44
Hidraulika i pneumatika Visoka tehnička škola strukovnih studija Zrenjanin SEMINARSKI RAD TEMA: ODRŽAVANJE ŽITNOG KOMBAJNA “JOHN DEREE” WTS 9580 i “ Predmetni nastavnik: Student: Stevan Zarić 1

Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Embed Size (px)

DESCRIPTION

masinstvo

Citation preview

Page 1: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Visoka tehnička škola strukovnih studijaZrenjanin

SEMINARSKI RADTEMA: ODRŽAVANJE ŽITNOG KOMBAJNA

“JOHN DEREE” WTS 9580 i “

Predmetni nastavnik: Student: Stevan Zarić

Spec. Veselin Mulić ,inž.

1

Page 2: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Sadržaj

1. Uvod......................................................................................................................................3-42. Samohodni žitni kombajn (John Deree – WTS 9580 i)............................................................53. Tehnološki proces rada kombajna.........................................................................................6-74. Analiya delova žitnog kombajna (John Deree – WTS 9580 i).................................................85. Heder za pšenicu.......................................................................................................................96. Vitlo........................................................................................................................................107. Spiralni transporter hedera......................................................................................................118. Režući aparat (kosa)................................................................................................................119. Elevator hedera..................................................................................................................12-1310. Vršalica ya pšenicu.................................................................................................................1411. Odbojni biter...........................................................................................................................1512. Slamotres.................................................................................................................................1613. Sita..........................................................................................................................................1714. Ventilator................................................................................................................................1815. Elevator za ovršeno zrno........................................................................................................1916. Motor......................................................................................................................................2017. Sistem za napajanje motora....................................................................................................2118. Sistem za podmazivanje.........................................................................................................2219. Hidraulični sistem..............................................................................................................23-2520. Glavna zupčasta pumpa..........................................................................................................2621. Sigurnosni ventil.....................................................................................................................2722. Hidro uredjaj za povezivanje hedera......................................................................................2823. Hidraulični hladnjak...............................................................................................................2924. Održavanje hidrauličnog sistema...........................................................................................3025. Zaključak................................................................................................................................31

2

Page 3: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

UVOD

Žetvu treba obaviti blagovremeno i u što kraćem roku, jer u protivnom nastaju gubici. Na prinos i kvalitet zrna pšenice utiču: kiša, bolesti, štetočine, visoke i niske temperature. Poveaćvaju se mehanički gubici zrna ili lomljenje klasova. Povećava se rastur na hederu kombajna.Do 1800. - korišćene su ručne alatke (kosa, srp) su jedina sredstva za košenje žita.1828.-odobren je patent prvog kombajna S.Lanr-u.1831.-McCormick demostrira rad prve zaprežne kosačice, a patent je prihvaćen 1834.1835.-Odobren je patent za mašinu Moore-Hascall, koja u jednom prohodu obavlja žetvu – kosi,vrši i čisti.1837.-Patentirana prva vršalica – Hirow A. i John A.Pitts.1851.-Na sajmu u Londonu izložena Hornsby-jeva vršalica – prete_a svih kasnijih vršalica.1854.-Počinje proizvodnja kosačica – odlagačica.Prvi kombajni za ubiranje strnih žita pojavili su se u Kaliforniji 1855.god. To su bili vučeni kombajni konjskim zapregama. Usavršavanje i povećanje broja žitnih konbajna naročito je bilo intezivno u perijodu između dva svecka rata.1858.-Proizvedena kosačica sa platformom na kojoj dva radnika vezuju snopove.1871.-Proizveden prvi samohodni kombajn – pogonjen parnom mašinom.1873.-Usavršena kosačica – vezačica, vezanje žicom.1878.-Pojava samovezačice – vezanje kanapom.1880.-Počinje fabrička proizodnja kombajna u SAD-u.1889.-Patentiran kombajn sa pogonom od parne mašine – Daniel Best, kombajn je vučen parnom lokomobilom.1892.-Patentiran Hillside kombajn za nagnute terene.1920.-Kombajni vučeni traktorom široko raspostranjeni pri žetvi pšenice u SAD-u.1930.-Žetva vučenim kombajnima u SAD-u je postala jeftinija od višefazne žetve samovezačicom i vršidbe vršelicom.1935.-Pojavljuju se kombajni sa pogonom od priključnog vratila traktora.Prvi samohodni žitni kombajn izrađen je od 1938-1940 god. u SAD-u

3

Page 4: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

1950.-Proizvedena samohodna žetelica odlagačica – Windrover.1954.-Žitni kombajn adaptiran je za berbu kukuruza.Prvi kombajn u Jugoslaviji proizveden je u fabrici “Zmaj” u Zemunu 1955.god., pod nazivom :“Zmaj-780”. Kombajn je rađen po licenci engleske firme “Masey Ferguson”.Kasnije je počela i samostalna proizvodnja žitnih kombajna počevod 1968.god. - “Univerzal-100”. Pai proizvodnja novijih i savremenijih kobajna kao što su: - “Zmaj-125” proizveden je 1970.god. - “Zmaj-141” proizveden je 1974.god., namenjen za veća društvena ganzdinstva. - “Zmaj-161” proizveden je 1977.god., u zamenu za “Zmaj-141” koji je veći i usavršeniji utehničkom delu. - Zatim su izrađeni i kombajni: “Zmaj-132”, “Zmaj-133”, “Zmaj-162”._ Godine 1986. počela je izrada tri nova tipa kombajna “Zmaj-150”, “Zmaj-170”, “Zmaj-190”. - A kasnije i proizvodnja kombajna “Zmaj-143”, “Zmaj-171”, “Zmaj-191”.1975.-Pojavljuju se prvi rotacioni kombajni u SAD-u.Od 1990.-Razvijaju se moderni kompjuterizovani samohodni kombajni, sa elektronskim praćenjem parametara, sa vrlo snažnim motorima, sa mogućnošću pogona na sva četiri točka, rad na nagnutim terenima i dr. Opšta karakteristika kombajna je isti tehnički proces, ali postoji razlika u satavu delova kombajna i u gabaritima. Svi kombajni opremljeni su adapterima za: berbu kukuruza, suncokreta, uljane repice, pasuljai soje, pirinča, kao i pik-up uređajem koji se može koristiti u dvofaznoj žetvi pšenice.Zakašnjenjem sa žetvom 4-5 dana prinos se smanjuje usled osipanja za 8-10%, a pri zakašnjavanju od 10 dana prinos se smanjuje za 20-30%. Vreme žetve pšenice zavisi i od načna žetve. Tačnije pšenica može da se žanje na dva načina: jednofazno i dvofazno2.1. Dvofazna žetva - Dvofazna žetva vrši se u dve faze prohoda. U prvoj fazi izvodi se žetva-kosidba i pokošena masa odlaže se na visokoj strnjici, a posle nekoliko dana, kad se pokošena masa i zrno osušena oko 15% vlage, izvrši se druga faza tj. samohodnim žitnim konbajnom na koji se postavlja pik-up uređaj, pokupi se pokošena masa i ovrši. - Žetelice odlagačice (Vindroveri) su mašine koje služe za kosidbu i odlaganje pokošenig žita. One mogu biti samohodne i vučene traktorom. - Samohodna žetelica odlagačica (Vindrover) je mašina koja ima tri pneumatska točka, od koih su dva prednja pogonska, a zadnji točak je upravljajući.

4

Page 5: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

SAMOHODNI ŽITNI KOMBAJN (John Deere - WTS 9580i)

Kratak Istorijat o John Deere-u u Evropi (Kombajni)- 1956.god. John Deere kompanija kupuje Heinrich Lanz-a sa fabrikama u Nemakoj i Španiji. U početku na logou su se nalazila oba imena (JOHN DEERE-LANZ).- 1960.god. Proizvedeni su prvi John Deere traktori u Evropi. To su bili modeli 300 i 500 sa (28ks) i (36ks), proizvedeni su u Mannheim-u, i zamenjivali su zeleno žute Lanz »Buldog-e«.- 1964.god. John Deere fabrika u Zweibrucken-u počinje proizvodnju kombajna serije 400 u rangu od (48ks-95ks), konstruisanih u John Deere-u. Kasnije će biti dodati model od (110ks), i vueni kombajn serije 300 koji zahteva traktor snage od (40ks) za pogon.- 1965.god. John Deere fabrika u svom pogonu počinje sa proizvodnjom kombajna JD 105 snage (105ks).- 1967.god. John Deere počinje da proizvodi seriju JD 700 snage (106ks).- 1975.god. Nova proizvodna linija kombajna uključuje model 965H, prvi proizvedeni SideHill kombajn (kombajn sa nivelacijom) u Evropi.- 1980.god. Počinje proizvodnja serije 1000. Tačnije kombajni 1065 4-sekcijski, 1075 5-sekcijski, 1085 sa 6-slamotresa. Tako je John Deere od 1980.god. počeo da proizvodi nove serije kombajna i da ih usavršava u oblasti tehnike.- Godine 1999. počinje proizvodnja Single Tine Separation (STS), Cylinder Tine Separation(CTS), Cylinder/Walker Separation (CWS) kombajna u Zweibrucken-u.- 2001.god. Počinje proizvodnja Wariable Tine Separation (WTS) serija kombajna.

5

Page 6: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Tehnološki proces rada kombajna

Prvi dodir kombajna sa žitnom masom je preko letvi vitla, letve vitla naginju-navlae žitnu masu na hederski sto. Tačnije na kosu hedera (režući aparat kose), da bi je što bolje i što lakše odsekao. Kosa odreže biljke, i one padaju na hederski sto. Zatim žitnu masu sa hederskog stola prihvata pužni transporter, koji svojom levom i desnom spiralom dovlači pokošenu žitnu masu do sredine hedrskog stola, gde je prihvataju pick-up prsti pužnog transportera i prebacuje na lančasti transporter. Lančasti transporter služi da žitnu masu transportuje od hedera preko skupljača kamena do uređaja za vršidbu (bubanja i podbubnja).Masa koja nailazi između bubnja i pod bubnja, deli se na dva dela-ide na dve putanje:1. na odbojni biter i završetak korpe.2. propada kroz podbubanj i ide na pužne transportere.1. Prolaskom između odbojnog bitera i završetka korpeovršena slama ide dalje na slamoterse koji su kaskadnog oblika.Gde opet dolazi do istresanja, ako je eventualno ostalo neko zrno. Zbog svojespecifičnosti dužine slamotresa od 4,6m, i inovacionog Power Separato-a koji pomaže odvajanju pri kraju slamotresa.Separator koristi “povuci-i-pusti“ tehniku. Kako se slama povlači preko rešetkislamotresa zarobljeno zrno propada na sabirnu ravan sita.Zupci Power Separator-a pročešljavaju, ubrzavaju i proređuju sloj slame. Idealno je za teške i guste useve. Daljim izlaskom slama propada na sitnilicu (sečku), koja sitni i raspršuje sitnu slamu po parceli.2. Propadanjem zrna kroz podbubanj, zrno pada na uzdužne spiralne transportere koji transportuju zrno do njihovog završetka gde zrno pada na dodatni pred čistač . Čišćenje započinje kada vazduh velike brzine prolazi kroz pred čistač visoko podižući plevu i trunje, daleko od donjeg dela sloja zrna.Ustvari, 25% pleve oduva pred-čistač. Oko 1/3 zrna odvoji se direktno padajući na pužnicu čistog zrna i sito, smanjujući količinu zrna i pleve koja prolazi do sita. Vrlo efikasno. Sva masa koja je prošla kroz pred-čistač nastavlja put na gornje Petersonovo sito i na samom završetku teža masa ponovo propada na usmerivač koji preko pužnog transportera i elevatora za povratnu masu vraća se na ponovnu vršidbu. Sva masa koja je prošla kroz Petersonovo sito dostiže na donje sito koje treba da je u razmeri od 0,15-0,20% gornj više otvoreno od donjeg. Propadanjem zrna sa gornjeg na donje dolazi do odvajanja još kojeg ostatka nečistine, i uz pomoć vetra biva izbačeno iz kombajna, (na sečku). Propadanjem zrna kroz donje sito ide na pužni transporter i preko elevatora za zrno i ide u spremište za zrno (bunker). Istovar bunkera vrši se preko tri pužna transportera, i to: horizontalnog, vertikalnog i kosog pužnog transportera. Bunker (spremište za zrno) kod kombajna John Deere WTS 9580i ima kapacitet od 8000 lit. zatvoren i 10000 lit. otvoren bunker.

6

Page 7: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

7

Page 8: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

ANALIZA DELOVA ŽITNOG KOMBAJNA (John Deere WTS 9580i)

Kombajni serije WTS poseduju dodatne mogućnosti kao štu su: 1.AutoTrack-automatski sistem za upravljanje kombajnom tokom celog dana žetve, ovo je satelitski navođen upravljački sistem sa odstupanjem od najviše 10 cm (pri istovremenim korišćenjem sa HarvestDoc-snimanje vršidbe automatski se aktiviraParallelTracking način rada-paralelno praćenje tragova. 2.HeaderTrack-omogućuje održavanje zadate visineodsecanja celom dužinom hedera, čak i na neravnim površinama, nema zbijanja ili struganja, čak ni kada se kosi najniže kod poleglih useva, uz to se može raditi većom brzinom. 3.HarvestSmart-sa ovim sistemom može se :odabrati >>kapacitet<< ili >>pametni<< način rada: HarvestSmart tada kontinuirano podešava brzinu kretanja dok se ne postigne ili ograničenje kapaciteta ili granične vrednosti za gubitke. Udruženjem HarvestSmart-a sa AutoTrack-om i HeaderTrack-om može se opušteno nadgledati učinak kombajna dok interni sistemi održavaju da kombajn radi sam najvećim kapacitetom. I ne samo daradi najvećim kapacitetom, već štedi gorivo i smanjujetroškove žetve. Ovaj sistem radi sa učinkom koji ni jedan rukovalac ne može postići.

8

Page 9: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Heder za pšenicu

Heder za pšenicu marke John Deere odlikujuprednosti da: - ima niži rez čak i pri većim brzinama, odlikuje ihčvrstoća,izdržljivost i vrhunski učinak. Visina odsecanjamože biti manja od 4cm. Ovi hederi imaju mogućnostkopiranja terena tj. naginjanje hedera prematerenu.

9

Page 10: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Vitlo

Vitlo se sastoji od vratila na kome su postavljene rozetne, broj rozetni zavisi od širine hedera. Prosečan broj rozetni je oko 4-6, one imaju oblik petougla ili šestougla. Na rozetama su postavljene letve sa čeličnim prstima. Vitlo dobija pogon od hidromotora, broj obrtaja vitla se može proizvoljno (prema usevu) odrediti iz kabine kombajna od strane rukovalaca.Preko tastera za brzinu vitla. Kada je uključen prekidač za rad hedera pritiskom i držanjem na oznaku plus (+) ili oznaku minus (-), povećava se odnosnosmanjuje se brzina vitla (broj obrtaja vitla). Brzinavitla se može odrediti i prema brzini kretanjakombajna, pritiskom prekidača DIAL-A SPEED naHEADERTRAK ekranu dobija se mogućnost dapritiskom jodnog od tri dugmadi na višenamenskojručici vitlo će se ubrzati ili usporiti u odnosu nabriznu kretanja. Podešavanjem potenciometraslika(18) postiže se željeni odnos između brzine vitlai vožnj po tlu. Da bi se dobila minimalna brzipotrebno je okrenuti dugme DIAL-A-SPEED (A)obrnuto od smera kazaljke na satu sve dok naHEADERTRAK ekranu na stubiću ne dostignevrednost nula. Pritiskom na ručni prekidač vitla (B)dobila se potrebna brzina vitla koju želimo.

10

Page 11: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Spiralni transporter hedera

Ima zadatak da pokošenu žitnu masu koja je posle odsecanja pala na hederski sto, da je sakupi (transportuje) na sredini hedera i da je preda elevatoru hedera. Spiralni transporter se sastoji iz cilindra nakojem su postavljene spirale sa leve i desne strane. Na sredinitransportera se nalaze pick-up prsti, koji masu sa sredine hederapredaje elevatoru hedera. Pick-up prsti rade na principu povuci ipusti. Konstrukcija John Deere-ovog spiralnog transportera serazlikuje od konstrukcije ostalih proizvođača, između svakogkruga spirale postavljen je po jedan pick-up prst na svakih 180Jkoji se nazivaju pokretni prsti. Pokretni prsti spiralnogtransportera postavljeni su celom dužinom da bi se olakšaotransport mase i povećao kapacitet. Vođice prstiju su standardne,ne postoji mogućnost da slomljen prst dospe u unutrašnjostkombajna. Prečnik spiralnog transportera iznosi 660mm,obezbeđuje 30% veći kapacitet.Osim toga, spiralni transporter može da se podešava na četirinačina gore/dole,napred/nazad) i na taj način se obezbeđujenesmetan protok mase i to u najtežim uslovima rada.

Režući aparat (kosa)

Kosa kod kombajna je oscilatorna tj. radi na principu kretanja napred nazad. Kosa se sastoji odpokretnog i nepokretnog noža, nepokretni nož je pričvršćen za hederski sto, a pokretni nož je pričvršćenna prut kose.pogon kose preko ekscentra omogućuje pravolinijsko kretanje pruta kose bez negativnihvibracija. Precizno izbalansiran pogon omogućuje lakše rezanje ibešuman rad. Novi prsti kose potpuno je štite i omogućuju čistoodsecanje. Veća brzina rada i doži hod noža povećavaju kapacitetkošenja. Nepokretni delovi kose se nazivaju prsti, a na njima suzakivcima pričvršćeni noževi prsta. Prsti su pričvršćeni za hederski stovijcima, oni su fabrički izliveni u paru, dva prsta zajedno.Podešavanje reznog aparata je dostupno u tri moguće pozicije od545mm do 715mm dobija se maksimalna iskorišćenost mašine u svimuslovima bilo da se radi o kratkim, suvim usevima ili pak visokim ivlažnim.

11

Page 12: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Elevator hedera

Kod John Deere kombajna elevator hedera raspoređuje debeli sloj useva u ravnomeran i tanak, koji se glatko kreće do vršalice. Posebna široka konstrukcija odgovara širini vršidbene površine što omogućujeravnomerniji protok mase i vrhunski učinak u dopremanju biljne mase.Prednja ploča uvlanog grla odlikuje se mogućnošću nagiba od 9% u poprenoj ravni i bonimnagibom od 4% za prilagođavanje konfiguraciji terena. Rezultat je u ravnomernoj visini odsecanja sa manje buldozing efekta i na talasastim površinama.Mehaniki reverz snagu od 80ks dobija direktno od motora. I najveće zagušenje se svlađuje bez napora, pritiskom prsta na prekidač. Manje zastoja, a mnogo veća produktivnost žetve. Reverzibilni pogon vitla još više poboljšava otklanjanje zaglavljenog materijala i poboljšava protok.Uvlačno grlo hedera pod malim nagibom isporučuje tanak, sloj mase do vršalice. Nema oštrih uglova, nagle promene toka i prelaza koji bi usporavali protok biljne mase.Odlična preglednost. Posebno dugačak uvlačnikanal postavlja heder dovoljno napred, tako da semože videti heder i visina košenja bez naginjanjanapred ili sedenja na rubu sedišta.Zaštita uvlačnog grla na šarkama omogućavanesmetan pristup reduktoru reverzera i pogonskomvratilu hedera.

12

Page 13: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

13

Page 14: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

14

Page 15: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Odbojni biter

Odbojni biter velikog prečnika omogućuje izvrsno manipulisanje materijalom i dodatno odvajanje, dok sekundarna korpa produžava površinu izdvajanja. Korpa se takođe može podesiti za rad u širokom rasponu različitih useva i uslova. Otvorena sekundarna korpa usklađena je sa konstrukcijom primarne korpe, kako bi osigurala nesmetan protok. Letve postavljene pod uglom usmeravaju izdvojeno zrno u sistem za čišćenje.

(1-Vijak; 2-Vijak; 3-Podloška; 4-Vijak; 5-Navrtka; 6-Navrtka; 7-Glava bitera; 8-Vijak; 9- Glava bitera; 10-Vratilo;11-Klin; 12-Remen; 13-Vijak; 14-Graničnik ležaja; 15-Poklopac kućišta ležaja; 16-Ležaj; 17-Poklopac kućištaležaja; 18-Remenica za pogon bitera; 19-Ugaoni vijak za podmazivanje; 20-Navrtka; 21-Crevo za podmazivanje;22-Navrtka; 23-Mazalica; 24-Vijak; 25-Prsten za zaptivanje; 26-Navrtka; 27-Držač za crevo; 28-Podloška; 29-Mazalica; 30-Podloška).

15

Page 16: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Slamotres

Dugački slamotresi omogućuju odlično odvajanje kod teških useva, pažljivo manipulisanje za bolji kvalitet slame, i manju potrošnju goriva. To je najbolje rešenje za uzgajiva_e razli_itih useva, i za različite uslove rada. Ovi slamotresi se sastoje iz 11 kaskada, dužine su 4,6m, idealni su za aktivno izdvajanje zrna.Tri strma stepenika hvataju i usporavaju materijal iza sekundarne korpe, dajući vremena zrnu da propadne kroz najgušći sloj slame. Univerzalne rešetke slamotresa daju 15% više otvorenog prostora, konstrukcijaprihvata zrna optimalizuje povrat zrna i samočišćenje u teškim uslovima rada.Univerzalne rešetke slamotresa-imaju novu dimenziju u aktivnom hvatanju zrna. Više zrna pada direktno na sabirnu ravan. Nema potrebe za promenom slamotresa ili rešetki pri žetvi različitih useva.Slamotresi odvoje većinu zrna od slame u svom prednjem delu. Kako se približavamo kraju odvajanju u zadnjem delu, Power Separator otvara sloj slame oslobađajući zarobljeno zrno.

(1-Slamotres; 2-Stepenik; 3-Vijak; 4-Rešetka slamotresa; 5-Rešetka slamotresa; 6-Rešetka slamotresa; 7-Obloga;8-Zakivak; 9- Navrtka; 10-Vijak; 11-Poklopac; 12-Poklopac; 13-Rešetka slamotresa).

16

Page 17: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Sita

U žitnom kombajnu postoje dva sita gornje i donje sito. Dok zrno i biljni ostaci dođu do gornjeg i donjeg sita veći deo slame i trunja je već odvojen. Odvojeno zrno lako se izdvaja kroz sita. Gornje sito ima na svom kraju igličast nastavak koji se naziva »Grepelovo sito« .Sva sita su elektronski kontrolisana i podešavaju se pomoću elektromotora. Elektromotori su direktno povezani kako bi tačnost bila što veća. Vađenje sita je vrlo jednostavno. Automatsko čišenje sprečava oštećenja na elementima koja mogu nastati ako se zrna ili slama još uvek nalaze između rešetaka. Sita se mogu podešavati i ručno. Ova sita su proizvedena na principu Quadro-Flo ovaj sistem je toliko efikasanda se sita mogu ujutro podesiti i da se na njih zaboravi tokom celog dana. Ovaj sistem garantuje čiste uzorke zrna u bunkeru u svim uslovima rada. Dva ugrađena svetla dostupna su kako bi olakšala proveru sita danju ili noću.

(1-Ojačanje; 2-Elastični umetak; 3-Otvor; 4-Okvir; 5-Maura; 6-Podupirač; 7-Ručica za mehaničko podešavanjesita; 8-Podloška; 9- Vijak; 10-Navrtka; 11-Vijak; 12-Šina; 13-Otvor; 14-Navrtka; 15-Navrtka; 16-Izolator; 17-Sito; 18-Vijak; 19-Podloška).

17

Page 18: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Ventilator

Četiri dvostrujna ventilatora razvijaju snažnu struju protoka vazduha u dva smera za odstranjivanje pleve. Pomoću četiri odvojena ventilatora stvara se velika razlika pritisaka koja snažno odstranjuje plevu omogućavajući zrnu da padne na sito.Dvostrujni ventilatori usisavaju i ubrzavaju više vazduha nego rotori sa lopaticama. Vazdušna struja je jaka, stalna i ravnomerno raspoređena. Broj obrtanja ventilatora se kreće od »450-1300 obr/min«.

18

Page 19: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Elevator za ovršeno zrno

Zrno koje propada kroz sita pada u korito, odakle ga transportuje spiralni transporter koji se nalazi u koritu. Spiralni transporter transportuje zrno do elevatora za zrno, a elevator doprema zrno u bunker, gde se na njegovom gornjem kraju nalazi kosi spiralni ransporter. Ovaj transporter služi da zrno rasprši dopremi u bunker. Elevator za zrno je smešten u limenom kućištu.

19

Page 20: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

MOTOR

Motor kao pogonski agregat koji je ugrađen u ove kombajne je proizvod John Deere-a, on kao i svi ostali delovi (elementi) zadovoljava najnovije standarde (ekološke).U kombajnima serije WTS ugrađuju se POWERTECH dizel motori od 6,8 ili 8,1 lit. sa šest cilindara i turbo punjačem, u rasponu snaga koje se kreću u intervalu od 200 do 310 ks. Ovi POWERTECH motori razvijaju dopunsku snagu kada se za to ukaže potreba, tj. ukoliko broj obrtaja motora padne ispod nominalnog. Ali oni su tako projektovani da izvuku maksimum energije iz utrošenog goriva. Novi pojačani prenosi daju i do 22% veći obrtni momenat.U cilju primarnog održavanja motor se deli na pet osnovnih sistema, i to:1. sistem za napajanje motora gorivom2. sistem za napajanje motora vazduhom3. sistem za hlađenje4. sistem za podmazivanje i5. električni sistem motora7.1. Sistem za napajanje motora gorivomKod dizel motora gorivo se pod visokim pritiskom ubrizgava u raspršenom stanju direktno u komoru za sagorevanje, gde se meša sa vrelim sabijenim vazduhom i pali, a zatim dolazi do ekspanzije i pod dejstvu pritiska klip se vraća u donjoj mrtvoj tačci. I pravolinijsko kretanje klipa pomoću kolenastogvratila pretvara se u obrtno.Kod kombajna John Deere serije 9000 sistem zagorivo je novije generacije COMONRAIL kojiobezbeđuje pritisak ubrizgavanja većim od 1000bar. Izuzetno je važno da se za ovaj sistem korističisto i kvalitetno dzel gorivo (EURODIESEL), jerje regulator pumpe visokog pritiska elektronski.

(1-Rezervoar goriva; 2-Indikator nivoa goriva; 3-Taložna čašica; 4-Transfer pumpa; 5-Prečistač; 6-Pumpa visokog pritiska; 7-Brizgaljka; 8-Povratni(prelivni vod)).

20

Page 21: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Sistem za napajanje motora vazduhom

Sistem za usisavanje vazduha treba da snabdeva cilindre motora određenom količinom čistog vazduha.Sistem za napajanje motora vazduhom kod John Deere-ovih motora je tipa AIR-TO-AIR after cooled ,štoznači hlađenje vazduha pre usisavanja u motor a posle prolaska kroz turbinu.Vazdušni prečistač se sastoji iz dva suva uloška (primarni veliki i sekundarni mali).Turbo punjač koristeći energiju sagorelih gasova dobija pogon i snabdeva motor većom količinom vazduha čime povećava snagu motora.Međuhladnjak hladi vazduh i time povećava njegovu gustinu, čime se u određenu zapreminu cilindraunosi veća količina vazduha, što potpomaže povećanju snage, povećava se efikasnost goriva i smanjuje se buka.

21

Page 22: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Sistem za podmazivanje

Funkcija uređaja za podmazivanje je da smanji trenje, a time i trošenje delova motora, da širi toplotu motora i da pomaže održavanju čistoće delova motora. Kod kombajna serije 9000 na zavrtnju u ulivno grlo nalazi se merač nivoa ulja u motoru. Nivo ulja uvek treba da je na šifriranom području, ukoliko nivopadne ispod oznake ADD dodati ulje, ukoliko je nivo viši od oznake FULL , treba uspustiti ulje da bi nivo bio na šifriranom delu. Sistem za podmazivanje se sastoji od: rezervoara za ulje, uljne pumpe, uljnogprečistača, ventila za regulisanje pritiska, vodova i kanala za ulje.

22

Page 23: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

HIDRAULICNI SISTEM

(1-Podizni hidraulični cilindar hedera; 2-Cilindar za pražnjenje bunkera; 3-Hidromotor za pogon sitnilice; 4-Regulacioni ventil; 5-Hidraulični cilindar za postavljanje istovarne pužnice u radni položaj; 6-Regulacioni ventil;7-Quick spojnica; 8-Hidromotor; 9- Hidro uređaj za povezivanje hedera; 10-Akumulator pritiska; 11-Regulatorpritiska ulja; 12-Rezervoar ulja; 13-Hladnjak ulja; 14-Razvodnik ulja; 15-Kalem sa šest regulatora pritiska ulja;16-Prečistač ulja; 17-Hidropumpa; 18-Sigurnosni ventil; 19-Hidropumpa; 20-Hidraulični cilindar za nivelisanje hedera i kopiranje terena pri uključenom HEADERTRAK-u).

Hidraulični sistem kombajna je otvoreni centralni sistem. U otvorenom centralnom sistemu pumpa stalno radi čak i kada sistematske komponente nisu aktivirane (kada je sistem u neutralnom režimu). Kada je sistem u neutralnom režimu, ulje teče kroz sistem i vraća se u rezervoar – što je osobina “otvorenog sistema”.U hidrauličnom sistemu postoje dva rezervoara; hidraulični/hidrostatički rezervoar i rezervoarmenjača/upravljača motora. Hidraulično/hidrostatički rezervoar snabdeva hidraulične i hidrostatičke sisteme uljem. Rezervoar menjača/upravljača motora snabdeva protok ulja za upravljač, hidrostatičko kvačilo separatora, podmazivanje menjača i sisteme pužnice za istovar. Nivo ulja u rezervoaru uvek mora da je između oznaka MIN i MAX koje se nalaze na providnoj plastičnoj cevčici – pokazivaču nivoa.Kontrolu maksimalnog nivoa ulja izvršiti kad je vitlo do kraja spušteno, uvučeno i da je heder do kraja spušten. A kod minimalnog nivoa ulja kad je vitlo do kraja podignuto i izbačeno, a heder do krajepodignut.

23

Page 24: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Rezervoar je opremljen električnim davačem signala minimalnog nivoa ulja. Čim se nivo ulja u rezervoaru spusti na minialno dozvoljenu granicu, na displeju u kabini vozača se automaski pojavljuje slika i slovima ispisano da u rezervoaru nedostaje ulje.Rezervoar poseduje takođe filter na nalivnom otvoru bez koga se ne sme točiti ulje u rezervoar.Servisiranje rezervoara i filtera mora se obavljati u potpuno čistoj sredini da se nebi u ulju našla prljavština koja može izazvati oštećenja pojedinih uređaja hidraulične instalacije. Nominalni kvalitet filtriranja je 25 µm.

(1-Vijak; 2-Mep rezervoara; 3-Cediljka; 4-Bakarna podloška; 5-Sočivo; 6-Hidraulični rezervoar; 7-Rashladni temperaturnisenzor; 8-Bakarna podloška; 9- Bakarna podloška; 10-Reducir;11-Reducir; 12-Bakarna podloška; 13-Podesan čep;14-Navrtka; 15-Vijak; 16-Stega).

Postoje dva hladnjaka ulja, po jedan za svaki rezervoar. Bajpas ventili hladnjaka ulja obezbeđuju brzo zagrevanje ulja po hladnom vremenu.Postoje tri filtera ulja koji obezbeđuju filtriranje hidrostatičkog sistema, sistema menjača iupravljača i kombinovan povratak ulja iz hidrauličnog i hidrostatičkog sistema. Uljni prečistač smešten na povratnom vodu i treba ga menjati pri svakoj zameni ulja. Pri stavljanu filtera treba voditi računa da zaptivka na poklopcu dobro naleže i da se poklopac dobro zatvori.Postoje tri pumpe koje snabdevaju ulje do sistema upravljača/menjača motora, hidrauličnogsistema i hidrostatičkog sistema. Hidrostatički sistem koristi sopstvenu pumpu koja snabdeva uljem jedinicu za pogon brzine kretanja. Protok pumpe pri broju obrtaja od 2300 o/min struje kolaradne hidraulike je 52 l/min, a struje kola hidrostatičkog pogona vitla je 15 l/min. Pumpa dobija pogon sa remenice na vratilu motora. Zatezanje klinastog remena se vrši se pomoću zatezača klinastog remena. Zatezač klinastog remena poseduje oprugu koja svojim pritiskom zateže klinasti remen. Pravilno zategnut remen treba da ima ugib 5 mm pod dejstvom sile od 3 daN.Akumulator pritiska je povezan sa sistemom za podiizanje hedera, što se vidi sa slike(52). On podupire HEADERTRAK sistem kada je aktivno regulisanje pritiska na zemlju.

24

Page 25: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Akumulator pritiska ima zapreminu od 0,7 lit. on se ne održava i ne može da se popravi kada je neispravan, već se jednostavno zamenjuje novim.Ventili za dizanje i spuštanje hedera (proporcionalni ventili), sastavljeni su u kućištu koji se naziva blok ventila i on se sastoji iz tri ventila: Ventil neutralnog toka Solenoidni ventil za “podizanje” Solenoidni ventil za “spuštanje”Ulje sa protokom od 52 lit/min stiže u ventil iz prve pumpe. Sigurnosni ventil je podešen na 210 bar.Prilikom podizanja, ventil neutralnog toka se automatski zatvara.

25

Page 26: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

GLAVNA ZUPČASTA PUMPA

26

Page 27: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

SIGURNOSNI VENTIL

(1-Razvodnik sa sigurnosnim ventilom;2-Razvodnik; 3-Sigurnosni ventil; 4-Vijak; 5-Mep; 6-Hidraulična brzaspojnica; 7-Bakarna podloška).

Sigurnosni ventil služi za ograničenje pritiska u kolu hidraulične instalacije radne hidraulike i štiti sve hidraulične uređaje od preopterećenja. Fabrički podešei pritisak iznosi 210 bar. Kontrolu pritiska vršiti pomoću manometra na mernom mestu koje se nalazi na sigurnosnom ventilu. Ukoliko dođe do poremećaja pritska može se izvršiti regulacija pritiska na sigurnosnom ventilu sledećim postupkom:- Skinuti zaštitnu navrtku i čep sa desne strane ventila i priključiti manometar opsega merenja preko 200 bara.- Postaviti kombajn da radi na maksimalnom gasu motora.- Hidroulje treba da je zagrejano do radne tenperatute.- Komandovati jednom od ručica hidrokomandi (podizanje hedera , podizanje vitla ili izbačaj vitla) i držati ručicu tako da je sigurnosni ventil u radnoj fazi.- Odvrtačem odvijati ili zavijati vijak za podešavanje pritiska sigurnosnog ventila sve dotle dok se na manometru ne dobije željeni pritisak koji je fabriki određen (210 bar).

Nakon završenog podešavanja pritiska vratiti zaštitnu navrtku na sigurnosnom ventilu na svoje mesto,ugasiti motor, a zatim skinuti manometar i postaviti čep na svoje mesto.

27

Page 28: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

HIDRO UREĐAJ ZA POVEZIVANJE HEDERA

28

Page 29: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

HIDRAULIČNI HLADNJAK

29

Page 30: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

Održavanje hidrauličnog sistema

Za pravilan rad i dug vek hidraulične instalacije vrlo je važno kako se insalacija održava u toku ekspioatacije. Iznad svega treba voditi računa o vrsti i kvalitetu ulja, čistoći ulja, pravovremenoj zameni itemperaturi ulja.Zamenu ulja treba vršiti nakon prvih 50 sati koji su zadati kao vreme za razrađivanje motora, redovna za mena ulja je nakon svakih 100 sati, ali ujedno zamena ulja za visi i od specifikacije proizvođača.Stanje ulja se može proveriti na taj način što se kane kap ulja na čistu belu hartiju. Hartija upije ulje a prljavština ostane na površini hartije prema kojoj se određuje da li je ulje dobro ili ga treba profiltrirati ili zameniti. Ovo je jedna od starijih metoda provere ulja, stim što danas postoje razni instrumenti (prenosivi) za proveru stanja ulja.Ovaj kombajn poseduje merač sati kao vodič za pravovremeno servisiranje. Svakih 50 sati rada motora na tahometru će se pojaviti oznaka SEU koja označava da je potreban servis. Nakon obavljenog servisa sa ekrana (displeja) se može ukloniti oznaka SEU.Ukoliko se želi promeniti vrsta ulja (proizvođač) potrebno je prvobitno ulje ispustiti iz rezervoara i instalacije a onda izvršiti ispiranje. Ispiranje se vrši onom vrstom ulja koja se želi naliti. Ispiranje se vrši na taj način što se u rezervoar naspe željena preporučena vrsta ulja a zatim upali motor i pusti da pumpa radi nekoliko minuta a za to vreme komandovati naizmenično svim hidrokomandama i okretati upravljački točak u krajnji levi i krajnji desni položaj. Nakon ispiranja, ispustiti svo ulje iz rezervoara i celokupne instalacije a zatim rezervoar napuniti novom količinom željene vrste ulja. Stim što je ovaj postupak ispiranja jako skup postoji još jedna mogućnost promene ulja, a to je da se svi cilindri zatvore do kraja da se motor upali i da se pusti u rad hidro pumpa da bi se ulje zagrejalo. Motor se gasi i ispušta se ulje pri ispuštanju ulja treba se voditi računa da je svo ulje iscurelo iz rezervoara i cevovoda, zatim se sistem zatvara vraćaju se ispusni čepovi i naliva se novo ulje i motor se pošta u rad.Da bi se obezbedilo lako komandovanje, sve zglobne veze hidrauličkog komandnog mehanizma redovno čistiti i podmazivati zglobne veze. Svi priključci moraju biti dobro pritegnuti da ne dođe do pojave curenja ulja na spoljnim/spojenim mestima. Pri pritezanju priključka treba biti oprezan jer može doći do pucanja priključaka, ako se pretera u pritezanju. Zaptivenost instalacije treba redovno kontrolisati i svaku pojavu curenja ulja treba blagovremeno uočiti i otkloniti. Neophodno je da montažu opravke i održavanjehidrauličnog sistema obavljaju stručna lica koja su ta to obučena.

30

Page 31: Seminarski Rad (Hidraulika i Pneumatika)

Hidraulika i pneumatika

ZAKLJUCAK

U cilju što bolje eksploatacije kombajna vrlo je bitno (važno) posvetiti se pravilnom podešavanju kao i preventivnom i korektivnom održavanju kombajna, kako bi se pored informacija o pouzadanosti zasnivana stalnom takoreći sistematskom praćenju i osmatranju izabranih i unapred određenih delova (elemenata).Ujedno je važno da se pre početka sezone (rada sa kombajnom) pravovremeno pripreme-obezbede rezervni delovi za kombajna, da ne bi došlo do zastoja i velikog zakašnjenja sa vršidbom jer svako zakašnjenje prouzrokuje gubitke. Delovi kod kojih pri radu dolazi do havarije su: kosa hedera, pick-up prsti itd.Posle opsluživanja sa kombajnom, i nakon završetka godišnjeg učinka kombajna mora dobro i pravilno da se konzervira do sledeće upotrebe, kako ne bi došlo do propadanja ili trulenja nekih delova pa čak i spoljnih limova. Ili pak da ne ostane koje zrno u bunkeru pa da počne klijati.Iz svega ovoga proizilazi da se u danješnjem vremenu teži svevećoj primeni računara u svim granama industrije i da se svi rukovaoci ovakvim mašinama moraju dodatno usavršavati u smislu da usavrše svoje znanje ranije steknuto za vreme školovanja-studiranja.

31