KLIZIŠTA - msb.gov.bamsb.gov.ba/dokumenti/AB38741.pdf · Klizišta i odrone najčešće pokrene čovjek svojom intervencijom u prirodi, remeteći postojeću ravnotežu. Na regionalnim

KKK LLL III ZZZ III ŠŠŠ TTT AAA

N A R E G I O N A L N I M C E S T A M A

UNSKO-SANSKOG KANTONA

Bihać, april 2006. god.

SADRŽAJ

1. UVOD 2. PREGLED SVIH REGISTROVANIH KLIZIŠTA /ODRONA/ 2.1. Pregled saniranih klizišta u periodu poslije rata /Prilog 1/ 2.2. Pregled troškova saniranih klizišta 2.3. Pregled nesaniranih klizišta /Prilog 2/ 2.4. Procjena troškova klizišta koje treba sanirati

3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA KLIZIŠTA

4. ZAKLJUČAK

5. PREGLEDNA KARTA REGISTROVANIH KLIZIŠTA /ODRONA/ NA REGIONALNIM CESTAMA USK

1. UVOD Ceste su najznačajniji infrastrukturni objekt i predstavljaju za svaku društvenu zajednicu ključni elemenat razvoja određenog kraja.Upravljanje cestovnom infrastrukturom zahtijeva dobro organizovane i efikasne službe, koje trebaju inicirati i realizovati zahvate na održavanju saobraćajnica u svim vremenskim prilikama.Klizišta su ta koja najdirektnije ukazuju na dobro ili loše održavanje cesta, s time da neka trajno egzistiraju sa prihvatljivim posljedicama, a neka dovode do prekida prometa. Pojava klizišta ne predstavlja samo ozbiljan inženjerski problem već i veliku opasnost za ljudske živote te materijalna i prirodna dobra. Kompleksnost tog problema zahtijeva vrlo ozbiljan pristup rješavanju, od postupaka predviđanja pojave klizišta i njihove prevencije do izrade trajnih mjera sanacije postojećih klizišta. Stoga, izučavanje stabilnosti padina je problem sa kojim se susreću uglavnom:

• geotehničari, • geolozi, • građevinci, • rudari, • urbanisti i drugi

pri građenju objekata, eksploataciji mineralnih sirovina, prostornom planiranju i zaštiti okoliša. Geotehnika ovdje ima prioritetan značaj u zaštiti geološke sredine, zaštiti stanovništva i materijalnih dobara od djelovanja geoloških procesa koji nerijetko imaju karakter prirodnih katastrofa.

2. PREGLED SVIH REGISTROVANIH KLIZIŠTA / ODRONA / Klizišta i odrone najčešće pokrene čovjek svojom intervencijom u prirodi, remeteći postojeću ravnotežu.

Na regionalnim cestama USK ukupne dužine oko 500 km registrovano je 52 klizišta i odrona od čega je:

11 sanirano /prilog1/

41 nesanirano / prilog 2/. Veći dio navedenih klizišta i odrona nastao je u periodu poslije rata.

Na saobraćajnim objektima obično nastaju 3 tipa klizišta , i to :

• Tip «A» klizište ispod ceste - klizna ravan u nasip, • Tip «B» klizište iznad ceste - klizna ravan u usjeku, • Tip «C» klizište na čitavoj širini ceste - klizna ravan zahvata nasip i

usjek.

Ovdje ćemo prihvatiti podjelu klizišta prema klasifikaciji prof.dr Ibrahima Jašarevića / Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu / i to: - mala klizišta Fk<1.700 m2

- srednja klizišta 1.700 m2 < Fk < 5.280 m2 - velika klizišta 5.280 m2 < Fk < 60.000 m2

pri čemu je Fk – površina zahvaćena klizanjem.

Uzroci pojave klizišta su: • loša geološka građa • izgradnja postojeće cestovne mreže bez prethodnih geoloških i

geomehaničkih ispitivanja • neodržavanje cesta u ratnom periodu • povećanje saobraćajnog opterećenja u periodu poslije rata • nekontrolisano odvođenje fekalnih i poremećena odvodnja oborinskih

voda unutar naselja • naknadno polaganje instalacija u trup ceste u slučajevima kada se isti ne

dovede u prvobitno stanje • sječa visokog rastinja po kosinama nasipa i usjeka.

2.1. PREGLED SANIRANIH KLIZIŠTA

PRILOG 1

1. KLIZIŠTE GATA I i II

R403a, dionica: Trž.Raštela-Gata-Kamenica

TROŠKOVI SANACIJE za izradu projekta 20.000,00 KM

za izvođenje radova 116.282,00 KM ukupno 136.282,00 KM

2. KLIZIŠTE GATA III


- prije sanacije

- poslije sanacije



3. KLIZIŠTE VRSTA III




4. KLIZIŠTE GORNJI BRIGOVI

R401b: Gnjilavac-Brigovi

- prije sanacije

- poslije sanacije



5. KLIZIŠTE GORNJI BRIGOVI II


- prije sanacije

- poslije sanacije



6. KLIZIŠTE GNJILAVAC

R402: Ljusina-Gnjilavac

- prije sanacije

- poslije sanacije



7. KLIZIŠTE LJUSINA I i II

R402: Ljusina-Gnjilavac

- prije sanacije

- poslije sanacije



8. KLIZIŠTE ŠTURLIĆ I i II

R403b: Ćehići-Barake

- prije sanacije

- poslije sanacije



9. KLIZIŠTE VELAGIĆI II

R407a: Velagići-Sanica

- prije sanacije

- poslije sanacije



10. KLIZIŠTE BUK I i II

R408: Dubovsko-Kulen Vakuf

- prije sanacije

- poslije sanacije



11. KLIZIŠTE BOSANCI

R410: Lanište-Sanica

- prije sanacije

- poslije sanacije



2.2. PREGLED TROŠKOVA SANIRANIH KLIZIŠTA U PERIODU POSLIJE RATA

Troškovi sanacije /KM/ R.br. Oznaka ceste

Godina sanacije

Naziv lokacije Projektovanje Izvođenje

radova 1. R403a 1999. GATA I i II 20.000,00 116.282,00 2. R403a 2003. GATA III 11.000,00 183.511,00 3. R403a 2003. VRSTA III 10.000,00 403.344,00 4. R401b 2000. GORNJI

BRIGOVI 11.520,00 106.284,00

5. R401b 2003. GORNJI BRIGOVI 2

13.600,00 487.352,00

6. R402 2003. GNJILAVAC 10.000,00 310.883,00 7. R402 2000. LJUSINA I i II 10.000,00 276.087,00 8. R403b 1998. ŠTURLIĆ I i II 20.000,00 228.442,00 9. R407a 2003. VELAGIĆI 2 11.000,00 167.530,00

10. R408 2000. BUK I i II 11.000,00 273.962,00 11. R410 2005. BOSANCI 12.045,00 398.636,00

UKUPNO:

140.165,00

2.952.313,00

procentualno učešće:

4,5% 95,5%

SVEGA: 3.092.478,00 KM

2.3. PREGLED NESANIRANIH KLIZIŠTA

PRILOG 2

Ovim pregledom dati su osnovni podaci o registrovanim klizištima kao što su: - površina, - klasifikacija, - vrijeme nastanka, - stanje klizišta, - ugroženost ceste, - ugroženost susjednih objekata, - hitnost sanacije (*-pasivno klizište, **-manje hitna sanacija, ***-hitna sanacija), - procjena troškova sanacije.

1. KLIZIŠTE

R400: Skokovi – Todorovo - Vrnograč

Stacionaža: km 0+950

OSNOVNI PODACI POVRŠINA 1.100 m2

KLASIFIKACIJA malo VRIJEME NASTANKA 2003. god.

STANJE KLIZIŠTA aktivno

UTICAJ NA OKOLINU ugroženost ceste oštećena jedna saobraćajna traka

ugroženost susjednih objekata nije evidentna hitnost sanacije **

PROCJENA TROŠKOVA SANACIJE

za izradu projekta 12.210,00 KM za izvođenje radova 205.000,00 KM

ukupno 217.210,00 KM

Napomena: Postoji proj. dokumentacija «Skokovi1», projektant Smagra,doo Zagreb 2003.

2. KLIZIŠTE




KLASIFIKACIJA srednje VRIJEME NASTANKA 2004. god.


UTICAJ NA OKOLINU ugroženost ceste kontinuirano osipanje mat. na 1 saobr.





Napomena: Postoji proj. dokumentacija «Todorovo 2», projektant Zavod za saobr.Građevinskog fakulteta u Sarajevu,2005.

3. KLIZIŠTE






UTICAJ NA OKOLINU ugroženost ceste oštećena 1 saobraćajna traka

ugroženost susjednih objekata susjedni stambeni objekat hitnost sanacije ***




Napomena: Postoji proj. dokumentacija «Todorovo 1», projektant Zavod za saobr. Građevinskog fakulteta u Sarajevu 2005.

4. KLIZIŠTE

R401:Bos.Otoka-Bužim-V.Kladuša



KLASIFIKACIJA malo VRIJEME NASTANKA -



ugroženost susjednih objekata susjedni stambeni objekat hitnost sanacije **




5. KLIZIŠTE

R401a, dionica:Vrnograč-gr.R Hrvatske (pravac Glina )


OSNOVNI PODACI POVRŠINA 300 m2

KLASIFIKACIJA malo VRIJEME NASTANKA prije rata

STANJE KLIZIŠTA stabilizovano


ugroženost susjednih objekata nije evidentna hitnost sanacije *



ukupno 56.000,00 KM

Napomena: Područje oko klizišta nalazi se u miniranoj zoni. Postupak sanacije pokrenuće se nakon deminiranja područja.

6. KLIZIŠTE

R401a, dionica: Vrnograč-gr.R Hrvatske (pravac Glina )





UTICAJ NA OKOLINU

ugroženost ceste oštećena 1 saobraćajna traka ugroženost susjednih objekata nije evidentna

hitnost sanacije *

PROCJENA TROŠKOVA SANACIJE za izradu projekta 9.600,00 KM


Napomena: Područje oko klizišta nalazi se u miniranoj zoni. Postupak sanacije pokrenuće se nakon deminiranja područja

7. KLIZIŠTE




KLASIFIKACIJA srednje VRIJEME NASTANKA prije rata







Napomena: Područje oko klizišta nalazi se u miniranoj zoni. Postupak sanacije pokrenuće se nakon deminiranja područja.

8. KLIZIŠTE











Napomena: Područje oko klizišta nalazi se u miniranoj zoni.Postupak sanacije pokrenuće se nakon deminiranja područja.

9. KLIZIŠTE




KLASIFIKACIJA malo VRIJEME NASTANKA 2004.god.


UTICAJ NA OKOLINU ugroženost ceste oštećena 1 saobraćajna traka sa

tendencijom daljeg oštećenja ugroženost susjednih objekata nije evidentna

hitnost sanacije ***



Napomena: Postoji proj.dokumentacija»Koprivna», projektant Zavod za saobr.Građ.fakulteta u Sarajevu, 2005. Zahtjev za sanaciju klizišta upućen Telekomu BiH jer je uzrok pojave klizišta postavljanje telefonskih instalacija u trupu ceste.

10. KLIZIŠTE






UTICAJ NA OKOLINU ugroženost ceste kontinuirano osipanje materijala na

kolovoz ugroženost susjednih objekata nije evidentna




Napomena: U toku je procedura za izradu projekta rekon- strukcije dijela ceste R401b na kome se nalazi klizište.

11. KLIZIŠTE












12. KLIZIŠTE

R401b: Gnjilavac- Brigovi











13. KLIZIŠTE




KLASIFIKACIJA srednje VRIJEME NASTANKA 2006.god.








14. KLIZIŠTE












15. KLIZIŠTE

R402: Ljusina-Stijena-Gnjilavac





UTICAJ NA OKOLINU ugroženost ceste deformacije kolovoza sanirane u 2005.god.





16. KLIZIŠTE

R403a, dionica:Trž.Raštela-Gata-Kamenica






tendencijom daljeg oštećenja ugroženost susjednih objekata potencijalna opasnost za stambeni objekat




17. KLIZIŠTE




KLASIFIKACIJA srednje VRIJEME NASTANKA -


UTICAJ NA OKOLINU ugroženost ceste velike deformacije kolovoza

ugroženost susjednih objekata potencijalna opasnost za stambene objekte hitnost sanacije ***




Napomena: Klizište Vrsta III je neuspješno sanirano u toku 2003. god.

18. KLIZIŠTE






UTICAJ NA OKOLINU ugroženost ceste deformacije kolovoza





19. KLIZIŠTE







ugroženost susjednih objekata opasnost za stambene objekte hitnost sanacije ***



ukupno 57.000,00 KM

20. KLIZIŠTE




KLASIFIKACIJA veliko VRIJEME NASTANKA -



ugroženost susjednih objekata ugroženi stambeni objekti, evidentiran oštećen stamb.objekat u projektu




Napomena: Postoji proj.dokumentacija « Vrsta II», projektant Građ.fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1998.god. Vrijednost radova na sanaciji po ovom projektu iznosi 220.500,00KM. Postoji proj.dokumentacija «Turija1», projektant Građ.fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002.god. Vrijednost radova na sanaciji po ovom projektu iznosi 561.000,00 KM. Neophodna revizija navedenih projekata. Na površini predviđenoj za sanaciju nalaze se izgrađeni stamb. objekti.

21. KLIZIŠTE




KLASIFIKACIJA veliko VRIJEME NASTANKA -



ugroženost susjednih objekata ugroženi stambeni objekti hitnost sanacije ***




Napomena: Postoji proj.dokumentacija»VrstaI», projektant Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999.god. Na površini predviđenoj za sanaciju nalaze se izgrađeni stamb. objekti. Neophodna revizija projekta.

22. KLIZIŠTE

R403b:Ćehići-Šturlić-Grahovo






ugroženost susjednih objekata nije evidentna hitnost sanacije ***



ukupno 65.000,00 KM

Napomena: Postoji proj.dokumentacija»Farma», projektant Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,2000.

23. KLIZIŠTE











24. KLIZIŠTE










25. KLIZIŠTE











Napomena:Postoji proj.dok.»ŠturlićIII», projektant Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2000.god

26. KLIZIŠTE











27. KLIZIŠTE






UTICAJ NA OKOLINU ugroženost ceste suženje obje saobr. trake





Napomena:Postoji proj.dokumentacija»Johovica» projektant Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2000. Neophodna revizija projektnog rješenja.

28. KLIZIŠTE






UTICAJ NA OKOLINU ugroženost ceste sužena 1 saobr. traka





29. KLIZIŠTE






UTICAJ NA OKOLINU ugroženost ceste oštećena 1 saobr. traka





30. KLIZIŠTE











31. KLIZIŠTE











Napomena:Postoji proj.dok.»Johovica1», projektant Zavod za saobr.Građevinskog fakulteta u Sarajevu,2005.

32. KLIZIŠTE











Napomena:Postoji proj.dok.»Johovica2», Projektant Zavod za saobr.Građevinskog fakulteta u Sarajevu,2005.

33. KLIZIŠTE











34. KLIZIŠTE










ukupno 42.000,00 KM

35. KLIZIŠTE

R405, dionica: S.Most-L.Palanka










Napomena: U toku je postupak izrade projekta rekon- k ij strukcije (izmiještanja) dijela ceste R405

na kome se nalazi klizište.

36. KLIZIŠTE

R405, dionica: S.Most-L.Palanka


OSNOVNI PODACI POVRŠINA 2.500m2



UTICAJ NA OKOLINU ugroženost ceste oštećena 1 saobr.traka sa tendencijom

daljeg oštećenja ugroženost susjednih objekata nije evidentna




Napomena: U toku je postupak izrade projekta rekon- strukcije (izmiještanja) dijela ceste na kome se nalazi klizište.

37. KLIZIŠTE

R407a, dionica Velagići - Sanica


OSNOVNI PODACI POVRŠINA 500m2



UTICAJ NA OKOLINU ugroženost ceste oštećena 1 saobr.traka




ukupno: 123.000,00 KM

38. KLIZIŠTE

R407a, dionica Velagići - Sanica





UTICAJ NA OKOLINU ugroženost ceste kontinuirano obrušavanje mat. na kolovoz




ukupno: 185.000,00 KM

39. KLIZIŠTE

R408, dionica: Dubovsko-Kulen Vakuf


OSNOVNI PODACI POVRŠINA 1.000m2







ukupno: 190.000,00 KM

Napomena:Postoji proj.dokumentacija «Buk3»;Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,2001.

40. KLIZIŠTE

R408, dionica: Dubovsko-Kulen Vakuf









ukupno: 120.000,00 KM

41. KLIZIŠTE

R410, dionica: Sanica-Lanište





UTICAJ NA OKOLINU ugroženost ceste kontinuirano obrušavanje materijala

na kolovoz ugroženost susjednih objekata nije evidentna

hitnost sanacije **



2.4. PROCJENA TROŠKOVA KLIZIŠTA

KOJE TREBA SANIRATI

Troškovi sanacije R.br. Oznaka

ceste Hitnost sanacije

Stacionaža /km / Postojeća

proj.dokument.

/KM/

Projektovanje

/KM/

Izvođenje radova

/KM/

1. R400 * 0+950 – Skokovi 12.210,00 0,0 205.000,002. R400 ** 5+250 – Todorovo 2 10.000,00 0,0 400.000,003. R400 *** 5+710 – Todorovo 1 8.200,00 0,0 160.000,004. R401 *** 17+650 0,00 15.000,00 160.000,005. R401a * 0+190 0,0 6.000,00 50.000,006. R401a * 0+390 0,0 9.600,00 110.000,007. R401a * 4+300 0,0 30.000,00 300.000,008. R401a * 4+680 0,0 12.000,00 130.000,009. R401b *** 3+300 – Koprivna 15.000,00 0,0 137.000,0010. R401b *** 16+450 0,00 16.000,00 200.000,0011. R401b *** 16+850 0,0 16.000,00 120.000,0012. R401b *** 17+000 0,0 16.000,00 160.000,0013. R401b *** 17+150 0,0 16.000,00 160.000,0014. R401b *** 17+250 16.000,00 300.000,0015. R402 * 17+500 0,0 16.000,00 145.000,0016. R403a *** 1+000 0,0 6.000,00 27.000,0017. R403a *** 13+500 0,0 13.000,00 500.000,0018. R403a * 13+800 0,0 10.000,0 180.000,0019. R403a *** 14+250 0,0 7.000,00 50.000,0020. R403a *** 14+500-

Turija1,VrstaII 25.000,00 0,0 391.000,00

21. R403a *** 15+000 -Vrsta I 13.000,00 0,0 487.000,0022. R403b *** 4+100 - Farma 11.000,00 0,00,0 54.000,0023. R403b *** 8+900 0,00 16.500,00 160.000,0024. R403b *** 9+300 0,0 15.000,00 150.000,0025. R403b *** 9+700 - Šturlić III 11.000,00 0,0 116.500,0026. R403b *** 10+600 0,0 12.000,00 108.000,0027. R403b ** 11+400 – Johovica 11.000,00 0,0 490.000,0028. R403b ** 11+700 0,0 11.000,00 90.000,0029. R403b ** 12+100 0,0 15.000,00 125.000,0030. R403b ** 14+400 0,0 15.000,00 90.000,0031. R403b ** 16+500 – Johovica 1 15.000,00 0,0 101.000,0032. R403b ** 16+700 – Johovica 2 15.000,00 0,0 111.000,0033. R403b ** 16+800 0,0 15.000,00 108.000,0034. R403b *** 17+500 0,0 6.000,00 36.000,0035. R405 *** 20+500 0,0 18.000,00 360.000,0036. R405 *** 20+950 0,0 15.000,00 350.000,0037. R407a * 1+700 0,0 15.000,00 108.000,00

38. R407a *** 6+000 0,0 15.000,00 170.000,0039. R408 ** 18+450 - Buk III 10.000,00 0,0 180.000,0040. R408 *** 19+450 0,00 10.000,00 110.000,0041. R410 ** 22+460 0,0 15.000,00 185.000,00

UKUPNO: 156.410,00

398.100,00

7.574.500,00

SVEGA: 8.129.010,00KM

Napomena: simbol * označava stepen hitnosti sanacije klizišta * pasivno klizište ** aktivno klizište, manje hitna sanacija

*** aktivno klizište, hitna sanacija Procjena troškova sanacije ovih klizišta je izvršena na osnovu cijena izvršenih sanacija. Stvarni troškovi sanacije biće utvrđeni nakon odabira najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje ovih radova.

3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA KLIZIŠTA Istraživanja klizišta i drugih pojava nestabilnosti spadaju među najsloženije probleme geotehnike. Pojave nestabilnosti mogu biti posljedica isključivo prirodnih procesa, ali u mnogim slučajevima, na njihovo aktiviranje utiču i različite antropogene aktivnosti. Podjela klizišta, koja se često koristi, na prirodne-geološke i vještački izazvane-inžinjersko-geološke pojave, nije uvijek svrsishodna. Naime i u onim slučajevima kada je na aktiviranje bitno uticao ljudski faktor, proces je najčešće bio predisponiran prirodno-geološkim uslovima. Istraživanja klizišta i sličnih pojava mogu se podijeliti na:

• regionalna istraživanja nestabilnih terena i

• detaljna istraživanja pojedinih klizišta. Regionalna istraživanja nestabilnih terena sa klizištima i sličnim pojavama najčešće se izvode ili za područja različitih administrativno-političkih zajednica, ili za područja pojedinih geotektonskih jedinica. U ovom slučaju, to su ujedno i područja različitih nivoa prostornog planiranja, a rezultati istraživanja služe prevashodno kao jedna od podloga za planiranje korištenja prostora. Detaljna istraživanja pojedinih klizišta i sličnih pojava izvode se unutar istražnog prostora koji je određen uslovima nastanka i razvoja konkretnog klizišta i uslovima njegove sanacije, odnosno interakcije sa objektom koji se, na njemu ili u blizini, gradi. Najčešći cilj detaljnih istraživanja klizišta je utvrđivanje optimalnog načina njegove sanacije, što podrazumijeva zaustavljanje procesa pomijeranja stijenskih masa i stabilizaciju terena, ili pak, izbor takvog načina korištenja prostora u zoni klizišta kome ta pomijeranja neće smetati. Za ostvarivanje takvog cilja neophodno je u procesu istraživanja razjasniti uslove nastanka klizišta, uzroke koji dovode do njegovog povremenog aktiviranja, odnosno prelaska kliznog tijela iz ravnotežnog u nestabilno stanje. Potrebno je, osim toga, odrediti napone i deformacije u kliznom tijelu i na kontaktu sa njegovom podlogom u različitim uslovima, pri dejstvu sanacionih mjera i bez njih, u uslovima građenja i eksploatacije objekta i sl. Imajući u vidu navedene ciljeve i zadatke, pri detaljnim geotehničkim istraživanjima klizišta, primjenjuju se mnogobrojni istražni postupci i to:

• Ugradnja i osmatranje pijezometara; • Analiza raspoloživih podataka ( sva geološka dokumentacija o terenu

na kome se klizište nalazi, projektna dokumentacija objekata sa eventualnim oštećenjima i intervencijama, historijski i drugi zapis o aktivnosti klizišta, pričinjenim štetama, izvedenim sanacionim radovima i sl. );

• Analiza klimatskih i hidrogeoloških podataka i topografskih osnova; • Geotehnička analiza; • Geološko, hidrogeološko i inžinjersko-geološko kartiranje terena; • Geofizička ispitivanja; • Istražno bušenje; • Istražna penetracija; • Iskop istražnih jama, okana i potkopa; • Ugradnja i osmatranje repera na površini terena; • Ugradnja inklinometara i slične opreme za osmatranje pomijeranja

duž klizne površine; • Izbor uzoraka, laboratorijska ispitivanja, analiza rezultata i izbor

parametara za računske analize; • Analiza stabilnosti Učinci sanacijskih mjera na stabilnost kosine mogu se procijeniti nakon pažljivo izvedenih istražnih radova, provedenih i analiziranih mjerenja na samom klizištu, te analizom stabilnosti nesaniranog i saniranog stanja. Faktori koji utiču na odabir metoda sanacije su: • jednostavnost i brzina ugradbe • preuzimanje funkcije u trenutku ugradnje • trajnost • ekonomičnost • ekološki efekat

4. ZAKLJUČAK

Iz svega navedenog mora se istaći da su mnogobrojne štete kod nas nastale kao posljedica neshvatanja, neblagovremenog uočavanja i nerealnog sagledavanja ovog problema, te nedovoljnog obima zaštitnih i sanacionih mjera. Zato primjena savremenih metodologija utvrđivanja stanja stabilnosti padina zahtijeva prethodno formiranje fonda podataka o svim prirodnim, tehnogenim i antropogenim faktorima koji uslovljavaju pojave nestabilnosti. Sistematično prikupljanje, obradu i korištenje podataka treba provesti savremenim informatičkim metodama za koje danas postoje široke mogućnosti. Na ovaj način bi se lakše sagledale mogućnosti primjene, prije svega, ekonomski prihvatljivih preventivnih sanacionih zahvata u smislu planskog regulisanja oticanja površinskih i otpadnih voda, sprječavanje nekontrolisanog pretvaranja zemljišta na padinama u agrarno zemljište, uspostavljanja novog vegetacijskog pokrivača itd. PROCJENA TROŠKOVA KLIZIŠTA KOJA TREBA SANIRATI: - za izradu projektne dokumentacije 398.100,00 KM - za nadzor i reviziju postojećih projekata 235.000,00 KM - za za izvođenje radova 7.574.500,00 KM UKUPNO: 8.207.600,00 KM

REKAPITULACIJA

• TROŠKOVI SANIRANIH KLIZIŠTA:

3.092.478,00 KM

• TROŠKOVI IZRADE POSTOJEĆIH PROJEKATA

156.410.00 KM

• TROŠKOVI KLIZIŠTA KOJA TREBA SANIRATI:

8.207.600,00 KM

SVEGA: 11.456.488,00 KM

Documents

KLIZIŠTA - msb.gov.bamsb.gov.ba/dokumenti/AB38741.pdf · Klizišta i odrone najčešće pokrene čovjek svojom intervencijom u prirodi, remeteći postojeću ravnotežu. Na regionalnim