Fakultet politikih nauka Smjer: PolitikologijaPredmet: Osnove etika

Seminarski radTema: Nemoralna politika i nemoralnost u politici

Mentor: Studenti: Nikola Jankovi i Jovan NjeiBanja Luka, april 2015. godine

Sadraj:

UVOD1. POLITIKA I MORALNOST............................................................................................41.1. Politika u antikoj Grkoj.............................................................................................41.2. Moral i politika u vjenom sukobu...............................................................................52. (NE) MORAL U SAVREMENOJ POLITICI........... ........................................................7ZAKLJUAKLITERATURA

UVODPria o politici i moralu je pria koja se ve vjekovima raspravlja u svim krugovima ljudii, od najviih, kako ih Platon naziva kraljevima filozofima, koji govore o moralnosti i uviaju razlike izmeu moralne i nemoralne politike, pa sve do danas. Danas dodue o moralu govori svako iako vrlo bismo lako mogli rei da za to veliki broj ljudi nema opradanje te da se oni ne mogu shvatiti kao moralni ljudi. U savremenom svijetu pitanje morala je ostalo dosta zanemareno, ali se ipak u svim krugovima govori o moralu, o tome gdje ga jo ima, gdje ga nedostaje i na koji nain bi se on trebao ali i mogao vratiti u profesije koje podrazujevaju visok stepen profesionalne etike i morala. Svjedoci smo da u naem drutvu, ali i veini savremenih drutva, biti moralan vie nije vrlina, bar ne ona koja doprinosi veem uspijehu, naravno nije uvijek bila ovakva situacija, bilo je trenutaka kada smo se nalazili u veoj ili manjoj moralnoj krizi. Ipak niko ne moe rei da se uistinu ne nalazimo u velikoj moralnoj krizi. Ako uzmemo u obzir da se veliki broj ljudi ugleda na politike lidere, u onom smislu da ukoliko su oni ti koji svojim ugledom predstavljaju svoju zemlju, i vode je na profesionalan nain, postoji povueno iz toga vjerovanje da e i narod biti takav. Ipak gledano u tranziciona drutva, meu kojima je i nae moral je neto to i nije tako zaspuljeno u ivotu politikih elita, pa i nije udno to se sve ostale pore drutva ugledaju na njih. Korupcija koja nagriza svaki aspekt ivota predstavlja, i jeste velika opasnost koja prijeti da koroz krizu morala uniti svako drutvo.Moral je taj koji je ugraen u politike programe, to je ono u ta e se zakleti svaki politiar, ali i svaka politika partija. Njih ponajvie treba posmatrati sa moralnog stanovita kako bismo razumjeli sve ono to njih oslikava, odnosno sve ono to je vezano za njihovo postojanje. Moralnos je jedna od stvari koja nam omoguava da uvidimo nivo demokratinosti u jednom drutvu, koji je dalje povezan sa humanistikim potencijalima istog drutva. U radu emo sagledati koja je to nemoralna politika, ali ve sada moemo rei da je to svaka politika koja se zasniva na nasilju i torturi, ona politika koja obmanjuje i lae, ona posebno obiluje nemoralnou. Nosioci nemoralne politike su veti manipulatori, politiari ako ih tako moemo nazvati, koji bez trunke savjesti rade protiv svega onoga u ta se kunu tokom predizbornih trka. Vjeti manipulatori, koji ipak imaju kraj, jer narod uvijek dozna, a istina uvijek izae na vidjelo, ipak bitno je govoriti o molanosti u politici, i stalno postavljati pitanja kako bismo mogli razumjeti sve ono to ona nosi sa sobom.

1. POLITIKA I MORALPolitika, pojam koji se pojavio prije vie od 25 vijekova u onakvom obliku kakvog ga mi poznajemo, razvila se u do danas i uvijek je u sebi krila i sa sobom vodila veliku mo, koju dobijaju oni koji se predstavljaju kao voe jedne zajednice, jednog naroda. Ipak politika je sa sobom nosila, a i danas nosi veliku odgovornost, pa nije udno kada vidimo predsjednike zemalja koji nakon 2 mandata izgledaju kao da su proli rat, jer odgovornost je velika na svakom politiaru. Moral je taj koji je nosilac svake borbe koju moemo vidjeti u politici, naalost moral nije samo dobra stvar, on moe biti izokrenuti, a takvog ga najee poznajemo jo od samih poetaka politike. I sama Antika grka o kojoj emo govoriti je propala jer su nemoralni slobodni graani odluili iskorititi svoje poloaje i uzeti novac od drave koja naposlijetku nije mogla da to izdri. Nemoralnost ili moralanost se uvijek vezala za politiku, pa je od politike stvorila neto to variria izmeu dobra ako su moralni i asni ljudi na elu, i nemoralnosti i neasnih pojedinaca koji prodiru cjelokupnu ovjekovu posveenosti i rad.1.1. Politika u antikoj GrkojNije nam ideja da ovdje govorimo o politici kao to to najee moemo uti i proitati. Iako je veoma bitno napomenuti da je demokratija nastala u Atini bila najsavreniji nain politikog ureenja do tada stvoren. esto moemo uti da je Politika u dosadanjoj istoriji ovevanstva nanela vie zla nego dobra ljudima. Meutim, druga strana istine jeste da je upravo politika omoguavala ljudima da odrastaju, postanu otporniji prema nepogodama ivota.[footnoteRef:1] Ukoliko se vratimo na politiku u polisima antike Grke, a uzmemo li Atinu kao jedan od najsvjetlijih primjera u njenom zlatnom dobu, shvatiemo da je za Grke, pozitivna sloboda kao jedan vii smisao slobode bila je jedina prava sloboda i bila je jedina identina politikom angamanu.[footnoteRef:2] Ipak ta sloboda da se bave poliltikom je za Grke znaila ne samo kao neto dobro, ali se upravo da bi se ono loe preduprijedilo shvatala i uvijek vezivala za dobro, bas zato se kae da je sloboda za Grke imala prije svega etiku funkciju, a da je taj moralni oblig ljudskog postojanja nije najlaki i najlagodniiji, ali da je u sitaciji najprikladniji. [1: edomir upi, Politika i zlo, igoja tampa, Beograd, 2001., Str. 11.] [2: Nenad Kecmanovic, Politika, drava i mo, igoja tampa, Beograd, 2010., Str, 33. 34.]

Nije naravno ta politika i demokratija o kojoj se toliko esto govori kao o neemu to je za Grke bilo najvnije bila ono to mi zamiljamo danas, bilo je tu daleko vie onoga o emu ne znamo dovoljno, moe se rei da je i sama Atinska demokratija, ali i Atinski politis u sutini nestao jer nije bilo onih kraljeva filozofa, moralnih vodia o kojima je govorio Platon kada je govorio o tome sa kakvim sistemom bi se trebalo vladati. Koliko smo puta samo govorili o demagogiji, pa i sami su Grci rano prepoznali i demagogiju kao govorniku vjetinu zavoenja i obmanjivanja manje pronicljivih i manje obrazovanih graana.[footnoteRef:3] A kada bismo napravili razliku, jedina stvar je da danas u ovo vrijeme u kom ivimo ne moemo kazniti demagoge onako kako su to radili Atinjani, mi u modernoj demokratjiji nemoralne politiare ne moemo protjerati, moemo ih kazniti na izborima, istim onim na kojima se nude face i lica istih ljudi sa razliitim osmjesima. [3: Nenad Kecmanovic, Politika, drava i mo, igoja tampa, Beograd, 2010., Str. 43.]

Nasilje je danas sveobuhvatan problem koji proizilazi iz politike, a stari Grci su smatrali da je sila nema, te je, kao nain ophoenja meu ljudima, ispod nivoa politike. Primena nasilja, kao u sutini nepolitikog sredstva, odnosila se na robove i varvare.[footnoteRef:4] elja za moi je opet jedna sasvim druga pria, a ona se odlikuje i uvia kroz razliite primjere, politika je ta koja prua najbolju moguu mo, ona je ta koja moe da pokrene sve to stane, ali je u isto vrijeme korumpirana, mo sa sobom nosi mnogo loih osobiha, a za vrijeme pada Atine, shvatilo se kako je ljudska dua nemoralna kada joj se prui mo, ona eli sve vie i spremna je radi toga rtvovati sve ostalo kako bi se dolo do same te moi. Tako je i Atina propala radi one grupe slobodnih graana koja nije bila moralna, i ija naela nisu bila dobra, a ije je srebroljublje prevladalo nad optim dobrom. [4: edomir upi, Politika i zlo, igoja tampa, Beograd, 2001., Str. 17.]

1.2. Moral i politika u vjenom sukobu.Jasno nam je da ivot jedne sredine ne zavisi samo od onoga to se deava u tom trenutku, to je skup svega onoga to je dovelo do stvaranja takvog drutva, skup normi i pravila ustanovlenim nepisanim pravom, ali i onimpitanim. Tradicijom i obiajima, ali i moralom jedne zajednice, za razliku od obiaja, moral ne vue svoju obaveznu snagu iz dugotrajnog vrena, nego iz svijesti o tome da je ono to zabranjuje zlo. Za drutvena pravila, koja nazivamo moralom, kakratistino je to da se ovim normama pojedinci pokoravaju (ukoliko im se uopste pokoravaju) dobrovolno, podstaktnuti unutranjom intimnom pobudnom.[footnoteRef:5] Shvaen u irem smislu moral bi bio sve ono to spada u kulturu jdnog naroda, jednog drutva. Posebno se obraa panja na moralne norme, jer ovjek kao drutveno bie ulazi u interakciju sa drugim ljudima, i stvara odreena moralna naela, koja ne moraju u svakom sluaju biti pisana ali trebaju biti potovana. Kako u ivotu obinog ovjeka koji nije optereen bremenom politike, tako i politiaru bitno je da u odnosu koji grade sa drugim politiarima, ali i svim ostalim ljudima, postoji velika doza moralnosti. Ipak svjedoci smo da to i nije ba tako. Treba uoiti da to ipak nije samo trend u dananjem svijetu, nego da je u protekslih par hiljada godina, politika kao djelatnost vrlo esto bila na iskuenju te da je vrlo esto pokleknula pod moralnim naelima. [5: Milorad Zaki, Perica Bundalo i Drago Stevanovi, Moral u politici, Zadubina Petra Koia, Banja Luka Beograd, 2007., str. 24.]

Ako za nemoralno uzemo ratovanje, koje predstavlja krenje svih moralnih naela, onda nam je jasno koliko je samo moralnost mala u drutvima, govorimo esto o moralanosti kao neemu dobrom, a pogledamo li u prolost politika je u svakom trenutku svog postojanja bila suprotstavljana moralu i moralnim naelima. Koliko je samo ljud svoje ivote poloilo zbog nemoralnih i neasnih autoriteta. Ako govorimo o nemoralnoj politici, moemo govoriti i da je izopaena politika je zatvorena politika. U zatvorenoj politici oni koi upravljaju jednako su robovi svoje organizacije i discipline kao to su oni nad kojima se upravlja robovi onih koji vladaju... Nemoralna politika je i ona koja podanike obranjuje i s njima manipulie. Iako su joj sredstva propagande i ubeivana primarnija, ova politika dobrim delom zastrauje upotrebom sile.[footnoteRef:6] A koliko se samo puta u istoriji dogodilo da smo mogli vidjeti ta se dogaa kada politika postane nemoralna, koliko je samo manipulatorskih trenutaka bilo i koliko su se samo puta na politikoj sceni pojavili ljudi koji su spremni da pogaze svaku dozu dostojanstva i krenu da rue sve moarlne kodekse kako bi doli do svog cilja. Kao da govorimo o Makijavelijevom djelu Vladalac koji i danas moe posluiti kao izvrstan prirunik za svakoga ko eli da se bavi nemoralnom politikom. Nije li nemoralno pratiti one rijei Markijavelija da je svako ko ima sredsstva a ne iskoristi ih da dodje do svog cilja budala. Zar se ovo ne moe primjeniti na dananje politiare. [6: edomir upi, Politika i zlo, igoja tampa, Beograd, 2001., Str. 65.]

Nemoral u politici prodire dovoenjem u pitanje osnovne pretpostavke na kojoj ona treba da poiva slobode. Ako je sloboda bilo koga u jedno politikoj zajednici dovedena u pitanje, ona e se vremenom proiriti i na sve ostale.[footnoteRef:7] Tako gdje nema slobode, najee zamre i moral, ili postane neto veoma iskrivljeno, moral tada gudi svoja svojstva i postaje neprepoznatljiv, te ga ne moemo uoiti u njegovom istom obliku. Primjera za ovakva deavamka si malo je rei brojna, prije bi se moglo rei da su primjeri moralne politike i moralnosti malobrojni u svijetu u kakvom danas ivimo. Ipak treba napomenuti da koliko god da se od morala bjealo i koliko god se on izvrtao uvijek je postojala iskra nade, koja je na kraju pokoravala zlo iz kog je proizaao taj nemorala, to neatvo. Ne moese se rei da u istorii ne postoje moralni politiari, kada njih ne bi bilo ne bi postojala borba koaj je vjena i koja traje svakim trenutkom u naem postojanju, ali i postojanju naih predaka. [7: edomir upi, Op. cit., str. 73.]

2. (NE) MORAL U SAVREMENOJ POLITICISavremeni svijet u kom ivimo obiluje istim primjerima kao i onaj koji je bio iza nas, samo to ovaj put moemo rei da smo mi ti koji smo postali dio prie koja govori o moralu, odnosno nemoralu politiara dananjice. Shvatimo li da su moral sva naela koja proizilaze iz jednog drutva, ne moemo a da se na zepitamo ta je to to navodi sve te ljude da budu neastivi. Mjenjanjem vremena mejenjali su se i ljudi, ali su vladaoci ostali isti i danas prate teoriju da vladalac ne treba da se osvre na datu re kada je to prov njega i kada su se promenile okolnosti koje su ga navele da je da[footnoteRef:8] U dananjem svijetu veliki je broj primjera u kojima nemoralnos savrauje sve one dobre strane ovjeka koji se bavi politikom, toliko je politika postala mutna, da kao nikada prije nije mogue pronai pravi put, u tolikom sivilu koje nas okruuje, nemoral je postao opteprihvaena stvar. [8: edomir upi, Op. cit., str. 71.]

Pojmovi moi, vlasti, autoriteta i morala i nihovi odnosi bitno odreuju uticaj morala na politiku i uticaj politike na moral. Njihov uzajamni uticaji su presudni za mesto i vrednovanje morala u odreenoj politici i z amoralno utemeljenje odreene politike.[footnoteRef:9] Sprega morala i politike u savremenim drutvima je jo vea i ona se ogleda u neprastanoj brobi za mo i vlast, a moral veoma esto ostaje zanemarane. Zato tako esto govorimo da u svijetu ali i kod na spogovotovo jer se nalazimo u tranziciji, vidi i osjeti velika moralna kriza. Demokratija tei da preko svojih, po slobodnoj volji, izabranih najboljih ljudi upravlja dravom. No, sve politieke partije, ulaskom u vlast mijenjaju sovju sutinu. Nekoliko ljudi prisvajaju svu vlast u svoje ruke i preko raznih organa partija naturaju svoju volju odozgo. Da bi se, pak poslanici odali u poslunosti, daju im se razne povoljnosti, zade i privilegije. To, dakako, na povrinu oznosi podobne, a ne sposobne i potene. Osvova socijalnog progresa je selekcija. Dananji parlametarizam esto forsira loe elemente. [footnoteRef:10] pa i nije udno da opada sve vie popularost same demokratije. [9: edomir upi, Op. cit., str. 255.] [10: Milorad Zaki, Perica Bundalo i Drago Stevanovi, Moral u politici, Zadubina Petra Koia, Banja Luka Beograd, 2007., str. 200.]

Politiari ali i politike partije u velikom utiu na to da dananja politika scena svijata izgleda veoma udno, ali ono to je jednako za sve je postojanje korumiparnih politiara, koji ne gledaju nain na koji e stici do ciljeva i do svega to je za njih bitno. Ovo u velikoj mjeri utie na ivote ljudih kojih se njihove odlue dikretno tiu.

ZAKLJUAK

Naposlijetku treba pomenuti da je politika uvijek bila i ostala zanimanje koje sa sobom nosi veliku odgovornost ali i velike beneficije. Nije udno uvidjeti kako u tranzicionim zemljama u kojima manjka morala ali i politike kulture, sve vei broj ljudi eli da se bavi politikom, jer je ona ta koja omoguava da se na brz nain doe do moi i novca. Dobrih primjera uvijek ima, ali oni su naalost daleko od nas, u mnogo razvijenijim zemljama, poput Australije, u kojma svi imaj u dovoljno posla, pa bavljenje politikom nije unosan posao, i nije neto emu svi tee.Danas kada govorimo o moralu uopteno, govorimo o vrlinama koje posjeduje neki ovjek, problem moralne krize u kojoj se nalazimo nam nalae da idemo to dalje i da se trudimo da iz nje izae. Na novim je generacijama da svojim zananjima i idejama pokrenu i animiraju stanovnike svojih sredina i time vrate moralnost u itav prostor svijeta. Da je moral jo u mogunosti da pobijedi moramo i jesmo uvijereni, jer uvijek e postojati ljudi koji e se za to boriti. U politici, odnosno u demokratiji koju uivamo imamo mnogo naina da se izborimo sa svim zlom koje nas okruuje, samo je pitanje, da li emo uspijeti sruiti takozvane autoritete, i preuzeti stvar u svoje ruke.

LITERATURA

1. Nenad Kecmanovic, Politika, drava i mo, igoja tampa, Beograd, 2010.

2.edomir upi, Politika i zlo, igoja tampa, Beograd, 2001.

3.Milorad Zaki, Perica Bundalo i Drago Stevanovi, Moral u politici, Zadubina Petra Koia, Banja Luka Beograd, 2007.9