SADR@AJ - voda · aktivnosti na realizaciji vi[enamjenskog vodoprivrednog podsistema crna rijeka s. merdan formiranje novih crpili[ta e. had`i} sanacioni radovi na bunaru b-3 u od@aku

"VODA I MI"âsopis Javnog preduze}a za "Vodno podru~je slivova rijeke Save" Sarajevo

ht tp: /wwwhttp: /www.voda.ba.voda.ba

Izdava~:JP za “Vodno podru~je slivova rijeke Save”Sarajevo, ul. Grbavi~ka 4/IIITelefon: ++387 33 20 98 27Fax: ++387 33 20 99 93E-mail: [email protected]

Glavna urednica:Dilista Hrka{, dipl. ùrn.

Savjet ~asopisa: Predsjednik Mehmed Buturovi}, direktor JP; Zamjenikpredsjednika: Faruk Meki}, predsjednik Upravnog odbora JP;^lanovi: Ha{a Bajraktarevi}-Dobran, Gra|evinski fakultet Sarajevo; EnesSara~, direktor Meteorolo{kog zavoda; Enes Alagi}; Boò Kneèvi};Faruk [abeta.

Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, Mirsad Lon~arevi}, AidaBezdrob, Elmedin Hadrovi}, Mirsad Nazifovi}, Salih Krnji}, Enes Alagi}.

Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparija Sarajevo

Priprema za {tampu i filmovanje: Zoran Buleti}

[tampa: S.Z.R. “Birograf” Sarajevo

âsopis “Voda i mi” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, naukei informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem: 11-06-40-41/01 od12. 03. 2001. godine.

S A D R @ A J

UVODNIKD. Hrkaš

KORI[TENJE VODAM. Pa{i}, S. MerdanAKTIVNOSTI NA REALIZACIJI VI[ENAMJENSKOGVODOPRIVREDNOG PODSISTEMA CRNA RIJEKA

S. MerdanFORMIRANJE NOVIH CRPILI[TA

E. Hadì}SANACIONI RADOVI NA BUNARU B-3 U OD@AKU

D. \uri}PROBLEMI ZA[TITE IZVORI[TA GRMI] U BIJELJINI

I. [tefati}PRIMJENA KALIJPERMANGANATA U POSTUPCIMAPRIPREME PITKE VODE

S. MerdanREVITALIZACIJA POSTOJE]EG IZVORI[TA DOMA@I] U GRADA^CU

ZA[TITA OD VODAM. Lon~arevi}PRIKAZ STUDIJE “PROCJENA SADA[NJEG NIVOAZA[TITE OD POPLAVA U FEDERACIJI BOSNE IHERCEGOVINE I IZRADA PROGRAMA POBOLJ[ANJA”

M. Lon~arevi}, S. Ukovi}ULOGA JAVNOG PREDUZE]A ZA “VODNO PODRU^JESLIVOVA RIJEKE SAVE” SARAJEVO U ZA[TITI ODPOPLAVA NA PODRU^JU FBiH SA OSVRTOM NAPRETHODNI PERIOD DJELOVANJA

ZA[TITA VODAA. Brankovi}, S. Hafizovi}REHABILITACIJA POSTROJENJA ZA PREÎ[]AVANJEOTPADNIH VODA U TRNOVU

S. Troì}-BorovacBIODIVERZITET VODENIH CVJETOVA(INSECTA: EPHEMEROPTERA) U BiH I NJIHOV ZNAÂJ U OCJENI KVALITETA VODE

A. Bevanda-HrvoBIODIVERZITET GASTROPODA RIJEKE FOJNICE

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTIA. î~i}2. FEBRUAR - ME\UNARODNI DAN ZA[TITEMO^VARNIH STANI[TA

I. Palandì}DUNAVSKI OKOLI[NI FORUM

Z. Kamenja{NAGRADA U PRAVE RUKE

IN MEMORIAM

Autor kolor fotografija na koricama i srednjim stranama ~asopisa je Mirsad Lon~arevi}

romi{ljaju}i o tome {ta bi bilo zanimljivo iaktuelno napisati u uvodniku za ovaj brojna{eg ~asopisa, a da se neke teme i pri~ene ponavljaju bez obzira koliko bi im se

dodalo novih ~injenica, nekako i protiv volje misli suse stalno vra}ale na tu “nesretnu” reorganizaciju vo-doprivrede, odnosno sektora voda u Bosni i Herce-govini. Za{to? Valjda i prije svega zato {to to sve sku-pa predugo traje, a time stvara i odredjenu blokadurada institucija i organizacija u ovoj oblasti ili, {to jejo{ gore, stvara atmosferu bavljenja samim sobom.To stanje naravno , po logici stvari, slabi ulogu i fun-kciju ove djelatnosti, dok istovremeno otvara prostori u prvi plan stavlja one koji misle da bi se time moglibaviti (naravno na svoj na~in!), jer je to danas ugla-vnom “in” i dobro se pla}a.

E, kad smo kod pla}anja, po~inje se nametatijedno ozbiljno pitanje: {ta se, kako, ko i za{to svepla}a na ime aktivnosti u sektoru voda?

Naime, posljednjih desetak godina su ovimprostorima “prokrstarili” raznorazni “stru~njaci” najo{ raznoraznijim papirnatim “projektima” u oblastivodoprivrede, potro{iv{i usput “bruku” para, re~enosarajevskim àrgonom, a da se rezultati gotovo i nevide. [ta to zna~i?

Je li to nepoznavanje djelatnosti ili neimanje do-bre volje i po{tenja da se ovoj napa}enoj zemlji po-mogne i da se, prije svega, kroz sektor voda gene-rira njen razvoj i izlaz iz izuzetno te{ke privredne iekonomske situacije? Ili je to jednostavno po onojnarodnoj “brigo moja predji na drugoga”, ili ... kozna? Iza svega uglavnom , manje vi{e, ostaju hrpetih papira koji u jednom normalnom dru{tvu sa ure-djenim trì{tem znanja i roba ne bi dostigli nikakvucijenu na tom trì{tu, izuzev mo`da kao papir za re-ciklaù. U medjuvremenu, devastacija prirodnog re-sursa i bogatstva Bosne i Hercegovine zvanom VO-DA ne samo da se nastavlja, nego i ubrzava i umno-àva na sve mogu}e na~ine. Primjera za to je bez-broj, ali za ilustraciju i ~injeni~nu potporu naprijednapisanom, spomenut }emo samo neke od njih.

Definitivno je na prvom mjestu nedosljednost uprovodjenju vaè}eg Zakona o vodama FBiH bez

obzira na sve njegove manjkavosti i nedore~enosti ito od najvi{ih do najniìh odgovornih struktura uovom poslu. Odmah iza toga slijedi neusagla{enostentitetskih zakonskih i drugih propisa o vodama, za{to se odmah veè problem nepostojanja nadle-`nog dràvnog tijela za vode. A kada je o nadle`nos-tima ina~e rije~, tu se tek mije{aju “kru{ke i jabuke”,pa u zavisnosti od trenutnih interesa, du{ebri`ni{tvonad vodama (posebno po pojedinim segmentimakao napr. za{tita voda ili koncesioniranje) je ~as uprvom planu, ~as na margini. O konzistentnosti rje-{avanja odredjenih problema nema ni govora.

PO[TOVANIÎTAOCI,

3

Uvodnik

DILISTA HRKA[

VODA I MI BROJ 41

P

Autori su u cjelosti odgovorni za sadràj i kvalitet ~lanaka.

Posebna pri~a u cjelini ove teme je nepostoja-nje nikakve strategije niti konceptualnog pristupaoblasti vodoprivrede/sektoru voda bazirane na stru-~no tehni~kim principima i na potrebama dràve,njenim ekonomskim, kadrovskim i finansijskim mo-gu}nostima i svakako postoje}oj vodoprivrednoj in-frastrukturi izgradjenoj u proteklih nekoliko stotinagodina.

Sada{nji kadrovski nezanemarljivi kapaciteti bisigurno tu imali {ta re}i i uraditi, naravno ukoliko ihse angaùje i pita .

Jer, kako, ina~e, kvalitetno i efikasno odgovoritimnogim zada}ama koje pred ovu dràvu i prije sve-ga njenu vodoprivredu postavljaju va`ni medjunaro-dni dokumenti kao {to su napr. Okvirna direktiva ovodama EU, Konvencija o za{titi rijeke Dunav ~ijasmo ~lanica postali potpisom u Be~u u decembru2004. godine ili Okvirni sporazum o rijeci Savi usvo-

jen i potpisan prije vi{e od tri godine. Kako uhvatitikorak sa susjednim zemljama koje su u ovim poslo-vima odmakle daleko ispred nas, kako na racionalanna~in obezbjediti da kroz razvoj oblasti vodoprivredekrene i ukupan razvoj dru{tva, kako ovo i kako ono?Pitanja je previ{e i prete{ka su, odgovora je premaloili ih gotovo i nema i nesuvisli su, a vrijeme prolazi ivode teku. Kuda i dokle?

Ujedinjene nacije progla{avaju period 2005. –2015. dekadom VODE ZA @IVOT i upozoravaju nasve alarmantnije stanje sa slatkovodnim resursom naPlaneti. Nas kao da se to ne ti~e. Zabluda je vrlo opa-sna i mo`da je krajnje vrijeme da shvatimo da sesvako bogatstvo lako potro{i a te{ko sti~e. Sa sada{-njim vodnim bogatstvom Bosne i Hercegovine mo-èmo uz na{e znanje i trud “iza}i na zelenu granu”,a ne budemo li toznali, lako nas moè sti}i dugogo-di{nje siroma{tvo.

4VODA I MI BROJ 41

1. UVODcilju “Dugoro~nog rje{avanja vodosna-bdjevanja, odvo|enja i tretmana otpadnihvoda u Kantonu Sarajevo”, ura|en je u to-ku 1999. godine odgovaraju}i Master Plan

i Fisibiliti studija. Master plan je ura|en od stranekonzorcija: GIBB London Velika Britanija, KCIC Ku-vajt i Energoinvest-Energoinìnjering Sarajevo, a ponaru|bi Federalnog Ministarstva poljoprivrede, vo-doprivrede i {umarstva, i Javnog vodoprivrednogpreduze}a BiH, Sarajevo (stari naziv). Prema procje-nama koje su date u navedenom Master Planu i stu-diji, dio sistema – Vi{enamjenskog vodoprivrednogpodsistema Crna Rijeka (VVPCR), koji obuhvata bra-nu i akumulaciju, trebalo bi da bude u funkciji po~et-kom 2007. godine, kako bi se preduprijedile progno-zirane redukcije u vodosnabdjevanju Kantona Sara-jevo.

Na bazi rje{enja koja su data u Master Planu i Fi-sibiliti studiji, Energoinvest-Energoinìnjering Saraje-vo uradio je Idejni projekat navedenog podsistema(slika 1, 2, 3 i 4). Revizija projekta je izvr{ena u orga-nizaciji i pod tehni~kim rukovodstvom Ministarstvaprivrede Kantona Sarajevo, decembra 2000. godine.Revizija je prihvatila sve projekte uz neke primjedbekoje se uglavnom odnose na neka tehni~ka rje{enja.

Brana Crna Rijeka nalazi se u planinskom ambi-jentu gdje su se planinski grenbeni visine 1000-1100m, a izme|u kojih je Crna rijeka na kotama oko 800m n.m.. U {irem okruènju su visoke planine jahori-na 1900 m i Treskavica 2100 m. Uzvodno od u{}aCrne rijeke (oko 1000 m) je Trnovo, a nizvodno doli-nom @eljeznice i pri njezinom u{}u je Sarajevo. Pre-gradno mjesto brane se nalazi u dolini Crne rijeke nacca 800 m od njenog u{}a u @eljeznicu. Dolinom ri-jeke @eljeznice nalazi se magistralni asfaltni put napravcu Sarajevo Fo~a, a uz Crnu rijeku je regionalni,prete`no makadamski put za Gora`de. Udaljenost

lokaliteta brane Crna rijeka, pomenutom saobra~aj-nicom, od Sarajeva je 32 km.

Izgradnjom brane formira se akumulacija ~ije sukarakteristike:

- Kota normalnog uspora 800 m n.m.- Zapremina akumulacije 56x106 m3

- Max. dubina akumulacije 85 m- Duìna akumulacije 6.5 km

Karakteristike betonske lu~ne brane:

- Kota krune brane 883 m n.m.- Kota temelja brane 785 m n.m. - Gra|evinska visina brane 98 m- Duìna brane u kruni 297 m- Debljina brane u temelju 13 m- Debljina brane u kruni 3 m- Zapremina betona brane 180 000 m3

Sama realizacija Podsistema moè se uslovnopodjeliti u dva klju~na kompleksa, i to:

- Kompleks objekata brana i akumulacija Crna Rije-ka,

- Kompleks objekata infiltracionih i vodozahvatnihzona u Sarajevskom polju.

Svaki, od ova dva kompleksa ima svoje specifi-~nosti u smislu investicione vrijednosti, mogu}nostifazne izgradnje, potrebnog vremena realizacije, ne-ophodnog obima prethodnih istraìvanja i ispitivanjakao i verifikacije odre|enih segmenata tehni~kih rje-{enja koje bi trebalo jo{ jednom preispitati. Ovo seprvenstveno odnosi na sam vodozahvat koji bi treba-lo odvojiti od konstrukcije brane.

Respektuju}i navedene okolnosti, a polaze}i od~injenice da je lu~na betonska brana Crna Rijeka –klju~ni objekat ne samo kompleksa kome pripadave} i ~itavog podsistema, redosljed aktivnosti naizradi glavnog projekta podjeljen je u dvije faze.

AKTIVNOST NA REALIZACIJIVI[ENAMJENSKOGVODOPRIVREDNOG PODSISTEMA CRNA RIJEKA

5

MIRZA PA[I], dipl. ing. gra|.; SELMA MERDAN, dipl. ing. geol.

VODA I MI BROJ 41

U

Kori{tenje voda

I faza- Definisanje na~ina i mjesta vodozahvata ~emu pret-

hode ispitivanja i istraìvanja vezana za procjenukvaliteta vode u akumulaciji

- Prvi dio geolo{kih i geomehani~kih istraìvanja (za-vr{eni)

- Prvi dio geodezije (zavr{en)- Izrada projekata nakon I faza (zavr{eno)

II faza- Drugi dio geolo{kih i geomehani~kih istraìvanja- Seizmolo{ka istraìvanja (zavr{eno)- Drugi dio geodezije- Izrada projekata poslije II faze

2. DOKUMENTACIJA - Istraìvanja- idejni projekat- Glavni projekat

2.1. ISTRA@IVANJAAnalizom izvr{enih istra`nih radova i ispitivanja

(u periodu 1966.-2000.), koji su obra|eni i prezenti-rani u dolje navedenim elaboratima moè se zaklju-~iti da su razmatrani prostori brane i akumulacijeobuhva}eni {irokim spektrom aktivnosti (istraìvanjai ispitivanja).

2.1.1. Iskori{}enje Crne Rijeke, Akumulacija CrnaRijeka, Investiciono tehni~ka dokumentacija,Idejni projekat, Knjiga 2, Geolo{ke podloge,Energoinvest – Sarajevo 1966. (radni materijal- mikrofilm arhiva Energoinvest)

2.1.2. Iskori{}enje Crne Rijeke, Akumulacija CrnaRijeka, Investiciono tehni~ka dokumentacija,Idejni projekat, Knjiga 3, Izbor tipa braneEnergoinvest – Sarajevo 1966. (mikrofilm arhi-va Energoinvest)

2.1.3. Iskori{}enje Crne Rijeke, Akumulacija CrnaRijeka, Investiciono tehni~ka dokumentacija,Geotehni~ko ispitivanje stijene, Energoinvest– Sarajevo 1966./67. (radni materijal mikrofilmarhiva Energoinvest)

Idejni projekat je ura|en na osnovu ispitivanja iistraìvanja koje su date u gore navednim knjigama.

Nova istraìvanja i ispitivanja su obavljena naosnovu programa koji je dat u knjizi A.15. – Projekatistra`nih radova i ispitivanja za potrebe glavnog pro-jekta. Ova knjiga je ura|ena u idejnom projektu.

Ina~e ukupno do sada (period 1966. – 2005.)ura|eno je:

- 26 bu{otina ukupne duìne 2107 m (lijeva obala955 m, desna obala 1118m)

- 6 potkopa- 4 tla~na jastuka - 16 blokova, otpornost na smicanje stijene- geofizi~kih profila duìne 5 765 m (stari – 2 535 m,

novi – 880 + 2350 m) - 20 uzoraka Ø 250 (ispitivanje ~vrsto}e na smicanje

du` diskontinuiteta)

- laboratorijska ispitivanja (22 uzorka)

Zbog orjentacije - prema vaè}im standardima usvijetu – za lu~ne brane ove visine, predvi|a se 25 -100 bu{otina ukupne duìne 1000 - 4000 m bu{oti-na, 4 do 10 potkopa, 4000 do 10000 m ukupne duì-ne geofizi~kih profila. Ovo su samo prosje~ne vrije-dnosti i zavise od profila do profila ali su dobar upo-redni pokazatelj.

2.2. IDEJNI PROJEKATIdejni projekat je ura|en i revidovan 2000. godi-

ne. Revizija je prihvatila sve projekte. Ura|eno je oko40 knjiga (sveski).

2.3. GLAVNI PROJEKATUra|en je detaljan popis knjiga (sveski) – gla-

vnog projekta VVPCR – Brana i akumulacija. Ovajpopis knjiga dat je u :

Knjizi 0./1 Spisak knjiga sa termin planom.Na ovom popisu se nalazi 165 knjiga. Za potrebe glavnog projekta je ura|en termin

plan. Prema ovom termin planu za ukupan zavr{etakobjekta – istraìvanje, projektovanje i izvo|enje, po-trebno je 66 mjeseci (5.5 godina).

TERMIN PLAN

6VODA I MI BROJ 41

Slika 1. Situacija - brana i akumulacija

Navodim spisak knjiga (sveski) koje su ura|ene za potrebe i u sklopu glavnog projekta:

RedniBroj Naziv elaborata Obra|iva~1. Knjiga 2.Geologija Energoinvest, 2002.

Sveska 2.1. Dokumentacija izvedenih istra`nih radova – I faza2.1.1. Fotografije jezgra istra`nih bu{otina

Sveska 2.2. Geolo{ke podloge – I faza

2. Knjiga 4. Definisanje geomehani~kih prora~unskih parametara – I faza Energoinvest, 2002.3. Izvje{taj o laboratorijskim ispitivanja uzoraka monolita

i uzoraka ispune u pukotinama Rudarski institut Tuzla 2002.JU Univerzitet u Tuzli

4. Elaborat istraìvanje ~vrsto}e na smicanje na cilindri~nim uzorcima du` Rudarski Geolo{ki Gra|e-diskontinuiteta na pregradnom profilu brane Crna Rijeka vinski Fakultet Tuzla, 2003.

5. VVP Crna Rijeka – Geotehni~ka ispitivanja Green projekt, 2002.5.1. Ispitivanje deformabilnosti stjenske mase ogledima pritiska

“in situ” u velikoj razmjeri metodom tla~nog jastuka 5.2. Ispitivanje otpornosti na smicanje stjenskih blokova “in situ”

u velikoj razmjeri6. Izvje{taj o rezultatima ispitivanja kvaliteta podzemnih voda VVPCR ’’SodaSo’’ Tuzla, 2002.7. Rezultati bojenja bu{otina CR-14 locirane u profilu brane Crna Rijeka Konsolidacija i gra|evinar-

stvo Sarajevo, 2002.8. Rezultati videoendoskopskih snimanja sa prostornom orjentacijom defekata stijene Sarajevokonzorcij

u istra`nim bu{otinama Sarajevo, 2002.9. Brana Crna Rijeka – Geofizi~ka istraìvanja Geofizika Zagreb, 2002.

10. Izvje{taj o rezultatima dodatnih geofizi~kih visokorezolutivnih mjerenja georadarom Rudarsko Geolo{kii uzorkovanja mikrometrima za branu Crna Rijeka Fakultet Univerziteta

u Beogradu, 2004.11. Izvje{taj o seizmi~kim reflektivnim istraìvanjima devonskih kre~njaka na podru~ju

akumulacije i brane Crna Rijeka – Institut za zemljotresno inìnjerstvo i inìnjersku seizmologiju Univerziteta “Sv. Kiril i Metodij” - Skopje IZIIS – Skopje, 2004.

12. Brana Crna Rijeka – Analiza seizmi~kog hazarda i projektni seizmi~ki parametri – Institut za zemljotresno inìnjerstvo i inìnjersku seizmologiju Univerziteta “Sv. Kiril i Metodij” - Skopje IZIIS – Skopje, 2004.

13. Knjiga 2. Geologija – reinterpretacija Energoinvest, 2005.14. Knjiga 4. Definisanje geomehani~kih prora~unskih parametara –

I faza - reinterpretacija Energoinvest, 2005.

7VODA I MI BROJ 41

3. NAREDNE AKTIVNOSTINaredne aktivnosti u pripremi podloga i izradi

glavnog projekta su slede}e:

1. Projekat – sveska 7.1. Izbor mikrolokacija brane(u sklopu knjige 7. Brana). Nakon izrade dijela ovog projekta odnosno detalj-njih prora~una, definisa}e se naponska stanja utlu, a time }e se omogu}iti precizno lociranjemjesta za ispitivanja u fazi IIa i IIb.

2. Programa IIa faze ispitivanja i istraìvanja za po-trebe izrade glavnog projekta brane Crna Rijeka. Ovim programom treba da se odrede ispitivanja(vrsta i broj), a koja }e omogu}iti definisanje:2.1. Na pregradnom mjestu:

2.1.1. Pukotinskih sistema, primarnih napon-skih stanja u tlu, vodonepropusnosti,osmatranje podzemnih voda, injekci-ona zavjesaOva ispitivanja (mjesta ispi-tivanja) }e se definisati nakon izrade

projekta kojim }e se precizno definisa-ti naponska stanja u brani. Da bi se de-finisala naponska stanja u brani odno-sno tlu potrebno je izvr{iti prora~un nauticaje:- sopstvene teìne (brane i tla)- hidrostatskog pritiska- temperaturnog optere}enja- dinami~kog optere}enja – zemljotresa

2.2. Postavljanje seizmolo{ke stanice2.2.1. Prikupljanje podataka o seizmi~koj

aktivnosti. Potrebno postaviti dvijestanice. Jednu na lijevoj, a drugu de-snoj obali.Osnovni ciljevi seizmi~kogmonitoringa su:- definiranje seizmi~ke aktivnosti na

podru~ju- odre|ivanje osnovnih parametara

zemljotresa: magnitude, frekvent-nog sastava (predomonatnih periodaoscilovanja tla), ubrzanja i sl.

8VODA I MI BROJ 41

2.3. Postavljanje hidrometeorolo{ke stanice2.3.1. Prikupljanje podataka o temperatura-

ma, padavinama, vla`nosti vazduha2.4. U akumulaciji:

2.4.1. Tektonsko geolo{kog sklopa, vodone-propusnosti, mogu}nost pojave klizi{ta

2.5. Kamenolom:2.5.1. Poloàj kamenoloma odnosno kvalitet i

koli~ine materijalaSveska 2.3. - Geolo{ki elaborat za ka-meni agregat za betone brane (kame-nolom-pozajmi{ta gra|evinskog mate-rijala).

2.6. Izvje{taja (interpretacije) iz oblasti geoleogije,geomehnike i hidrogeologije, a u koje }e bitiuklju~eni rezultati istraìvanja i ispitivanja na-kon IIa faze.U interpretaciji treba tako|e provjeriti rezulta-te prora~una (stavka 2.) sa rezultatima ispiti-vanja iz faze IIa.

3. Projekat betona3.1. Ovim projektom treba da se defini{e potre-

ban kvalitet materijala (kamena). Knjiga 6. –Projekat betona

4. Programa IIb faze ispitivanja i istraìvanja. Ovimprogramom treba da se odrede ispitivanja (vrstu ibroj), a koja }e da omogu}e:4.1. Na pregradnom mjestu:

4.1.1. Definisanje fizi~ko - mehani~kih osobi-na stijenskog materijala.

4.1.2. Predvidjeti dio ispitivanja koji }e sevr{iti posle iskopa temelja brane

5. Projekata iz oblasti geologije, geomehnike i hidro-geologije, a u koje }e biti uklju~eni rezultati svihsprovedenih istraìvanja i ispitivanja (1966.-2005.)

6. Projekta tehni~kog osmatranja 7. Velike vode (provjera)8. Ispitivanja vezana za kvalitet vode

Slika 2. Situacija - brana i ostali objekti

9VODA I MI BROJ 41

Slika 3. Prora~unski model

Slika 4. Naponska stanja

administrativnom pogledu, podru~je istra-ìvanja pripada Op}ini Odàk, odnosnoPosavskom kantonu. Nalazi se 8 km sjeve-rozapadno od Odàka, u rejonu naselja

Vrbovac Istra`ni prostor je okonturen na povr{inicca 4 km2 Situiran je sa lijeve i desne strane putnekomunikacije Odàk - Donji Svilaj, od potoka Ilidàna jugu, do potoka Topolovac na sjeveru.

Komunikacijske prilike su veoma povoljne. KrozVrbovac prolazi asfaltni put na koji su priklju~eni spo-redni asfaltni i makadamski putevi, ~ime je omogu-}en pristup u dublje dijelove istra`nog prostora.

Elektroenergetske prilike tako|er su povoljne,jer su izgra|eni dalekovodi, trafostanice i niskona-ponska mreà.

U orografskom pogledu, teren je blago brdovit,sa visinama 100 - 200 m.n.m. Iz Posavske ravnice te-ren se postupno uzdiè ka zapadu, u pravcu planineVu~jak.

Naselje Vrbovac nastanjuje oko 2.000 stanovni-ka koji ìve u oko 500 doma}instava. Vodu za pi}estanovni{tvo ovog urbanog naselja obezbije|ujeuglavnom individualno, kopanjem plitkih bunara okostambenih objekata. Ovako neadekvatan i neorgani-ziran na~in vodosnabdijevanja, pored toga {to ne za-dovoljava ni minimalne potrebe, ima negativne so-cioekonomske posljedice, uz stalnu opasnost za po-gor{anje zdravstvene situacije.

U periodu (1992.-1995.), stanovni{tvo je protje-rano, a naselje potpuno devastirano. U toku 1995.godine, intenzivirana je rekonstrukcija objekata, takoda su potrebe za vodom postale jo{ izraènije, te suse mje{tani samoorganizirali i inicirali aktivnosti na

izvo|enju jedne istra`ne bu{otine. Istra`na bu{otinaje izvedena pored puta na sjevernom izlazu iz nase-lja. Tom prilikom su u okviru miocenskih naslaga ot-krivene vode pod pritiskom. Izvje{taj o izvedenim ra-dovima nije sa~injen tako da nema preciznijih poda-taka o koli~inama i kvalitetu vode koja je zahva}enaistra`nom bu{otinom. Bu{otina je zaru{ena i nepro-hodna.

U cilju prevazilaènja neprihvatljive situacijeop}ina Odàk, Ministarstvo poljoprivrede, {umarstvai vodoprivrede Posavskog kantona i Javno preduze-}e za “Vodno podru~e slivova rijeke Save” Sarajevo,pristupili su faznom rje{avanju problema vodosna-bdjevanja.

Definisan je Programom radova kojim su biliobuhva}eni istra`ni radovi i ispitivanja u cilju utvr|i-vanja ~injenica na temelju kojih je mogu}e izvestiodgovaraju}i vodozahvatni objekat( faza I).

Nakon obavljene procedure javnog oglasa iodabira najpovoljnijeg Izvo|a~a terenske istra`ne ra-dove izveo je stru~ni tim Instituta za geologiju Gra|e-vinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u koperaci-ji sa preduze}em “FiL.BIS” Hidro geo d.o.o Zagreb.Laboratorijska ispitivanja kvaliteta vode uradio je Za-vod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i Veterinar-ski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Kabinetsku obra-du i analizu rezultata istraìvanja izvr{io je stru~ni timInstituta za geologiju Gra|evinskog fakulteta Univer-ziteta u Sarajevu.

Istra`ni radovi su izvedeni u periodu novembar2004 - januar 2005. godine.

Zadatak, odnosno, cilj istraìvanja je definiranjehidrogeolo{kih uvjeta za izvo|enje vodozahvatnog

FORMIRANJENOVIH CRPILI[TA

10

SELMA MERDAN, dipl. ing. geol.

VODA I MI BROJ 41

U

HIDRIGEOLO[KI ISTRA@NI RADOVI I ISPITIVANJAU CILJU OBEZBJE\ENJA NEDOSTAJU]E KOLIÎNE

PITKE VODE ZA NASELJE VRBOVAC, OP]INA OD@AK

objekta kojim se na tehni~ki optimalan i racionalanna~in moè zahvatiti 10 l/s pitke vode za potrebe vo-dosnabdijevanja naselja Vrbovac, op}ina Odàk (fa-za II).

Za postizanje cilja istraìvanja istra`nim radovi-ma bilo je predvi|eno definirati slijede}e: • izvr{iti hidrogeolo{ku kategorizaciju, rejonizaciju i

funkcije stijenskih masa,• evidentirati izvore i vodne objekte u prou~avanom

terenu,• testirati izda{nost izvora “Stara bara”,• geofizi~kim istraìvanjima definirati debljinu i ras-

prostiranje povr{inskog pokriva~a, miocenskihnalaga i eventualno prisustvo kre~nja~kih naslagau podini,

• izvo|enjem tri istra`no-opitne bu{otine, pojedina-~ne dubine 70 m (+/- 10 %) zahvatiti podzemnevoda odgovaraju}eg kvaliteta i dobiti parametreza utvr|ivanje hidrogeolo{kih i tehni~kih uslovaizvo|enja probno-eksploatacionog bunara,

• izvr{iti ispitivanje kvaliteta podzemnih voda, • geodetski snimiti koordinate vodnih objekata i po-

java, i• izvr{iti analizu i interpretaciju rezultata istraìvanja,

odnosno u ovisnosti od rezultata koji su dobiveni(I fazom) istra`nih radova sa~initi projektnu doku-mentaciju probno eksploatacionog objekta.

Nakon provedenih istra`nih radova i ispitivanja uElaboratu su prezentovani rezultati i to:

• Hidrogeolo{kim istraìvanjima je utvr|eno da na-slage miocena (sarmat i torton) predstavljaju vo-donosnik u kojem je formirano leì{te podzemnihvoda. Izdan podzemnih voda je pod pritiskom.

• Istra`no-opitne bu{otine VB-1, VB-2 i VB-3 su za-hvatile podzemne vode pod pritiskom u naslaga-ma sarmata. Bu{otina VB-3 ima samoizliv Q = 2,5l/s. Bu{otine VB-1 i VB-3 imaju relativno visok spe-cifi~ni kapacitet q = 1,9-3,0 l/s/m koji ukazuje namogu}nost zahvatanja potrebnih koli~ina podze-mnih voda.

• Vodonosnik ima relativno dobra hidrogeolo{kasvojstva. Hidrogeolo{ki parametri, prora~unati naosnovu rezultata opitnog crpljenja bu{otina VB-1 iVB-3, imaju prosje~ne vrijednosti koeficijent vo-doprovodnosti Tpr. = 9,4 x 10-3 m2/s i koeficijen-ta filtracije kpr. = 6,35 x 10-5 m/s.

• Podzemne vode su pitke-termalne, temperature15,7-16,5o C, bez boje, mirisa i okusa, pH = 6,7 -7,41 i mineralizacije 564 - 639 mg/l. Prema jon-skoj klasifikaciji vode su hidrokarbonatno - kalcij-skog tipa.

• Podzemne vode zahva}ene bu{otinom VB-3 u po-tpunosti odgovaraju uslovima Pravilnika o higijen-skoj ispravnosti vode za pi}e. Uzorci vode uzeti izbu{otina VB-1, VB-2 i izvora “Stara bara” ne odgo-varaju uslovima navedenog Pravilnika.

Na temelju provedenih hidrogeolo{kih istraìva-nja utvr|eno je da postoje tehni~ke mogu}nosti za-

11VODA I MI BROJ 41

Mikrolokacija budu}eg vodozahvatnog objekta

Snimio: mr Ferid Skopljak, dipl. ing. geol.

hvatanja 10 l/s pitke vode za potrebe vodosnabdije-vanja, vertikalno bu{enim probno-eksploatacionimbunarom.

Lokacija probno-eksploatacionog bunara BV-1nalazi se u neposrednoj blizini istra`no-opitne bu{o-tine VB-3.

Projektovana dubina probno-eksploatacionogbunara je 60,0 m. Bunar je potrebno izvesti rever-snom metodom bu{enja dlijetima Ø 600 mm i 444,5

mm. Bunarska konstrukcija je promjera Ø 339 / 323mm izgra|ena od mosti}avih filtera i punih, antikoro-zivno za{ti}enih, ~eli~na kolona.

Projektovana izda{nosti probno-eksploataci-onog bunara BV-1 je Q = 14,0 l/s. Projektna doku-mentacija je revidovana i u toku su aktivnosti na izra-di tenderse dokumentacije i objave javnog oglasa, asve u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bo-sne i Hercegovine.

12VODA I MI BROJ 41

ISTRA@NI RADOVI I ISPITIVANJA U CILJU DEFINISANJANOVOG VODOZAHVATNOG OBJEKTA NA LOKALITETU

BARE, OP]INA DOMALJEVAC

avno preduze}e za “ Vodno podru~je slivo-va rijeke Save” Sarajevo u saradnji saOp}inom Domaljevac i Posavskim Kanto-nom je u decembru 2003. godine iniciralo

aktivnosti na realizaciji Programa hidrogeolo{kih is-tra`nih radova i ispitivanja na lokalitetu Bare, op}inaDomaljevac. Osnovni zadatak, odnosno cilj provo-|enja istra`nih radova i ispitivanja je bio sagledava-nje uslova za kvalitetno rje{enje vodoopskrbe podru-~ja, te utvr|ivanje realnih pretpostavki da se budu-}om izvedbom odgovaraju}eg vodozahvatnog obje-kta (bunara) u narednoj fazi moè dobiti 20 l/s kvali-tetne pitke vode.

Terenske istra`ne radove i kabinetsku obradupodataka izveo je stru~ni tim Instituta za geologijuGra|evinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu., In-stitut za geologiju u saradnji sa “Geofizikom” d.d. Za-greb. Laboratorijska ispitivanja granulometrijskogsastava {ljunkova i uzetih uzoraka voda ispitana su ulaboratorijama Gra|evinskog fakulteta i KJKP “Vodo-vod i kanalizacija” Sarajevo.

U okviru predhodnih istra`nih rado-va i ispitivanjana na perspektivnoj loka-ciji izvedeni su :• geofizi~ki istra`ni radovi i ispitivanja;• izrada istra`ne bu{otine;• ugradnja pijezometarske konstrukci-

je ;• kartiranje i fotografiranje nabu{enog

jezgra;• fizi~ko-kemijske i bakteriolo{ke anali-

ze vode;• granulometrijske analize, • nakon ~ega je slijedila izrada Izvje-

{taja sa rezultatima koji su dobiveniistraìvanjima, odnosno izrada proje-kta budu}eg vodozahvatnog obje-kta- bunara BBD-1.

Radovi su izvedeni u periodu maj-juni 2004. godine.

Istra`nom bu{otinom BD-1 usta-novljena su ~etiri vodonosna horizonta

gra|ena od srednjezrnih do krupnozrnih pjeskova i{ljunkova, od kojih su dva vodonosna horizonta ustartu eliminisana iz razloga ne zadovoljavanja uslo-va fizikalno-kemijskih analiza vode.

Vode dubokih vodonosnika u intervalima 163,8 -169,6 m i 181,0 - 194,0 m dubine su izdani planiraneza eksploataciju, arte{kog su karaktera i u dva navra-ta uzimani su uzorci vode za analizu fizikalno kemij-skih karakteristika koje su pokazale da je kvalitet vo-de u skladu sa vaè}im Pravilnicima.

Projektnom dokumentacijom definisane su kon-struktivne i druge karakteristike budu}eg vodozah-vatnog objekta (vrsta, promjer kolona, duìna, vrstafiltera, promjer ugradnja zasipa, pakera…) koje }eosigurati zahvatanje potrebnih koli~ina vode, odno-sno, kapacitet bunara projektovan je na Q = 16,0 l/s.

Putem javnog oglasa odabran je najpovoljnijiponu|a~. Ugovor za realizaciju projektnog zadatkaje potpisan, implementacija, odnosno realizacija ugo-vornih obaveza je u toku.

Mikrolokacija budu}eg vodozahvatnog objekta

Snimio: mr Ferid Skopljak, dipl. ing. geol.

J

Rezimeradu su prikazani neki od problema koji semogu pojaviti kod vertikalno bu{enih buna-ra, te mogu}i na~in njihovog rje{avanja.Kao karakteristi~an primjer odabran je bu-

nar B-3 u Odàku. Izvr{eno je snimanje bunara po-dvodnom kamerom, te konstatovano o{te}enje bu-narske kolone, djelomi~no za~epljenje bunara zapre-kom nepoznatog porijekla, kao i djelomi~no ili potpu-no za~epljenje dijelova filterskih kolona nakupinamaèljezovitog porijekla. Nakon konstatovanja proble-ma, uspje{no je provedena sanacija bunara.

Izvori{te u Odàku formirano je 1965. godine, ta-da izvan gradske zone. Kao posljedica stalne urbani-zacije grada, izvori{te je danas prakti~no u gradskojzoni. Eksploatacija vode vr{i se preko tri vertikalnobu{ena bunara (B-1, B-2 i B-3), me|usobno udalje-na 100-120 m. Bunar B-1 izveden je 1965. godine,dubine 79 m i promjera 350/300. Bunar B-2 izvedenje 1979. g. dubine 69 m i istog pre~nika. Bunar B-3izveden je 1991. godine i za njega ne postoji projek-tna dokumentacija, odnosno tokom rata je ili izgu-bljena ili uni{tena, tako da je litolo{ki profil nepoznat.

Tokom druge polovine 2003. godine izveden jejo{ jedan bunar (B-4) i postrojenje za pre~i{}avanjevode, te pet pijezometara, ~ime je obezbije|eno “si-gurno” snabdijevanje vodom grada Odàka za nare-dni period.

Uo~eno je da prilikom rada bunara B-3, odno-sno kada se dinami~ki nivo vode spusti ispod 20 m,u bunar nekontrolisano, pod pritiskom ulazi voda iudara u suprotnu stijenku bunara. Kemijske analizevode iz bunara pokazale su da, pored pove}anekoncentracije nekih elemenata iznad MDK (èljezo,mangan), {to je svojstveno ovom akviferu, dolazi i dopove}anja mutno}e vode.

Postavlja se pitanje, zbog ~ega voda u bunarulazi pod pritiskom na 17.0 m, kada je dinami~ki ni-

vo vode u bunaru na oko 22.0-24.0 m. Ovo nije po-sebno istraìvano, ali se kao logi~na name}u dva od-govora: bunar se nalazi u dvoslojnoj sredini, pri ~e-mu je gornji sloj zacjevljen punom kolonom, a ek-sploatacija se vr{i iz donjeg vodonosnog sloja (ovaslojevitost moè biti lokalnog karaktera ili {ire), ili seradi o velikom stepenu bunarskih gubitaka (parazit-ski gubici), radi neadekvatno isprojektovanog ili izve-denog bunara.

U cilju dobivanja relevantnih podataka o stupnjuo{te}enja bunara, te o njegovoj tehni~koj konstrukci-ji i stanju bunarskih kolona, provedeno je snimanjebunara podvodnom kamerom.

Snimanje je obavljeno 30.10.2002. godine kame-rom VHS COLOUR marke “IBAK” (Germany), koja jepovezana u sustav pra}enja snimanja preko ekrana iautomatskog presnimavanja na videokasetu.

Kamera za podvodno snimanje

SANACIONI RADOVINA BUNARU B-3U OD@AKU

13

EMIR HAD@I], gra|. ing.

VODA I MI BROJ 41

U

Provedenim snimanjem podvodnom kamerompomenuto o{te}enje je locirano na dubini od oko17.0 m. Uo~eno je da se radi o pukotini na spoju (va-ru) izme|u dvije pune ~eli~ne kolone. Osim ovoga,na snimku je bilo vidljivo da su filterske kolone, kojepo~inju od 28.0 m, na nekim dijelovima djelimi~no ilipotpuno za~epljene nakupinama, najvjerovatnije è-

ljezovitog porijekla, te da je bunar od 38-og metra“neprohodan”, odnosno da postoji odre|ena zapre-ka. Na dijelu bunara gdje po~inju filteri (28.0 m) na-lazi se redukcija pre~nika sa 630 mm (puna kolona)na 400 mm (mosti}avi filteri). Tako|er, na videosnim-ku je vidljivo da su filterske kolone u pojedinim zona-ma djelomi~no ili potpuno za~epljene.

14VODA I MI BROJ 41

Fotografije unutra{njosti bunara (stanje “~istog” dijela filtera, redukcija na 28.0 m, zona zapreke na 38.0 m)

Sanacija bunaraEvidentirano o{te}enje bunara (17.0 m) na vare-

noj {avnoj cijevi, vjerovatno je posljedica napona ko-ji su se javljali u cijevi, tako da je postojala opravda-na bojazan da bi se pukotina mogla pro{iriti i doves-ti do sloma bunara. Tako|er, na osnovu videosnimkanije bilo mogu}e vidjeti o kakvoj se vrsti zapreke ra-di na dubini od 38.0 m, mada je bilo evidentno dapostoji komunikacija sa donjim dijelom bunara.

Radi svega navedenog, kao i ~injenice da su napojedinim segmentima filterskih kolona naslage è-ljezovitog porijekla bile u slojevima i po 10 cm, pris-tupilo se sanaciji bunara. Sanacija je izvedena u trifaze:- prva faza se odnosila na va|enje ili potiskivanje

postoje}e zapreke na dno bunara,- u drugoj fazi izvr{eno je ~i{}enje bunarskih kolona;- tre}a faza sastojala se od ugradnje pune ~eli~ne

kolone manjeg pre~nika u dijelu bunara do redu-kcije (do 28.0 m) u cilju eliminacije o{te}enja regis-trovanog na 17.0 m.

Uklanjanje zapreke u bunaruUvaàvaju}i ~injenicu da ne postoji projektna

dokumentacija o bunaru, te da je potpuno nepozna-ta tehni~ka konstrukcija i dubina bunara ispod zapre-ke, problemu se pristupilo sa velikom dozom opreza.Na osnovu videosnimka se nije moglo to~no odredi-ti da li se ovdje radi o za~epljenju na redukciji bunar-skih kolona, o lomu bunara i prodiranju zasipnogmaterijala, o pumpi koja je upala u bunar i sl. Stogaje odlu~eno da se najprije poku{a do}i do dna buna-ra ~eli~nim svrdlom manjeg promjera. Na bu{a}i pri-bor postavljeno je svrdlo promjera 6’’. Prilikom spu-{tanja ovog alata, na pomenutoj dubini od oko 38 mse osjetio otpor. Prema na~inu prodiranja alata, bilo

je o~ito da zapreka nije od ~elika, nego da se radi onekom mek{em materijalu. Otpor pri prodiranju ala-ta se javljao u intervalu od oko 1.20 m, da bi dalji hodpribora bio nesmetan do dubine od oko 63.0 m. Naovoj dubini otpor pri prodiranju alata je bio ve}i, {toje navelo na pretpostavku da se do{lo do dna buna-ra. Zbog relativno velike snage bu{a}e garnitureodlu~eno je da se sa spu{tanjem u dubinu prekine,radi velike vjerovatnosti da bi moglo do}i do o{te}e-nja bunara u smislu probijanja ili loma, odnosno“usukavanja” ~eli~ne kolone-talo`nika.

Slijede}im manevrom u bunar je spu{ten otvore-ni air-lift do dubine od 38.0 m, sa ciljem da se vidi dali je do{lo do prodiranja zasipnog materijala u bunar,odnosno do loma bunara. Uzimanjem uzoraka vodesa air-lifta je utvr|eno da ne dolazi do izno{enja za-sipnog materijala, {to je zna~ilo da je bunarska kon-strukcija u ovom dijelu najvjerovatnije neo{te}ena.

Naredni korak bilo je postavljanje novog alatakojim je trebalo provjeriti pre~nik bunara u kriti~nomdijelu, te ukloniti eventualne ostatke zapreke. Alat jesa~injavala okrugla ~eli~na plo~a sa ~vrstom gumomvanjskog promjera 350 mm. Spu{tanje alata vr{enoje polagano do dubine od 38.0 m, gdje je primje}e-no neznatno zapinjanje. Nakon ove dubine alat je ne-smetano spu{ten do dna. Potom je postavljen tzv.“obru{iva~” vanjskog pre~nika 38 mm i sa manjimzapinjanjem na 38 m spu{ten je do dna bunara.

Opravdano se pretpostavljalo, {to je kasnijim vi-deosnimkom i potvr|eno, da na 38.0 m postoji jo{ je-dna redukcija pre~nika bunara, na kojoj su se zaus-tavili predmeti koji su upali ili uba~eni u bunar. Na za-preku su se vremenom nataloìle lebde}e ~estice idovele do djelomi~nog za~epljenja bunara u ovoj zo-ni. Stanje bunara u zoni zapreke, prije i nakon prove-dene sanacije, prikazano je na slijede}im fotografija-ma.

15VODA I MI BROJ 41

î{}enje bunarskih kolonaNakon uspje{no provedenih aktivnosti na ukla-

njanju zapreke u bunaru, pristupilo se drugoj fazi sa-nacije bunara, odnosnu ~i{}enju/~etkanju ~eli~nihflterskih mosti}avih kolona. Filterske kolone su biledjelimi~no ili na nekim mjestima potpuno za~epljeneinkrustacijama. Porijeklo ovih nakupina je svakakoodraz specifi~nosti vodnog matriksa ovih terena. Ra-di se o ravni~arskim krajevima sa zna~ajnim u~e{-}em glina i ilova~a, tako da i vode ovoga podru~jasadrè ve}e koli~ine finih ~estica tla i iona porijeklomiz glina koji doprinose, vlastitim u~e{}em i procesi-ma adsorpcije i sorpcije, pove}anom sadràju, pose-bno èljeza i mangana u vodi. Alkalni medij vode osi-gurava lagano i permanentno taloènje te{ko topivihhidroksida i soli èljeza na filterskim kolonama buna-ra. Pored alkalnosti i pove}anog sadràja èljeza imangana, pojavi inkrustacija pogoduje pove}anakarbonatna tvrdo}a (300 ppm), te prisustvo èljezo-vitih bakterija koje ovja proces znatno ubrzavaju. Namjestima gdje su brzine strujanja vode u bunar ve}e,dolazi do manjeg taloènja, odnosno filterske kolonesu ~istije i obratno, gdje su brzine ulaska vode manjedolazi do djelomi~nog ili potpunog za~epljenja filte-ra. Treba re}i da ova pojava nije prolaznog karakte-ra, ali se njeni efekti mogu djelomi~no ublaìti pravil-nim projektovanjem konstrukcije bunara i filterskogzasipa, kao i instalisanog pumpnog agregata, teeventualnim kemijskim tretmanom (klor).

î{}enje filterskih kolona izvedeno je ~eli~nom~etkom uz istovremeni rad sektorskog air-lifta. U tu

svrhu izra|ena je ~etka promjera Ø 460 mm, koja jepostavljena na donji kraj sektorskog air-lifta.

Prilikom spu{tanja ~etke, bilo je o~ito da je gor-nji dio filterskih kolona ve}i od pretpostavljenog, {toje bilo vidljivo po laganom hodu ~etke. Na 38.0 m pri-bor je nai{ao na znatniji otpor, te je ~i{}enje nastav-ljeno od ove dubine pa do dna bunara, odnosno do61.0 m.

êtkanje filterskih kolona je vr{eno po sekcijamauz kontinuiran rad air-lifta. Ra|eno je sa promjenjlji-vim proticajem zraka, tzv. “{utiranjem”. Kori{ten jekompresor za zrak kapaciteta 21 m3 i pritiskom od21 bar. î{}enje ovog dijela filterskih kolona trajalo jeoko 20 sati. Nakon toga, ~etka je izva|ena i postav-ljena nova, ve}eg pre~nika (Ø 500 mm), u svrhu ~i{-}enja gornjeg dijela filterskih kolona. Postupak je po-

Stanje bunara u zoni zapreke prije i nakon provedene sanacije

êli~na ~etka postavljena na sektorski air-lift

î{}enje otvorenim air-liftom do potpunog izbistrenja vode

16VODA I MI BROJ 41

novljen kao i u donjem dijelu, samo uz kra}e vrijemerada, oko 12 sati. Voda koja je izbacivana iz bunaraair-liftom, bila je relativno bistra.

Po zavr{etku ~i{}enja filterskih kolona sektor-skim air-liftom, postavljen je otvoreni air-lift i spu{tendo dna bunara. Svrha ovoga postupka je bila da seo~isti talo`nik bunara. Voda je na po~etku rada bilavrlo mutna, te je vremenom po~ela da se izbistrava.Ovo je tako|er ra|eno “{utiranjem” u trajanju od oko4 sata, odnosno do potpunog izbistrenja vode.

Ugradnja pune ~eli~ne kolone u gornji dio bunaraKolone su prije postavljana, izvana i iznutra anti-

korozivno za{ti}ene. Na kraju donje cijevi navaren jetzv. “{e{ir”, promjera Ø 600 mm. Na “{e{ir” je jo{ do-datno postavljen gumeni prsten u svrhu {to boljegzaptivanja. Tako|er su pripremljena i dva centralize-ra, vanjskog pre~nika Ø 630 mm.

Priprema i ugradnja punih ~eli~nih kolona i centralizera

Nakon opisanih pripremnih radova pristupilo seugradnji kolona u bunar. Cijevi su duìne po 6 m. Naprvu cijev, na koju je navaren tzv. “{e{ir” i postavljengumeni prsten, postavljen je i jedan centralizer. Cije-vi su sukcesivno spu{tane i navarivane jedna na dru-gu, sve do 28.0 m tj. do redukcije na filtersku kolonu.Nakon uspje{no izvedenog spu{tanja kolona, vi{akcijevi, iznad gornje ivice od ranije postoje}e pune ko-lone Ø 630 mm, je odrezan. Tako|er je izvr{eno do-

datno spajanje kolona Ø 630 i Ø 406 mm, navariva-njem ~eli~nih {ipki.

U me|uprostor izme|u dvije kolone uba~ena jemanja koli~ina krupnozrnog {ljunka, sa svrhom {toboljeg pritiskanja postavljenog gumenog prstena,nakon ~ega je izvr{eno zasipanje tvrdo zamje{animbentonitom u visini oko 2 m. Svrha bentonitnog zasi-pa je potpuna izolacija predmetnog me|uprostoraod unutra{njosti bunara. Nakon ovoga izvr{eno jezasipanje pijeskom i {ljunkom do vrha bunara.

Zavr{no snimanje podvodnom kameromNakon provedene sanacije izvr{eno je jo{ jedno

snimanje bunara podvodnom kamerom. Vidljivo jeda je sanacija uspje{no provedena. Filterske kolonesu o~i{}ene do zadovoljavaju}eg nivoa, uklonjena jezapreka, te izolirano o{te}enje pune bunarske kolo-ne.

Prije ponovnog uklju~ivanja bunara u sistem, iz-vr{eno je dodatno ~i{}enje crpljenjem sa ciljem ukla-njanja preostalih lebde}ih ~estica i drugih ne~isto}a.

Zaklju~akOpisani na~in sanacije mehani~kih o{te}enja

bunara je, u sada{njim uvjetima, izabran kao najop-timalniji s obzirom na mogu}nosti nabavke materija-la i cijene ko{tanja.

U radu je nagla{en problem koji je karakteristi-~an za ve}i broj bunara na lokalitetu Bosanske Posa-vine, a proizlazi iz sredine podlo`ne nastajanju in-krustacija. Ovaj problem, za razliku od opisanih me-hani~kih o{te}enja, se ne moè trajno rije{iti, ali senjegove posljedice (ubrzani proces starenja bunara)mogu znatno ublaìti.

Tako|er, kao velika pomo} pri rje{avanju nave-denih problema pokazalo se snimanje bunara po-dvodnom videokamerom. Ovo snimanje je relativnojeftin i vrlo efikasan postupak, te bi ga kao takvog,trebalo mo`da i ~e{}e koristiti radi uvida u op}e sta-nje bunara.

Stanje bunarskih kolona nakon provedene sanacije

REZIMEa bi obezbijedili dovoljne koli~ine kvalite-tne vode za pi}e i proizvodnju ìvotnih na-mirnica, vodovodni sistemi u Bosni i Her-cegovini vode stalnu brigu za:

- smanjenje gubitaka vode u sistemu,- pove}anju proizvodnje vode,- pove}anju rezervoarskog prostora,- pro{irenju mreè,- pove}anju stepena naplativosti itd.

Pored navedenih, Vodovod Bijeljina ima i pro-blem zastite izvori{ta i rezervacije prostora za njego-vo pro{irenje, jer su potrebe za vodom za pi}e u na-glom porastu. Stoga }e se u ovom radu dati kratakprikaz ovog problema koji je evidentan i koji se nemoè rje{avati bez modeliranja podzemnih tokova,odnosno bez primjene odgovaraju}ih softverskih pa-keta.

Klju~ne rije~i: vodonosni sloj, zona prihranjiva-nja, depresioni lijevak, softverski paket, simulacijapodzemnog toka, eksploatacione koli~ine, za{titnezone.

1. UVODGrad Bijeljina i okolna ve}a naselja snabdijeva

se vodom sa izvori{ta Grmi}, lociranog na jugoisto-~nom dijelu grada u njegovoj neposrednoj blizini.Izvori{te je locirano u aluvionu rijeke Drine, koji imaveoma dobre filtracione karakteristike i relativno veli-ku zapreminu. U pogonu je od 1961. godine, kada jeizgra|ena crpna stanica i {est bunara povezanih unategu . Tokom 1974. godine natega je pro{irena na10 bunara, ukupnog instalisanog kapaciteta od 105l/s sa rezervom od 80 l/s. Iz bunara povezanih u na-tegu voda se crpnom stanicom, preko potisnog vo-da DN 350 mm pumpa u prsten DN 300 mm, kojiokruùje gradsko podru~je i manji prsten DN 250mm iz koga se pored usputnih potro{a~a snabdijevai gradski rezervoar - vodotoranj. Pove}anjem broja

stanovnika i razvojem industrijskih kapaciteta, raslesu i potrebe za vodom. Kao prva mjera za pove}anjekapaciteta bila je isklju~enje dva bunara (B7 i B9) izisto~nog dela natege i direktno priklju~enje na ma-gistralni prsten cevovoda DN 300 mm. Na taj na~inkapacitet ovih bunara uve}an je na 50 l/s po jednombunaru. Bunari B10, B11 i B13 korespodentnog ka-paciteta 75;50 i 80 l/s tako|e su priklju~eni na glavniprstenasti cevovod DN 300 mm. Ova pro{irenja izve-dena su u periodu 1984 - 1991.god, a 1997. god.izveden je i bunar B14 kapaciteta 50 l/s. Do danas jeizvedeno ukupno sedamnaest bunara i pumpa seukupno oko 520 l/s.

U periodu od 1991-1995. godine tj. u ratnimuslovima, u Bijeljini i okolnim mjestima koja pokrivavodovodni sistem, usljed migracionih kretanja, brojstanovnika se neo~ekivano pove}ao. Procijenjeno jeda je u 1995. godine, broj stanovnika bio oko 60.000,a broj ekvivalentnih stanovnika industrije oko 10.000.Nagli prira{taj stanovnika uslovio je pove}anu ek-sploataciju sa izvori{ta Grmi}, tako da je do{lo dopromjene reìma podzemnih voda, pove}anja ek-sploatacionog lijevka bunara, a samim tim i rizika odzaga|iva~a (prilog 1.), koji su locirani neposrednouzvodno od izvori{ne zone (naselja i septi~ke jame,groblja, industrijski objekti, benzinske stanice, depo-nije itd.).

2. SIMULACIJE PODZEMNOG TOKAOsnovna jedna~ina ustaljenog ravanskog struja-

nja podzemne vode uspje{no se simulira savreme-nim softverskim programom “GROW” (literatura 8 i 9).Naziv programa ima skra}eno zna~enje od engles-kog naziva Ground Water, {to zna~i podzemna voda.

Program simulira dvodimenzionalno strujanjepodzemne vode za slobodno te~enje i te~enje podpritiskom. Jedna~ine strujanja rije{ene su metodomkona~nih elemenata, sa automatskim generisanjemmreè i optimalnim prora~unom.

PROBLEMI ZA[TITE IZVORI[TA GRMI] U BIJELJINI

17

Doc. dr. DU[KO \URI], dipl. ing. gra|.

VODA I MI BROJ 41

D

Ukratko, model za podzemno strujanje prora~u-nava povr{insku raspodjelu pijezometarskih visina,brzina i trajektorija u odre|enom akviferu. Simulirajuse slede}i efekti:- pumpanje vode iz bunara ili ubrizgavanje u buna-

re,- prirodna ili vje{ta~ka infiltracija,- uniformno procje|ivanje kroz vodonepropusni sloj

iz susjednog vodonosnog sloja ili obrnuto,- veze sa povr{inskim tokovima i jezerima.

Etaloniranje modela i simulacije podzemnih vo-da u zoni izvori{ta Grmi} radjene su u peridu od1995. do 1999. godine, isklju~ivo na bazi postoje}ihpodloga, studija i projekata. Ulazni podaci za hidro-dinami~ki model sastojali su se iz:- hidrogeolo{kih podataka,- podataka o geotehni~kim bu{otinama izvedenim

za razne potrebe u podru~ju Semberije,- osmotrenih pijezometarskih nivoa,- podataka o bunarima u zoni izvori{ta Grmi} i u {i-

rem podru~ju Semberije,- podataka o vodostajima rijeke Drine i Save koje

ujedno predstavljaju i granicu modela sa severne,odnosno isto~ne strane.

Prezentacija hidrogeolo{kih karakteristika iz-vr{ena je na bazi postoje}ih geotehni~kih bu{otina izkojih su decidno definisane kote terena i povlatenogsloja (gornja kota vodopropusnog sloja), te kote po-dine.

Na osnovu podataka o postoje}im bu{otinama,podataka o postoje}im i novougra|enim pijezometri-ma i podataka o postoje}im bunarima, odredjene sukote vrha vodonosnog sloja.

Krajem 1994. godine sa izvori{ta Grmi} eksplo-atisano je oko 230 l/s, 1995. godine oko 280 l/s,1996. oko 330 l/s, a 1997. godine oko 405 l/s. U to-ku 2005. god. dostignut je kapacitet od oko 520 l/s.Dugoro~nim planskim periodom predvi|a se potro{-nja oko 1200 l/s u 2020. godini. Ova potreba }e sejaviti kao posljedica {irenja grada i prigradskih nase-lja i stapanja u jednu urbanu aglomeraciju, kao iuklju~enje susjednih naselja u jedinstven vodovodnisistem. Planske koli~ine su realnost, ako se ima naumu da je u toku ratnih dejstava u bijeljinskoj op{tiniprirast stanovni{tva jako izraèn. U nekim planskimdokumentima okvirno je analizirana mogu}nost za-hvata ukupnih koli~ina do 3700 l/s. Da bi objekti vo-dovodnog sistema mogli pratiti planirane potrebe,neophodna je prethodna sanacija postoje}eg siste-ma, dogradnja i pro{irenje izvori{ne zone (bunara icrpnih stanica), rezervoarskog prostora vodovodnemreè i prate}ih objekata, te obezbje|enje prostoraza izvori{te i za{titne zone. Naàlost, donosioci odlu-ka i lokalno stanovni{tvo ~esto nemaju razumijeva-nja za ovu problematiku i grade razne objekte upra-vo na budu}im za{titnim zonama.

Za prethodne eksploatacione koli~ine izvr{enesu simulacije podzemnog toka (prilog 2.) i dobijene

su slede}e {irine depresionog lijevka, odnosno {iri-ne zona prihranjivanja:

Q = 230 l/s, b = 1320 mQ = 280 l/s, b = 1400 mQ = 330 l/s, b = 1480 mQ = 405 l/s, b = 2600 mQ = 520 l/s, b = 3000 mQ = 600 l/s, b = 3500 m.

Dakle, sa pove}anim pumpanjem na izvori{tuGrmi} zona prihranjivanja izvori{ta se znatno pove-}ava. Pored razlike u numeri~kim vrijednostima kojese odnose na kote nivoa podzemne vode za razli~itekoli~ine pumpanja, zna~ajna je i razlika {irine zoneprihranjivanja izvori{ta. Tako pri eksploataciji od oko600 l/s na postoje}im bunarima, koja }e uskoro bitidostignuta, zona prihranjivanja znatno zadire u nase-ljeno podru~je Bijeljine (prilog 3.), {to je veoma ne-povoljno sa stanovi{ta zaga|enja podzemne vodegradskim otpadnim vodama. Sa ovog aspekta neop-hodno je pri eksploataciji ve}ih koli~ina predvidjetinove bunare isto~no od postoje}ih (sa napredova-njem prema reci Drini), kako bi se izbjegla naseljenazona.

Pri svim eksploatacionim koli~inama od u zoniprihranjivanja postoje}ih bunara nalaze se manja na-selja. Ova naselja su stalni zaga|iva~i i neophodnaje hitna izgradnja kanalizacione mreè kako bi seizvori{te za{titilo. Stoga bi zonu prihranjivanja treba-lo proglasiti uòm zonom sanitarne za{tite, {to nijepredvi|eno postoje}im zakonom o vodama.

Prema tome, osnovni koncept pro{irenja izvori-{ta je u razdvajanju gradskih otpadnih voda od za-hvata vode podzemne izdani za pi}e, odnosno smjerodvo|enja otpadnih voda je suprotan smjeru napre-dovanja bu{enja bunara - pro{irenja izvori{ta. Tako-dje je veoma bitan situacioni poloàj bunara u odno-su na smjer toka podzemnih voda, pa se predlaè ra-spored kao na sl. 1.

Sl. 1. [ematski prikaz pro{irenja izvori{ta Grmi}

3. ZA[TITNE ZONE IZVORI[TADa bi se voda mogla koristiti za pi}e i proizvo-

dnju ìvotnih namirnica, neophodno je da zadovolja-va standardom propisane uslove u pogledu fizi~kih,hemijskih, biolo{kih i radioaktivnih karakteristika. Ucilju o~uvanja odgovaraju}ih osobina vode, neopho-dno je dati prednost izgradnji objekata vodovodnog

18VODA I MI BROJ 41

sistema nad ostalim objektima, te propisati i proves-ti odgovaraju}e tehni~ke i administrativne mjere.Administrativne mjere propisiju se putem pravne re-gulative, kao {to su pravilnici o boravku i delatnosti-ma u zonama za{tite izvori{ta, stanovanju, poljopri-vrednim delatnostima saobra}aju, rukovanju naftomi naftinim derivatima itd. Ovim aktima decidno sepropisuju uslovi ograni~enja, zabrane, kori{}enjezemlji{ta, kao i kontrola stanja zdravstveno-epidemi-olo{kih prilika.

Tehni~kim mjerama za{tite direktno se osiguravaizvori{te i uè slivno podru~je izvodjenjem odgovara-ju}ih hidrotehni~kih konstrukcija i osiguranja objeka-ta i povr{ina.

Postoje}e i budu}e stanje semberske izdani, sobzirom na preklapanje urbanih povr{ina i izvori{nihzona, je veoma komplikovano i mora se posmatratisa dva aspekta: prostornog i vremenskog. Prva pros-torna mjera odnosi se na za{titu centralnog izvori{taGrmi}, a kao druga prostorna mjera je za{tita cjelo-kupne izdani. Vremenske za{titne mere moraju prati-ti kapacitet eksploatacije, koji se u poslednje vrijeme,a vjerovatno }e tako biti u dugoro~nom planskomperiodu, naglo pove}ava.

Prema postoje}im zakonskim aktima u Republi-ci Srpskoj (Zakon o vodama i slu`beni glasnici kojireguli{u ovu materiju) na izvori{tu Grmi}, definisanesu slede}e sanitarno za{titne zone:

- zona neposredne sanitarne za{tite (zona strogognadzora),

- uà zona sanitarne za{tite (zona ograni~enja),- {ira zona sanitarne za{tite (zona nadzora) i pojas

za{tite.

Ove zone se formiraju oko svih eksploatacionihobjekata, vodozahvata, pumpnih stanica, bunara, re-zervoara, prekidnih komora, transformatorskih stani-ca, cjevovoda i drugih objekata.

Klju~ni elementi za definisanje granica za{titnihzona u sredinama sa intergranularnom porozno{}usu stvarne brzine kretanja podzemnih voda i veli~inazone iz koje se bunar prihranjuje, koja se pove}avasa pove}anjem koli~ine ispumpane vode u bunaru.

Zona neposredne sanitarne za{tite obuhvata po-jas koji je najmanje 10 m ve}i od povr{ine eksploata-cionih objekata ili od depresionog lijevka. Ovi objektimoraju biti ogradjeni ìcom.

Uà sanitarna zona obuhvata povr{inu koja je unajmanju ruku jednaka povr{ini zone iz koje se bu-nar prihranjuje. U ovoj zoni nije dozvoljena izgradnjabilo kakvih objekata, niti obavljanje delatnosti kojemogu negativno uticati na hemijsko-bakteriolo{ko ilineko drugo zagadjenje vode. Naàlost, u zoni izvo-ri{ta Grmi} u ovoj zoni postoji niz izgradjenih objeka-ta kod kojih je jako izraèn problem nedostatka ka-nalizacije, pa prema tome sada{nje stanje ne odgo-vara propisanom. Odvodjenje otpadnih voda naseljai industrije u ovoj zoni rije{eno je individualnim obje-ktima, ~ije konstrukcije ne obezbedjuju spre~avanjefiltracije otpadnih voda u podzemlje. Ovdje se hitno

mora intervenisati i izgraditi savremeni kanalizacionisistem.

Promjenu povr{ine prihranjivanja bunara u uòjza{titnoj zoni prati porast koli~ine vode koja se ek-sploati{e, pa u tom smislu ovu zonu treba unaprijedrezervisati. Za ove dokaze nepohodna je izrada i stal-na primjena odgovaraju}ih matemati~kih i hidrodina-mi~nih modela. Svakako, ove modele neophodno jestalno oboga}ivati novim saznanjima dobivenim naosnovu izstraènih radova u ovom podru~ju, za ~ijurealizaciju velike mogu}nosti pruà savremena sof-tverska i hardverska tehnika.

[ira za{titna sanitarna zona definisana je veli~i-nom hidrogeolo{kog sliva. U ovoj zoni zabranjena jeizgradnja industrijskih i drugih objekata, koji svojimradom proizvode opasne materije za izvori{te.

Du` glavnog cjevovoda kojim se voda transpor-tuje od izvori{ta do potro{a~a neophodno je fomiratiuì pojas za{tite minimalne {irine 5m.

Na {irem prostoru freatske izdani, neophodna jekompletna za{tita, a kao hitnu mjeru treba preduze-ti spre~avanje kori{}enja napu{tenih bunara i {ljun-kara za odlaganje otpadnih voda i ~vrstog otpada.Nadalje, na uèm i {irem podru~ju, uloga povr{in-skog vodonepropusnog sloja je ogromna, jer istispre~ava prodor zaga|iva~a u podzemlje. Stoga je,kada je to mogu}e, neophodno ovaj sloj sa~uvati pri-likom radikalnijih gra|evinskih zahvata ({iroki iskopi,otkopi itd).

I na kraju neophodno je spomenuti vodozamje-ne u izdani. Izgradnja individualnih bunara ne omo-gu}ava zamjenu voda u podzemlju niti pove}anjebrzine toka, kao {to je to u slu~aju organizovanogsnabdijevanja vodom, odnosno izgradnjom ve}ih vo-dovodnih sistema sa zahvatom na vi{e lokaliteta.Ovim problemom se bavio J.Peri} (1977.do1979.god.) i do{ao do zaklju~ka da je pojava balkan-ske endemske nefropatije prisutna upravo tamo gdese stanovni{tvo snabdijeva iz individualnih kopanihbunara. Stoga se stanovni{tvo mora edukovati i us-mjeravati ka izgradnji zajedni~kih vodovodnih siste-ma, odnosno potrebno je pove}ati eksploatacionekoli~ine u cilju pove}anja gradijenata i brzina podze-mnog toka.

4. ZAKLJUÂKPotro{nja vode za pi}e u gradu Bijeljina i prigras-

kim naseljima je u naglom porastu. Postoje}i vodo-vodni sistem i izvori{te moraju se permanentnoodràvati i pro{irivati kako bi se zadovoljile potrebestanovni{tva.

Trenutno se se sa izvori{ta Grmi} eksploati{eoko 520 l/s. Pri eksploataciji od oko 600 l/s na pos-toje}im bunarima, koja }e uskoro biti dostignuta, zo-na prihranjivanja znatno }e zadirati u naseljeno po-dru~je Bijeljine, {to je veoma nepovoljno sa stanovi-{ta zaga|enja podzemne vode gradskim otpadnimvodama. Stoga je neophodno pri eksploataciji ve}ihkoli~ina predvidjeti nove bunare isto~no od postoje-}ih (sa napredovanjem prema reci Drini), kako bi se

19VODA I MI BROJ 41

20VODA I MI BROJ 41

izbjegla naseljena zona. Ovaj prostor potrebno je re-zervisati i zabraniti bilo kakvu gradnju.

Odre|ivanje za{titnih zona izvori{ta na osnovuvremena putovanja podzemne vode, kako je predvi-|eno postje}om zakonskom regulativom, uzrokova-lo bi presjecanje zone prihranjivanja, onosno jedandio zone prihranjivanja i depresioni lijevak bi se nala-zili van zone strogog nadzora. Da bi se izbjegla mo-gu}nost zaga|enja, potrebno je cijelu povr{inu de-presionog lijvka, odnosno zone prihranjivanja tretira-ti kao prvu za{titnu zonu (zonu strogog nadzora).Ove povr{ine mogu se pouzdano odrediti softver-skim paketom GROW kojim se uspje{no simulirajupodzemni tokovi.

5. SPISAK LITERATURE1. Dugoro~ni program snabdijevanja pitkom vodom stano-

vni{tva i privrede u Socijalisti~koj Republici Bosni i Her-cegovini za period od 1989. do 2010. godine. Zavod zavodoprivredu, Sarajevo, 1988.

2. \or|evi} Branislav “Vodoprivredni sistemi” Gra|evinskifakultet, Beograd, 1990.

3. \uri} Du{ko, Josipovi} Jovan “Hidrogeolo{ka istraìva-nja za vodosnabdijevanje u Republici Srpskoj” Zbornikradova - Sto godina hidrogeologije u Jugoslaviji; Rudar-

sko geolo{ki fakultet, Institut za hidrogeologiju, Beograd,1997.

4. \uri} Du{ko “Prilog izboru kompleksnog ure|enja donjihrije~nih tokova”-Magistarski rad, Fakultet gra|evinskihznanosti u Zagrebu, 1987.

5. D. \uri}: “Smanjenje neodre|enosti parametara modelai karakteristika urbanih hidrotehni~kih sistema” - doktor-ska disertacija, Gra|evinski fakultet Beograd, 1999. godi-ne, (str 1 - 135 sa 46 priloga).

6. Du{ko \uri} Snabdijevanje vodom za pi}e, Univerzitet uBanjoj Luci, Arhitektonsko -gra|evinski fakultet Banja Lu-ka, 2001. godine (strana 1-234).

7. Josipovi} J. “Slobodne podzemne vode Semberije i mo-gu}nost zahvatanja arterskih voda” Zavod za geolo{ka igeofizi~ka istraìvanja, Beograd 1964/65.

8. Lazi} R., Pokrajac D. “GROW 1.0 , User-s Manual”, Insti-tut za hidrotehniku Gra|evinskog fakulteta u Beogradu,Beograd 1994.

9. Lazi} R., Pokrajac D. “GROW 1.0, Theoretical Manual”, In-stut za hidrotehniku Gra|evinskog fakulteta u Beogradu,Beograd 1994.

10. Maksimovi} êdo “Merenja u hidrotehnici“, Gra|evinskifakultet, Beograd, 1993.

11. Pokrajac N. Dubravka “Transport zaga|enja podzemnomvodom” - Doktorska disertacija, Gra|evinski fakultet,Beograd, 1997.

Rezultati simulacije podzemnog toka semberske izdani za eksploatacione koli~ine Q = 280 l/s, Q = 330 l/s

21VODA I MI BROJ 41

Postoje}i zaga|iva~i u neposrednoj blizini izvori{ta Grmi}

22VODA I MI BROJ 41

Prijedlog kompleksnog ure|enja voda

Uvodlauber, koji se ponekad naziva ocem nje-ma~ke kemije, u objavljenim dokumentimaiz 1659. godine prvi pominje “misterioznuljubi~astu masu”. On navodi da kada se

pomje{a “sme|i kamen” sa “saltpeter” i ta smje{arastvori u vodi, stvara se rastvor koji je prvo ljubi~ast,zatim plav, crven i kona~no zelen. Kasnije je utvr|e-no da je “sme|i kamen” mangan-dioksid (MnO2) a“saltpeter” spoj kalij-nitrat (KNO3). Naknadni ekspe-rimentalni radovi su potvrdili Glauberove nalaze i ut-vrdili neke druge promjene boje, {to je sve kona~nodovelo do kemijskog naziva “kameleon” za tu tvar.Danas je poznato da su promjene obojenosti vode-nog rastvora kalijpermanganata uzrokovane promje-nama valentnosti mangana pri promjeni od njegovogelementarnog metalnog stanja (0) do najve}eg oki-dacionog stanja (+7) u formi permanganatnog iona.

Prve poznate izvje{taje u kojima se razmatra pri-mjena kalijpermanganata za kontrolu ukusa i mirisavode, pripremio je Houston1 u periodu 1920.-1930.godine. Houston je naglasio zna~aj ove kemikalijekao sredstva za “sprije~avanje pojave ukusa i ukla-njanje mirisa” vode u dozama koje su naj~e{}e u po-dru~ju vrijednosti od 0.02 g/m3 do 0.09 mg/m3. Me-|utim, nakon Houstonovih radova, primjena kalijper-manganata nije bila posebno izraèna u postupcimapripreme pitke vode sve do po~etka 60-tih godina,osim u postupku uklanjanja èljeza i mangana iz vo-

de. Naime, sve do tada nisu bile razvijene odgovara-ju}e tehnike koje bi omogu}ile kori{tenje ove kemi-kalije, iako je ona prakti~no bila ispitivana na skorosvakom tipu ukusa i mirisa koji se pojavljuju u vodi.

Osnovni zahtjev koji se mora ispuniti pri kori{te-nju kalijpermanganata je da tehnolo{ki process pri-preme pitke vode ima postupak filtriranja. Razlog zaovo je {to se pri redukciji kalijpermanganata stvaranerastvori spoj mangandioksid (MnO2) koji je potre-bno ukloniti iz vode. U protivnom, voda bi bila uodre|enoj mjeri obojena (ljubi~asto) {to bi uzrokova-lo stvaranje mrlja na sanitranim instalacijama kao ibojenje rublja pri pranju. Mangandioksid ~esto imapozitivan efekat na process koagulacije, u smislu po-mo}nog sredstva za koagulaciju, pri ~emu se sma-njuje koli~ina primarnog koagulanta koja je potrebnaza bistrenje vode. U tome smislu, potrebno je provo-diti laboratorijska ispitivanja procesa koagulacije ucilju optimiziranja doza svih kemikalija koje su potre-bne za kompletan tretman sirove vode (uklju~uju}i ikalijpermanganat).

Karakteristike kalijpermanganataKalijpermanganat, predstavljen kemijskom for-

mulom KMnO4, ~esto se opisuju kao odgovaraju}esredstvo za provo|enje procesa kemijske oksidacije.Pri rastvaranju u vodi, ova kemikalija obezbje|ujepojavu kisika u rastvoru (tzv.nascentni kisik) i na tajna~in utje~e na kemijske promjene u vezi mnogih or-ganskim i neorganskim spojevima. Osnovne kemij-ske i fizi~ke karakteristike ove kemikalije su navede-ne u slijede}oj tabeli:

PRIMJENA KALIJPERMANGANATA U POSTUPCIMA PRIPREMEPITKE VODE

23

IVAN [TEFATI], dipl. ing.

VODA I MI BROJ 41

G

1 Sir Alexander Houston, Annual Reports to the MetropolitanWater Board, London

Zapreminska teìna 1440-1600 kg/m3

Fizi~ka forma KristalnaKemijska stabilnost Neograni~ena kada se skladi{ti u zatvorenim posudamaRastvorivost Oko 5% pri sobnoj temperaturi

Pri rastvaranju u vodi, osnovna kemijska reakci-ja je: 2KMnO4 + H2O 2KOH + 2MnO2 + 3O

Ova reakcija se odigrava pri pH vrijednostima od5 do 11, a nascentni kisik u~estvuje u procesu redu-kcije oksidabilnih materija prisutnih u vodi. Tok ke-mijske reakcije je brì u alkalnoj sredini (pH od 8-11)nego u kiseloj.

U tretmanu sirove vode, mangan iz permanga-natne forme (KMnO4) se reducira od ionskog stanja+7 do ionskog stanja +4 koje je ustvari nerastvornaforma mangandioksid (MnO2), a pri tome se oboje-nost rastvora mijenja u funkciji relativnih koncentraci-ja. Za podru~ja pH vrijednosti koja se koriste u te-hnologiji pripreme pitke vode, mogu se navesti slije-de}e generalne kemijske reakcije:

KMnO4 + H2O + organski spojevi CO2 + H2O + MnO2KMnO4 + H2O + rastvoreno èljezo èljezni precipitat + MnO2KMnO4 + H2O + rastvoren mangan mangan-dioksid + MnO2KMnO4 + H2O + vodonik sulfid rastvoreni sulfat + MnO2

Na~elno, pri pove}anju pH vrijednosti vode,kompletnosti kemijske reakcije sa KMnO4 je ve}i, avrijeme reakcije kra}e.

Mangan-dioksid (MnO2) je nerastvorni nus-pro-dukt i obi~no se uklanja iz sirove vode pomo}u ko-agulacije, taloènja i filtriranja. To je ustvari ne-stehi-ometrijski spoj ~iji sastav varira izme|u hidriranogMnO1.3 i MnO1.9 (formalno mje{avina hidriranogMnO i MnO2) i u kome se Mn2+ moè zamjeniti kati-onima kao Fe2+, Fe3+ i H+. Ovim se obja{njava za-{to je za oksidiranje iona Mn2+ i Fe2+ potrebno ma-nje KMnO4 nego {to je to indicirano stehiometrijskimrelacijama:

KMnO4 + 3Fe(HCO3) + 2H2O MnO2 + 3Fe(OH)3 + KHCO3+ 5CO2 i

KMnO4 + 3Mn(HCO3) 5MnO2 + 2KHCO3 + 2H2O + 4CO2

Sposobnost hidriranog MnO2 za ionsku izmjenupredstavlja osnovicu za neke veoma zna~ajne pri-mjene KMnO4 u tehnologiji pripremu pitke vode. Po-red toga, potrebno je imati u vidu i sposobnostMnO2 za adsorbciju zbog relativno velike specifi~neinterne povr{ine koja moè dosti}i do 300 m2/g, temogu}nost njegove primjene kao pomo}nog sred-stva za flokulaciju.

Ukoliko su èljezo i mangan istovremeno prisu-tni u sirovoj vodi, proces oksidiranja je ekonomi~nijiako se prije doziranja KMnO4 dozira klor. U tome slu-~aju klor brzo oksidira èljezo a naknadno doziraniKMnO4 oksidira mangan.

Kalijpermangant je relativno skupa kemikalija(oko 2.5 do 3 puta skuplja od klora), a u savremenimtehnolo{kim postpcima se prvenstveno koristi u ciljuuklanjanja rastvorenog èljeza i mangana. Djelujemnogo efikasnije nego klor i to neovisno od koncen-tracije ova dva metala u vodi. Zbog slabih dezinfekci-onih karakteristika, KMnO4 se ne koristi kao dezinfe-ktant u tehnologiji pripreme pitke vode koja se pri-mjenjuje u razvijenim zemljama.

Primjena kalijpermanganata

Uklanjanje ukusa i mirisaUzroci pojave ukusa i mirisa u sirovoj vodi su u

zna~ajnoj mjeri dokumentirani u literaturi, s tim da sualge naj~e{}i uzrok. Pored algi, postoji veliki broj ke-mikalija koje uzrokuju problem pojave ukusa i mirisa,tako da je nemogu}e sugerirati jedinstveni tip tre-tmana koji }e biti efikasno i ekonomi~no rje{enje zasve mogu}e probleme. Pored ~injenice da su klor iaktivni ugalj veoma ~esto prihva}ena sredstva u smi-slu uklanjanja ukusa i mirisa iz sirove vode, posebnoza pojedine specifi~ne primjene, primjena kalijper-manganata za te svrhe se pove}ava svake godine.

Uklanjanje sumporvodikaU prirodnim vodama, spojevi sumpora se ~esto

pojavljuju u pet stabilnih formi, i to HSO4-, SO4

2-,HS-, S0 i H2S. Ostale forme nisu termodinami~ki sta-bilne. Pri pH vrijednostima vode od 8 i niè, domi-nantne su forme H2S i HS-(80% u formi H2S pri pH 7i 100% u formi H2S pri pH 6). Me|utim, pri pH vrije-dnostima iznad 8, sumporni spoj u vodi egzistira uformi reduciranih iona HS- i SO4

-2, dok je sadràjslobodnog H2S veoma mala i bezna~ajna. Pored to-ga, sumporni spojevi se u prirodnim vodama mogupojaviti u nerastvornoj formi i u formi koloida (bijelaemulzija). Ukoliko je u formi koloida, nije mogu}eposti}i odgovaraju}e uklanjanje iz vode primjenompostupaka filtracije tj.u vodi se zadàva neprijatni mi-ris. U tome slu~aju preporu~a se kori{tenje natrijpiro-sulfita za uklanjanje kolodne forme sumpora iz vode.

Uobi~ajen postupak uklanjanja sumporvodika(H2S) iz sirove vode je pomo}u procesa oksidiranja.Adsorbcija pomo}u aktivnog uglja je tako|e efikasanmetod, me|utim i veoma skup metod. Pored proce-sa aeracije, klorinacije i ozoniranja (rijetka primjena),za uklanjanje H2S iz sirove vode veoma ~esto se ko-risti i kalijpemanganat (efikasan oksidant). Pri pH vri-jednostima sirove vode od 6.5 do 7, kemijska reakci-ja je slijede}a:

4KMnO4 + 3H2S S0 + 2K2SO4 + 3MnO2 + 3H2O

Uklanjanje èljeza i mangana@eljezo i mangan se pojavljuju u prirodnim voda-

ma u nerastvorenoj formi (oksidaciono stanje Fe3+ iMn4+) i rastvorenoj formi (oksidaciono stanje Fe2+ iMn2+). Nerastvorene forme èljeza i mangana semogu ukloniti iz sirove vode tehnolo{kim procesimakoji uklju~uju koagulaciju, taloènje i filtriranje. Ukla-njanje nerastvorenih formi je zna~ajno sloènije. Upodzemnim i povr{inskim izvori{tima vodosnabdje-vanja rastvoreno èljezo naj~e{}e je u formi dvova-lentnih èljeznih soli, dok je rastvoreni mangan udvovalentnom stanju. Pored toga, oba elemanta sepojavljuju u vodama u formi organskih kompleksatj.u kombinaciji kada su ioni tih elemenata “prekirive-ni” organskim materijama sa negativnim elektri~nim

24VODA I MI BROJ 41

potencijalom. Ove komplekse je, za razliku od neras-tvorenih formi, veoma te{ko ukloniti iz vode prven-stveno zbog tog organskog “za{titnog sloja” (~estnaziv je “organski vezano” èljezo ili mangan).

Pored ostalih tehnolo{kih postupaka uklanjanja(oksidiranja) èljeza i mangana, primjena KMnO4 ute svrhe je veoma ~esta jer su kemijske reakcije kom-

pletne, brze i traè minimalne koli~ine kemikalija. Uslijede}oj tablici dato je pore|enje nekoliko osnovnihkemikalija u smislu njihove sposobnosti oksidiranjaèljeza i managana, odnosno potrebna teorijska teì-na kemikalija za oksidiranje 1 mg Fe2+ odnosno 1mg Mn2+:

25VODA I MI BROJ 41

Oksidant (kemikalija) Za oksidiranje 1 mg Fe2+ Za oksidiranje 1 mg Mn2+

Kisik, O2 0.14 mg 0.29 mgKlor, Cl2 0.62 mg 1.30 mgKalcij-hipoklorit, Ca(OCl)2 0.64 mg 1.30 mgNatrij-hipoklorit, NaOCl 0.67 mg 1.36 mgKalij-permanganat, KMnO4 0.91 mg 1.92 mgKlordioksid, ClO2 1.21 mg 2.45 mg

Dakle, teorijski, 1 mg KMnO4/L oksidira 1.06 mgFe2+/L, odnosno 1mg KMnO4/L oksidira 0.52 mgMn2+/L.

Kalijpermanganat se primjenjuje kao oksidantneovisno od predvi|enog tipa filtracije, odnosno uslu~aju konvencionalnog gravitacionog filtriranja vo-de i u slu~aju tzv.tla~nog filtriranja. Proces oksidira-nja èljeza i mangana u prvom slu~aju provodi sebez problema s obzirom da je proces brz, a pretho-dnim ispitivanjem (“jar” test) se moè dosta preciznoutvrditi potrebna doza oksidanta. Precipitati èljeza imangana se uklanjaju u postupcima koagulacije, ta-loènja i filtriranja vode. U slu~aju tla~ne filtracije, naj-~e{}e kori{teni proces sa KMnO4 je tzv.mangan-ze-olitni postupak (manganom tretirani zeleni filterski pi-jesak). Ispuna tla~nog filtera sa takvom vrstom medi-ja (“greensand”), odnosno posebnom vrstom mine-rala, omogu}ava izmjenu elektrona i na taj na~inoksidiranje èljeza i mangana do njihovog nerastvo-renog stanja. Dakle takva filterska ispuna ima sposo-bnost i oksidiranja i filtriranja, me|utim kapacitet zaoksidiranje je limitiran i potrebno ga je nakon odre-|enog vremena regenerirati. S obzirom da filterskaispuna inicijalno postiè oksidativnu sposobnost po-mo}u KMnO4, ona se na isti na~in moè regenerira-ti. Naime, nakon ispiranja nerastvornih tvari iz filter-ske ispune, rastvor KMnO4 se propu{ta kroz istu ka-ko bi se ponovo oksidirala povr{ina zelenog pijeskatzv. zeolita. Vi{ak KMnO4 se ispira iz filterske ispunei filterska jedinica ponovo stavlja u operativno stanje.Imaju}i u vidu da je potrebno zna~ajno vrijeme zaopisani postupak regeneriranja filterske ispune, ra-zvijeni su efikasniji postupci koji se u osnovi provodepo sistemu kontinuirane regeneracije. Pored toga,na sloj zelenog pijeska se stavlja sloj antracita kojizadràva ve}i dio nerastvorenih tvari ve}ih dimenzijatako da iste ne dospjevaju u filterski sloj od zelenogpijeska. Na taj na~in se produàva period efektivnogpogona cjelokupne filterske jedinice.

Pri projektiranju svakog postrojenja za pripremupitke vode u kome je inkorporiran tehnolo{ki postu-pak uklanjanja èljeza, prvi korak se odnosi na dobi-

janje kompletne i pouzdane analize sirove vode. Na-kon toga slijedi utvr|ivanje potreba za klorom iKMnO4, odnosno tretman vode u laboratorijskimuvjetima ~ime se definiraju potrebe za vrstom i doza-ma kemikalija, te dobija uvid u mogu}i/o~ekivanikvalitet filtrirane vode. Svakako, u slu~aju postrojenjave}ih kapaciteta, za kompletnu ocjenu uputno je pro-vesti ispitivanja na pilot ure|aju na kome se mogu ut-vrditi optimalna hidrauli~ka optere}enja za pojedinetretmanske jedinice, te njihove operativne karakteris-tike.

Doziranje kalijumpermanganataKalijpermanganat je potrebno dozirati {to je mo-

gu}e prije na tehnolo{koj liniji pripreme pitke vode,odnosno prije doziranja ostalih kemikalija. U pojedi-nim postrojenjima za pripremu pitke vode KMnO4 sedozira neposredno nakon zahvata sirove vode takoda se omogu}ava maksimalno vrijeme za oksidiranjeotpornijih kemijskih supstanci koje uzrokuju pojavuukusa i mirisa u sirovoj vodi. Svakako treba nastoja-ti da se doziranje KMnO4 provodi prije doziranja klor-nih preparata. Prije svega, na taj na~in se smanjujepotrebna koli~ina klora i zna~ajno smanjuje mogu-}nost stvaranja klornih derivata koji mogu biti nepo-èljniji nego inicijalno utvr|eni spojevi.

Ukoliko nije mogu}e dozirati KMnO4 na mjestuzahvata sirove vode, onda to treba provesti prije ili di-rektno u bazen za brzo mje{anje koagulanta. Dozutreba kontrolirati tako da se ne pojavljuje ljubi~astaboja nakon bazena za brzo mje{anje. Ukoliko je po-trebno duè vrijeme kontakta, mogu}e je koristiti zo-nu koagulacije ili zonu flokulacije (sporo mije{anje),ali se time pove}ava mogu}nost da koloidalni MnO2dospije u filterski medij i dalje {to moè rezultirati uobojenosti filtrata (naj{e~}e ù}kaste boje). U nekimpostrojenjima mogu}e je zorno utvrditi zonu oboje-nosti (promjena obojenosti vode od ljubi~aste dosme|e), pri ~emu se doza KMnO4 pode{ava premapotrebi i u skladu sa fluktuacijama dotoka-protoka.Doze od 0.5 do 2.5 mg/L su naj~e{}e dovoljne zakontrolu oksidiranja ve}ine oksidabilnih kemikalija

26VODA I MI BROJ 41

koje uzrokuju pojavu ukusa i mirisa u vodi. Ve}e do-ze su mogu}e, ali samo u slu~aju pojave ve}ih kon-centracija organskih spojeva u vodi, ali u kra}im vre-menskim periodima.

Primjena kalijumpermanganata moè smanjiti ilieliminirati potrebu za tretmanom sirove vode pomo-}u aktivnog uglja. U slu~ajevima simulatnog dozira-nja aktivnog uglja u prahu i KMnO4, utvr|eno je dasu ukupni tro{kovi kori{tenja ovih kemikalija manjinego kada se koristi samo aktivni ugalj u cilju elimi-niranja nepoèljnog ukusa vode. Mnogi sustavi vo-dosnabdjevanja su tako|e utvrdili da je pomenutakombinacija kemikalija zna~ajno efektivnija u smislutretmana vode i ekonomi~nija u odnosu na slu~aj pri-mjene samo jedne od tih kemikalija.

Pri kori{tenju KMnO4 registrirani su slu~aji poja-ve ljubi~aste obojenosti vode nakon faze filtriranja.Uzroci su bili problemi u radu dozirne opreme ili na-glo smanjenje potrebe za oksidiranjem kemijskihspojeva zbog kojih se dozira KMnO4 (dakle pove}a-nje koncentracije KMnO4 u vodi zbog toga {to nijedo{lo do reakcije-oksidacije). Treba imati u vidu ~i-njenicu da na~in doziranja treba pa`ljivo kontroliratiu cilju sprije~avanja pojave bilo kakvog reziduala ufiltriranoj vodi, i pored toga {to KMnO4 nije toksi~nakemikalija u dozama koje se primjenjuju u postupci-ma pripreme pitke vode. Pri tome treba imati u viduda se pojava rezidualne koncentracije KMnO4 u fil-tratu moè sprije~iti primjenom-doziranjem aktivnoguglja prije postupka filtriranja vode

S obzirom da je kalijpermanganat vrlo efikasankao algicid, isti se moè koristiti u infiltracionim baze-nima i za eventualno potrebno dezinficiranje filterskeispune sporih i brzih filtera. Pored toga, primjenjujese za uklanjanje spora algi i njihovih metabolita kojiuzrokuju pojavu neprijatnih ukusa i mirisa u sirovojvodi vodozahvata. U slu~aju primjene u infiltracionimbazenima i sporim filterima, uklanjanje precipitiranihoksida provodi se mehani~kim ~i{}enjem. Za dezin-fekciju filterske ispune brzih filtera, KMnO4 se doziradirektno na filtere i to kao koncentrirani rastvor (3-5%KMnO4) ili u kristalnoj, ~vrstoj formi. Odre|ena koli-~ina vode, sa npr.koncentracijom od 5-10 mgKMnO4/L, se raspr{i na filtere i ostavi da stoji 24 sa-ta nakon ~ega se filter dobro ispere vodom. Nakonzavr{etka pranja i kratkotrajnog doziranja klorovodo-ni~ne kiseline (HCl), postiè se odgovaraju}a dezin-fekcija filterske ispune u skladu sa slijede}om kemij-skom reakcijom:

MnO2 + 4HCL MnCl2 + H2O + Cl2.

U osnovi, postoje dva alternativna sustava dozi-ranja KMnO4:

• Alternativa 1: Zapreminsko, suho doziranje u silo-se, te u posude za pripremu rastvora

• Alternativa 2: Sustav od dvije velike posude za pri-premu rastvora

Posude za prihvat KMnO4 granulata moraju bitigumirane zbog korozivnog djelovanja kemikalije.

Kao i kod ostalih kemikalija, optimalno doziranjeKMnO4 obi~no pokriva {iroko podru~je sa devijaci-jom od +/- 5% od èljene doze koja na~elno ne utje-~e na rezultat. Iz toga razloga se preferira alternativa1, kao i zbog ~injenice da je potrebna povr{ina za al-ternativu 1 za oko 50% manja od potrebne povr{ineza alternativu 2. Naime, KMnO4 ima veoma malu ras-tvorivost u vodi (3 g/100 mL pri 10oC i 2,8 g/100 mLpri 5oC) tako da su potrebne velike posude za ras-tvaranje. Maksimalna rastvorivost KMnO4 je oko 5%na tzv.sobnoj temperaturi, dok se rastvori priprema-ju na koncentracije od 1-2%. Nakon doziranja suhogKMnO4, rastvor treba mehani~ki mije{ati najmanje15 minuta.

Ukoliko dnevna koli~ina potrebnog KMnO4 pre-lazi vrijednost od 12 kg, preporu~a se primjena suhihdozatora za koje postoji industrijski pripremljeni gra-nulat sa aditivom (silikati) koji prekriva kristaleKMnO4 i na taj na~in minimizira eventualne proble-me koji se mogu pojaviti kod suhog na~ina dozira-nja. Naime, iako je KMnO4 nije higroskopan, prisutnesu izvjesne ne~isto}e (KOH i K2CO3 u tragovima) nakristalima koje mogu absorbirati vlagu i biti razloggrudvanju granulate. Za ve}a postrojenja za pripre-mu pitke vode, koristi se KMnO4 u granulatu koji sedovozi u specijalnim kamionima koji imaju mogu-}nost pneumatskog transporta granulate u prihvatneposude-silose (opremljene sustavom za skupljanjepra{ine).

U savremenim tehnolo{kim postupcima pripre-me pitke vode, dozirne koli~ine su podru~ju od 0.5do 2.5 mg/L, ali su mogu}e i ve}e doze u slu~aju ve-}eg stupnja one~i{}enja sirove vode. Kontrola dozi-ranja KMnO4 provodi se odgovaraju}im instrumen-tom-analizatorom (pored mogu}e vizuelne kontrole).

toku 2000-godine inicirane su aktivnosti naprovo|enju programa hidrogeolo{kih is-tra`nih radova i ispitivanja sjevernog obo-da Majevice - faza I. Programom radova

predvi|ao je odre|eni obim osnovnih istraìvanja zadefinisanje potencijalnosti, te u slu}aju utvr|ivanjapouzdanih hidrogeolo{kih pokazatelja rje{avanje pi-tanja vodosnabdijevanja Distrikta Br~ko, ali i rubnihpodru~ja koja mu gravitiraju.

Nakon realizacije ove faze istra`nih radova i ispi-tivanja, te rezulta koji su dobiveni inicirane su nare-dne aktivnosti koje su provedene u toku 2003. godi-ne. Iste su inicirane od strane Op}ine Grada~ac iJavnog preduze}a za “ Vodno podru~je slivova rije-ke Save“ Sarajevo, sa ciljem provo|enja programa „Revitalizacija postoje}eg izvori{ta Domaì} sa prije-dlogom istra`no eksploatacionih radova u cilju obez-

bje|enja nedostaju}e koli~ine vode“. Cilj realizacijeovog Programa radova je ustanovljavanje fizi~kogstanja objekata, njihova pojedina~na mogu}nost ek-sploatacije, te bilansiranje vode.

Izvori{te Domaì}, u op}ini Grada~ac, je zahva-}eno postoje}im objektima za vodosnabdijevanjenaselja Vu~kovci i naselja Donji Hrgovi. Iako je kap-tirano vertikalnim bu{enim bunarima izvori{te je ka-rakterizirano {irom zonom disperznog dreniranja po-dzemnih voda iz kre~nja~kog masiva sjeverozapa-dnog oboda Majevice (G. Hrgovi - Bijeli potok - Bo-sanska Bijela). Op}i geolo{ki i hidrogeolo{ki odnosipodru~ja su uslovili formiranje akvifera pukotinsko-karsnog tipa, koji se u zoni potoka Domaì} drenirapreko niza izvora u duìni 300-500 m.

Izvedeni bunari za vodosnabdijevanje (BV-1, 1973.godine i BH-1 1995. godine) nisu optimalno zahvati-

REVITALIZACIJA POSTOJE]EG IZVORI[TADOMA@I] U GRADA^CU

27

SELMA MERDAN, dipl. ing. geol.

VODA I MI BROJ 41

U

Akumulacija Hazna u Grada~cuSnimio: M. Lon~arevi}

li akvifer, te isti u fizi~kom i hidrauli~kom smislu namogu zadovoljiti potrebu optimalnog iskori{tenja ka-paciteta izvori{ta i pove}anog crpljenja.

Na osnovu provedenih ispitivanja te interpreta-cije rezultata zaklju~eno je da je podru~je izvori{taDomaì} tipi~ni pukotinsko karstni akvifer sa sloè-nim reìmom filtracije (pod pritiskom i sa slobodnimnivoom), formiran u sloju badenskih kre~njaka sje-vernog oboda Majevice.

Prihranjivanje akvifera je od infiltracije oborina ipovr{inskih tokova na povr{ini izdanjivanja kre~njaka.Dreniranje u podru~ju Domaì}a je uslovljeno stru-kturno-geolo{kim odnosima i rasjedom na liniji poto-ka Domaì} du` koje se prirodno pojavljuje niz izvora.Sekundarno dreniranje je putem bunara BV-1 i BH-1.

Postoje}i bunar BV-1 ima nepovoljne hidrauli~kekarakteristike i velike bunarske gubitke pri ve}im ka-pacitetima i njegov maksimalni eksploatacioni kapa-citet iznosi Qmax = 40 l/s

Bunar BV-1/1 ima nepovoljne hidrauli~ke kara-kteristike i tokom crpljenja sa Q = 40 l/s do{lo je doprodora filterske konstrukcije, naru{ena je stabilnosti eksploataciona mo} objekta , te za budu}u eksplo-ataciju na ovaj objekat se ne moè ra~unati.

Bunar BH-1 ima povoljne hidrauli~ke karakteris-tike ali je konstruktivno nepovoljan (otvorena bu{oti-na) pa se eksploatacioni kapacitet ograni~ava saQmax = 25 l/s

Karakter akvifera i ocjenjene dinami~ke rezervenakon provedenih kompleksnih istra`nih radova iispitivanja imale su za rezultat sumiranje eksploata-cionih koli~ina vode koja iznosi Qsum = 110-115 l/s,uz prihvatljivo sniènje nivoa podzemne vode u {i-rem prostoru crpili{ta do 5 m.

Za obezbije|enje sumarnog kapaciteta potrebnoje izvesti novi vodozahvatni objekat-bunar BV-2 saeksploatacionim kapacitetom od Q = 50 l/s.

Bunar }e se izvoditi na osnovu podataka stru-kturno pijezometarske bu{otine na lokaciji udaljenojminimalno 10 m od pijezometra PD-1 sa konstrukti-vnim i tehni~kim karakteristikama koje su prilago|e-ne op{tim hidrogeolo{kim uslovima, o~ekivanom li-tolo{kom profilu, mogu}nostima tehnologije bu{enjaza ovakvu geolo{ku sredinu (~vrste stijene - kre~nja-ci) uz minimalne mogu~nosti zaga|enja sloja.

Tehni~ki zahtjevi u pogledu eksploatacionih ka-rakteristka moraju zadovoljiti mogu}nost smje{tajaopitne pumpe,filterska konstrukcija mora da obezbi-jedi maksimalni dotok vode u bunar, te izolovati alu-vijalni vodonosni sloj i krovinske naslage od vodono-snog sloja u tortonskim naslagama.

U cilju kompleksnog i sveobuhvatong sagleda-vanja odnosa u {irem podru~ju izvori{ne zone ( defi-nisanje pravca kretanja podzemnih voda, eventual-nog doticaja voda iz rijeke Tinje, prihranjivanja pod-zemlja, sagledavanja za{tite-uspostavljanja za{titnihzona) uz eksploatacioni bunar BV-2 potrebno je do-datno izvesti dva pijezometara u zale|u izvori{ne zo-ne Domaì}. Predvi|eno je da jedan pijezometar bu-de lociran u zale|u izvori{ta, a drugi u pravcu aluvi-ona rijeke Tinje.

Nakon realizacije, izgradnje bunara i pijezometa-ra, neophodna je uspostava monitoringa kvalitetapodzemnih i povr{inskih voda razmatranog podru-~ja, te uspostavljanje korelativnih odnosa nivoa pod-zemnih i povr{inskih voda tokom eksploatacije vodaiz izvori{ne zone. Paralelno sa realizacijom terenskihaktivnosti, mogu}e je raditi i na izradi projektne do-kumentacije za potrebe distribucije vode, uz napo-menu da svi objekti - bunari za eksploataciju vode,pijezometri za monitoring kvalitata vode i prate}iobjekti predstavljaju jedinstvenu cjelinu - izvori{tekojim se mora integralno upravljati.

28VODA I MI BROJ 41

Ovo je na{a stvarnost. Naàlost!!!Snimio: M. Lon~arevi}

1) UVODcilju provo|enja savremenih principaupravljanja vodnim resursima pokrenutesu aktivnosti u sektoru voda u okviru kojihje zna~ajan segment smanjenje rizika odpoplava.

U tom smislu, program Svjetske banke po osno-vu granta Japanske vlade (No TF 026 259) predvidioje izradu elaborata koji bi analizirao stanje i proble-matiku za{tite od poplava u Federaciji Bosne i Her-cegovine.

Program su realizirali Javno preduze}e za “Vo-dno podru~je slivova rijeke Save” Sarajevo i Javnopreduze}e za “Vodno podru~je slivova Jadranskogmora” Mostar, dok su konsultantske usluge na izradielaborata izvr{ili “Zavod za vodoprivredu” d.d. Sara-jevo i “Zavod za vodoprivredu” d.o.o. Mostar.

Elaborat je dobio naslov “Procjena sada{njegstanja nivoa za{tite od poplava u Federaciji Bosne iHercegovine i izrada programa pobolj{anja”.

Poplave koje su se dogodile 2003. i 2004. godi-ne na podru~ju Srednjobosanskog, Unsko-Sanskogi Tuzlanskog kantona ukazale su na neophodnostizrade jedne ovakve studije koja treba da analizirapostoje}e stanje odbrane od poplava i predloì mje-re i aktivnosti za pobolj{anje tog stanja.

Zaklju~ci studije su potvr|eni na terenu: uzrocipoplava i nastalih {teta, potrebne mjere i aktivnostikoje treba poduzimati za smanjenje poplava i {teta,prioriteti koje treba rje{avati itd.

2) CILJ PROJEKTAObzirom da je rje{avanje problema za{tite od

poplava ve} duì niz godina (od 1992.g.) u stagnaci-ji i da su raspoloìva finansijska sredstva za rje{ava-nje tih problema sasvim nedovoljna, potrebno je

obezbjediti podatke o izgra|enim objektima za za{ti-tu od poplava i njihovom stanju, ocijeniti stepenugroènosti rije~nih dolina poplavama, te procjenitipotencijalne {tete i stepen ugroènosti ljudskih ìvo-ta na pojedinim podru~jima u dolinama rijeka i kra-{kim poljima, kako bi se, na osnovu navedenih po-dataka, ocjena i usvojenih kriterija, mogao odabratiprogram optimalnog unapre|enja za{tite od poplavana teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Da bi se ovo postiglo bilo je neophodno utvrditipodru~ja ugroèna poplavama, pripremiti mapeugroènih podru~ja, provesti hidrolo{ke i hidrauli~keanalize, ocjeniti sada{nji rizik na poplavnim podru~ji-ma, predloìti tehni~ka rje{enja za svako podru~je, teizvr{iti odgovaraju}e ekonomske i finansijske anali-ze, potrebne za odre|ivanje prioriteta.

3) ODRE\IVANJE UGRO@ENIH PODRU^JA

Na temelju svih do sada prikupljenih podataka izdo sada ura|ene projektne dokumentacije, obilaskai rekognosciranja terena, te analize hidrolo{kih poda-taka, identificirana su sljede}a podru~ja ugroèna popla-vama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine:

PRIKAZ STUDIJE “PROCJENASADA[NJEG STANJA NIVOAZA[TITE OD POPLAVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCE-GOVINE I IZRADA PROGRAMAPOBOLJ[ANJA”

29

MIRSAD LONÂREVI], dipl. in`. gra|.

VODA I MI BROJ 41

U

Za{tita od voda

Detalj sa rijeke Pra~eSnimio: M. Lon~arevi}

30VODA I MI BROJ 41

Kao {to se vidi iz datih tabela podru~ja najugro-ènija poplavama predstavljaju doline vodotoka ikra{ka polja u Federaciji Bosne i Hercegovine.

4) GEODETSKE PODLOGE, HIDROLO-[KE, HIDRAULI^KE ANALIZE

Karte na kojima su prezentirani dobijeni rezultatisu razmjere 1:25000. Ujedno su ura|ene aerofoto-grametrijske snimke poplavnih podru~ja.

Elaboratom su date op{te klimatolo{ke karakte-ristike poplavnih podru~ja na podru~ju FederacijeBiH i Bosne i Hercegovine koje uslovljavaju karakte-risti~ne hidrolo{ke prilike.

Kod analize velikih voda za poplavna podru~jakori{teni su svi raspoloìvi i dostupni podaci sa vo-domjernih stanica na razmatranim vodotocima, a zapojedine vodomjerne profile ra|ene su i nove hidro-lo{ke obrade velikih voda gdje je to bilo neophodno.Kao karakteristi~ni proticaji usvojene su velike voderanga pojave Q1/20, Q1/100 i Q1/500.

Za izradu hidrauli~kih analiza formirani su hidra-uli~ki modeli za razmatrane dijelove vodotoka, a kaoulazni podaci kori{teni su snimljeni karakteristi~niprofili vodotoka i hidrolo{ki parametri.

5) OCJENA SADA[NJEG RIZIKA NAPOPLAVNIM PODRU^JIMA

Sagledavaju}i cjelokupnu problematiku odbra-ne od poplava u Federaciji Bosne i Hercegovine kaoi do sada izvedene objekte za za{titu od poplava,moè se generalno re}i:

- Projektirani nivo za{tite izvedenih objekata je nastogodi{nje velike vode.

- Generalno nasipi uz rijeku Savu su ra|eni prete`nosa za{titnim nadvi{enjem od 50 cm. Izuzetak ~inerekonstruisani nasipi uz rijeku Savu koji imaju za{ti-tno nadvi{enje od 1,20 m (shodno sporazumu SRHrvatske i SR BiH u periodu prije 1992.g.).

- Kanalska mreà u polderima (hidromelioracioni sis-temi) je dimenzionirana na dvadesetogodi{nje veli-ke vode.

- Regulacije korita vodotoka su uglavnom dimenzi-onirane na stogodi{nje velike vode; na poljoprivre-dnim podru~jima su dimenzionirane na dvadeseto-godi{nje velike vode, dok je samo u rijetkim slu~a-jevima (Sarajevo) dimenzioniranje izvr{eno na pet-stogodi{nje velike vode.

- Evakuacioni organi – tuneli u kra{kim poljima su di-menzionirani tako da omogu}e evakuaciju retenzi-ja formiranih u vrijeme povodnja.

Zbog neodràvanja u posljednjih desetak godi-na i o{te}enja izazvanih ratnim dejstvima znatno jesmanjena i ugroèna funkcionalnost izgra|enihobjekata. Savski nasipi su na primjer u toku rata ko-ri{teni kao prva borbena linija, {to je za posljedicuimalo o{te}enje konstrukcije nasipa izradom fortifi-kacijskih objekata kao i veliki broj postavljenih mina,te bi za rekonstrukciju ovih nasipa prethodno trebalo

izvr{iti deminiranje koje je veoma skupo. Kanali suzapu{teni i obrasli vegetacijom usljed vi{egodi{njegneodràvanja ~ime je u znatnoj mjeri smanjen njihovkapacitet. Takvo stanje uvjetuje ~esta plavljenja okol-nog poljoprivrednog zemlji{ta u vegetativnom peri-odu ~ime se znatno smanjuju prinosi. [to se ti~e crp-nih stanica jedino su crpne stanice “Tolisa” na po-dru~ju Ora{ja i novorekonstruirana “Zorice II” na po-dru~ju Odàka u funkciji. Zna~ajan broj ovih objeka-ta je devastiran, a njihova hidroma{inska i elektroo-prema je otu|ena ili uni{tena. Takav primjer su crpnestanice “Zorice I”, “Zorice II” i “Svilaj” na podru~juOdàka i crpna stanica “\uri}i” na podru~ju Ora{ja.

Poseban problem koji je uo~en prilikom pojavevelikih voda i plavljenja pojedinih podru~ja 2001,2002, 2003 i 2004. godine predstavlja divlja i neplan-ska gradnja stambenih i pomo}nih objekata u samimkoritima vodotoka. Znatno su smanjeni proticajniprofili propusna mo} vodotoka. U isto vrijeme inten-zivnom gradnjom u dolinama vodotoka znatno je po-rasla vrijednost tih podru~ja pa je shodno tome po-trebno pove}ati i njihov rang za{tite od poplava.

Vodotoci kao i prostor uz njih je napadnut i veli-kim brojem divljih odlagali{ta razli~itih vrsta otpada(komunalni, gra|evinski, industrijski i dr.). Ovim su uznatnoj mjeri pogor{ani sanitarno-higijenski uslovi uzvodotoke. Zaga|enje vode u vodotocima ima za po-sljedicu uni{tenje flore i faune u njima, te mogu}nostpojave epidemija raznih hidri~nih bolesti, posebno uvodotocima koji sluè kao izvor voda za pi}e.

Prepreku redovnom odràvanju objekata odbra-ne od poplava ~ini i podatak da zakonskom legislati-vom nisu obezbje|ena dovoljna sredstva pomo}ukojih }e vlasnik objekata upravljati i brinuti se za nji-hovu funkcionalnost.

6) KARAKTERISTIKE OP]IH KONCE-PATA RJE[AVANJA PROBLEMA UOBLASTI ZA[TITE OD POPLAVA

Borba sa poplavama u svijetu i u Bosni i Herce-govini, ima veoma duga~ku tradiciju. Velike poplavepriobalja rijeka prouzrokuju veoma velike {tete, a de-{avale su se i katastrofalne poplave sa brojnim ljud-skim `rtvama i ogromnim materijalnim gubicima. Na-àlost, do dana{njih dana u mnogim zemljama, pa iveoma bogatim, povremeno dolazi do plavljenja ivrlo velikih podru~ja. Zbog toga su u mnogim zemlja-ma ulagani zna~ajni napori na pove}anju stupnja si-gurnosti za{tite od plavljenja. To je dovelo i do razvit-ka vi{e tehni~kih i institucionalnih koncepata borbesa poplavama koji imaju razli~ite karakteristike i vrlo~esto izbor optimalnog koncepta zahtjeva detaljnetehni~ke i ekonomske analize, uz detaljno sagleda-vanje svih utjecajnih uvjeta na odre|enom podru~ju.

Za eliminiranje ili ublaàvanje poplava i negati-vnih posljedica koje izazivaju iste, primjenjuju se ra-znovrsne mjere koje se vrlo ~esto dijele na fizi~ke (te-hni~ke, konstruktivne, investicijske) i institucione (ne-fizi~ke, nekonstruktivne, neinvesticijske). Prema ka-

31VODA I MI BROJ 41

32VODA I MI BROJ 41

rakteristikama tih mjera, one se prakti~no mogu po-djeliti na slijede}e grupe: prevencione, predikcione,pripremne, fizi~ke i institucione.

Mjere u upravljanju vodoprivrednim sistemima(posebno sloènim, vi{enamjenskim) sve vi{e dobija-ju na va`nosti i podrazumjevaju osiguranje dono{e-nja odluka na temelju veoma sofisticiranih ra~unskihmodela uz puno kori{tenje odgovaraju}e opreme.

Predvi|anje – prognoziranje poplava moè ima-ti izvanrednu va`nost za minimiziranje {teta i gubita-ka ljudskih ìvota. Dobre i pravovremene prognozemogu osigurati da se uzbunjivanje i evakuacije izvr{ena vrijeme i da se preduzmu i dobro organiziraju svemogu}e mjere za{tite, uklju~uju}i i improvizirane.Posebno je va`no izvr{iti eventualno potrebna pred-pra`njenja akumulacijskih bazena, organizirati de-ùrstva du` nasipa i pripremiti se za odràvanje za-{titnih gra|evina (nasipa i drugo) u okviru sistemakazeta – poldera.

Posebni zna~aj za uspje{nu borbu sa poplava-ma imaju pripremne aktivnosti. Mora se osigurati su-vremeni pravni temelj za preduzimanje svih vrstamjera koje mogu sprije~iti poplave ili ublaìti poslje-dice.

Edukacija stanovni{tva na ugroènim podru~ji-ma moè smanjiti pojave panike za vrijeme pojavevalova velikih voda i time sprije~iti `rtve i smanjiti ma-terijalne gubitke.

Ekstenzivne fizi~ke mjere zahtjevaju dosta vre-mena, rad na velikom prostoru i angaìranje velikeoperative. Zbog toga se malo koriste u okviru izvr{a-vanja operativnih zadataka u kratkoro~nim razdoblji-ma.

Intenzivne fizi~ke (investicijske, tehni~ke, konstru-ktivne) mjere omogu}ile su da se u svijetu, a i kodnas, na mogu}im poplavnim podru~jima zna~ajnosmanji rizik od poplava i ublaè posljedice. One ima-ju veoma dugu tradiciju i do sada je na njih utro{enodaleko najvi{e sredstava. êsto se dijele na aktivnekoje podrazumijevaju utjecaj na izmjenu hidrolo{kogreìma – smanjenje maksimalnih protoka i pasivne.

Posebne mjere i koncepte rje{avanja zahtjevarad na smanjenju sezonskih relativno velikih retenzi-ja na podru~ju kr{a. U tome su u Bosni i Hercegovi-ni ste~ena respektabilna iskustva i postignuti su ve-oma zna~ajni rezultati.

Na podru~jima gdje se zbog nedostatka financij-skih sredstava, ili iz drugih razloga, ne o~ekuje brzaizgradnja za{titnih sistema ili preduzimanje drugihmjera, vr{e se tehni~ki radovi koji imaju cilj smanje-nje {teta za vrijeme plavljenja.

Veliku va`nost u okviru borbe sa poplavama imaregulativa za ure|enje prostora. Dobro odabran ra-spored namjene prostora u dolinama nekih rijeka uodnosu na stupanj ugroènosti od poplava, moèsmanjiti potencijalne {tete na sno{ljivu mjeru.

Osiguranje dobara na potencijalno plavljenimpodru~jima, u svijetu predstavlja jedan od pristupaza rje{avanje ove problematike na pojedinim podru-~jima. Kada osiguratelj ponudi punu nadoknadu {te-

te, uz pla}anje premije koja je nià od o~ekivanihukupnih investicijskih i drugih tro{kova investicijskogpodhvata, moè se smatrati da je na tom podru~juprimjena koncepta osiguranja imovine prihvatljiva.

Uzimaju}i u obzir dana{nju problematiku borbesa poplavama u cjelini, posebne sada{nje uvjete, lo-kalna iskustva i tradiciju, kao i suvremenu praksu usvijetu, moè se procijeniti da je na teritoriji Federa-cije Bosne i Hercegovine aktuelna primjena slijede-}ih strate{kih koncepata za{tite od poplava:

a) Za{tita od poplava reguliranjem korita vodotoka

Strategija za{tite od poplava priobalnih povr{inareguliranjem korita vodotoka podrazumijeva da setehni~kim intervencijama izmjene jedan ili vi{e para-metara koji utje~u na kapacitet korita vodotoka (di-menzije korita, pad korita, osiguranje obala ...).

b) Za{tita od poplava formiranjem kazeta (poldera)

Kao ~esta mjera za{tite od poplava primjenjujese formiranje “za{titne linije” izgradnjom nasipa. Nataj na~in da bi se postigla potpuna za{tita od vodamoraju se realizirati manje ili ve}e kazete (polderi),koji pored nasipa moraju imati i crpne stanice, obo-dne kanale i mreù unutra{njih odvodnih kanala.

U slu~aju da se ne vr{e posebne tehno-ekonom-ske analize kod nas je uobi~ajeno da se pojedini ele-menti kazeta (poldera) dimenzioniraju prema slijede-}im kriterijima – prema vjerojatnosti pojave velikihvoda:

- nasipi i parapetni zidovi 0,01 (jedanom u 100 godina),- obodni kanali 0,05-0,02 (jednom u 20 do 50 godina),- unutarnji kanali 0,10-0,05 (jednom u 10 do 20 godina).

Navedeni kriteriji nisu dobijeni na temelju nekihdetaljnih analiza ve} se odnose na neka starija iskus-tva iz drugih zemalja. Sigurno je da za svaki konkre-tan slu~aj trebaju biti provjereni primjenom makarnajgrublje ekonometrijske analize.

c) Za{tita od poplava reguliranjem protoka – hidrolo{kog reìma

Problemi za{tite od poplava veoma efikasno iekonomi~no mogu biti rije{eni reguliranjem protoka,to jest smanjenjem maksimalnog mjerodavnog pro-toka za osiguranje zahtjevanog stupnja za{tite. To semoè posti}i preduzimanjem razli~itih mjera u slivuna primjer – po{umljavanjem (spor i manje utjecajanna~in), ali se u praksi to radikalnije postiè izgra-dnjom akumulacionih bazena, ekspanzionih (raste-retnih) bazena i rasteretnim kanalima.

Koncept rje{avanja problema za{tite od poplavareguliranjem protoka ima veoma povoljnu karakteris-tiku {to se problem radikalno rje{ava na veoma du-goj nizvodnoj dionici rijeke, a mjerljivi pozitivni utje-caji na hidrolo{ki reìm mogu se protezati i na vodo-toke recipijenta. Sigurno je da ova strategija ima ne-

sumnjive prednosti ako postoji interes za istovreme-no rje{avanje problema za{tite od poplava duìh di-onica dolina vodotoka.

Akumulacije se mogu graditi samo za zadràva-nje valova velikih voda (jednonamjenske), ili osim zapoplave za rje{avanje i drugih vodoprivrednih pro-blema (vi{enamjenske).

d) Za{tita od poplava zatvorenih kra{kih polja- smanjenje predponorskih retencija

Zatvorena kra{ka polja predstavljaju jednu odnajmarkantnijih morfolo{kih karakteristika podru~jakr{a. Ona imaju relativno malu povr{inu u odnosu naukupnu povr{inu kr{a, ali je njihov privredni zna~ajizvanredno veliki. To su prostori na kojima su najpo-voljniji uvjeti za razvoj poljoprivredne i op}e gospo-darske aktivnosti, te su se na njihovim rubovima for-mirala ve}a naselja.

Mogu}nosti za iskori{tavanje u privredne svrhevelikih povr{ina na mnogim kra{kim poljima je ogra-ni~ena radi toga {to se na njima formiraju prirodnesezonske retenzije. One nastaju u ki{nom razdobljugodine kada ponori, koji imaju ograni~ene kapacite-te, ne mogu primiti sve koli~ine vode koje dotje~u.Po pravilu voda se zadràva dosta dugo i zbog togadolazi do drasti~nog reduciranja ili potpunog prekidapoljoprivredne proizvodnje, prometa pa i drugih pri-vrednih aktivnosti.

Moè se ocijeniti da su u proteklom periodu urje{avanju problematike prirodnih kr{kih retencija bi-le zastupane razli~ite strategije. U prvo vrijeme glavnicilj je bio smanjenje prirodnih retencija {to se sa vi{eili manje uspjeha poku{avalo posti}i pro~i{}avanjemili pro{irivanjem grla ponora.

Narednu etapu u radu na rje{avanju te proble-matike predstavlja razdoblje u kome su gra|eni tu-neli koji su trebali ubrzati evakuaciju vode sa polja. Utom razdoblju izgra|eno je vi{e tunela i kanala zaodvodnju.

Tre}u etapu predstavlja razdoblje u kome se vo-doprivredni problemi na kr{kim poljima rje{avaju uzgradnju ve}ih hidroelektrana, to jest u okviru vi{ena-mjenskih vodoprivrednih sistema. To je znatno boljai suvremenija strategija, jer se izgra|uju i akumulaci-oni bazeni koji uti~u na smanjenje prirodnih retenci-ja koje su relativno plitke i gdje se u odnosu na po-plavljenu povr{inu akumulira relativno mala koli~inavode.

e) Strategija ìvota sa poplavamaU uvjetima kada se ne mogu osigurati potrebna

sredstva za cjelovito rje{enje za{tite od poplava nave}im podru~jima, posebno u slu~ajevima kada suza to potrebna veoma velika po~etna investicijskasredstva, da bi se sprije~ile ljudske `rtve i smanjile{tete, primjenjuje se strategija ìvota sa poplavama(life with floods). U nekim, ~ak i razvijenijim zemlja-ma, na odre|enim podru~jima, primjena te strategijedo detalja se planira i organizira.

Danas se ona primjenjuje u mnogim zemljama usvijetu. Osnova ove strategije je u tome da se tamogdje nije ekonomi~no, ne vr{e obimni i skupi investi-cioni radovi na za{titi od poplava, ve} da se prihvatirizik ìvota sa poplavama – uz primjenu odre|enihmjera za smanjenje i ublaènje {teta. Strategiju ~inesetovi tehni~kih i institucionalnih mjera koje se pri-mjenjuju na branjenom podru~ju.

f) Osiguranje imovineOsiguranje imovine od {teta nastalih poplavama

predstavlja jedan oblik borbe sa poplavama, koji unekim slu~ajevima, kada se ne raspolaè sa dovo-ljno po~etnih investicijskih sredstava, moè ublaìtipovremene velike udare poplava na gospodarskostanje nekog podru~ja.

U na~elu osiguranje ne smanjuje rizik od popla-va. Ovo predstavlja na~in da se gubici zbog {teta odpoplava, koje se povremeno javljaju i koje su veomavelike, raspodjele na vi{e godina i na relativno velikibroj subjekata koji su izloèni riziku na sli~an na~in.

U na{oj zemlji nema ve}eg iskustva sa kori{te-njem osiguranja u sistemu borbe sa poplavama.

Premije za osiguranje bile su relativno visokezbog toga {to nije bilo konkurencije me|u osigura-vateljima koji nisu ni imali odgovaraju}e stru~ne spe-cijalisti~ke timove za realnu procjenu.

Osiguranje je danas jedan od veoma zna~ajnihprilaza rje{avanja problema poplava u mnogim ze-mljama. Velike poplave mogu uni{titi svako privatnopreduze}e za osiguravanje, ~ak i ako se izvr{i reosi-guranje kod velikih svjetskih zavoda za osiguranje.Zbog toga, u mnogim zemljama dràva se javlja kaoglavni osiguravatelj, bilo kori{tenjem sredstava iz bu-dèta za olak{anje elementarnih katastrofa, ili krozsistem osiguranja pokrivaju}i iz dràvnih fondovatro{kove u slu~aju izuzetnih poplava.

Da bi se kod izbora tehni~ke alternative za poje-dina razmatrana podru~ja mogao uklju~iti i aspektza{tite okoli{a u studiji je analiziran uticaj primjenepojedinih predloènih koncepata i mjera na okoli{.

Pojave poplava, pored toga {to izazivaju velikematerijalne {tete i ugroàvaju ljudske ìvote, u mno-go slu~ajeva i drasti~no naru{avaju karakteristike am-bijenta rije~nih dolina i svih drugih prostora gdje sepojave. Pored ostalog treba ista}i slijede}e uticaje:

- ru{enje obala vodotoka i uni{tenje vegetacije na njima,- izazivanje velikih klizi{ta na priobalnim povr{inama,- ru{enje prirodnih kaskada u dnu rijeka i totalnom

promjenom morfologije korita,- dono{enje u korito velikih koli~ina otpadnog mate-

rijala – koji se dugo zadràva posebno na vegetaci-ji u koritu,

- ru{enje mostova i drugih gra|evina u dolini vodotoka,- totalno uni{tenje vegetacije na inundacionim po-

dru~jima,- nano{enje blata i zasipanje nanosa na poljoprivre-

dnim i urbanim povr{inama,

33VODA I MI BROJ 41

- izljevanje otpadnih voda na inundacionim podru~ji-ma – kontaminacija,

- zaga|enje izvori{nih zona uz vodotoke.

Vaàn cilj aktivnosti na za{titi od poplava je i dase sprije~e, ili bar minimiziraju, svi navedeni kao idrugi nepovoljni utjecaji poplava na okoli{.

U cilju dosljedne primjene strategije odrìvog ra-zvoja veoma je va`no i da se u procesu izbora stra-tegija i koncepata rje{avanja problematike za{tite odpoplava vodi ra~una da negativni utjecaji na okoli{trebaju biti minimizirani, a pozitivni maksimizirani.

U cilju smanjenja nepovoljnih efekata, sve se vi-{e u koritima vodotoka primjenjuju konstrukcije prija-teljske za okoli{. Gdje je to mogu}e, vr{i se samodjelimi~no reguliranje korita rijeka, da bi se rije{ilenajkriti~nije dionice – uklonila uska grla.

Reguliranjem hidrolo{kog reìma smanjenjemmaksimalnih, a pove}anjem minimalnih protoka,smanjuju se ili potpuno eliminiraju poplave i ujednona veoma duga~kim potezima rijeka zna~ajno po-bolj{avaju uvjeti za akvati~ni ìvot. Pored toga po-bolj{avaju se i karakteristike ambijenta dolina, pose-bno u duga~kim su{nim razdobljima.

Nesumljivo da je to najprihvatljivija strategija zarje{avanje problema za{tite od poplava sa stajali{taosiguranja uvjeta za akvati~ni ìvot kao i za zadrà-vanje, pa i pobolj{anje karakteristika ambijenta naduga~kim potezima vodotoka. Kod toga, naj~e{}eproblem predstavlja osiguranje potrebnih prostora uvodnim akumulacijama za reguliranje – izravnanjeprotoka.

Vodne akumulacije zauzimaju odre|en prostor(u cijeloj BiH do sada je oko 10000 ha potopljenihpovr{ina), ali osiguravaju povoljne uvjete za kori{te-nje i za 20 puta ve}ih povr{ina. One predstavljaju po-seban element za racionalno rje{avanje problemaprimjene strategije odrìvog razvoja.

Sigurno je da svuda gdje ima povoljnih prirodnihuvjeta i gdje postoje tehni~ke i ekonomske mogu-}nosti treba dati prednosti primjeni strategije reguli-ranja protoka i sa stajali{ta odnosa prema okoli{ukao i o~uvanju karakteristika ambijenta.

Kod izbora rje{enja u okviru ovog Projekta na-~elno su uvaàvani uticaji na okoli{ pojedinih tehni-~kih rje{enja, koliko je to dozvoljavao nivo studije.

7) IZBOR TEHNI^KIH ALTERNATIVAZA SVAKO PODRU^JE

Svako razmatrano podru~je obra|eno je cjelovi-to u zasebnoj knjizi (koncepti predloènih alternati-vnih tehni~kih rje{enja, njihovo pore|enje, osvrt naekolo{ki aspekt rje{enja, te na kraju izbor optimal-nog koncepta).

Dat je prijedlog mogu}ih tehni~kih rje{enja.Izbor optimalnog rje{enja je izvr{en pore|enjem ra-zmatranih alternativnih rje{enja na bazi tehno-eko-nomske analize uklju~uju}i i ekolo{ki aspekt rje{e-nja. Na podru~jima na kojima postoje}i sistemi od-brane od poplava zadovoljavaju, zadràni su posto-

je}i koncepti uz neke dopune koje doprinose pobolj-{anju rada.

8) EKONOMSKE I FINANSIJSKE ANALIZEU okviru ekonomskih i finansijskih analiza, iz-

vr{ena je analiza prostornih planova, za poplavnapodru~ja za koja su takvi planovi ura|eni, zbog odre-|ivanja parametra prirasta vrijednosti gra|evinskog ipoljoprivrednog zemlji{ta na za{ti}enim podru~jima,tokom perioda eksploatacije objekata za za{titu.

Obzirom da za ve}inu poplavnih podru~ja oviplanovi nisu ura|eni, u okviru studije je predloènafamilija krivih linija za interne stope rentabiliteta sagodi{njim prirastom 1, 2, 3, 4 i 5% prvobitne vrije-dnosti, {to omogu}ava da se na osnovu konkretnihuslova, interpolacijom do|e do odgovaraju}ih stoparentabiliteta.

U cilju odre|ivanja potencijalnih {teta na izgra-|enim objektima, obavljena su aerofotogrametrijskasnimanja poplavnih podru~ja, {to je omogu}ivaloaktuelizaciju postoje}ih geodetskih podloga.

Postoje}i objekti su podjeljeni u vi{e kategorija(individualna gazdinstva, ve}i gospodarski objekti,stambeni objekti, dru{tveni objekti, industrijski obje-kti i skladi{ta).

Visina {teta ovisi o dubini vode kojom je objekatzahva}en za vrijeme poplave, a kori{tena je ranijadokumentacija ra|ena za projekat za{tite od popla-va rijeke Morave.

Procjena {teta u poljoprivredi je izvr{ena naosnovu vrijednosti biljne proizvodnje koju je mogu}eorganizovati na poljoprivrednim povr{inama nakonizgradnje sistema za odbranu od poplava.

U narednoj tabeli date su povr{ine u hektarimapoljoprivrednih povr{ina poplavljenih velikim voda-ma ranga pojave Q1/20, Q1/100 i Q1/500:

34VODA I MI BROJ 41

Nasip na rijeci Usori, op{tina Doboj-JugSnimio: M. Lon~arevi}

35VODA I MI BROJ 41

Ukupnom sumom potrebnih investicija za reali-zaciju razmatranih varijantnih rje{enja obuhva}enesu sve grupe glavnih i prate}ih radova za istraìvanjei projektovanje, nadzor i vo|enje investicije, izgra-dnju objekata i nepredvi|ene radove, te otkup (ek-sproprijacije) zemlji{ta na kome }e se graditi objektiza za{titu od poplava.

Drugi tro{kovi nisu obuhva}eni analizama jer }eovisiti od slu~aja do slu~aja, a to su:

- kamate na kredite, usluge banaka, garancije i sl.,- tro{kovi uz predaju objekta na upotrebu (dozvole,

saglasnosti),- tro{kovi koje zahtjeva za{tita okoli{a,- porezi, penali, kazne, bonusi vezano za ugovornu

dokumentaciju o izgradnji.

Za utvr|ivanje stepena korisnosti pojedinih in-vesticija za za{titu odre|enih podru~ja od poplava,te opredjeljenja za jednu od varijanti tehni~kih rje{e-nja za neko poplavno podru~je, kao i izbor redoslije-da ulaganja za vi{e podru~ja, kori{tena je metodaprora~una interne stope rentabiliteta.

U narednim tabelama dat je pregled osnovnihparametara koji su posluìli za rangiranje razmatra-nih podru~ja (tabela 1 i tabela 1a) za kra{ka podru-~ja) te pregled rangiranih podru~ja po pojedinim pa-rametrima i posebno po osnovu interne stope renta-biliteta (tabela 2 i tabela 2a za kra{ka podru~ja):

36VODA I MI BROJ 41

Preliv na brani akumulacije ModracSnimio: M. Lon~arevi}

37VODA I MI BROJ 41

38VODA I MI BROJ 41

39VODA I MI BROJ 41

9) ZAKLJU^CIDetaljna analiza, koja je izvr{ena u okviru ovog ela-

borata, jasno pokazuje da su problemi za{tite od po-plava u Federaciji Bosne i Hercegovine veoma zna-~ajni, vrlo specifi~ni i kompleksni. Moè se zaklju~iti dase oni moraju rje{avati sistemski, postupno, studio-zno i uz primjenu odgovaraju}e optimalne strategije.

Situacija je posebno sloèna zato {to su mnogiobjekti i sistemi zna~ajno o{te}eni, tako da nemajuodgovaraju}e funkcije i zato {to je bitno poreme}e-na organizacija za aktivnosti prije, za vrijeme i nakonpoplava. Znatno je oslabila materijalna osnova i ka-drovska struktura svih institucija koje rade u oblastiza{tite od poplava i {to je posebno nepovoljno, ra-spolaè se sa simboli~no malim sredstvima za pre-ventivne, investicijske i postpoplavne aktivnosti.

U uslovima kada je rad na rje{avanju problemaza{tite od poplava zadnjih desetak godina bio goto-vo zanemarljiv i kad se raspolaè simboli~no malimsredstvima za investicijske poduhvate da bi se za{ti-ta od poplava rehabilitovala, a zatim i unaprijedila,korisno je {to je ovakva studija ura|ena jer je u veli-koj mjeri definisana strategija rje{avanja ove proble-matike.

Pod ovom strategijom se podrazumijeva da }ese na bazi odgovaraju}ih podloga i provedenih ana-liza mo}i:

- odabrati program optimalnog unaprije|enja za{titeod poplava na teritoriji cijele Federacije Bosne iHercegovine;

- izvr{iti izbor lokacija za prioritetne investicijske in-tervencije i

- utvrditi optimalni tehni~ki parametri za objekte i sis-teme za za{titu od poplava koje treba izgraditi u na-rednim razdobljima.

Na osnovu prikupljenih hidrolo{kih podataka,provedenih hidrolo{kih i hidrauli~kih analiza, defini-sanih plavnih povr{ina za pojedina razmatrana po-dru~ja, te na osnovu katastra objekata odbrane odpoplava (gdje postoje), utvr|eno je da postoje}iobjekti, uglavnom ne zadovoljavaju osnovne kriterijekonvencije za{tite od poplava za razne rangove po-jave velikih voda. Tamo gdje nije izgra|en sistem od-brane od poplava situacija je, jasno, daleko teà.

Zadnjih desetlje}a evidentan je veoma veliki pro-ces izgradnje objekata u inundacijama vodotoka.Posebno zadnjih desetak godina, u inundacijama pri-rodnih korita mnogih na{ih rijeka izgra|en je velikibroj i veoma vrijednih objekata, {to situaciju }ini jo{teòm. Zbog toga, kao i gotovo potpuno zanemare-nog odràvanja – ~i{}enja rije~nih korita, u dolinamamnogih rijeka u Federaciji Bosne i Hercegovine jeveoma kriti~no stanje. Ukoliko se hitno ne preduzmuodgovaraju}e mjere, mogu se o~ekivati vrlo velikematerijalne {tete, pa ~ak i gubici ljudskih ìvota.

Sagledavaju}i kroz ovu Studiju sve potencijalnematerijalne {tete koje mogu nastati u poljoprivredi ina objektima na razmatranim ugroènim podru~ji-ma, moè se generalno zaklju~iti da je rizik od popla-va jako veliki.

40VODA I MI BROJ 41

Akumulacija Hazna u Grada~cuSnimio: M. Lon~arevi}

Kad je u pitanju rizik od poplava treba upozoritina jo{ jednu nepovoljnu okolnost. Nakon su{nog pe-rioda u proteklih dvadesetak godina, kad nije bilozna~ajnijih poplava, upravo smo u{li u vla`ni periodo ~emu svjedo~e velike poplave, kod nas u Federa-ciji BiH u 2001 i 2002. godini, te poplave u centralnoji zapadnoj Evropi (Prag, Drezden, ranije Frankfurt naOdri i drugi), zatim u Poljskoj, Rusiji, Austriji i dr. saljudskim `rtvama i materijalnim {tetama izraènim udesetinama milijardi eura.

U pristupu rje{avanja problematike odbrane odpoplava, kori{tene su poznate strategije. Po tomosnovu razmatrana podru~ja bi se mogla svrstati u trigrupe: polderi u Posavini, u dolinama vodotoka re-gulacije, nasipi ili, kao potencijalna mogu}nost, re-gulacije prirodnog vodnog reìma izgradnjom aku-mulacija i, u slu~aju kra{kih polja, izgradnja objekataza evakuaciju voda iz polja. U Posavini ve} postojeizgra|eni sistemi odbrane od poplava i treba ih sani-rati (posljedice rata i duèg perioda neodràvanja) irekonstruisati da bi se obezbjedio zahtjevani nivo za-{tite od velikih voda rijeka Save i Bosne. U dolinamavodotoka su predloèna alternativna tehni~ka rje{e-nja (aktivne i pasivne odbrane) zavisno od konkre-tnih uslova, a u vi{e lsu~ajeva mje{ovita, kao jedinoracionalna i realna rje{enja. Tre}e alternativno rje{e-nje, ~ija strategija je ocijenjena kao optimalna, ra-zmatrano je na vodotocima za koje je u ranijoj doku-mentaciji planirana izgradnja akumulacija u gornjemdijelu sliva. Me|utim, zbog potpune neizvjesnosti upogledu mogu}nosti realizacije ovakvih objekata udogledno vrijeme, ova alternativa tehni~kog rje{enjaje razmatrana samo kao jedno od mogu}ih rje{enja.

Kod kra{kih polja ne postoje alternative kad je upitanju strategija u pristupu rje{avanja odbrane odpoplava. Polja su zatvorena i sve se svodi na rje{e-nje evakuacije vode iz polja, a to se moè rje{iti sa-mo putem izgradnje evakuacionog objekta – tunelasa neophodnim prate}im objektima. Zadatak seuslo`njava sa problematikom prihvatanja evakuisa-nih voda na niìm horizontima. Varijantisanje je obav-ljeno sa kapacitetom evakuacionog organa u funkci-ji efekata odbrane od poplava u polju.

Izbor koncepta rje{enja za{tite od poplava iz-vr{en je na osnovu tehno-ekonomskih analiza, uklju-~uju}i i ekolo{ki aspekt rje{enja.

U okviru ove Studije prvi put su kompleksno pro-vedene ekonometrijske analize (koliko to dozvoljavanivo studije) za sva razmatrana podru~ja u Federaci-ji Bosne i Hercegovine i na temelju njih, uz druge re-levantne faktore (tehni~ka rje{enja, ekologija), iz-vr{en izbor predloènog koncepta rje{enja odbraneod poplava za svako pojedino razmatrano podru~je.

Kad je u pitanju ekolo{ki aspekt i njegov uticajna izbor, rukovodilo se stavom dosljedne primjenestrategije odrìvog razvoja prema kom treba voditira~una da negativni uticaji na okoli{ trebaju biti mini-mizirani, a pozitivni maksimizirani.

Na osnovu rezultata provedenih analiza izvr{enoje zoniranje prioriteta (po grupama), po stepenuugroènosti i visini potencijalnih {teta, na temeljuefekata ulaganja u vi{e podru~ja (ekonometrijskeanalize). Rangiranje je izvr{eno po kriteriju internestope rentabiliteta, koja se smatra pogodnom meto-dom za provo|enje analiza na studijskom nivou.

Va`no je ista}i zna~aj ove Studije za vodoprivre-du kao jednog baznog dokumenta, koji predstavljaprvi, ali istovremeno vrlo vaàn, korak u rehabilitacijii unapre|enju odbrane od poplava u Federaciji Bo-sne i Hercegovine. Prvi put su za ugroèna podru~jau cijeloj Federaciji provedene kompleksne analize,uklju~uju}i i ekonometrijske, na bazi kvalitetnih po-dloga, sagledavaju}i postoje}e stanje objekata i ste-pena rizika od poplava, veli~inu potencijalnih {teta,izbor odgovaraju}e strategije, prijedlog mjera (vari-jantna tehni~ka rje{enja), zaklju~no sa provo|enjemekonomsko-finansijskih analiza i prijedlogom priori-tetnih intervencija na osnovu dobijenih rezultata.

Ovakav elaborat }e, omogu}iti pravljenje dugo-ro~nog dinami~kog plana rekonstrukcije i izgradnjeza{titnih objekata i sistema. Na taj na~in }e biti omo-gu}eno da se napusti ranije primjenjivana strategijada se investiciono intervenira tek neposredno nakonregistrovane poplave, iako je vjerovatno}a pojavedva ekstremno velika vodna vala relativno mala.

Planiranje kori{tenja prostora u dolinama rijekauz striktno uvaàvanje stepena ugroènosti pojedi-nih povr{ina od poplava, postaje vrlo zna~ajno. Ustudiji je dato dosta vrijednih podataka koji mogu po-sluìti kao dobra podloga pri izradi prostornih plano-va u ~iji obuhvat ulaze i podru~ja ugroèna poplava-ma. Na nekim povr{inama, na kojima su izgra|enistambeni i privredni objekti, u kra}em vremenskomperiodu nije mogu}e investicionim mjerama osigura-ti potreban rang za{tite od poplava zbog nedostatkasredstava za investicije, ili zbog nerentabilnosti in-vesticionih zahvata za realizaciju ve}ih za{titnih obje-kata ili sistema. Na njima treba utvrditi neophodne te-hni~ke parametre (karakteristi~ne kote i dr.) za pri-vremenu primjenu strategije “ìvota sa poplavama”.

Za kvalitetno upravljanje i vo|enje odbrane odpoplava kao dijelu integralnog upravljanja vodama,neophodno je obezbjediti informacionu, plansku i fi-nansijsku osnovu da bi se mogle davati pravovreme-ne i kvalitetne preporuke nadle`nim institucijama zadono{enje i realizaciju odluka, te kadrovski i organi-zaciono jaku instituciju za integralno upravljanje vo-dama.

Nakon {to se realizuje planirana prezentacijaove studije po pojedinim op{tinama koje su ugroè-ne poplavama i kantonima, rezultati ove studije }e semo}i koristiti kod izrade prostorne i urbanisti~ke do-kumentacije, kod izrade op{tinskih i kantonalnih pla-nova odbrane od poplava i na kraju za izradu Gene-ralnog preventivnog plana odbrane od poplava (Sl.Novine F BiH broj 3/02).

41VODA I MI BROJ 41

ilj ovog teksta, jeste pribliìti javnosti na~inorganizovanja i obavljanja poslova i zadata-ka, iz oblasti za{tite od voda kojima se os-tvaruje jedan segment upravljanja vodama,

vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom,na~in na koji se obezbje|uju sredstva za finansiranjei usmjeravanje istih, te ovla{tenja i du`nosti Javnogpreduze}a za “Vodno podru~je slivova rijeke Save”Sarajevo, u toj oblasti te osvrt na predhodni perioddjelovanja, odnosno period od stupanja na snaguFederalnog “Zakona o vodama” 1998god. do danas.

Slika br .1. Rijeka Una - Kostela

I UVODPoplave predstavljaju jednu od najve}ih opa-

snosti za ljudsku zajednicu i imaju zna~ajan uticaj naodrìvi razvoj. Nekoliko velikih poplava u raznim dije-lovima Evrope i svijeta u posljednjoj deceniji dvade-setog vijeka i po~etkom tre~eg milenija, pra}enih vi-

sokim {tetama i gubicima ljudskih ìvota, vratile suproblem poplava u ìù interesovanja javnosti.

Slika br. 2. Prag r. Vltava 2002 godina

U pojedinim dràvama Evrope nije isti, odnosnousvojen je razli~it stepen za{tite od poplava. Npr. uEngleskoj se naselja {tite od stogodi{nje velike vo-de, ukoliko se za to dokaè ekonomska opravda-nost. U Holandiji je, me|utim, zakonom propisanoda se mora obezbjediti za{tita od velikih voda mini-malnog povratnog perioda 1/250 godina, a u nekimslu~ajevima 1/10 000 godina. U Bosni i Hercegoviniusvojen je stepen za{tite od poplava stogodi{njih ve-likih voda.

Evropska Unija teì da se ujedna~i stepen za{ti-te od poplava na teritorijama svih zemalja koje pripa-daju slivu jedne rijeke. Dakle razvijene evropske ze-mlje posve}uju veliku pa`nju problemu za{tite od vo-

ULOGA JAVNOG PREDUZE]A ZA “VODNO PODRU^JE SLIVOVA RIJEKE SAVE” SARAJEVO U ZA[TITI OD POPLAVA NA PODRU^JU FBiH SA OSVRTOM NAPREDHODNI PERIOD DJELOVANJA

42

MIRSAD LONÂREVI], dipl. in`. gra|.; SANJIN UKOVI], dipl. in`. gra|.

VODA I MI BROJ 41

C

da i daju mu prvorazredan status i za te potrebeodvajaju znatna finansijska sredstva. Takav tretmanza{tita od voda ima u svim ~lanicama EU.

II JAVNO PREDUZE]E ZA VODNO PODRU^JE I ORGANIZACIJAUPRAVLJANJA VODAMA

Prema odredbama Dejtonskog mirovnog spora-zuma, vodoprivreda je u nadle`nosti entiteta, a uFBiH dio nadle`nosti je prenesen i na kantone. Pre-ma odredbama Federalnog zakona o vodama iz1998. godine, te kantonalnih zakona o vodama, zaupravljanje vodama nadle`ni su: Federalno ministar-stvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, dva ja-vna preduze}a za vodna podru~ja, kantonalna minis-tarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, kaoi op}inski organi, nadle`ni za vodoprivredu. Premaodredbama Zakona o vodama RS, koji je donesentako|er 1998. godine, za upravljanje vodama u RSnadle`no je Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva ivodoprivrede, Republi~ka Direkcija za vode, teop}inski organi nadle`ni za vodoprivredu.. U cilju us-kla|ivanja aktivnosti u ovom sektoru formirana jeme|uentitetska Komisija za koordinaciju pitanja izoblasti vodoprivrede (1998.), na osnovu Memoran-duma potpisanog izme|u entitetskih vlada.

Ovakav administrativni ustroj i raspodjela nadle-`nosti zna~ajno oteàvaju aktivnosti upravljanja vo-dama. Zbog toga je jo{ 1998. godine, uz podr{kuEU, zapo~et projekt “Institucionalno ja~anje sekto-ra voda”, koji ima za cilj stvoriti odgovaraju}i pravni,institucionalni i finansijski okvir, kako bi bila osigura-na funkcionalnost ovog sektora. Projektnim zadat-kom za ovu fazu je bila predvi|ena izrada integral-nog zakona o vodama za podru~je cijele BiH, uklju-~uju}i i uspostavu odgovaraju}ih institucija za uprav-ljanje vodama.

Izrada takvog zakona o vodama je upravo za-vr{ena, a do njegovog usvajanja bi}e na snazi dvazakona i to za podru~je Federacije i za podru~je RS.

Prema odredbama Federalnog zakona o voda-ma iz 1998. godine, ure|uje se na~in i uslovi uprav-ljanja vodama, vodoprivrednim objektima i javnimvodnim dobrom radi kori{tenja voda, za{tite voda odzaga|ivanja, ure|enja voda i vodotoka i za{tite od{tetnog djelovanja voda, na~in organizovanja i obav-ljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje uprav-ljanje vodama, vodoprivrednim objektima i javnimvodnim dobrom, obezbje|uju sredstva za finansira-nje poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravlja-nje vodama (na~in finansiranja je opisan u nastav-ku), vodoprivrednim objektima i javnim vodnim do-brom, ovla{tenja i du`nosti organa Federacije Bosnei Hercegovine, organa kantona-ùpanija i drugih pra-vnih lica i gra|ana, kao i druga pitanja od zna~aja zaupravljanje vodama, vodoprivrednim objektima i ja-vnim vodnim dobrom. Ovim se zakonom osnivajuJavna preduze~a za upravljanje vodama na vodnimpodru~jima, kao i vodoprivrednim objektima i javnim

vodnim dobrom i to: 1. Javno preduze}e za “Vodnopodru~je slivova Jadranskog mora” sa sjedi{tem uMostaru i 2. Javno preduze}e za “Vodno podru~jeslivova rijeke Save” sa sjedi{tem u Sarajevu.

Dakle, Javno preduze}e za “Vodno podru~je sli-vova rijeke Save” Sarajevo osnovano je Zakonom ovodama (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj18/98), a nakon dobijanja saglasnosti na Statut pre-duze}a od strane Vlade Federacije Bosne i Hercego-vine registrirano je rje{enjem Kantonalnog suda uSarajevu broj 1-21528 od 31.12.1998. godine.

Zadatak Javnog preduze}a za “Vodno podru~jeslivova rijeke Save” Sarajevo je da obezbje|uje traj-no i potpuno obavljanje poslova i zadataka utvr|enihovim zakonom i vr{enje javnih ovla{tenja kojima seostvaruje upravljanje vodama, vodoprivrednim obje-ktima i javnim vodnim dobrom u obimu utvr|enomplanovima i u skladu sa sredstvima koja se na osno-vu ovog zakona obezbjedjuju za takve namjene. Na-dle`nost Javnog preduze}a za “Vodno podru~je sli-vova /rijeke Save” Sarajevo je na dijelu podru~jaFBiH, koje pripada slivu rijeke Save. Javno preduze-}e za vodno podru~je du`no je da obezbje|uje raci-onalno kori{tenje sredstava, koja ostvaruje u skladusa ovim zakonom, za obavljanje djelatnosti iz ~lana157. ovog zakona.

Na osnovu ~lana 93. Zakona o vodama (“Slu-`bene novine Federacije BiH”, broj 18/98), Vlada Fe-deracije Bosne i Hercegovine, donosi UREDBU OPLANOVIMA ODBRANE OD POPLAVA (“Slu`benenovine Federacije BiH”, broj 3/02). Cilj ove uredbe jeutvr|ivanje vrste, sadràja i na~ina provo|enja pre-ventivnih, operativnih i drugih mjera odbrana od po-plava na dijelovima podru~ja entitetskih i me|ukan-tonalnih rije~nih slivova na teritoriji FBiH i uspostav-ljanje odgovaraju}e organizacione strukture odbraneod poplava sa definisanjem prava, obaveza i odgo-vornosti u~esnika u odbrani od poplava radi efika-snog izvr{avanja odbrane od poplava uklju~uju}iusagla{avanje na me|unarodnom, me|uentitet-skom, me|ukantonalnom i me|uop}inskom nivou.

Prema ^lanu 157. poslovi i zadaci koje Javnopreduze}e za vodno podru~je obavlja u vezi za{titeod poplava su:

organizacija i vr{enje osmatranja elemenata reì-ma voda;osmatranje stanja voda i vodotoka, kao i vodopri-vrednih objekata u vlasni{tvu Federacije i kantonaùpanija;organizacija i vr{enje odbrane od poplava po Gla-vnom operativnom planu odbrane od poplava; obezbje|enje rada sistema veza vodoprivrede ivodoprivrednog informacionog sistema; organizacija izrade studija, vodoprivrednih osno-va, bilansa voda, planova i programa koji se dono-se po ovom zakonu i drugih plansko-razvojnih do-kumenata u skladu sa ovim zakonom;organizacija odràvanja i pogona vodoprivrednihobjekata sistema za za{titu od voda, kao i vi{ena-

43VODA I MI BROJ 41

mjenskih akumulacija koje su mu povjerene naupravljanje; vr{enje svih investitorskih poslova i nadzor nad iz-gradnjom vodoprivrednih objekata i odràvanjeprirodnih obala vodotoka na vodnom podru~ju; saradnja sa javnim, drugim preduze}ima i drugimpravnim licima iz drugih infrastrukturnih djelatnos-ti, poljoprivrede, {umarstva i drugih grana na vo-dnom podru~ju u vezi za{tite od voda.

U skladu sa obavezama i zadacima prema ~la-nu 157. (Zakon o vodama), Javno preduze}e za “Vo-dno podru~je slivova rijeke Save” Sarajevo, predlaèprioritete i mjere, u svom godi{njem planu i finansij-skom planu Upravnom odboru, kao organu upravlja-nja Javnim preduze}em.

Upravni odbor usvaja godi{nji plan i finansijskiplan na koji saglasnost daje Federalno ministarstvopoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva. Plan i finan-sijski plan predstavljaju dokument kojim se utvr|ujuprihodi i druga sredstva preduze}a, kao i poslovi izadaci u koja se planirana sredstva usmjeravaju,izme|u ostalih i poslovi i zadaci iz oblasti za{tite odvoda.

Organizacija odbrane od poplava defini{e se uGlavnom operativnom planu odbrane od poplava zapredmetno podru~je. Na provo|enju mjera, radovai drugih aktivnosti koje se preuzimaju radi odbraneod poplava na odre|enom podru~ju, nadle`na javnapreduze}a za vodna podru~ja organizuju i usmjera-vaju specijalizovane organizacije koje su osposoblje-ne za blagovremeno i efikasno izvr{avanje tih poslo-va tokom svih faza odbrane od poplava.

Naravno, prilikom provo|enja mjera i aktivnostiu toku odbrane od poplava, nu`na je i saradnja saCivilnom za{titom.

III FINANSIRANJE JAVNIH PREDUZE]AZA VODNA PODRU^JA I KRATAKOSVRT NA PREDHODNI PERIOD

Zakonom o vodama u Federaciji BiH je utvr|enna~in obezbje|enja sredstava za finansiranje poslo-va i aktivnosti iz oblasti vodoprivrede.

Sredstva za finansiranje poslova i zadatakaobezbje|uju se iz: 1. vodnih naknada, 2. naknada za kori{tenje koncesija propisanih ovim

zakonom, 3. naknada za kori{tenje hidromelioracionih siste-

ma; 4. prihoda ostvarenih pruànjem usluga neposre-

dnim korisnicima objekta za kori{tenje i za{tituvoda od zaga|ivanja;

5. budèta Federacije i kantona ùpanija; 6. sredstava namjenskih kredita; 7. javnih zajmova; 8. sredstava obezbijedjenih po posebnom zakonu; 9. donacija i ostalih sredstava.

Vodnim naknadama smatraju se:

1. op{ta vodna naknada;2. posebne vodoprivredne naknade za: - iskori{tavanje voda,- za{titu voda,- izva|eni materijal iz vodotoka,- promjene reìma voda,- za{titu od poplava. Op{ta vodna naknada jo{ uvi-

jek nije uvedena, tako da su od stupanja na sna-gu Zakona o vodama osnovni izvori finansiranjaJavnog preduze}a posebne vodoprivredne nakna-de, koje se prikupljaju na osnovu Zakona o voda-ma i podzakonskih akata kojima je ure|eno pitanjevisine naknada, obveznici pla}anja, na~in i rokovipla}anja i dr.

Bitno je napomenuti da se raspodjela ostvarenihsredstava, po izvoru iz posebnih vodoprivrednih na-knada, vr{i procentualno u skladu sa Zakonom o vo-dama i to:- 70 % pripada Javnom preduze}u za vodno podru-

~je,- 20 % Kantonu,- 10 % budètu Federacije namjenski za vodoprivre-

du.U tabeli br.1 prikazani su ostvareni prihodi Ja-

vnog preduze}a u periodu od usvajanja Zakona ovodama do danas. Spomenuti prihodi su kori{teniza upravljanje vodama, pra}enje stanja voda, odrà-vanje za{titnih objekata koji su u vlasni{tvu Federaci-je BiH, provo|enje strate{kih istraìvanja u oblastivoda, tro{kove rada javnih preduze}a za vodna po-dru~ja i za u~e{}e u finansiranju izgradnje infrastru-kturnih objekata za vodosnabdijevanje, odvo|enje ipre~i{}avanje otpadnih voda.

Slika br. 3 Vodno bogatsvo BiH - rijeka Pliva

44VODA I MI BROJ 41

45VODA I MI BROJ 41

IV ZA[TITA OD POPLAVA I USMJERA-VANJE RASPOLO@IVIH SREDSTAVA

1. STANJE ZA[TITNIH VODOPRIVRE-DNIH OBJEKATA U VLASNI[TVU FEDERACIJE BiH

Slika br. 4 Izlijevanje r. Vrbas - Bugojno,25.03.2004.godine

Odlukom Vlade Federacije BiH broj: 274/2001od 14. juna 2001. godine Javnom preduze}u za “Vo-dno podru~je rijeke Save” Sarajevo preneseno jepravo upravljanja i kori{tenja za{titnih vodoprivre-dnih objekata, koji su u vlasni{tvu Federacije BiH napodru~ju op{tina Odàk, Domaljevac-[amac, Ora{jei Grada~ac. Finansiranje istih vr{i iz sredstava predvi-|enih za investiciono i teku}e odràvanje za{titnihvodoprivrednih objekata.

Od zna~aja je napomenuti da se za{titnim vodo-privrdnim objektima na podru~ju Odàka od poplavabrani cca. 8.700 ha poljoprivrednih i urbanih povr{i-na sa cca. 30.000 stanovnika, dok se na podru~juOra{ja za{titnim vodoprivrednim objektima branicca. 13.000 ha poljoprivrednih i urbanih povr{ina sa26.000 stanovnika.

Predhodno spomenutom odlukom Javnom pre-duze}u je preneseno pravo na upravljanje i kori{te-nje slijede}ih za{titnih vodoprivrednih objekata:• odbrambeni nasipi uz rijeku Savu, L=60.645 m • obrambeni nasipi uz rijeku Bosnu, PRUD-NETEKA L=

6.905 m• 5 pumpnih stanica Op}ina – ORA[JE – Pumpna stanica “TOLISA” (u funkciji),Op}ina – ORA[JE – Pumpna stanica “VIDOVICE” (nije u fun-kciji),Op}ina – OD@AK – Pumpna stanica “SVILAJ” (u funkciji od2004 godine),Op}ina – OD@AK – Pumpna stanica “ZORICE I” (sanacija utoku),Op}ina – OD@AK – Pumpna stanica “ZORICE II” (u funkciji od2002 godine),• 4 obodna kanala ukupne duìne L = 21.217 m,Op}ina – OD@AK – Donji obodni kanal L = 2.300 m,Op}ina – OD@AK – Gornji obodni kanal L =2.317 m,

Op}ina – OD@AK – Obodni kanal Bosna-Bukovica L=6.600m,Op}ina – OD@AK – Obodni kanal Svilaj-Poto~aniL =13.145 m od toga u vlasni{tvu FBiH L= 10.650 m),• 7 obaloutvrda na rijeci Savi ukupne duìneL=6.119 m,Op}ina – ORA[JE – Obaloutvrda na rijeci Savi-VidoviceL = 2.650 m,

Op}ina – ORA[JE – Obaloutvrda na rijeci Savi u Ora{juL=210 m,Op}ina – [AMAC-DOMALJEVAC – Obaloutvrda na rijeci Sa-vi-Domaljevac L = 660 m,Op}ina – [AMAC-DOMALJEVAC – Obaloutvrda na rijeci Savi–Grebnice L = 1.450 m,Op}ina – OD@AK – Obaloutvrda na rijeci Bosni-MeraL = 429 m,Op}ina – OD@AK – Obaloutvrda na rijeci Bosni –NetakaL = 320 m,Op}ina – OD@AK – Obaloutvrda na rijeci Bosna –PrudL = 400 m,• 2 centra za odbranu od poplava Prud -na km 11+450,Ora{jena km 23+450,• 7 ~uvarskih ku}a za potrebe odbrane od poplavaOp}ina – ORA[JE – ~uvarska ku}a “VIDOVICE” (na km 17+300 savskog nasipa),Op}ina – ORA[JE – ~uvarska ku}a “KOPANICE” (na km 11+150 savskog nasipa),Op}ina – ORA[JE – ~uvarska ku}a “TOLISA”(na km 23+300 savskog nasipa),Op}ina – [AMAC-DOMALJEVAC–~uvarska ku}a “GREBNI-CE” (na km 37+450 savskog nasipa),Op}ina – OD@AK – ~uvarska ku}a “NOVI GRAD” (na km 13+200 savskog nasipa),Op}ina – OD@AK – ~uvarska ku}a “SVILAJ” (na km 22+500 savskog nasipa),Op}ina – OD@AK – ~uvarska ku}a “ZORICE” (na km 8+300 savskog nasipa),• 2 nasute braneOp}ina – GRADAÂC – BRANA I AKOMULACIJA “VIDARA” Nasuta brana sa betonskim ekranom, gra|evinska visina 21m, duìna brane u kruni 240 m, {irina u kruni 5 m, ukupna za-premina brane 2.100 000 m3, povr{ina bazena 436.678 m2,tip evakuacionih organa: {ahtni + bo~ni preliv (kapacitet pro-ticaj 80 m3).Op}ina – GRADAÂC – BRANA I AKOMULACIJA “HAZNA”

Nasuta zemljana brana, gra|evinska visina 20m, duìna brane u kruni 142 m, {irina u kruni 5 m,ukupna zapremina brane 52.360 m3, povr{ina baze-na 436.678 m2, zapremina retenzionog prostora630.000 m3, tip evakuacionih organa: {ahtni + bo~nipreliv (kapacitet proticaj 80 m3).

Na podru~ju Odàka federalnim objektima zaza{titu od voda brani se cca 8 700 ha poljoprivrednihi urbanih povr{ina sa cca 30 000 stanovnika.

Vi{egodi{nja redukcija ulaganja u teku}e i inves-ticiono odràvanje za{titnih vodoprivrednih objekata(period 1992-1998), dovela je do znatnog smanjenjasigurnosti objekata.

Moè se re~i da sada{nje stanje za{titnih vodo-privrednih objekata, koji su u vlasni{tvu FederacijeBiH, kako zbog spomenutog, tako i zbog ratnih o{te-}enja i miniranosti pojedinih objekata nije zadovolja-vaju}e, odnosno nemaju potreban stepen za{tite odpoplava. To se posebno odnosi na nasipe u podru-~ju rijeke Save. Posebno je veliki rizik od poplava ko-

46VODA I MI BROJ 41

je mogu izazvati zna~ajne materijalne {tete pa i ugro-àvanje ljudskih ìvota.

Zbog toga je u cilju provo|enja savremenih prin-cipa integralnog upravljanja vodnim resursima pris-tupljeno realizaciji programa Svjetske banke koji jepredvidio analizu i procjenu sada{njeg stanja nivoaza{tite od poplava u Federaciji BiH sa izradom pro-grama pobolj{anja. Elaborat je zavr{en 2002. godi-ne, a javna prezentacija je odràna 2003. godine.

Na osnovu ovog elaborata pripremljena je i infor-macija za vladu Federacije BiH, koja je ukazala naproblematiku za{tite od voda, stanje vodoprivrednihobjekata za za{titu od voda, problem finansiranjaove oblasti, odnosno saniranje i dovo|enje objekatau funkcionalno stanje, te dinamiku radova i finansira-nja. U informaciji je data procjena, koju je bitno na-pomenuti, a to je da je samo za objekte u vlasni{tvuFederacije BiH nu`no obezbjediti cca 35.000.000KM.

Ukoliko se navedeni iznos uporedi sa ostvare-nim prihodima u proteklim godinama (tabela br. 1),jasno je da obezbje|ena sredstva po osnovu pose-bne vodoprivredne naknade nisu dovoljna za realiza-ciju neophodnog.

Tako|er treba naglasiti da obezbje|enje sredas-tva samo po osnovu posebne vodoprivredne nakna-de zna~ajno limitira mogu~nost sprovo|enje svih ne-ophodnih mjera na za{titi od poplava.

2. ZA[TITE OD POPLAVA OSTALIHPODSLIVOVA R. SAVE NA PODRU^JU FEDERACIJE BiH

Stanje ni u ostalim dijelovima zemlje nije mnogobolje, o ~emu govore poplave na podru~ju Tuzlan-skog kantona, koje se doga|aju skoro svake godine.Npr. 2001. godine su pri~injene velike materijalne{tete, procijenjene na vi{e od 60 miliona KM, na po-ljoprivrednim usjevima, stambenim objektima i in-frastukturnim objektima.

Slika br. 5 r. Ve}erica - Hrasnica, poplave 23/24.10.2003. godine

Posebno je, zbog neadekvatnog odràvanja ikori{}enja rje~nih korita, ugroèno priobalje vodoto-ka sa buji~nim hidrolo{kim reìmom. Ovakvom sta-nju doprinosi nedoma~inski i neodgovoran odnospojedinaca, a ~esto i {ire dru{tvene zajednice, pre-ma vodotocima i {umama, kao i objektima koji su ufunkciji za{tite od poplava.

Nedostatak odgovaraju}eg stupnja za{tite odvoda moè uskoro postati na mnogim dijelovima po-dru~ja glavna ko~nica op}eg razvitka. Oni se morajurje{avati postupno, vrlo sistematski, studiozno i uzprimjenu odgovaraju}e optimalne strategije.

Dakle i pored ~injenice da su za za{titu od po-plava izgra|eni nasipi, da su regulisana korita broj-nih vodotoka, kao i da postoje}e akumulacija i re-tenzije u ve}oj ili manjoj mjeri u~estvuje u odbrani odpoplava, sada{nje stanje za{tite od poplava u BiH ni-je zadovoljavaju}e.

U nastavku su (tabela br. 2) prikazani finansijskipokazatelji izvr{enja planiranih poslova i zadatakaJavnog preduze}a za “Vodno podru~je slivova rijekeSave” Sarajevo za predhodni period, s tim da je po-sebno izdvojena realizacija u oblasti za{tite od voda.

Slika br. 6. Poplave - G.Fakuf - Uskoplje, mart 2004. godina

3. USMJERAVANJE RASPOLO@IVIH SREDSTAVA

Ulaganjem sredstava u pojedine namjene posti-gnuta su odre|ena pobolj{anja stanja u odnosu naprethodni period, kako pobolj{anja kada su u pitanjuodbrana od poplava, tako i odràvanje postoje}ihvooprivrednih objekata. Izvedenim radovima posti-gla se ve}a sigurnost od plavljenja velikim vodamastambenih i industrijskih objekata, umanjila se opa-snost po stanovni{tvo, a stabilnost obala gdje suizvedeni radovi je osigurana. Efekat nekih radova je ispre~avanje odno{enja popljoprivrednog zemlji{ta,te za{tita izvori{ta pitke vode, za{tita objekata vodo-vodnih sistema, za{tita mostova, stvaranje uslova zasigurnu stambenu izgradnju i dr.

47VODA I MI BROJ 41

Slika br 7. Kanal Svilaj - Poto~ani, nakon ~i{}enja 2003. god.

Bitno je spomenuti da se zbog ratom potpunouni{tenog dokumentacionog centra vodoprivredepristupilo organizovanom prikupljanju postoje}e do-kumentacije koja se nalazi u op{tinama, preduze}i-ma, institutima, zavodima i drugim mjestima. Tako-|er, u okviru provo|enja aktivnosti na realizaciji stra-te{ke dokumentacije predhodno je finansirana izra-da plansko razvojnih dokumenata, odnosno ura|enaje Strategija rje{avanja problema u oblasti za{tite odpoplava na vodnom podru~ju slivova rijeke Save.

S obzirom na trenutno stanje za{titnih vodopri-vrednih objekata i vodotoka koji gravitiraju na podru-~ju Federacije Bosne i Hercegovine u pogledu za{ti-te od poplava nisu dovoljna, na osnovu tabelarnogprikaza (tabela br. 2) moè se zaklju~iti da ulaganjau pogledu za{tite od poplava, ipak nisu zanemarljiva.Od ukupno realizovanih sredstava, na za{titi od voda,

za period 1999.-2004. godine u iznosu 18.477.820,33KM, 8.581.309,66 KM je iskori{teno na sanaciju i do-vo|enje u prvobitno stanje ve}eg broja federalnihobjekata za za{titu od voda uz rijeku Savu.

3. ZNAÂJNIJE AKTIVNOSTI REALI-ZOVANE OD STRANE JP ZA “VO-DNO PODRU^JE SLIVOVA RIJEKESAVE” SARAJEVO

Slika br. 8 Rijeka Sokolu{a - Gra~anica

U 1999 godini izvr{en je popis vodoprivrednihobjekata u vlasni{tvu Federacije Bosne i Hercegovi-ne, sagledano stanje tih objekata i pristupljeno akti-vnostima na teku}em i investisionom odràvanju.

48VODA I MI BROJ 41

Na najkriti~nijim lokalitetima gdje dolazi do plav-ljenja stambenih i industrijskih objekata vr{eno je ~i{-}enje rije~nih korita od nanosa, vegetacije i deponijaotpada.

Pristupljeno je izradi neophodne projektne do-kumentacije za ure|enje i regulisanje vodotoka napodru~ju Sarajevskog, Tuzlanskog, Unsko-Sanskog idrugih kantona, u cilju pripreme za izvo|enje radova.

U okviru teku}eg odràvanja u toku 2000. godi-ne organizovano je kontinuirano odràvanje i pogonza{titnih vodoprivrednih objekata na podru~ju Odà-~ke i Ora{ke Posavine. Na podru~ju Odàka osigura-no je odràvanje nasipa uz rijeku Savu i uz rijeku Bo-snu. Izvr{eno je ko{enje trave na nasipima, mjestimi-~no odràvanje krune nasipa te potrebnih pristupnihputeva. Vr{eno je odràvanje i pogon ustava Svilaj,Zorice i Stara~a. Na podru~ju Ora{ja (i dijelom op{ti-ne Bosanski [amac - Domaljevac) tako|e je vr{enoodràvanje nasipa i obodnih kanala. Odràvana jecrpna stanica “Tolisa”, koja je u tom periodu bila je-dina u ispravnom stanju, i u periodu ve}ih voda or-ganizovan je njen pogon. Odràvane su i ustave -gravitacioni ispusti na C.S. “Tolisa”, “\uri}i” i “Vido-vice”.

U okviru poslova investicionog odràvanja iz-vr{ena je rekonstrukcija dijela savskog nasipa u bli-zini naselja Grebnice i rekonstrukcija ustava na “Sta-ra~i” i C.S. Zorice I na podru~ju op}ina Odàk i Ora-{je. Kao jedno od najve}ih ulaganja u 2000. godini jesanacija objekta crpne stanice “Zorice II” i trafostani-ce uz istu. Izvr{en je remont pumpi i elektromotorana toj stanici, nabavljeno i montirano novo trafopos-trojenje i izra|en kompletan elektro razvod. Planira-no je da se nakon osiguranja dovoda elektri~neenergije, ova crpna stanica pusti u rad. Ovi radovi uokviru investicionog odràvanja, kao i naprijed po-menuti radovi na redovnom odràvanju, u nekolikosu popravili ina~e veoma lo{u zate~enu situaciju vo-doprivrednih objekata na odbrambenoj savskoj linijikoja pripada Federaciji BiH.

U toku 2000. godine pored redovnih aktivnostiteku}eg i investicionog odràvanja za{titnih vodopri-vrednih objekata, realizovane su slijede}e zna~ajnijeaktivnosti:- Idejna rje{enja: regulacija rijeka Gribaje (Kalesija),

regulacija-ure|enje rijeke [ibo{nice (êli}), ure|e-nja korita rijeke Drinja~e (Kladanj), regulacije rijekeSapna ( Sapna) i dr.

- Idejni projekti: regulacija rijeke Tinja (Srebrenik),regulacije rijeke Usore od u{}a do granice sa RS,regulacije vodotoka r.La{ve u cilju za{tite izvori{taKremenik-Vitez i dr.

- Glavni projekti: regulacije rijeke Jale Slavinovi}i-Simin Han (Tuzla), regulacije rijeke Jale (Lukavac),regulacije rijeke Soline (Tuzla), za{tita desne obaler.Vrbas (D.Vakuf) i dr.

Od zna~ajnijih radova realizovano je: sanacijaru{evnih obala rijeke Sane-Klju}, regulacija potokaVoloder (Bosanska Otoka), regulacija vodotokaVrbas u gradskom podru~ju Gornjeg Vakufa, regula-

cija rijeke Draga~e (Fojnica), regulacija rijeke Zujevi-ne (Hadì}i), regulacija korita vodotoka Bunice i Ve-~erice (Hrasnica), regulacija vodotoka u D.Vakufu ibrojni drugi.

Pored navedenog izvr{eno je ~i{}enje: priro-dnog korita rijeke Jale (Slavinovi}i), rijeke Stup}ani-ce i Bio{tice (Olovo), obaloutvrda Kova~i (Zavidovi-}i), rijeka Vrbas, Obora~ka i Prusa~ (Donji Vakuf),Bu}a Potoka, rijeke Dobrinje (Otes-Stup), rijeke Mi-ljacke, rijeke Stavnje (Breza) i brojni drugi.

U toku prvog polugodi{ta 2000. godine realizira-ni su radovi koji se nisu zavr{ili u predhodnoj godini.

Slika br. 9 Ure|eno korito r. Dubnice - Kalesija

U toku 2001. godine u okviru teku}eg odràva-nja organizovano je kontinuirano odràvanje i pogonvodoprivrednih objekata na podru~ju Odà~ke i Ora-{ke Posavine, a u okviru investicionog odràvanja, utoku rada C.S.”Zorice II”, otklonjeni su neki uo~eninedostaci. Na C.S. “Tolisa” izvr{ena je rekonstrukci-ja krova crpne stanice, koji je proki{njavao, {to jemoglo dovesti do o{te}enja na elektro opremi crpnestanice.

U toku 2001. godine pored redovnih aktivnostiteku}eg i investicionog odràvanja za{titnih vodopri-vrednih objekata, realizovane su slijede}e zna~ajnijeaktivnosti:- Idejna rje{enja: regulacije rijeke Gribaje (Kalesija),

regulacije rijeke [ibo{nice (êli}), zatvaranja pa-dinskih vodotoka (Bistri~ki potok, Mjedenica) i dr.

- Idejni projekati: regulacija rijeke Usore od u{}a doTesli}a, idejni projekat rijeke Jale (G.Tuzli, dionicakroz grad), i dr.

- Glavni projekti: regulacija rijeke Lije{nice (Maglaj),regulacija rijeke Buìmkice i dr.

Od zna~ajnijih radova izvr{eno je: regulacija po-toka Lukav~i} (Lukavac), regulalcioni radovi na rijeciLa{vi (Travnik), regulacija rijeke Draga~e (Fojnica IIfaza), sanacija obala rijeke La{ve u cilju za{tite izvo-ri{ta Kremenik (Vitez), nastavak radova na regulacijirijeke Zujevine, regulacija korita vodotoka Bunice iVe~erice (Hrasnica), regulacija rijeke Sokolu{e (Gra-~anica), regulacija korita rijeke Jale (Lukavac), sana-cija gabionske obaloutvrde na vodopadu rijeke Plive

49VODA I MI BROJ 41

(Jajce), sanacija obala u Kre{evu, sanacija bujiceI`nica (Klju~) i brojni drugi.

Osim navedenog izvr{eno je ~i{}enje: vodotokau Kalesiji, rijeke Miljacke uzvodno od èljezni~kogmosta, vodotoka u Kiseljaku, korita rijeke Drine ibrojni drugi.


Slika br. 10 Crpna stanica Svilaj - april 2002. godine.

Slika br. 11 Crpna stanica Svilaj - nakon rekonstrukcije

U okviru teku}eg odràvanja u toku 2002. godi-ne organizovane su i provedene uobi~ajene akti-vnosti na odràvanju i pogonu vodoprivrednih obje-kata na podru~ju Odà~ke i Ora{ke Posavine. Nekeod sprovedenih aktivnosti su: teku}e odràvanje gla-vnog kanala za crpnu stanicu “Zorice” i glavnih ka-nala Crnoto~a Gornja i Crnoto~a Donja, teku}eodràvanje rekonstruisane crpne stanice “Zorice II”,odràvana je crpna stanica “Tolisa”, koja je u ispra-vnom stanju i u pogonu je u periodu nailaska velikihvoda, te mnoge druge aktivnosti koje su u okviru te-ku}eg odràvanja.

Investiciono odràvanje vr{eno je na za{titnimvodoprivrednim objektima. Nastavljeni su radovi nauklanjanju bunkera na odbrambenim nasipima uz ri-

jeku Savu postavljenim u toku rata. Izvr{eno je in-vesticiono odràvanje-sanacija odvodnog kanala uzcrpne stanice “Zorice I” i “Zorice II”. Rekonstruisanaje ustava – tablasti zatvara~ na gravitacionom ispus-tu, “Ti{ina”. Na podru~ju Odà~ke Posavine otpo~e-la je sanacija jednog od zna~ajnijih objekata odbra-ne od poplava, sanacija crpne stanice “Svilaj”. Uskladu sa odlukama Vlade Federacije BiH, namjen-skim sredstvima iz Budèta Federacije BiH, ugovore-no je finansiranje ~i{}enja-sanacija obodnih i odvo-dnih kanala na podru~ju op{tina Odàk i Ora{je.

U toku 2002. godine pored redovnih aktivnostiteku}eg i investicionog odràvanja za{titnih vodopri-vrednih objekata, realizovane su slijede}e zna~ajnijeaktivnosti:- Idejna rje{enja: regulacija potoka Margita (Zenica),

padinskih vodotoka (Stari grad-Sarajevo), regula-cije rijeke Bile (Travnik i Vitez) i dr.

- Idejni projekti: regulacije Lepeni~kog potoka u du-ìni 2,5 km (Sarajevo), regulacija vodotoka Kre{ev-ke, Lepenica-Kiseljak, Idejni projekat regulacije ri-jeke Usore od u{}a do granice sa RS (Doboj Jug,Te{anj), regulacija rijeke Zgo{}e u cilju za{tite izvo-ri{ta i vodozahvata “Pitka voda” (Kakanj), regulaci-je Bistri~ke rijeke (Zenica), i mnogi drugi.

- Glavni projekti: regulacija rijeke Bio{tice u Olovu,regulacija rijeke Bosne na potezu Doboj – Cemen-tni most (Kakanj), regulacija rijeke Bile (Travnik–Ifaza), obaloutvrda na podru~ju Sinice (Gora`de),regulacije rijeke Dobrinje (Sarajevo), regulacije ri-jeke Jale (Slavinovi}i – Tuzla) i drugi.

Od zna~ajnijih radova izvr{eno je: regulacioni ra-dovi na rijeci Biloj (Travnik), regulacija korita rijeke Li-je{nice (Maglaj-I faza i II faza), regulacija potoka Lu-kav~i} (Lukavc), regulacija rijeke Bio{tice (Olovo), re-gulacija potoka Dòrmaj (Buìm), regulacija rijekeSokolu{a (Gra~anica, nastavak radova), regulacijavodotoka kod Doma zdravlja u Donjem Vakufu, regu-lacija potoka Lukav~i} (Lukavc), regulacija rijeke Zu-jevine (Hadì}i), regulacija korita rijeke Jale (Luka-vac), regulacioni radovi na desnoj obali rijeke Vrbas(Donji Vakuf), regulacija potoka Voloder (op}ina Bo-sanska Otoka), sanacija obala rijeke Tinje (Srebre-nik), regulacija rijeke La{ve u cilju za{tite izvori{taKremenik (Vitez, nastavak radova), regulacija rijekeSokolu{e (Gra~anica, nastavak radova), izgradnjaobaloutvrda na rijeci Biloj (Travnik), izgradnja obalo-utvrda na podru~ju “Ade” (Gora`de), za{tita obala ri-jeke Kre{evke (Kre{evo), radovi na zacjevljenju pa-dinskih potoka (Sarajevo), za{tita obale Une, sanaci-ja obala na rijeci Pra~i (Hrenovica) i mnogi drugi.

Osim navedenog izvr{eno je ~i{}enje: korita rije-ke Jale (Tuzla), vodotoka u kantonu Sarajevo, rijekeMiso~e na podru~ju vodozahvata u Ilija{u, rijeke Do-brinje (Sarajevo), rijeke Jaglenice (Novi Travnik), ko-rita rijeke Vrbas (Gornji Vakuf), rijeke [ibo{nice(ê-li}) i dr.


50VODA I MI BROJ 41

Slika br. 12. ûvarska ku}a Svilaj, nakon rekonstrukcije septembar 2003. godine

U 2003. godine pored uobi~ajenog teku}egodràvanja na podru~ju op}ine Ora{je i Odàk (i di-jelom op}ine Domaljevac) vr{eno je i investicionoodràvanje na slijede~im za{titnim vodoprivrednimobjektima: nastavljeni su radovi na uklanjanju bunke-ra na odbrambenim nasipima uz rijeku Savu, koji subili izgra|eni tokom rata (za podru~je Odàka), a napodru~ju op}ine Ora{je izvr{ena je sanacija nasipanakon deminiranja nasipa. Na podru~ju op{tine Gra-da~ac izvr{eno je ~i{}enje Isto~nog lateralnog kana-la (dijela koji pripada Federaciji BiH) i saniranje o{te-}enih kosina kanala. U toku 2003. godine nastavlje-na je sanacija crpne stanice “Svilaj” (radovi zapo~eliu 2002. godini). Shodno odluci Vlade Federacije BiHi odobrenim namjenskim sredstvima iz Budèta Fe-deracije BiH, nastavljeni su i izvr{eni radovi na in-vesticionom odràvanju kanala u Odà~koj i SrednjojPosavini. U 2003. godini zapo~eti su radovi na sana-ciji Centra odbrane od poplava “Prud” i ~uvarske ku-}e “Novi Grad”, objekata ~ija je funkcija u fazi opera-tivne odbrane od poplava veoma zna~ajna. Radovina COP “Prud” su zavr{eni osim opremanja objekta.

Slika br. 13. Centar odbrane od poplava u toku sanacije - Prud - avgust 2003. godine

U toku 2003. godine pored redovnih aktivnostiteku}eg i investicionog odràvanja za{titnih vodopri-vrednih objekata, realizovane su slijede}e zna~ajnijeaktivnosti: regulacija rijeke Sokolu{e u Gra~anici, re-gulacija rijeke Bistri~ak (Zenica), regulacija rijeke Du-bnice (Kalesija), regulacija rijeke Stup~anice (Olovo),regulacija rijeke Drine (lokalitet “Ada”, Gora`de– I fa-za), regulacija rijeke Draga~e (Fojnica), regulacija ri-jeke Vrbas (D.Vakuf), regulacija rijeke Ve~erice (Hra-snica), regulacija potoka Lukav~i} (Lukavac), sanaci-ja obala i klizi{ta rijeke Drinja~e (Kladnj), za{tita de-sne obale rijeke Kre{evke (Kre{evo), u~e{}e u sana-ciji vodopada i korita rijeke Plive– I faza, za{tita odpoplava padinskih podru~ja (Stari Grad-Sarajevu,nastavak radova) sanacija potoka Lukavac (op}inaTrnovo), sanacija ru{evnih obala vodotoka Jablanica(Maglaj) i mnogi drugi.

Slika br. 14 R.Bosna - Maglaj, radovi na sanaciji obloge u toku - mart 2003. godine

Osim spomenutog izvr{eno je ~i{}enje vodotokana podru~ju Tuzlanskog kantona kao i drugih vodo-toka.

Tako|e u ovom periodu realizirani su preneseniugovoreni radovi, koji se finansiraju iz namjenskihsredstava budèta Federacije Bosne i Hercegovine,a to su: ure|enje obodnih kanala na podru~ju Odà-~ke Posavine, ure|enje odvodnih kanala na podru-~ju Srednje Posavine, ure|enje odvodnog kanala“Demirovac”.


U toku 2004. godine u okviru teku}eg odràva-nja na podru~ju op}ine Ora{je i Odàk (i dijelomop}ine Domaljevac) vr{eno je uobi~ajeno odràva-nje za{titnih vodoprivrednih objekata, a u sklopu in-vesticionog odràvanja na za{titnim vodoprivrednimobjektima vr{ene su slijede}e aktivnosti: Nastavljenisu radovi na uklanjanju bunkera na odbrambenimnasipima uz rijeku Savu nakon deminiranja, zavr{enisu radovi sanacije odvodnog kanala za C.S. “Svilaj”izvr{en je remont elektro i ma{inske opreme na C.S.“Tolisa” u Ora{ju, zavr{eni su gra|evinski radovi nasanaciji ~uvarske ku}e “Novi Grad”. Po planiranimfazama vr{i se sanacija C.S. “Zorice I” u Odàku, a utoku 2004. godine obavljene su sve pripremne ra-

51VODA I MI BROJ 41

dnje (tender, licitacija, izbor izvi|a~a radova) za re-konstrukciju C.S. “\uri}i” koja }e se izvr{iti u sara-dnji sa Direkcijom voda RS i Br~ko Distriktom BH, utoku 2005. godine.

Slika br. 15 Crpna stanica - \uri}i, radovi na sanaciji zapo~eti 2005. godine

U toku 2004 godine pored redovnih aktivnosti te-ku}eg i investicionog odràvanja za{titnih vodopri-vrednih objekata, realizovane su ili su u toku slijede-}e zna~ajnije aktivnosti: regulacija rijeke Drine na di-onici Ada-Ba~anski most (Gora`de), regulacija rijekeBosne od mosta kod Separacije do Cementarinogmosta (Kakanj), regulacija korita rijeke Stup~anice(Olovo-nastavak radova), nastavak regulacije rijekeSokolu{e, uklanjanje uzroka plavljenja i ure|enja ko-rita vodotoka na podru~ju Srednjobosanskog kanto-na (rijeke Vrbas, La{ve, Fojnica i dr.), radovi na re-gulaciji rijeke Draga~a (Fojnica), za{tita obala rijekeStup~anice (na pdru~ju Karaginog polja-Olovo), ure-|enje Poàrni~ke Jale (Tuzla), regulacija korita rijekeJale (Slavinovi}ima-Tuzla), regulacija rijeke Sokolu{e(Gra~anici-II faza), regulacija rijeke Draga~e (Fojni-ca), regulacija dijela korita potoka Ve~erica (Hrasni-ca), i mnogi drugi.

V ZAKLJUÂKU proteklom periodu identificirani su uzroci po-

plava, koji su, pored evidentiranih promjena u klimi ihidrolo{kim uslovima, uglavnom posljedica nekon-trolisanih ljudskih aktivnosti: sje~e {uma, bespravnaizgradnja u inudacionim podru~jima, te deponovanjesvih vrsta otpada u koritima vodotoka i sl.

Neke od potrebnih mjere, radova i drugih aktivnos-ti za operativnu i preventivnu za{titu od poplava su:1. Dono{enje i usagla{avanje kantonalnih i op}in-

skih planova odbrane od poplava u skladu saUredbom o planovima odbrane od poplava,

2. Nadle`na Ministarstva iz oblasti vodoprivrede mo-raju obezbjediti dovoljan broj vodoprivrednih in-

spektora i saradnju sa drugim inspekcijama radikontrole sprovo|enja odredbi vaè}eg Zakona ovodama i Uredbe o planovima odbrane od poplava,

3. Sve radove na sje~i {uma neophodno je svesti uzakonske okvire iz ove oblasti i staviti pod strogukontrolu, u cilju smanjenja erozionih procesa uslivu vodotoka i donosa drvne mase u vodotoke.Posebnu pa`nju bi trebalo posvetiti planskom po-{umljavanju evidentiranih erozionih zona,

4. U postupku izdavanja urbanisti~kih saglasnosti idozvola za gradnju svih vrsta objekata, nadle`niorgani op}ina, trebaju uslovljavati pribavljanje vo-doprivrednih saglasnosti i dozvola. Neophodno jesprije~iti svaku nelegalnu gradnju na vodotocima,uz vodotoke i u inundacionim prostorima, u skla-du sa Zakonom o vodama,

5. Upravljanje otpadom je poseban problem. Na-ime, uz vodotoke su registrovane brojne deponi-je otpada svih vrsta. Prilikom pojave velikih voda,ovaj otpad uti~e na smanjenje propusne mo}i ko-rita i otvora mostova, a naro~ito uti~e na zdravljestanovni{tva kada, nakon poplave, ostane ras-pr{en po obalama i inundacijama uz vodotokegdje se nalaze izvori{ta za vodosnabdijevanje.Nadle`ne inspekcije trebaju sprije~iti dalje depo-novanje otpada na obalama vodotoka, a postoje-}e deponije ukloniti i sanirati obale.

O~igledno da, stanje za{titnih vodoprivrednihobjekata, ne samo onih u vlasni{tvu Federacije Bo-sne i Hercegovine ve} i na cjelokupnom podru~juBiH, nije zadovoljavaju}e, kako zbog ratnih de{ava-nja na prostorima BiH, usljed kojih su mnogi vodopri-vredni objekti pretrpjeli manja ili ve}a o{te}enja, ve}i zbog dugogodi{njeg neodràvanja (1992.-1998.).

Na osnovu svega navedenog, moè se zaklju~i-ti da su raspoloìva sredstva koja se obezbje|ujukroz sada{nje vodoprivredne naknade, nedovoljnaza potrebe sanacije, rekonstrukcije i izgradnje za{ti-tnih vodoprivrednih objekata u funkciji odbrane odpoplava. Op{tine i Kantoni, u saradnji sa Javnim pre-duze}em za “Vodno podru~je slivova rijeke Save”Sarajevo, obezbje|uju, u okviru mogu}nosti, finan-sijska sredstva za ~i{}enje i ure|enje prirodnih kori-ta vodotoka, po identificiranim prioritetnim, a {to nezadovoljava narasle potrebe. Vodne naknade za fi-nansiranje poslova i zadataka vodoprivrede, od kojihje za{tita od poplava veoma zna~ajna, se uglavnomprikupljaju od posebnih vodoprivrednih naknada zaiskori{tavanje voda i za{titu voda. Ova sredstva se,pak, koriste i za poslove u oblasti za{tite od voda, aliu nedovoljnom obimu. Smatramo da treba nastojatida se za potrebe tro{kova operativne odbrane odpoplava, teku}e i investiciono odràvanje prvenstve-no za{titnih vodoprivrednih objekata u vlasni{tvu Fe-deracije Bosne i Hercegovine, kao i drugih, u nare-dnom periodu obezbjede finansijska sredstva i izdrugih izvora.

U prvom redu to je uvo|enje op}e vodoprivre-dne naknade, podizanje kredita, zatim sredstva koja

52VODA I MI BROJ 41

bi se obezbjedila posebnim zakonom, javnim zajmo-vima itd..

Nakon {to bi se obezbjedila potrebna finansijskasredstva i usvojili prioriteti i dinamika ulaganja, siste-matski bi se pristupilo rje{avanju problema za{tite odvoda.

Bitno je napomenuti da }e u rje{avanju mnogihproblema biti neophodna saradnja sa nadle`nim in-stitucijama Republike Srpske i Br~ko Distrikta BiH.

VI KORI[TENA LITERATURA1. Plan i Finansijski plan JP za “Vodno podru~je sli-

vova rijeke Save” Sarajevo (1999., 2000., 2001.,2002., 2003., 2004. godina.),

2. Periodi~ni izvje{taji i mi{ljenja stru~nog osobljaJP za “Vodno podru~je slivova rijeke Save” Sara-jevo,

3. Studija “Procjena sada{njeg stanja za{tite od po-plava u FBiH”, Zavod za vodoprivredu Sarajevo iZavod za vodoprivredu Mostar (2002. godina),

4. Zakon o vodama (Slu`bene novine FBiH br18/98),

5. Uredba o planovima odbrane od poplava (Slu-`bene novine FBiH br. 3/02),

6. Internet.

53VODA I MI BROJ 41

Detalj sa rijeke Pra~eSnimio: M. Lon~arevi}

1. Podzemne vode Sarajevskogpolja i za{tita izvori{ta

nabdijevanje pitkom vodom Sarajeva obe-zbje|uje se najve}im dijelom (87%) eks-ploatacijom podzemnih voda iz aluvijalnihnaslaga u Sarajevskom polju.

Prihranjivanje, odnosno obnavljanje, ove podze-mne akumulacije vr{i se padavinama, podzemnimtokovima, prirodnom i vje{ta~kom infiltracijom rijekaBosne i @eljeznice.

Pra}enje nivoa podzemnih voda Sarajevskogpolja ukazuje na stalni pad, {to zna~i da, sada{njezahvatanje putem crpnih postrojenja, prelazi izda-{nost ovog akvifera, {to name}e bojazan oko dugo-ro~ne odrìvosti ovog izvori{ta. Osim toga, zbog vrlovisoke provodljivosti aluvijalnog akvifera i njegoveosjetljivosti na zaga|enje, javlja se i bojazan od po-ve~anog rizika zaga|enja.

U cilju za{tite podzemnog izvori{ta Sarajevskopolje, potrebno je organizovati dugoro~nu za{titukompletnog sliva ovog izvori{ta od potencijalnih za-ga|enja. Ovakva za{tita iziskuje rje{avanje vrlo kom-pleksnih problema, kao {to su: izmjene morfologijekorita @eljeznice, uticaj slivnog podru~ja Kasindol-skog potoka na za{titnu zonu izvori{ta Sarajevskopolje, itd, koji se multipliciraju kroz postojanje entite-ta.

2. Za{tita vodotoka rijeke @eljezniceDanas, u bilansu voda zahvatnog dijela Sarajev-

skog polja, infiltracija iz rijeke @eljeznice u~estvuje satre}inom ukupne koli~ine. U budu}nosti, rijeka @elje-znica predstavlja najozbiljniji resurs ovog podru~ja,pa je potrebno provoditi preventivne mjere za{titeovog vodotoka.Vodotoci uop{te, u odnosu na drugevrste izvori{ta, po sloènosti i obimu potrebnih sred-stava za za{titu, su na prvom mjestu.

Zbog optere}enosti donjeg dijela vodotoka @e-ljeznice koncentrisanim i disperznim izvorima zaga-

|enja (odlaganje otpada-Krupa~ke stijene, Klaonica-«Kula», itd), va`no je ostvariti stalnu saradnju sa na-dle`nim institucijama RS-a, u cilju zajedni~kog inte-resa – za{tite slivnog podru~ja vodotoka r. @eljezni-ce.

Bez obzira da li je u pitanju snabdijevanje Sara-jeva vodom u dugoro~nom periodu (akumulacija naCrnoj Rijeci, postrojenje za pripremu vode, prihranji-vanje i zahvatanje), ili zadovoljenje potreba Grada uprelaznom periodu (akvatorij uz r. @eljeznicu), sigur-no je da }e do}i do uvo|enja novih koli~ina vode izsliva r. @eljeznice u sada{nje izvori{te Sarajevsko po-lje. Uslov za realizaciju bilo kojeg od planiranih pro-jekata je za{tita rijeke @eljeznice od postoje}ih i po-tencijalnih zaga|iva~a.

Uredbom o kategorizaciji vodotoka r. @eljeznicaje svrstana u II kategoriju. Neposredno od izvora, uduìni od oko 500 m, vodotok @eljeznice je u I kate-goriji. Nizvodno, sve do u{}a je II kategorija. To zna-~i da ovaj vodotok mora zadovoljiti uslove kvalitetavode II klase. Ovaj kvalitet, ili bolji, treba obezbijeditiuzvodno od infiltracione zone u Sokolovi}ima.

3. Za{tita rijeke @eljeznice na podru~ju naselja Trnovo

Kao jedan od bitnih segmenata u za{titi vodoto-ka rijeke @eljeznice je funkcionalnost izgra|enog ka-nalizacionog sistema i rekonstrukcija postrojenja zapre~i{}avanje otpadnih voda naselja Trnovo.

1991. godine op}ina Trnovo je imala izgra|enseparatni kanalizacioni sistem i postrojenje za pre-~i{}avanje gradskih sanitarnih otpadnih voda, kao iotpadnih voda od industrije koja ima odgovaraju}ipredtretman.

4. Kanalizacioni sistem TrnovoPu{tanjem u probni rad postrojenja za pre~i{}a-

vanje otpadnih voda definisalo se je i stanje kanaliza-cionog sistema u Trnovu. U tom periodu, na postro-

REHABILITACIJA POSTROJENJAZA PREÎ[]AVANJE OTPADNIHVODA U TRNOVU

54

AMINA BRANKOVI], dipl. ing. hem.; SABAHETA HAFIZOVI], dipl. ing. gra|.

VODA I MI BROJ 41

S

Za{tita voda

jenje je u normalnim uslovima dolazilo 8 – 18 l/s, a uki{nim periodima dotok je bio znatno ve}i od o~eki-vanog. To je bila rije~na voda koja je putem revizi-onih okna ulazila u kanalizacionu mreù. Sa ciljemsanacije ovog problema ura|ena je regulacija koritarijeke @eljznice neposredno uz postrojenje.

Problem povr{inskih voda postojao je i u vrijemekada postrojenje nije radilo (ratni i poslijeratni peri-od). Za~epljen glavni kolektor ø 400 mm na ulazu upostrojenje, doveo je do plavljenja platoa postroje-nja. Radi gore navedenog, poslije rata, pristupilo seprikupljanju oborinskih voda otvorenim kanalima iispu{tanju istih nizvodno od postrojenja, tako da }eproblem doticanja velikih koli~ina povr{inskih vodana postrojenje biti smanjen.

Da bi se pobolj{ala funkcionalnost kanalizaci-onog sistema u Trnovu, u narednom periodu potre-bno je osposobiti postoje}u mreù i kolektor na ula-zu u postrojenje, te izvr{iti pro{irenje obuhvata nanaselja koja nisu uklju~ena u kanalizacionu mreù.

Pored uo~enog problema sa povr{inskim voda-ma, u periodu probnog rada, ustanovljeno je da suotpadne vode koje dolaze na postrojenje slabo opte-re}ene.

Industrijske otpadne vode prije ispu{tanja ugradsku kanalizacionu mreù moraju obezbijeditipredtretman, poslije kojeg }e otpadna voda zadovo-ljiti uslove ispu{tanja u kanalizaciju.

Uslove ispu{tanja treba da defini{e Odluka o ja-vnim komunalnim objektima op}ine Trnovo, donese-na na osnovu usagla{avanja dva entiteta.

5. Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Trnovo

Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda na-selja Trnovo projektovano je 1987. godine za kapaci-tet od 5000 ES i koli~inu od 40 l/s otpadne vode.Odabran je mehani~ko-biolo{ki postupak aerobnerazgradnje organskih materija.

1991. godine kada je izgra|eno postrojenjeotpadnih voda, u naselju Trnovo ìvjelo je 7000 sta-novnika, od kojih je u 2100 bilo nastanjeno u op}in-skom centru.

Tvornica prediva, Tvornica stolica i Pilana, nisubili priklju~eni na postrojenje za pre~i{}avanje otpa-dnih voda u periodu probnog pogona (ljeto 1991-maj 1992.godine), jer nisu zadovoljavali uslove ispu-{tanja otpadnih voda u kanalizaciju. U navedenimuslovima postrojenje je bilo podoptere}eno, a dava-lo je visoke efekte pre~i{}avanja (95-97 %).

Tokom ratnih dejstava postrojenje za pre~i{}a-vanje otpadnih voda u Trnovu je znatno o{te}eno iod tada nije u funkciji. Oprema i instalacije postroje-nja su odne{eni ili uni{teni, a gra|evinski objekti suznatno o{te}eni.

S obzirom na zna~aj ovog objekta u za{titi rijeke@eljeznice, Javno preduze}e za “Vodno podru~jeslivova rijeke Save” Sarajevo izdvojilo je sredstva zaizradu potrebne projektne dokumentacije za rekon-

strukciju - sanaciju postrojenja u Trnovu. Planiraniradovi na ovom objektu odnose se na sanaciju gra-|evinskih objekata, zamjenu i remont opreme, s timda se zadràva isti tehnolo{ki postupak pre~i{}ava-nja.

Svjetska Banka tako|e, pokazala je interes zaovaj objekat, provela potrebne procedure i za o~eki-vati je da }e sredstva biti odobrena.

Prema usvojenim prira{tajima iz Dugoro~nogprograma, u planskom periodu do 2030. godine brojekvivalentnih stanovnika iznosi 4834 ES, {to uklju~u-je stanovno{tvo i industriju.

Prema tome, stanovni{tvo planirano prije rata,sa 5000 ES, upotpunosti zadovoljava zahtjeve zaplanski period do 2030. godine.

5.1. Ulazni parametri za dimenzioniranje postrojenja

5.1.2. Biolo{ko optere}enje- broj ekvivalentnih stanovnika, N= 5000 ES- specifi~no organsko

optere}enje sp = 60 gr BPK5/st/d- ukupno dnevno

biolo{ko optere}enje Bu =300 kg BPK5/d - srednja dnevna

koncentracija BPK5otp.voda CBPK5 = 0,21 kg BPK5

5.1.3. Hidrauli~ko optere}enje- specifi~na potro{nja vode qsp = 290 l/st/d- ukupna dnevna koli~ina

otpadne vode Qdn = 1450 m3/d- prosje~no satno optere}enje Q24 = 60 m3/h- maksimalno satno optere}enje Q12 = 121 m3/h

5.2. Efekti pre~i}{avanjaRecipijent pre~i{}ene otpadne vode je rijeka @e-

ljeznica, koja na mjestu ulijevanja efluenta u recipi-jent spada u I / II kategoriju vodotoka .

Rekonstruisano postrojenje }e davati takve efe-kte pre~i{}avanja da efluent za sve proticaje, jedna-ke ili ve}e od mjese~nih malih voda 95% obezbje|e-nosti, zadovoljava slijede}e zahtjeve:

- pH 7 - 8- BPK5, pri 20oC,

bez nitrifikacije 10-20 mg BPK5/l- Ukupne suspendovane

materije 20 mg/l- NH4- N (amonija~ni azot) 1,5- 3 mg/l- Najvjerovatniji broj

koliformnih bakterija 5 x 105

- Fekalne koliformne bakterije 1 x 104

5.3. Postupak pre~i{}avanja otpadne vodeProjektom je odabran mehani~ko- biolo{ki pos-

tupak aerobne razgradnje organskih materija sa si-multanom stabilizacijom mulja.

55VODA I MI BROJ 41

56VODA I MI BROJ 41

Projektovani postupak aerobne biolo{ke razgra-dnje (razgradnja uz dovod kiseonika) vr{i se pomo-}u aerobnih bakterija pri }emu se odvijaju biohemij-ski procesi aerobne izgradnje i aerobne razgradnjestanica (}elija). Pri obrazovanju stanica (}elija) ba-kterije se hrane organskim rastvorenim i nerastvore-nim ne~isto}ama iz otpadne vode. One se razmno-àvaju i nova stani~na supstanca se obrazuje u obli-ku bakterija. Energija potrebna za obrazovanje stani-ca, u vidu izmjene materija, dobija se putem spajanjaC i O2 u CO2.

Pri razgradnji stanica (}elija) bakterije oksidirajuvlastitu stani~nu supstancu, a osloba|a se CO2 kaokrajnji produkt.

Proces izgradnje i razgradnje stanica odvija seistovremeno.

Mikroorganizmi (bakterije) obrazovani u biolo-{kom procesu nalaze se u kru`nom toku. Kada sepostigne èljeni sadràj mulja, daljnji prirast mikro-organizama reducira se putem otstranjivanja vi{kamulja. Otstranjivanje suvi{nog mulja je regulatorpostupka sa aktivnim muljem.

Kod izdvojenog mulja je zavr{ena endogena re-spiracija, tj. do{lo je do pune degradacije, odnosnomineralizacije, organske materije iz koje je mulj na~i-njen. Ovako stabiliziran mulj ne podlijeè daljem tru-lenju, ne daje zadah i mogu}e ga je direktno upotre-bljavati u poljoprivredi ili su{iti.

Proces aerobne biolo{ke razgradnje organskihmaterija zavisi od slijede}ih faktora:- odnosa hranljivih materija prema mikroorganizmi-

ma- prirode hranljivih materija- mje{anja- uslova sredine ( temperatura, pH vrijednost, O2,

otrovne supstance).Na shemi 1. je prikazana aerobna izgradnja i raz-

gradnja stanica bakterija.

5.4. Opis postrojenjaZa odvijanje tehnolo{kog procesa pre~i{}avanja

izgra|eno je postrojenje tipa monoblok koje se sas-toji od vi{e gra|evinskih objekata sa potrebnom ma-{inskom i elektro opremom.

5.4.1. Tretman vodeLiniju za tretman otpadnih voda ~ine slijede}i

objekti:

a) mehani~ki tretman• dovodni kolektor• pumpna stanica za primarno dizanje• automatska lu~na re{etka• kru`ni pjeskolov tipa- «Pista»• kanal sa mjera~em protoka

b) biolo{ki tretman• biolo{ki bazen sa povr{inskom aeracijom sa ma-

mut rotorima• regulacioni preliv• naknadni talo`nik• pumpna stanica za recirkulaciju mulja i transport

vi{ka mulja• odvodni kolektor do rijeke @eljeznice

Na shemi 2. je prikazana {ema postrojenja zapre~i{}avanje otpadnih voda grada Trnova.

5.4.1.1. Pumpna stanica za primarno dizanje

Otpadna voda dolazi kanalizacionim kolektoromØ 400 mm na postrojenje do pumpne stanice za pri-marno dizanje, gdje su montirane pu`ne pumpe, ka-paciteta Q= 2 x 40 l/s.Rad pumpi je automatski i ve-zan je preko nivo prekida~a koji se nalaze u sabir-nom bazenu ispred pumpi. Pomo}u pu`nih pumpiotpadna voda se diè na odre|enu visinu ~ime jeomogu}en gravitacioni tok vode kroz postrojenje.

Shema 1. Aerobna izgradnja i razgradnja stanica bakterija

57VODA I MI BROJ 41

Shem

a 2.

Teh

nolo

{ka

{em

a po

stro

jenj

e za

pre

~i{}

avan

je o

tpad

nih

voda

gra

da T

rnov

a

58VODA I MI BROJ 41

5.4.1.2. Automatska lu~na re{etkaPoslije pumpne stanice voda gravitaciono doti~e

do automatske lu~ne re{etke gdje se izdvaja otpadve}i od 16 mm. Rad re{etke je automatiziran i obav-lja se preko vremenskog relea sa ru~no podesivomregulacijom. Otpad zahva}en na re{etki deponova}ese u korito za otpatke montirano iza re{etke. Pra`nje-nje korita se vr{i ru~no, odlaè u kontejner i odvozina sanitarnu deponiju.

5.4.1.3. PjeskolovPjeskolov je tipa «Pista» zapremine V= 5,2 m3.

Opremljen je mje{alicom sa brojem obrtaja n= 28o/min koja garantuje srednju brzinu isticanja iz baze-na od 0,3-0,4 m/s {to omogu}ava odvajanje mineral-nih materija prema centralnom oknu za pijesak, dokorganske materije ostaju u suspenziji. Va|enje istalo-ènog pijeska se vr{i povremeno pomo}u mamutpumpe koja radi na principu ejektora, za{to se udu-vava zrak pomo}u kompresora kapaciteta Q= 100m3/h , sa Δp = 0,6 bara. Pijesak izva|en iz pjeskolo-va se odvozi na deponiju.

Neposredno iza pjeskolova u kanalu otpadnevode na mjestu kod «Tompsonovog» preliva monti-ran je kumulativni mjera~ protoka otpadne vode zasvakodnevno o~itavanje.

5.4.1.4. Biolo{ki bazenU biolo{kom bazenu zapremine V= 1200 m3 vr{i

se biorazgradnja organskih materija rastvorenih uvodi. Aeracija otpadne vode vr{i se povr{inskimaeratorima tzv. «mamut rotorima». Prema projektu zasimultanu stabilizaciju mulja, satna potreba za kise-onikom iznosi OCh= 32 kg O2/h. Koli~ina unosa ki-seonika zavisi od visine urona lopatica, {to se regu-li{e pomo}u elektro-motornog regulacionog preliva.Pomo}u aeratora se ujedno vr{i i mje{anje otpadnevode, {to je neophodno da bi se sprije~ilo taloènjeaktivnog mulja, kojeg treba stalno odràvati u lebde-}em stanju. Vrijeme zadràvanja u bioaeracionom ba-zenu je 19,87 h.

5.4.1.5. Naknadni talo`nikNaknadni talo`nik sa bioaeracionim bazenom ~i-

ni tehnolo{ku cjelinu i ima zadatak da:- izvr{i separaciju biolo{ki tretirane otpadne vode i

flokulisanog aktivnog mulja,- skupi i ugusti istaloèni aktivni mulj (na oko 1,2%

suhe materije),- izvr{i me|uretenziju aktivnog mulja pri recirkulaciji

istog u bioaeracione bazene.

Aerisana voda iz biolo{kog bazena preko regu-lacionog preliva odlazi u centralni cilindar nakna-dnog talo`nika, a zatim preko ulaznih elemenata usam talo`nik.Talo`nik je zapremine V= 399 m3 savremenom zadràvanja od 3,3 sata. Voda se radijal-no raspore|uje i struji prema prelivnom koritu koje jepostavljeno po obodu talo`nice. Rotacioni zgrta~ mu-lja svojim kru`nim kretanjem omogu}ava sakupljanjeistaloènog mulja sa dna talo`nice i njegov transportu centralni dio.

Voda oslobo|ena istaloènih materija se ispu{tau recipijent - rijeku @eljeznicu.

5.4.2. Tretman muljaLiniju za tretman mulja ~ine slijede}i objekti:

• pumpna stanica za recirkulaciju i transport vi{kamulja

• silos za vi{ak mulja• polja za su{enje mulja

5.4.2.1. Pumpna stanica za recirkulaciju i transport vi{ka mulja

Za recirkulaciju i transport vi{ka mulja projektomsu predvi|ene potopljene muljne pumpe kapacitetaQ= 2 x 40 l/s (radna + rezervna). Recirkulacijom ak-tivnog mulja iz naknadnog talo`nika u bioaeracionibazen pospje{uje se razgradnja rastvorenih organ-skih materija rastvorenih u vodi. Recirkulacija muljase vr{i sve dok se ne postigne potrebna koncentra-cija mulja u bioaeracionom bazenu (C=250-300 ml/l,

Bioaeracioni bazen i naknadni talo`nik Polja za su{enje mulja

mjerena u Imhoffovom lijevku), a zatim se zatvaraventil za recirkulaciju i vi{ak mulja prebacuje u silosza mulj.

Specifi~na produkcija mulja za uslove simultanestabilizacije iznosi AMvis/Rvb= 0,54 kgSM/kgBPK5.

5.4.2.2. Silos za muljU silosu za mulj odvija se proces ugu{}ivanja, a kon-

centracija mulja se pove}ava. Dnevna produkcija vi{kamulja iznosit }e 145,8 kg SM/d, a zapremina vi{kamulja je 12 m3/d. Stepen ugu{}ivanja koji se moè o~e-kivati iznosi u prosjeku 3-4 % SM za aerobno stabili-zirani mulj. Za sedmi~no zadràvanje dnevne produ-kcije vi{ka mulja potrebna zapremina silosa iznosiV=96 m3. Koli~ina nadmuljne vode iznosit }e 8 m3/d.

Nadmuljna voda se preko preliva odvodi cjevo-vodom na ponovni tretman.

5.4.2.3. Polja za su{enje muljaMulj iz silosa se nakon odre|enog vremena za-

dràvanja prebacuje na otvorena polja za su{enje,odakle se povremeno odvozi na deponiju van lokaci-je postrojenja. Potrebna povr{ina polja za su{enje je

300 m2. Procjedna voda kroz sloj {ljunka i pjeska idrena`nu cijev odlazi u filtersko okno, a zatim dalje urecipijent.

6. Ostali objekti na postrojenjuOd ostalih objekata na postrojenju nalaze se ko-

mandna zgrada sa laboratorijom, kompresorska sta-nica i trafo stanica.

U laboratoriji }e se svakodnevno vr{iti ispitivanjekvaliteta ulazne otpadne vode i kvaliteta izlazne pre-~i{}ene vode (efluenta), kao i ispitivanje parametaraunutar postrojenja bitnih za vo|enje procesa pre~i{-}avanja.

Zaklju~akPrimjer za{tite vodotoka @eljeznice koji je na iz-

gled lokalnog zna~aja u su{tini je bitna karika u lan-cu za{tite kako kada je u pitanju voda tako i za kom-pletan okoli{.

Ovaj slu~aj kao dobar primjer trebao bi da pota-kne sve institucije da svojim doprinosom u bilo kojojoblasti (neizostavljaju}i politiku) naprave korak kakvalitetnijem ìvljenju na ovim prostorima.

59VODA I MI BROJ 41

SA@ETAKradu je predstavljen rezultat dosada{njihistraìvanja faune vodenih cvjetova (Ephe-meroptera) u vodnim ekosistemima Bosnei Hercegovine. Kao rezultat tih istraìvanja

je 58 opisanih vrsta, a dvije vrste iz roda Rhythtoge-na su nove za nauku. Deset endemi~nh vrsta dajuposeban karakter podru~ju hidroekosistema Bosne iHercegovine. Vodeni cvjetovi su uklju~eni kao zna-~ajni bioindikatori u saprobiolo{ke tablice ocjenekvaliteta vode (Kolwitz, Marson, 1909, Slada~ek,1973, Wegl, 1983.) u teku}icama. Rezultati istraìva-nja sliva rijeke Bosne i sliva Neretve (1999.-2002.)pokazuju da u bentosu ovih rijeka egzistira 18 vrstavodenih cvijetova. Sliv Bosne uslijed ve}eg antropo-genog uticaja, degradacije kvaliteta vode uop}e ka-rakteri{u vrste sa {irokom ekolo{kom valencom. SlivNeretve iako se odlikuje manjim diverzitetom ovih in-sekata naseljavaju vrste koje indiciraju povoljne eko-lo{ke uvjete (steno – mesovalentne). Sve konstato-vane vrste su prema svojim osobenostima pokazalesu se kao pouzdani i primjenjivi indikatori kvalitetavode na prostoru Bosne i Hercegovine. Na osnovupreduzimanja mjera u multidisciplinarnim istraìvanji-ma abioti~kih i bioti~kih zna~ajnosti vodotoka Bosnei Hercegovine neophodno bi bilo napravitu listu pri-oritentih ìvih oblika, na osnovu pra}enja populacijatih vrsta i sagledavanju abioti~kih uvjeta uspostavitiadekvatan i jedino mjerodavan monitoring kvalitetavodnih tokova, a u skaldu sa evropskim direktivama.

KLJU^NE rije~i: indikator, monitoring, diverzi-tet, ishrana, vodeni cvijetovi

UVODBilo{ko ocjenjivanje kvaliteta teku}ih voda (bi-

olo{ki monitoring) zasnovano je na prisutnosti ili od-sustvu bioindikatora iz grupe vodenih organizama narazli~itom trofi~kom nivou (cijanobakterije, bakterije,alge, makrofite, makroinvertebrate i ribe). Jedan od

glavnih problema na prostorima na{e dràve je je-dinstven pristup problemu prirodne katagorizacijevodotoka ili dijelova tokova bez koje nije mogu}eraspravljati o kvalitetu vode koji je neophodan u pra-vilnom upravljanju ovim resursima. Preporuka Evrop-ske unije je da se pri ocjeni kvaliteta vode u teku}i-cama primjenjuje biolo{ka metoda (bioti~ki indeksi)odgovaraju}a za istraìvani region. Prilagodba biolo-{ke metode u ocjeni kvaliteta vode istraìvanim teku-}icama je rezultat raznovrsnosti, prije svega makro-inevretbrata koje su pokazale ovisnost od hidrolo-{kih karaktera vodotoka.

U zajednici makroinvertebrata zna~ajno mjestou monitoringu zauzimaju vodeni cvjetovi (Epheme-roptera) koje svoj ve}i dio ìvota (oplo|eno jaje, lara-va, subimago) borave u slatkim vodama, a kao ima-go ìve u blizini voda veoma kratko. Za vrijeme svogìvota kao imago ~ak se i ne hrane samo se reprodu-kuju i umiru. Ovi insekti su se pojavili prije 275 miliju-na godina u karbonu (McCafferty, 1990) na planetiZemlji i spadaju u grupu najstarijih insekata. Glavnisistematski karakteri za determinaciju larava koje ì-ve u vodnim ekosistemaima su oblici {krga. Drugakarakteristika su dva kaudalna nastavka (Epeorus) iterminalni filum na kraju abdomena, a imaju jednukandù na kraju ekstremiteta (nogu). U svijetu je opi-sano preko 2.000 vrsta vodenih cvjetova (Hubbard,Peters, 1976), svrstane u 231 rod (Hubbard, 1990).U Evropi se procjenjuje da ìvi oko 300 vrsta (Stude-mann i sur., 1992).

Prema razvojnom ciklusu dijele se na : univoltne(imaju jednu generaciju u toku godine), multivoltne(vi{e generacija u toku godine) i semivoltne (razvojniciklus traje vi{e godina). U sastavu makrozoobento-sa larve imaju u vodnim ekosistemima zna~ajnomjesto u sabiranju organskih i mineralnih ~estica,struganju perifitona, filtriranju detritusa iz vodnog to-ka, a veoma rijetko su predatori. Zna~ajnu su u ishra-ni ihtiopopulacija posebno pastrmki.

BIODIVERZITET VODENIH CVJETOVA (INSECTA:EPHEMEROPTERA) U BiH I NJIHOV ZNAÂJ U OCJENIKVALITETA VODE

60

Doc. dr. SADBERA TRO@I]-BOROVAC

VODA I MI BROJ 41

U

Ve} pri pojavi prvih biolo{kih tablica u ocjeni ka-valiteta vode (Kolwitz, Marson, 1909) su uklju~ene{est vrsta, kasnije su u biolo{ke tablice uklju~ene 42vrste (Slada~ek, 1973.) i imaju svoju saprobnu i indi-katorsku vrijednost. Wegl 1983, je pro{irio ovaj spi-sak na 88 vrsta (saprobnu vrijednost dao je i za vi{etaksonomske kategorije ne samo vrste), a premanajnovijim podacima Honsing – Erlenburg i sur.1990. -106 vrsta i na kraju Moog 1995. je u biolo{ketablice uklju~io 111 vrstu vodenih cvijetova.

Prve podatke o fauni Ephemeroptera u Bosni iHercegovine, nalazimo u radovima Klapaleka 1898.,1906. i Pongraza 1914. Ova nalazi{ta su nepreciznai veoma nepouzdana, a tek krajem {ezdesetih godi-na pro{log vijeka navode se neke vrste ovih inseka-ta vezane za prostor BiH (Tanasijevi}, 1981.). Periodintezivnog istraìvanja ovih insekata u vodotocimana{e dràve je od po~etka sedamdesetih godinapro{log stolje}a do danas. Rezultati dosada{njih is-traìvanja su 58 vrsta koje su koje su pripadnice de-vet evropskih porodica i 20 rodova. Dvije vrste sunove za nauku, a registrovano je ~ak deset endemi-~nih vrsta (Tanasijevi}, 1970, 1974, 1975, 1977., 1978.,1980., 1981., Troì}-Borovac, 2000., 2002., 2003.).

Cilj ovog rada je da se prije svega ukaè na zna-~ajnost faune Ephemeroptera, na stepen istraènos-ti , te ukaè po prvi put na bitne indikatore za vodo-toke u Bosni i Hercegovini.

Kao prilog na kraju je data “chek lista” vrsta do-sad konstatovanih u vodotocima Bosne i Hercegovi-ne.

Materijal i metode radaSakupljanje uzoraka za istraìvanje faune Ephe-

meroptera obuhvatilo je sliv rijeke Bone od izvori{tado Zenice na 13 lokaliteta (juni 1999.-juli 2000.) slivNereteve (od Ocrkavlja do u{}a Bune) u periodu od8.09.-21.11. 2002. godine.

Slika 1. [ema presjeka korita i transekata pri uzorkovanju“kick sampling” metodom

Pri uzorkovanju je primjenjenja “kick sampling”metoda (slika 1) na slivu Bosne, a i na lokalitetima(40) sliva rijeke Neretve. Na svakom lokalitetu uzetesu po tri probe, a u svakoj probi sadràne su ~etiripotbrobe (dva sa jedne obale korita i dva sa drugeobale korita). Istraìvanja na slivu rijeke Neretve reali-zovana su u okviru ihtiolo{kih istraìvanja od sep-

tembera – novembra 2002. godine. Na oba slivauzorci su fiksirani na terenu sa 4% formaldehidom, aseparacija jedinki vodenih cvijetova, te njihova fiksa-cija u 70% etilalkoholu izvr{ena je u Laboratoriju zaBiosistematiku i Ekologiju ìvotinja na Odsjeku za bi-ologiju Prirodno-matemati~kog fakulteta Univerzitetau Sarajevu.

Determinacija jedinki izvr{ena je jednim dijelomuz pomo} suradnika sa Biotehni~kog fakulteta Uni-verze v Ljubljani i Nacionalnog biolo{kog instituta uLjubljani. Kori{teni su klju~evi za determinaciju:1. Bauernfeind, E. (1994): Besstimmungsschlüssel

für die Österreichen Eintagsliegen (Insecta:Ephe-meroptera), 1. Teil. Wien, Bundesanstalt für Was-sergütte des Bundesministeriums für Land undForstwirtschaft, 92s.

2. Bauernfeind, E. (1994): Besstimmungsschlüsselfür die Österreichen Eintagsliegen (Insecta:Ephe-meroptera), 2. Teil. Wien, Bundesanstalt für Was-sergütte des Bundesministeriums für Land undForstwirtschaft, 96s.

3. Studemann, D., Landolt, P., sartori, M., Hefti, D.,Tomka, I. 1992: Ephemeroptera, Insecta Helvetica,fauna (9), Société entomologique suisse, 174 s.

Rezultati rada i diskusijaNa osnovu analize kvalitativno-kvantitativnog

sastava zoobentosa uzorkovanog na lokalitetima sli-va rijeke Bosne i slivu Neretve konstatovano je 17vrsta vodenih cvjetova razli~itim brojem jedinki (tabe-la 1). Sistematski posmatrano konstatovane vrstepripadaju u {est razli~itih familije: Baetidae, Oligone-uriidae, Heptagenidae, Ephemeridae, Ephemerelli-dae i Siphlonuridae.

Raznovrsnost ovih insekata ukazuje na veomapovoljne ekolo{ke uvijete koji vladaju u vodi istraì-vanih vodotoka sliva rijeke Bosne i sliva Neretve.

61VODA I MI BROJ 41

Rijeka SanaSnimio: M. Lon~arevi}

Pregled konstatovanih vrsta u uzorcima bento-sa u vodi istraìvanog dijela sliva rijeke Bosne i slivaNeretve (1999.-2002.) sa naznakom njihovih ekolo-{kih karakteristika.

Porodica Heptagenidae 1. Epeorus sylvicola (Pictet, 1865) se prema lite-

raturnim podacima u vodama [vajcarske pojavljujeiznad 400 m n.v., a u Sloveniji i Makedoniji (Zabric,1997.) spu{ta se ispod 400, a u{}e Ljubine gdje jekonstatovana (Troì}-Borovac, 2002.) na 315 m. Uranijim istraìvanjima u Ljubini je konstatovana ispodizvora na 1.100 m (Tanasijevi}, 1969.).

Ova vrsta naseljava vode bogate kisikom, a nje-na saprobna vrijednost (Wegl, 1983.) od 1, 2 ukazu-je da se javlja u oligosprobnim vodama i dobar je in-dikator vode (G=4), {to se potvrdilo u slivu Bosne, aova vsrta konstatovana je i na kamenitom sedimentuMiljacke na lokalitetu Dariva pri niskom vodosataju iu u{}u Ljubine, a u istraìvanjima 2002. godine kon-statovana je ve}im brojem jedinki u gornjem tokuLjubine iznad êvljanovi}a (Troì}-Borovac, 2002.).

62VODA I MI BROJ 41

Tabela 1. Vrste vodenih cvijetova (Ephemeroptera) konstatovane u vodama sliva Bosne (1999-2002) i sliva Neretve (2002)

Slika 1. Epeorus

63VODA I MI BROJ 41

Za ovu vrstu je zna~ajno da ima pokretene krupne{krge koje su postavljene tako na tijelu da omogu}a-vaju slijepljivinje za kamen, a i sami cerci (dva) nakraju postavljeni su tako da sluè kao stabilizatori(slika 1). Sve ovo je prilagodbe na uslove brzog pro-toka {to omogu}ava opstanak ovih jedinki. Pokazujuvisok stupanj osjetljivosti na izmjenu fizi~ko-hemij-skih uvjeta u vodi prvenstveno, koncentracije kisika,pove}anje temperature i smanjenje protoka, a nase-ljavaju planinske teku}ice.

Ecdyonurus helveticus (Eaton, 1885.) vrsta kojaje konstatovana ve}im brojem jedinki na lokalitetima

sa ve}im stupnjem kvaliteta vode. Prema dosada{-njim podacima konstatovana je u svim slivovima naprostoru Bosne i Hercegovine. U uzorcima bentosasliva Bosne na istraìvanim loklitetima indicira oligo-betamesosaprobnu vodu (1,5), a prema indikator-skoj vrijednosti (2) je slab indikator kvaliteta vode. Uistraìvanim dijelovima sliva Bosne i Neretve moèse re}i da se javlja na mikrohabitatima sa kamenitimsedimentom, ja~im protokom i manjim dubinama.Na mjestima pojavljivanja fizi~ko-hemijski uslovi suveoma povoljni, te se njegova indikatorska vrijednostmoè uzeti kao odgovaraju}a za prostor na{ih voda.

Slika 1. Epeorus sylvicola i Ecdyonurus helveticus

Druga vrsta ovog roda je, Ecdyonurus venosusFabricius, 1758. koja je veoma ~esta u manjim teku-}icima Bosne i Hercegovine, a njihova distribucijauvjetovana je na~inom ishrane i abioti~kim faktorima(slika 2). Obe vrste se hrane algama koje pomo}ulabijalnih palpusa ili maksila (donjih vilica) trgaju sakamena (Cummins, 1973.). Shodno tome zna~i dase javljaju na habitatima sa kamenitim sedimentom,a veoma su osjetljive na ja~i uticaj otpadnih voda navodotoke . Posebna prilagodba na uslove sredine sukrilca na prvom segmentu toraksa (pronotum) koji-

ma se dodatno lijepe za kamenje i spre~avaju odno-{enje vodenom strujom.

Rhythrogena semicolorata (Curtis, 1834.) je kon-statovana najve}im brojem jedinki u uzorcima slivaNeretve, a posebno u dijelovima gornjeg toka. Pona~inu ishrane spada u grupu struga~a (grazers), ahrani se algama koje trga sa kamenite podloge ma-ksilarnim palpusom ili donjom usnom. Ova vrsta sejavlja i u uzorcima sliva Bosne ali samo u planinskimteku}icama sa brzim protokom, kamenitom podlo-gom i velikim stupnjem zasi}enosti kisikom. Veomadobar je indikator ~iste – oligosaprobne vode.

Porodica Baetidae Predstavnici ove porodice vodenih cvijetova su

detritovori, naseljavaju vode sa dosta organskogotpada i ve}ina su u monitoringu slabi i nepouzdaniindikatori kvaliteta vode. Od svih vrsta vodenih cvije-tova javljaju se u vodama sa ve}im stupnjem zaga-|enosti.Slika 2. Ecdyonurus venosus

64VODA I MI BROJ 41

1. Baetis alpinus (Pictet,1843.), konstatovana samou uzorcima u{}a Ljubine, a zna~ajno je naglasitida ova srednjevropska vrsta, veoma pouzdan jeindikator povoljnih ekolo{kih uvjeta, sa indikator-skom vrijednosti 4.

2. Vrsta Batis niger (Linnaeus, 1761.) naseljava vodeAustrije (Bauernfeind, 1994.), Italije (Belfiore,1983.), Slovenije (Zabric, 1997.), kod nas je kon-statovana u slivu Drine, a u slivu Bosne konstato-vana je samo Bosnu poslije u{}a La{ve (malimbrojem jedinki). Za ovu vrstu je poznato da nase-ljava habitate sa dosta bogatom vegetacijom {toje izraèno na lokalitetu gdje je konstatovana. Do-bar je indikator (3) mesasaprobne vode.

3. Baetis rhodani (Pictet, 1843.) najzastupljenija vrstau svim slivovima na{e zemlje, javlja se u ~istim dozaga|enih (beta - alfa mesosaprobnih voda) voda,{to je karakteristi~no za sve evropske vode. Ve-oma eurivalentna vrsta i od svih vodenih cvijetovanajtolerantnija je na stupanj one~i{}enja vodoto-ka. Spada u grupu “sakuplja~ica”, a hranu skupljasa podloge, svojim oblikom tijela, pokretnim{krgama prilago|ena je na uslove sa brzim i ma-njim protokom (slika 3).

4. Baethis scambus Eaton, 1870. je vrsta koja se po-kazala kao dobar indikator betamesosaprobne vo-de (s= 1,8), javlja se zajedno sa predhodnomvrstom ali je vi{e osjetljiva na stupanj one~i{}enjai izostaje u zaga|enim vodama sa procentom ki-sika ispod 70 %.

Slika 3. Baetis rhodani

Porodica LeptophlebidaeKonstatovana sa vrstama: Habroleptoides confu-

sa Sartori & Jakob, 1986. (slika 4), Habroflebia lautaEaton, 1884. i Paraleptophlebia submarginata Step-hensen, 1835. u uzorcima Bosne na izlazu iz Viso-kog, a daleko ve}im brojem jedinki u uzorcima prito-ka La{ve, Ribnice i Ljubine. Za vrste ove familije ka-rakteristi~no je da spadaju u grupu puza~ica (“sprawlers”) sa mehkim zatkom i nitastim {krgama. Uishrani preferiraraju ka detritusu i opalom li{}u, te sejavljaju na habitatima koji osiguravaju ovakve uvjete.U monitoringu se vrste Habroleptoides confusa i Ha-broflebia lauta pokazale kao eurivalentne, a Paralep-tophlebia submarginata je pouzdan indikator beta-mesosaprobne vode.

Slika 4. Habroleptoides confusa

Porodica EphemeridaeOva porodica je u vodama BiH predstavljena sa

vrstama: Ephemera danica, Ephemera zettani, E.line-ata i E.vulgata. U okviru istraìvanja sliva rijeke Bosne(1999.-2002.) konstatovana je vrsta Ephemera dani-ca u pritokama Bosne, kao i nekim lokalitetima slivagornje Neretve. Za ovu vrstu je zna~ajna jaka prila-godljivost na promjne uslova u vodotoku. Grabljivicaje, a s druge strane hrani se ~esticama detristusa (sli-ka 5). Indicira brì protok i sitni sediment. Na|ena jeuvijek na mjestima gdje je sediment omogu}avaonjeno ukapanje koje ona realziju pomo}u prvog pa-ra ekstremiteta i dugih tankih mandibula (gornjih vili-ca). [krge su nitaste postavljene vi{e dorzalno takoda omogu}avaju nesmetanu respiraciju dok je gor-njim dijelom dublje u sitnom sedimentu. Indikator jebetamesosaprobnoh kvaliteta vode, a u daleko jebrojnija u manjim teku}icama.

Slika 5. Ephemera danica

Slika 5a. Ephemerella ignita

Porodica EphemerellidaeOva familija je u vodama BiH predstavljena sa

dva roda i pet vrste. U istraìvanom dijelu sliva rijeke

65VODA I MI BROJ 41

Bosne konstatovana je vrsta Ephemeralla ignita (Po-da, 1761.) koja se javlja do u{}a Miljacke i na loklite-tu iznad u{}a La{ve. Ovo je euroazijska vrsta koja je{iroko rasprostranjna u Evropi, a vezan je za habita-te sa dosta podvodnog bilja, posebno je brojna uuzorcima u junu kada je u formi subimaga. Zna~jnoje da daleko manjim brojem jedinki se javljaju u slivuNeretve. Druga vrsta je Ephemerella notata Eaton,1887. za koju je zna~ajno da se javlja daleko manjimbrojem jedinki i na manjem broju lokaliteta kako u is-traìvanom dijelu sliva Neretve tako i sliva Bosne. Zaovu vrste je zna~ajno da u monitoringu kvaliteta vo-de pokazuju se kao slabi indikatori (G=2), a i poka-zuju izraènu sklonost ka plavljenju (Ghetti, 1986.).U ishrani obe vrste se hrane sa biljkama i javljaju sena habitatima sa mahovinama, u korijenju vi{ih bilja-ka, a zaka~e se pomo}u izra{taja na tijelu (slika 5) ispadaju u grupu penja~ica – “climbers” (Elliot atall.,1988.).

Porodica Oligoneuriidae U fauni vodenih cvijetova Bosne i Hercegovine

predstavljena je samo jednom vrstom Oligoneuriel-la rhenana Ulmer, 1924 koja je samo konstatovana uslivu Bosne u uzorcima u{}a rijeke Ribnice (Troì}-Borovac, 2002). Odlikuje se dobro razvijenim kaudal-nim nastavcima kojima se ~vrsto prijanjaju za podlo-gu, te tako se prilago|avaju brzom protoku (slika 6).Imaju specifi~no gra|ene loptaste {krge koje su pos-tavljene dorzalno na abdomenu. S obzirom na prila-godbu uslovima brzog protoka javljaju se u vodamadobrog kvaliteta i indiciraju povoljne ekolo{ke uvjete.

Slika 6. Oligoneuriella rhenana

Porodica Siphlonuridae Ulmer, 1920 U vodama Bosne i Hercegovine javlja se sa dvi-

je vrste roda Siphlonurus. Istraìvani dio sliva Bosne(Rimski Most, Bosna prije u{}a Miljacke) naseljavaSiphlonurus croaticus Ulmer, 1924. a za koju se na-vodi da je endemi~na vrsta (Tanasijevi}, 1974.). Ovavrsta je konstatovana u Sloveniji, Hrvatskoj (Tanasije-

vi}, 1974.), Makedoniji (Ikonomov, 1960.), Austriji iNjema~koj (Baurenfeind, 1994.), a naseljava kra{kevode. Vezana je za mjesta sa mirnim protokom, pri-obalje i prema stani{tu koje naseljavaju spadaju umgrupu pliva~ica (“swimers”), a oblikom tijela i dlaka-vim terminalnim filumom su prilago|ene na takveuslove ìvota. Velikim brojem jedinki se javljaju ukra{kim izvorima na podru~ju Kupresa i na Vrelu Bo-sne.

Podaci o vrstama vodenih cvjetova koje su regis-trovane u uzorcima bentosa sliva rijeke Bosne i slivaNeretve, pokazuju zna~ajne razlike o op}im ekolo-{kim uvjetima ova dva vodotoka. Prije svega sve ra-zlike su rezultat pripadnosti razl~i~itim slivovima(Crnomorski i Jadranski). Sliv Neretve je osoben ka-ko bo abioti~kim uslovima tako i po ìvom naselju.

ZAKLJUÂKNa osnovu rezultat istraìvanja makroinvertebra-

ta sliva rijeke Bosne i sliva Neretve, a i sagledava-njem dosada{njih podataka o raznovrsnosti faunevodenih cvjetova u vodotocima Bosne i Hercegovinemoè se zaklju~iti:1. Ephemeroptera su u uzorcima sliva Bosne i sliva

Neretve konstatovane sa 18 vrsta koje sistematskisu svrstane u {est evropskih familija i 11 rodova.

2. Velika raznovrsnost vodenih cvjetova ukazuje naveoma povoljne ekolo{ke uvjete u istraìvanimvodotocima.

3. Ve}a raznovrsnost ovih insekata konstatovana jeu slivu Bosne (18 vrsta).

4. Sve vrste su se pokazale kao zna~ajni indikatoriop}ih ekolo{kih uvjeta u istraìvanim vodnim eko-sistemima.

5. Za sliv Neretve je vezano ve}i broj stenovalentnihvrsta, dok sliv Bosne obiluje vrstama sa {irokomekolo{kom valencom (eurivalentne).

6. Velika senzibilnost posebno nekih rodova u okvi-ru vodenih cvijetova, bogastvo vrsta i njihova zna-~ajnost u biomonitoringu obavezuije na nastavakistraìvanja i formiranje liste zna~ajnih indikatorakako ove grupe vodenih organizama tako i osta-lih zna~ajnih grupa.

LITERATURA1. Bauernfeind, E. (1994.): Bestimmungsschlussel fur die Os-

terreichischen Eintagsfliegen (Insecta, Ephemeroptera), 2.Teil. Wien, Bundesanstalt fur Wassergute des Bundesminis-terimus fur Land und Forstwirtschaft, 92.

2. Belifore, C. (1983.): Efemeroteri (Ephemeroptera), Guideper il riconoscimento delle specie animali delle acque in-terne italiane. Roma, Consiglio Nazionale delle Richer-sche.

3. Cummins, K. W. (1973.): Trophic relation of aqatic insects.Annual Revue of Entomology, 18: 183-206.

4. Elliot, J. M., Humpesch, U.H., Macan, T.T. (1988.): Larvaeof the British Ephemeroptera: a key with ecological notes.Ambleside, Freshwater Biological Association, 49, 145.

5. Ghetti, P. F. (1986.): I macroinvertebrati nellánalisi di qual-ity dei corsi dácqua. Universita di Parma. Cattedra di Idro-biologia, Trento, 11.

66VODA I MI BROJ 41

6. Hubbard, M.D. (1990.): Mayflies of the world . Flora andFauna Handbook 8. Gainesville, Sandhill Crane Press,119.

7. Hubbard, M.D., Peters, W.L. (1976.): The number of ge-nera and species of mayflies (Ephemeroptera). Entomol.News., 245.

8. Ikonomov, P. (1960.): Rasprostranu vanje na Epheme-roptera vo Makedonija. Acta. Mus.Maced.Scient.Natur.,VII, 3: 47-74.

9. Kolwitz, R., Marsson, M. (1909.): Okologie der tierischenSaprobien. Internat.Rev.Hydrobiolo. 2, 126-152.

10. McCafferty, W.P. (1990.): Ephemeroptera.V:D.A. Grimaldied.: Insects from the Santana Formation, Lower Cretace-us of Brazil.Am.Mus.Nat.Hist., 195,20-50.

11. Slada~ek, V. (1973.): Ergebnisse der Limnologie, Systemof water quality from the Biological point of View. Stut-tgart, Arch.Hydrobiolo., Beiheft 7, 215.

12. Studemann, D., Landolt, P., sartori, M., Hefti, D., Tomka,I., (1992.): Ephemeroptera, Insecta Helvetica, Fauna (9).Societe entomologique Suisse, 174.

13. Tanasijevi} M. (1970.): Fauna Ephemeroptera nas podru-~ju planine Magli}, Volujak i Zelengora. Glasnik Zemalj-skog muzeja, IX: 179-184.

14. Tanasijevi} M. (1974.): nalaz vrsta roda SiphlonurusEaton 1868 (Ephemeroptera) u nekim podru~jima Jugo-slavije. Posebni otisak iz Glasnika Zemaljskog Muzeja ,XII, 287-292.

15. Tanasijevi} M. (1977.): Dinamika populacija vrsta rodaBathis Leach (Ephemeroptera) u rijeci Stavnji 213 - 258,Godi{njak Biolo{kog instituta Univerziteta u Sarajevu, vol.XXX, sarajevo

16. Tanasijevi} M. 1978.: Razvojni stupnjevi vrste Ephemerel-la ignita (Poda) (Insecta, Ephemeroptera). Godi{njak Bi-olo{kog instituta Univerziteta u Sarajevu, vol.XXXI, 183-196

17. Tanasijevi} M. 1979.: Prilog poznavanju vrste Ephemerellaikonomovi Putz. (Insecta, Ephemeroptera). Godi{njak Bio-lo{kog instituta Univerziteta u Sarajevu, vol. XXXII, 163-169

18. Tanasijevi} M. 1981.: Caenis robusta Eaton and Baetopustenellus (Albarda) two new species in fauna of Epheme-roptera of Yugoslavia. Godi{njak Biolo{kog instituta Uni-verziteta u Sarajevu, vol. 34, 167-170.

19. Tanasijevi}, M. (1981.): Ephemeroptera. Elaborat: Ende-mi~ni vodeni insekti BiH. Biolo{ki institut Univerziteta uSarajevu, 5-15.

20. Tanasijevi} M. 1984.: Rhithrogena hercegovina sp.n. I Rhit-hrogena neretvana sp.n. - dvije nove Heptageniidae (Ep-hemeroptere iz zapadne Hercegovine). Godi{njak Biolo-{kog instituta Univerziteta u Sarajevu, vol. 37, 195-210.

21. Tanasijevi} M. 1985.: Rhithrogena jahoriensis sp.n. (Ep-hemeroptera, Heptageniidae ). Godi{njak Biolo{kog in-stituta Univerziteta u Sarajevu, vol. 38, 137-142.

22. Troì}-Borovac, S., [krijelj, R. (2000.): Makroinvertebratau ocjeni kvaliteta vode gornjeg toka rijeke Une. Veterina-ria, 49, 3-4: 321-332.

23. Troì}-Borovac, S. (2002.): Makroinvertebrata bentosa ri-jeke Bosne i pritoka u ocjeni kvaliteta vode. Doktorska di-sertacija. Prirodno-matemati~ki fakultet Univerzitet u Sa-rajevu.

24. Troì}-Borovac, S. (2003.): Zoobentos rijeke Neretve. Zbor-nik radova: Voda u kr{u slivova Cetine, Neretve I Trebi{-njice. Neum 25-27. maj, Sveu~ili{te u Mostaru, 581-591.

25. Wegl, R. (1983.): Index fur die Limnosaprobitat., Wien,Beitrage zur Gewasserforschung XIII, Band 26, 157-159.

26. Zabric, D. (1997.): Vrstna raznolikost, raz{irjenost in eko-logija ednodnevnic (Insecta, Ephemeroptera) v nekatorihslovenskih vodotokih. Magistarsko delo. Biotehni{ka fa-kulteta Univerza v Ljubljani.

POPIS VRSTA VODENIH CVJETOVAKONSTATOVANIH u BOSNI i HERCE-GOVINI u PERIODU od 1898. – 2005.GODINE:Sistematski prijegled vodenih cvjetova Bosne i

Hercegovine

Porodica Ephemeridae Latreille, 1810.Rod Ephemera (Linnaeus, 1758.)

1. E. danica (Müller, 1764.)2. E. zettana (Kimmins, 1937.)3. E. lineata (Eaton, 1870.)4. E. vulgata (Linnaeus, 1758.)

Porodica Siphlonuridae Ulmer, 1920.Rod Siphlonurus (Eaton, 1868.)

5. S. aestivalis (Eaton, 1903.)6. S. croaticus (Ulmer, 1924.; Tanasijevi}, 1974.)

Porodica Heptageniidae Needham, 1901.Rod Dacnogenia (Kluge, 1987.)

7. D. coerulans (Rostoc, 1878.), (=Heptagenia coerulans Ro-stoc, 1878.)

Rod Ecdyonurus (Eaton, 1868.)8. E. auriantiacus (Bürmeister, 1839.), (=E. pazsiczkyi Pon-

gracz, 1913.)9. E. epeorides (Eaton, 1870.)

10. E. forcipula (Pictet, 1845.)11. E. gridellii (Grandi, 1953.)12. E. helveticus (Eaton, 1885.)13. E. venosus (Fabricius, 1775.)14. E. zelleri (Eaton, 1885.)15. E. ozrensis (Tanasijevi}, 1974.)

Rod Electrogena (Zurwerra Tomka, 1985.)16. E. lateralis (Curtis, 1834.), (=Ecdyonurus lateralis Curtis,

1834.)

Rod Epeorus (Eaton, 1881.)17. E. alpicola (Eaton, 1871.)18. E. sylvicola (Pictet, 1865.), (=E. asimilis Eaton, 1885.)19. E. jugoslavicus ([amal, 1935.)

Rod Heptagenia (Walsh, 1862.)20. H. longicauda (Stephens, 1836.)

Rod Rhythrogena (Eaton, 1881.)21. Rh. beskidensis (Alba-Tarcedor & Sowa, 1987.), (=Rh.

aurintiaca)22. Rh. neretvana (Tanasijevi}, 1984.)23. Rh. hercegovina (Tanasijevi}, 1984.)24. Rh. puthzi (Sowa, 1984.)25. Rh. ryszardi (Tanasijevi}, 1984.)26. Rh. beskidensis (Alba-Tarcedor & Sowa, 1987.), (=Rh. di-

aphna Navas, 1917.)27. Rh. semicolorata (Curtis, 1834.)28. Rh. sowai (Puthz, 1972.)29. Rh. jahoriensis (Tanasijevi}, 1984.)

Porodica Baetidae (Leach, 1815.)Rod Baetis (Lechleach, 1815.)30. B. alpinus (Pictet, 1843.)31. B. buceratus (Eaton, 1870.)32. B. carpatica (Morton, 1910.)

33. B. gemullus (Eaton, 1870.)34. B. muticus (Linnaeus, 1758.)35. B. niger (Linnaeus, 1761.)36. B. fuscatus (Linnaeus, 1761.)37. B. rhodani (Pictet, 1843.)38. B. scambus (Eaton, 1870.)39. B. vernus (Curtis, 1834.)40. B. buceratus (Eaton, 1870.)41. B. lutheri (Müller-Liebenau, 1967.)

Rod Cloen (Leach, 1815.)42. C. dipterum (Linnaeus, 1761.)

Rod Centroptilum (Eaton, 1869.)43. C. luteolum (Müller, 1776.)

Porodica Leptophlebiidae (Banks, 1900.)Rod Paraleptophlebia (Lestage, 1917.)44. P. submarginata (Stephens, 1835.)

Rod Habroleptoides (Schönemund, 1929.)45. H. confusa (Sartori & Jakob, 1986.)

Rod Habrophlebia (Eaton, 1881.)46. H. fusca (Curtis, 1834.)

Porodica Ephemerellidae (Klapalek, 1909.)Rod Ephemerella (Walsh, 1862.)47. E. ignita (Poda, 1761.)

48. E. ikonomovi (Puthz, 1971.)49. E. notata (Eaton, 1887.)50. E. mucronata (Bengtsson, 1909.), (=Chitinophora unico-

lorata Ikonomov, 1961.)

Rod Torleya (Lestage, 1917.)51. T. major (Klapalek, 1905.)52. T. belgica (Lestage, 1917.)

Porodica Oligoneuriidae (Ulmer, 1914.)Rod Oligoneuriella (Ulmer, 1924.)53. O. rhenana (Ulmer, 1924.)

Porodica Caenide (Newman, 1853.)Rod Caenis (Stephens, 1835.)54. C. horaria (Linnaeus, 1758.)55. C. robusta (Eaton, 1884.)56. C. macrura (Stephens, 1835.)

Rod Baetopus (Muller-Liebenan, 1978.)57. B. tenellus (Albarda, 1878.)

Porodica Pothamantidae (Albarda, 1888.)Rod Pothamanthus (Pictet, 1843.)58. P. luteus (Linnaeus, 1767.)

Troì}-Borovac, S., 2004.: Sistematski prijegledvodenih cvjetova Bosne i Hercegovine. Unutar: S.Lelo (urednik), Fauna Bosne i Hercegovine..

67VODA I MI BROJ 41

Rijeka Bosna je modrozelena samo do SemizovcaSnimio: M. Lon~arevi}

SA@ETAKradu su prikazani rezultati istraìvanja kva-litativno-kvantitativnog sastava zajedniceGastropoda rijeke Fojnice i njenih pritoka uperiodu juni-oktobar 2003. godine. Tokom

istraìvanja uzeti su u obzir i fizi~ko-kemijski parame-tri: temperature vode, pH vrijednost, zasi}enost kisi-kom i koli~ina rastvorenog kisika. Rezultati kvalitati-vno-kvantitativnog sastava Gastropoda ukazuju nasiroma{tvo u broju vrsta.

UVOD Poznavanje i o~uvanje biodiverziteta prirodnih

ekosistema ima globalni zna~aj i predstavlja uvjetopstanka ~ovjeka. Svojom djelatno{}u ~ovjek mije-nja uvjete u prirodi, izazivaju}i tako i radikalne pro-mjene u prirodnom sistemu voda. ljudskim aktivnos-tima biodiverzitet je u znatnoj mjeri ugroèn, {to jedovelo do nestanka mnogih vrsta i smanjenja gusti-ne populacija pojedinih vrsta. Sa ekolo{kog stanovi-{ta svaka vrsta u prirodnim ekosistemima je vrijednapa`nje, jer predstavlja sastavni dio biolo{ke raznoli-kosti.

U cilju za{tite i odrìvog razvoja biodiverziteta,Bosna i Hercegovina je 2002. godine ratificirala Kon-venciju o biolo{koj raznolikosti. U skladu sa odredni-cama Agende 21, Konvencija podrazumijeva kori{te-nje biolo{kih resursa, na na~in da ne vodi smanjenjubiolo{kog diverziteta, ve} odràvaju}i njegov poten-cijal, a sve radi zadovoljavanja potreba sada{njih ibudu}ih generacija.

Imaju}i u vidu da je biodiverzitet Gastropoda(puèva) u Bosni i Hercegovini na dosta niskom stu-pnju istraènosti, cilj ovog rada jeste utvr|ivanje kva-litativno-kvantitativnog sastava zajednice Gastropo-da rijeke Fojnice i njenih pritoka.

Gastropoda su najve}a i najraznolikija grupameku{aca (Mollusca). îne 4/5 svih meku{aca, azna~ajno su zastupljene u morskim, slatkovodnim i

kopnenim stani{tima. Oceanske Gastropoda-e sunajraznovrsnije u okviru tropskih stani{ta, mada nijeneobi~no da se mogu na}i i u tako ekstremnim sre-dinama, kao {to su arkti~ke i subarkti~ke obale, te udubokim odvodima hidrotermalnih voda. Slatkovo-dni i kopneni puèvi su, tako|er, veoma rasprostra-njeni. Zastupljeni su u svim tipovima kopnenih voda(potoci, rijeke, jezera, mo~vare), mada se mogu na-}i i iznad linije snijega, kao i u suhim, neplodnim pus-tinjskim stani{tima.

Gastropoda imaju zna~ajnu ulogu u lancima is-hrane vodenih ekosistema. Prije svega, zna~ajni sukao razara~i tvari koje trule, biljnih dijelova i detritu-sa. Veliki dio biljnog obrasta (perifiton) voda prolazikroz probavni sistem puèva ili se pretvara u njihovomeso. Ovo, opet, sluì kao hrana velikom broju ìvo-tinjskih vrsta, posebno ribama i pticama.

Klasa Gastropoda se dijeli na tri potklase: Proso-branchia, Opisthobranchia i Pulmonata. U okviru is-traìvanog podru~ja identificirane su potklase - Pro-sobranchia i Pulmonata.

U klasu Prosobranchia spadaju primarno morskipuèvi. Manji broj njihovih vrsta su slatkovodne i ko-pnene. Obuhvata sljede}e redove: Archaeogastro-poda (prisutan u sklopu podru~ja istraìvanja), Neri-tacea, Mesogastropoda i Neogastropoda.

Potklasa Opisthobranchia su marinski puèvi.Obuhvata redove: Cephalaspidea, Anaspidea, The-cosomata, Gymnosomata, Notaspidae, Acoela, Sac-coglossa, Acochlidiacea.

Potklasa Pulmonata su prete`no slatkovodni ikopneni puèvi. Dijele se na dva reda: Basommat-hophora, koji obuhvata uglavnom puève, {to ìve uslatkoj vodi ili, na izrazito vla`nim stani{tima i Stylom-matophora, koji su skoro isklju~ivo suvozemni puèvi.

MATERIJAL I METODE RADAPodru~je ispitivanja obuhvatilo je rijeku Fojnicu,

od izvora do u{}a u rijeku Bosnu, njene pritoke: Kre-

BIODIVERZITETGASTROPODARIJEKE FOJNICE(KRATKI PRIKAZ DIPLOMSKOG RADA)

68

ANDREA BEVANDA-HRVO, dipl. biolog

VODA I MI BROJ 41

U

{evku, Lepenicu i @eljeznicu, te kontrolni lokalitet napodru~ju u{}a rijeka Jezernice i Poàrne (Tovari{te).Uzorkovanje Gastropoda vr{eno je u periodu od ju-na do oktobra 2003. godine na 6 lokaliteta rijeke Foj-nice (Radenkovac, Reumal, Alaupovka, Zimije, Ri-bnjak i Buci), te na u{}ima pomenutih pritoka i kon-trolnom lokalitetu.

Uzorkovanje je vr{eno brzom i jednostavnom«kick-sampling» metodom, koja podrazumijeva tran-sekciranje (presijecanje) rije~nog toka u tri ta~ke,me|usobno udaljene najmanje 10 m. Na svakoj odta~aka uzimana su 3-4 uzorka na razli~itim dubina-ma, pojedina~no odmaknutih po ~etvrtinu ukupne {i-rine korita koja su, potom, objedinjena u jedan podu-zorak. Po zavr{etku svake transekcione ta~ke dobi-vena su tri poduzorka, koji su ~inili ukupan uzorak je-dnog lokaliteta.

Pri svakom uzorkovanju vr{ena su i mjerenja po-jedinih fizi~ko-kemijskih parametara vode, kao {to sutemperatura vode, koli~ina rastvorenog kisika, zasi-}enost kisikom i pH vrijednost.

Prikupljeni uzorci su, na terenu, fiksirani u 4%rastvoru formaldehida. Separacija i determinacija or-ganizama izvr{ena je u Laboratoriju za beski~menja-ke Prirodno-matemati~kog fakulteta Sarajevo. Deter-minacija je vr{ena pomo}u sljede}ih klju~eva: Bole(1969), Nagel (1989) i Dall i sar. (1990).

REZULTATI RADA I DISKUSIJARezultati mjerenja fizi~ko-kemijskih parametaraObzirom da fizi~ko-kemijske osobine vode ima-

ju veliki zna~aj za razvoj organizama u vodenim eko-sistemima, tokom uzorkovanja Gastropoda, vr{enasu i mjerenja nekih fizi~ko-kemijskih parametara vo-denog ekosistema, kao {to su: temperatura vode,vrijednosti kisika (rastvoreni kisik i zasi}enost kisi-kom) i pH vrijednost.

Temperatura vode je rijetko kad ograni~avaju}ifaktor za puève koji ìve unutar njihovog normalnoggeografskog podru~ja. Me|utim, kako temperaturaima uticaj na primarnu produkciju, te na kvalitet ikvantitet proizvedene biomase, to brojnost populaci-je puèva ovisi o vrsti hrane, koja im je dostupna. Naosnovu izmjerenih vrijednosti, moè se zapaziti se-zonsko kolebanje temperature vode, koje je najma-nje izraèno u izvorskom podru~ju. S druge strane,posmatraju}i vrijednosti temperature vode na uzdu-`nom profilu teku}ice, odnosno pojedinim lokaliteti-ma, zapaà se da ne postoje velike razlike, izuzevkontrolnog lokaliteta, za koji je karakteristi~na znatnonià vrijednost u odnosu na ostale dijelove vodotoka.Razlike su vi{e odraz dnevne ritmike i perioda mjere-nja temperature tokom uzorkovanja. Tako|er, tempe-rature vode pritoka su pribli`no jednake vrijednosti-ma temperatura pojedinih dijelova rijeke Fojnice.Najvi{a temperatura vode (19,5°C) izmjerena je u ju-nu 2003. godine na lokalitetu Lepenica, dok je najni-

à temperatura vode (8°C) zabiljeèna u julu 2003.godine na kontrolnom lokalitetu.

Koli~ina kiseonika. Na osnovu mjerenja vrije-dnosti koli~ine rastvorenog kisika i zasi}enosti (satu-racije) kisika u rijeci Fojnici i njenim pritokama, vrije-dnosti ovih parametara pribli`no su jednake i niè uproljetnom i ljetnom periodu, dok su u jesenjem pe-riodu zabiljeène ne{to vi{e vrijednosti. Najnià vrije-dnost koli~ine rastvorenog O2 (4,7 mg/), kao i zasi-}enosti O2 (61%), evidentirana je na kontrolnom lo-kalitetu u junu 2003. godine. Najve}a vrijednost ko-li~ine rastvorenog O2 (14,3 mg/l) i zasi}enosti O2(130%), zabiljeèna je, u septembru 2003. godine,na lokalitetu Buci.

pH vrijednost vode je faktor, koji ima veliki zna-~aj za prisustvo, odnosno odustvo puèva. Niske ilivisoke vrijednosti pH, u stani{tima, koja su ina~e op-timalna za razvoj puèva, predstavljaju eliminatornifaktor. pH vrijednost vode na istraìvanim lokalitetimarijeke Fojnice i njenih pritoka, se kre}e od slabo kise-le do slabo bazne (6,1 – 8,1). Prema zabiljeènim re-zultatima, kolebanja koncentracije vodikovih jona surelativno mala. Prosje~na pH vrijednost na svim loka-litetima u proljetnom i ljetnom periodu iznosi oko 7,dok u jesenjem periodu prosje~na pH vrijednostiznosi 7.5, a na lokalitetu Buci je zabiljeèna i najvi{apH vrijednost (8,1).

Rezultati kvalitativno-kvantitativnog sastava GastropodaAnalizom kvalitativno-kvantitativnog sastava

Gastropoda rijeke Fojnice i njenih pritoka, utvr|en jerelativno mali broj vrsta. U periodu juni-oktobar 2003.godine uzeto je 30 uzoraka. U uzorcima je na|eno 5vrsta sa 4.106 jedinki. Najve}i broj vrsta (~etiri), kao inajve}i ukupan broj jedinki (1.909), konstatovan je urijeci Fojnici, na lokalitetu Buci.

Potklasa ProsobranchiaRed ArchaeogastropodaFamilija NeritidaeVe}ina vrsta ove familije su puèvi slanih voda,

mada su se neke vrste prilagodile bo~atnom, pa ~aki slatkovodnom okruènju. Oblik ku}ice u obliku “ka-pljice”, te lijepe i atraktivne {are omogu}uju da se ovipuèvi mogu lako razlikovati od ve}ine drugih slatko-vodnih puèva. Odlikuju se sporim rastom. Hrane seisklju~ivo algama.

Theodoxus danubialis (C. Pfeiffer, 1828.)

Karakteristike: - poluokruglasta ku}ica saradialnim cik-cak crtamaRasprostranjenje: Evropa,jugozapadna Azija; na po-dru~ju istraìvanja: lokali-tet Buci.

Potklasa ProsobranchiaRed ArchaeogastropodaFamilija Viviparidae

69VODA I MI BROJ 41

Predstavnici ove familije su {iroko rasprostranje-ni u slanim i braki~nim vodama.

Viviparus viviparus (Linnaeus, 1758.)

Karakteristike:- visina ku}ice 25-60 mm- {irina ku}ice 20-30 mm- ku}ica je sivo-ù}kasto-

zelena do maslinasto ze-lena sa izraènim sme-|im prugama

Rasprostranjenje: Evropa, na istoku SjeverneAmerike; na podru~ju istraìvanja: lokalitet Ribnjak,Buci, Lepenica.

Potklasa PulmonataRed BasommatophoraFamilija PlanorbidaeOvo je daleko najve}a familija od svih vodenih

puèva. Kod ve}ine vrsta ku}ica je dekstralna, tj. za-vrnuta na desnu stranu, dok im tijelo zavija na lijevustranu.

Ancylus fluviatilis (O.F.Müller, 1774.)

Karakteristike:- ku}ica u obliku kapice,

bez spiralnih zavoja- ku}ica je skoro simetri-

~na, vrh na zadnjem dije-lu je u srednjoj ravni, alimalo udesno

Rasprostranjenje: Evropa; na podru~ju istraìva-nja: na svim lokalitetima rijeke Fojnice, te njenim pri-tokama.

Planorbis planorbis (Linnaeus, 1758.)

Karakteristike:- ku}ica je spiralno zavije-

na- promjer ku}ice je 12-20

mmRasprostranjenje: Evropa,Sjeverna Amerika i Sjever-

na Azija; na podru~ju istraìvanja: kontrolni lokalitet(Tovari{te).

Potklasa PulmonataRed BasommatophoraFamilija LymnaeidaePredstavnici ove familije imaju kosmopolitsko

rasprostranjenje. Javljaju se prete`no u sporo teku-}im do blago brzim vodama, sa bogatom vegetaci-jom. Hrane se algama i detritusom.

Lymnaea (Radix) peregra (O.F.Müller, 1774.)

Karakteristike:- ku}ica je spiralno, na de-

sno zavijena- ku}ica je ovalna, kao i

otvor ku}iceRasprostranjenje: svi kon-

tinenti; na podru~ju istraìvanja: lokalitet Alaupovka,Buci, Lepenica.

Rezultati kvantitativno-kvalitativne analize ukazu-ju da je najve}i broj vrsta evidentiran na lokalitetu Bu-ci, dok je na tri lokaliteta rijeke Fojnice: Radenkovac,Reumal i Zimije, te njenim pritokama: Kre{evka i @e-ljeznica registrovana samo jedna vrsta (Ancylus fluvi-atilis O.F. Müller, 1774.). Najve}i broj jedinki zapaènje na lokalitetu Buci – 1.909, te na desnoj pritoci rije-ke Fojnice, Lepenici – 1.387 jedinki, dok je najmanjibroj jedinki (5) konstatovan na kontrolnom lokalitetu.

Najzastupljenija vrsta puèva na ispitivanim lo-kalitetima jeste Viviparus viviparus (ìvorodni pu`). @i-vi prete`no u vodama bogatim vegetacijom i pred-stavlja dominantnu vrstu na lokalitetu Buci i pritociLepenici. Uglavnom je vezana za betamezosapro-bne vode.

Vrsta Ancylus fluviatilis (rije~ni priljepak) je evi-dentirana na svim lokalitetima istraìvanog podru~ja.Naseljava teku}ice sa kamenitim dnom i jakom stru-jom vode. Zastupljena je u svim na{im rijekama I-II,II, II-III klase.

Veliki broj jedinki vrste Theodoxus danubialis na-|en je na lokalitetu Buci. Naseljava vode bogate va-pnencom, sa kamenitom i {ljunkovitom podlogom.Vezana je za oligo do betamezosabrobne i betame-zosaprobne vode, rijetko beta do alfamezosaprobnevode.

70VODA I MI BROJ 41

U Fojnici se osim rijeke Fojnice, nalazi i rijeka JezernicaSnimio: M. Lon~arevi}

Vrsta Lymnaea (Radix) peregra, sa relativno veli-kim brojem jedinki, konstatovana je na lokalitetu Ala-upovka, te na lokalitetima Buci i Lepenica sa sveganekoliko jedinki. Uglavnom se javlja u sporo teku}imi staja}im betamezosaprobnim - alfamezosaprobnimvodama na dnu, ali i na bilju. U okolnu vodu ispu{taotrovne tvari koje, pri ve}im koncentracijama, djelujukao neka vrsta nervnog otrova na ribe, te ubijaju ri-blju mla| i odrasle jedinke u kratkom vremenu.

Vrsta Planorbis planorbis konstatovana je na je-dnom lokalitetu (Tovari{te), sa samo jednom jedin-kom.

Prou~avanjem Gastropoda bentosa rijeke Fojni-ce i njenih pritoka, u periodu juni – oktobar 2003.godine, od izvora rijeke Fojnice do njenog u{}a u ri-jeku Bosnu, evidentno je prisustvo malog broja vrsta.

Izuzetno siroma{tvo vrsta je konstatovano u je-senjem periodu (oktobar 2003. godine), {to je prou-zrokovano obilnim padavinama i visokim vodostajemrijeke Fojnice i njenih pritoka.

Na pojedinim lokalitetima, koji se nalaze u nase-ljenim mjestima, evidentan je negativan antropogeniuticaj, {to za posljedicu ima promjenu uvjeta ìvotnesredine organizama, a time i smanjenje diverziteta ibrojnosti Gastropoda. U prilog tome ide ~injenica daje u periodu 2001. – 2002. godine (î~i}, 2003.) naistom podru~ju istraìvanja na|eno 11 vrsta Gastro-poda sa ukupno 1.468 jedinki.

ZAKLJUÂKNa osnovu kvalitativno-kvantitativne analize

Gastropoda u 30 uzoraka bentosa sa 10 lokaliteta sli-va rijeke Fojnice i njenih pritoka konstatovano je 5vrsta, iz ~etiri familije (ukupno 4.106 jedinki). Domi-nantna vrsta na istraìvnim podru~ju je Viviparus vivi-parus (Linnaeus 1758). Evidentirane vrste ukazuju darijeka Fojnica spada u betamezosaprobne vode.

Na osnovu predo~enih rezultata moè se polu~i-ti generalni zaklju~ak da je, zbog direktnih negativnih

antropogenih utjecaja, biodiverzitet Gastropoda ben-tosa rijeke Fojnice i njenih pritoka u opadanju.

U budu}nosti bi se, u kontekstu za{tite okoli{a iprocjene utjecaja na okoli{, trebale poduzeti adekva-tne mjere za{tite i unapre|enja diverziteta Gastropo-da, kao i ukupne biolo{ke raznolikosti rijeke Fojnicei njenih pritoka.

LITERATURA1. Bole, J. (1969): Klju~i za dolo~evanje ìvali: meh-

ku`ci (Mollusca). In{titut za biologijo Univerze vLjubljani, Dru{tvo biologov Slovenija, Ljubljana.

2. î~i}, A. (2003): Biodiverzitet makroinvertebratazoobentosa rijeke Fojnice: magistraski rad. Priro-dno-matemati~ki fakultet Univerziteta u Sarajevu,Sarajevo.

3. Dall, C. P., Iversen, T. M., Kirkegard, J., Lindega-ard, C. et Throup, J. (1990): En oversight overdanske ferskvandisnvertebratertil brug ved be-dommelse of forure ningen i Soer og vandlob.Ferskvandsbiologisk Laboratorium, Universitetog Miljokontoret, Storstroms amt. Kobenhaven.

4. Dall, C. P. (1995): Commonly used methods for aassessment of water quality. In: Biological Asses-sment of Stream Water Quality, University of Lju-bljana, Ljubljana, 49-56.

5. Kruni}, M. (1987): Zoologija invertebrata, I deo.Nau~na knjiga, Beograd.

6. Matoni~kin, I. (1978): Beskralje{njaci I. [kolskaknjiga, Zagreb.

7. Nagel, V. P. (1989): Bildbestimmungs – schlüsselder Saprobien: Macrozobenthon. Gustav FischerVerlag, Stuttgart, New York.

8. Troì}-Borovac, S. (2001): Istraìvanje makroin-vertebrata bentosa rijeke Bosne i pritoka u ocjenikvaliteta vode: doktorska disertacija. Prirodno-matemati~ki fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sa-rajevo.

71VODA I MI BROJ 41

Prikaz jedne od mnogih faza ure|enja vodotokaSnimio: M. Lon~arevi}

vake godine 2.februar obiljeàva se kaoSvjetski dan mo~varnih stani{ta, a ovogo-di{nji je obiljeèn pod geslom “Raznolikostmo~vara je bogatstvo-nemojmo ga izgubiti”.

Naime, u iranskom gradu Ramsaru, na taj dan,godine 1971. donesena je konvencija o za{titi mo-~varnih stani{ta. Po imenu grada konvencija je dobi-la i ime – Ramsarska konvencija. Do danas je Ram-sarsku konvenciju potpisalo 144 dràve, a na popisuvla`nih stani{ta od me|unarodne va`nosti je 1421 mo-~varno podru~je ukupne povr{ine 123.924.355,00hektara (http://ramsar.org). Vla`na stani{ta danasobuhvataju oko {est posto zemljine povr{ine.

Na mo~vare se nekad gledalo, a gleda se i da-nas, ne samo kao na beskorisne povr{ine, nego i{tetne za ~ovjeka, na rasadnike bolesti, legla zmija.Radi toga nije ni ~udno ako su se dràve poku{ale ri-je{iti mo~vara, isu{iti ih i pretvoriti u poljoprivrednekorisne povr{ine-~ovjeku na korist. Nepo{tivanje pri-rodnih vrijednosti i prirodnih zakona, kojima se nemoè na silu upravljati ekosistemima, rezultiralo jenepovratnom devastacijom najbogatijih ekolo{kihsistema.

Na samom po~etku glavni, ponekad i jedini bor-ci za o~uvanje mo~vara bili su nau~nici, koji su imalii najbolji uvid u biolo{ku vrijednost takvih podru~ja.Kasnije im se pridruìla i {ira javnost.

Ramsarska konvencija done{ena je kao reakcijana ubrzani nestanak mo~varnih i drugih vodenih po-vr{ina i na neprestanu njihovu biolo{ku i ekolo{kudegradaciju. Ramsarska konvencija definise mo~var-na stani{ta kao : “….podru~ja mo~varnih zemlji{ta,bara, treseti{ta ili voda, bilo prirodna ili umjetna, stal-na ili privremena, sa staja}om ili teku}om vodom,slatkom ili slanom, uklju~uju}i morsku vodu, ~ija du-bina za vrijeme oseke ne prelazi {est metara.”

Mo~varna podru~ja su raznoliki ekolo{ki sistemii obuhvataju razli~ita stani{ta:

mo~vare,bare,

rijeke,jezera,mangrove,koraljne grebene,ribnjake,uzgajali{ta rakova,pojili{ta,navodnjena zemlji{ta,solane,kanale i dr.

Mo~vare su ubrzanim tempom po~ele nestajatisredinom 20. vijeka, kada je meliorizacija bila ele-ment razvojnog trenda. Osim isu{ivanja, opstanaktakvih vla`nih podru~ja ugroèn je i regulacijom rije-ka te one~i{}enjem, naro~ito poljoprivrednim, ali i in-dustrijskim, zatim zatrpavanjem, uno{enja stranihvrsta i sl.

Da bi se uo~ila vrijednost i va`nost mo~varnih bi-otopa dovoljno je samo navesti kako su oni stani{tavelikog broja pti~jih vrsta. Tako, naprimjer, na evrop-skim mo~varama obitava i gnijezdi se skoro 45 pos-to svih pti~ijih vrsta na tom podru~ju.

Od ukupno 400 vrsta ptica koje ìve u Evropi,oko 170 vrsta su upravo ptice mo~varice i ptice vla-`nih stani{ta. Danas su, je li uop}e potrebno re}i,mnoge od njih rijetke ili ugroène. Veliki zna~aj mo-~vare je i kao odmori{te i hranili{te za migratornevrste ptica mo~varica tokom selidbi i zimovanja.

No, na mo~varama i drugim vodenim povr{ina-ma nije prisutna samo bogata ornitofauna. Na tim bi-otopima rastu posebne biljne vrste, pra}ene i speci-fi~nim ìvotinjskim vrstama, posebno ribama i beski-~menjacima.

Mo~varna stani{ta obezbje|uju vodu (kvalitetomi kvantitetom) za ribarenje. âk dvije tre}ine svjet-skog prinosa ribe vezano je za prirodno stanje obal-skih i kontinentalnih mo~varnih podru~ja.

Osim {to pruàju uto~i{te ogromnoj biolo{koj ra-znolikosti, potencijalni su resursi geneti~kog materi-

2. FEBRUAR - ME\UNARODNI DAN ZA[TITE MO^VARNIH STANI[TA

72

Mr. ANISA ÎÎ], dipl. biolog

VODA I MI BROJ 41

S

Vijesti i zanimljivosti

jala, kako biljnog, tako i ìvotinjskog. Vla`na su sta-ni{ta nezamjenjiva u ciklusu kruènja vode. Njima je,naime, namijenjena uloga onog koji uspostavlja ra-vnoteù izme|u procesa isparavanja vode, napaja-nja povr{inskih i podzemnih voda te primanja vode uobliku padavina. No, sistemskim i neracionalnim ko-ri{tenjem vode iz vla`nog stani{ta za potrebe navo-dnjavanja, odvijanja tehnolo{kih procesa u industrijiili, pak, za vodosnadbjevanje, ona vi{e naprosto nemogu u svom prirodnom ciklusu kruènja vode na-doknaditi njezin gubitak te su osu|ena na polaganogu{enje i su{enje. Rezultati istraìvanja pokazuju dasu pojedina prirodna vla`na stani{ta na desetine pu-ta vrijednija od onog {to je nastalo njihovim isu{iva-njem zbog poljoprivrede i industrije, ali i {irenjem na-selja. Svemu pobrojanom potrebno je dodati jo{ i toda vla`na stani{ta, budu}i da smanjuju koli~inu or-ganskih ali i toksi~nih tvari poput pesticida ili te{kihmetala, direktno pobolj{avaju kvalitet vode. Uklanja-nje organskih materija u mo~varnom podru~ju nenastaje samo zbog rasta biljaka cvjetnica, nego izbog procesa, kao {to su apsorpcija hranljivih tvari usediment i taloènje.

A osim {to pro~i{}avaju vodu, vla`na stani{ta, ito ona ~iji je za{titni znak trska, akumuliraju i velikekoli~ine ugljika u obliku nerazgra|enog organskogmaterijala. Stoga bi njihov nestanak, izme|u ostalog,podosta pridonio i pove}anju uglji~nog dioksida uionako ve} “zadimljenoj” atmosferi, {to bi opet zaposljedicu imalo jo{ malo vi{e globalnog zagrijava-nja. Osim pomenutih funkcija, mo~varna podru~ja suprirodni ventili za za{titu od poplava, vr{e stabilizaci-ju obala i kontrolu erozije, imaju kontrolu nivoa pod-zemnih voda, stabilizaciju lokalnih klimatskih uslovai sl.

Cilj Ramsarske konvencije je mudro kori{tenjemo~vara. Glavne obaveze zemalja potpisnica Kon-vencije su:1. Progla{enje najmanje jednog mo~varnog podru-

~ja radi njenog uklju~enja na listu internacionalnozna~ajnih mo~vara. Takve mo~vare su visokokvalitetna podru~ja koja zadovoljavaju propisanekriterije i za{ti}eni su mehanizmom Konvencije.

2. Formulisanje i implementacija nacionalnog na~i-na upravljanja, te promovisanje, koliko je najvi{emogu}e, mudro kori{tenje mo~vara na svomepodru~ju (mudro kori{tenje definisano je kao {i-rok ekvivalent odrìvom razvoju).

3. Uspostava prirodnih rezervata mo~vara, upravlja-nje mo~varama na korist pticama mo~varicama tepromovisanje usavr{avanja u aspektima istraìva-nja, upravljanja.

4. Savjetovanje s ostalim ugovornim stranama, po-sebno o pitanjima zajedni~kih interesa (zajedni-~kih mo~vara i vrsta). U cilju sprovo|enja Ramsarske konvencije, ra-

zvijeni su odre|eni mehanizmi, kao {to su: sistemi zaopisivanje stani{ta, strategija za o~uvanje i konverza-ciju, kriterijumi po kojima se podru~je upisuje naRamsarsku listu, procedure monitoringa, formati iprotokoli za obezbje|ivanje, interpretaciju i razmjenupodataka, obuke kadrova itd.

Postav{i ~lanice Konvencije, zemlje su se obve-zale da }e odgovorno ~uvati, upravljati i racionalnokoristiti vla`na podru~ja koja se nalaze na njihovoj te-ritoriji.

73VODA I MI BROJ 41

Treba naglasiti kako sve mo~vare, odnosno vo-dene povr{ine, nisu iste vrijednosti u pogledu biolo-{ke i ekolo{ke vrijednosti. Stoga sve mo~vare ne mo-gu biti uvr{tene u Ramsarski popis, tj. u popis kojiodre|uje obaveze u njihovoj za{titi. U Ramsarskojkonvenciji razra|eni su kriteriji koje neko mo~varnopodru~je mora ispuniti da bi do{lo na popis te Kon-vencije. Naime, ona mo~varna podru~ja koja do|una popis Ramsarske konvencije postaju prirodno do-bro cijelog ~ovje~anstva, pa ih kao takve mora odre-|ena dràva i za{tititi. Ramsarska konvencija takoodre|uje vrijednost pojedinog mo~varnog podru~jaali i njegovu za{titu:

“Mo~varna stani{ta }e biti uvr{tena na listu mo~va-ra od me|unarodnog zna~aja na osnovu njihovog me-|unarodnog zna~aja u kontekstu ekologije, botanike,zoologije, limnologije ili hidrologije. Na prvom mjestu,trebaju biti uklju~ena stani{ta koja su od me|unaro-dnog zna~aja za vodene ptice u svako doba godine.“

Mo~varno podru~je se treba smatrati me|unaro-dno va`nim ako:

sadrì reprezentativan, rijedak ili jedinstven pri-mjer prirodnog mo~varnog podru~ja unutar od-govaraju}e biogeografske regije;podràva biljne /ìvotinjske populacije va`ne zaodràvanje biodiverziteta doti~ne biogeografskeregije;podràva ranjive, ugroène ili kriti~no ugroènevrste ili ekolo{ke zajednice;podràva 20 000 ili vi{e ptica mo~varica;podràva biljne /ìvotinjske vrste u kriti~nim stadi-jima njihovih ìvotnih ciklusa ili pruà uto~i{te zavrijeme nepovoljnih uslova;podràva 1% jedinki populacije jedne vrste ilipodvrste ptica mo~varica?;podràva znatan broj autohtonih ribljih podvrsta,vrsta i porodica, ìvotnih stadijuma, interakcijame|u vrstama i/ili populacije koje predstavljajuvrijednost mo~varnog podru~ja, pridonose}i takoglobalnoj bioraznolikosti;je vaàn izvor hrane za ribe, mrijestili{te, rastili{tei/ili migratorna staza o kojoj ovise riblje svojte, bi-lo na tom podru~ju ili drugdje.

Ramsarsko podru~je Bosne i HercegovineU na{oj zemlji postoji samo jedno Ramsarsko

podru~je-Hutovo blato koje je jedno od najva`nijihpodru~ja u donjem toku rijeke Neretve.

Taj prostor obuhvata 7.411 ha i nalazi se na lije-voj obali rijeke Neretve, u blizini dràvne granice sHrvatskom i 20 km od Jadranskog mora, i sastoji seod jezera : [krka, Jelim,Drijen, Orah, Svitava, Desiloi vi{e manjih jezeraca. Ve}i dio ovih jezera je plitak(1-2 m dubine) i muljevitog dna, a manji dio njih, ko-ji su po pravilu bliè brdima, je dubok ponegdje i do20 m. Ve}ina ovih jezera su podvodni izvori (vrulje).Voda ovih jezera je tokom cijele godine sa manjimtemperaturnim razlikama tako da je zimi toplija, a lje-ti hladnija od okoline {to izuzetno pogoduje za mrije-{tenje nekoliko vrsta endemskih riba. Kroz Hutovoblato proti~e rijeka Krupa, pritoka Neretve, koja zaje-dno s podzemnim vodama rubnog kr{kog podru~jauslovljava vodni reìm, a time i sveukupne ìvotneuslove u ovome mo~varnom ekolo{kom sustavu.

Hutovo blato je od davnina poznato kao zelenaoaza, sa obiljem vode u kojoj je uslove za ìvot na-{ao veliki broj biljnih i ìvotinjskih vrsta.

Ova mo~vara je interesantna i zna~ajna sa orni-tolo{kog, ihtiolo{kog, znanstvenog, ekolo{kog i tu-risti~kog stajali{ta.

Zahvaljuju}i blizini i utjecaju Jadranskog mora,te izobilju vode okruène kra{ko– brdovitim terenom,biolo{ka raznolikost vegetacije Hutova blata je izni-mno vrijedna. Rijetka su mjesta na svijetu koja na ta-ko malom podru~ju imaju tako veliki broj vrsta.

Hutovo blato se nalazi na jednom od ~etiri mi-gratorna puta ptica iz Sjeverne i Srednje Evrope pre-ma Aziji i Africi. Smatra se jednim od najve}ih zimo-vali{ta ptica na podru~ju Evrope. Kompleks ekolo-{kih faktora, prije svega geografski poloàj, klima, hi-drolo{ke prilike i raznovrsnost ìvotnih zajednica u~i-nio je ovo mediteransko podru~je zna~ajnim zaevropske populacije ptica u vrijeme migracije i zimo-vanja, te stoga s ornitolo{kog stanovi{ta Hutovo bla-to ima evropski zna~aj.

Nakon Drugog svjetskog rata, ovo je podru~jeza{ti}eno i kori{teno kao elitno lovi{te. Godine 1954.

74VODA I MI BROJ 41

75VODA I MI BROJ 41

ovaj je prostor progla{en ornitolo{ko-faunisti~kim re-zervatom (6144 ha), a 1959. godine je predio [krkaprogla{en strogim ornitolo{kim rezervatom (350 ha).

Godine 1980. Hutovo blato je uklju~eno uMedWet project za{tite mediteranskih mo~varnihstani{ta. Odlukom Me|unarodnog savjeta za za{tituptica (ICBP) ovo je podru~je 1998. godine progla{e-no ornitolo{ki zna~ajnim podru~jem (Important BirdArea), dok je 2001.god. Hutovo blato progla{enoRamsarskim podru~jem. Od 1995. godine ovim po-dru~jem upravlja Javno preduze}e Park prirode Hu-tovo blato ([arac, Mehmedovi}, 2001).

Biotopi Hutova blata se dijele na mo~varna po-dru~ja u sredi{njem dijelu, i okolna suha stani{ta.Mo~varno podru~je sa~injavaju kanali, jezera, vla`nelivade i aluvijalne {ume johe i vrbe. Temeljni ekosis-temi, bitni za razmnoàvanje i razvoj ptica u Hutovomblatu su vodene biljne zajednice i mo~vare.

Vegetaciju vodenja~a ~ini nekoliko izrazito slat-kovodnih zajednica koje izgra|uju vodene biljke pre-teìto zakorijenjene na dnu voda. U vodenoj vegeta-ciji dominiraju dvije asocijacije, i to: zajednica lopo-~a i lokvanja Myriophylleto-Nupharetum i Ranuncule-to-Callitrichetum vernae.

Dio oko otvorenih vodenih povr{ina (zonu plav-ljenja) naseljena je bujnom vegetacijom trske, site irogoza (Ass.Scirpeto-Phragmitetum).

Povr{ine izloène povremenom plavljenju nasta-njene su vegetacijom {a{eva. Na ovom stani{tu do-miniraju Carex elata, Carex pseudocyperus, Hydro-cotyle vulgaris,Euphorbia palustris i dr.

U biotopu plavnih livada dominiraju zajedniceHordeto- Caricetum distantis i Poeto-Trifolietum fragi-feri.

Biotop grmova rakite ~ine vrste: Salix purpurea,Juncus lamprocarpus, Solanum dulcamara, Altheaofficinalis i dr.

Vegetaciju biotopa vrbovih {uma ~ine vrste: Sa-lix alba, Salix fragilis, Fraxinus angustifolia, Populusalba , Ulmus glutinosa, Prunus spinosa, Cornus san-quinea i dr.

Fauna Hutova blata izuzetno je raznolika. Po is-traìvanjima od 1984/85. godine utvr|eno je da na

ovom prostoru obitava ([arac, Kora}-Mehmedovi},2001.):

• 8 vrsta vodozemaca • 10 vrsta gmizavaca • 3 vrste sisara • velikom broju beski~menjaka (Turbelaria, Hirudi-

nea, Trichoptera, Epmhemeroptera, Plecoptera,Trichoptera, Coleoptera, Gastropoda, Malacostra-ca)

• 26 vrsta riba svrstanih u devet porodica. Najbroj-nija je porodica Cyprinidae sa 12, Mugulidae sa~etiri, Salmonidae sa tri, dok su ostale porodicezastupljene pojedina~no. Chondrostoma kneri jeendemi~na migratorna vrsta.

• 111 vrsta ptica iz 33 razli~ite porodice, s tim da jebroj vrsta najve}i u proljetnom i jesenskom razdo-blju selidbe.

Prema posljednjim istraìvanjima projekta Lifena prostoru Hutovog blata zabiljeèno je 163 vrsteptica iz 39 porodica od kojih 53 vrste pripada zimo-valicama i utvr|eno je vi{e od 600 biljnih vrsta.

Neke od vrsta ptica koje tokom cijele godine os-taju na prostoru Hutova blata, gnjezde se i podiùsvoje mlade su: mali vranac (Phalacrocorax pygme-us), mala bijela ~aplja (Egretta garzetta), siva ~aplja(Ardea cinerea), ~aplja danguba (Ardea purpurea),ùta ~aplja (Ardeola ralloides), gak (Nycticorax nycti-corax), divlja patka (Anas platyrhynchos) i drugevrste.

U zimskom periodu zastupljene su vrste: velikabijela ~aplja (Egretta alba), jastreb (Buteo buteo) , so-va (Bubo bubo), vrana (Corvus cornix) i dr.

Pored istih postoje i vrste koje se zadràvaju iduè vrijeme na ovim prostorima a to su: patka gla-vata (Aythya ferina), patka `li~arka (Anas clypeata)itd.

Zastupljene su i druge vrste kao {to su :`dralovi(Grus grus), prepelica (Coturnix coturnix), jarebicatr~ka (Perdix perdix), srebrnasti galeb (Larus argen-tatus), roda (Ciconia ciconia) , ~aplja danguba (Ar-dea purpurea), poljska {eva (Alauda arvensis) i dru-ge.

Bogatstvo voda i njihova povezanost s morem,preko Neretve i Krupe, uslovljava, u Hutovom blatu,bogat riblji svijet. Ono je od davnina bilo poznato poizlovu jegulja i {arana. Naàlost, danas je riblji fondpodosta osiroma{en.

@ila kucavica Hutovoga blata je rje~ica Krupa,koja odvodi vode Deranskog i Svitavskog jezera uNeretvu. Ona nema pravoga izvora, ve} isti~e iz De-ranskog jezera zmijolikim tokom prema Neretvi.

Jako promijenjeni vodni reìm Neretve i njezinihpritoka, a naro~ito naru{avanje prirodne ravnoteèizgradnjom HE âpljina, poremetili su kretanje i sas-tav riba.

Podaci o istraìvanju ihtiofaune, u periodu juli iavgust 2000. god., govore da je riblje naselje Huto-vog blata zastupljeno s 20 vrsta iz 10 porodica (Bo-gut,2001.). Prilikom poribljavanja u vode Hutovogblata su unesene riblje vrste (sun~anica-Lepomis gi-bosus, srebrni kara{-babu{ka Carassius auratus gi-belio, sme|i somi}-Ictalurus nebulosus) koje su na-ru{ile sklad autohtonih vrsta-plotice Rutilus rubilio ru-bilio i {arana Cyprinus carpio.

Neosporna je ~injenica da Hutovo blato ima vi-soke vrijednosti biodiverziteta i to ne samo specij-skog, ve} i genetskog i ekosistemskog, pa uop{tepredstavlja centar biodiverziteta na regionalnom ni-vou.

Naàlost, intenzivni melioracijski zahvati poslijedrugog svjetskog rata nisu zaobi{li ni ovo podru~je,tako da su neke vrste nestale ili su ostale samo u fra-gmentima na ovom podru~ju.

Degradacione aktivnosti koje su se desile i u po-slednjih 30 godina (izgradnja nasipa, rubnih kanala,intenzivna urbanizacija, nekontrolisan lov i ribolov,poàri, sje~a {uma,izgradnja hidroenergetskih obje-kata s akumulacijama-Jablanica, Rama, Grabovica,Salakovac, Mostar, âpljina) smanjile su kvalitativno-kvantitativne osobenosti rezervata. Tako|e, u~estaleoscilacije vodostaja naru{avaju stabilnost obala rije-ke Neretve, a koli~ina podzemne vode, koje je uvijekkomunicirala s mo~varom, je smanjena.

Ukoliko se stani{ta i reìm voda podru~ja Huto-vo blato budu mijenjali, biodiverzitet ovog podru~jabi}e ugroèn, a endemske vrste }e nestati.

Mali vranac -Phalacrocorax pygmeus

Chondrostoma kneri-podustva

Hutovo blato

Podiceps cristatus-}ubasti gnjurac

Lutra lutra-vidra

76VODA I MI BROJ 41

Naglo nestajanje ekolo{kih sistema, osobito {u-ma i mo~vara, po ocjenama nekih stru~njaka najve-}a su {teta nanesena ikada zemlji.

Ramsarskom konvencijom o o~uvanju vla`nihstani{ta, mo~vare dobijaju priliku za obnovom, a pre-dvi|a se da }e uskoro u nju biti uvr{tena jo{ neka ne-izmjerno bogata mo~varna podru~ja na{e zemlje(npr. Barda~a).

Stroga za{tita vla`nih stani{ta ne zna~i njihovoizolovanje. Naprotiv, uz dobro upravljanje, atraktivnapodru~ja mo~vara, laguna i delti mogu donositi lo-kalnoj zajednici prihode od (ograni~enog) lova, eko isafari turizma.

KORI[TENI IZVORI I LINKOVI:Bogut, I. (2001.): Stanje ihtiopopulacija delte Neretve

i prijedlog mjera za{tite. Radionica: Utvr|ivanjeprioritetnih aktivnosti za{tite podru~ja delte Ne-retve, Mostar.

[arac, M., Kora}-Mehmedovi}, A. (2001.): Utvr|iva-nje utjecaja reìme voda na biolo{ku raznolikostpodru~ja delte Neretve.Radionica: Utvr|ivanjeprioritetnih aktivnosti za{tite podru~ja delte Ne-retve, Mostar.

www.eko-oko.hrwww.hutovo-blato.comwww.melbournewater.comwww.ptice.hrwww.sve-mo.ba

77VODA I MI BROJ 41

Nuphar luteum-lokvanj

Hutovo blato

Hutovo blato

Nymphaea alba - lopo~

Za{to je va`na rijeka Dunav?ijeka Dunav je sa 2 780 km, druga rijeka poduìni u Evropi. Njen rije~ni sliv pokriva po-dru~ije od 817 000 km2, koje dijeli 17 ze-malja. Na ovom podru~ju, koje je ujedno i

prirodno stani{te za veliki broj ugroènih vrsta flore ifaune, ìvi vi{e od 80 miliona stanovnika i zbog togaje za{tita Dunava od najve}e va`nosti. Osim svojeprirodne va`nosti, Dunav je u pro{losti bio centarkulture i civilizacije.

Obzirom da Dunav proti~e kroz veliki broj zema-lja i samim tim djelovanje jedne zemlje ima dalekose-`ne uticaje na druge zemlje, suradnja i komunikacijame|u zemljama je od vitalnog zna~aja. Jedini na~in,da zaustavimo uni{tavanje i negativne uticaje na pri-rodne resurse, i da pomognemo ovom jedinstvenomekosistemu da preìvi, jeste zajedni~ki nastup pri rje-{avanju problema.

Zbog pomenutih ~injenica i potreba za saradnjuna me|unarodnom nivou, 1999. godine formiranjeDunavski okoli{ni forum, DEF, kao otvorena platfor-ma dunavskog sliva za ne-vladine, ne-profitne, politi-~ki nezavisne, okolinske organizacije, u cilju uspos-tave zajedni~kog pristupa u za{titi okoli{a rijeke Du-nav.

Od 1999. godine, DEF ima status posmatra~a uMe|unarodnoj komisiji za za{titu rijeke (Dunav Inter-national Commission for the Protection of the Danu-be River -ICPDR).

Ciljevi DEF-a su: da uti~e na odrìv razvoj u Du-navskom regionu uz pomo} obezbje|ivanja u~e{}aNVO-a u sastancima vlade, njenim programima i ini-cijativama kao i razvijanjem bolje saradnje sa drà-vnim institucijama; da pove}a saradnju i da podsti}ekomunikaciju izme|u lokalnih i nacionalnih NVO-a,sa vladama, privrednicima, medijima; osigurati javnou~e{}e i protok informacija, kao i promociju mehani-zama saradnje u procesu dono{enja odluka koje seti~u upravljanja vodama u Dunavskom slivu.

Akcije DEF-a se zasnivaju na: za{titi prirodnihvrijednosti Dunavskog sliva i promoviranju i primjenidobrih ekolo{kih praksi za o~uvanje i upravljanjeeko-sistemima; ja~anje svijesti i osiguranje pristupanovim idejama i efikasnim metodama za smanjenjezaga|enja i razborito kori{tenje prirodnih resursa ucilju efikasnijeg o~uvanja biolo{ke raznolikosti.

^lanove DEF-a predstavljaju nevladine organi-zacije 13 zemalja iz gornjeg, srednjeg i donjeg regi-ona Dunavskog bazena. Svaka od zemalja ima svo-ga predstavnika u Upravnom odboru DEF-a. Bosnu iHercegovinu u okviru ove mreè predstavlja nevladi-na organizacija Centar za okoli{no odrìvi razvoj izSarajeva (www.coor.ba).

DUNAVSKI OKOLI[NI FORUM

78

IGOR PALAND@I], dipl. in`. gra|.

VODA I MI BROJ 41

R

Pobjedni~ki rad na takmi~enjuDanube Art Master BiH za 2004. godinu

Rafting na rijeci Vrbas, povodom obilježavanja Dana Dunava 2004

Dan Dunava 2005Jedna od aktivnosti DEF-a u Bosni i Hercegovini

u 2004. godini je bila proslava Dana Dunava, koja jepo prvi puta organizovana pro{le godine. Datum obi-ljeàvanja Dana Dunava je bio 29. jun. Ovaj datum jeodabran jer predstavlja 10 godina od potpisivanjaDunavske konvencije i namjera organizatora je da seovaj datum ubaci u kalendar me|unarodnih sve~a-nosti koje obiljeàvaju razli~ite datume va`ne za za-{titu okoli{a. Tako|e, namjera je da ovaj doga|aj pos-tane tradicionalan i da se obiljeàva svake godine.

U obiljeàvanje ovog dana su se uklju~ili i ~lano-vi DEF-a u BiH. NVO Eko tim, ~lanovi DEF mreè uBiH organizovali su takmi~enje pod nazivom “Danu-be Art Master”, ~iji je cilj bilo uklju~ivanje mla|e po-pulacije u borbu protiv zaga|enja sliva rijeke Dunav.Bitno je napomenuti da je ovo takmi~enje organizo-vano istovremeno u svih 13 zemalja sliva. Odaziv naovo takmi~enje je bio veliki i djeca iz svih krajeva BiHsu u~estvovala i prijavila svoje radove. Pobjednici ta-kmi~enja su osvojili nagradno putovanje u Be~ naMinistarsku konferenciju zemalja Dunavskog sliva izajedno sa svojim vr{njacima, pobjednicima ovogatakmi~enja iz svih zemalja sliva predstavili svoje ra-dove.

Pored takmi~enja, NVO Mladi istraìva}i Banjalu-ke, ~lanovi DEF-a BiH, su organizovali u periodu od25.06. do 04.07.2004. na adi (rije~nom ostrvu) umjestu Karanovac pored Banjaluke DEF omladin-ski kamp Na kampu su u~estvovali mladi ~lanoviNVO-a koji se bave za{titom okoli{a iz Slova~ke,Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Temakampa je bio Dan Dunava i aktivnosti vezane zaupravljanje vodama. Odràna je prezentacija EUokvirne direktive za vode, te radionica na temu “[te-dnja energije” koju su vodili gosti iz Centra za ekolo-giju i energiju Tuzla (~lanice DEF-a BiH) i na demon-strativan na~in sproveli akciju konzerviranja energijeu O[ Krupa na Vrbasu. U~esnici kampa su rafting re-gatom i dijeljenjem letaka, u rafting odjelima, nagradskim plaàma i u centru grada obiljeìli 29. jun –Dan Dunava.

Manifestacija povodom obiljeàvanja Dana Du-nava }e se odràti i ove godine. Ponovo }e se orga-nizovati takmi~enje “Danube Art Master” i me|unaro-dni natje~aj za najbolju fotografiju, ali i mnogobrojnedruge sve~anosti. Centralna manifestacija obiljeà-vanja Dana Dunava, ove godine }e biti uprili~ena uBudimpe{ti, Ma|arska. Ovom prilikom obavje{tava-mo i pozivamo sve zainteresovane da se uklju~e uovogodi{nje obiljeàvanje ovog zna~ajnog datuma.

Za sve dodatne informacije vezane za aktivnostiDEF-a, ali i obiljeàvanje Dana Dunava u Bosni i Her-cegovini, moète se obratiti Igoru Palandì}u naadresu [email protected].

Foto natje~aj “Dunav”DEF – Dunavski okoli{ni forum poziva sve foto-

grafe, amatere i profesionalce iz sliva rijeke Dunav dase uklju~e u Foto natje~aj “Dunav”. Svrha ovog na-tje~aja je predstavljanje prirode, kulture i prijetnji ko-je karakteziraju sliv rijeke Dunav. Ocjena fotografija}e se vr{iti na osnovu njihove tehni~ke, umjetni~ke iestetske vrijednosti. DEF o~ekuje da }e prispjele fo-tografije opisati sve zna~ajke sliva Dunava.Natjeca-teljske kategorije:

• Kategorija 1: Ljudi i voda- Fotografije koje opisujurazli~ite aktivnosti ljudi a koje su povezane sa vo-dom (rekreacija, kultura, i sl.)

• Kategorija 2: Problemi- Fotografije koje opisuju ra-zli~ite probleme koji se javljaju sa vodom u slivuDunava (su{e, poplave, otpadne vode, otpad, za-ga|enje, i sl.)

• Kategorija 3: Priroda- Fotografije koje opisuju pri-rodna stani{ta i prirodu sliva Dunava uop{te, ko-riste}i vodu kao glavnu odrednicu.

• Podkategorija 1: Biljke • Podkategorija 2: @ivotinje

Za svaku kategoriju }e se dodijeliti 3 nov~anenagrade. Za prvo mjesto 200 eura,za drugo mjesto150 eura i za tre}e mjesto 50 eura. U okviru podka-tegorija iz prirode, nagrade }e biti dodjeljene samopobjednicima u iznosu od po 100 eura. Va{e fotogra-fije }e biti uzete u razmatranje za bilo koju od nagra-da iz kategorija ili podkategorija za koje je prijavlja-na.

Jedna osoba ne}e biti u mogu}nosti da istovre-meno pobijedi u kategoriji Priroda i jednoj od podka-tegorija. Razlog za uvo|enje podkategorija je da seprepoznaju ostale kvalitetne fotografije koje se nenalaze me|u tri najbolje u glavnoj kategoriji.

Ovaj natje~aj je otvoren za sve stanovnike jedneod 13 zemalja koje se nalaze u slivu rijeke Dunav(Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska,ê{ka Republika, Njema~ka, Madàrska,Moldavija,Rumunija, Serbija i Crna Gora, Slova~ka, Sloveniha iUkrajina). Za vi{e informacija kliknite na:

http://www.coor.ba/en/materijali/DEF_Photo_Competition.pdf

79VODA I MI BROJ 41

Sliv rijeke Dunav

avno komunalno preduze}e «Vare{» osno-vano je 1954. godine s ciljem pruànja uslu-ga iz oblasti komunalne djelatnosti (voda,sme}e, kanalizacija) i drugih uslu`nih dje-

latnosti (pogrebne usluge, usluge odràvanja pijace,te usluge zavr{nih zanatskih radova u gra|evinarstvui poslova niskogradnje).

Kroz period svog postojanja pro{lo je razne obli-ke transformacije i organizacionog prestruktuiranja ipred rat, ta~nije 1988. godine, iz dotada{njih OUR-aformira se jedno preduze}e koje je brojalo cca 180uposlenih i dobilo jedinstveni naziv: JKP «Vare{» -Javno komunalno preduze}e «Vare{».

U toku rata (septembru, oktobru i novembru1993.) totalno je opusto{eno i obezvrije|eno od ljudii opreme. Ostali su samo devastirani poslovni objektii objekti vodovoda i pumpne stanice O}evija. Od po-~etka 1994. po~inje njegova ponovna obnova i pre-duze}e se registruje za obavljanje sljede}ih osno-vnih djelatnosti: pruànje usluga proizvodnje i distri-bucije vode, odvodnje otpadnih voda te skupljanja itretiranja komunalnog otpada na podru~ju op}ineVare{, poslovi u oblasti visoko i niskogradnje teodràvanje puteva. Ti su poslovi posebno do{li doizraàja prelaskom na trì{no privre|ivanje, od kadase JKP «Vare{» pojavilo kao izvo|a~ u ~itavom nizuprojekata.

Od 1994. preduze}e se po~elo kadrovski i mate-rijalno osposobljavati tako da danas ima 58 uposle-nih radnika.

Posjeduje kompletnu opremu i alate za izvo|e-nje sloènih hidrotehni~kih objekata (vodovodi, bra-ne, regulacija korita rijeka i sl.) i drugih radova na po-slovima niskogradnje i zanatskih radova u gra|evi-narstvu.

Navest }emo najva`nije projekte u poslijeratnomperiodu gdje je ovo preduze}e izvelo niz radova naizgradnji, rekonstrukciji i obnovi vodovoda i objeka-ta:

NAGRADAU PRAVE RUKE

80

ZAFER KAMENJA[

VODA I MI BROJ 41

J

Direktor JKP “Vare{“ Zafer Kamenja{ sa nagradomi predstavnicima Trade Leader’s Cluba

Ma{ine za rad u JKP “Vare{“Snimio: Ilhan Klan~evi}

VRIJEDNOST RADOVA:- Spojni cjevovod Vare{ – Vare{ Majdan,

izgra|en u ratu 1994. godine 180.000,00 KM- Izgradnja vodovoda u Olovu 504.000,00 KM- Izgradnja vodovoda

Dabravine – op}ina Vare{ 250.000,00 KM- Izgradnja vodovoda

Breza sa Male Rijeke 231.239,00 KM

- Primarni distributivni cjevovod DN 200 mm za vodosnabdijevanje naselja Karaula i Male{i}i – op}ina Ilija{ 170.113,00 KM

- Izgradnja brane u Pajtov Hanu – op}ina Vare{ 164.253,00 KM

- Rekonstrukcija i dogradnja vodovodnog sistema u selu Strijeèvo – op}ina Vare{ 163.000,00 KM

- Izgradnja vodovoda u selima Ligati}i iMi`novi}i – op}ina Vare{ 150.000,00 KM

- Rekonstrukcije manjih vodovoda u selima Budoèlje, Mir, Stupni do, Vijaka uz pomo} «CRS» Sarajevo i “ARC” Zenica – op}ina Vare{ 150.000,00 KM

- Rekonstrukcija i dogradnja sistema vodosnabdijevanja Naselja Kamenica (I faza) – op}ina Ilija{ 139.189,00 KM

- Rekonstrukcija vodovoda Bo{kovi}i, op}ina Ilija{ 57.015,60 KM

- Izgradnja vodovodnog sistema dijela MZ Gornji Male{i}i, op}ina Ilija{ 35.469,82 KM

- Izgradnja vodovodnog sistema “Crno Vrelo” do naselja Koko{~i}i (I faza) – op}ina Vare{ 127.700,00 KM

- Vodovod “To{}anica”, op}ina Prozor 54.836,00 KM- Izgradnja septi~ke jame u s.

Donja Borovica, op}ina Vare{ 24.709,00 KM- Rekonstrukcija vodovodnog sistema

Vare{ – Vare{ Majdan uz pomo} “CRS”i vodoprivrede 52.000,00 KM

- Adaptacija poslovnih prostorija u Zenici i Vare{u za potrebe Elektroprivrede BiH (Elektroprenos i Elektrodistribucija Zenica) 140.000,00 KM

- Adaptacija objekata Centra za socijalni rad i Udruènja penzionera za “CRS” 15.000,00 KM

- Adaptacija {kola na podru~ju op}ina Vare{ i Olovo za program “Norve{ka narodna pomo}” 50.000,00 KM

- Izgradnja ku}a na podru~ju op}ine Vare{ za “CRS” i “ARC” 730.000,00 KM

- Rekonstrukcijski radovi na lokalnoj putnoj mreì, odràvanje puteva 400.000,00 KM

- UN MISIJA Sarajevo 71.000,00 KM- Adaptacija zgrada Doma zdravlja Vare{ 70.000,00 KM

Svi navedeni radovi izvedeni su kvalitetno i navrijeme, {to je prepoznato od strane investitora i ra-zli~itih asocijacija, te je tako od strane “Trade Le-aders’ Cluba”, asocijacije koja okuplja oko 7.000 po-slovnih ljudi iz 120 zemalja svijeta, ovom preduze}udodjeljena me|unarodna graditeljska nagrada “NewMillennium Award” za 2004. godinu. Sve~anost do-djele ovog zna~ajnog me|unarodnog priznanjaodràna je u Madridu 13.10.2004. a obuhvatila je do-djelu nagrade preduze}u i zlatnog bedà direktoru,te posjetu me|unarodnom gra|evinskom sajmu. Ododjeli nagrada pisali su razni specijalizirani svjetski~asopisi, pa smo shodno tome, ali prije svega zbogzna~aja i vrijednosti ovog priznanja smatrali da i uovom ~asopisu treba da bude zabiljeèn jedan ova-kav uspjeh komunalnog preduze}a iz Bosne i Herce-govine.

81VODA I MI BROJ 41

o~etkom 2005. go-dine preminula jeVlasta Gakovi}, du-gogodi{nja djelat-

nica Zavoda za vodoprivre-du Sarajevo. Vlasta Gakovi}je ro|ena 1947. godine uSarajevu, gdje je zavr{ilaosnovno i srednje obrazo-vanje, genaracija 65/66 sre-dnje Tehni~ke gra|evinske{kole. Radnu karijeru zapo-~ela je u Unioninvestu na

projektima vodovoda i kanalizacije. Prelaskom u Zavodza vodoprivredu po~inje raditi i na projektima pre~i{}a-vanja voda. Posljednja ratna de{avanja zatekla su je uLibiji, na gradili{tu Hidrogradnje. Nakon povratka nas-tavlja raditi u Zavodu za vodoprivredu, do penzionisa-nja.

Kolegicu Vlastu Gakovi} pamti}emo kao izuzetnovrijednu osobu spremnu da unaprje|uje svoj rad i na-dogra|uje znanaja, i uvijek spremnu da se uhvati u ko-{tac sa svim problemima koje su posao i ìvot stavljlipred nju.

Njena velika ljubav i zadovoljstvo bila su putovanjaza koja je uvijek pronalazila vremena.

Neka joj je laka zemlja.

redinom oktobra2004. godine, tihokao {to je i ìvjela,nakon duge bolesti

napustila nas je na{a uva-èna i draga kolegica Ljilja-na-Ljilja Vuji~i}-Luki}.

Ro|ena je u Br~kom,osnovno i srednje {kolskoobrazovanje dobila je u Sa-rajevu, a visoko, Gra|evin-ski fakultet, zavr{ila je

1955. godine u Zagrebu. Pripadala je generaciji gra|e-vinskih inìnjera koji su se po zavr{etku studija uklju~iliu do tada novu oblast – kondicioniranje voda i proble-matika zaga|ivanja vodotoka. Nakon diplomiranja pro-vela je kra}e ili duè vremena na usavr{avanju u [kolinarodnog zdravlja “Andrija [tampar” u Zagrebu, zatimInstituta za higijenu i za{titu okoline Medicinskog fakul-teta u sarajevu, u Engleskoj, i u Higijenskom zavodu uSarajevu. Kroz ove institucije pro{li su prvi zavr{eni in-ìnjeri u ovoj oblasti.

Nakon usavr{avanja pokojna Ljiljana dolazi u Za-vod za vodoprivredu u kome je provela gotovo tridesetgodina kao ekspert za oblast procesa tretmana i dispo-zicije otpadnih voda. U okviru realizacije projekta regu-lacije Save u Jugoslaviji (1968.-1975.) predstavljala jena{u dràvu u podkomisiji za za{titu voda. Na studij-skom boravku u ê{koj bila je uparvo u tom cilju.

Pored porodice, oblasti za{tite voda, pokojna Ljilja-na imala je i posebnu ljubav za muziku kojoj je nastoja-la da “ukrade” {to vi{e vremena od ostalih obaveza.

Neka joj je laka zemlja.

IN MEMORIAMVlasta GAKOVI], (1947.-2005.)

Ljiljana-Ljilja VUJIÎ]-LUKI] (1939.-2004.)

82VODA I MI BROJ 41

Pripremio: AVDO SARI]

SP

Documents

SADR@AJ - voda · aktivnosti na realizaciji vi[enamjenskog vodoprivrednog podsistema crna rijeka s. merdan formiranje novih crpili[ta e. had`i} sanacioni radovi na bunaru b-3 u od@aku