Kratki teKratki te��aj PanelProaj PanelPro--aa

PanelPro je interaktivan grafiPanelPro je interaktivan grafi��ki ki program za potpunu analizu program za potpunu analizu

utjecaja u 2D zidnim, okvirnim i utjecaja u 2D zidnim, okvirnim i rereššetkastim konstrukcijama, po etkastim konstrukcijama, po

teoriji I ili II reda.teoriji I ili II reda.

Primjer 1.Primjer 1.Nacrtati M, N i T dijagrame.

Izbor to�aka ili elemenata crteža vrši se lijevim gumbom miša.

Potvrda naredbe obavlja se desnim gumbom miša ili pritiskom na tipku “enter”.

To se isto može koristiti i za ponovno pokretanje iste naredbe.

Svaka naredba se tijekom izvršavanja može i prekinuti – npr. pritiskom na tipku “esc”

Kreiranje pomo�nih osi

Izborom naredbe 'OSI', na naredbenoj liniji se ispisuje tekst:Osi (Pomakni/Gen./Y-osi):_a na podrucju crteža se pojavljuju po jedna horizontalna i vertikalna os koje prolaze kroz koordinatno ishodište (to�ka 0,0).

Kreiranje pomo�nih osi

Želimo li nacrtati vertikalnu os desno od glavne osi potrebno je utipkati pozitivnu vrijednost. Za crtanje osi lijevo od glavne osi, koristimo predznak minus.

U slu�aju istih udaljenosti možemo utipkat x*y gdje je x broj udaljenosti (broj polja), a y udaljenost.

Tako�er se mogu koristiti i relativne koordinate (@).

Kreiranje pomo�nih osi

Za crtanje horizontalnih osi potrebno je u�initi sljede�e: strelicapokaziva�a se dovede u položaj iznad podopcije 'Y-osi' i klikne nalijevi gumb miša. Naziv podnaredbe bit �e promjenjen u 'X-osi', što�e ujedno zna�iti da �e se sve daljnje operacije odnositi nahorizontalne osi.

Osi (Pomakni/Gen./Y-osi):_

Za naš primjer utipkamo :

4*4 (možemo i 4 “enter”, 8 “enter”, 12 “enter”, 16 “enter”)

Nakon toga promjenimo iz y-osi na x-osi i utipkamo 3 te “enter”.

Za uve�anje crteža možemo koristiti neku od ZOOM opcija.

Nakon što smo nacrtali pomo�ne osi možemo zapo�eti sa crtanjem konstrukcije.

Crtanje grede zapo�injemo klikom na ikonu

Pokretanjem podnaredbe 'Set' koja je stalno prisutna u naredbenoj liniji, otvara se izbornik za definiranje numeri�kih karakteristika grede.

U novom izborniku možemo izabrati više razli�itih setova (greda) te svakoj gredi pridružiti odgovaraju�i presjek i materijal.

Crtanje grede zapo�injemo klikom na ikonu

Pokretanjem podnaredbe 'Set' koja je stalno prisutna u naredbenoj liniji, otvara se izbornik za definiranje numeri�kih karakteristika grede.

Ako rješavamo stati�ki odre�ene konstrukcije, te su nam sve grede istih karakteristika, nije potrebno zadavati presjek i materijal, ve�možemo odmah zapo�eti s crtanjem grede.

Gredu možemo crtati kao poliliniju klikanjem lijevim gumbom miša to�ku po to�ku kroz koju prolazi greda.

Kako bismo što to�nije uhvatili to�ke pomo�nih osi možemo koristiti osnap f-je.

Budu�i da imamo zadane pomo�ne osi te moramo “klikati” na njihovim sjecištima najbolje je izabrati opciju “presje�na to�ka”.

Gredu možemo crtati kao poliliniju klikanjem lijevim gumbom miša to�ku po to�ku kroz koju prolazi greda.

Crtanje zglobova vršimo tako da sa horizontalnog izbornika “Konstrukcija” odaberemo “Osloba�anje utjecaja”.

Klikanjem s unutarnje strane grede stvaramo zategu.

Otvara se novi izbornik iz kojeg izabiremo “Osloba�anje Mz”.

Za crtanje zgloba unutar grede moramo izabrati opciju “Unutar grede”

Ako smo nekim slu�ajem pogrešno ozna�ili zglob negdje, možemo ga lako maknuti tako da isklju�imo ikonu “Mz” (ikona je ispup�ena) te “kliknemo” na mjesto gdje želimo ukinuti zglob.

Za crtanje oslonaca koristimo ikonu “To�kasti ležaj”

Pokretanjem podnaredbe 'Set' koja je stalno prisutna u naredbenoj liniji, otvara se izbornik za definiranje oslonaca.

Možemo zadat razli�ite setove (oslonce): pomi�ne, nepomi�ne ili upete, te mjenjati nagib oslonaca.

Svaki oslonac ima svoj set.

Trenutno aktivni set je ozna�en crvenim pravokutnikom.

Nakon toga biramo naredbu “Set” s naredbene linije i odabiremo drugi set oslonca.

Ukoliko su nam oznake oslonca (ili drugih entiteta) premale, možemo ih uvecati odabirom ”Setup” – “Mjerilo crteža”.

Koncentrirane sile zadajemo odabirom odgovaraju�e ikone.

Slijedi zadavanje optere�enja.

Klikom na “Set” na naredbenij liniji otvara se podizbornik u kojem biramo vertikalne ili horizontalne sile te njihove vrijednosti. Negativna vrijednost sile zna�i da ona djeluje u smjeru suprotnom od pozitivno orjentirane glavne koorinatne osi.

Za zadavanje kontinuiranog optere�enja koristimo ikonu “Linijska sila”.

Klikom na “Set” na naredbenij liniji otvara se podizbornik u kojem biramo vertikalno ili horizontalno kontinuirano optere�enje te njihove vrijednosti.

Možemo izabrati i trokutno, ili trapezno optere�enje.

Trebamo li nacrtati moment koristimo ikonu “Koncentrirani moment”.

Odabirom naredbe “Set” s naredbene linije otvara se novi izbornik.

Nakon što smo nacrtali konstrukciju i optere�enja odabiremo “Moduli” –“Formiranje mreže”, dajemo naziv datoteci, ako to ve� nismo u�inili, te izabiremo “Moduli” – “Prora�un”. Možemo izabrati prora�un po teoriji I. reda (linearnoj teoriji) ili po teoriji II. reda.

Program je obavio prora�un, te sad možemo prikazati sve utjecaje koji nas zanimaju (reakcije, rezne sile, pomake).

Odabirom ikone “Reakcije” prikazuju nam se vrijednosti svih reakcija.

Želimo li prikazati dijagrame uzdužnih ili popre�nih sila, te momenata odabiremo ikonu “Greda”.

Klikom na “Set” na naredbenij liniji otvara se podizbornik u kojem biramo što želimo prikazati:

MOMENTE

UZDUŽNE SILE

POPRE�NE SILE

Izgled dijagrama može se podešavati i promjenom vrijednosti ordinata dijagrama. Pritiskom na funkcijsku tipku ’F2’, ordinate se proporcionalno pove�avaju, a istovremenim pritiskom na tipke ’Alt’ i ’F2’ se smanjuju.

Pored promjene mjerila u kojoj se dijagrami crtaju, pomo�u funkcijske tipke ’F3’ mogu�e je mijenjati gusto�u šrafure dijagrama. Pritiskom na funkcijsku tipku ’F3’ gusto�a šrafure se pove�ava, a istodobnim pritiskom na tipke ’Alt’i ’F3’ se smanjuje.

U nekim slu�ajevima može do�i do preklapanja vrijednosti, te ako ih ne možemo iš�itati, možemo :

- kliknuti na element koji nas zanima (i stisnuti enter), te �e nam se prikazati samo taj element s pripadaju�im rezultatima

- s naredbene linije izabrati “Skrivanje utjecaja” te odabrati element koji nam “smeta”

Da bi “vratili” element opet kliknemo na njega. Ako želimo vratiti sve elemente odaberemo “Ništa” na naredbenoj liniji.

Za prikaz udužnih sila odaberemo “Nx”.

Za prikaz popre�nih sila izaberemo “Ty”.

Za izradu grafi�ke dokumentacije koristimo opciju “Papir” s izbornika “Datoteka”.

U ponu�enom izborniku odaberemo ve� postoje�i papir, a ako ga nema upišemo naziv za novi.

S novog izbornika odaberemo karakteristike papira – veli�inu, orjentaciju i margine...

Pojavila se nova ikona.

Njenim odabirom otvara se papir.

Za povratak u glavni crtežpritisnemo ikonu “Povratak”.

Postupak kopiranja crteža na papir je sljede�i:

Na glavnom crtežu prikažemo crtež koji želimo kopirati.

Odaberemo ikonu “Papir”.

Odaberemo ikonu “Novi blok”.

Kako bi vidjeli sadržaj kopiranog bloka koristimo ikonu “Preview”.

Svakom bloku možemo promijeniti mjerilo, naziv, ili ga pomo�u ikone “Ure�ivanje bloka” urediti. Ta je naredba pogodna za premještanje vrjednosti (brojeva) na crtežu u slu�aju preklapanja.

Postupak ponovimo i s ostalim reznim silama.

Nakon malo ure�ivanja našje papir spreman za printanje i time je primjer rješen.

PanelPro ima i moguPanelPro ima i mogu��nost stvaranja nost stvaranja razlirazli��itih sluitih slu��ajeva optreajeva optre��enja.enja.

To znaTo zna��i da moi da možžemo na istoj konstrukciji emo na istoj konstrukciji zadati vizadati višše slue slu��ajeva optereajeva optere��anja, te anja, te ih ih

uspore�ivati ili kombiniratiuspore�ivati ili kombinirati..

Budu�i da smo ve� nacrtali jedan slu�aj optere�enja, kako bi se vratili u po�etni crtež, izabiremo “Moduli” –“Unos podataka”.

Iz izbornika “Optere�enja” izabiremo “Slu�ajevi optere�enja”.

Otvara se izbornik koji prikazuje teku�i slu�aj optere�enja

Uklju�ivanje ove ikone zna�i da u obzir uzimamo i vlastitu težinu konstrukcije.Izabiremo ikonu “Dodaj”

Otvara se crtež s konstrukcijom i možemo nacrtati drugi slu�aj optere�enja.

Na dnu crteža možemo pro�itati koji je teku�i slu�aj optere�enja.

Nakon što smo nacrtali drugi slu�aj optere�enja odabiremo “Moduli”– “Formiranje mreže”, te “Moduli” – “Prora�un”.

Otvara se crtež u kojem možemo prikazati rezultate.

Iz izbornika izabiremo “Utjecaji” – “Slu�ajevi optere�enja”

Možemo izabrati koji �emo slu�aj optere�enja razmatrati.

Klikom na ku�ice ozna�imo koja �emo optere�enja uzeti u obzir.

Ako želimo zajedno prikazati rezne sile više slu�ajeva optere�enja izabiremo “Anvelope”

Izabiremo ikonu “Greda”, te s naredbene linije “Set”.

Postoji i mogu�nost izrade kombinacija (i s razli�itim faktorima sigurnosti).

Trenutno aktivni slu�aj optere�enja.

Ovaj program nudi i moguOvaj program nudi i mogu��nostnostcrtanja utjecajnih linija.crtanja utjecajnih linija.

Ve� imamo 2 slu�aja optere�enja, pa moramo stvoriti novi.Iz izbornika “Optere�enja” izabiremo

“Utjecajna linija”.

U novom izborniku izaberemo željenu utjecajnu liniju.

Ozna�imo gredu na kojoj se traži utjecajna linija

Ozna�imo mjesto utjecajne linije.

Izabrat �emo na sredini ozna�ene grede.

Odaberemo “Udaljenost od po�etka”.

I upišemo udaljenost od po�etka do željene to�ke : 4

Odabiremo opet: “Moduli” – “Formiranje mreže” te “Moduli” – “Prora�un”.

Iz izbornika “Utjecaji” izaberemo “Slu�ajevi optere�enja”

Odaberemo slu�aj s utjecajnom linijom

Iz izbornika “Utjecaji” izabiremo “Utjecajna linija”

I ozna�imo grede s pokretnim optere�enjem.

Možemo uo�iti kako program crta utjecajnu liniju sa suprotne strane od uobi�ajenog. Ali ispisuje pravu vrijednost (pozitivnu ili negativnu).