SADRAJ

SADRAJ11.UVOD21.1.Predmet i cilj rada21.2. Izvori podataka i metode prikupljanja21.3. Sadraj i struktura rada22.FUNKCIJA OSOBNE POTRONJE32.1. Pojam osobne potronje32.2. Funkcija osobne potronje32.3. Utjecaj osobne potronje na razinu cijena53.OSOBNA POTRONJA U HRVATSKOJ63.1. Metodoloka objanjenja63.1.1. Osobna potronja63.1.2. Izvori i metode prikupljanja podataka63.1.3. Upotrjebljena klasifikacija osobne potronje COICOP (Clasification of Individual Consumption by Purpose)73.2. Hrvatska u brojkama83.2.1. Godinji prosjek osobne potronje po kuanstvima83.2.2. Tendencija osobne potronje u promatranom razdoblju103.2.3. Kretanje inflacije u promatranom razdoblju114.ZAKLJUAK12LITERATURA13POPIS TABLICA14POPIS ILUSTRACIJA15Popis grafikona15

UVOD

1.1.Predmet i cilj rada

U sklopu svog dvogodinjeg seminara pisat u o osobnoj potronji u Republici Hrvatskoj. Osobna potronja je najvea komponenta domaeg proizvoda. Ovim radom namjeravam poblie objasniti kako osobna potronja, kao najvea komponenta domaeg proizvoda, utjee na razinu cijena u Republici Hrvatskoj. Pri tome u se orijentirati na razdoblje 2008. i 2009. godine. Ovo razdoblje obiljeila je svjetska financijska kriza koja je u SAD-u zapoela 2007. godine te se kroz poremeene novane tokove prelila na realni sektor. Cilj ovog seminarskog rada je prikazati kako je ta kriza utjecala na osobnu potronju u Hrvatskoj te time na tendenciju inflacije.1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja

Pri pisanju ovog seminara koristit u strunu literaturu dostupnu u knjinici Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Takoer u koristiti razliite publikacije nadlenih ustanova kao to su Dravni zavod za statistiku,Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska narodna banka, koje se nalaze na njihovim slubenim web stranicama.1.3. Sadraj i struktura rada

U prvom dijelu seminara definirat u osobnu potronju te poblie objasniti odnos izmeu nje i imbenika koji najvie utjee na nju. Na kraju prvog dijela objasnit u kako osobna potronja, neizravno (kao najznaajnija komponenta domaeg proizvoda), utjee na razinu cijena, a time i na inflaciju.Drugi dio seminara odnosi se na osobnu potronju u Hrvatskoj. Podijeljen je na dva dijela. U prvom od tih dijelova govorim openito o osobnoj potronji u Hrvatskoj, tonije o izvorima i metodama prikupljanja podataka i klasifikaciji osobne potronje. Dok u drugom od tih dijelova navodim i komentiram konkretne brojke vezane uz osobnu potronju i njezinu tendenciju u promatranom razdoblju.

FUNKCIJA OSOBNE POTRONJE

2.1. Pojam osobne potronje

Osobna potronja predstavlja zbroj dobara i usluga koje kupuju rezidenti neke zemlje. Sastoji se od tri komponente: kupnje trajnih potronih dobara, kupnje kratkotrajnih potronih dobara i kupnje usluga. Trajna potrona dobra jesu roba koja se moe skladititi i iji je prosjeni rok trajanja najmanje tri godine (npr. automobili, hladnjaci i slino). Kratkotrajna dobra obuhvaaju robu koja se , takoer, moe skladititi no njezin prosjeni vijek trajanja je manji od tri godine. Usluge su dobra koja se ne mogu skladititi ve ih potroai konzumiraju istovremeno s kupnjom i na mjestu kupnje. [footnoteRef:1] [1: Vidi opirnije:O. Blanchard: Makroekonomija,tree izdanje, MATE d.o.o. Zagreb,2005., Dodatak 1- Uvod u raune nacionalnog dohotka i proizvoda , str. D-3]

2.2. Funkcija osobne potronje

Osobna potronja ovisi o mnogim imbenicima, a najvaniji od njih je raspoloivi dohodak. Raspoloivi dohodak je onaj dohodak koji ostaje nakon to su potroai primili dravne transfere i platili poreze. Kada raste raspoloivi dohodak potroaa raste i njihova potronja,a kad njihov raspoloivi dohodak pada oni manje troe. Odnos izmeu osobne potronje i raspoloivog dohotka moemo prikazati jednadbom ponaanja (jednadbe ponaanja koristimo kada elimo pokazati kako jednadba obuhvaa neki aspekt ponaanja u ovom sluaju ponaanje potroaa). Uzmimo da C oznaava osobnu potronju, a YD oznaava raspoloivi dohodak tada jednadba ponaanja glasi :C=C (YD) (+)Ova jednadba ponaanja pokazuje da je osobna potronja, C, funkcija raspoloivog dohotka YD. Funkcija C(YD) naziva se funkcija potronje. Pozitivan znak ispod YD govori nam da kada raste raspoloivi dohodak tada raste i potronja. Zbog jednostavnosti esto se pretpostavlja da je funkcija potronje linearna funkcija i tada glasi: C=c0+c1 YDOdnos izmeu osobne potronje i raspoloivog dohotka sada je opisan s dva parametra, a to su parametri c0 i c1.. Parametar c0 obuhvaa dio potronje koji je neovisan o dohotku. Ako pretpostavimo da je raspoloivi dohodak jednak nuli mora postojati neka potronja jer ljudi moraju jesti, piti, oblaiti se itd. Ona mjeri utjecaj koji na agregatnu potronju imaju svi ostali faktori koje smo apstrahirali pretpostavkom ceteris paribus. Te je faktore Keyness podijelio na subjektivne i objektivne . Subjektivni faktori odraavaju preferencije potroaa, a mogu biti pod utjecajem propagande, oekivanja u kretanju cijena, povjerenja potroaa (consumers confidence), o raspoloivosti dobara za potronju i kretanju dohotka. U objektivne faktore spadaju razdioba dohotka, uvjeti i raspoloivost potroakih kredita, imetak (bogatstvo) potroaa i kamatnjak.[footnoteRef:2] Sklonost potronji naziv je parametra c1. Ona nam pokazuje to se dogaa s osobnom potronjom kad se raspoloivi dohodak povea za jednu novanu jedinicu. [2: Mate Babi: Makroekonomija etrnaesto dopunjeno i izmijenjeno izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2004.,str.222]

Odnos prikazan jednadbom C=c0+c1YD prikazan je na grafikonu 1. Iz grafikona 1 vidimo da potronja raste s porastom raspoloivog dohotka,ali za manje od jedan za jedan.

Grafikon 1 OSOBNA POTRONJA I RASPOLOIVI DOHODAK

Izvor: O. Blanchard: Makroekonomija tree izdanje, MATE d.o.o. Zagreb,2005., str.49

2.3. Utjecaj osobne potronje na razinu cijena

Osobna potronja utjee na razinu cijena kao najvea komponenta domaeg proizvoda. Prema tome ako poraste osobna potronja dolazi do porasta domaeg proizvoda. Porast domaeg proizvoda e nadalje dovesti do poveanja broja zaposlenih, a time i do smanjenja stope nezaposlenosti. Nia stopa nezaposlenosti podrazumijeva veu pregovaraku mo radnika, tj. vee nadnice. Rast nadnica poveava trokove poduzea pa su oni prisiljeni poveati svoje cijene. S druge strane moe pak doi do smanjenja osobne potronje to e dovesti do pada domaeg proizvoda. Pad domaeg proizvoda e pak dovesti do rasta stope nezaposlenosti i time do smanjenja pregovarake moi. Smanjenje pregovarake moi e pak dovesti do smanjenja nadnica to e smanjiti trokove poduzea. Poduzea e biti u mogunosti, a neka e i morati smanjiti cijene kako bi odrali potranju za svojim proizvodima.OSOBNA POTRONJA U HRVATSKOJ

3.1. Metodoloka objanjenja

3.1.1. Osobna potronja

Osobna potronja obuhvaa izdatke za hranu i bezalkoholna pia, alkoholna pia i duhan, odjeu i obuu, stanovanje, pokustvo, zdravstvo, prijevoz, komunikacije, rekreacije i kulturu, obrazovanje, ugostiteljske usluge, ostala dobra i usluge. Grupe osobne potronje sastavljene su prema klasifikaciji osobne potronje prema namjeni-COICOP (Clasification of Individual Consumption by Purpose). Izdaci za hranu odnose se na koliine hrana i pia kupljene u zemlji, inozemstvu, proizvedene na vlastitom gospodarstvu, te primljene i dane na poklon u kuanstvu. Nisu ukljueni hrana i pie konzumirani u ugostiteljskim objektima i u posjetu kod prijatelja i roaka. Za obraun vrijednosti hrane i pia proizvedenih na vlastitom gospodarstvu i u troenih u vlastitom kuanstvu primijenjene su prosjene maloprodajne cijene po upanijama.[footnoteRef:3] [3: DRAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU,http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2003/metodologije/10_182_met.pdf,str.1]

3.1.2. Izvori i metode prikupljanja podataka

Anketa o potronji kuanstava (APK) metoda je istraivanja koja se temelji na uzorku kuanstava, a najee se provodi kao godinje istraivanje. Istraivanjem se prikupljaju podaci o izdacima za potronju kuanstava te podaci o drutveno-ekonomskim i demografskim karakteristikama kuanstava. Anketa se kontinuirano provodi u izabranim kuanstvima. Veina podataka o proizvodima i uslugama koje kuanstvo koristi prikupljena je intervjuom, dok su podaci o izdacima za hranu, pie i robu iroke potronje prikupljeni dnevnikom voenim u kuanstvima 14 dana. Ovom anketom obuhvaena su samo privatna kuanstva, tj. iskljueno je institucionalno stanovnitvo (smjeteno u domovima, internatima, zatvorima,bolnicama i sl.) te potronja stranih turista.[footnoteRef:4] [4: Vidi opirnije na: DZShttp://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2003/metodologije/10_182_met.pdf, str.1http://www.dzs.hr/, Priopenja i statistika izvjea, Program publiciranja za 2010., Osobna potronja Rezultati ankete o potronji kuanstava u 2009.,24.01.2011.,str.7]

Svrha provoenja ankete o potronji kuanstava jest dati sliku visine i strukture izdataka za potronju kuanstava prema obiljejima koja opisuju karakteristike kuanstava,kao to su primanja kuanstava, uvjeti stanovanja, drutveno-ekonomske karakteristike i sl.Podaci Ankete koriste se za izraun pondera za praenje indeksa potroakih cijena, izraun finalne potronje kuanstava te za izraun pokazatelja siromatva.[footnoteRef:5] [5: DZS, http://www.dzs.hr/, Priopenja i statistika izvjea, Program publiciranja za 2010., Osobna potronja, Rezultati ankete o potronji kuanstava u 2009.,24.01.2011.,str.5]

3.1.3. Upotrjebljena klasifikacija osobne potronje COICOP (Clasification of Individual Consumption by Purpose)

Klasifikacija osobne potronje prema namjeni (COICOP) razvrstava trokove na 12 glavnih skupina: Hrana i bezalkoholna pia Alkoholna pia i duhan Odjea i obua Stanovanje i potronja energenata Pokustvo, oprema za kuu i redovito odravanja kue Zdravstvo Prijevoz Komunikacija Rekreacija i kultura Obrazovanje Restorani i hoteli Ostala dobra i usluge[footnoteRef:6] [6: Vidi opirnije:DZS, http://www.dzs.hr/, Priopenja i statistika izvjea, Program publiciranja za 2010., Osobna potronja,Rezultati ankete o potronji kuanstava u 2009.,24.01.2011.,str.8 i 9.]

3.2. Hrvatska u brojkama

3.2.1. Godinji prosjek osobne potronje po kuanstvima

Na poetku pogledajmo godinji prosjek i strukturu osobne potronje po kuanstvu za 2008. i 2009. godinu u tabeli 1 i na grafikonu 2.Tabela 1 GODINJI PROSJEK OSOBNE POTRONJE PO KUANSTVU I STRUKTURE IZDATAKA ZA OSOBNU POTRONJU PO KUANSTVU U KUNAMA ZA 2008. I 2009. GODINUOSOBNA POTRONJA, GODINJI PROSJEK

Izdaci po kuanstvu (u kn) 2008. GodIzdaci po kuanstvu (u kn) 2009. godStruktura izdataka 2008.godStruktura izdataka 2009.god

Izdaci za potronju ukupno74 52476 188100,00%100,00%

Hrana i bezalkoholna pia23 91724 42732,09%32,06%

Alkoholna pia i duhan2 5932 7363,48%3,59%

Odjea i obua5 9025 5537,92%7,29%

Stanovanje i potronja energenata10 30310 96613,83%14,39%

Pokustvo, oprema za kuu i redovito odravanje3 9813 9765,34%5,22%

Zdravstvo2 0712 1122,78%2,77%

Prijevoz8 9458 36312,00%10,98%

Komunikacije4 0053 9195,37%5,14%

Rekreacija i kultura4 0514 5675,44%5,99%

Obrazovanje6647620,89%1,00%

Hoteli i restorani2 3422 3723,14%3,11%

Ostala dobra i usluge5 7496 4357,71%8,45%

Izvor: Hrvatska u brojkama 2010, Osobna potronja, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 2010.,str.13Prosjena osobna potronja po kuanstvu je u 2008. godini iznosila 74 524 kune to je za 1 664 kune manje od prosjene osobne potronje po kuanstvu u 2009. godini. Kuanstva su u prosjeku najvei dio osobne potronje u 2008. godini izdvajali za hranu i bezalkoholna pia (32,09%), stanovanje i potronju energenata (13,83%) te prijevoz (12,00%). Struktura prosjenih izdatka po kuanstvu nije se znatno promijenila u 2009. godini. Kuanstva takoer najvie izdvajaju za hranu i bezalkoholna pia (32,06%), stanovanje i potronju energenata (14,39%) i prijevoz (10,98%).Grafikon 2 GODINJI PROSJEK STRKTURE IZDATAKA ZA OSOBNU POTRONJU PO KUANSTVU ZA 2008. I 2009. GODINU

Izvor: Hrvatska u brojkama 2010, Osobna potronja, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 2010.,str.13Ovaj grafikon slikovitije prikazuje prethodnu tablicu i ono to sam ve navela, da u prosjeku najvei dio osobne potronje, kako u 2008. tako i u 2009. godini, otpada na hranu i bezalkoholna pia, izdatke za stanovanje i potronju energenata te prijevoz.

3.2.2. Tendencija osobne potronje u promatranom razdoblju

Tabela 2 BRUTO DOMAI PROIZVOD PREMA RASHODNOJ METODI U TEKUIM CIJENAMA ZA 2008. I 2009. GODINU2008.2009.

vrijednost u milijunima kuna

Kuanstva202 194189 683

Opa drava63 51965 664

Bruto investicije u fiksni kapital94 28182 259

Promjene zaliha, statistika diskrepancija ukljuena je10 8116 573

Izvoz roba i usluga 143 396120 197

Minus:uvoz roba i usluga172 041131 268

Bruto domai proizvod342 159333 063

Izvor: Hrvatska u brojkama 2010, Osobna potronja, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 2010.,str.15Tabela 2 prikazuje bruto domai proizvod prema rashodovnoj metodi. Iz ove tabele nas trenutno zanima osobna potronja, tj. kuanstva. Moemo zakljuiti da, bez obzira to je osobna potronja po kuanstvu u prosjeku porasla u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu, ukupna osobna potronja se smanjila u tom razdoblju za 12 511 milijuna kuna. Osobna potronja smanjila se je iz mnogobrojnih razloga. Da bismo razumjeli zato je dolo do smanjenja osobne potronje u Hrvatskoj moramo razumjeti zato je dolo da krize na svjetskom pa tako i u hrvatskom gospodarstvu. Vei dio 2008. i 2009. godine bio je obiljeen produbljivanjem globalne krize koja je zapoela kao financijska kriza, a zatim se kroz poremeene tijekove novca proirila i na realni sektor. Pod poremeenim tijekovima novca mislim na nedostatak novca koji se najvie manifestirao kroz velika smanjenja kreditnih aktivnosti. Nedostatak novca doveo je do pada potranje, a pad potranje je utjecao na proizvodnju. Zbog pada proizvodnje tijekom daljnjeg razvoja krize dolo je do pada zaposlenost i pada raspoloivog dohotka. Pad raspoloivog dohotka je za povratan utjecaj imao pad osobne potronje. U hrvatskom gospodarstvu je prisutna slina situacija. Jedina je razlika to u Hrvatskoj nije dolo do sloma financijskog sustava ve je na smanjenje osobne potronje primarno utjecao pad inozemne potronje i pad sklonosti potronji.

Osobna potronja smanjena je na godinjoj razini prvi puta nakon 1999. godine. Na takva kretanja je prije svega utjecao realan rast neto plaa koji je bio najmanji u posljednjih petnaestak godina (samo 0,2%), pad prosjenog broja zaposlenih na godinjoj razini za priblino pedeset tisua, manji prinosi na tritu kapitala te daleko usporenije kreditno zaduivanje stanovnitva.[footnoteRef:7] Krediti su posljednjih godina bili vrlo znaajna kategorija rasta osobne potronje,ali je u 2009. Godini dolo do smanjenja ukupnog iznos kredita stanovnitvu u odnosu na prethodnu godinu. Drugim rijeima iznos otplata je po prvi puta u dugom vremenskom razdoblju bio vei od iznosa novoodobrenih kredita. [7: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA: http://www.hgk.hr, Hrvatsko gospodarstvo 2009. godine, str.11]

3.2.3. Kretanje inflacije u promatranom razdoblju

Poto sam objasnila zato se je osobna potronja u Hrvatskoj smanjila u 2009. U odnosu na 2008. godinu mogu protumaiti i usporediti tendenciju inflacije s navedenim smanjenjem osobne potronje.

Gospodarska kretanja u Hrvatskoj je u 2009.godini obiljeilo zamjetno slabljenje inflatornih pritiska. Prosjena godinja stopa inflacije u Hrvatskoj smanjila se je s 6,1% koliko je iznosila u 2008. godini na 2,4% u 2009.godini. Usporavanje inflacije (mjerene indeksom potroakih cijena) ostvareno je u uvjetima smanjenja osobne potronja. Osobna potronja smanjena je, kako sam vea navela zbog primjetnog usporavanja rasta realnih plaa,izostanka prihoda s trita kapitala i smanjenja ukupnog iznosa kredita stanovnitvu. Valja zamijetiti da je u takvim uvjetima izostao izraeniji utjecaj poveanja stope poreza na dodanu vrijednost s 22% na 23% u kolovozu 2009.[footnoteRef:8] [8: Vidi opirnije: HRVATSKA NARODNA BANKA, Godinje izvjee za 2009. godinu,str. 22. i 23.]

ZAKLJUAK

Suma dobara koju kupuju rezidenti neke zemlje predstavlja osobnu potronju. Osobna potronja funkcija je raspoloivog dohotka potroaa. Kako raste njihov dohodak tako raste i njihova osobna potronja te obrnuto kako pada njihov dohodak smanjuje se i njihova potronja. Kao najznaajnija komponenta domaeg proizvoda neizravno utjee na razinu cijena u gospodarstvu, a time i na razinu inflacije.U Hrvatskoj se podaci o osobnoj potronji prikupljaju anketom o potronji kuanstava te se klasificiraju prema namjeni u 12 glavnih skupina. Podaci Ankete koriste se za izraun pondera za praenje indeksa potroakih cijena, izraun finalne potronje kuanstava te za izraun pokazatelja siromatva. Na temelju tih podataka takoer se rauna godinji prosjek osobne potronje po kuanstvu. U promatranom razdoblju godinji prosjek osobne potronje biljei rast, dok ukupna osobna potronja opada. Pad ukupne osobne potronje uzrokovan je svjetskom financijskom krizom koja je dovela do pada inozemne potronje i pada sklonosti potronji. U uvjetima smanjenja osobne potronje u promatranom razdoblju dolo je do smanjenja inflacije.

LITERATURA

1. Babi, M.: Makroekonomija etrnaesto dopunjeno i izmijenjeno izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2004.2. Blanchard, O.: Makroekonomija, MATE d.o.o., Zagreb, 2005.3. Dravni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr4. Hrvatska gospodarska komora, http://www.hgk.hr5. Hrvatska narodna banka, http://www.hnb.hr

POPIS TABLICA

Tabela 1 GODINJI PROSJEK OSOBNE POTRONJE PO KUANSTVU I STRUKTURE IZDATAKA ZA OSOBNU POTRONJU PO KUANSTVU U KUNAMA ZA 2008. I 2009. GODINU8

Tabela 2 BRUTO DOMAI PROIZVOD PREMA RASHODNOJ METODI U TEKUIM CIJENAMA ZA 2008. I 2009. GODINU11

POPIS ILUSTRACIJA

Popis grafikona

Grafikon 1 OSOBNA POTRONJA I RASPOLOIVI DOHODAK4

Grafikon 2 GODINJI PROSJEK STRKTURE IZDATAKA ZA OSOBNU POTRONJU PO KUANSTVU ZA 2008. I 2009. GODINU9

1