prvi signal poslovne krize u kojoj se neko preduzee ve nalazi.Nakon analize vrijednosti imovine, ispituju se i ocjenjuju kapital i obaveze. U prvom koraku se oni prikazuju tablino i grafiki, prema osnovnim skupinama, a zatim njihova struktura i dinamika. Ekonomski gledano, poeljnim se smatra udio sopstvenog kapitaa od 50%, a minimalnim 30%. Visok udio sopstvenog kapitala uvijek se pozitivno ocjenjuje, naroito s aspekta banaka. Smanji li se ovaj udio u preduzei za manje od 30% ukupnog ulaganja, tada se smatra da nije zadovoljen minimalni kriterijum za finansijsko praenje poslovanja preduzea i to se smatra drugim signalom poslovne krize.Nakon ovako pripremljene podloge, sprovodi se analiza likvidnosti putem odgovarajuih pokazatelja. Likvidnost poslovanja predstavlja sposobnost preduzea da pravovremeno izmiri smoje obaveze. S pravom se tvrdi:Gubici mogu biti bolni, ali je nelikvidnost smrtonosna! Bez novca preduzee ima vrlo suene mogunosti djelovanja: ne moe nabavljati sirovine, energiju, plate kasne, u stabilnim trinim uslovima to je uvijek znak skorog kraja. U pravnom i ekonomskog smislu, nelikvidnost je uvijek opipljiv znak krize preduzea. Likvidnost nije cilj, ve nuan preduslov dugotrajnog ostvarivanja dobiti, tj. dugotrajnog uspjeha. Pri analizi likvidnosti pomau standardne vrijednosti pokazatelja, istraene i uoene i u stranoj i u domaoj teoriji i praksi. Vrijednost pokazatelja likvidnosti, nia od nivoa empirijskih vrijednosti, trei je simptom poslovne krize, a oni su: L1(novani odnos), L2(brzi odnos) i L3(tekui odnos).Slika o likvidnosti preduzea se upotpunjuje sa analizom finansijske stabilnosti, kao dugoronog aspekta ouvanja likvidnosti poslovanja. Pri tome se najee izraunavaju stepen pokria i radni kapital, kao mjere. Stepen pokria I, naziva se jo i zlatno bankarsko pravilo, odraava zahtjev za ronim usklaivanjem djelova active i pasive, tj zahtjev prema kojem se dugorono vezana imovina finansira iz dugoronih izvora(vlastitih i tuih). Prema ovome, vrijednost pokazatelja bi trebala biti manja ili jednaka 100%. Stepen pokria II, nazvan i zlatno bilansno pravilo, stroi je i odraava zahtjev usklaenosti s obzirom na vlasnitvo i prema njemu se dugotrajno vezana imovina finansira iz vlastitog kapitala. Vrijednost ovog pokazatelja bi trebala biti manja ili jednaa 100%.

Analiza uspjehaAnaliza uspjeha polazi od analize prihoda- tj. izvora sticanja i naina korienja. Poslovanje se smatra uspjenim ako su prihodima pokriveni svi rashodi, tj. ako se ostvaruje dobit u poslovanju. Nominalno i realno poveanje prihoda znak je jaanja odnosa izmeu preduzea i njegove okoline, tj. poveanja vanosti preduzea za njegove kupce. Smanjenje prihoda i dobiti predstavlja sledei, tj. etvrti simptom poslovne krize. Pri analizi prihoda, s obzirom na izvore sicanja, poeljno je ralaniti prihode prema proizvodima i uslugamakoji ih nose, prema kupcima, prema regijama i razdobljima.Ekonominost poslovanja odraava ekonomsku efikasnost i podrazumijeva da se iz prihoda pokrivaju svi rashodi i da se ostvaruje dobit. Minimalni zahtjev za ekonominost jeste jednakost prihoda i rashoda, jer u suprotnom se ostvaruju gubici. Pokazatelji ekonominosti se utvruju na temelju odnosa ukupnih i pojedinanih oblika prihoda i rashoda , a smanjenje ovih pokazatelja odraava krizu uspjeha i predstavlja peti simptom poslovne krize. Pokazatelji ekonominosti mjere odnos prihoda i rashoda odreenog razdoblja i govore o tome kolika je relativna zarada i gdje je ona nastala. Dok pokazatelj opte ekonominosti odraava uspjeh poslovanja na nivou cjelokupnog preduzea. Ako je preduzee uspjeno poslovalo, vrijednost pokazatelja e biti vea od 100%, pri emu vea vrijednost odraava i veu uspjenost. Analiza korienja potencijalaAnalizi rentabilnosti prethodi analiza dobiti s obzirom na izvore sticanja. Vrlo je vano znati koja je najvanija aktivnost u preduzeu, tj. ona iz koje dobit potie(dobit iz poslovne aktivnosti, aktivnosti finansiranja ili izvanredna aktivnost).Pokazatelji rentabilnosti odraavaju trini aspekt efikasnosti poslovanja, stepen korienja postojeih potencijala uspjeha i mjere se na temelju odnosa dobiti iili rente, s jedne strane i uloga, s druge strane. Iz opte definicije rentabilnosti slijedi da se dobit i ulog mogu izraavati na razliite naine, tako da se mogu oblikovati i razliiti pokazatelji rentabilnosti poslovanja. Traba naglasiti kako svaki od pokazatelja ima svoje opravdanje i svoj sadraj i da je vano trajno se opredijeliti za neki oblik jer se time omoguava poreenje u vremenu. Smanjenje vrijednosti pokazatelja rentabilnosti esti je simptom poslovne krize. A pokazatelji su sledei:

Rentabilnost ukupnog ulaganja- najee je korien pokazatelj rentabilnosti. On odraava ukupnu efikasnost poslovanja, mjeri dobit ili rentu s obzirom na ukupna ulaganja. Dok je izraunavanje ovog pokazatelja relativo jednostavno, ocjena dobijenih rezultata je tea. Rentabilnost prometa- je bitan inilac rentabilnosti ukupnog ulaganja. Poznata je matematika relacija DuPontova analiza, prema kojoj se rentabilnost ukupnog ulaganja dobija kao proizvod rentabilnosti prometa i koeficijenta obrta. To znai kako se poveanjem rentabilnosti prometa(porastom prodaje i/ili snienjem trokova, tj. uveanjem dobiti) i/ili koeficijenta obrtaja(racionalnijim korienjem ukupne imovine i njenih djelova) utie na poveanje rentabilnosti ukupnog ulaganja. Ovo je jako bitno u kraim vremenskim periodima, jer se na taj nain moe bitno poveati efikasnost poslovanja. Rentabilnost vlastitog ulaganja- vaan je pokazatelj, posebno za akcionarei za ona preduzea koja tee maksimizaciji njegove vrijednosti. Vrijednost ovog pokazatelja utie na smanjenje glavnice, tj. njegova se vrijednost moe poveati, ne samo zbog boljeg rezultata nego i zbog smanjenja vlastitog uloga

Analiza izgradnje potencijalaIzgradnja buduih potencijala temelj je budueg uspjeha preduea. Za upoznavanje stepena u kojem menadment razvija i gradi temelje sjutranje trine uspjenosti preduzea, najee se izraunavaju pokazatelji istraivanja i razvoja. Stepen izgradnje potencijala, iskazan putem suma koje se izdvajaju za istraivanje i razvoj i njihovog odnosa prema vrijednosti ukupnog prihoda. Ovaj se pokaztelj esto naziva i intenzivnost istraivanja i razvoja.2.1.2. Analiza sastava upravljanjaOvaj dio analize snaga i slabosti preduzea odnosi se na nemjerljive inioce: time se misli prvenstveno na dominantni stil voenja, te operative i strateke instrumente menadmenta koji se koriste u nekom preduzeu, postojanje jasne i prihvaene vizije, misije i ciljeva kao osnovnih orijentira u poslovanju, vanih naroito u tekim vremenima. Polazi se od stava koliko su autoritarni i patrijarhalni stilovi voenja, iako prihvatljivi za neke iznimne situacije, uglavnom su barijera poslovnom uspjehu. Takoe, koncentracija u centralizacija informacija i upravljanja djeluje uvijek demotivirajue na saradnike, tako da je najee njihov radni angaman, u takvom okruenju, manji od mogueg.

Jasno definisana vizija, misija i ciljevi, i upuenost zaposlenih u sistem vrijednosti preduzea, prikazuje preduzee koje jasno zna kuda i kojim putem ide, a to su esto bitni preduslovi trajnog uspjeha.

2.2. Analiza eksternih inilacaAnaliza okoline je vaan inilac poslovnog uspjeha. Svrha analize okoline je identifikacija sadanjih, kao i spoznaja budunih situacija u okolini koje su od vanosti za poslovanje preduzea. S obzirom na mogunost uticaja na poslovanje preduzea, okolinu posmatramo kao unutranju i spoljanju. Analize unutranje okolineUnutranja okolina preduzea je grana, tj. podruje djelovanja preduzea i njegove konkurencije. Analiza poloaja preduzea u grani, njegovog odnosa prema konkurenciji, tj. odnosa prema najveim konkurentima s obzirom na proizvode/usluge, poslovne procese, cijene, odnos prema kupcima i slino, veoma su bitne injenice. Osim toga, tehniki i tehnoloki razvoj u grani, odnos prema kupcima, dobavljaima, potencijalnim konkurentima i td. daju informacije o prilikama i opasnostima u odreenom podruju, tim prije to je esto kriza grane vaan izvor poslovne krize. Ova analiza odgovara na pitanja gdje su prilike i opasnosti za neko preduzee, te ta bi ono moglo uiniti u korienju prilika i izbjegavanju opasnosti. Analiza spoljanje okolineSpoljanja okolina obuhvata opti drutveni, socio- kulturni, politiki, pravni, ekonomski, tehniko- tehnoloki i eekoloki razvoj. Na globalnu okolinu preduzee najee nema nekog uticaja, dok uticaji globalne okoline itekako su vidljivi u njegovom poslovanju. S toga je vano identifikovati prilike i opasnosti u spoljanjoj okolini, jer preduzee mora svoje poslovanje prilagoditi njenim zahtjevima i pravilima. Bitno je pravovremeno otkriti promjene koje okolina nosi sa sobom, i na vrijeme im se prilagoditi, kako bi se preduzee pripremilo za sve to i izbjeglo poslovnu krizu. Sueljavanjem potencijalnih i stvarnih mogunosti, daju se odgovori na pitanje: ta i kako dalje?3. Interpretacija i predoavanje rezultataPri interpretaciji rezultata ekonomsko- finansijske analize esto se sprovode jednostavni postupci, poput brzog testa(Qiucktest). On se temelji na etiri razliita pokazatelja uz obrazloenje:Ne treba pretpostaviti da se proirenjem ova etiri pokazatelja na njih trideset oekuje u naelu drugaiji ishod. Vise pokazatelja samo ima prednost bre spoznaje moguih izvora slabosti.PokazateljVRLO DOBRODOBROSREDNJELOE

Stepen samofinansiranja>30%>20%>10%10%>8%>5%20%>15%>8%