Seminar Ski Rad Metodika

7/25/2019 Seminar Ski Rad Metodika

1/17

Seminarski rad Azemina Gogi

Sadraj:

Uvod...........................................................................................................................................2

1. Uenik kao faktor nastave....................................................................................................3

2. Nastavnik kao faktor nastave..............................................................................................53. Nastavni sadraji i aktivnosti...............................................................................................8

4. Materijalno-tehnika osnova nastave.................................................................................

5. S!"tina #etoda ! nastavi....................................................................................................11

$. %&'or i (ri#jena nastavnih #etoda...................................................................................12

6.1. Vrste metoda i oblika rada.............................................................................................126.2. Verbalno tekstualne metode........................................................................................126.3. Demonstrativno ilustrativna metoda...........................................................................136.4. Laboratorijsko eksperimentalna metoda.....................................................................13

)aklj!ak.................................................................................................................................15

*iterat!ra.................................................................................................................................1+

1


2/17


Uvod

Cilj je svakog nastavnika u nastavnom procesu postii dobru nastavu koja obu!vaa

ra"nolikost metoda# "animljivu koncepciju# jasna pravila# dobru radnu atmos$eru i primjerenu

stru%nu ra"inu. &u'na je dobra suradnja nastavnika i u%enika na stru%noj i osobnoj ra"ini.

Najor,ani&iranije (lansko o'ra&ovanje i&vodi se ! nastavi i to &'o, to,a "to s! ! nastavi

o'!hvaena tri ,lavna i#'enika: nastavnik !enik i nastavni sadraj.

&astavnik je kvali$icirani stru%njak koji pou%avanjem u%enika organi"ira e$ikasan proces

obra"ovanja# pa i nastave u cjelini.

(%enik sistematskim pou%avanjem nastavnika i samostalnim u%enjem stje%e obra"ovanje.

&astavnim sadr'ajima# odnosno obra"ovnim sadr'ajima# odre)uje se program obra"ovanja

koji je potrebno ostvariti.

&astavnik# u%enik i nastavni sadr'aj jesu oni $aktori nastave koji %ine t"v. /idaktiki

tro!,ao.*"ostavi li se jedan od ti! $aktora# to vi+e nije nastava.

,e)utim# u suvremenom obra"ovanju sve vi+e dola"i do i"ra'aja i te!nika kao poseban $aktor

nastave# +to je pove"ano sa obra"ovnom te!nologijom# pa se "ato didakti%ki trokut pro+iruje

na didaktiki etvero!,ao.1

-avremen pristup odgoju# obra"ovanju# nastavi i slobodnim aktivnostima determini+e

dinami%an# slo'en komunikacijskointerakcijski odnos i"me)u neposredni! $aktora nastave

u%enika i nastavnika. /reva"ila'enje nji!ove kon$rontiranosti# neravnopravnosti# nastavnikove

superiornosti# odra'ava lak+e uspostavljanje komunikacije# interakcije# u"ajamnog i

ravnopravnog# saradni%kog !umanog odnosa u nastavi i slobodnim aktivnostima.

( savremenoj nastavni nastavnik nema uvijek subjekatsku vodeu po"iciju# dominirajuu

ulogu# koja ograni%ava# sputava slobodan rad# aktivnost# anga'ovanost# iska"ivanje

1/oljak# V. 01# Didaktika# agreb# 5kolska knjiga

2


3/17


potencijala# stvarala+tvo u%enika# nji!ovu samostalnost u tra'enju novi! rje+enje# primjenu

"nanja i sl.

1. Uenik kao faktor nastave

Uenik je linost koja u odgojno-obrazovnom procesu usvaja znanja, vjetine i navike i

razvija psihofizike sposobnosti, formira nauni pogled na svijet i afirmie linost.

( nastavnom procesu u%enik treba da bude u aktivnom odnosu prema drugim $aktorima

nastave. -ticanje statusa u%enika mo'e da bude na dva na%ina7 obave"nim i dobrovoljnim

uklju%ivanjem82

( literaturi pored spomenuta dva na%ina sticanja statusa u%enika mo'emo naii i na druge

kriterije odnosno pola"i+ta# a naj%e+e7a na osnovu godina starosti#

b psi!o$i"i%kog ra"voja# i

c pret!odni! "nanja i osposobljenosti "a u%enje.

-vaki od navedeni! osnova "a sticanje statusa u%enika ima svoje dobre i lo+e strane#

opravdanje i slabosti koje se mogu napadati. ,e)utim# kod normalno ra"vijene djece 0koja

nisu ometana u ra"voju nije veliki raskorak i"me)u pomenuti! pola"i+ta. &aime# godinestarosti# ope i specijalne sposobnosti# pret!odno ste%ena iskustva# "nanja i osposobljenost "a

u%enje %ine osobeno jedinstvo od koga je mogue pola"iti u opredjeljenju "a vrijeme kada

dijete stupa u +kolu.

/ola"ak mali+ana u +kolu# odnosno sticanje statusa u%enika ra"li%ito je regulisano u svijetu. (

9ngleskoj# npr# djeca od pet godina pola"e u +kolu: u ;rancuskoj# ,a)arskoj i mnogim

drugim "emljama od +est.

( na+oj dr'avi status u%enika sti%e se na osnovu starosne dobi# kriterija psi!i%ke i $i"i%ko

"dravstvene ra"vijenosti"relosti.

a prijem i upis u prvi ra"red prijemno odjeljenje u pogledu starosne dobi# status se sti%e

kada dijete napuni sa prvim martom tekue godine


4/17


a mjerenje $i"i%ko"dravstvene "relosti nadle'an je medicinski stru%njak 0ljekar koji pored

"dravstvenog stanja u"ima u ob"ir i norme 0utvr)eni standardi $i"i%kog ra"voja kao +to su

tjelesna visina# te'ina# ispituje %ulo vida# slu!a# pojavu stalni! "ubi itd.

a mjerenje psi!i%ke ra"vijenosti 0nivo intelektualnog# emocionalnog i socijalnog ra"voja

"adu'eni su pedago"i i psi!olo"i +kola.

(%enik# kao jedan od $aktora nastavnog rada ima svoja prava i obave"e koje su regulisana

"akonom# i to da7

redovno po!a)a nastavu#

aktivno u%estvuje u odgojnoobra"ovnom procesu#

stalno i sistematski u%i#

se pridr'ava pravila regulisani! >unim redom i /ravilima +kole#

doprinosi pobolj+anju radne discipline#

na dobrovoljnoj osnovi aktivno u%estvuje u slobodnim aktivnostima#

svojim radom doprinese a$irmaciji +kole i njenom ugledu.

(%eniku treba omoguiti takav odgojni proces ra"voja koji e pomoi ra"voju njegovog

vlastitog identiteta. ?o "na%i da e u%eniku biti mogue7

ra"vijati# opa'ati i i"ra'avati vlastite potrebe i interese#

ra"vijati i slijediti vlastite ciljeve#

djelovati samostalno s vlastitom odgovorno+u i s vlastitim smjernicama#

isprobati mogunosti i granice vlastite sposobnosti djelovanja#

ra"vijati u op!o)enju s drugima samostalnost i odgovarajue oblike ra"grani%enja#

osjeati se jednako vrijednim# tj. upo"nati vlastitu vrijednost i ne ve"ati je "a dobro

pona+anje.

Da bi nastavnik doveo u%enike da to osjeaju# on i! mora poticati na komunikaciju#

interakciju# isticanje vlastitog mi+ljenja# po!valjivati nji!ovu inicijativu# koristiti i ra"vijati

nji!ove misli# ideje# demokratskointerakcijske odnose.

@svajajui najbitnija "nanja# umijea# navike i optimalno ra"vijajui stvarala%ke i druge

sposobnosti 0u" stru%no rukovodstvo nastavnika i drugi! %lanova dru+tva# u%enik 0pola"nik

postaje i ostaje ne"amjenjiv akter svoga o%ovje%enja i u du'im vremenskim okvirima

i"gra)ivanja pretpostavki "a jo+ br'i uspon materijalnog i du!ovnog potencijala pojedinca i

4


5/17


dru+tva kao cjeline. (pravo "ato on ima vei "na%aj nego +to mu se pridaje u na+oj

svakodnevnoj nastavnoj praksi# odnosno potencijalno nosi jo+ vee bogatstvo ra"vojni!

mogunosti i stvarala%ki! akcija u nastavi i u dru+tvu. &jegovo anga'ovanje u nastavi i van

nje uvijek je proporcionalno valjanosti pedago+kog rada u porodici# dru+tvu i +koli# posebno

kada je rije% o mladim pola"nicima.

2. Nastavnik kao faktor nastave

&astavnik nije samo predava% svog predmeta nego i odgajatelj. @n je nositelj cjelokupnog

odgojnoobra"ovnog rada u +koli. @ njemu# njegovom obra"ovanju i sposobnostima# njegovu

moralnom liku# odnosu prema radu# materijalnim i du!ovnim vrednotama ovisni su re"ultati i

uspje! toga rada. ?o "na%i da njegova odgojna $unkcija pretpostavlja i tra'i posebnoobra"ovanje# posebne ljudske i moralne kvalitete. &eposredni utjecaj nastavnika na u%enike

i"vanredno je vrijedno odgojno sredstvo i nije ga mogue nadoknaditi drugim utjecajima.

0otre'no je na,lasiti 5 'itnih o'iljeja nastavniko, (o&iva i (et te#eljnih (ret(ostavki

&a !s(je"no od,ojno djelovanje.

1 &astavnik mora biti moralna# cjelovita i stabilna li%nost# sna'ne volje i %vrstog

karaktera.

2 &astavnik mora biti vrlo obra"ovan i kulturan %ovjek# +iroki! pogleda# svestranogopeg obra"ovanja i ope kulture.

3 @n mora i"vrsno po"navati svoje stru%ne predmete koje predaje u +koli i "astupa u

'ivotu. Drugim rije%ima mora biti dobar stru%njak na odre)enom podru%ju.

4 (sporedo s time mora posjedovati pedago+ku kulturu# teorijsko i prakti%no pedago+ko

obra"ovanje# odnosno mora imati ra"vijen smisao i sposobnosti "a odgojni rad.

5 (spje! odgojnog rada podra"umijeva po"itivan odnos# odre)eni interes# optimi"am#

ljubav# odu+evljenje# tj. da nastavnik voli svoje "nanje i odgojni rad# da vjeruje u

%ovjeka i uspje! svoga rada# da voli mlade ljude i da im se "na pribli'iti# da poka"uje

"animanje i ra"umijevanje "a nji!ove probleme# sura)uje s njima u nji!ovu rje+avanju#

da po+tuje li%nosti svoji! u%enika i da se openito po"itivno odnosi prema njima.3

U tradiionalnoj "koli nastavnik je 'iomedijator# posrednik i"me)u nastavni! sadr'aja i

u%enika. @n je bio isklju%ivi organi"ator odgojnoobra"ovnog procesa# a odnosi na relaciji

nastavniku%enik bili su "asnovani na !ijerar!ijskim ra"likama.

Ulo,e s!vre#eno, nastavnika s! slijedee:

3Vukasovi# A. 011# /edagogija# -amobor# agreb8


6/17


/ou%avanje u%enika u svr!u stjecanja "nanja# vje+tina i ra"voja sposobnosti

0obra"ovanje u%enika# pola"nika: uloga obra"ovatelja.

/ou%avanje u%enika u svr!u usvajanja ili promjene vrijednosti# stavova i

navika 0odgajanje u%enika# pola"nika: uloga odgajatelja.

-udjelovanje u procesima ra"voja +kole# odnosno u ra"voja procesa

obra"ovanja i odgoja# "ajedno s ostalim %lanovima obra"ovne organi"acije#

inspektorima# savjetnicima i stru%njacima i" ra"vojni! slu'bi: ra"vojna uloga.

&astavnik sve vi+e postaje animator i terapeut# odnosno regulator odgojnog

procesa# a ne samo in$ormator.

0red savre#eni# nastavniko# stoji "irok dija(a&on &adataka koje tre'a reali&irati. o

s!:

novi nastavni sadr'aji#

nove nastavne strategije 0oblici# metode# sredstva#

nova uloga u%enika#

kori+tenje ra"novrsni! i"vora "nanja#

osposobljavanje u%enika "a permanentno obra"ovanje.

( takvim uvjetima nastavnikove uloge su determinirane# pa je sve vi+e7

redatelj nastave#

organi"ator#

analiti%ar svog i u%enikovog rada#

graditelj suradni%ki! odnosa#

kreator stvarala%kog i"ra'avanja u%enika#

racionali"ator#

istra'iva% i inicijator#onaj koji grupu orijentira i uka"uje na pravce daljnjeg kretanja#

tra'itelj i davatelj in$ormacija#

koordinator#

programer#

mentor.

&astavnik ima pedago+ku# plansku i koordinatorsku $unkciju.@n"ajedno sa u%enicimamodelira nastavni proces i pojedine njegove $a"e.

6


7/17


@sobni primjer nastavnika najbolje je odgojno sredstvo.kod njega mora dominirati sklad

misli# rije%i i djela. @n je u svemu u"or svojim u%enicima. Bad nastavnika se ogleda u

redovnoj i svim ostalim vrstama nastave# i"vannastavnim i i"van+kolskim aktivnostima#na

kulturnom i prosvjetnom planu# radomu dru+tvenim# socijalnim i !umanitarnim

organi"acijama. &astavni%ki po"iv ujedno je i po"iv odgajatelja. ato stalno mora biti iskren#

odan svom po"ivu# pravi%an# vrijedan# uredan# principijelan# samokriti%an# to%an# estetskog i

kulturnog i"gleda# da ima ra"vijeno socijalno osjeanje# smisao "a suradnju i sposobnost

empatije# da ga krasi vedrina i stalo'enost# optimisti%ka osjeanja.4

*" de$inicija jasno proi"ila"i da je nastavnik centralna $igura i klju%ni $aktor nastave i

cjelokupnog odgojnoobra"ovnog procesa.

astavnik je profesionalni odgajatelj koji ima pedagoko-andragoku funkciju, struni je

voditelj nastavnog procesa. !n ostvaruje ciljeve i zadatke odgoja, pru"a uenicima teorijska

i praktina znanja, utjee na njihov psihofiziki razvoj, ponaanje, razvija vjetine, navike,

formiranje stavova, miljenja i sl.

( tradicionalnoj +koli nastavnik je bio medijator# posrednik i"me)u nastavni! sadr'aja i

u%enika. @n je bio isklju%ivi organi"ator odgojnoobra"ovnog procesa# a odnosi i"me)u njega

i u%enika bilo su "asnovani na !ijerar!ijskim ra"likama. (%enik je bio u po"iciji objekta i

podre)enog polo'aja.

,oderna# savremena +kola tra'i i moderan suvremen nastavni kadar i nastavnika. /red

savremenim nastavnikom stoji +irok spektar "adataka koje treba reali"ovati# a to su7

novi nastavni sadr"aji,

nove nastavne strategije #oblici, metode, sredstva$,

nova uloga uenika,

koritenje raznovrsnih izvora znanja, i

osposobljavanje uenika za permanentno obrazovanje.

Dru+tvena uloga nastavnika u nastavnoj praksi# nasuprot nasilnoj komunikaciji i autoritarnim

odnosima gdje nastavnik dominira u svim aktivnostima.

&eosporno je da nastavnik ima rukovodeu ulogu u nastavi i slobodnim aktivnostima. &jegov

stav i pona+anje prema u%enicima# be" ob"ira koliko je on toga svjestan# odre)uju polo'aj i

ulogu u%enika# nji!ovu me)usobnu komunikaciju# interakciju i odnos# odnosno# kvalitet

uspostavljenje komunikacije# interakcijskog odnosa u%enika i nastavnika uslovljen je

njegovim stavom da je on taj koji organi"ira i rukovodi procesom nastave.4Ajanovi# D'. -tevanovi# ,. 01=# 5kolska pedagogija# -arajevo# /rosvjetni list


8/17


&astavnik treba djelovati demokratski.

Demokratsko pona+anje nastavnika poti%e nenasilnu komunikaciju# saradni%ke i demokratske

odnose sa drugim nastavnicima i u%enicima.

&astavnik poti%e# usmjerava ra"voj i pona+anje u%enika# nji!ovo emancipiranje# be" stra!a od

ka"ne# odgojnodisciplinski! mjera# omalova'avanja# ismijavanja pred u%enicima#

manipulacije# prisile i sl. na aktivnu participaciju u procesu nastave i slobodni! aktivnosti.

&astavnici se moraju osposobljavati i upuivati u savremene strategije# postupke# oblike#

metode ra"voja u%eni%ki! sposobnosti# li%nosti# sklonosti i interesovanja. ?ako)er# smatramo

da savremene civili"acijske promjene "a!tijevaju potpuno druga%iju osobu u liku nastavnika#

koji treba da bude prije svega7 odgajatelj# suradnik# voditelj# organi"ator# koordinator#

eksperimentator# prakti%ar# mentor# savjetodavac# planer# programer# inovator# predava%#

ocjenjiva%# dijagnosti%ar# stru%no obra"ovana li%nost# da posjeduje ljubav prema djeci i sl.

3. Nastavni sadraji i aktivnosti

( 9nciklopedijskom rje%niku pedagogije8 stoji7 %adr"aj nastave obuhva&a odre'enu

koliinu znanja o pojavama, procesima i zakonitostima u prirodi i drutvu, kao i znanja o

pravilima i normama drutvenih odnosa, koja uenici moraju u toku nastave usvojiti i da biformirali pravilan nazor na svijet.

astavne sadr"aje i aktivnosti mo"emo svrstati i podijeliti na sadr"aje(

dru+tveno!umanisti%kog:

je"i%kog:

prirodnomatemati%kog:

kulturnoumjetni%kog:

te!ni%kote!nolo+kog:

proi"vodnoekonomskog:

komunikolo+koin$ormacionog:

ekolo+kog i drugi! podru%ja:

&astavni sadr'aji i aktivnosti se reguli+u# propisuju nastavnim planom i programom +to

predstavlja osnov "a uspostavljanje komunikacije# interakcije i odnosa i"me)u u%enika i

nastavnika u procesu nastave i slobodni! aktivnosti.

=


9/17


astavni plan je +kolski dokument trajnije vrijednosti kojim se u obliku tabele odre)uju

nastavni predmeti koji e se i"u%avati u odre)enoj +koli# seminaru# kursu# u kojim ra"redima#

broj %asova sedmi%no# godi+nje ili neki drugi vremenski period "a svaki predmet# kao i

ukupno optereenje nastavnika u toku sedmice.

astavni program je +kolski dokument trajnije vrijednosti kojim se propisuje +to e se u

okviru predvi)enog nastavnog predmeta i"u%avati# odnosno# koja "nanja# sposobnosti# vje+tine

i navike u%enici treba da steknu# ra"viju# usavr+e# u svakom pojedinom ra"redu.

&astavnim programom odre)uje se sadr'inski okvir nastavni! predmeta "astupljeni! u

nastavnom planu i daju osnovna didakti%kometodi%ka upustva "a nji!ovu pripremu#

planiranje# reali"aciju# evaluaciju# i sl.

)itne karakteristike nastavnog programa su(

obim#

dubina#

redoslijed ili struktura.

!bim nastavnog programaodnosi se na +irinu# odnosno# na koli%inu "nanja i sposobnosti#

vje+tine i navike koje u%enici trebaju stei i ra"viti u okviru i"u%avanja sadr'aja i aktivnosti

odre)enog nastavnog predmeta.

*ubinom ili intenzitetomse odre)uje dubina "nanja i stepen ra"vijenosti sposobnosti# vje+tina

i navika koje treba da budu u $unkciji ra"voja li%nosti u%enika.

+edoslijedom ili strukturom nastavnog programaodre)uje se red kojim e se obra)ivati

sadr'aji i aktivnosti pojedinog predmeta u jednom ra"redu# a isto tako i redoslijed tog

predmeta u nekoliko ra"reda.

*"me)u nastavnog plana i programa postoji neraskidivo jedinstvo# tj. nema nastavnog plana

be" nastavnog programa# niti nastavnog programa be" nastavnog plana. ?ako na primjer# da bi

se odredili obim i dubina nastavnog programa neop!odno je "nati broj %asova predvi)eni! "a

taj nastavni predmet.

4. Materijalno-tehnika osnova nastave

( tradicionalnoj nastavni materijalnote!ni%ka osnova nije smatrana $aktorom nastave# ali se

od polovine 2. vijeka po%elo govoriti o didaktikom etverouglu# pri %emu ona postaje jedanod bitni! $aktora nastavnog procesa.


10/17


@dabir i kori+tenje ra"li%iti! vrsta medija treba biti takav da doprinese +to e$ikasnijem u%enju.

-avremena +kola treba da predstavlja laboratorij "a u%enje8.

/od u%ilom se podra"umijevaju pomona sredstva koja imaju odre)en sadr'aj i odgojnoobra"ovnu vrijednost# a namijenjena su nastavnicima i u%enicima. ?e!ni%ka sredstva ra"likuju

se od u%ila po tome +to nemaju samo po sebi sadr'aj# ve i! treba naknadno unijeti# npr.

magneto$on# ma+ina "a u%enje itd.

/ojam radno sredstvo uglavnom se ve'e "a materijale koji se naj%e+e koriste u nastavi# oni

imaju jasnu didakti%ku namjenu# a mogu slu'iti i samoobra"ovanju.

,aterijalnote!ni%ki uslovi rada u +koli obu!vataju7 +kolski prostor# opremu# namje+taj#

nastavna i pomonote!ni%ka sredstva# ure)enost# opremljenost# $unkcionalnost i prijatnostambijenta u kome se odvija odgojnoobra"ovni rad8.

( pedago+kom rje%niku materijalnote!ni%ka osnova nastave se pojmovno de$ini+e kao

prirodni objekti ili i"gra)eni predmeti# modeli# instrumenti# gra$i%ki i drugi odabrani

materijali# koji se mogu koristiti kao i"vor# pomo# podsticaj ili doka" u procesu sa"navanja#

obra"ovanja i vaspitanja8.

*" navedeni! de$inicija slijedi "aklju%ak da se proces nastave ne mo'e i"voditi u pra"nom

prostoru# on mora imati od samog po%etka# pa do kraja# svoju materijalnu opremu i uslove kao

i svaki drugi radni proces.

/ero 5imle+a nastavna sredstva dijele na demonstraciona sredstva i sredstva kojima u%enici

sami rukuju7

pisana #verbalna$ sredstva ud"benici i tampani materijali,

prosta vizualna sredstva originalni predmeti, modeli, slike, skice, mape,

tehnika vizualna sredstva koja omogu&avaju registrovanje, uvanje i prenoenje

slika pomo&u tehniki ure'aja #foto aparata, dijaskop, episkop, grafoskop,

mikroskop, teleskop i dr.$

1


11/17


tehnika akustika sredstva, koja omogu&avaju prenoenje zvukova i umova

#gramofon, magnetofon, radio$,

audiovizualna sredstva koja automatiziraju didaktiki proces #maine za uenje,

laboratorije za uenje jezika, elektronske maine, kompjuteri$.

5. S!"tina #etoda ! nastavi

&astavna metoda je postupanje nastavnika i u%enika u toku nastave# prilikom savladavanja

odre)enog gradiva i ra"vijanja odgovarajui! sposobnosti vaspitanika. -vi na%ini

u%estvovanja nastavnika i u%enika u radu predstavljaju elemente nastavne metode koji se#

"avisno od stanovi+ta procjenjivanja mogu ra"li%ito komponovati. bog ra"like u pola"nomstanovi+tu# kao i "bog ra"li%itog akcentovanja pojedini! elemenata pri istom stanovi+tu#

postoje ra"li%ite de$inicije nastavne metode. a aktivnost u%enika u radu bitno je da se s!vati

da nastavna metoda obu!vati na%in 08kako se postupa# oblik 08u kom se vidu javlja

postupanje i sredstvo 08kojim se ostvaruje postupanje. anemarivanje bilo kojeg od ovi!

elemenata nastavne metode smanjuju inten"itet aktivnosti u%enika u radu.

&astavna metoda je "avisna od pedago+kog sadr'aja koji obra)ujemo prema planu i programu

rada. @na se "bog toga bira# pored ostalog i prema prirodi gradiva koje obra)ujemo. @d

pravilnog i"bora metoda prema planiranom gradivu "avisi djelotvornost "nanja# u%enja i

navika neop!odni! "a 'ivot i rad vaspitanika.

@dnos metode nastavnika i u%enika je promjenljiv i elasti%an. ,etoda ne odre)uje ve samo

uskla)uje odnose i obave"e nastavnika i u%enika u procesu nastave. ,etoda nije "a to da

nastavnici i u%enici misle na njene metodi%kodidakti%ke $inese i da im nepotrebno odvla%i

pa'nju# umanjujui nji!ovu aktivnost# ve da im omogui lako# pravilno i trajno usvajanje

"nanja# umijea i navika uporedo sa ra"vijanjem odgovarajui! sposobnosti. /rema tome# u

praksi ne treba # da preovla)uju +abloni po kojima se odvija rad u okviru nastavni! metoda.

5ablon obe"be)uje utvr)eno postupanje u radu# ali to ne "na%i da u%enicima omoguuje

svestranu aktivnost.

$. %&'or i (ri#jena nastavnih #etoda

/ravilan i"bor i primjena metode rada je uslov "a svestranu aktivnost u%enika u radu. /remami+ljenju teoreti%ara# sadr'aj je osnovni $aktor "a i"bor i primjenu metode rada. @vom

11


12/17


pravilnom "a!tjevu treba dodati didakti%ki cilj# odre)en osnovnim "adacima u okviru

planiranog gradiva# uslove "a rad i psi!o$i"icki u"rast# kao dopunske $aktore "a pravilan i"bor

i primjenu nastavne metode. /rema tome# nastavna metoda treba da bude prema prirodi

gradiva# modi$ikovana prema postavljenom didakti%kom cilju u skladu sa osnovnim "adacima

nastavnog predmeta# prilago)ena uslovima "a rad i postavljenja prema u"rastu vaspitanika.

$.1. rste #etoda i o'lika rada

-ve metode i oblici rada u nastavi mogu se svrstati u tri grupe7

- verbalno tekstualne,

- demostrativno ilustrativne i

- laboratorijsko eksperimentalne.

-vaka od navedeni! grupa obu!vata odgovarajue metode i oblike rada.

$.2. er'alno tekst!alne #etode

Verbalnotekstualne metode se dalje dijele na podgrupu usmene rije%i 0monolog# dijalog i

podgrupu pisane rije%i 0rad na tekstu i tekst kao ilustracija.

onolog je usmeno i"laganje# koje se mo'e obaviti i u vidu predavanja# pri%anja# opisivanjai obja+njenja. /redavanje i pri%anje su osnovni oblici# a opisivanje i obja+njavanje su dopunski

oblici u radu.

*ijalog je me)usobni usmeni ra"govor nastavnika i u%enika . osnovni uslovi "a dijalog su

odre)eno pred"nanje# odre)eno vrijeme i odgovarajue iskustvo nastavnika. Vrijednost

dijaloga "avisi i od postavljanja pitanja. /itanja treba postaviti %itavom ra"redu# a ne

pojedincu./oslije upuenog pitanja treba napraviti malu pau"u da svi u%enici mislenim aktom

pove'u %injenicu i $ormuli+u potpun odgovor.+ad na tekstu je obrada novog nastavnog gradiva i" ud'benika ili priru%nika "a odre)en

u"rast# metodski postupak pri radu na tekstu usmjeren je na savladavanje osnovnog sadr'aja i

na upustva kako u%iti i" ud'benika i priru%nika.

ekst kao ilustracija "na%i dopunu sadr'aja interesantnim podacima i" nau%no popularne

literature. ?ekst kao ilustracija "na%i osvje'iti interesovanja i pa'nje koja inten"ivira aktivnost

u%enika u radu.

12


13/17


$.3. /e#onstrativno il!strativna #etoda

@snovna odlika ove metode je o%igledno poka"ivanje predmeta# pojava i stanja. @snovni

uslovi "a primjenu ove metode su posmatranje kao psi!olo+ka osnova i "a!tjevi "a

poka"ivanje kao metodi%ka osnova. Bacionalno odre)ivanje odnosa i"me)u opisivanja#obja+njavanja i poka"ivanja je prvi "a!tjev solidne spreme nastavnika "a demonstriranje i

ilustrovanje.

$.4. *a'oratorijsko eks(eri#entalna #etoda

a laboratorijsku metodu bitan je neposredan kontakt sa materijom. &a%in# oblik i sredstva

ove metode omoguavaju racionalno i e$ikasno prou%avanje $i"i%ki!# !emijski!# biolo+ki! i

drugi! promjena i svojstava predmeta# pojava i stanja objektivnog svijeta. ( laboratorijskomradu 8u%enici samostalno i"a"ivaju pojave# svestrano posmatraju nji!ov tok i i" svoji!

posmatranja i"vode "akone ili odre)uju $i"i%ka stanja. Didakti%ka su+tina laboratorijsko

eksperimentalne metode je u jedinstvu laboratorijski! radova i u%eni%ki! eksperimenata.

/ola"ei sa tog stanovi+ta ova metoda se mo'e podijeliti na tri varijante7

$rontalnu

grupnu

individualnu

&a dva metodska oblika7

istovrsni rad

ra"novrsni rad

6rontalna varijanta rada je istovremeni rad svi! u%enika uporedo sa nastavnikovim

poka"ivanjem laboratorijski! operacija i ogleda. Bad u $rontalnoj varijanti laboratorijske

metode i"vodi se po sistemu koji namee nastavnik prema svojoj metodskoj koncepciji.

7r!(na varijanta rada je kada se odjeljenje dijeli na manje jedinice "a organi"aciju

nastave laboratorijskom metodom. Vrijednost grupnog rada "avisi od uslova primjene# od

$ormiranja grupa i od organi"acije rada. /rema na+em mi+ljenju # najbolje je $ormiranje grupa

prema spontanom ispoljavanju u%enika# koje nastavnik u"ima i" dnevnika registrovani!

individualni! pojava# otkriva intuicijom svoje psi!olo+ke rutine i pribavlja specijalnim

13


14/17


sociometrijskim ispitivanjem. Eroj u%enika u grupi i broj grupa u odjeljenju treba tako)e

rije+iti pri $ormiranju grupa. /redla'emo da odjeljenje ima najvi+e 3< grupa sa 46 u%enika.

%ndivid!alna varijanta rada je jedan vid samostalne djelatnosti pojedinaca u odjeljenju .

Vrijednost ove varijante "avisi od uslova primjene i od organi"acije rada . /omoc nastavnika

svodi se na najmanju mjeru u toku rada. ?reba nastojati da se u%enici sto vi+e osamostale i da

pitaju samo u i"u"etnim slu%ajevima.

o#'inovana (ri#jena nastavnih #etoda

>ombinaciju nastavni! metoda savremena didaktika isti%e kao uslov i 8 ostvarenje

pedago+kog procesa . a tu svr!u treba povesti ra%una o su+tini kombinacije# o osnovama

kombinacije i vrstama kombinacije.

%utina kombinacije metoda i"ra'ena u pravilnom kori+enju i s!vatanju odnosa varijanata

i oblika rada odre)eni! metoda. >ombinaciju metoda treba i"vesti prema nji!ovom

$unkcionalnom jedinstvu na konkretnom sadr'aju nastave.

!snovu kombinacije metoda %ine elementi koji i! karakteri+u i sklad ti! odlika sa prirodom

gradiva koje obra)ujemo. ,etodu verbalno tekstualno karakteri+e i"govorena ili napisana

rije%# metodu demonstrativno ilustrativnu u"or# a metodu laboratorijskoeksperimentalnu samostalan rad. /rema tome# kombinaciju pomenuti! metoda treba i"vesti na

principu jedinstva7 rije%# u"ora i samostalnog rada.

/rste kombinacija metode mogu biti 7 nai"mjeni%na# uporedna i racionalna. Bacionalna

kombinacija metoda upravlja se prema osnovnim odlikama# prema prirodi i gradiva# u"rastu

u%enika i koncepciji nastavnog postupka.

)aklj!ak

&astava je osnovna odrednica didaktike. ?o je organi"irani institucionalni i

i"vaninstitucionalni interakcijski stvarala%ki napor u savladavanju propisani! sadr'aja istjecanju "nanja# sposobnosti i navika te osposobljavanje u%enika "a daljni permanentni rad.

14
http://hr.wikipedia.org/wiki/Didaktikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Didaktika


15/17


Cilj nastave je stvaranje kriti%ke# slobodne# autonomne# stvarala%ke# !umane# obra"ovane#

multikulturalne# multieti%keimultikon$esionalneu%enikoveli%nosti# koja je otvorena "a sve

sada+nje i budue progresivne promjene u sebi i dru+tvuu kojem se nala"i. -astavnice tog

sistema su7

(%enik0u%i# stje%e relevantno iskustvo# tj. obra"ujese iodgaja

(%itelj0pou%ava# tj. svoju aktivnost usmjeruje na optimi"iranje u%enja

&astavni sadr'aj 0predstavlja osnovu na kojoj se temelji u%enje

@bjektivni uvjeti 0prostor i nastavna oprema# djeluju na u%enje i"ravno i nei"ravno

@dnosi i"me)u sudionika nastave

&eosporno je da su pola"nici# voditelji# sadr'aji i materijalnote!ni%ka osnova nastavnog radaklju%ni %inioci nastave kao speci$i%nog ljudskog rada.

(%enik kao $aktor nastavnog rada je subjekt didakti%ki koncipirano i organi"ovanog odgojno

obra"ovnog rada. @n u nastavi 0u" pomo nastavnika# sadr'aja# objekata i sredstava osvaja

"nanja# i"gra)uje vje+tine i navike# ra"vija svoje stvarala%ke i druge sposobnosti# a$irmi+e i

potvr)uje svoju li%nost.

@ u%eniku kao %iniocu nastavnog rada mogue je govoriti s ob"irom na u"rast# nivo "nanja i

sposobnosti# tipolo+ke karakteristike# "relosti "a stvarala%ku i samoupravnu aktivnost i sli%no.&astavnik je pro$esionalni vaspita%# be" ob"ira +ta mu je predmetno podru%je i u kojoj

instituciji nastavnog rada vr+i svoju dru+tvenu ulogu. ?o "na%i da on nije predava%8# ve

stru%njak koji odre)enim sadr'ajima# metodama# te!nikama i sredstvima poma'e u%enicima

da dosegnu dru+tveno po'eljne# objektivno mogue re"ultate u domenu "nanja# stvarala%ki!

sposobnosti# ukupne "relosti "a samoupravni 'ivot i rad u dru+tvu. Da bi nastavnik ostvario

svoju pedago+ku $unkciju u nastavi i dru+tvu nu'no je da u tom radu vidi smisao 'ivota i

mogunost svog stvarala%kog potvr)ivanja.

&astavnim sadr'ajima je odre)en program vaspitanja i obra"ovanja# gdje u%enici sistematskim

prou%avanjem nastavne gra)e# u" pomo nastavnika i samostalnim u%enjem sti%u "nanja#

ra"vijaju sposobnosti i usvajaju vaspitne vrijednosti.

&astavnik je kvali$ikovan stru%njak koji pou%avanjem poma'e u%enicima u vaspitno

obra"ovnom procesu. &astavni sadr'aji# u%enik i nastavnik# ako osnovni $aktori nastave# %ine

jedinstven didakti%ki trougao. Ee" jednog od ti! $aktora nije mogue organi"ovati nastavu.

?okom nastavnog procesa u%itelj odabranim na%inom 0metodom i"la'e u%enicima nastavno

gradivo i "adaje im ra"li%ite "adatke. @vu u%iteljevu aktivnost najopenitije na"ivamo

1


16/17


pou%avanjem. (%itelj odabire i priprema i"vore nastavni! sadr'aja te na%ine nji!ovog

prika"ivanja s namjerom da u%enicima olak+a ra"umijevanje i usvajanje predvi)enog gradiva.

(%enici aktivno promatraju i i"vr+avaju "adatke s ciljem usvajanja programom odre)eni!

"nanja# vje+tina i navika. (%eniciu%e nastavne sadr'aje. &astavne metode su putevi ili na%ini

"ajedni%kog rada nastavnika i u%enika u nastavnom procesu pomou koji! u%enici stje%u nova

"nanja i ra"vijaju psi!o$i"i%ke sposobnosti.

*iterat!ra

Dr. A!met >asumovi i Dr. Fusejn ,usi# /re"entacije sadr'aja bosanskoga je"ika u

sistemima nastave8# @$$-et ?u"la# 21.

Dr. &ikola -. ;ilipovi# Didaktika 18# @our avod "a ud'benike# -arajevo 1.

Dr. ?i!omir /rodanovi# Didaktika8

16
http://hr.wikipedia.org/wiki/Strategije_u%C4%8Denjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Strategije_u%C4%8Denja


17/17


Dr. Gor)e Leki# 9ksperimentalna didaktika8

1

Documents

Seminar Ski Rad Metodika