seminarski osnovna sredstva

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJEBanja Luka

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA„MIKROEKONOMIJA “

NAZIV SEMINARSKOG RADA:

„OSNOVNA SREDSTVA PREDUZEĆA“

Student: Mentor:

Ocjena: 5 6 7 8 9 10

Novembar, 2008.godine

MIKROEKONOMIJA OSNOVNA SREDSTVA PREDUZEĆAMIKROEKONOMIJA OSNOVNA SREDSTVA PREDUZEĆA

Fakultet za poslovne i finansijske studije,

OSNOVNA SREDSTVA PREDUZEĆA

2008. godine

1


Bilo da imaju fizičku supstancu ili da je nemaju osnovna sredstva imaju neprocjenjivu vrijednost

kada je u pitanju poslovanje preduzeća i buduća ekonomska korist

2


S A D R Ž A J

I. UVOD .........................................................................................II. IZRADA .................................................................................... 1. Sredstva preduzeća .................................................................... 1.1. Osnovna sredstva ..................................................................... 1.1.1. Vrste osnovnih sredstava ....................................................... 1.1.2.Vrijednost osnovnih sredstava ................................................ 1.1.3. Revalorizacija osnovnih sredstava ........................................1.1.4. Amortizacija osnovnih sredstava ........................................... 1.2. Knjigovodstvo osnovnih sredstava ...........................................1.2.1. Nabavka ................................................................................. 1.2.2. Knjigovodstvo amortizacije ..................................................1.2.3. Povlačenja sredstva iz upotrebe ............................................III. ZAKLJUČAK ........................................................................ IV. LITERATURA .......................................................................

3


OSNOVNA SREDSTVA PREDUZEĆA

I. UVOD

Funkcionisanje preduzeća kao sistema započinje pribavljanjem njegovih elemenata: radne snage, sredstava za rad i predmeta rada (materijala) u cilju izvršavanja određenog zadatka.

U sklopu toga možemo reći da se sredstva za rad, i predmeti rada stalno angažuju u proizvodnji i na taj način se obezbjeđuju materijalni uslovi za reprodukciju. Reprodukcija je u biti stalno, permanentno, neprekidno obnavljanje procesa proizvodnje kao preduslova za opstanak i razvoj svakog društva.

Često se poistovjećuje pojam sredstava za rad sa osnovnim sredstvima, međutim osnovna sredstva su mnogo širi pojam u koji pored sredstava za rad ubrajamo i određena prava i potraživanja po osnovu stalnih sredstava.

Ali ni sva sredstva za rad, nisu uvijek osnovna sredstva. To su na primjer sitan alat i inventar koji ne ispunjavaju određeni vrijednosni kriterij i čiji vijek trajanja nije duži od 1 godine.

U svom radu pokušaću da objasnim šta su u stvari osnovna sredstva, koja je njihova osnovna funkcija, na koji način se klasifikuju, te kako se to ona postepeno troše i zašto.

Radeći ovu temu naišla sam na zaista mnogo literature iz cijele bivše Jugoslavije i osnova i objašnjenja su u suštini ista u svim knjigama. Pokušaću da na najjednostavniji mogući način objasnim osnovna sredstva, jer iz moje dugogodišnje prakse znam da većina mojih kolega strahuje i bježi i od samog razgovora na temu osnovnih sredstava, vjerovatno zato što je malo poznaju, i većini se to čini kao komplikovana oblast. Čak i oni koji rade u knjigovodstvu osnovnih sredstava vrlo malo poznaju ovu oblast iako je ona vrlo jednostavna, pa čak i recimo i zanimljiva.

II. IZRADA

1. Sredstva preduzeća.

Kao što sam već napomenula, preduzeće, kako bi izvršilo svoj osnovni cilj i zadatak, i postiglo što veći profit za sebe i društvo u cjelini, angažuje pored radne snage i određena sredstva. Ova sredstva su neophodna za obavljanje djelatnosti u preduzeću i bez njih se ne može obavljati proces reprodukcije.

Može se reći da su sredstva određeni ekonomski resursi koje kontroliše pravno lice, i rezultat su nekih prošlih događaja čijom upotrebom u budućnosti se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi, tj. prihoda.

Sredstva u preduzeću mogu se podijeliti sa dva stanovišta:

4


Prema pojavnim oblicima; Prema roku trajanja;

Prema pojavnom obliku se dijele na: Stvari, to su sredstva koja se javljaju u konkretnom materijalnom obliku i to

mogu biti zgrade, zemljišta, mašine, materijal, proizvodi, roba, sredstva za transport i slično;

Prava, to su sredstva koja nisu materijalnog karaktera, ne mogu se opipati i to mogu biti potraživanja na primjer proizvoda, robe, zatim patenti i slično;

Novac, efektivni novac (gotovina) u blagajni i na žiro računu;

Prema roku trajanja sva sredstva preduzeća se dijele u dvije osnovne kategorije: osnovna (stalna) i obrtna (tekuća).

Osnovna sredstva mogu, nadalje, biti u obliku stvari i prava (građevine, oprema, šume, dugogodišnji zasadi,mašine, osnovno stado, patenti, licence,franšize, koncesije, osnivački i izdaci za razvoj i slično), dok obrtna sredstva mogu biti u obliku stvari, prava i novca (zalihe materijala, proizvoda, gotovih proizvoda, dionice, participacije, novac na blagajni, žiro računu i slično). Sl.1.

5


Sl. 1. Podjela sredstava1.1. Osnovna sredstva.

Osnovna sredstva u preduzeću su trajna osnova za rad. To su sva ona sredstva koja preduzeće koristi duži vremenski period, u više ciklusa reprodukcije, a najmanje godinu dana. To predstavlja prvu i osnovnu osobinu osnovnih sredstava. Dužina vijeka trajanja pojedinih sredstava je različita i zavisi od više faktora:

Vrste sredstava; Intenziteta korišćenja; Razvoja nauke i tehnike u proizvodnji sredstava; Kvaliteta sredstava i sl.;

Druga karakteristika osnovnih sredstava, je da ona postepeno prenose svoju vrijednost na gotove proizvode ili usluge, a da pri tome ne mijenjaju svoj osnovni oblik. Ovdje ne spadaju neka sredstva kao što su: zemljište, stalna sredstva u pripremi, javni putevi, upisani a neuplaćeni kapital, učešća i potraživanja, te dugoročni krediti i zajmovi, kaucije, potraživanja i slično.

SREDSTVA PREDUZEĆA

OSNOVNA SREDSTVA(stalna)

OBRTNA SREDSTVA (tekuća)

Prava (nematerijalna

sredstva)

Stvari(materijalna

sredstva)NovacPravaStvari

- mašine, - oprema,

- postrojenja, - zgrade,

- zemljišta, - šume,

-dugogodišnji zasadi,

-osnovno stado

- koncesija, -patenti, -licence,

- franšize, - osnivački

izdaci, -izdaci za

razvoj, gudvil, projekti,

- mat. za reprod. -proizv. -gotovi proizv. - roba,

i.t.d.

-kratkor. plasmani,

-tekuća potraž.

-dionice, -particip.

i.t.d.

-novac u blagajni, -novac na

ž.r. -devize, -akredit.

i.t.d.

6


Treća karakteristika im je da im pojedinačna vrijednost prelazi određeni zakonski određen iznos novca (u BiH je taj iznos 250,00 KM).

Osnovna sredstva se ne troše znači u punom iznosu u jednom ciklusu reprodukcije vać se njihovo trošenje odvija u više faza. U periodu korištenja cijelom upotrebnom snagom učestvuju u procesu rada ali samo jedan dio svoje vrijednosti prenose na gotove proizvode u obliku amortizacije. Na kraju vijeka trajanja, zadržavaju svoj prvobitni oblik a cijelu vrijednost prenose na proizvode ili usluge. Za taj proces potrebno je više godina.

Često se osnovna sredstva poistovjećuju sa sredstvima za rad, međutim to nije isto, osnovna sredstva su mnogo širi pojam, jer pored sredstava za rad sadrže i određena prava i potraživanja po osnovu osnovnih sredstava, a činjenica je i da sva sredstva za rad nisu i osnovna sredstva, na primjer sitan inventar, alati.

U raznim preduzećima je različita struktura osnovnih sredstava što zavisi od djelatnosti preduzeća, veličine i vrste preduzeća. Na primjer transportna preduzeća imaju različita sredstva od tekstilne industrije ili uslužnih preduzeća.

1.1.1. Vrste osnovnih sredstava.

S obzirom na raznovrsnost osnovna sredstva možemo podijeliti na:

a) Osnovna sredstva u obliku stvari; b) Osnovna sredstva u obliku prava i dugoročnih razgraničenja;

a. U obliku stvari osnovna sredstva mogu biti: Zemljište; Zgrade; Oprema; Mašine; Postrojenja; Šume i dugogodišnji zasadi; Osnovno stado i sl.;

Ova sredstva prema funkciji koju obavljaju mogu biti:

Sredstva u pripremi, to su sredstva koja su u fazi nabavke, izgradnje i osposobljavanja za upotrebu. Ove stvari će u budućnosti obavljati funkciju osnovnih sredstava. To mogu biti nedovršene zgrade, investiciona ulaganja u toku i slično;

Sredstva u upotrebi, su stvari koje su u trenutku posmatranja sposobna za upotrebu. To može biti zemljište ako služi u privredne svrhe, zatim građevine (zgrade, saobraćajni putevi, piste, dalekovodi...), Oruđa za rad (mašine uređaji, instalacije, inventar, namještaj, kompjuteri i slično), zasadi i stado kod poljoprivrednih preduzeća (voćnjaci, vinogradi, plantaže, goveda, konji i slično);

Sredstva van upotrebe su sredstva koja se obično rashoduju ili prodaju jer nemaju perspektivu daljeg korištenja;

b. U obliku prava i dugoročnih razgraničenja osnovna sredstva mogu biti:

Patenti, pravo pronalazača da proizvede i proda izum;

7


Licence, pravo korištenja tuđeg izuma ili proizvoda; Koncesije, pravo na korištenje nekog dobra u određenom roku; Franšize, pravo na ekskluzivne teritorije ili tržište; Osnivački izdaci, svi izdaci u vezi osnivanja preduzeća; Izdaci za istraživanje i razvoj, projekti koji će u budućnosti donijeti profit te goodwill

– pozitivna razlika između tržišne vrijednosti i fer procjenjene vrijednosti kupljenog preduzeća;

Potraživanja iz osnovnih sredstava, avansi dati proizvođačima opreme ili izvođačima građevinskih radova;

Upisani a neuplaćeni kapital, vrijednost upisanih dionica koje nisu uplaćene; Ostala dugoročna razgraničenja, ulaganja za istraživanja, softver, aktivna vremenska

razgraničenja i slično;

1.1.2. Vrijednost osnovnih sredstava;

U preduzećima se vode evidencije o svim vrstama stalnih sredstava koje preduzeće ima. Evidencije se vode u naturalnom i vrijednosnom obliku. Naturalno - u komadima, kilogramima, kilovatima, i slično, radi inventura i utvrđivanja stanja u magacinu, održavanja, izračunavanja proizvodnih kapaciteta i slično. Svako osnovno sredstvo ima i svoju vrijednost izraženu u novcu, kako bi se mogao izvršiti obračun amortizacije, kako bi se znala knjigovodstvena vrijednost, kalkulisati cijena koštanja i sl.

Vrijednost osnovnih sredstava se prati preko cijena izraženih u novcu i vodi se u poslovnim knjigama i to po:

nabavnoj; amortizovanoj; sadašnjoj vrijednosti;

Nabavna vrijednost je najznačajnija kategorija vrijednosti osnovnih sredstava. Ona se vodi u poslovnim knjigama i osnovica je za amortizaciju. Kvantitativno je određena fakturnom vrijednosti i zavisnim troškovima nabavke (troškovi dopreme, montaže, osiguranja, carine i sl.) osnovnih sredstava:

NV = FV + ZTN

Nabavna vrijednost = Fakturna vrijednost + zavisni troškovi nabavke

Amortizovana vrijednost osnovnog sredstva je potrošeni, iskorišćeni iznos vrijednosti osnovnog sredstva prilikom upotrebe, a u toku vijeka njegovog trajanja. Zbir godišnjih amortizovanih vrijednosti jednak je ukupno amortizovanoj vrijednosti (UAM) u posmatranoj godini korišćenja.

NV = UAM + SV

Nabavna vrijednost = ukupna amortizovana vrij. + sadašnja vrijednost

8


Sadašnja vrijednost osnovnog sredstva je neamortizovana, nepotrošena, neiskorišćena vrijednost osnovnog sredstva. To je njegova vrijednost koja izražava koliko ono stvarno vrijedi u određenom momentu.1

Na kraju vijeka trajanja osnovnog sredstva, iznos njegove sadašnje (stvarne) vrijednosti je jednak nuli.

Prilikom promjene tržišnih cijena vrši se usklađivanje ili ponovna procjena vrijednosti osnovnog sredstva koja se naziva revalorizacija.

1.1.3. Revalorizacija osnovnih sredstava

Revalorizacija ima za cilj očuvanje vrijednosti osnovnih sredstava, kako bi se na kraju vijeka trajanja akumulacijom ukupne amortizovane vrijednosti, dobio iznos koji će moći pokriti nabavku istog osnovnog sredstva.Prema važećim zakonima u Bosni i Hercegovini svako preduzeće je obavezno da obavlja revalorizaciju.Postupak revalorizacije predstavlja usklađivanje nabavne vrijednosti osnovnog sredstva iz poslovnih knjiga sa njegovom tržišnom cijenom.

Revalorizacija može biti:

Potpuna – kada se revalorizuju sva osnovna sredstva Djelimična – kada se revalorizuju samo pojedine podgrupe osnovnih sredstava

Revalorizacija se može obavljati primjenom dvije osnovne metode:

Metoda koeficijenta – primjenjuje se na osnovu zakonski propisanih koeficijenata za sva (potpuna) ili samo određene vrste osnovnih sredstava (djelimična revalorizacija). Ova metoda ne uzima u obzir specifične uslove poslovanja pojedinih preduzeća, već se propisuje načelno za određene vrste ili čak za cijelu privredu. Jednostavna je za primjenu ali i neprecizna, što je i najveći nedostatak. Ove koeficijente propisuje zavod za statistiku. Vrši se na sljedeći način:

NV x K = RRNabavna vrijednost x Koeficijent revalorizacije = Rezultat revalorizacije

RR + NV = RVRezultat revalorizacije + Nabavna vrijednost = Revalorizovana vrijednost (novostvorena)

Sličan postupak se primjenjuje i na amortizovanu vrijednost:

AV x K = RRAVamortizovana vrijednost x Koeficijent revalorizacije = Rezultat revalorizacije amort.vrij.

RRAV + AV = RAV Rezultat revalorizacije amort. vrij. + Amortizovana vrijednost = Revalorizovana amortizovana

vrijednost (novostvorena)

1 Mr Boban Melović "Osnovna sredstva" prezentacija, Ekonomski fakultet Podgorica, 2007.

9


Metod procjene – je metod koji daje preciznije rezultate. Obavlja se u preduzeću na osnovu specifičnih iskustava uz specijalan tim stručnjaka. Ovaj metod je precizniji ali i sporiji, skuplji i kompleksniji. Može se vršiti na osnovu Odluke ili Pravilnika o osnovnim sredstvima preduzeća.

Revalorizovana (novostvorena) vrijednost vodi se u poslovnim knjigama. Znači revalorizuje se i amortizovana i sadašnja vrijednost osnovnog sredstva i nova je osnovica za amortizaciju.

1.1.4. Amortizacija osnovnih sredstava.

Amortizacija je proces postepenog trošenja sredstava i prenošenja vrijednosti sa osnovnog sredstva na uslugu ili proizvod koji je nastao korišćenjem sredstva.

Drugim riječima to je alokacija nabavne vrijednosti/cijene koštanja materijalnog stalnog sredstva (osim zemljišta i prorodnih resursa) u toku njegovog procijenjenog vijeka upotrebe. Procijenjeni vijek upotrebe je ukupan broj jedinica koristi koje se očekuju od stalnog sredstva.2

Sa ekonomskog gledišta, znači, amortizacija je vrijednosni izraz trošenja stalnih sredstava. Trošeći se, ova sredstva svoju vrijednost, u obliku amortizacije, prenose na proizvode, a prodajom proizvoda, prenijeti dio vrijednosti pojavljuje se u novčanom obliku i tako se postepeno prikupljaju novčana sredstva koja će omogućiti nabavku novih stalnih sredstava.3

Iz ovoga se može izvući zaključak da su osnovni zadaci amortizacije:

Prikazivanje trošenja osnovnih sredstava i smanjivanje njihove vrijednosti; Sredstva koje služi za određivanje količine vrijednosti osnovnih sredstava koji

je prešao na proizvod ili usluge; Sredstvo koje služi da se osigura mogućnost obnavljanja ili zamjene dotrajalih

sredstava;

Često je u praksi teško ustanoviti koliko se troše sredstva za rad u okviru jednog radnog procesa. Zato je amortizacija kalkulativni iznos trošenja stalnih sredstava.

Osnovica za obračun amortizacije može biti nabavna, revalorizovana ili procijenjena vrijednost osnovnog sredstva koje je predmet amortizacije. Neki ekonomisti je nazivaju još i deprecijacija izraz koji je nastao od engleske riječi depreciation (amortizacija).

Amortizacija se u BiH obračunava na osnovu računovodstvenih standarda definisanih u Zakonu o računovodstvu i na osnovu Nomenklature sredstava za amortizaciju, Pravilnik o nomenklaturi sredstava i stopama amortizacije (Službeni glasnik RS, 03/01, Službene novine federacije 2/95), gdje su stalna sredstva grupisana u amortizacione grupe i za svaku grupu je propisana stopa amortizacije.

Izgled jednog dijela Nomenklature.

2 „Finansijsko računovodstvo“ Sidney J.Gray, belverd E. Needles, Jr. SRRS 2002.3 „Ekonomika preduzeća“ Mira Šunjić – Beus, 1998. str.64

10


Slika 2. Izvod iz Nomenklature sredstava za amortizaciju.

Nomenklatura je uvedena kako bi obračun amortizacije bio jednoobrazan u svim privrednim subjektima. Stopa amortizacije je procenat istrošenosti nekog osnovnog sredstva. Ona se može izračunati ako znamo vijek trajanja stalnog sredstva ili ako znamo stopu može se izračunati vijek trajanja sredstva.

Primjer 1. Izračunavanje vijeka trajanja osnovnog sredstva i izračunavanje stope amortizacije.

Ako je stopa amortizacije 12,5% onda je vijek trajanja osnovnog sredstva jednak:

Ako je vijek trajanja osnovnog sredstva 8 godina:

11

100 100VT (vijek trajanja) = -------------------------------- = ----------- = 8 godina.

SA ( stopa amortizacije) 12,5

100 100SA ( stopa amortizacije) = -------------------------------- = ----------- =12,5

VT (vijek trajanja) 8


Postoji više načina za obračun amortizacije. Koji će privredni subjekt odabrati, zavisi od raznih faktora, između ostalih to je vrsta djelatnosti kojom se preduzeće bavi, početak obavljanja djelatnosti, je li novostvoreno preduzeće ili ne, je li osnovno sredstvo tek nabavljeno ili ne i slično. Preduzeće određuje način obračuna Pravilnikom o osnovnim sredstvima koji je usklađen sa važećim zakonskim propisima na teritoriji na kojoj se nalazi preduzeće.

U praksi postoje: Fizičko amortizovanje – nastaje zbog fizičkog trošenja usljed funkcionisanja,

zbog dejstva prirodnih činilaca, klimatskih faktora, zbog raznih oštećenja, nestručnog rukovanja i sl.

Moralno amortizovanje – nastaje usljed naučnog i tehničko-tehnološkog progresa, pri čemu dolazi do proizovodnje novih sredstava čija je funkcionalna namjena ista ali je njihova efiksanost mnogo veća.

Faktori koji utiču na trošenje vrijednosti osnovnih sredstava mogu se posmatrati kao: Faktori koji utiču na fizičko trošenje:

Tehničko-tehnološka svojsta konkretnih sredstava;Funkcija sredstva u reprodukciji;Način na koji se sredstvom rukuje;Način na koji se sredstvo održava;Uslovi u kojim se sredstvo koristi;

Faktori koji utiču na moralno amortizovanje (ekonomsko zastarijevanje)Pojava novih sredstava koja su u stanju da efikasnije vrše iste funkcije;Pojava na tržištu novih proizvoda čija je upotrebna vrijednost veća;

Utvrđeni iznos amortizacije za jednu godinu naziva se godišnjom amortizacijom. Kada se godišnja amortizacija podijeli sa 12 dobija se mjesečna amortizacija, koja se vodi kao trošak sredstava za rad.4

Prilikom obračuna amortizacije mogu se koristiti tri osnovna sistema:

1. Sistem vremenske amortizacije koji može imati sljedeće metode obračuna: a. Matoda ravnomjerne, konstantne (proporcionalna) amortizacije; b. Metoda progresivne amortizacije;c. Metoda degresivne amortizacije;

2. Sistem funkcionalne amortizacije;

3. Kombinovani sistem;

1.Vremenski sistem obračuna amortizacije kao bazu za obračun uzima vrijeme, odnosno vijek trajanja osnovnih sredstava. Bilo koja metoda vremenske amortizacije da je u pitanju, zbir amortizacionih stopa na kraju vijeka trajanja i korišćenja osnovnog sredstva treba biti jednak 100%.

4 Mr Boban Melović "Osnovna sredstva" prezentacija, Ekonomski fakultet Podgorica, 2007.

12


a. Metoda ravnomjerne, konstantne amortizacije je u tome da je amortizacija ravnomjerno raspoređena u iznosima koji su jednaki (linearni) u cijelom periodu amortizovanja osnovnog sredstva. To je prednost jer je jednostavno izračunavanje amortizacionih iznosa koji su linearni, a nedostatak je jer se osnovna sredstva u stvarnosti ne troše linearno jer njihova funkcionalnost nije uvijek ista.

Primjer 2. obračun amortizacije pomoću metode ravnomjerne amortizacije.

2000. godine nabavljena je mašina u čija je nabavna vrijednost 20.000 KM. Vijek trajanja je 8 godina. Izračunati godišnju stopu amortizacije, godišnji iznos amortizacije, sadašnju vrijednost mašine i otpisanu vrijednost mašine.

Godišnja stopa amortizacije:

Godišnji iznos amortizacije:

13

100 100% amortizacije = ------------------- = ------------- = 12,5%

VT 8

Nabavna vrijednost x stopa amortizacije Amortizacija A = --------------------------------------------------- = 100 20.000 x 12,5 = ------------------------------- = 2.500KM 100 ili

nabavna vrijednost 20.000------------------------ = ------------------------ = 2.500KMvijek trajanja 8


Sadašnja vrijednost i otpisana vrijednost:

godina Nabavna vrijednost

Stopa amortizacije

Iznos amortizacije

Otpisana vrijednost

Sadašnja vrijednost

2000 20.000 12,5 2.500 2.500 17.5002001 20.000 12,5 2.500 5.000 15.0002002 20.000 12,5 2.500 7.500 12.5002003 20.000 12,5 2.500 10.000 10.0002004 20.000 12,5 2.500 12.500 7.5002005 20.000 12,5 2.500 15.000 5.0002006 20.000 12,5 2.500 17.500 2.5002007 20.000 12,5 2.500 20.000 0

100% 20.000

Iz ovog primjera možemo vidjeti da je na kraju vijeka trajanja osnovnog sredstva vrijednost jednaka 0.

b. Metoda progresivne amortizacije je metoda kod koje stopa amortizacije raste progre-sivno a ujedno i iznos amortizacije u periodu korišćenja osnovnog sredstva. Obično ovu metodu koriste novoformirana preduzeća ili kada tek nabave novo sredstvo. Polazeći od pretpostavke da radnici nisu dovoljno osposobljeni da to sredstvo koriste u punom kapacitetu ili nedovoljne razrađenosti sredstva pa preduzeće donosi odluku da obračun rade po ovoj metodi.

Ova metoda se može raditi na dva načina, metodom stalne stope ili metodom dijelova. Primjer 3. Obračun amortizacije metodom progresivne amortizacije.

2000. godine nabavljena je mašina u čija je nabavna vrijednost 20.000 KM. Vijek trajanja je 8 godina. Stopa amortizacije u prvoj godini je 9% a svake naredne godine raste za 1%. Izračunati godišnju stopu amortizacije, godišnji iznos amortizacije, sadašnju vrijednost mašine i otpisanu vrijednost mašine.

Metoda stalne stope:


Stopa amortizacije

Iznos amortizacije

Otpisana vrijednost


2000 20.000 9 1.800 1.800 18.2002001 20.000 10 2.000 3.800 16.2002002 20.000 11 2.200 6.000 14.0002003 20.000 12 2.400 8.400 11.6002004 20.000 13 2.600 11.000 9.000

14


2005 20.000 14 2.800 13.800 6.2002006 20.000 15 3.000 16.800 3.2002007 20.000 16 3.200 20.000 0

100% 20.000

Metoda dijelova:

Godina Broj dijelova po godinama

Vrijednost jednog dijela

Iznos amortizacije po godinama

2000 1 555,55 555,552001 2 555,55 1.111,102002 3 555,55 1.666,652003 4 555,55 2.222,202004 5 555,55 2.777,752005 6 555,55 3.333,302006 7 555,55 3.888,852007 8 555,55 4.444,60

20.000,00

Dolazimo do zaključka da je u prvoj godini iznos amortizacije najmanji, a najveći u posljednjoj godini vijeka trajanja osnovnog sredstva.

c. Metoda degresivne amortizacije za razliku od progresivne u prvim godinama korištenja ima najveći iznos amortizacije, a svake naredne iznos se smanjuje. Oni koji primjenjuju ovu metodu smatraju da su sredstva u početku korištenja najsposobnija i daju najveći efekat pa se u tom periodu i najviše troše. Kod ove metode stope opadaju ali ne smiju biti manje od propisanih u Nomenklaturi. Ova metoda se takođe može raditi na dva načina, metodom stalne stope ili metodom dijelova.

Primjer 4. Obračun amortizacije metodom degresivne amortizacije.

2000. godine nabavljena je mašina u čija je nabavna vrijednost 15.000 KM. Vijek trajanja je 5 godina. Stopa amortizacije u prvoj godini je 30% a svake naredne godine opada za 5%. Izračunati godišnju stopu amortizacije, godišnji iznos amortizacije, sadašnju vrijednost mašine i otpisanu vrijednost mašine.

Metoda stalne stope.


Stopa amortizacije

Iznos amortizacije

Otpisana vrijednost


2000 15.000 30 4.500 4.500 10.5002001 15.000 25 3.750 8.250 6.750

15

Obračun dijelova: 1+2+3+4+5+6+7+8 = 36 dijelova

20.000Vrijednost jednog dijela = ------------------------ = 555,55 36


2002 15.000 20 3.000 11.250 3.7502003 15.000 15 2.250 13.500 1.5002004 15.000 10 1.500 15.000 0

100% 15.000

Metoda dijelova:

Godina Broj dijelova po godinama

Vrijednost jednog dijela

Iznos amortizacije po godinama

2000 5 1.000 5.0002001 4 1.000 4.0002002 3 1.000 3.0002003 2 1.000 2.0002004 1 1.000 1.000

15.000

Dolazimo do zaključka da je svake naredne godine iznos amortizacije manji ali se ipak na kraju sredstvo amortizuje u cjelini.

2. Funkcionalni sistem obračuna amortizacije zasniva se na očekivanom korišćenju ili učinku sredstva i ona se koristi za obračun amortizacije sredstava čiji se intezitet korišćenja može mjeriti, bilo u broju komada, bilo u pređenim kilometrima, bilo u satima rada itd. Znači zavisnost između trošenja i intenziteta upotrebe. Obračun ovim sistemom znači da se amortizacija obračunava isključivo na osnovu upotrebe stalnog sredstva.

Primjer 5. Obračun amortizacije funkcionalnim siatemom amortizacije.

Nabavna vrijednost kamiona je 150.000KM. predviđa se da kamion može u toku vijeka trajanja 5 godina prevesti 75.000 t/km robe. Godišnji plan prevoza je 15.000 t/km. Izračunati amortizaciju na osnovu planiranog i ostvarenog prevoza robe za svaku godinu.

16

Obračun dijelova: 5+4+3+2+1 = 15 dijelova

15.000Vrijednost jednog dijela = ------------------------ = 1.000 15

150.000Amortizacija po 1 t/km = ------------------- = 2KM

75.000


Planirana amortizacija Stvarna amortizacijaGod. Plan godiš.

učinka u t/kmAmortizacija za 1 t/km

Iznos amortizacije

Ostvareni godišnji učinak n.p.r.

Amortizacija za 1 t/km

Stvarna amortizacija

I 15.000 2 30.000 12.000 2 24.000II 15.000 2 30.000 9.000 2 .18.000III 15.000 2 30.000 15.000 2 30.000IV 15.000 2 30.000 20.000 2 40.000V 15.000 2 30.000 19.000 2 38.000

75.000t/km 150.000 75.000t/km 150.000

Obračun amortizacije ovim sistemom doprinosi realnijem utvrđivanju dobiti preduzeća jer je vrlo blizu realnom prenošenju vrijednosti osnovnog sredstva na gotove proizvode ili usluge.

3. Kombinovani sistem obračuna amortizacije zasniva se kombinovanju metoda vremenskog i funkcionalnog sistema. Cilj je da se što tačnije obračuna amortizacija.

Svi ovi sistemi imaju za cilj što tačniji obračun amortizacije osnovnih sredstava, te se u svakom pojedinom preduzeću donosi Pravilnik u kome se određuje način obračuna, rokovi, godišnje stope, način knjiženja amortizacije i slično.

Na izračunavanje amortizacije u praksi utiču brojni faktori. Nekad će biti potrebno izračunati mjesečnu amortizaciju, zato što je sredstvo kupljeno i prodato u toku jedne godine, ili revidirati stope amortizacije zbog izmjenjenih uslova. Ponekad je veoma teško procijeniti vijek trajanja pojedinačnog sredstva pa mnoga preduzeća nalaze prikladnijim da u svrhu amortizacije grupišu slična sredstva. Kada je u pitanju porez na dobit, može biti dozvoljen ubrzani otpis sredstava koji nije prihvatljiv za finansijsko računovodstvo, jer skraćeni periodi povrata narušavaju načelo sučeljavanja (uzročnosti), o čemu ću više govoriti u nastavku.

1.2. Knjigovodstvo osnovnih sredstava.

Vjerovatno je ovo razlog što mnoge knjigovođe bježe od knjigovodstvenog evidentiranja osnovnih sredstava. Prilično je komplikovano i svaka greška u ovom knjigovodstvu može da ima ozbiljne posljedice u bilansu uspjeha.

1.2.1. Nabavka.

Vrlo je važno prilikom nabavke utvrditi šta je osnovno sredstvo a šta nije. Koji troškovi ulaze u cijenu nabavke a koji ne.

Najčešći kriterij je da se sredstvo koristi u periodu dužem od jedne godine. Takođe sredstva koja se ne koriste u redovnom poslovanju preduzeća ne treba da budu uključena u ovu kategoriju. Na primjer zemljište koje je nabavljeno iz spekulativnih razloga ili zgrada koja se ne koristi u redovnom poslovanju ne treba da budu uključena u kategoriju postrojenja, nekretnine i oprema već se klasifikuju kao dugoročna ulaganja. Zatim, ako se neko sredstvo drži radi dalje prodaje kupcima ono se knjiži na konto zaliha bez obzira na njegovu trajnost. Na primjer, štamparska mašina za prodaju ili štamparska mašina za upotrebu radi štampanja materijala u okviru djelatnosti koju obavlja preduzeće.

17


Prilikom knjiženja važno je reći da osnovna sredstva ulaze u bilans stanja ali nisu rashodi u bilansu uspjeha, osim godišnje amortizacije osnovnih sredstava i eksploatacije prirodnih resursa, poput sječenja šume, iskopavanje rude i slično.

Neamortizovani dio nabavne vrijednosti sredstva se naziva knjigovodstvena vrijednost ili knjigovodstvani iznos. To je nabavna vrijednost umanjena za akumulisanu amortizaciju.

Načelo sučeljavanja je jedno od važnijih načela o kojem vodimo računa prilikom knjiženja nabavke osnovnog sredstva. To su dva važna pitanja. Prvo koliko od ukupne nabavne vrijednosti treba da bude alocirano na rashode u tekućem periodu a koliko da ostane u bilansu stanja kao sredstvo koje će u budućnosti stvarati novu ekonomsku korist. Menadžment preduzeća procjenjuje koliko će sredstvo trajati i koliko će vrijediti na kraju korišćenja.

Izdatak je pojam koji se odnosi na plaćanje sredstva. Kapitalni izdatak je izdatak za nabavku ili proširenje stalnog sredstva. Ovi izdaci se

knjiže na računima sredstava jer će donijeti korist u budućnosti. Tekući izdatak je izdatak za funkcionisanje i održavanje osnovnog sredstva. On se

knjiži na računu rashoda jer se korist od njih realizuju u tekućem periodu. Pažljivo određivanje je li našto tekući izdatak ili kapitalni izdatak ima uticaj na

prihode i rashode tekućeg perioda i na to da li će rashodi biti realni, precijenjeni ili podcijenjeni. U ovim slučajevima menadžment preduzeća ima važnu ulogu jer procjenjuje da li je nešto tekući ili kapitalni izdatak.

Troškovi nabavke opreme, zgrada se u većini slučajeva utvrđuju tako što se nabavnoj vrijednosti dodaju troškovi transporta, osiguranja, instaliranja opreme i slično. Ako je sredstvo nabavljeno zaduživanjem troškovi kamata ne ulaze u nabavnu vrijednost nego se knjiže kao tekući rashod, i slično.

Kod nabavke zemljišta, svi troškovi poput advokatskih troškova, pripreme zamljišta za gradnju i slično se knjiže na konto zemljišta jer su ti troškovi relativno stalni, ali sve što je unapređenje zemljišta, pristupni putevi, parkirališta i ograde imaju određeni vijek trajanja i knjiže se na posebni konto jer podliježu amortizaciji za razliku od zemljišta koje se ne amortizuje, jer nema ograničeni vijek upotrebe.

1.2.2. Knjigovodstvo amortizacije.

Amortizaciju Komitet za računovodstvene stendarde definiše kao „alokacija iznosa za koji se sredstvo amortizuje tokom procijenjenog vijeka upotrebe“. Ovo znači da sva osnovna sredstva imaju ograničen vijek upotrebe. Zatim da se neka troše u procesu rada fizički a neka zastarjevaju zbog razvoja novih tehnologija. U računovodstvu nije bitna opcija da li je neko sredstvo fizički uništeno ili zastarjelo, ono što je bitno je da je amortizacija alokacija nabavne vrijednosti na periode u kojima to sredstvo donosi korist. To je i osnova za knjiženje amortizacije. Često se desi da tržišna vrijednost zgrade raste ali se mora nastaviti amortizovanje. Tada se radi revalorizacija i takva vrijednost postaje osnova za amortizaciju. Već sam ranije pisala o načinima i metodama obračuna amortizacije. Koju će metodu menadžment preduzeća odabrati zavisiće od situacije na tržištu, vremena nabavke osnovnog sredstva, razvoja tehnologije i slično i to je veoma složen i važan zadatak jer svaka pogrešna procjena može preduzeće skupo koštati. Knjigovodstveni iznos amortizacije će opadati brže ili sporije u zavisnosti od metode kojom se radi amortizacija.

Često se u knjigovodstvu upotrebljava pojam rezidualna vrijednost osnovnog sredstva. To je vrijednost koja se dobije procjenom koliko će neko sredstvo vrijediti na kraju vijeka trajanja odnosno procijenjenog datuma rashodovanja. Rezidualna vrijednost se oduzima od nabavne vrijednosti sredstva i zanemaruje sve do kraja, do posljednje godine kada

18


je iznos amortizacije određen iznosom koji je neophodan za svođenje knjigovodstvene vrijednosti na rezidualnu vrijednost. Rezidualna vrijednost može biti i nula.

Amortizacija se bez obzira na sve naprijed navedeno uvijek knjiži zaduživanjem računa Troškovi amortizacije i odobravanjem povezanog kontra računa Akumulirana amortizacija ili Ispravka vrijednosti osnovnih sredstava. Važno je razlikovati da je amortizacija alokacija nabavne vrijednosti a ne procijenjivanje vrijednosti, što mnogi misle a na što sam ja u praksi naišla.

1.2.3. Povlačenja sredstva iz upotrebe.

Osnovno sredstvo se iz upotrebe može povući na tri načina:

Rashodovanjem; Prodajom za gotovinu; Zamjenom za drugo sredstvo.

Kada se osnovno sredstvo povlači iz upotrebe, prvo je potrebno proknjižiti troškove amortizacije za dio godine do datuma povlačenja, jer se to sredstvo koristilo do tog datuma. Osnovna sredstva se rijetko koriste onoliko koliko je njihov procijenjeni vijek trajanja. Ako se koriste duže od tog perioda, ono se ne amortizuje nakon tačke gdje se knjigovodstveni iznos izjednačava sa rezidualnom vrijednošću. Ali njihova nabavna vrijednost i akamulisana amortizacija ostaju u knjigama. Na taj način je obezbjeđena kontrola nad ovim sredstvima.

Ako se rashoduje sredstvo čija je vrijednost 0, ne može se pojaviti ni dobit ni gubitak, međutim ako sredstvo ima vrijednost na dan rashodovanja onda se može desiti da se pojavi dobit ili gubitak po osnovu povlačenja stalnih sredstava iz upotrebe.

Ako rashodujemo sredstvo koje ima vrijednost onda se javlja gubitak u iznosu knjigovodstvene vrijednosti stalnog sredstva. Ako ga prodamo i na taj način povučemo iz upotrebe, onda knjižimo i primitak gotovog novca. Cijena prodaje može biti manja, veća ili jednaka knjigovodstvenom iznosu. Ako je jednaka onda se ne javlja ni dobit ni gubitak.

U slučaju da je sredstvo prodato za manju vrijednost na primjer ako je knjigovodstvena vrijednost 2.000 a prodamo je za 1.000 onda knjizimo Gubitak od prodaje sredstva 1.000, Novac od prodaje 1.000.

Ako je prodato za veću cijenu onda knjižimo Dobitak od prodaje osnovnog sredstva. U svim slučajevima isknjižavamo i nabavnu vrijednost sredstva i akumuliranu amortizaciju.

Ukoliko se vrši zamjena osnovnog sredstva za druga sredstva nabavnu cijenu umanjujemo za ostvarenu prodajnu cijenu osnovnog sredstva.

19


III. ZAKLJUČAK

Vrlo bitna stavka u poslovanju preduzeća su osnovna sredstva. Ona se javljaju u oblasti ukupnih sredstava i objavljenog profita. Otprilike jedna polovina ukupnih sredstava uspješnog preduzeća su materijalna i nematerijalna sredstva. Ona utiču na finansijski rezultat poslovanja u velikom obimu. Na primjer amortizacija je značajan elemenat troškova u bilansu uspjeha. Novčani kapitalni izdaci opet čine značajan elemenat novčanih odliva u izvještaju o novčanom toku. U bilansu stanja takođe čine značajnu stavku. Zato je potrebno pažljivo planiranje i rukovanje ovim sredstvima u knjigovodstvu i donošenje odluka o osnovnim sredstvima u preduzeću. Od njih se očekuje priliv budućih ekonomskih koristi i ukoliko se pogrešno procijeni njihov tok i upravljanje s njima budući finansijski rezultat preduzeća može vrlo lako biti podcjenjen ili precijenjen.

Danas na žalost mnoga preduzeća ne pridaju važnosti osnovnim sredstvima i planiranjima nabavke i rashodovanja ovih sredstava te dolazi čak i do bankrota zbog

20


nestručnog rukovanja ovim sredstvima. Posebno se to odnosi na nematerijalna sredstva, jer će buduće koristi pristizati u preduzeće ako se može dokazati kakvu ulogu ima to nematerijalno sredstvo, kakva je njegova efektivnost te mogućnost i namjera preduzeća da to sredstvo koristi na adekvatan način koji će omogućiti buduće ekonomske koristi.

IV. LITERATURA

Ekonomika preduzeća, Mira Šunjić – Beus, 1998. str.64; Finansijsko računovodstvo, Sidney J.Gray, belverd E. Needles, Jr. SRRS 2002.; Kružni tok ekonomske aktivnosti, Branko Radulović prezentacija, Pravni fakultet u

Beogradu; Osnovna sredstva, Mr Boban Melović prezentacija, Ekonomski fakultet Podgorica,

2007.; www.pufbih.ba/ poreska uprava Federacije; Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske. Zakon o računovodstvu i reviziji Federacije BiH. Zakon o računovodstvu i reviziji BiH.

21

http://www.pufbih.ba/

Documents

seminarski osnovna sredstva