SEMINARSKI RADTema:Malina i kupina

Sadraj

Znaaj maline kao vone kultureU svijetu poslije jagode malina ima najvei privredni znaaj u grupi voaka sa jagodastim plodovima.Meutim,u naoj zemlji malina se po obimu i vrijednosti proizvodnje sada nalazi na prvom mjestu u okviru ovih vonih vrsta.Privredni znaaj malini,kao vonoj kulturi,daju i bioloko-pomoloke i proizvodno-tehnoloke osobine kojima se one odlikuje. Malina poinje da sazrijeva kada jagoda zavrava,to omoguava dobar raspored i bolje korienje radne snage potrebne za berbu plodova,sa jedne strane,a sa druge omoguava kontinuirano obezbjeivanje prihvatno preraivakih kapaciteta sa sirovinom i trita svjeim voem. Plodovi maline su lijepo obojeni,privlanog izgleda,vrlo ukusni,specifine arome,njenog mesa i soni,a imaju i veliku hranljivu,tehnoloku,ljekovitu i dijetetsku vrijednost,pa se svrstavaju u najcijenjenije i najvie traeno voe.

Veoma su pogodni za raznovrsnu domau i industrijsku preradu,duboko smrzavanje i za potronju u svjeem stanju. Proizvodnja maline je veoma sigurna,jer se kvalitetni svjei i zamrznuti plodovi i njihove preraevine mogu lako i pod veoma povoljnim uslovima unoviti u gotovo neogranienim koliinama na stranom i domaem tritu.

Plod maline je inzvaredna sirovina za domau i industrijsku preradu,jer spada u voe sa najirim asortimanom prerade,a zamrznuti plodovi mogu se upotrebljavati u toku itave godine. Zato se u naoj zemlji najvei dio proizvedene maline (oko 80%) industrijski prerauje tj.zamrzava,koristi se za razne oblike proizvodnje(oko 20%) upotrebljava se za domau preradu,potronju u svjeem stanju i za spravljanje raznih poslastica u kulinarstvu. Za duboko zamrzavanje pokazale su se kao pogodne :pjualor,vilamet i skina,a manje pogodne su sve nae autohtone sorte maline,kao i sorte prosjen,gradina,njubur i september.

GLEN PROSEN

Gradina

Za proizvodnju sokova,koncentrata,sirupa i dema prednost treba dati sortama koje imaju dobro obojene i aromatine plodove,kao to su:norfoloki din,lojd dord,autohtone sorte(jelika,valjevska,kopaonika,zajearska,ekonomika) kao i plodovi divlje maline. Za proizvodnju kompota i slatkog pogodni su plodovi koji odgovaraju za zamrzavanje,jer treba da su vrsti,ujednaene krupnoe,sa manjom upljinom od cvjetne loe,dobro obojeni poslije zagrijevanja(blaniranja) zadravaju karakteristian miris,ukus i boju ploda.Sistematsko mjesto maline

U sistematici biljaka maline pripadaju redu Rosales,familiji Rosaceae,podfamiliji Rosoidae,rodu Rubus,podrodu Idaeobatus.

Podred Idaeobatus obuhvata oko 195 vrsta i vie podvrsta divlje maline koje su do sada determinisane i opisane.Od svih su najznaajnije sljedee tri vrste:Crvena malina-Rubus idaeus L, sa podvrstama:-evropska crvena malina-amerika crvena malinaCrna amerika malinaLjubiasta (purpurna) malinaDivlje vrste maline su rasprostranjene na svim kontinentima.Uspijevaju u hladnim i toplim podrujima pa se areal njihovog irenja protee od 60 na jugu do 70 na sjeveru. Divlja evropska malina dobro uspijeva i na nadmorskim visinama do oko 2 000 metara.

Dugovjenost zasada, rodnost i uopte rentabilnost gajenja maline ne zavise samo od njenih genetskih (naslednih) osobina nego i od uslova sredine u kojima se gaji i drugih inilaca. Ovi uslovi se nazivaju prirodni ili ekoloki,a obuhvataju klimu,zemljite i poloaj(terenske uslove). Malina je kultura koja se dosta dobro prilagoava razliitim prirodnim uslovima.Zahvaljujui tome malina se u naoj zemlji moe se uspjeno gajiti u svim breuljkastim i brdsko-planinskim podrujima sve do 1.200 m nadmorske visine.

U ovu podgrupu svrstane su sorte maline koje imaju najvei ekonomski znaaj i preporuuju se za komercijalno gajenje u svim krajevima nae zemlje. Od ovih sorti treba da se ostvaruju najvei i redovni prinosi kvalitetnih plodova,koji su pogodni za razliite namjene: za industrijsku preradu,duboko smrzavanje i za potronju u svjeem stanju.Sorte crvene maline koje se preporuuju za podizanje komercijalnih zasada obraene su prema vremenu sazrijevanja.

1.Moling eksploit2.Vilamet3.Skira4.Gradina5.Podgorina

1.Krupna dvorodna2.Septembar3.Moling promis4.Moling dul5.Heritej

Bolesti i tetoine malineMalinu napadaju mnoge biljne bolesti i tetoine,koje joj nanose znatne tete a mogu limitirati ak i njenu proizvodnju ukoliko se ne izvode potrebne mjere zatite.Stoga zatita zasada maline od ovih uzronika predstavlja sastavni dio cjelokupnog tehnolokog procesa proizvodnje,koji je neophodno i nuno sprovesti s ciljem dobijanja visokih prinosa i dobrog kvaliteta plodova.ZA efikasno suzbijanje bolesti i tetoina maline,pored preventivnih(karantinske mjere,sadnja zdravih sadnica,izbor otpornih sorti,pogodnih lokacija,nezaraenog zemljita i naina gajenja,kao i pravilno izvoenje svih agropomotehnikih mjera u zasadu) potrebno je da se redovno primjenjuju i direktne mjere suzbijanja,od kojih su najvanije hemijske mjere.

Najvanije bolesti maline su:

Viroze malineSuenje izdanaka maline(ljubiasta pjegavost-Didymella applabnta)Smea pjegavost liaNekrotina pjegavost izdanakaAntraknozaTruljenje plodova (Botrytis cinerea)Rak maline

Siva trule maline Botrytis cinerea

Didymella applanata- Didimela maline

Didymella applanata- Didimela maline

Didymella applanata- Didimela maline

Anraknoza maline

tetoine maline:

Malinina bubaMalinin cvjetojedMalinin rediarMalinin prstenarStaklokrilacMalinin krasnikMalinina muva galicaMalinina muicaLisne vaiVeliki majski gundelj

Priprema parcele prije sadnje kupine

Kupina najbolje raa na visoko propustljivim zemljitima (peskovitoj ili muljevitoj ilovai) koja sadre visok stepen organske materije (>3%) i ija se kiselost (pH) kree izmeu 5,5 6,5. Kod teih,manje propustljivih zemljita poveana je mogunost pojave oboljenja korijena, mada se ona mogu do izvesnog stepena ublaiti izborom otpornijih sorti kupine, postavljanjem izdignutih lijeha i primjenom hemijskih sredstava. Oko 90% korjenovog sistema nalazi se na dubini do 50 cm povrinskog sloja zemljita iz koga korijen crpi vlagu i hranljive materije.

U toku godine prije sadnje trebalo bi izvriti testiranje zemljita i uskladiti odnos fosfora i kalijuma u zemljitu. Kisjelost zemljita (pH) moe se poveati unoenjem krea, a smanjiti unosom sumpora. Postupak primjene trebalo bi obaviti barem 1 godinu ranije da bi se dobio eljeni rezultat.

Postavljanje zasada

SadnjaMladi izdanci koji su proli kroz period zimskog mirovanja koriste se za sadnju crvene kupine. Oni se preuzimaju kao zelene sadnice sa golim korijenom, i mogu sezasaditi u proljee kada je zemljite spremno za obradu.Sadnja se moe obaviti i u jesen, mada je, generalno,manje uspjena od proljene sadnje u regionima sa hladnijom klimom.

SORTE KUPINE Na tritu se neprekidno pojavljuju nove sorte i velika veina njih ne uspe da zauzme mesto meu vodeim iz mnogo razloga, ukljuujui slabu adaptibilnost razliitim podrujima gajenja, nepredviene osetljivosti na bolesti i insekte, ili zbog pojedinih osobina plodova koje nisu prihvatljive za potroae.

Sorte ranog vremena zrenjaSorte srednjeg vremena zrenja Sorte kasnog vremena zrenjaaanska bestrna Apa DarouDirksen Thornless Thornfree Ilini HardyLoh tej Tripl Crown Black Satin Gazda ester Smoothstem Loh nes

Kada se plodovi ohlade skoro do temperture 0C, palete sa gajbicama treba uviti u plastiku i ostaviti u hladnu komoruna temperaturi od -1C 0C, pri relativnoj vlanosti vazduha od 90 95%, i uz slab protok vazduha, da bi se smanjio stepen dehidratacije. Vie temperature i nia vlanost vazduha nepovoljno e se odraziti na dugotrajnost plodova. Najbolji stepen zrelosti plodova kupine za sveu upotrebu je onda kada plod u potpunosti dobije crnu boju, ali pre nego to kotunica omeka. Plodovi koji se oberu pre punog zrenja bie dugotrajniji od onih koji se oberu zreli ili prezreli.

Bolesti i tetoine kupineNajznaajnije tetoine koje napadaju kupinu su:Malinina bubaMalinin moljacPregaljVelika i mala malinina vaJagodin cvjetojedMalinina muicaMuva galica

Bolesti i tetoine kupineNajznaajnije tetoine koje napadaju kupinu su:

Malinina bubaMalinin moljacPregaljVelika i mala malinina vaJagodin cvjetojedMalinina muicaMuva galica

Malinina buba

Malinin moljac Pegalj maline

Najznaajnije bolesti koje napadaju kupinu su:

Siva trule plodovaRak korijenaPepelnica izdanakaVenjenje izdanakaPjegavost lia

Siva trule maline

Rak korijena maline

Literatura:

oki,A:Malina:Nolit 1994Blagojevi,R.:Boi,V:Tehnologija proizvodnje kupine.Ni 2012

*