Graevinar 11/20141015 GRAEVINAR 66 (2014) 11, 1015-1025DOI:
10.14256/JCE.1121.2014Sanacija klizita na eljeznikoj pruzi izmeu
kolodvora Karlovac i Mrzlo Polje Primljen / Received:
11.8.2014.Ispravljen / Corrected: 24.11.2014.Prihvaen / Accepted:
30.11.2014.Dostupno online / Available online:
10.12.2014.Autori:Struni radDalibor Udovi, Mario Bai, Meho Saa
KovaeviSanacija klizita na eljeznikoj pruzi izmeu kolodvora
Karlovac i Mrzlo
PoljeNedugonakonizgradnjedioniceeljeznikeprugeM202ZagrebGlavnikolodvor
Rijeka (1963.), izmeu kolodvora Karlovac i Mrzlo Polje, pojavila su
se klizita koja su tijekom godina tiena razliitim lokalnim mjerama
sanacije. S obzirom na to da su se klizanja intezivirala poetkom
2013. godine uslijed poveanih oborina, nuno je bilo brzo djelovati
da se ne bi ugrozila funkcionalnost i sigurnost te dionice i
graevina na platou iznad usjeka. U radu su stoga kronoloki
prikazane faze sanacije klizita, poevi od provoenja istranih
radova, izrade projektne dokumentacije te same izvedbe.Kljune
rijei:klizite, sanacija, pruga M202 Zagreb GK Rijeka, armirano tlo,
zamjena materijalaProfessional paperDalibor Udovi, Mario Bai, Meho
Saa KovaeviRemediation of landslides on railway line between
Karlovac and Mrzlo Polje stationsA number of landslides occurred
soon after construction (in 1963) of the section of the railway
lineM202ZagrebMainStation-Rijeka,betweenKarlovacandMrzloPoljeStations.These
landslideshavebeenprotectedusingvariouslocalremediationmeasures.Asthesliding
intensified in early 2013 due to increased precipitation, quick
action was needed to preserve the functionality and safety of the
railway section and the structures on the platform above the
cutting. This paper therefore chronologically presents landslide
remediation phases, starting from investigation works, design
preparation, and construction work. Key words:landslide,
remediation, railway line M202 Zagreb GK-Rijeka, reinforced soil,
material replacementFachberichtDalibor Udovi, Mario Bai, Meho Saa
KovaeviErdrutschsanierung auf der Bahnlinie zwischen den Stationen
Karlovac und Mrzlo
PoljeKurznachdemBaudesBahnabschnitts(imJahre1963)PoljederLinieM202Zagreb
Hauptbahnhof Rijeka ist zwischen den Stationen Karlovac und Mrzlo
eine Reihe von Erdrutschen aufgetreten, die im Laufe der Zeit durch
verschiedene lokale Eingriffe saniert wurden. Da sich seit Anfang
des Jahres 2013, aufgrund erhhter Niederschlge, die Erdrutschgefahr
intensiviert hat, sind prompte Eingriffe notwendig, um die
Funktionalitt und Sicherheit des Abschnitts und der Objekte, die
sich auf dem Plateau ber dem Einschnitt befinden, nicht zu
gefhrden. In dieser Arbeit werden die Phasen der
Erdrutschsanierung, einschlielich Forschungsarbeiten, Erstellung
der Projektdokumentation und Ausfhrung, chronologisch dargestellt.
Schlsselwrter:Erdrutsch, Sanierung, Bahnlinie M202 Zagreb GK
Rijeka, bewehrter Boden, Materialersetzung
Dalibor Udovi, mag.ing.aedif.Monterra d.o.o.,
[email protected] Mario Bai, mag.ing.aedif.Sveuilite
u Zagrebu Graevinski [email protected] Prof.dr.sc. Meho Saa
Kovaevi, dipl.ing.gra.Sveuilite u Zagrebu Graevinski
[email protected] 11/20141016 GRAEVINAR 66 (2014) 11,
1015-1025Dalibor Udovi, Mario Bai, Meho Saa Kovaevi1. Uvod
NaeljeznikojpruziM202,ZagrebGlavnikolodvorRijeka,
poelase1963.godinegraditinovadionicauduiniotprilike tri kilometra
izmeu kolodvora Karlovac i Mrzlo Polje. Razlog je
biotajtojetrebaloizbjeiveibrojkrianjaeljeznikepruge s cestom te
dobiti bolje vozne parametre pruge na toj dionici.
Meutim,venedugonakonizgradnje,nanajveemdijelu
dionicesusepojavilaklizanjanapokosimausjeka.Takoje
veosamgodinanakonizgradnjepruge,1975.godine,napet lokacija izvedena
sanacija AB pilotima i montanim zidovima. Na
drugihpetlokacijanatojdionici,gdjesuseklizanjanaknadno
poelapojavljivati,izvedenesuprivremenemjeresanacije
odvoenjemtemeljnogtlateizradomprivremenogzatitnog
zidaodtranicaidrvenihpragova.Telokalnemjeresanacije prikazane su na
slici 1. Sobziromnatodasuzbogdotrajalostiprivremenihrjeenja
zatitebiliugroenisigurnosniifunkcionalniaspektipruge,a uzimajui u
obzir i injenicu da na velikom dijelu gornjeg platoa
usjekapostojeprivatnegraevineijajestabilnostbilabitno
ugroenaklizanjemtemeljnogtla,investitortvrtkaHrvatske
eljezniced.o.o.angairalajetvrtkuGeoekspertd.o.o.za
provedbulaboratorijskihiterenskihistranihradova[1]te izradu idejnog
projekta sanacije [2]. Navedeni posao je zavren u studenom 2010.
Krajem 2011. izraen je projektni zadatak za
izraduizvedbenogprojektasanacijeklizita.Zaizraduprojekta je izabran
Graevinski fakultet Sveuilita u
Zagrebu.Meutim,prijeizradeizvedbeneprojektnedokumentacije,
poetkom2013.godine,klizanjasuseinteziviraladotemjere
dajefunkcionalnostisigurnostovedioniceigraevinana platou iznad
usjeka bila ozbiljno ugroena. Pokreti kliznog tijela
susepovealiuslijedperiodaznatnihoborina,kieisnijega.
Kombinacijaintezivnihoborinazajednosprihranjivanjem
povrinskogslojaotpadnimvodamaizokolnihstambenih
zgrada,smjetenihnedalekokrunepokosa,rezultiralasu
potrebomzahitnimrjeenjemsanacije.Naslici2.ajeprikazan
upotpunostideformiranmontanibetonskizid.Dabise privremeno sprijeile
daljnje deformacije, improvizirane su razne
mjerezatitekaooneprikazanenaslici2.bgdjejezabijeno8 tranica s koso
postavljenim poduporama.Slika 1. Sanacija klizanja tla: a) montanim
betonskim zidom; b) zidom od zabijenih tranica i drvenih
pragovaSlika 2. Deformacija primijenjenih mjera sanacije pokosa: a)
deformiran montani betonski zid; b) improvizirane mjere zatite
pokosaGraevinar 11/20141017 GRAEVINAR 66 (2014) 11,
1015-1025Sanacija klizita na eljeznikoj pruzi izmeu kolodvora
Karlovac i Mrzlo
PoljeUtjecajklimatskihpromjenanaklizita,kaotojesluajina predmetnoj
dionici, vrlo je aktualna problematika kojom se bave
brojnaistraivanjanaeuropskojisvjetskojrazini.Primjerice, COST
(European Cooperation in Scinence and Technology) Akcija
TU1202podnazivomImpactofclimatechangeonengineered
slopesforinfrastructureistiehitnupotrebuzaprocjenu
opasnostiodklimatskihpromjenanaprometnuinfrastruktru kao i potrebu
za planiranjem mjera koje e poveati sigurnost i smanjiti trokove
sanacije.Shvaajui ozbiljnost novonastale situacije, Graevinski
fakultet jeudogovorusinvestitoromizraduizvedbenedokumentacije
podijeliouviefaza[3-8],kakobisenakonodreenefaze
projektiranjavemoglipoetiizvoditiradovitefaze.Takosu
separalelnoprovodilefazeizvedbetekuefazeiprojektiranja
sljedeefaze.IzvoditeljradovabilajetvrtkaMonterrad.o.o.iz
Rijeke.Veuidejnomprojektujezahvatpodijeljennaviedionica,za
kojejenunobiloprovestimjeresanacijapokosa.Meutim,
uslijeddjelovanjaoborinadolojedoklizanjanaznatno
veemdijelunegotojetopredvienoidejnimprojektom.
Takoersu,prethodnofaziprojektiranjaizvedbenogprojekta,
provedeniidodatnidetaljniinenjerskogeolokiradovi,a
premarezultatimatogistraivanjanestabilnostidefinirane
prethodnimistraivanjimabitnosunapredovaleiuoene
sunovenestabilnostitijelapokosa.Stogasuseidionice,tj.
zahvatisanacije,oznaenekaonestabilneuidejnomprojektu
proirilepremadogovorusinvestitorom.Naslici3.prikazana je situacija
proirenih dionica, dok je u tablici 1. dana usporedba dionica
sanacije predvienih idejnim projektom i dionica sanacije
obuhvaenihizvedbenimprojektom.Utrenutkuizradeovog
rada,izvedenajesanacijaklizitanadionicamaA,B,CiD,dok
jeuplanuizvedbasanacijeipreostaledvijedionicezakojeje izraena
projektna
dokumentacija.Uradueseprikazatiosnovnefazenavedenogzahvata,od
provoenjaistranihradovaiizradeprojektnedokumentacije
zasvedioniceteizvedberadovasanacijenadionicamaA,B, C i D.2.
Provedeni istrani radoviIstrani radovi su obuhvatili vizualni
pregled terena, terensku
izvedbubuotinskihradova,piezometarskihmjerenja,
inklinometarskihmjerenjateprovedbulaboratorijskih pokusa. Rezultati
istranih radova su obuhvaeni elaboratom
[2].Naknadnosuprovedenidodatniinenjerskogeoloki
radovi,izvedenesudodatnedvijebuotineiprovedenisu
nauzorcimalaboratorijskipokusi[9].Natemeljusvega
toga,formiralisuseinenjerskogeolokiprofilisodreenim
fizikalno-mehanikimkarakteristikamamaterijala,nuniza fazu
projektiranja. Slika 3. Situacija radova sanacije (AT armirano tlo;
ZM zamjena materijala)Tablica 1. Usporedba radova sanacije
predvienih idejnim projektom i izvedenih u skladu s izvedbenim
projektomIdejni projekt Glavni / izvedbeni
projektStacionaa[km]LokacijaDuljina[m]Stacionaa (km)Duljina
[m]Knjiga [dionica]STRANA(prema porastu stacionae)D 479+693 do
479+740 L1 47 479+649 do 479+856 207 1 [A]L 479+733 do 479+765 L2
32 479+727 do 479+856 129 2 [B]D479+867 do 479+888 L3 21479+863 do
479+955 92 3 [C]479+914 do 479+921 L4 7L 479+910 do 479+931 L5 21
479+863 do 479+931 68 4 [D]D 480+210 do 480+260 L6 50 480+175 do
480+345 170 5 [E]L 480+220 do 480+235 L7 15 480+152 do 480+390 238
6 [F] 193 904Graevinar 11/20141018 GRAEVINAR 66 (2014) 11,
1015-1025Dalibor Udovi, Mario Bai, Meho Saa Kovaevi2.1.Vizualni
pregled klizita i postojeih mjera
sanacijeNadioniciA(desnastrana,prijemosta,slika3.)vizualnosu
vidljive aktivne zone pribline irine oko 20 m, kao i prisutnost
vlanih pukotina u dijelu iza ela kliznog tijela. U noici klizita na
dionici A izvedena je privremena zatitna betonska rotiljna
konstrukcija,kojajebilanedovoljnazatrajnijustabilizaciju,
jerjeunekolikonavrata,tojeizabiljeenotijekom
oskultacije,dolodopokretanjamaterijalaizkliznogtijela sve do
odvodnog kanala. Nasuprot dionici A nalazi se dionica B (lijeva
strana, prije mosta, slika 3.). Upravo se prva opaena klizita
nalaze na ovom dijelu pruge, te je ovdje primijenjena
iprvaprivremenazatitnakonstrukcijakojasesastojalaod
sustavazabijenihtranica(I-profila)idrvenihpragova(tip berlinskog
zia). Ta konstrukcija je relativno dobro zaustavila
klizanjekojenijedostiglointenzitetkaonadioniciA.Na
desnojstrani,nakonmosta(dionicaC),takoersuvizualno
vidljiveaktivnezoneklizanjanetoveeirine,oko30m.U noici klizita
izvedena je privremena zatitna konstrukcija od elinih tranica i
drvenih pragova, koja takoer nije dovoljna za trajniju
stabilizaciju. Privremena zatitna konstrukcija koja
senapoetnomdijeluusjekadioniceDsastojiodsustava zabijenih tranica
(I-profila) i drvenih pragova (tip berlinskog zia), a kasnije se
nastavlja kao betonska ograda, relativno je
dobrozaustavilaklizanjekojenijedostiglointenzitetkaona susjednim
dionicama, ali je svejedno ocijenjena nedovoljnom za trajnu
stabilizaciju pokosa. Na gornjem platou usjeka iznad dionice D se
nalazi javna cesta (Ulica Galovi brdo) iza koje se
nalazeprivatniobjekti,ijajestabilnostugroenaklizanjem
temeljnogtla.NadionicamaEiFnisuregistiriranenikakve mjere zatite od
klizanja. Prematipuklizanjamoesereidaseradiopotencijalno
viestrukoretrogresivnomklizanju,kojenastajeponavljanjem
vieindividualnihrelativnotankih-plitkihkliznihpovrina,
odnosnozonasmicanja.Trebanapomenutidasuintezivna
klizanjanapredmetnojlokacijiposljedicapoveanihoborinai
prihranjivanja otpadnih voda.2.2. Terenski i laboratorijski istrani
radoviUtablici2.prikazanjepregledterenskihistranihradovapo
pojedinoj
dionici.Inklinometarskiradoviprovedeni2010.godineupozorilisuna
injenicudasuklizitakonstantnoaktivna.Pomaci(iakoneto
manji)uoenisuinadijelovimaklizitakojasusesmatrala
trajnosaniranim.Klizneplohesurelativnoplitke,izmeu1do
3mdubinenacijelojpredmetnojdionicitoodgovaraostalim
lokacijamapredmetnogklizitasistimtlom,kaoirezultatima
laboratorijskih ispitivanja (sloj tla s najveom granicom teenja i
malim indeksom konzistencije).Tijekom buenja je izvrena terenska
klasifikacija, fotografirane
suizbuenejezgretesuodabraniuzorcizalaboratorijska
ispitivanja.Usklopulaboratorijskihispitvanjaprovedenisu
sljedeipokusi:identifikacijskipokusiusvrhuodreivanja
opihsvojstava-suhagustoa,gustoavrstihestica,
prirodnakoliinavlage,graniceteenja,graniceplastinostii
indeksaplastinosti,granulometrijskisastavtepokusiusvrhu
odreivanjaposmineijednoosnetlanevrstoeiispitivanje
stiljivostiuedometru.Pojavapodzemnevodejeregistrirana
upiezometrimanadionicamaAiB(dioniceprijemosta)i
torelativnoduboko,napriblino8do9,5m,uprainasto-pjeskovito-ljunkovitimmaterijalimaupodlozi.Ustaljeninivo
podzemnevodekodpiezometaranaostalimlokacijamanije zabiljeen na
dohvatnoj dubini, iako su piezometri zavrili u istoj vrsti tla kao
i na dionicama A i B. Uzimajui u obzir iru situaciju, pojava
podzemne vode je oekivana na neto veim dubinama.
Kakonijeuoenopodizanjerazinepodzemnevodeiznadone
uoekivanomvodonosniku,pretpostavljasedanalokacijinije prisutna voda
pod pritiskom subartekog karaktera.Na temelju provedenih istranih
radova uoilo se da je sastav tla na dionici pruge na kojoj se
planira sanacija priblino ujednaenog
sastavaducijelogpotezapruge.Ispodslojahumusa,debljine
20do30cm,prostiruseslojevivisokoplastinihglina,
mjestimiceprahovitih,tekognjeivekonzistencije.Debljina tog sloja
gline varira po pojedinim dijelovima. Tako na dionici A
(desno,prijemosta)slojglinenavrhuusjekaiznosioko5do8 Broj buotina /
idejni (izvedbeni) m buenja / idejni (izvedbeni) Piezometri /
idejni Inklinometri / idejniDIONICAA 5 50 1 x 10 m 2 x 8 mB 5 (1)
46 (20) 1 x 10 m 2 x 8 mC 5 48 2 x 10 m2 x 8 m1 x 12 mD 2 (1) 18
(20) 1 x 10 m 1 x 8 mE 3 26 1 x 10 m 1 x 8 mF 1 8 - 1 x 8 m 23
236Tablica 2. Pregled terenskih istranih radova po
dionicamaGraevinar 11/20141019 GRAEVINAR 66 (2014) 11,
1015-1025Sanacija klizita na eljeznikoj pruzi izmeu kolodvora
Karlovac i Mrzlo Poljem, te se smanjuje padom visine usjeka
(isklinjava). Na dionici B (lijevo, prije mosta) taj sloj gline ima
debljinu priblino 3 do 5 m,
nadioniciC(desno,nakonmosta)iznosicca.3do6m,dokna
dioniciD(lijevo,nakonmosta)imadebljinuotprilike4do6m. Na viim
stacionaama pruge, na dionicama E (desno) i F (lijevo)
debljinaslojaglinenavrhuusjekaiznosioko4do6m,tese takoer smanjuje
padom visine
usjeka.Ispodspomenutogslojaglineizmjenjujuseslojevisitnozrnih
zbijenihljunakasprekomjernomkoliinomprahailigline,sa
slojevimazbijenihpijesaka,takoersprekomjernomkoliinom
prahailigline,amjestimino(dionicaD)sepojavljujuitanji
proslojciopisanihglina.Naslici4.prikazanjekarakteristini
inenjerskogeoloki profil za dionicu B.Slika 4. Karakteristini
inenjerskogeoloki profil za dionicu B3. Projektiranje sanacije
klizitaProjekt sanacije klizita na predmetnoj lokaciji [3-8] izraen
je na raziniglavnogiizvedbenogprojekta,akaopodlogasuposluili
rezultati istranih radova [1, 9] i idejni projekt sanacije [2].
Uidejnomprojektu[2]suanaliziranatrivarijantnarjeenja sanacije
nestabilnih zona usjeka, od kojih je kao optimalno rjeenje
odabranazamjenapostojeegmaterijalanovim,kamenim materijalom. Takvo
rjeenje se odnosilo na sve dionice na kojima
seplaniralasanacija.Meutim,prijeizradeizvedbeneprojektne
dokumentacije, investitor je dao naputak prema kojemu je zahvat
sanacije potrebno obaviti unutar podruja u koje ne zadiru postojei
podzemni TD i PNK kabeli te signalno-telekomunikacijski (STKA)
kabeli.Sobziromnatodasuuodreenimpresjecimasanacije, definiranim u
idejnom projektu, takvi kabeli bili unutar analiziranih poprenih
presjeka, trebalo je provesti nove proraune uzimajui u obzir
navedeni investitorov naputak. Takoer treba napomenuti da su sve
analize provedene u skladu sa smjernicama iz Eurokoda 7, to nije
obavljeno u idejnom projektu. U skladu sa smjernicama
unormamazaprojektiranjegeotehnikihkonstrukcijaHRNEN 1997-1:2012
Eurokod 7: Geotehniko projektiranje - 1. dio: Opa
pravila[10],tenacionalnogdodatkaprethodnojnormiHRNEN
1997-1:2012/NA:2012Eurokod7:Geotehnikoprojektiranje-
1.dio:Opapravila-Nacionalnidodatak[11],izvrenjeodabir
karakteristinihiproraunskihvrijednostigeomehanikih parametara prema
projektnom pristupu
3.NadioniciA,nadesnojstraniprugeprijemosta,kaooptimalno
rjeenjesanacijenestabilnostipokosausjekaodabranaje
kombiniranaizvedbazidaodarmiranogtlaudonjemdijelu
ikamenognasipaugornjemdijeluuzosiguranjeadekvatne
odvodnjeoborinskeidrugevode,slika6.Zidodarmiranogtla
inisklopmodularnihblokova,geomreaislojevaodkamenog materijala. Isto
rjeenje sanacije je primijenjeno i na desnoj strani nakon mosta, na
dionici C. Na dijelu ove dionice, u idejnom projektu
oznaenomsL3iL4,prethodnojepredvienakombinirana izvedba pilotne
stijene (promjera pilota 40 cm uz razmak pilota od 1,2 m) na vrhu
pokosa i zamjene materijala. Razmatrajui situaciju na terenu,
izvedba pilotne stijene s krune pokosa vrlo je oteana zbog
ogranienog pristupa tekoj mehanizaciji na privatnu esticu
tejeitododatnirazlogodabirarjeenjasizvedbomzidaod armiranog tla i
zamjene kamenim
nasipom.Naostalimdijelovimasanacijajeprovedena(dioniceBiD)ili
seplaniraprovesti(dioniceEiF)zamjenommaterijalakako
jeipredvienoidejnimprojektom.Meutim,rjeenjeje(slika
8.)prilagoenonovimgeotehnikimproraunima,planiranoj
tehnikojizvedbirjeenja,ibuduemprojektuobnavljanja
gornjegustrojapruge(planiranjedrenaekojabiseuklopilau sustav drenae
kanalicama po projektu obnove gornjeg ustroja)
"NovadvokolosijenaeljeznikaprugaM202zamjeoviti promet Goljak -
Karlovac
Skradnik".Kontrolagraninihstanjanosivostigeotehnikekonstrukcije,
odnosnozahvata,obavljenajeprimjenommetodegranine ravnotee, u
programu GeoStudio-Slope/W 2007 [12].3.1.Projektiranje sanacije
izvedbom zida od armiranog
tlaKaorjeenjesanacijenestabilnostinadesnojstrani,207mprije mosta
(dionica A) i 92 metra nakon mosta (dionica C), odabran je zid
odarmiranogtlaizamjenamaterijala.Projektiranjesanacijeovih dionica
je raeno koristei inenjerskogeoloke profile tla odreene na temelju
istranih radova. Analize su obuhvatile sljedee:a)
kontrolavanjske(globalne)stabilnostiarmiranogzida (bloka) tla, te
kontrola nosivosti temeljnog tlab) kontrola unutarnje (lokalne)
stabilnosti armiranog zida, gdje
jekontrolaprovedenazageneriraneploheupotencijalnoj zoni sloma.S
obzirom na faznost zahvata, navedene kontrole su obavljene za svaku
pojedinu fazu izvedbe, i to:1.iskop za pristupnu cestu2.iskop za
armirani zid3.izvedba armiranog zida4.izvedba kamenog
nasipa5.izvedba pasivnog klina ispred armiranog zida6.denivelacija
tla ispred armiranog zida (zbog rekonstrukcije pruge u dogledno
vrijeme, odnosno izvedbe novog odvodnog
kanala).Provedenesuanalizezastatikostanjezasvakupojedinu
fazuizvedbetezakonanufazuanalizautjecajapotresana
stabilnostarmiranogzida(dinamikaanaliza).Uanalizamaje
takoeruzetouobziriodgovarajueprometnooptereenjeod
mehanizacije(povremeno,nepovoljno),odstambenihobjekata Graevinar
11/20141020 GRAEVINAR 66 (2014) 11, 1015-1025Dalibor Udovi, Mario
Bai, Meho Saa Kovaevikoji se nalaze na gornjem platou pokosa
(trajno, nepovoljno) te privremenog objekta (trajno,
nepovoljno).Zaarmiranjezidaodarmiranogtlasuprojektompredviene
jednoaksijalnegeomree,itodvarazredavrstoe.Zaprvi razred (gornji dio
zida) zahtijevala se karakteristina proraunska otpornost od
minimalno 25 kN/m, dok se za drugi razred (donji dio zida)
zahtijevala karakteristina otpornost od minimalno 30 kN/m.
Materijal armiranog tla i kamenog nasipa je predvienih
karakteristinih parametara vrstoe c = 0 kPa i = 40.Sve analize su
zadovoljavale minimalni faktor sigurnosti od 1.0,
anaslici5.jeprikazanjedanodrezultataprorauna(globalna
analizastabilnostinakonizvedbezidaodarmiranogtlai kamenog nasipa).
Na slici 6. je prikazan odabrani karakteristini popreni presjek
sanacije na dionici C.Slika 5. Rezultati analize stabilnosti nakon
izvedbe armiranog tla i kamenog nasipa (Fs=1.53 > Fs,min
=1.00)Slika 6. Karakteristini popreni presjek sanacije na dionici
AGraevinar 11/20141021 GRAEVINAR 66 (2014) 11, 1015-1025Sanacija
klizita na eljeznikoj pruzi izmeu kolodvora Karlovac i Mrzlo
Polje3.2. Projektiranje sanacije zamjenom
materijalaZamjenamaterijalajeplanirananadionicamaB,D,EiF.S obzirom
na faznost zahvata, navedene kontrole su obavljene za svaku
pojedinu fazu izvedbe, i to:1.iskop za pristupnu cestu2.iskop
donjeg dijela pokosa3. izvedba kamenog nasipa na donjem dijelu
zamjene materijala (ispod nivoa pristupnog puta)4.iskop gornjeg
dijela pokosaSlika 7. Rezultati analize stabilnosti nakon izvedbe
kamenog nasipa (Fs=1.39 > Fs,min =1.00)Slika 8. Karakteristini
popreni presjek sanacije na dionici DGraevinar 11/20141022
GRAEVINAR 66 (2014) 11, 1015-1025Dalibor Udovi, Mario Bai, Meho Saa
Kovaevi5.izvedbakamenognasipanagornjemdijeluzamjene materijala
(iznad nivoa pristupnog
puta)Provedenesuanalizestatikogstanjazasvakupojedinu
fazuizvedbetezakonanufazuanalizautjecajapotresana stabilnost
novoformiranog pokosa. Sve analize su zadovoljavale
minimalnifaktorsigurnostiod1.0,anaslici7.jeprikazan
jedanodrezultataprorauna(nakonizvedbekamenognasipa
ugornjemdijeluzamjenematerijala).Naslici8.jeprikazan odabrani
karakteristini popreni presjek sanacije na dionici D.4. Izvedba
sanacije klizitaOvisno o odabranom rjeenju sanacije, projektom su
definirane ifazeizvedbe.Svinavedeniradovisuiizvedeniuskladus
projektnomdokumentacijom,afazeizvedbesuprikazaneu sljedeim
potpoglavljima.4.1.Sanacija klizita izvedbom zida od armiranog tla
sa zamjenom materijalaFaze izvoenja, na stacionaama A i C, s desne
strane pruge, bile su sljedee :1.pripremni radovi2.geodetsko
iskolenje pristupne ceste3.iskop za pristupnu cestu4.izvedba platoa
pristupne ceste5.geodetsko iskolenje iskopa za armirani zid6.iskop
za armirani zid7.strojno zbijanje temeljnog tla8.polaganje
geotekstila9.izvedbacementiranogkamenogmaterijala,kaotemelja
armiranog zida10.izvedba drenanog sustava11.ugradnja revizijskog
okna12.izvedba temeljne stope armiranog zida13.izvedba armiranog
zida14.izvedba kamenog nasipa15.polaganje geotekstila16.izvedba
povrinskog drena17.ugradnja mjeovitog materijala18.ugradnja
humusa19.polaganje geosintetika protiv erozije20.obavljanje
hidrosjetve21.zatrpavanje ispred zida materijalom iz iskopa
22.izrada obodnog odvodnog
sustava.Naobjedionice(AiC)nakojimaseizvodiozidodarmiranogtla
trebalo je nuno najprije izraditi privremeni pristupni put. S
obzirom natodaseoekivalavelikavlanosttemeljnogtla,napristupni
jeputpoloengeotekstilte30cmkamenogmaterijalaradi
osiguranjakvalitetnogplanumazaprometmehanizacije.Nakon
iskopazaarmiranizid,provedenojezbijanjetemeljnogtlaradi postizanja
povoljnijih fizikalno-mehanikih karakteristika, te se na takvo
zbijeno tlo postavio netkani geotekstil vlane vrstoe od 15 kN/m.
Geotekstil u svojoj ravnini ima drenanu funkciju, tj. provodi
procjednuvodudoperforiranecijeviudnuzidaodarmiranogtla. Slijedila
je izrada temeljne stope od kamenog materijala i cementa, te
drenanog rova u koji se ugradila perforirana cijev PEHD DN400,
120.Nakontogajeslijedilaizvedbaarmiranogzida,odnosno
polaganjegeomrea,nasipanjekamenogmaterijalauvisiniod
30cmuzzbijanjenakrutostod40MPa.Armiranizidsesastoji
odmodularnihbetonskihblokova(kojinemajunosivufunkciju), polimernih
konektora i geomrea. Na oiene blokove je poloena
geomreaprekoutoraubloku,asvakikrajgeomreejespojens konektorom ime
se osigurala veza izmeu geomrea i modularnih
betonskihblokova.Navrhuzida(zadnjadvamodularnabloka) ugraene su
geomree duljine 2 m kako bi se osigurala stabilnost krune zida. Na
vrh zadnjeg modularnog bloka izvedena je betonska
kapa,tejeankeromfiksiranazamodularneblokove.Koritene
geomreesuodproizvoaaTemaXgrid60/30kN/m.Zahvatje obavljen u
kampadama irine 20 m.Na vrhu zida izraen je povrinski dren, ija se
stabilnost osigurala
obodnimkanalomspoprenimgredama.Posebnosepazilona
ugradnjurevizijskihokanakojasenalazeunutartijelaarmiranog
zida,kaoinapolaganjegeomreaokorevizijskihokana.Nakon izgradnje
zida, slijedila je izvedba kamenog nasipa, i to u slojevima od 50
cm, uz zbijanje na krutost od 40 MPa, nakon ega se polagao
geotekstilvlanevrstoeod10kN/mivertikalnepropusnosti
od100l/m2s.Zatimseugradiomjeovitimaterijalodkamenai humusa,
debljine 25 cm, uz zbijanje na krutost od 30 MPa, humus
udebljiniod20cm,geosintetikprotiverozijeKMat,teseobavila
hidrosjetva pokosa. Na vrhu pokosa je izvedena obodna odvodnja
betonskimkanalicama.Sobziromnatodasusepostojeikabeli nalazili oko
1,5 m od osi kanalice, te na dubini od 90 cm, posebno se pazilo na
iskop pri vrhu pokosa. Na slici 9. prikazane su pojedine faze
izvedbe sanacije na dionici
A.IzvedbadioniceCsastojalaseodistihelementatakaoizvedba dionice A,
samo to se u drenani rov ugradila perforirana cijev PEHD DN250, 240
i to na poetku zahvata (odnosno do nadvonjaka) u
duljiniod44m,nakonegajeslijedilaugradnjaperforiranecijevi
PEHDDN300,120,uduljiniod42mteugradnjaobinePEHD DN300 cijevi u
duljini od priblino 146 m.
Kvalitetaradova,odnosnokvalitetazbijenosti(krutosti)slojeva
zidaodarmiranogtlaikamenognasipa,kontroliranajekrunom
ploom(tekuaispitivanja)iprimjenomSASWmetodeanalize
povrinskihvalova(kontrolnaispitivanja),gdjeseizbrzine
posminihvalovapojedinogslojaodreujemodulelastinostipri
malimdeformacijama.Svaispitivanjasupokazaladasukrutosti
traeneprojektomuspjenopostignuteizvedbom.Dodatno,
kaomjerakontroleuporabivostikonstrukcijeodarmiranogtla,
kontinuranosuobavljanamjerenjadeformacijaunutartijelazida
horizontalnimdeformetrimaduljine7m,mjerenjaprostornih
pomakauacijevideformetra(namodularnimblokovima)i
krunezidageodetskimreperimatijekominakonizvedbezida. Ova kontrolna
ispitivanja su provedena na 6 profila na dionici A i 3 profila na
dionici C. Takoer su na kruni gornjeg pokosa ugraena tri bloka
dimenzija 202010 cm, koja su posluila kao fiksna toka Graevinar
11/20141023 GRAEVINAR 66 (2014) 11, 1015-1025Sanacija klizita na
eljeznikoj pruzi izmeu kolodvora Karlovac i Mrzlo
Poljezapraenjevremenskihslijeganjakamenognasipa.Mjerenjae se
obavljati tijekom dvanaest mjeseci, i to svaki tjedan prvi mjesec
danaodzavretkaizvedbezida,aostalamjerenjanakontreeg, estog i
dvanaestog mjeseca. Dosadanja mjerenja su pokazala da su slijeganja
kamenog nasipa neznatna.4.2. Sanacija klizita zamjenom
materijalaNadionicamaBiDjesanacijapokosaprovedenazamjenom
materijala. Faze izvoenja su bile sljedee:1.pripremni
radovi2.geodetsko iskolenje pristupne ceste 3.iskop za pristupnu
cestu 4.izvedba platoa pristupne ceste5.
geodetskoiskolenjedonjegdijelaiskopazazamjenu materijala7.strojno
zbijanje temeljnog tla8.polaganje geotekstila na donjem dijelu
iskopa9.izvedba drenanog sustava10. izvedba kamenog nasipa na
donjem dijelu iskopa11.
geodetskoiskolenjegornjegdijelaiskopazazamjenu materijala12.gornji
dio iskopa za zamjenu materijala13.polaganje geotekstila na gornjem
dijelu iskopa14.izvedba kamenog nasipa na gornjem dijelu
iskopa15.ugradnja mjeovitog materijala16.ugradnja
humusa17.polaganje geosintetika protiv erozije18.obavljanje
hidrosjetve.KakosupristupniputovidionicaBiDprolaziliucijelostikroz
slojevemekegkoherentnogmaterijala,naplanumputaje poloen geotekstil
te na njega 30 cm zbijenog kamenog materijala (granulacije iste kao
za nasip). Pristupni put je u uzdunom smjeru
prationagibosipruge,aupoprenomjeimaonagib5%prema
pruzi.Ospristupnihputovasecijelomduljinomnalazilaoko2,05 m iznad
osi pruge. Podjela zahvata na gornji i donji dio bila je nuna zbog
ukupne visine zahvata i karakteristika tla. Zahvat je obavljen u
kampadama irine 20 m, a na donjem dijelu pri iskopu kanalice
izveden je paljiv iskop uz maksimalnu kampadu od 5
m.Nakonpunogiskopanapojedinomdijelu,aprijeizvedbenasipa,
postavljenesudrenaneperforiranecijevi(PEHDDN300,240) na posteljicu
od cementiranog kamenog materijala na geotekstilu,
iprikljuenesupotrebnimspojevimananovubetonskukanalicu. Pad drenae
je izveden kao 0,5 %, od ega 0,3 % koje prati pad osi
pruge(tj.padosikanalice)ijo0,2%kojijeizvedenvariranjem debljine
podnonog sloja ispod drenane cijevi. Prije same izvedbe nasipa je
cijelo lice iskopa prekriveno geotekstilom koji se poloio
naprethodnozbijenotemeljnotloikojiimafunkcijuprovoenja
procjednevodedoperforiranecijeviunoicipokosa.Radovina vrhu pokosa
su, zbog blizine postojeih podzemnih kabela, izvedeni posebno
paljivo, a po potrebi i
runo.Nasipseizvodiooddobrograduiranogkamenogmaterijala
granulacije32-100mm,nasipanoguslojevimavisineod50cm, Slika 9.
Izvedba sanacije klizita na dionici AGraevinar 11/20141024
GRAEVINAR 66 (2014) 11, 1015-1025Dalibor Udovi, Mario Bai, Meho Saa
KovaevisazbijanjemsvakogslojanamodulkrutostiMs>40MPa.Gotov
pokosnacijelojstacionaizahvatajenagiba1:2.Nakonizvedbe
itavogkamenognasipaslijedilojepolaganjegeotekstilavlane vrstoe od
10 kN/m i vertikalne propusnosti od 100 l/m2s. Zatim
jeslijedilaugradnjamjeovitogmaterijalaodkamenaihumusa
debljine25cm,uzzbijanjenakrutostod30MPa,nakonegaje ugraen isti
humus u debljini od 20 cm, poloen geosintetik protiv erozije, te je
obavljena hidrosjetva pokosa. Na slici 10. prikazane su pojedine
faze izvedbe sanacije na dionici
D.Kvalitetaradova,odnosnokvalitetazbijenosti(krutosti)slojeva
armiranognasipa,jekontroliranakrunomploom(tekua
ispitivanja)iprimjenomSASWmetodeanalizepovrinskihvalova (kontrolna
ispitivanja), a sva ispitivanja su pokazala da su krutosti traene
projektom uspjeno postignute izvedbom.4.
ZakljuakNedugoposlijeizgradnjetrikilometradioniceeljeznikepruge
M202,ZagrebGlavnikolodvorRijeka,izmeukolodvora
KarlovaciMrzloPoljepojavilasuseklizitanapokosimausjeka.
Tijekomvremenasunatojdioniciizvedeneraznelokalnemjere
sanacije,meutimklizanjasusenastavila.Sobziromdasuse uslijed
djelovanja oborina znatno intezivirala klizanja, bilo je nuno hitno
izraditi izvedbenu projektnu dokumentaciju sanacija klizita.
Sanacijske mjere su na odreenim dijelovima obuhvatile izradu zida
od armiranog tla i zamjenu materijala, dok je na ostalim dijelovima
primijenjena samo zamjena materijala pokosa. Razliita rjeenja su
posljedicainjenicedaseradovimasanacijenijesmjelozadiratiu podruje u
kojem se nalaze podzemni kabeli i instalacije, da postoji
ovisnostoblizinigraevinanagornjemplatoupokosa,kaoida
setrebajuufaziprojektiranjazadovoljitisvielementidefinirani
Eurokodom 7 [10, 11]. Rjeenja su takoer prilagoena i buduem
projektuobnavljanjagornjegustrojapruge"Novadvokolosijena
eljeznikaprugaM202zamjeovitiprometGoljak-Karlovac
Skradnik".Rjeenjasanacijesuizvedenaupotpunostiuskladus projektnom
dokumentacijom te predstavljaju trajno rjeenje kojim
seomoguilafunkcionalnostisigurnostnavedenedionicepruge
kaoigraevinanaplatouiznadusjeka.Ovajprojektsanacijeje
okarakteriziranvisokimstupnjemsuradnjeizmeuinvestitora,
projektantaiizvoaa,tojebiloprijekopotrebnosobziromna nunost hitnog
i kvalitetnog
rjeenja.ZahvalaAutoriovajradposveujukolegiIvanuIgrecu,dipl.ing.gra.,
(1959.-2013.)kojijeznaajnodopriniourealizacijiprojekta
sanacijeklizitanaeljeznikojpruziizmeukolodvoraKarlovac i Mrzlo
Polje.Slika 10. Izvedba sanacije klizita na dionici DGraevinar
11/20141025 GRAEVINAR 66 (2014) 11, 1015-1025Sanacija klizita na
eljeznikoj pruzi izmeu kolodvora Karlovac i Mrzlo
PoljeLITERATURA[1]Geoekspert d.o.o.: Geotehniki elaborat, Pruga
M202 Zagreb
GK-Rijeka,Kliziteusjekakm479+690-km480+240,GT-07-11-2010, Zagreb,
studeni 2010. [2]
Geoekspertd.o.o.:Idejniprojektsanacije,PrugaM202Zagreb GK-Rijeka,
Klizite usjeka km 479+690- km 480+240, GT-08-11-2010, Zagreb,
studeni 2010.
[3]GraevinskifakultetSveuilitauZagrebu:Izvedbeniprojekt sanacije,
sanacija desne strane pokosa usjeka od km 479+649 do km 479+856,
Pruga M202 Zagreb GK-Rijeka, IZP-110-004/2013, Zagreb, svibanj,
2013. [4]GraevinskifakultetSveuilitauZagrebu:Izvedbeniprojekt
sanacije, sanacija lijeve strane pokosa usjeka od km 479+727 do km
479+856, Pruga M202 Zagreb GK-Rijeka, IZP-110-005/2013, Zagreb,
srpanj, 2013.
[5]GraevinskifakultetSveuilitauZagrebu:Izvedbeniprojekt sanacije,
sanacija desne strane pokosa usjeka od km 479+863 do km 479+955,
Pruga M202 Zagreb GK-Rijeka, IZP-110-006/2013, Zagreb, lipanj,
2013. [6]GraevinskifakultetSveuilitauZagrebu:Izvedbeniprojekt
sanacije, sanacija lijeve strane pokosa usjeka od km 479+863 do km
479+931, Pruga M202 Zagreb GK-Rijeka, IZP-110-007/2013, Zagreb,
srpanj, 2013.
[7]GraevinskifakultetSveuilitauZagrebu:Izvedbeniprojekt sanacije,
sanacija desne strane pokosa usjeka od km 480+175 do km 480+345,
Pruga M202 Zagreb GK-Rijeka, IZP-110-008/2013, Zagreb, studeni,
2013. [8]GraevinskifakultetSveuilitauZagrebu:Izvedbeniprojekt
sanacije, sanacija lijeve strane pokosa usjeka od km 480+152 do km
480+390, Pruga M202 Zagreb GK-Rijeka, IZP-110-009/2013, Zagreb,
studeni, 2013. [9]GraevinskifakultetSveuilitauZagrebu:Izvjetajo
geotehnickim istranim radovima, Pruga M202 Zagreb GK-Rijeka,
GIZ-110-031/2013, Zagreb, svibanj, 2013.
[10]HRNEN1997-1:2012Eurokod7:Geotehnikoprojektiranje-1. dio: Opa
pravila [11]HRNEN1997-1:2012/NA:2012Eurokod7:Geotehniko
projektiranje - 1. dio: Opa pravila - Nacionalni
dodatak[12]GEO-SLOPE International Ltd.: Geostudio Slope/W 2007,
Calgary, Kanada
