RUFFon (; m .1.l. G:-.m. fot..ndatior.

www.ruffordsmallgrants.org

VILINI KONJICI (ODONATA) BOSNE I HERCEGOVINE

lstrazivanje, zastita i identifikacija znacajnih podrucja za zastitu rijetkih i ugrozenih vrsta i njihovih stanista u Bosni i Hercegovini

Ova publikacija rezultat je projekta , lstrazivanje i zastita vrsta vilinih konjica od evropskog znacaja i njihovih stanista u Bosni i Hercegovini" koji je proveden tokom 2011/2012 godine. U publikaciji su predstavljeni najznacajniji rezultati projekta, znacaj, stanje istrazenosti, ugrozenost i prijetnje opstanku vilinih konjica u Bosni i Hercegovini, kao i mogucnosti i potreba njihove zastite. Ovaj projekat finansiran je od strane Rufford Small Grants Foundation.

VILINI KONJICI (ODONATA) BOSNE I HERCEGOVINE

lstrazivanje, zastita i identifikacija znacajnih podrucja za zastitu rijetkih i ugrozenih vrsta i njihovih stanista u Bosni i Hercegovini

Stampanje ove publikacije omogucila je Rufford Small Grants Foundation u okviru

projekta: ,lstraiivanje i zastita vrsta vilinih konjica od evropskog znacaja i njihovih stanista u

Bosni i Hercegovini''

Koordinator projekta i autor publikacije: Dejan Kulijer

Tekst i fotografije: Dejan Kulijer

Dizajn: Aida Ahmetspahic, Dejan Kulijer

Info stranica projekta: www.ruffordsmallgrants.org/rsg/projects/dejan_kulijer

Za dodatne informacije kontaktirajte:

dejan.kulijer@gmail.com

Zastiti slatkovodnih stanista u Svijetu vee dugo se poklanja posebna paznja. Ova stanista imaju posebnu vafuost jer predstavljaju prirodne raritete, iako zauzimaju manje od 1% povrsine Zemlje, u njima zivi 10% poznatih vrsta. Slatkovodni ekosistemi spadaju medu najugrozenije na Planeti i predstavljaju vafua stanista za veliki broj rijetkih i ugrozenih vrsta. Zastita slatkovodnih ekosistema predstavlja prioritet te je potrebno sto hitnije djelovati na identifikovanju prijetnji i provodenju mjera u cilju sprjecavanja nestanka ovih stanista.

Beskicmenjaci predstavljaju kljucnu kariku svih ekosistema, oni cine 80% svih vrsta na Zemlji. Iako cesto neprimjetni, nalaze se svuda oko nas, a bez njih bi funkcionisanje osnovnih procesa u prirodi bilo nemoguce. Insekti, kao najbrojnija grupa beskicmenjaka, ali i cjelokupnog zivotinjskog carstva, obavljaju znacajnu ulogu u zivotnoj sredini omogucavajuCi funkcionisanje prirodnih procesa bez kojih bi i covjekov opstanak na Planeti bio nernoguc. lpak, i pored velikog znacaja koji irnaju i dalje se o njima veoma malo zna sto cesto irna za rezultat i nedovoljnu paznju koja se posvecuje zastiti ovih organizarna.

Nedostatak poznavanja vrsta i stanista najznacajniji je problem u obezbjedenju kvalitetne i dugorocne zastite. Naucna istrazivanja imaju veliki znacaj u prevladavanju ovog problema. U mnogim aktivnostirna veoma je znacajna i uloga organizacija civilnog drustva i volontera koji mogu u velikoj mjeri pomoCi u prikupljanju podataka, posebno u monitoringu vrsta i stanista.

Vilini konjici (red Odonata) predstavljaju malobrojnu grupu insekata (sa nesto manje od 6.000 vrsta u Svijetu) koja irna znacajnu ekolosku ulogu u slatkovodnirn ekosistemirna, a pored toga predstavljaju i va2ne indikatore stanja i promjena u stanistu. Zahvaljujuci svojoj velicini i zivim bojama vilini konjici su popularni i siroj javnosti dobro poznati insek:ti te predstavljaju i ambasadore i nosioce zastite ovih stanista.

Znacajan broj vrsta vilinih konjica danas je ugrozen, a veliki broj vrsta biljezi stalni pad brojnosti. U Evropi je ugrozeno 15% vrsta vilinih konjica, a Direktiva o stanistima Evropske Unije navodi 16 vrsta koje je potrebno zastititi, odnosno odabrati podrucja za njihovu zastitu,

Vilini konjici spadaju medu najstarije poznate insekte na Zemlji ciji su fosilni nalazi stariji od 300 miliona godina. Ovi insekti su stariji od dinosaurusa za 100 rniliona godina, a od ptica za 150 miliona godina. Preci vilinih konjica hili su najveci insekti koji su ikada letjeli, sa rasponom krila od preko 70 em. Iako su danasnje vrste znatno skromnijih dimenzija oni i danas spadaju u nenadmasne lovce kojirna gotovo da nema ravnih u prirodi.

Zastita mocvara i drugih slatkovodnih staniSta jako je va2na za opstanak ovih fascinantnib stvorenja. Nakon sto su prezivjeli stotine miliona godina, ledena doba i nadZivjeli mnoge druge grupe organizama danas su zahvaljujuci covjeku brojne vrste vilinih konjica suocene sa prijetnjom nestanka usljed stalnog unistavanja stanista.

Zasto su vilini konjici znacajni?

Kao predatori u vrhu lanca ishrane vilini konjici spadaju u kljucne vrste zivotnih zajednica slatkovodnih ekosistema. Oni su osjetljivi na promjene kako u vodenim tako i u kopnenim ekosistemima (tokom larvenog stadija zive u vodi, dok su odrasli insekti veoma pokretni grabljivci koji !iVQ u razlicitim tipovima kopnenih stanista). Vilini koqjici su izvanredni model organizmi i nosioci za~tite slatkovodnib ekosistema. Zahvaljujuci tome sto su rasprostranjeni na svim kontinentima osim Antarktika, taksonomski dobro istldeni u poredenju sa drugim grupama beskicmenjaka, kao i zbog lakseg i blieg uzorkovanja, moguce je da pracenjem stanja njihovih populacija na vnJeme primijetimo negativne promjene u zivotnoj sredini pravovremeno reagujemo na zastiti.

Vilini konjici su opcenito veoma populami i poznati insekti, siroko prihvaceni kao indikatori stanja zivotne sredine od strane javnosti i donosilaca odluka, i kao takvi se uspjesno koriste u promociji zastite prirode, za razliku od nekih drugih indikatorskih grupa, sto je cesto veoma znajno u edukaciji i podizanju svijesti javnosti o zastiti prirode.

Prisustvo velikog broja vrsta vilinih konjica nam govori o bogatstvu, raznovrsnosti i oeuvanosti stanista. Polozaj koji zauzimaju u vrhu lanca ishrane cini ih i odlicnim indikatorom zagadenja u zivotnoj sredini, s obzirom da se stetne materije akumuliraju u njihovim tijelima. Kao izraziti predatori ovi insekti ucestvuju i u regulisanju brojnosti stetnih insekata. Kao indikatori stanja i promjena u stanistima omogucavaju nam da pracenjem njihovih populacija na vrijeme pnmJetimo negativne promjene i reagujemo u njihovoj zdtiti, te time zastitimo ne samo viline konjice nego i mnoge druge, manje primjetne vrste, sa kojima dijele staniste. Njihova osjetljivosta na promjene u strukturi stanista, velika pokretljivost i zivotni ciklus vezan za vodenu i kopnenu zivotnu sredinu cini ih odlicnim indikatorom promjena u zivotnoj sredini na dugorocnom planu (biogeografija, klimatologija) i kratkorocnom (konzervacijska biologija). Vilini konjici se jako cesto koriste u fundamentalnim i pnmJenJemm istrazivanjima zbog la.koCe uzorkovanja i raznolikog ponasanja.

Da li su vilini konjici ugrozeni?

Mnoge vrste vilinih konjica se danas suocavaju sa prijetnjama opstanku. S obzirom da prvu faZli zivotnog ciklusa provode u vodenoj sredini osjetljivi su na zagadenje vode, isusivanje i degradaciju vodenih stanista i unistenje vegetacije u stanistima. S druge strane odraslim insektima potrebna s~ razlicita kopnena stanista i vegetacija u fazi sazrijevanja, lova i parenja, te su ovisni o rijecnin\ '- ·n .. r

LUV&LUA«, travnjacima i sumama.

gdjd je fauna vilinih konjica dobro poznata postoje brojni dokazi o •v.o."J.I·•v

~t§J~t>Jn!f~bm izu~anju . U podrucjima u kojima postoje podaci o distribuciji vrsta · istorijskih i danasnjih podataka doslo se do ..,a.t.. ll~a~~

nestale sa brojnih svojih prijasnjih stanista.

'ednjih decenija pokazuju stalno smanjenje broj jenje njibovog areala. Prema podac{ma Crvene

14<t'r.t'h•'" je ugrozeno, dok je dodatnijl1 i% gotorb ugrozeno~ Za ""'T'"""'

ica u Evropi zabiljezen )e pad brbjnosti po~ulacija.. 1

R~lo~smapj brojp,2sti i nystanka pojedinib populacija vili'nih kCW.ji~tu generalno dobro poanal'l1i Q'C'gledni, a najznacajnij:istrtlnistenje i degradacija njihovih stal\t~ta 'Y

'\ IY l _.:.._\! 1 RijetKe i ugfofene vr8te -vilini~ kopji~ajcefce su ve~e za specifi~ tipove sta,ujsta Qoput .Yisokoplaninski jezera i ~esetis~ koja cesto zauzimaju malu povr8inu i rastt:~,ana su na, yelikom prostoru. Pored yrste vezane za tekucioe CfStO su izlozene veeoj opasnostl od b'~ koje naseljavaju Razlog je stO su ova stanista kao i vrste koje ili naseljavajU...J>u,no osj~tljivije na usl~stanista, ali. i zbog toga sto su ovi tipovi stanista izl(>zeni

oos:eor1o u mediteranskbm podrucju.

lstra_zivanje i zastita Vili(lih konjica u BiH

U cilju zastite, kao i omogueavanja uspje~nog korjstenja vilinih konjica ~o indikatora kvalitqta stanista, od presudnog znacaja je dostupn,ost savremenili -podalaka o njihovoj distribuciji. To je bio jedan od razloga sto su 2009 godine zapoeeta i:stra.Zivanja ovih ~~ insekata i njihovih stanista u Bosni i., ~:....:11'1

Hercegovini. Ova istra.Zivanja poddalo je vise lokalnih i medunarodnih institucija i organizacija, prije svega Fond za za8titu okolisa Federacije BiH~ Rufford Small Grants ___....__ Foundation, International Dragonfly Found (IDF) i EuroNatur:. foundation.

Pored otkriea novih vrsta za BiH, ova istra.Zivanja su rezultiraJa i velikim brojem znacajnih podataka o distribuciji, ekologiji i stanistima koji su prikupljeni na viSe stotina lokalitcta na teritoriji cijele zemlje. Posebno su bitni rezultati postignuti u istra.Zivanju i identifikaciji populacija i stanista rijetkih vrsta, odnosno vrsta sa Crvene Liste ()dohata ~vrope i Direktive o stanistima EO, medu koj;jma su posebno znacajne: Coenagrion ornatzlm, Caliaeschna microstigma, Cordulegaster heros, Gomphus flavipes, Lindenia tetraphylla, Sympetrum vulgatum, Selysiothemis nigra, itd. Informacije prikupljene ovim istra.Zivanjem osnova su i za identifikaciju va2nih podrucja za Odonate u Bosni i Hercegovini, kao i identifikaciju podrucja za ukljucenje u medunarodne mreze zasticenih podrucja: Emerald i Natura 2000. U Zemaljskom muzeju BiH je, uz znacajnu naucnu zbirku, uspostavljena i elektronska baza podataka koja obuhvata sve poznate podatke o ovoj grupi insekata, a koja je jedan od preduslova za zapoeinjanje procesa uspostave za8tite ugrozenih vrsta i stanista, kao i izradu Crvene Liste vilinih konjica BiH.

Pored toga treba istaci i da je proveden niz aktivnosti na popularizaciji istra.Zivanja i zastite vilinih konjica u BiH koja su obuhvatila i rad sa volonterima. Uspostavljena je saradnja sa vi~e nevladinih organizacija i za8ti6enih podrucja, a stampane su informativne i edukativnc publikacije.

Fauna vilinih konjica (Odonata) BiH

Najstariji poznati podaci o vilinim konjicima u BiH poticu sa kraja 19. vijeka, tacnije 1888. godine i mogu se pronaci u zbirkama Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Godine 1948 Z. Adamovic objavljuje spisak vrsta vilinih konjica u zbirkama Zemaljskog muzeja koji obuhvata 45 vrsta sa prostora BiH. Ovo je bio prvi i dugo vremena jedini izvor podataka o fauni ove grupe insekata u BiH. Tek su krajem 20. i pocetkom 21. vijeka nova istraZivanja dovela do znacajnijih novih podataka o ovoj grupi insekata u BiH.

Do sada su u Bosni i Hercegovini registrovane 63 vrste vilinih konjica. medu kojima su dvije vrste koje su ugrozene u Evropi kao i cetiri vrste koje su za5ti6ene prema Evropskoj Direktivi o vrstama i stanistima.

Vilini konjici naseljavaju gotovo sve tipove slatkovodnih stanista u BiH. Najvecu brojnost vrsta dostifu u stajacirn vodama, barama i jezerima sa raznovrsnom i bogato razvijenom vodenom vegetacijom.

Najveca broj vrsta, a takodc i najveci broj ugrozenih i rijetkih vilinih konjica u Bosni i Hercegovini nalazirno u jufuoj Hercegovini na podrucju pod uticajem mediteranske klime. Ovo podrucje je i jedino gdje mozemo vidjeti neke od rijetkih i ugrozenih evropskih vrsta poput Lindenia tetraphylla il i Lestes macrostigma, kao i vise rijetkih vrsta kao sto su Ca/iaeschna microstigma, koja dostize najzapadniju tacku rasprostranjenja u Evropi na podrucju Dalmacije i juzne Hercegovine ii i Calopteryx splendens balcanica, endcmicna balkanska podvrsta rasprostranjena u donjem toku rijekc Neretve, kao i na rijekama Trebisnjica, Bregava i Trebifat.

U Bosni i Herccgovini jos uvijek postoje znacajna ocuvana prirodna stanista. medutim ona su sve vise ugrozena brojnirn neplanskim zahvatima koji ne vode racuna o prirodnim vrijednostima.

Problemi zastite i uzroci ugrozenosti vilinih konjica u BiH

Jedan od ldjucnih problema u zastiti vilinih konjica u Bosni i Hercegovini je nedovoljno poznavanje njihove distribucije i stanja njihovih populacija kao i stepena ugrozenosti, zbog cega postoji velika potreba za naucnim istrazivanjem, posebno u slabo istrazenim podrucjima.

U Evropi i Svijetu vee dugo vremena je poznat znacaj i ugrozenost ovih insekata, zbog cega su brojne vrste i njihova stanista stavljeni na listu za5ticenih. Medutim u Bosni i Hercegovini i pored toga sto se njihova brojna stanista svakodnevno unistavaju, niti jedna vrsta vilinih konjica jos uvijek nije zasticena. Iako se neka od najznacajnijih stanista vilinih konjica u BiH formalno nalaze u sastavu zasticenih podrucja (Hutovo blato, Zelengora), za5titi ovih organizama se ne poklanja nikakva paznja, niti je zastita ovih insekata ukljucena u planove upravljanja ovim podrucjima.

Isusivanje, prekomjemo iskoristavanje i unistenje stanista usljed izgradnje hidroenergetskih objekata prijeti da unisti veliki broj izuzetno vrijednih prirodnib podrucja u BiH. Brojne populacije slatkovodnih organizama, ukljucujuci i viline konjice, ce vjerovatno biti unistene ili znacajno degradirane ako se provedu planirani zahvati, posebno u okviru hidroenergetskog projekta ,Gomji horizonti".

I manje promjene u prirodnim stanistima mogu dovesti do poremecaja u prirodnoj cirkulaciji vode i dovesti do povremenog isusivanja slatkovodnih stanista i njihov prelaz iz stalnih u povremena, a sto znaci da ona vise nisu pogodna za prezivljavanje velikom broju vrsta sa duzirn zivotnim ciklusom u vodenoj sredini.

Vrste roda Cordulegaster, koje u BiH naseljavaju brdske i planinske potoke, imaju usku ekolosku valencu i tesko se mogu prilagoditi na najmanje promjene u zivotnoj sredini, te su posebno ugrozene unistavanjem sumskih stanista i isusivanjem i pregradivanjem potoka.

Ribe su znacajni predatori larvi vilinih konjica, unosenjem alohtonih vrsta, posebno u stanista u kojima ribe nisu bile prirodno prisutne, poput planinskih jezera, znacajno se narusava prirodna ravnoteza, a mnoge vrste, ne samo vilinih konjica nego i mnogih drugih vodenih organizama postaju kriticno ugrozene. Na zalost praksa unosenja alohtonih vrsta u slaktovodna stanista je veoma prisutna u BiH.

Distribucija rijetkih i ugrozenih vrsta u BiH

Coenagrion ornatum

C. ornatum naseljava Ciste tekuCice sa bogato razvijenom vodenom vegetacijom. Populacije ove vrste koja je zasticena Annexom II Direktive o stanistima EU biljeze u Evropi izrazen pad brojnosti. Glavni razlozi ugrozenosti su unistenje i zagadenje stanista. Energetski projekti u kraskim poljima mogu znacajno ugroziti stanista ove vrste u Hercegovini i jugozapadnoj Bosni.

Ceriagrion tenellum

Cesta je vrsta u jugozapadnOJ Evropi koja na Balkanu naseljava malobrojna podrucja uglavnom u mediteranskom dijelu Stam~te ove vrste su jos nedovoljno poznata, najcesce se odlikuju kombinacijom stajace i tekuce vode 1 bujno razvijenom vegetacijom. Glavni uzroci ugrozenosti su unistenje rijetkih stanista u mediteranskom podrucju Hercegovina.

Gomphus flavlpes

Distribucija rijetkih i ugrozenih vrsta u BiH

Lindenia tetraphylla

Prioritetna podrucja za zastitu vilinih konjica u BiH

Sistem ZaStite prirode u BiH je izuzetno komplikovan i neucinkovit. Trenutno je formalno zastieeno manje od 3% povrsine zemlja, a liste zastieenih vrsta gotovo da i ne postoje. Situacija na terenu je jos gora, a stanista koja se nalaze u okviru zasticenih podrucja svakodnevno su izlozena unistavanju.

Pored sest vrsta sa Crvene Liste Odonata Evrope, Direktive o stanistirna EU i Bemske kovencije (Lestes macrostigma, Coenagrion ornatum, Gomphus flavipes, Lindenia tetraphyl/a, Cordulegaster heros i Leucorrhinia pectoralis), na osnovu prikupljeruh podataka, kao i statusa i distribucije vrsta u regionu i Evropi, u okviru provedenog projekta uradena je i strucna procjene i identifikovano dodatnih deset rijetkih i potencijalno ugrozenih vrsta koje je potrebno zastititi u BiH.

U okviru projekta istraZivanja vrsta od evropskog konzervacijskog znacaja u BiH, uradene su analize podataka i identiftkovano je 12 podrucja koju su prioritet za za5titu vilinih konjica u Bosni i Hercegoviru.

Za identifikaciju podruCja koristena su tri uslova: I) prisustvo populacija vrsta od evropskog znacaja (IUCN Crvene Liste, Direktiva o stanistima, Bemska konvencija); II) prisustvo populacija rijetkih vrsta, vrsta sa ograrucenom ilistribucijom u zemlj i iii potencijalno ugrozenih vrsta na nacionalnom nivou i III) bogatstvo vrsta. Na identiflkovanim podrucjirna prisutne su populacije vrsta od evropskog znaeaja ili su ona znaeajna za dvije ili vise nacionalno vaZnih vrsta.

Lista identifikovanih podrucja znacajnih za konzervaciju vilinih konjica u BiH

Znacajno podrucje za viline konjice

1 Hutovo blato

2 Sliv rijeke Trebizat

3 Sliv rijeke Trebisnice izrnedu Bileckogjezera i Trebinja

4 Fatnicko polje

5 Dabarsko polje

6 Zelengora

7 Mostarsko blato

8 Livanjsko polje

9 Glamocko polje

lO Plivska jezera

11 Donji tok rijeke Une

12 Rijeka Sava kod Domaljevca

Kriterii I II III + + + + + + + + + + + +

+ + + + + + + + +

+ .... ·;~~ +

• "h + ~ .I ····z ~

Zastita kljucnih tipova stanista i ukljucenje najreprczentativniji dijelova svih tipova stanista moze u velikoj mjeri obezbijediti uslove za opstanak velikog broja vrsta. ldentifikovana podrucja obuhvataju gotovo sve tipove slatkovodnih stanista prisutnih u BiH te zastita ovih podrucja moze doprinijeti i poboljsanju zastite cjelokupnog slatkovodnog biodiverziteta u zemlji.

Vecina odabranih podrucja takode ispunjavaju i uslove za ukljucenje u mrezu zasticenih podrucja Natura 2000. Mreza zasticenih podrucja Natura 2000 uspostavljena na osnovu Direktive o stanistima Evropske Unije cini osnovu zastite biodiverziteta u zemljama clanicama. Glavni cilj ove mreze je osigurati dugorocni opstanak najznacajnijih i najugrozenijih vrsta i stanista Evrope. Pored zastite stanista (Annex 1), Direktiva o stanistima navodi 15 1 vrstu beskicmenjaka (Annexi II i IV) koje je potrebno zastititi, a medu kojima je i 16 vrsta vilinih konjica. Ova rnreza ima kljucnu ulogu u pokusaju ocuvanja bioloske raznovrsnosti u Evrooi.

Caliaeschna microstigma

Lindenia tetraphylla

Erythromma najas

Ceriagrion tenellum

Coenagrion ornatum

Aeshna grandis

Lestes viridis

Coenagrion ornatum

Sympetrum vulgatum

Cordulegaster heros Gomphus flavipes

Značajna područja za zaštitu rijetkih i ugroženih vrsta vilinih konjica na području Bosne i Hercegovine

Cordulegaster heros

Hutovo Blato- mocvamo podrucje od medunarodnog znacaja

Mocvamo podrucje Hutovo Blato nalazi se na krajnjem jugu BiH. Obuhvata kompleks mocvara, jezera, rijeka i kanala u aluvijalnoj depresiji u dolini rijeke Neretve, 15 krn od Jadranskog mora i pod snaznim uticajem mediteranske klime.

Podrucje Hutovog Blata zajedno sa deltom i donjim tokom rijeke Neretve kao i slivom rijeke Trebizat predstavlja jedinstveno i jos uvijek velikim dijelom ocuvano prirodno podrucje izuzetnog bogatstva i znacaja. Jedno je od kljucnih podrucja za zastitu biodiverziteta u Mediteranskom bazenu.

Povoljan geografski polozaj i raznovrsnost i bogatstvo slatkovodnih stanista omogucili su na ovom prostoru razvoj izuzetno bogate i raznovrsne zajednice vilinih konjica. Sa 43 do sada registrovane vrste ova jedinstvena mediteranska mocvara predstavlja jedno od najznacajnijih i najbogatijih stanista vilinih konjica u Bosni i Hercegovini. Vise od dvije treeine vrsta vilinih konjica registrovanih u Bosni i Hercegovini zabiljezene su u Hutovom Blatu. Veliko bogatstvo vrsta na ovom podrucju rezultat je postojanja raznovrsnih i jos uvijek velikim dijelom ocuvanih slatkovodnih stanista.

Ovo podrucje posebno je znacaJnO za nekoliko vrsta: Lindenia tetraphylla, ugrozena je evropska vrsta cija je jedina populacija u BiH zabiljezena u Hutovom Blatu. Ovo podrucje je i najznacajnije u BiH za neke veoma rijetke vrste kao sto su Ceriagrion tenellum i Selysiothemis nigra, koje su takode ogranicene na podrucja pod uticajem tople klime.

Glavne prijetnje vrstama i stanistima vilinih konjica na ovom prostoru su unistenje stanista i narusavanje s~ture mocvarne vegetacije, eutrofikacija, unosenje alohtonih vrsta, kanalisanje i narusa anje prirodne dinarnike vodotoka, isusivanje mocvare i ,Periodicno plavljenih livada, mehanicko uklanjanje i unistenje vegetacije i ciscenje Icanala, izgradnja infrastrukture i klimatske promjene.

I

Hutovd Blato, iako fonnalno zasticeno, jos uvijek nema kvalitetan plan upravljanja i monitoringa k0ji bi uzeo u obzir cjelokupno bogatstvo ovog prostora i na k aijtetan nacin omogucio zastitu i opstanak ove izuzetno vrijedne mediteranske

Kraska polja- o

raznovrsnost je omogucila i vetiku raznovrsnost faune vilini~ konjica.

U 2011. godini uz podrsku Medunarodnog fonda za istraZivanje i zastitu vilinih konjica

(International dragonfly fund - IDF) provedeno je prvo znaeajnije istrafivanje u 'l..ivanjskom

polju koje je rezultiralo otkricem 41 vrste vilipih 'konJi~, §to predstavlja dvije trecine vrsta

poznatih u BiH, odnosno gotovo 30% evropskih vtsta.:

I pored toga ~to je proteklih godina provedeno nekoliko projekata istrafivanja vilinih ,konjica

u kraskim poljima, posebno u okviru projekta istltii.vanjR rijetkih j ugrozenih 4rsta

fmansir~og od strane Rufford fondacije, koja su spe¢ifi&la st,anista imaju

veliki zn~ itt e insekte, njih'v

pozna to i istrafeno.

6oenagrio1 ornafMm, koja bilje"fi smanjenje

hrninnc~h u Evropi, k.ra§ka J?Olja ptedstavljaju

izuZefuo vazno tani~te, a ist,rafivanja provedena u

posljednje cetiri godine p<>kazala su prisustvo

~cajnih popu)acija u gotovo svim istraZivanim

poljima.

Ipak, i pored izuzetno bogatog bjodiverziteta

visokog ekolo~kog znafaja ova specificna i unikatna

ir~ka staniAta u Bosni i Hercegovini jos uvijek su

poW~~ ne~a~~ice~~,· Najvecu ptijetnju ovim

eltolo~i osjetlj!vim ~tani~tima predstavljaju

mnogobrojni planovi 1 za iz'gtadnju hidroenergetskih

qbjekata, posebno u okviru projekta ,,Gomji

hGrizonti't u lslOOnoj.Hercegoviru .

Planinska jezera - biseri Dinarida

Vilini konjici naseljavaju visokoplaninska stanista na gotovo svim nasim planinama. Mnoga od njih su izolovana i tesko pristupacna, zbog cega su sve do danas ostala potpuno neistra2ena. Tokom ledenog doba Balkansko poluostrvo bilo je refugijum za rnnoge vrste iz sjevernih krajeva, i baza za njihovo ponovno sirenje nakon zavr8etka posljednjeg ledenog doba. Sa promjenom klime i porastom temperatura vrste hladnijih stanista pomjerale su se sve vise prema veCim nadmorskim visinama tako da ih danas u ovom dijelu Evrope nalazimo jedino jos u najvisim planinskim predjelima.

U visokoplaninskim podrucjima BiH i Balkana danas zive izolovane najjuZnije populacije nekoliko vrsta cije je primamo rasprostranjenje u Centralnoj i Sjevemoj Evropi (npr. Coenagrion hastulatum, Aeshna juncea ili Somatochlora metallica). Planinska jezera, bare i tresetista izuzetno su vafno staniste za opstanak rijetkih i ugrozenih vrsta, od kojih su neke vezane iskljucivo za ovaj tip stanista.

)~e~:a na planin~ Zelengori najznacajnija su visokoplaninska stanista vilinih konjica u BiH koja odlikuje veliJw bogatstvo vrsta i velika brojnost populacija ovih insekata. Iako su rek djelimieno istrarena na njima su do sada ~abiljezene 24 vrste. Populacije nekoliko vrsta, poput;. Aeshna juncea i Aeshna grandis, jos uvijek su izuzetno brojne. Planinska jezera na Zelengori jedino su poznato staniste vrsta Coenagr;on hastulatum i Somatochlora meta/lica u Bosni i Hercegovini i jedno od svega nekoliko na cijelim DjF idima. I

Uni~tavanje vodene vegetacije, ~oribljavanje i eutrofikacija glavne su prijetn]e opstanku ne samo v!~injh ko~~ica ne~o i ronogih drugih autohtonih organizama u ovim jezerima. Pdfed to~~ skretanj P<lvrsin!ilcih tokova i unistxnje okoh\e sumske ve~etacije takode P.re~staviJ na~4jq'll rijetnj~ ovqp ~tani~m~. Op~tanak ovih vrsta sve je vise ug,rozen i usljed p rom :ene'liclime, ~to u kombinacif sa negativni'm utjcajem covjeka moze dovesti do toga da u skt>roj buduenosti neke vrste p,_Oipbo nestanu sa ovih prostora.

rlbsadasQja i,strdivanja obuhvatila su tek nekoliko najznacajnijih planinskih podrucja. Nastavak istrazivanja tek treba .utvrditi punu vriiednost t znacaj ovih stanista za faunu vilinih koniica u BiH.

Provedena istrazivanja omogucila su identifikaciju vise podrucja znacajnih za zastitu vilinih konjica. Na osnovu naucnih podataka u ovoj fazi identificirano je 12 podrucja od kojih vecina ispunjavaju uslove za ukljucenje u buducu rnrezu zasticenih podrucja Natura 2000 u BiH. Pored toga ova podrucja odlikuje prisustvo velikog broja vrsta kao i prisustvo rijetkih i potencijalno ugrozenih vrsta u BiH, a zastita ovih stanista znacajana je i za mnoge druge organizme.

U cilju opstanka zajednica i populacija ugrozenih vrsta potrebno je zastititi cjeline podrucja kako bi se postigla zastita stanista potrebnih za cjelokupni zivotni ciklus vrsta (slatkovodna stanista potrebna larvama vilinih konjica, i okolna kopnena stanista potrebna odraslim insektima). Kako bi se ova podrucja ocuvala potrebno je osigurati i provodenje mjera sprijecavanja unistenja strukture stanista, vegetacije i promjene u prirodnom nivou cirkulacije vode.

• lstrazivanja provedena u protekle tri godine i posebno u okviru projekta koji je podrZala Rufford Small Grants Foundation rezultirala su znacajnim novim nalazima nekoliko ugrozenih evropskih vrsta vilinih konjica u Bosni i Hercegovini.

• Ova istrazivanja su takode ornogucila identifikaciju vise znacajanih podrucja za zastitu vilinih konjica u Bill sto je prvi korak ka uspostavljanju kvalitetne zastite ovih ekoloski znacajnih organizarna.

• Identifikovane su kljucne prijetnje opstanku vrsta i njihovih stanista, nedostaci u sistemu zastite populacija, kao i ugrozenih slatkovodnih staniSta, koja pored ovih insekata naseljava i veliki broj drugih vrsta, medu kojimaje i vise globalno ugrozenih.

• Uspostavljena je baza podataka, za~ocet je program monitoring, mapiranje distribucije vrsta i stanista kao i edukativni programi u cilju podizanja javne svijesti 0 znacaju zastite vilinih konjica i njihovih stanista. Ove aktivnosti kao krajnji cilj imaju dugorocnu zastitu vilinih konjica u BiH, te ukljucenje njihovih stanista u evropsku mrefu zasticenih podrucja, Natura 2000. Uspostavljena je medunarodna saradnja i zapoceta organizacija volonterske mreze u BiH.

Najvazniji elementi u osiguravanju dugorocnog opstanka vilinih konjica, ali i drugih slatkovodnih organizama i njihovih stanista su:

1. Uspostava zasticenih podrucja;

2. Zastita stanista van formalno zasticenih podrucja kroz modiftkaciju mjera upravljanja zemljistem i prirodnim resursima, prije svega u poljoprivredi, sumarstvu i industriji.

Kako bi se ovi ciljevi ostvarili potrebno je osigurati:

a) Naucna istraZivanja u oblasti taksonomije, distribucije i ekologije vrsta;

b) Kontrolu zagadenja;

c) Zakonski okvir, kako bi bilo moguce osigurati zastitu podrucja, odrZivo prostorno planiranje i kontrolu zagadenja;

d) Obrazovanje i poboljsanje javne svijesti.

RUFFon·~,~ '; l r

www.ruffordsmallgrants.org