RUAH HADA[A

1

ruach_br_19_.indd 1 30.3.2012 2:20:26

RUAH HADA[A

2

INTERNIST – GASTROENTEROLOG

[alamon dr. Vladimir• kompletan internisti~ki pregled i EKG• suvremen tretman oboljenja jednjaka, `eluca, crijeva, jetre, `u~i i gu{tera~e• ultrazvuk abdomena• gastroskopija, kolonoskopija, polipektomija• zaustavljanje krvarenja iz probavnog trakta RADNO VRIJEME

Radnim danom od 8.00 – 17.00 sati

10000 ZAGREB, Trg M. Maruli}a 17, Tel.: 01/ 482 96 52

RUAH HADA[A

MAZAL TOV!

Sara Luisa Volner ro|ena 1. 2. 2012. Mazal tov obitelji! Andre i Ivana Alpar dobili su 18. 2. 2012. k}er Lilian Carolinu, a ime Dalia objavljeno je na [abat 23. 2 u sinagogi Oranineburgstrasse u Berlinu. ^estitamo prabaki i pradjedu Alpar, bakama i djedovima a posebno roditeljima.

ruach_br_19_.indd 2 30.3.2012 2:20:37

RUAH HADA[A

3

SADR@AJ

UVODNIK

4. JER ZAPOVIJED JE SVIJE]A... Sonja Samokovlija

AKTUALNO IZ RABINATA

5. Nisan 5772. Rabin dr. Kotel Da-Don

6. Odnos prema strancu u `idovskom pravu Rabin dr. Kotel Da-Don

TEMA BROJA

8. SOUL TO SOUL Jedno jare, jedno jare (Had Gadja, Had Gadja) Rabin Dovid Goldwasser

NA[I MIOMIRISI

9. Besamim Jasminka Doma{

KOLUMNA

10. NA OBALAMA RIJEKA BABILONSKIH O ~emu su razgovarali Mirjam i Aron? Dolores Bettini

11. PISMO VOLJENOJ I STARIJOJ BRA]I Ima li Emil Römer pravo na nadu? Drago Pilsel

IZ [KRINJICE NA[E BA[TINE

13. Jidi{ Gabi Abramac

16. Josip Flavije: `ivot na raskri`ju svjetova Julija Ko{

KULTURA I UMJETNOST

18. U IZLOZIMA KNJI@ARA 20. Zemlja izlaze}eg Zuna Ross Perlin

KUTAK ZA POEZIJU

22. Pesah Samokovlija Isak

23. Darivanje Jakova Jasminka Doma{

^ITATELJI PISCI

24. Upamti [abataju, nije umjetnost za svakoga! Dragan Paveli}

^ITATELJI PI[U

26. Jorgos Teotokas o Jeruzalemu po~etkom 1940-ih

27. Izrael i Kina Alex Pevzner

28. \ohaluci – ili pri~e o \ohi Eliezer Papo

29. Za {ta bi se \oha o`enio ako ne za inat Eliezer Papo

30. @Idovski nadgrobni spomenici iz Senja Vlatko Domines Peter

PRENESENO IZ MEDIJA

32. Uticaj Jevreja na arhitekturu secesije Srednje Evrope (I. dio Rudolf Klein

36. FOTO: Antifa{isti ljudskim lancem zaustavili neonaciste S Novosadskog radija 021

37. Reakcije gledatelja HRT-a na emisiju “Globalno sijelo” od 4. velja~e 2012

STRANICE ZA DJECU

38. Naopaka pala~a Gertrude Landa

SJE]ANJE NA HOLOKAUST

40. UN-ov Me|unarodni dan sje}anja na Holokaust Jasminka Doma{

DA SE NE ZABORAVE

41. Povijest antisemitzma u Francuskoj

42. Stoti ro|endan Raoula Wallenberga Jasminka Doma{

Po{tivaju}i posebnosti, Uredni{tvo Ruah Hada{a prihvatilo je na~in pisanja samih autora i odlu~ilo je tekstove objavljivati u okvirima standardnih normi jezika kojima se autori slu`e.

Autorica fotografije na naslovnici Maya Cime{a Samokovlija.

IMPRESUMRUAH HADA[A • GLASILO @IDOVSKE VJERSKE ZAJEDNICE BET ISRAEL • Godina V., broj 19, o`ujak 2012./nisan 5772.GLAVNI UREDNIK: Sonja SamokovlijaUREDNI^KI SAVJET: go{}a urednica Morana Palikovi}-Gruden, Dolores Bettini i Jasminka Doma{IZDAVA^: @idovska vjerska zajednica Bet Israel 10000 Zagreb, Ma`urani}ev trg 6/II., p.p. 880.TEL: +385 1 4851 008 • FAX: +385 1 4851 376www.bet-israel.comUREDNI[TVO: samokovlijaºhotmail.com

SURADNICI: Gabi Abramac, Josef Baruhovi},Michal Brandl, Jasminka Doma{, Julija Ko{, Eliezer Papo, Dragan Paveli}, Luka Vuku{i}

Izla`enje Ruah Hada{a financijski poma`e Savjet za nacionalne manjine RH.

ZA IZDAVA^A: prof. dr. Ivo GoldsteinLEKTURA I KOREKTURA: Ljiljana CikotaGRAFI^KO OBLIKOVANJE I PRIPREMA: @arko JovanovskiTISAK: Skaner studio d.o.o. Zagreb

U OVOM BROJU SURA\IVALI SU RABINI: Kotel Da-Don i Dovid Goldwasser KOLUMNISTI: Dolores Bettini i Drago Pilsel

43. Nepoznati junaci Izraela @rtve terora koje su nastavile `ivjeti svoj `ivot su nepoznati, zaboravljeni heroji Izraela Giulio Meotti

44. Rivlin: Zbivanja na brodu Strumi podsje}aju nas na kolektivnu krivicu europskih snaga

VIJESTI IZ ZAJEDNICE

45. Dr. Ivo Goldstein izabran za predstavnika @idova Hrvatske u Europski `idovski kongres (EJP)

Gosti klasi~ne gimnazije

Izvadak iz govora predsjednika Josipovi}a u Knesetu za vrijeme slu`bene posjete Izraelu u velja~i 2012.

46. [to smo sve radili 47. Hanuka 5772 Sonja Samokovlija

Hanuka predstava u na{oj {koli

48. Purim 5772

49. – 55. VIJESTI IZ IZRAELA

56. – 67. ZANIMLJIVOSTI

76. – 77. ARHEOLOGIJA

ZAGREBULJE

78. Velja~a u mom gradu i {ire Sonja Samokovlija

79. IZ RADA [KOLE

REAKCIJE

81. Tekstovi kojima nije mjesto u Ruahu i zbog ~ijih se objavljivanja osje}am lo{e Sonja Samokovlija

82. Tekstovi iz Jevrejskog glasa

84. Piop}enje Bet Israela za javnost

86. Reakcija Stjepana Mesi}a

ruach_br_19_.indd 3 30.3.2012 2:20:48

RUAH HADA[A

4

Ovako govori svemogu}i Gospodin: A kad vas o~istim od svih bezakonja va{ih, napu~it }u opet va{e gradove i sagraditi razvaline; opustjela zemlja, neko} pustinja, nao~igled svakom prolazniku bit }e opet obra|ena. Tada }e se re}i: “Evo zemlje {to bija{e pusta, a postade kao vrt edenski! Gle gradova {to bijahu pusti, same razvaline i ru{evine, a sada su utvr|eni i napu~eni!”

Dragi ~itatelji,

jo{ od samog po~etka svijeta, od Kaina i Abela, susre}emo se s problemom ega i njegovog pogubnog djelovanja. U ovom primje-ru, iz nekoliko re~enica vrlo se brzo mo`emo uvjeriti kuda nas ta{tina i nekontrolirani egoizam mogu dovesti. Kroz ~itavu Toru povremeno se opetovano susre}emo s tim i danas pogubnim i pri-sutnim Egom. [to su sve na{i preci u~inili zbog njega! Zar zaista ni{ta nismo nau~ili?

A Noa? Poslu{an, ali i ~ovjek koji se niti jednom rije~ju nije zalo`io za spas drugih; njegov je Ego bio zadovoljen, “ja i moja obitelj”, a ostalima kako im je Svevi{nji odredio.

Abraham, skromnost i poniznost na prvom mjestu, odanost i puna vjera, njegovog Ega nema niti u tragovima, ako tako ka`e On, tako }e i biti.

Mojsije, vje~iti zagovornik neposlu{nog naroda, advokat s osje-}ajem pripadnosti i odgovornosti, ljuti se, da, ali ne zbog svoje ta{tine, ljuti se {to ljudi imaju malu i vrlo slabu vjeru. Gdje je nje-gov Ego kada Bog govori da }e izbrisati neposlu{ni narod a ostaviti Mojsija? Da li on pokunjeno slu{a poput Noe? Ne, on se odupire i tra`i da On i njega izbri{e zajedno s narodom.

U Megilat Ester (Knjizi o Esteri), jednoj od pet megila koje su dio TANAH-e, naro~ito je nagla{eno i vidljivo zlo koje se izrodilo iz ljudske ta{tine i zaprijetilo nam istrebljenjem. Bi li Haman bio tako okrutan i zao da mu Mordehaj nije uskratio naklon i tako mu dirnuo u od oka skriveni dio ljudske prirode, ta{tinu. Da li bi Aha{vero{ dao pogubiti Va{ti da mu nije povrijedila njegov Ego, odbiv{i se pojaviti pred pijanim dvoranima? Kako bi zavr{ila pri~a s Hamanom da isti taj Aha{vero{ nije povjerovao da mu Haman snu-bi `enu i time se drznuo taknuti u kraljevsku ta{tinu. U ovoj knjizi ta{ti i sujetni nisu jedino Estera i Mordehaj i mi smo danas tu, zahvaljuju}i njima. Mordehaj, ~ovjek koji je znao tko je i kakav je Haman, nekoliko je puta izlo`io svoj ̀ ivot pogubnoj sili Hamanova

Ega, no ostao je dosljedan sebi i svojim idealima pod cijenu da tu odanost plati `ivotom. No u momentu kada `ivot cijele `idovske zajednice dolazi u pitanje, djeluje promi{ljeno, brzo i u~inkovito. Nagovara Hadasu (kraljicu Esteru) da poku{a svojom `enskom mudro{}u i ljepotom spasiti narod. Kraljica Estera, mlada `ena, ne razmi{lja niti tren, njezin Ego ne postoji. Ona razmi{lja o svom narodu i spremna je za njega zalo`iti jedino {to ima, a to je vlastiti `ivot. Kako bi izgledala na{a povijest da je njen prioritet bio Ego?

A gdje smo mi danas? [to je s na{im Egom i da li prepoznajemo situacije u kojima to sebi~no ~udovi{te u nama treba potisnuti i za dobrobit u`e ili {ire `idovske Zajednice okrenuti se zajedni{tvu ne misle}i na sebe.

Ima situacija, bilo ih je uvijek, a bit }e ih i ubudu}e, u kojima mo-ramo biti sposobni prepoznati probleme, uhvatiti se u ko{tac s njima i nazvati ih pravim imenima. Od zatvaranja o~iju pred njima ili guranja pod tepih obi~no se izrodi {teta koja se mogla sprije~iti

da se reagiralo na vrijeme i bez prisutnosti Ega. Od toga nam samo mo`e biti bolje, nikako gore.

Ovaj mjesec slavimo Pesah, izlazak iz egipatskog ropstva. Svake se godine ponovno pridru`ujemo @idovima {irom svijeta i prisje-}amo se na{ih predaka koji su taj put uspje{no pro{li.

No, iako simboli~ki svake godine Pesah sederom izlazimo iz egipat-skog ropstva, taj put ne}emo uspje{no savladati budemo li i dalje zakukuljeni robovi svog Ega.

@elim vam svima uspje{no prevladavanje te{ko}a ta{tine i robo-vanja svom unutra{njem Egu kako bismo svi zajedno i u veselju mogli re}i: Le {ana ha baa bi Jiru{alajim! �

Sonja Samokovlija

UVODNIK

“Jer zapovijed je svije}a, a Tora je plamen” Knjiga Salomonova 6.23

Sonja Samokovlija

ruach_br_19_.indd 4 30.3.2012 2:20:48

RUAH HADA[A

5

AKTUALNO IZ RABINATA

Dragi prijatelji

Skup{tina

Drago mi je da je godi{nja Skup{tina na{e zajednice je bila uspje{na i konstruktivna. Skup{tina je od velike va`nosti; ona jest ta koja odr`ava tu va`nu vezu izme|u ~lanstva i rukovodstva, da rukovodstvo nikad ne zaboravi tko ih bira i koga oni predstavljaju te da znaju da su oni tu kako bi slu`ili ~lanstvu. ^lanovi Vije}a su u tradiciji zvani “Parnasi” {to na hebrejskom zna~i – hranitelji, ti su ljudi u pro{losti bili imenovani kako bi brinuli o svojoj zajednici kao {to je otac odgovoran hraniti svoju obitelj.

Europski @idovski Parlament

@elim ~estitati na{em predsjedniku prof. dr. Ivi Goldsteinu koji je nedavno izabran za predstavnika Hrvatske u Europskom @idov-skom Parlamentu. Nadam se i vjerujem da }e ova inicijativa prido-nijeti dobrobiti svih @idova Europe.

@idovska Osnovna [kola “Lauder – Hugo Kon”

Na{a @idovska Osnovna {kola “Lauder – Hugo Kon” po~etkom o. g. preselila se u centar grada, na adresu Sva~i}ev trg broj 6. Promjena lo-kacije {kole od velike je va`nosti uz ostalo i zbog blizine na{e zajednice na Ma`urani}evom trgu, koja je sada udaljena 2 minute hoda od {kole, {to }e uvelike olak{ati posjete na{ih u~enika zajednici. Osim toga, se-lidba je bitna i zbog upisa novih u~enika; zna~ajan broj roditelja i prije je bio zainteresiran za upis svoje djece u na{u {kolu ali su odustali zbog udaljenosti. Ovim preseljenjem {kola }e biti dostupnija svima. @elim puno uspjeha na{oj {koli.

Osnivanje Instituta Moses Mendelsohn u Zagrebu

U velja~i o. g. na{u je zajednicu posjetio prof. Julius Schoeps, direktor Moses Mendelssohn Zentrum – Centra za europske `idovske studije (MMZ) iz Potsdama u Njema~koj (MMZ je utemeljen 1992. godine a ime je dobio po filozofu prosvje}enja Mosesu Mendelssohnu (1729.-1786.). Institut se bavi znanstvenim istra`ivanjem, interdisciplinarnim radom a provodi i povijesna i filozofska istra`ivanja kao i istra`ivanja u podru~ju knji`evnosti, religija i dru{tvenih znanosti. Kao ~lan Sveu~ili{ta u Potsdamu, Institut zna~ajno sudjeluje u organizaciji ̀ idov-skih studija), s ciljem da se u Zagrebu osnuje takav istra`iva~ki cen-tar. U tom smislu bili smo na nekoliko sastanaka s ministrom znanosti obrazovanja i sporta, dr. @eljko Jovanovi}em, dekanom Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. Borasom te s njema~kim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj dr. Berndom Fischerom. Svi s kojima smo se su-sreli podr`ali su ovaj znanstveni projekt i nadamo se skoroj realizaciji.

Zahvala

@elim zahvaliti gospodin u Zoranu Peri{i}u, vlasniku KASHMIR sa-lona tepiha za prekrasan tepih koji su nam donirali i koji uljep{ava na{e prostorije. Tako|er zahvalu upu}ujem i gopspo|i Jadranki Male{evi} te mojoj supruzi Agi koje su upoznali vlasnike KASHMIR salona tepiha s na{om zajednicom.

Zahvaljujem i na{oj Nevenki Rado{evi} koja je ulo`ila trud da bi nam uljep{ala Purim svojim finim delicijama.

Kultura

Moram spomenuti dvije promocije odr`ane u na{oj zajednici u zadnja tri mjeseca – promociju knjige Hane Krall te prijevoda djela Josipa Fla-vija (O Apionu i Josipov ̀ ivot). To su kvalitetna djela i drago mi je da se na{a zajednica bavi izdavanjem i promoviranjem takvih naslova.

Prvi put proizvodnja ko{er vina u Hrvatskoj

Kao {to sam najavio, ove godine, prvi put od mog dolaska u Hr-vatsku 1998. g., proizveli smo hrvatsko ko{er vino. Proizvodnja se odvijala u vinariji AGROLAGUNA u Pore~u koja je izabrana zbog visokih standarda. Ulo`en je velik trud, rezultat je uspje{no reali-ziran, a vino je odli~no!

Imat }emo dvije vrste vina – Malvaziju od bijele sorte te Merlot od crne sorte vina.

Svi koji }e biti zainteresirani za vino mo}i }e ga nabaviti isklju~ivo preko na{e zajednice.

Pesah u Dubrovniku – Hotel President

Ove godine kao i pro{le godine, organizirat }e se Pesah u Hotelu President u Dubrovniku. Radi se o aran`manu od 10 dana, ko{er hrani i punom pansionu. Tko god je zainteresiran mo`e se prijaviti u na{em uredu.

Prodaja Hameca

Pripreme za Pesah ve} su zapo~ele, ~istimo ku}u od Hameca i pri-premamo se za Seder ve~eru. Prije Pesaha veoma pomno moramo o~istiti na{e domove od hameca, to jest od svake vrste hrane koja nije ozna~ena ’ko{er za Pesah’. Hamec stavljamo na stranu, zatvara-mo ga u ormar ili na sli~no mjesto (smo~nica i sl.) u na{em stanu, a uz pomo} rabina prodajemo ga ne`idovskoj osobi, kako tijekom osam dana Pesaha ne bi bio u na{em vlasni{tvu. Nakon Pesaha rabin ga ponovno otkupljuje za nas, kako bismo ga mogli normalno koristi nakon Pesaha. Onaj tko bi u svome posjedu imao hamec za vrijeme Pesaha, prekr{io bi zabranu Tore, a uz to, od takvoga hameca ne bi

Rabin Kotel Da-Don

Nisan 5772. Rabin dr. Kotel Da-Don

ruach_br_19_.indd 5 30.3.2012 2:20:49

RUAH HADA[A

6

koje je zvjerski ubijeno ~etvero ljudi od kojih troje djece: Rabin Yonatan Sandler, njegovo dvoje djece Aryeh (6) i Gabriel (3), te Miriam Monsonego, osmogodi{nja k}er ravnatelja {kole Ozar Ha-torah. Na{e misli su s obiteljima tragi~no stradalih. Nadamo se i vjerujemo da }e Vlada Francuske Republike napraviti sve {to je u njenoj mo}i kako bi @idovske obitelji bez straha mogle slati svoju djecu u {kole i druge javne ustanove.

@elim svima Hag Pesah Ka{er VeSameah! �

Va{ rabin, Dr. Kotel Da-Don

smio stjecati korist ni nakon Pesaha. Radi se dakle o vrlo va`nom i prakti~nom problemu. Stoga Vas molim da od svake obitelji do|e je-dan od roditelja u na{u zajednicu potpisati formular, kojim }e ovlasti-ti Rabina za prodaju hameca koji je u posjedu obitelji. Ovo ovla{tenje treba dati najkasnije do nedjelje 13 nisana 5772 / 5. travnja 2012.

Program

Radi ve}e dostupnosti podataka ~lanovima Op}ine, osobito sta-rijima, priklju~ujem ovome pismu program blagdana Pesaha i molitava. Veselim se vidjeti vas sve u velikom broju na svim blag-danskim doga|ajima i molitvama kako bi mogli slaviti i moliti s po{tovanjem s Minjanom.

Ne mogu zavr{iti ovo pismo a da ne spomenem veliku tragediju koja se u vrijeme dok ovo pi{em dogodila u Toulouseu prilikom

AKTUALNO IZ RABINATA

Odnos prema strancu u `idovskom pravu Rabin dr. Kotel Da-Don

Ako ̀ elite saznati narav nekog dru{tva i upoznati njegov pravni sustav, pogledajte kako se to dru{tvo pona{a i odnosi prema strancu...

Uobi~ajeno je da dru{tveni sustav, a ~esto i pravni, po{tuje svoje mudra-ce, svoje bogata{e i vo|e. Doista, pravi ispit svakog dru{tva i njegovog pravnog sustava kao njegovog sastavnog dijela, jest odnos prema gru-pama na marginama, prema strancima, prema dru{tvenim manjinama.

Blagdan Pesah je upravo onaj blagdan od svih blagdana koji nas pod-sje}a kako se trebamo odnositi prema strancima:

“Stranac koji s vama boravi neka vam bude kao sunarodnjak; ljubite ga kao sebe same, jer sami ste bili stranci u zemlji egipatskoj. Ja sam Gospod, Bog va{”.1

Ova zapovijed “voljeti stranca” koristi glagol “ljubiti”, {to nije uobi~ajeno u Bibliji. Isti glagol naveden je u jo{ dvije druge zapovije-di: “Ljubi Gospoda, Boga svoga”2, i “Ljubi bli`njega svoga kao samo-ga sebe”3. Usporedba ljubavi prema strancu s ljubavlju prema Bogu i bli`njemu u~i nas va`nosti odnosa prema strancu u svijetu @idovstva.

Va`nost ove zapovijedi mo`e nam biti jasna kad shvatimo da Tora upo-zorava na odnos prema strancu 36 puta. Ovaj omjer ponavljanja ne po-stoji u Bibliji ni kod bilo koje druge zabrane! Niti u zapovijedi o ljubavi prema Bogu, niti u zapovijedi o suboti, o va`nosti ko{er hrane, o izbje-gavanju la`i i kra|e itd. Tora ~esto ponavlja i nagla{ava na{u du`nost da volimo stranca i ~uvamo njegovu ~asti, {to je dobar pokazatelj koliko je Bogu bitan na{ odnos prema strancu kao slabijoj osobi u dru{tvu.

Jedno od najfascinantnijih pitanja u dru{tvenim odnosima prema strancima je pitanje ho}e li ve}ina u dru{tvu tra`iti od manjine da pro-mijeni svoje stavove i uvjerenja ili }e priznati pravo manjine da ̀ ivi svoj `ivot kako `eli te po{tuje svoju kulturu, religiju itd.

U posljednjih nekoliko godina mnogo je toga napisano u slavu multi-kulturalnosti i prepoznavanja kulturnih prava manjina. To je dovelo do ve}eg po{tovanja prema “drugima” i do sprje~avanja postupaka koji stranca nastoje uvjeriti da svoja uvjerenja i mi{ljenja treba pretvo-riti u ona koja pripadaju ve}ini.

Od Maimonidesa u~imo4 da u @idovstvu, za razliku od kr{}anstva i islama koji sebe gledaju kao univerzalne religije, nema naredbi o aktiv-nom misionarenju te se ne podr`ava navo|enje ne-`idova na konver-ziju. Ipak, polemika o navo|enju na konverziju postoji u povijesnom kontekstu, osobito u biblijsko doba i u prvim stolje}ima nove ere. Nije poznato jesu li tada @idovi inicirali i podr`avali masovno obra}anje ili ne. Svakako se ve}ina `idovskih mudraca sla`e da trend poput toga nije po`eljan.

Maimonides smatra da stranac koji se obratio prima najvi{e pa`nje. To nas ne treba ~uditi jer su i raniji rabini ve} govorili o posebnoj na-redbi (lex specialis) koju Tora zahtijeva kad je rije~ o strancima, ali su mi{ljenja podijeljeni po pitanju broja5:

“Na{i su rabini nau~avali: onaj koji vara stranca kr{i tri zabrane, a onaj koji ga mu~i, kr{i dvije…, Rabin Eliezer Veliki ka`e: Za{to je Tora upozorila na pona{anje prema strancu na trideset i {est mje-sta, a neki ka`u na ~etrdeset i {est mjesta?...”.

Kao {to je istaknuo I. Twersky6, Maimonidesov pristup strancu baziran je na njegovom filozofskom promi{ljanju koje je u skladu sa suvre-menim demokratskim konceptima – biolo{ke razlike ne bi smjele biti razlog diskriminaciji.

Strancu, koji ~esto dolazi u na{u zemlju sam, bez obitelji i bez ikakve potpore, sve je te{ko – jezik mu je nepoznat, religija i kultura su mu

ruach_br_19_.indd 6 30.3.2012 2:20:49

RUAH HADA[A

7

po{tovanju i ljubavi i ne govorim... Sada, prije dolaska blagdana Pesa-ha, svi se prisjetimo tko smo bili i otkuda nas je Bog izbavio, kako bi na{ odnos prema strancu bio bolji:

“Stranac koji s vama boravi neka vam bude kao sunarodnjak; lju-bite ga kao sebe same, jer sami ste bili stranci u zemlji egipatskoj. Ja sam Gospod, Bog va{”7. �

1 Levitski zakonik 19:34

2 Ponovljeni Zakon: 6,5 ; 11,1

3 Levitski zakonik 19,18

4 Maimonides, Mi{ne Tora, Isure Bia 14,1

5 Babilonski Talmud, Baba Mecia 59B

6 Isadore Twersky, An Introduction to the Code of Maimonides (Mishneh Torah), Jerusalem, 2001., str. 34.

7 Levitski zakonik 19:34

strani i, naravno, on je potisnut na margine dru{tva. Obi~no se stranac spominje u Tori uz sirotu i udovicu, najslabije ljude u dru{tvu koji nemaju potpore. Mogu}e je da je Bog u zoru povijesti na{eg naroda postavio dug proces ropstva u kojem smo bili stranci upravo da bismo se znali ispravno pona{ati prema strancu u dru{tvu.

Tko je taj stranac? Mo`emo pretpostaviti da je svaka osoba, stvorena na sliku Bo`ju, uklju~ena u ove Naredbe. No, jasno je da to nije u suprotnosti s dr`avnom potrebom da se bave pitanjima infiltra-cije stranaca koji dolaze i mogu uzrokovati ozbiljne demografske probleme. Dakako, dr`ava ima pravo i mora stvoriti odgovaraju-}i sustav koji }e se baviti ovim problemom Ipak, prema svakom strancu na na{em prostoru moramo se odnositi s istinitom osjetlji-vosti, osobito kada je rije~ o strancima koji su do{li na{om `eljom – kao radna snaga.

@alosno je kad vidimo da je i danas ljudima i dr`avama jako te{ko is-puniti zapovijed “Volite stranca”, ni{ta manje te{ko nego {to je to bilo u vrijeme kada je Bog to zapovjedio, prije vi{e od 3.300 godine, kada je nam dao Toru. Zapovijed je i danas jednako aktualna kao i tada... Moram re}i kako puno stranca dolazi raditi u EU kao strana radna snaga i kako odnos prema njima nije dobar i nije ravnopravan, a da o

AKTUALNO IZ RABINATA

u tipu vje{tina kojima vladaju, dodaje MMF.

Siroma{tvo je osobito vidljivo i prisutno u ove dvije grupe. MMF predvi|a da bi BDP Izraela bio 15 % vi{i kada bi izraelski Arapi i Haredim radili koliko i druge grupe stanovni{tva. Jednako tako, MMF ukazuje na ~injenicu da }e za 30 godina Arapi i Haredim ~initi otprilike 50 % populacije Izraela (na temelju dana{njih trendova), {to }e dovesti do makroekonomskih problema ako i dalje ne budu radili.

Suo~eni s usporavanjem, Ministarstvo financija i Banka Izraela dobro su reagirali, ka`e MMF, pohvaliv{i ekonomske vo|e za strogo pridr`avanje bud`eta u nastojanju da smanje nacionalni dug. Ali, usprkos ekonomskoj snazi Izraela i niskoj stopi neza-poslenosti (5,5 % odrasle radne snage), izvje{}e MMF-a isti~e da je siroma{tvo prisutnije u Izraelu nego me|u drugim ~lanicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Pla}e stagniraju ve} cijelo desetlje}e, ka`e MMF. Upravo to je jedan od uzroka sveobuhvatnih protesta koji su buknuli pro{lo ljeto.

Osim toga, ekonomski rast Izraela po~eo je usporavati po~etkom 2011. godine ~ime je naru{eno povjerenje potro{a~a i posloda-vaca. MMF ne predvi|a veliko usporavanje ili pad ove godine osim u slu~aju da do njih dovedu neku vanjski doga|aji te pod pretpostavkom da }e sredi{nja Banka zadr`ati monetarnu politi-ku {irenja. MMF predvi|a rast od 3 % ove godine koji bi u 2013. mogao porasti na 3,75 %, zahvaljuju}i izvozu. �

Izraelska je ekonomija jo{ uvijek sna`na, stoji u ju~era{njem iz-vje{}u MMF-a. No, poslije ovakve izjave, MMF je naveo i cijelu listu problema i slabosti – preveliko tro{enje na obranu, previ-soke cijene nekretnina te ~injenicu da Arapi i Haredim ne `ele raditi.

[to se ovog posljednjeg problema ti~e, MMF smatra da Izrael mora ne{to poduzeti. Izvje{}e MMF-a temelji se na dvotjednoj posjeti predstavnika MMF-a Izraelu. Samo 20 % Arapkinja radi, a u ultraortodoksnoj zajednici radi samo 40 % mu{karaca. Osim toga, Arapi i Haredim obi~no zara|uju manje od drugih koji rade na istim poslovima, ~ak i nakon {to se u obzir uzme razlika

MMF: Kada bi Arapi i Haredim radili, BDP bi porastao 15 % Moti Bassok, Haaretz, prevela Dubravka Ple{eSamo 20 % Arapkinja radi a u ultraortodoksnoj zajednici radi samo 40 % mu{karaca. Pripadnici obje grupe obi~no za iste poslove bivaju pla}eni manje od drugih.

ruach_br_19_.indd 7 30.3.2012 2:20:49

RUAH HADA[A

8

TEMA BROJA

Jedan od najzabavnijih trenutaka Seder ve~ere je pjevanje psalma na samom kraju – Had Gadja. Psalam govori o jaretu koje je pojela ma~ka koju je ugrizao pas, kojega je istukao {tap, koji je spalila vatra, koju je ugasila voda, koju je popio vol, kojeg je zaklao kolja~, kojeg je ubio an|eo smrti, kojeg je ubio Presveti, blagoslovljeni. Pjesma ostavlja dubok dojam i na mlade i na stare i svake godine njezino zna~enje nastojimo razumjeti na vi{oj razini.

Koji je zna~aj ove pjesme i za{to se isti~e me|u svima drugim pre-krasnim pjesmama koje pjevamo tijekom Sedera?

“Jedno jare, jedno jare” opisuje sirotu, bespomo}nu `ivotinju, koja nikome ne predstavlja nikakvu prijetnju, pasivna je i samo `eli da je se pusti na miru kako bi u`ivala u `ivotu i ispunila svoju svrhu. Ali, drugi stvorovi nastoje zapodjenuti kavgu, potaknuti na mr`nju i kona~no uni{titi malo jare.

Na{i komentari nam govore da je Had Gadja pri~a o `idovskom narodu. Ova pri~a opisuje na{ mali narod, Am Israel, koji nije

agresivan i nije nasilan te samo tra`i svoje pravo na postojanje i slu`enje Ha{emu.

Sli~no kao i “Vehi [er’amda” u Hagadi: “U svakoj generaciji na nas ustaju neprijatelji da nas uni{te ali Ha{em nas spa{ava iz njihovih ruku.”

Ova je pjesma osobito simboli~na za zagreba~ku @idovsku op}inu koja je i kroz vjetrove rata zadr`ala svoju `ivahnost te je posve}ena Tori i njezinim idealima. Silno me nadahnjuju blistava izvje{}a koja dobivam od Sonje o va{oj zajednici i svemu {to svaki od vas radi.

Ove godine, kada budete sjedili za Seder ve~erom i pjevali Had Gadja, razmi{ljajte o rastu va{e zajednice i o ~injenici da ste `ivi dokaz da }e “jedno jare” uvije biti prisutno, cijelu vje~nost.

S najsrda~nijim `eljama da vam blagdan bude veseo,

Rabin Dovid Goldwasser �

Rabin Dovid Goldwasser

Soul to Soul

Jedno jare, jedno jare (Had Gadja, Had Gadja)Rabin Dovid Goldwasser

gla spasiti `ivot. Zanimljivo, slova koja ~ine hebrejsku rije~ “lev” (srce) imaju numeri~ku vrijednost 32.

Nakon {to je MDA pristao biti doma}in zabave, slavljenica je pu-tem Facebooka poslala pozivnice.

Vi{e od 30 prijatelja Joyce Fischler do{lo je u petak u stanicu MDA u Tel Avivu te im je tamo poslu`ena torta i kola~i. Trideset i dvoje gostiju poslu{no je zavrnulo rukave i dalo krv kao svoj poklon Joyce.

Zabava je odr`ana istoga tjedna kada je MDA objavio statistike koje pokazuju da se darivanje krvi diljem zemlje smanjilo u od-nosu na 2011. godinu. Otprilike 243 tisu}e ljudi ili 3,8 % popu-lacije darovalo je 143 670.572 litara. Godine 2010. 4.2 % Izrae-laca darovalo je krv.

Generalni direktor MDA Eli Bin rekao je da pozdravlja inicijativu Fischlerove. “Kada bi se svatko sjetio darovati krv samo jednom godi{nje, na svoj ro|endan, ne bi bilo nesta{ica krvi. Na ovaj na~in svatko mo`e ne{to u~initi za svoju zemlju i pridru`iti se nacionalnoj utrci za spa{avanje `ivota.” �

Najdare`ljiviji na~in proslave ro|endana je organizirati “trans-fuzijsku zabavu” tijekom koje slavljenik i gosti daruju svaki po pola litre krvi Magen David Adomu. Organizacija potpoma`e ovu inicijativu i {alje mobilni donacijski centar na mjesto pro-slave ro|endana ili osigurava prostor u najbli`em ogranku MDA.

Ideja je nastala na Facebooku i svakodnevno se {iri. Joyce Fi-schler, stanovnica Tel Aviva, odlu~ila je proslaviti svoj trideset i drugi ro|endan transfuzijskom zabavom koja bi nekome mo-

Ro|endanske “transfuzijske zabave” postaju trend koji spa{ava `ivote Judy Siegel-Itzkovich, MDA, prevela Dubravka Ple{eIdeja proslave ro|endana pozivanjem gostiju da daruju pola litre krvi Magen David Adomu nastala je na Facebooku.

ruach_br_19_.indd 8 30.3.2012 2:20:50

RUAH HADA[A

9

NA[I MIOMIRISI

Pesah sa sederom nije samo kazivanje o slobodi i Izlasku nego i dokaz `idovskog trajanja kroz tisu}lje}a. I svaki nara{taj uvijek i ponovno pa`ljivo ~ita iz Hagade putuju}i povije{}u koja se otkriva i u sada{njem vremenu. Pritom bo`anska snaga prosvjetljenja oba-sjava ~ovjeka koji putuje i prolazi nemirnim morem `ivota tragaju-}i za novim znanjima, otkri}ima, te`e}i ka spiritualnom. Jer, samo u duhovnom ulazi se u mir koji pokazuje ljudskom bi}u svu lje-potu vjere, svu snagu umjetnosti, znanosti, filozofije, pjesni{tva, ljubavi.

Predivni su ti prostori u kojima barem na trenutak izlazimo iz svakida{njih briga i preokupacija ba{ kao {to duhom biva osvijet-ljen trenutak kada tijekom sedera pjevamo i izra`avamo Svevi{njem svoju zahvalnost {to nas je doveo do ovog slavljeni~kog dana i do svijesti o vrijednosti najvi{eg. A korijeni svakog ljudskog bi}a su u Jednom, jer On je Izvor i Svjetlo.

Ponekad, da bismo to spoznali u svoj punini, doga|a se iskorak, pomak koji je neo~ekivan i zna biti vrlo bolan i neugodan, jer to je obilje`je Izlaska u kojem moramo spoznati kao se mijenja forma materijalnog i preobra`ava u duhovno.

Ali Izlazak, Oslobo|enje tra`i i danas kao {to je to bilo nekad u vrijeme Mojsija, hrabrost, snagu, strpljenje, apsolutnu vjeru i dje-lovanje.

^ovjek upoznaje svoje granice, mogu}nosti, ~ini i ono {to je mislio da ne}e mo}i, pronalazi zna~enja rije~i snaga i poniznosti, da bi stigao do dara nad svim darovima, do svete knjige Tore.

I tijekom seder ve~ere, za stolom, sve je tu i maces u ruci i kar-pas i slana voda, gorke trave i haroset, jaje i krug `ivota i smrti, oslobo|enje koje u sebi nosi sve {to mo`e i mora od gor~ine do slatko}e, objavljuju}i nov `ivot bez ropstva, osloba|anje kao kad sjeme u zemlji unato~ njezinoj te`ini, iznenada proklija i o`ivi.

I postoji to~ka u kojoj se dodiruju ~ovjek i Stvoritelj, Obe}ana zem-lja i Tora. Ra|a se unutarnje oslobo|enje bez kojeg ne bi prestala zarobljenost i vezanost za neva`no. A nevolje, nisu drugo nego ispiti snage i isku{enja kroz koja se mora pro}i da bismo u duhov-nom smislu napredovali.

I dok slu{amo glas koji ~ita odlomke iz Hagade pred o~ima su nam i sve kazne koje su zadesile Ku}u ropstva i vidimo faraona ~ije srce postaje kamen. I nehotice oslu{kujemo svoje srce, ne `ele}i da poput njegovog budemo vra}eni na ni`u razinu svijesti. Treba li uop}e postaviti pitanje za{to. Jer kameno srce je ono koje ne osje-}a, koje ne mo`e nositi u sebi hesed, to je srce koje neprekidno osu|uje, nalazi zamjerke i progoni.

Osoba kamenog srca gubi mogu}nost sje}anja, dar pam}enja i sav do tad prije|eni put nestaje. To je mo`da lak{e objasniti na pri-mjeru dviju soba koje godinama `ive u ljubavi, a onda se sukobe i otu|e, kao da u jednom momentu zaborave na sve one divne dane u kojima su ranije sretno i slo`no `ivjele.

Pesah je uvijek i pouka i misao i razmi{ljanje, bu|enje u prolje}u i preporo|aju u kojem ostavljamo iza sebe ono {to nije bilo dobro.

U svakom vjerniku sna`no je prisutna svijest da se u more `ivota mora u}i bez obzira na strah i neizvjesnost. Svatko u `ivotu ima svoj Izlazak i prijelaz, svoje Crveno more. A prelazi ga ono bi}e koje u sebi nosi apsolutnu vjeru i nadu. Bez toga se u velike valove ne ulazi. Pesah, je kazivanje i o tome da ponekad, na simboli~an na~in, moramo i umrijeti da bismo `ivjeli u blizini Vje~nog.

I zato je Pesah jedinstven, poseban, nadahnjuju}i, on je ~ovjekova himna B-gu za ~udesno spasenje, on je odmak od vremena nevre-mena, od `ivota bez `ivota, od la`nih bogova, da bismo `ivjeli u harmoniji s Jednim, u skladu s Njegovom voljom, u miru sa sobom i svijetom.

Ali istodobno svjesni smo da se Izlazak ne doga|a u trenu, on je proces i transcendencija, ne da bismo postigli najmanje nego najvi{e {to u `ivotu mo`emo posti}i, pobje|uju}i tisu}u puta sami sebe da bismo napredovali. To je Izlazak i putovanje prema Obe}anoj zemlji, a pored mora tu je i pustinja, jer malo je onih koji je umiju prije}i. A ipak, u njoj su zvijezde najbli`e, Svjetlo Jednog koje zove i ohrabruje ~ovjeka da nastavi put kako bi se ostvario u onome {to mu je namijenjeno, u daru `ivota koji je uvijek najve-}a nagrada. �

Jasminka Doma{

Besamim Jasminka Doma{

ruach_br_19_.indd 9 30.3.2012 2:20:51

RUAH HADA[A

10

KOLUMNA

Izme|u djece na{ih praotaca ba{ i nije vladala sloga i bratska lju-bav. Dapa~e, njihovi sinovi su se nadmetali, sva|ali, podvaljivali jedni drugima, mrzili se, kovali zavjere. Mirjam i njezina bra}a, Aron i Mojsije, su{ta su suprotnost. Za razliku od Izakovih ili Ja-kovljevih sinova koji su bili slobodni ljudi imali sve preduvjete da `ive u miru i slozi, Amramova djeca su se rodila i odrastala u vrije-me kad su @idovi u Egiptu bili robovi. Na me|usobnu privr`enost njegove djece nije negativno utjecalo ~ak ni to {to je Mojsije odra-stao kao egipatski princ, a Mirjam i Aron kao robovi. Jesu li upravo te{ke okolnosti u~vrstile njihovu bliskost ili je u pitanju bio rodi-teljski odgoj? Ili je mo`da Mirjam, kao najstarija, bila ta spona koja ih je neraskidivo povezala?

Mirjam se u Tori pojavljuje u {est kratkih re~enica, u prve dvije ~ak bez imena. Nije rijedak slu~aj da Tanah pozitivno govori o ne-koj `eni, a ne navodi nikakve pojedinosti o njoj i njezinu `ivotu. Me|utim, Mirjam je bila toliko sna`na i va`na li~nost da midra{ poklanja mnogo vi{e pa`nje njezinom karakteru i vi{e pojedinosti o njoj otkriva nego Tora. Iz onoga kako je komentari i midra{ opi-suju, Mirjam nije bila samo proro~ica koja je prorekla Mojsijevo ro|enje i spasila mu `ivot, nije bila samo ona koja je bodrila `ene da sa~uvaju vjeru u izbavljenje i nije bila tek ona koja je povela pje-smu u slavu Bogu koji ih je preveo na drugu obalu Crvenog mora i zahvaljuju}i kojoj nikad nisu bili `edni u pustinji, nego je i, da-nas bismo rekli, za~etnica feminizma i zagovornica `ena i njihovih prava. Jedan od najkontroverznijih ili najneobi~nijih doga|aja jest razgovor, do{aptavanje Mirjam i Arona protiv Mojsija ili, kao {to neki komentari tvrde, o Mojsiju. Mirjam inicira razgovor o Mojsije-voj `eni, Cipori, a onda odmah slijedi (retori~ko?) pitanje koje ona i Aron postavljaju: “Zar je samo Mojsiju Bog govorio? Zar nije go-vorio i nama?” E sad, kakve veze imaju Mojsijeva `ena i Mirjamina i Aronova tvrdnja da su i oni proroci? Radi li se tu ipak o suparni{tvu izme|u njih troje, kao {to se redovito doga|alo izme|u djece pra-otaca, ili je ipak u pitanju ne{to drugo? Neki komentatori vjeruju da su te dvije, naizgled odvojene, pri~e i te kako povezane. Stvar je u tome da je u prethodnom poglavlju Tore Bog obdario proro~kim duhom sedamdesetoricu starje{ina, odnosno, prenio je na njih dio odgovornosti rukovo|enja narodom i tako djelomi~no rasteretio Mojsija. Kad je srela Ciporu, Mirjam je prokomentirala: “Ba{ su sretnici ti ljudi i njihove `ene”, na {to joj se Cipora po`alila na Mojsija, na `ene koje ju ispod oka gledaju, komentiraju njezin izgled, pona{anje, odijevanje, jer Cipora je bila Ku{itkinja, stran-

Dolores Bettini

Na obalama rijeka babilonskih

O ~emu su razgovarali Mirjam i Aron?Dolores Bettini

kinja, i nije se osje}ala prihva}enom u narodu svog mu`a. Mojsije ju, po`alila se Mirjam, zapostavlja, a narod je niti ne do`ivljava kao njegovu `enu jer ga nikad ne vide s njom. Mirjam, koja se jo{ kao dijete obru{ila na svog oca kad je napustio Joheved i rekla mu: “Zar }e{ biti gori od faraona? On je osudio na smrt sinove, a ti i k}eri!”, nije mogla prihvatiti takve Mojsijeve postupke. Smjesta je oti{la potra`iti Arona i s njim podijeliti svoju zabrinutost. Jer nije bila u opasnosti samo cjelovitost Mojsijeva i Ciporina obiteljskog `ivota, rekla je Aronu, nego i one sedamdesetorice starje{ina i nji-hovih `ena; {to ako se i oni povedu za Mojsijevim primjerom? Zar ne bi trebalo znati uskladiti du`nosti i obiteljski `ivot? I nama Bog obratio, pa nismo zanemarili svoju obitelj, nismo se povukli iz sva-kodnevnog `ivota, tvrdila je Mirjam Aronu, a on se s njom slo`io, saznaje se iz komentara i midra{a.

Ono {to Mirjam nije znala jest to da je Mojsije morao u svakom trenutku biti spreman ~uti Bo`ju rije~ i zato je morao neprekidno biti obredno ~ist, {to je zna~ilo da se morao suzdr`ati od ispunja-vanja bra~nih du`nosti. To bi i dalje ostala privatna stvar Cipore i Mojsija, da se Cipora nije po`alila Mirjam. I dalje bi to ostao sasvim privatni razgovor izme|u brata i sestre, da njih dvoje nisu svoje proro~anske sposobnosti usporedili s Mojsijevima. Mo`da bi sve ostalo samo na dobronamjernoj bratskoj kritici Mojsija, da se on bar malo poku{ao opravdati ili obraniti od kritike. Ali ~ovjek koji se znao suprotstaviti i Bogu i ljudima, kad je trebao sebe obraniti, odgovoriti na prigovore, zbog skromnosti to nije mogao u~initi, pa je u njegovu obranu stao Bog i ukazao Mirjam i Aronu da nji-hova i Mojsijeva sposobnost proricanja nisu na istoj razini, da je Mojsije po tome daleko iznad njih. I ne samo to, koliko god njene namjere bile dobre, kaznio je Mirjam zbog ogovaranja. Kazna je bila cara’at. Me|utim, ako je ova epizoda oko “ogovaranja” unijela imalo sumnje u slo`nost i me|usobnu privr`enost Mirjam, Mojsija i Arona, ono {to je uslijedilo, otklonilo je svaki tra~ak takve sum-nje. Na Aronovo tra`enje, Mojsije je odmah zavapio Bogu: “Molim te, Bo`e, izlije~i ju odmah!” {to je jo{ jedan dokaz koliko su bili bliski i koliko su obojica tragi~no do`ivjeli sestrinu kaznu. Iako se iz onoga {to u Tori pi{e to ne bi moglo zaklju~iti, komentatori ka`u da je Bog odmah izlije~io Mirjam i odredio joj (samo) sedmo-dnevnu izolaciju izvan tabora. Tih tjedan dana Mojsije, Aron i ~itav narod ostali su ~ekati Mirjamin povratak. Tek kad se ona vratila, nastavili su putovanje prema Obe}anoj zemlji. �

ruach_br_19_.indd 10 30.3.2012 2:20:52

RUAH HADA[A

11

KOLUMNA

Zagreba~ki @idov Emil Römer (81), 14. velja~e “proslavio” je tu`nu obljetnicu: toga dana su se navr{ile 34 godine njegova sudskog spora a on se nalazi tamo gdje je i zapo~elo godine 1978. Da, do-bro ste pro~itali, pune 34 godine Emil Römer o~ekuje okon~anje sudskog spora koji je pokrenut daleke 1978.

Njegov imovinsko-pravni spor po~eo je 14. velja~e (pravim meta-rje~nikom) pretpotopne 1978. godine kad je podignuo tu`bu da bi sudskim putem od Marijana Jovi}a, kao biv{eg poslovnog partnera u cvje}arskom poslu, utjerao novac koji mu je posudio. Tu`enik je u me|uvremenu preminuo, a spor se prenosi na njegovu udovicu.

Pi{em o gospodinu Römeru za na{ list iz vi{e razloga: zato {to sam mu obe}ao da }u to u~initi, zato {to je rije~ o pre`ivjelom Holokausta kojem se ni dan danas ne da mira, te zato {to je ~lan Bet Israela. Slu~aj Emila Römera, koji na`alost nije jedini, a koli-ko ih jo{ takvih ima – podaci su koje ~ekamo od nadle`nih insti-tucija, poput Vrhovnoga suda, premda kompletna evidencija ne postoji, samo je dodatan upitnik nad epitetom kojim se Hrvatsku ~esto kiti tepaju}i joj da je pravna dr`ava. U zemlji vladavine prava ovakvo {to se ne bi smjelo doga|ati, a na to upozorava i jedan od najuglednijih hrvatskih stru~njaka za ustavno pravo Branko Smerdel: “Asocira me to na naslov jedne knjige koji glasi ’Besud-na zemlja’, a originalno je napisana na engleskom ’Land without justice’, dakle, zemlja bez suda ili zemlja gdje su|enje ne vrijedi mnogo. [to vi{e dodati – to je kroni~na bolest, identificirana i di-jagnosticirana prije 16 ili 17 godina i stvar je reforme pravosu|a. Mogu jo{ jedino re}i da je pravda ona koja je izvr{ena, nego da svi znaju i da je evidentno da je izvr{ena, a ovi koji su dio toga spora – statisti~ki gledano, vjerojatno ve} polovica njih oko toga spora vi{e nije me|u `ivima”.

Ivo Josipovi}, predsjednik Republike, o ovumu ka`e: “Slu~aj traja-nja postupka od 34 godine je stra{an i nema nikakvog opravdanja, bez obzira na ove ili one okolnosti. Bez obzira je li g. Römer u pravu ili nije, beskrajno trajanje postupka pokazuje neefikasnost i be{}utnost sustava (...) Bez obzira {to je zadnjih godina broj pred-meta, koji traju predugo, smanjen, ponajvi{e zalaganjem Ustav-nog i Vrhovnog suda, jo{ je prevelik broj dugotrajnih postupaka. U nekim slu~ajevima, kako god se presudilo, zbog proteka vre-mena nema pravde. ^esto gra|ani ni ne do`ive presudu. Nu`no je poja~ati napore da se okon~aju dugotrajni postupci i da svaki predmet traje najdulje dvije-tri godine.”...

Slu~aj Römer nije nepoznanica ni predsjedniku Gra|anskog odbo-ra za ljudska prava Zoranu Pusi}u, koji ka`e da su na slu~aj upozo-ravali i biv{e ministre pravosu|a te predsjednika Vrhovnog suda, ali ni{ta se nije dogodilo: “Ministri su se promijenili, svi su se oni zgra`ali, ali to njihovo zgra`anje nije urodilo nikakvim konkretnim rezultatom {to je zbilja nevjerojatno jer nije to nikakav te`ak slu~aj koji bi trebalo rije{avati, a tog ~ovjeka iz ni~im opravdanih razloga ve} 34 godine razvla~e po sudovima i to je dobar primjer koji po-kazuje kako takvo krajnje neodgovorno pona{anje i nebriga te in-dolencija zapravo ozbiljno naru{avaju su{tinu onoga {to bi sudovi trebali braniti, a to su ljudska prava”.

Takvi pravni procesi nerazumnog trajanja ~ine iz ljudi, koji ve} jesu `rtve u doga|aju zbog kojega se vodi postupak, opet `rtvama i to pravosu|a, a sve na kraju postane i psiholo{ki problem. Rije~ je o institucijama koje su, barem administrativno, predodre|ene da distribuiraju pravdu, a umjesto toga ispada da ~ine sve da stvari dodatno zagor~e i to na ljude depresivno djeluje. To {to je ~ovjek zakinut da se donese jedna zavr{na pravomo}na presuda je prestra{no, jer taj je proces njemu dobrim dijelom i to u nega-tivnom smislu odredio i okupirao ve}i dio `ivota, pri ~emu treba istaknuti da to nije jedini takav slu~aj. Me|utim, kada bi jedan ova-kav konkretan slu~aj bio kona~no rije{en, to bi bio dobar primjer i za druge te poticaj da se sudovi trgnu, jer ovo je stra{na nepravda prema jednom ~ovjeku i sramota za pravosu|e cijele zemlje.

Kada sam ga upoznao, gospodin Römer je izrazio svoje ogor~enje prema tzv. institucijama pravne dr`ave, ali i prema mati~nim `idov-skim organizacijama kojima, kao @idov, pripada jer je ~lan i @idov-ske op}ine Zagreb (@OZ) i @idovske vjerske zajednice Bet Israel. One, kako nam ka`e, prema njemu imaju hladan i nezainteresirani stav, iako bi trebale, ne samo preko njihovih rabina kojima je u opisu posla briga i za ljudska prava svojih ~lanova, znati prepoznati to {to je Steven Spielberg prorokovao: da }e Römer biti netko od koga }e se “u~iti” kako promatrati `ivot. Jasno je da rabin Kotel Da-Don ne mo`e puno u~initi za ovoga na{ega sugra|anina i njegova ~lana. Ta, ni{ta ne mo`e ni {ef dr`ave! Ali bi topla rije~ pomogla. Ta topla rije~ koja je nedostajala rabinu @OZ-a, Lucianu Prelevi}u, koji mi je ~ak prijetio tu`bom kada sam na T-portalu napisao ono {to mi je on prvo kazao o Römeru. Zanovjetao je Prelevi} time da Römer “ne mo`e biti ~lan i jedne i druge (`idovske) zajednice”. Kada sam ga upozorio da je ipak rije~ o kr{enju ljudskih prava

Drago Pilsel

Pismo voljenoj i starijoj bra}i

Ima li Emil Römer pravo na nadu?Drago Pilsel

U svom uredu u Los Angelesu, redatelj Steven Spielberg i nije mogao biti svjestan koliko }e re~enice iz pisma Emilu Römeru biti proro~ke i istinite jer Emil Römer, kao mo`da nitko drugi u Republici Hrvatskoj, ne samo {to nosi biljeg `rtve usta{kog i nacisti~kog divljanja u doba NDH (njegovu majku, Herminu Lang-Kohn, usta{e su smaknuli u Jasenovcu 1942. a Emil i njegov otac, Leon Römer, tako|er @idov, su se ~udom spasili kriju}i se po Zagrebu), ve} pune 34 godine, o~ekuje okon~anje sudskog spora.

ruach_br_19_.indd 11 30.3.2012 2:20:53

RUAH HADA[A

12

svjestan koliko }e te re~enice iz pisma Emilu Römeru biti proro~ke i istinite jer Emil Römer, kao mo`da nitko drugi u Republici Hrvat-skoj, ne samo {to nosi biljeg ̀ rtve usta{kog i nacisti~kog divljanja u doba NDH (njegovu majku, Herminu Lang-Kohn, su usta{e smak-nuli u Jasenovcu 1942. a Emil i njegov otac, Leon Römer, tako|er @idov, ~udom su se spasili kriju}i se po Zagrebu), ve} punih 34 godina, o~ekuje okon~anje sudskog spora.

Ako njegovo te{ko `ivotno iskustvo, reprezentativno za tisu}e sli~nih `rtava “Pravnih procesa nerazumnog trajanja” (PPNT-a) mo`e poslu`iti svojevrsnoj optu`bi funkcioniranja prava i (ne)postojanja pravde u nas, Emil Römer }e oti}i sa ovoga svijeta mi-ran {to je sve ove godine trpio kao istinski pravosudni Job. On se danas i sada nalazi i dalje na prvostupanjskom nivou, na onom istom na kojem je bio 14. velja~e 1978. No, hrvatsko pravosu|e, o~ito, gura takve slu~ajeve prema “biolo{kom odumiranju”. Ho-}e li Hrvatska u~iti od ovoga slu~aja i pamtiti Emila Römera, kako se nadao Spielberg? Pitam sve vas, moju stariju bra}u: ima li Emil Römer pravo barem na takvu nadu? �

jednoga pre`ivjelog Holokausta, Prelevi} je obe}ao poslati komen-tar, {to nije u~inio. ^ak, {tovi{e, Römer ima indicija da se u @OZ-u sprema nekakva “kaznena ekspedicija” u smislu il’ si ovamo ili si tamo. No, nije na meni da rabine u~im posla ali jeste da, kao novi-nar, prensem stav gra|anina koji se smatra zakinutim ili zapostav-ljenim, {to i ~inim.

Spomenuo sam Spielberga. Da pojasnim i to. Slavni direktor pi{e: “Po{tovani gospodine Römer: svojim svjedo~enjem kao osoba koja je pre`ivjela Holokaust omogu}ili ste potomcima da do`ive osob-nu povezanost s povije{}u. Va{ }e intervju biti pa`ljivo sa~uvan kao va`an dio najopse`nije knji`nice svjedo~anstva koja je ikad saku-pljena. U dalekoj budu}nosti ljudi }e vidjeti lice, ~uti glas i imat }e mogu}nost da promatraju `ivot, slu{aju o ljudskim sudbinama, u~e i uvijek se sje}aju”, napisao je Steven Spielberg Emilu Römeru u pismu zahvale koji mu je poslao 18. velja~e 1998., pismo koje ~itamo ba{ na Me|unarodni dan sje}anja na `rtve Holokausta a zbog toga mi se ~inilo va`nim istaknuti osobnu dramu ovoga na{ega sugra|anina.

U svom uredu u Los Angelesu, redatelj Spielberg i nije mogao biti

KOLUMNA

Formula materijala koje koristi Tipa sadr`i mje{avinu polimera koji se koriste u proizvodnji elasti~ne i ~vrste ambala`e a kvali-tete su standardne plastike. Ovi polimeri su derivati ili nuspro-izvodi nekoliko vrsta hrane. Kona~ni proizvod sadr`i sve oso-bine potrebne za pakiranje, ka`e Nissenbaum: “Elasti~an je, ne proizvodi nikakav zvuk, otporan je na kisik i na toplinu. Zato se ovaj materijal mo`e koristiti za sve vrste hrane i pi}a.”

Tipa jo{ uvijek nije iza{la iz faze razvoja i testiranja ovih novih materijala. Kompanije je dovr{ila prvu fazu istra`ivanja i razvoja ambala`e za meku hranu kao {to je kikiriki maslac, maslac i pek-mez. “Za sada, ovi materijali su prikladni i za pakiranje teku}e hrane”, ka`e Nissenbaum i dodaje da su ve} po~eli raditi s neko-liko potencijalnih klijenata na pilot proizvodima za meku hranu.

“Kvaliteta otpornosti na kisik i propusnost vodene pare je rezultat dvogodi{njeg istra`ivanja i eksperimentiranja”, ka`e Nissenbaum.

Tipa trenutno prolazi drugu fazu razvoja i istra`ivanja koja se koncentrirala na ambala`u za pi}e. Nissenbaumova ka`e da jê glavni izazov s kojim se suo~avaju izrada ambala`e za teku-}ine jer je upravo njih izuzetno te{ko pakirati i za to se gotovo isklju~ivo koristi plastika.

Razvoj i istra`ivanje Tipe podijeljeno je na dva odjela: jedan raz-vija materijale a drugi eksperimentira na stvarnim proizvodnim strojevima, kako bi se uvjerili da mogu izdr`ati industrijske pro-cese tijekom kojih }e biti pretvoreni u ambala`u.

Nissenbaum ka`e da je cilj Tepe dovesti na police supermarketa dva do tri testna proizvoda do kraja ove godine. Do sada su od privatnih investitora i Ureda za znanost Izraela prikupili pola milijuna dolara. �

Izraelska kompanija Tipa razvija biorazgradivu ambala`u koja se automatski raspada unutar 180 dana, ba{ kao i prosje~na naran~a ili banana. Sada kona~no sme}e mo`ete odbaciti kroz prozor i pri tom ne osje}ati krivicu.

Ve}ina hrane i pi}a koju svakodnevno konzumiramo pakirani su u plastiku kojoj za razgradnju treba i do tisu}u godina.

Suutemeljiteljica i generalna direktorica TIPA, Daphna Nissen-baum izjavila je da se “danas materijali koji se mogu reciklirati koriste za jednokratni pribor za jelo, vre}ice i putno pakiranje ali ne i za hranu, uglavnom zato {to ovi materijali nemaju nu`ne osobine: previ{e su krhki, nisu elasti~ni, ne mogu se hermeti~ki zatvarati ili sadr`e opasne tvari. Zbog toga se velik dio industrije hrane jo{ uvijek oslanja na plastiku”,

Omotani prirodom: novi biorazgradivi omoti za hranu Alona Volinsky, NoCamel, prevela Dubravka Ple{e

ruach_br_19_.indd 12 30.3.2012 2:20:53

RUAH HADA[A

13

IZ [KRINJICE NA[E BA[TINE

Porijeklo jidi{a nije sasvim jasno. Prema jednoj teoriji, po~eli su ga govoriti @idovi koji su migrirali iz sjeverne Francuske, gdje su govorili nekim oblikom `idovskoga jezika s romanskom bazom, a potom su se naselili u podru~ju Rajne, gdje su usvojili njema~ki jezik zadr`avaju}i, kao i obi~no, veliki korpus hebrejskih i aramej-skih rije~i (Goldsmith, 1972). Katz (1985) zagovara tezu da su prvi govornici jidi{a bili aramejski @idovi koji su imigrirali izravno na njema~ko govorno podru~je s Bliskoga istoka prije otprilike tisu}u godina. Do{av{i u ta podru~ja brzo su pre{li na germanske dijalek-te, no s mnogo hebrejskih i aramejskih posu|enica.

U svakom slu~aju, po~etkom 13. stolje}a veliki se broj govornika jidi{a po~eo kretati prema istoku, gdje su do{li u dodir s negerman-skim jezicima, osobito slavenskim. Kasnije se mnogo @idova pre-selilo natrag iz isto~ne u sredi{nju Europu, pa ~ak i zapadnu, do-nose}i sa sobom jidi{ sa slavenskim utjecajem (Patai, 1971: 123-5). Naposljetku se taj jezik pro{irio po svim a{kenaskim `idovskim za-jednicama u sjevernoj Europi.

Razglednica s naslovnicama razli~itih novina koje su izlazile na jidi{u u Var{avi (datum nepoznat).

Premda nema dvojbe da je jidi{ strukturalno germanski jezik i da je ve}ina vokabulara germanska, on tako|er sadr`i velik broj hebrejskih, aramejskih, slavenskih, ~ak i romanskih rije~i, kao i posu|enice iz jezika iz neposrednoga okru`enja. Sintaksa i izgovor posjeduju neke zna~ajke koje su karakteristi~nije za slavenske jezi-ke nego za germanske. Neke su od tih zna~ajki tako|er zajedni~ke varijantama njema~koga kojima govore ne`idovi iz slavenskih dije-lova Europe (govor Volksdeutschera).

Prije modernoga doba jidi{ se sociolingvisti~ki nije mnogo razli-kovao od ostalih jezika `idovske dijaspore. Me|utim, razvoj u po-sljednjih sto godina o~ito je razli~it.

U predmodernom dobu jidi{ nije bio ni{ta vi{e po{tovan od ostalih jezika ̀ idovske dijaspore. Danas je op}eprihva}eno da je jidi{ pravi jezik, razli~it od njema~koga. Premda postoji pokret za priznanjem

Jidi{ Gabi Abramac

Gabi Abramac

“A{kenaski @idov mogao je krenuti iz Moskve i u svakom gradu preko ~itavog kontinenta, zapadno skroz do Londona, mogao je razgovarati sa @idovima na svom materinskom jeziku koji je isto tako bio i njihov, mogao je poslovati s njima, naseliti se me|u njima i osje}ati se kao kod ku}e me|u njima.”

Patai (1971: 127)

ruach_br_19_.indd 13 30.3.2012 2:20:54

RUAH HADA[A

14

svih jezika dijaspore, jasno je da je jidi{ prvi priznati jezik i da je proces s jidi{em oti{ao dalje nego s ostalim jezicima dijaspore. Smatra se da ne bismo pretjerali kada bismo rekli da su progra-mi za priznavanje ostalih jezika dijaspore napravljeni po uzoru na program za priznavanje jidi{a (Fishman, 1981a: 2).

Priznanje jidi{a treba shvatiti kao dio op}ega procesa priznavanja vernakularnih jezika koji je zapo~eo s preporodom i koji se nasta-vio do dana{njega dana. U zna~ajnoj je mjeri taj proces bio pod utjecajem istih ~imbenika koji su motivirali ekonomski i jezi~ni razvoj me|u kr{}anima Europe, osobito trgova~kim mogu}nosti-ma koje su nastale uslijed razvoja tiska (Anderson, 1983). Tako|er je taj proces bio pod utjecajem protestantske ideje o prevo|enju tekstova sa svetih jezika na vernakulare kako bi ih vi{e ljudi moglo razumjeti. Od 14. stolje}a jidi{ se koristio u ograni~enoj mjeri za prijevode, osobito za Bibliju i molitve. Nakon razvoja tehnologije i promjene u stavovima @idova, uporaba pisanoga jidi{a zna~ajno se pro{irila po~etkom 16. stolje}a, u isto doba kada se znatan broj kr{}anskih vernakulara po~eo rabiti u {irem spektru.

Trend pisanja na vernakularu rastao je tijekom sljede}ih stolje}a pa je tako jidi{ postao medij za narodne pri~e, biblijske prijevo-de i interpretacije, bo`anska djela i prijevode misti~nih tekstova. Neko vrijeme pisana djela na jidi{u bila su namijenjena `enama, koje su u odnosu na mu{karce manje poznavale hebrejski (Patai, 1971: 128, Stampfer, 1993: 134). Od osobite je va`nosti bio Tzene-rene, koji je prepri~avao pri~e iz Biblije uz komentar i koji je bio osnovno {tivo za a{kenaske `ene izme|u 16. i 19. stolje}a. Djela na jidi{u tako|er su bila popularna me|u brojnim mu{karcima koji nisu imali napredno znanje hebrejskoga (Stampfer, 1993).

Kako su se haskala i ideologija svakodnevnoga jezika i identite-ta {irile tijekom 18. stolje}a, legitimizacija jidi{a krenula je u dva smjera. Jedan smjer odnosio se na pisanje sekularnih djela na jidi{u, gdje je jidi{ odabran kako bi se pribli`io {iroj publici. Dru-gi je smjer bio {irenje jidi{a uslijed hasidskoga pokreta. Hasidske vo|e zdu{no su poticale uporabu jidi{a u izvornim molitvama i djelima (Goldsmith, 1972: 14-5).

U kona~nici su ta dva trenda evoluirala u dva podru~ja dana{njega `ivota jidi{a – sekularni jezik i vernakularni jezik ultraortodoksne zajednice.

Maskilimi su i dalje usmjeravali svoje lingvisti~ke napore ka ra-zvoju hebrejskoga dok su se religiozni @idovi trudili odr`ati tra-

IZ [KRINJICE NA[E BA[TINE

dicionalne funkcije hebrejskoga i aramejskoga i manje pisati na jidi{u.

Pokret koji je zagovarao sekularno kori{tenje jidi{a razvio se osobi-to u isto~noj Europi u drugoj polovici 19. stolje}a. Kao {to Birnba-um (1979) primje}uje, priroda problema modernizacije s kojom su se suo~ili isto~noeuropski @idovi bila je prili~no druga~ija od one s kojom su se suo~ili zapadnoeuropski @idovi. U Zapadnoj Eu-ropi postojanje @idova kao distinktivne skupine nije bilo prihvat-ljivo i “problem (za @idove) je bio odnos izme|u @idova pojedinca i njegove ne`idovske okoline” (Birnbaum, 1979: 25). U isto~noj Europi bila je prihva}ena ideja `idovske zajednice, ali pitanje je bilo kako tu zajednicu uklopiti u {ire dru{tvo u modernome seku-larnome kontekstu.

Kada se tijekom 19. stolje}a haskala ra{irila isto~nom Europom, sekularna djela na jidi{u bila su sve ~e{}a, a isto se doga|alo i s he-brejskim. Jidi{ je imao nedostatak presti`a koji je imao hebrejski, ali prednost mu je bio tr`i{ni potencijal, a osim toga bio je smatran jezikom obi~noga `idovskoga puka. Prve uspje{ne novine na jidi{u bile su Kol Mevaser (1862. – 1871.) i objavljivale su priloge vode-}ih pisaca kao {to su bili Mendele Mokher Seforim i Yitskhok-Yoel Linetsky. Novine su u po~etku trebale biti na hebrejskome, ali iz-dava~ Alexander Zederbaum je pre{ao na jidi{ kada je vidio da se hebrejska verzija ne prodaje (Goldsmith, 1972: 27). Financijska situacija ~esto je motivirala ljude da pi{u na jidi{u, ~esto pod pse-udonimima zbog stigme koju je jezik nosio.

Cvat knji`evnosti na jidi{u bio je popra}en entuzijazmom za etabli-ranje jidi{a kao zasebnoga jezika. Y.M. Lifshitz (1829. – 1878.) na-pisao je esej u Kol Mevaseru u kojem jidi{ naziva “potpuno odvo-jenim jezikom”. Tako|er je sastavio prvi jidi{-njema~ki i jidi{-ruski rje~nik i poticao autore da pi{u na jidi{u (Goldsmith, 1972: 28-30).

U po~etku je legitimizacija jidi{a nai{la na ideolo{ki otpor intelektua-laca. Me|utim, od 1870. godine, niz je ~imbenika i{ao u prilog jidi{u u isto~noj Europi. Prvo, popularnost komunizma kao ideologije me|u ne`idovima preusmjerila je pa`nju tradicionalnih @idova inte-lektualaca prema jidi{u. Dok su do tada bili usmjereni na asimilaciju i zaboravljanje jidi{a, sada su ga po~eli promatrati u novom svjetlu. ^injenica da je on neporecivo bio jezik `idovskoga naroda isto~ne Europe, dala mu je presti` me|u `idovskim komunistima. K tomu, `idovski komunisti~ki intelektualci koji su svojim idejama `eljeli do-prijeti do `idovskih masa nisu ni imali puno izbora osim okrenuti se jidi{u, makar je to ponekad podrazumijevalo da su ga i sami mo-rali nau~iti (Goldsmith, 1972). Drugo, valovi progona i pogroma u isto~noj Europi u ranim 1880-ima drasti~no su oslabili asimilacijski polo`aj u tim krajevima zbog novonastaloga razo~aranja ne`idovskim stanovni{tvom i zbog egzodusa strastvenih asimilista u SAD. Sve to uzrokovalo je da su se brojni netradicionalni @idovi po~eli okretati jidi{u kao sekularnome simbolu `idovskoga identiteta.

Kako je asimilacijski polo`aj slabio me|u intelektualcima, zahuk-tao se sukob izme|u jidi{a i hebrejskoga. Za jidi{ se tvrdilo da je jezik naroda te su ga podupirali oni s komunisti~kim tendencija-ma. Sekularna elita, koja je vi{e bila pod utjecajem tradicionalnih ne`idovskih ideja koje su cijenile hebrejski kao jezik Biblije, fa-vorizirala je hebrejski i napadala jidi{ nazvav{i ga `argonom, a ne pravim jezikom (Birnbaum, 1979: 36-7). Raskol je bio potenciran

Razglednica s naslovnicama razli~itih novina koje su izlazile na jidi{u u Var{avi (datum nepoznat).

ruach_br_19_.indd 14 30.3.2012 2:20:56

RUAH HADA[A

15

anticionisti~ka sekta naturey karta, smje{tena u Jeruzalemu, odlu~no odr`ava jidi{, odbacuju}i vernakularni hebrejski zbog nje-gove povezanosti s dr`avom Izrael (Poll, 1980).

Te{ko je prognozirati koja je budu}nost jidi{a kao govornog jezi-ka, no kako je rekao Isaac Bashevis Singer pri dodjeli Nobelove nagrade godine 1978. za radove napisane na jidi{u: “Jidi{ jo{ nije rekao svoju zadnju rije~.”

Reference

1. Anderson, Benedict. (1983). Imagined Communities: Reflections on the Orgin and Spread of Nationalism. London: Verso.

2. Birnbaum, Solomon A. (1979). Yiddish: A Survey and a Grammar, Toronto: University of Toronto Press.

3. Fishman, Joshua (1981). Never Say Die! A Thousand Years of Yiddish in Jewish Life and Letters (str. 369-94). The Hague: Mouton.

4. Goldsmith, Emanuel S. (1972). Architects of Yiddishism at the beginning of the twentieth century. Doktorska disertacija, Brandeis University.

5. Isaacs, Miriam (1998). Yiddish in the Orthodox Community of Jerusalem. U D.B. Kerler (ur.) The Politics of Yiddish: Studies in Language, Literature and Society (str. 85-96). Walnut Creek, CA: AltaMira Press.

6. Isaacs, Miriam (1999). Haredi, haymish and frim: Yiddish vitality and language choice in a transnational multilinugal community. International Journal of the Sociology of Language 138, 9-30.

7. Katz, Dovid (1985). Hebrew, Aramaic, and the rise of Yiddish. U J.A. Fishman (ur.) Readigs in the Sociology of Jewish Languages (str. 85-103). Leiden: E.J. Brill.

8. Landis, Joseph C. (1981) Who needs Yiddish? A study in language and ethics. U J.A. Fishman (r.) Never Say Die, A Thousand Years of Yiddish in Jewis Life and Letters (str. 349-68). The Hague: Mouton.

9. Patai, Raphael (1971). Tents of Jacob: The Diaspora Yesterday and Today. En-glewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall.

10. Poll, Solomon (1980). “The sacred-secular conflict in the use of Hebrew and Yiddish among the Ultra-Orthodox Jews of Jerusalem”. International Journal of the Sociology of Language 24, 209-25.

IZ [KRINJICE NA[E BA[TINE

~injenicom da su oni koji su bili u dodiru s komunisti~kim idejama ~esto dolazili iz ni`ih klasa `idovskoga dru{tva, {to je zna~ilo da nisu dobro znali hebrejski, dok su @idovi iz visokoga dru{tva bili manje zainteresirani za komunizam, ali su bolje poznavali hebrej-ski.

Do kraja stolje}a, jidi{ je postigao impresivan razvoj. Literatura na jidi{u bila jer razvijenija, prihva}enija i popularnija, a tisak na jidi{u tako|er je bilje`io rast. Isto tako zamje}ivala se promjena u podr`avanju jidi{a. Dok je do tada potpora jidi{u bila temeljena na tomu da poslu`i za kapitalisti~ke ili komunisti~ke ciljeve ili kako bi zadovoljila individualne te`nje (pisaca kao Mokher Seforim koji je `elio pisati na jidi{u, lingvista kao {to je Lifshitz koji je `elio istra`ivati jidi{ ili ideologa kao {to je Lerner), fokus se prebacio na to {to jidi{ mo`e napraviti za `idovski narod. Svjesni ~injenice da su @idovi u to doba shva}ali jezik kao temeljnu oznaku nacije, neki @idovi po~eli su promatrati jidi{ kao sredstvo dokazivanja da su @idovi tako|er narod:

“Samo putem afirmacije nacionalnoga individualizma isto~no-europskoga `idovstva na na~in iskazan literaturom na ji-di{u i njegovom kulturom, mogao je Bund opravdati svoj separatisti~ki stav prema ostalim socijalisti~kim strankama.” (Goldsmith, 1972: 73)

Valja napomenuti da je sve to vezano za jidi{ bilo u okviru tradi-cionalnoga `idovskoga stava prema polo`aju jezika u `idovskome identitetu – on je dopunska, a ne definiraju}a komponenta. Neki su zagovaratelji jidi{a me|utim oti{li dalje od toga. Na primjer, Matisyohu Mieses, samoobrazovani lingvist koji je ostavio sna`an dojam sa svojim lingvisti~kim argumentima o legitimnosti jidi{a, tvrdio je da je jezik “najva`niji ~imbenik u utemeljenju nacional-noga identiteta” i vjerovao je da “dva milijuna asimiliranih @idova u Europi i Americi ne pripadaju `idovskoj naciji. Samo rasa i u najboljem slu~aju vjera jo{ su ih vezivale s isto~noeuropskih `idov-stvom” (Goldsmith, 1972: 218, 223-4). To je bilo u suprotnosti s tradicionalnim `idovskim razmi{ljanjem prema kojem su “rasa” i vjera upravo to specifi~no {to nekoga ~ini @idovom. Takav je stav preuzet iz ideologije svakodnevnoga jezika i identiteta, koja je bila vrlo popularna me|u isto~nim Europljanima toga vremena. Sli~no tomu, Chaim Zhitlovski (1945: 191) napisao je da:

“@idov koji ̀ ivi u jezi~noj sferi jidi{a mo`e biti @idov po vjeri, kr{}anin po vjeri, ne pripadati vjeri ili ~ak biti protiv vjere. On i dalje ostaje @idov (...)”

I suprotno tomu:

“Onaj tko ne govori jidi{ je goy.” (citirano u Landisu, 1981:363).

Broj govornika jidi{a znatno se smanjio nakon 1940., ali i danas je va`an `idovski jezik iz dva razloga – to je vernakular ultraotrodok-sne zajednice i ima status “sakralnoga” jezika a{kenaskih @idova.

Razina na kojoj je jidi{ pre`ivio varira od skupine do skupine. Isaacs (1991) smatra da hasidski @idovi odr`avaju jezik vi{e od Mit-nagdima, dok Lubavitchi odr`avaju jidi{ manje od ostalih hasidskih sekti, o~igledno zato {to su vi{e u kontaktu sa svijetom koji nije ultraortodoksan. Izraelski ultraortodoksni @idovi odr`avaju jidi{ manje od ultraortodoksnih u dijaspori (Isaacs, 1998). Me|utim,

ruach_br_19_.indd 15 30.3.2012 2:20:57

RUAH HADA[A

16

IZ [KRINJICE NA[E BA[TINE

bi odgovarali za navodne prekr{aje. Zahvaljuju}i zacijelo svome znanju gr~koga jezika, kojim se u to doba moglo glatko sporazu-mijevati u vi{im krugovima rimskoga dru{tva, ali i drugim svojim sposobnostima, Josip je uspio. Nakon {to je postigao da ga primi tada{nja rimska carica Popeja Sabina, sve}enici su oslobo|eni, a Josip se mogao vratiti u domovinu. No Rim je ostavio dubok i ne-izbrisiv trag u njemu. Neupitna prijestolnica svijeta, veli~anstveni grad ga je privukao istodobno svojom slavom i mo}i, ali i pogan-skom raznoliko{}u. Ozbiljnome u~enom plemi}u i sve}eniku iz siroma{ne udaljene pokrajine, tada ve} vi{e od tisu}lje}a usamlje-ne u svojoj dosljednoj odanosti jednome jedinom, drugima nepo-znatom, posve duhovnome Bogu, rimska nesputana ̀ ivotna radost mogla se u~initi doista omamljuju}e privla~nom.

Godine 66. izbio je takozvani @idovski rat, ratni odgovor Rimlja-na na `idovski ustanak. Sanhedrin, vrhovno vjersko i istodobno svjetovno vodstvo `idovske dr`ave, imenovalo je Josipa zapovjed-nikom Galileje. Njegov je polo`aj bio te`ak, jer mjesni vo|e nisu `eljeli prihvatiti onoga kojega im je nametnula sredi{nja vlast. Netrpeljivosti izme|u mjesnoga vodstva i imenovanoga zapovjed-nika potrajale su sve do prolje}a 67. godine i dolaska rimskoga vojskovo|e Vespazijana. Zemlja, nepripremljena za borbu, bila je posve nemo}na pred silovitim rimskim prodorom. Gradovi koje je Josip dr`ao dobro utvr|enima, mogli su braniti tek sami sebe, a nisu bili sposobni stvoriti obrambenu crtu. Odlu~uju}a bitka do-godila se oko grada Jotapate, kamo se Josip bio povukao. Grad je odolijevao {est tjedana, no ipak je pao, a Josip se s jo{ ~etrdeset mu{karaca sklonio u obli`nju {pilju.

U skladu s drevnim `idovskim na~elima, odluka o svojevrsnom herojskom samoubojstvu (ili bolje: o napu{tanju `ivota), u ne-kim je `ivotnim trenutcima dopu{tena, primjerice, radi izbjegava-nja prinude na idolopoklonstvo, koja se pri zarobljavanju mogla o~ekivati. Stoga su bjegunci odlu~ili radije pobiti jedan drugoga, nego pasti u rimsko ropstvo. Josip, koji nipo{to nije `elio takav izlaz, sam se tome nije mogao oduprijeti, ali `elio je sa~uvati svoj `ivot, pa i uz cijenu gubitka tradicijske `idovske ~asti. Bacanjem kocke, kojim je sam spretno upravljao, bjegunci su odredili redo-slijed umiranja, te je Josip ostao sam s posljednjim od ~etrdeseto-rice, kojega je uvjerio da se ipak predaju Rimljanima.

Nigdje nije ni{ta zapisano i sa~uvano do nas o njegovim tada{njim dvojbama, o napetosti i strepnji pri namje{tenom bacanju koca-ka, o u`asu pri pogledu na krv trideset osmorice suboraca koja ga je zapljuskivala pri njihovu posljednjem dahu, o nagovaranju po-sljednjega da si me|usobno po{tede `ivote... Bi li ga u obrani vla-stita `ivota ~ak bio poku{ao ubiti, da se i taj posljednji suprotstavio

Josip Flavije, znameniti rimski gra|anin Josephus Flavius, povje-sni~ar i pisac, rodio se kao @idov Josef ben Matitjahu ha-Kohen – Josip sin Matijin, sve}enik. Obiteljsko ime Flavius uzeo je prema uobi~ajenom postupku kojim su oslobo|eni rimski robovi prihva-}ali obiteljsko ime svojih gospodara, a u njegovu je slu~aju to bilo obiteljsko ime njegovih za{titnika, nove carske obitelji Flavijevaca. Po ocu je naslijedio pravo na ~ast `idovskog sve}enika – kohena – kastinski ograni~eno na mu{ke potomke Levijeva plemena, koji su u Hramu jedini smjeli obavljati vi{e i ni`e sve}eni~ke du`nosti.

U starome Izraelu, a tradicijski i do danas pa i u budu}nosti, sve-}enstvo i kraljevstvo bile su strogo odvojene najvi{e du`nosti. Le-gitimna kraljevska loza izlazila je od kralja Davida, te stoga, kao nelevitska, nije mogla preuzimati hramsku slu`bu, a koheni, po-tomci sve}eni~ke levitske loze, nisu smjeli kraljevati. Takvo sta-nje donosilo je ravnote`u u mo}i i utjecaju. No 37. godine prije nove ere na kraljevsko prijestolje ipak se popela sve}eni~ka obitelj Ha{monejaca (stoga ih Talmud, kao uzurpatore, jedva spominje). Obitelj Ha{monejaca je nastavlja~ sve}eni~ke obitelji Makabejaca, koji su u drugoj polovini 2. stolje}a prije nove ere istjerali iz zemlje okupatore, gr~ke Seleukovi}e.

Josipova majka potjecala je iz obitelji Ha{monejaca, te su se u njemu tako ujedinile maj~ina sve}eni~ka i kraljevska te o~eva sve-}eni~ka loza. Stoga je i krvlju i odgojem zasigurno od najranije dobi stekao osje}aj svoje osobite vrijednosti, dragocjenosti svoga `ivota i predodre|enosti za veliko djelo, ali mo`da i osje}aja trajne nepotpunosti i potrebe za suprotstavljanjem starim pravilima. Ne znaju se to~no godine njegova ro|enja ni smrti. Dr`i se da je ro|en (oko) 37. ili 38. godine 1. stolje}a nove ere, a umro u za to doba dubokoj starosti, nakon 100. godine nove ere. Tome je ~ovjeku, osobnom svjedoku propasti Hrama, Jeruzalema i `idovske dr`ave, sudbina udijelila pripadnost ne samo dvjema suprotstavljenim lo-zama, ve} i dvjema u svemu suprotnim zajednicama: `idovskoj i rimskoj.

Iz njegovih rije~i saznajemo da je ve} u mladi}koj dobi bio zna-menit kao veliki poznavatelj Tore i halahe, vjerskoga zakona, te da su ga u dvojbenim slu~ajevima sve}enici i vode}i ljudi naroda dolazili pitati za savjet, premda se to danas dr`i njegovim osobnim mitskim pretjerivanjem. U dobi od 16 godina proveo je tri godine s nekim pustinjakom, mo`da pripadnikom sekte esena, asketom koji je zacijelo svojim `ivotnim na~elima utjecao na Josipov budu-}i pogled na svijet.

Godine 64., s oko 26 godina, dospijeva u Rim, u misiji poku{aja osloba|anja nekih hramskih sve}enika koji su tamo odvedeni kako

Josip Flavije: `ivot na raskri`ju svjetovaJulija Ko{

Izvadak iz knjige Julije Ko{ Kabalisti i racionalisti, koja je u pripremi za tiskanje u 2013. godini; autorica }e ~itateljima putem kratkih biografi ja znamenitih @idova i @idovki sa`eto predo~iti `idovsku povijest. Knjiga je nositelj stimulacije Memorial Foundation for Jewish Culture, New York

ruach_br_19_.indd 16 30.3.2012 2:21:00

RUAH HADA[A

17

nezamislivo da bi vladar svijeta bio itko drugi do njihov car, vladar ~ija se dr`ava protezala najve}im dijelom tada poznatoga svijeta.

Josip se spretno slu`io tom glasinom kako bi se ostvarenjem svo-jih proro~kih rije~i oslobodio su`anjstva, a mo`da i postigao do-bar polo`aj u blizini budu}ega cara. Vespazijan ga je podr`avao, uvi|aju}i koliko proro~anstvo, utje~u}i na raspolo`enje vojske, zapravo oblikuje budu}nost. I doista, u gradu Caesarei Vespazijana je vojska proglasila carem, on je oslobodio Josipa i krenuo u Alek-sandriju. Njegov “`idovski” rat nastavit }e sin Tit, koji je krenuo u Judeju, a u pratnji mu je bio i Josip.

@idovski otpor pod vodstvom [imona bar Giore naveo je Rimljane na opsjedanje Jeruzalema, posljednjega grada koji se jo{ branio. Jo-sip je poku{ao spasiti ono {to se vi{e nije moglo spasiti: Jeruzalem i Hram. Pozvao je pobunjenike da se predaju, jer tada bi Jeruzalem zacijelo bio po{te|en, no branitelji su dijelili uvjerenje da treba po-ginuti, ali se ne smije predati dragovoljno, jer ugro`en je bio sam Hram, sredi{te `idovstva i jedino svjetsko upori{te jednobo{tva. Branitelji nisu, poput Josipa, osje}ali Hram samo kao jednu od kulturnih i povijesnih vrednota koja bi se trebala spasiti za budu}e nara{taje, ve} su osje}ali da }e padom Hrama, kao sjedi{ta `idovske dr`ave, nestati svaka nada u njezino daljnje postojanje. To je osje-}ao i Josip, ali on je znao i da za dr`avu vi{e nema nade, te je podu-zimao sve {to bi moglo spasiti barem Hram. Zbog toga su ga u oba tabora dr`ali neiskrenim i {pijunom. Rimljani bi ga bili i ubili da nije bio pod izravnom za{titom vojskovo|e Tita (kojega prijateljstvo ipak nije omelo u prisvajanju obli`njega Josipova imanja).

Za{titnik i gospodar, pobjedni~ki vojskovo|a Tit }e nakon osvajanja Hrama dopustiti Josipu da uzme za sebe {to `eli. Me|u ru{evinama bilo je nebrojeno blago sru{ene svetinje, no Josip je, zgro`en, odu-stao od uzimanja bilo kakve materijalne dragocjenosti i uzeo je samo svitak Tore, spa{avaju}i ga time od uni{tenja. Rimljani su uze-li sve ostalo, brojni zlatni hramski pribor, zlatni hramski namje{taj i druge dragocjenosti. Realisti~an prikaz zlatne menore i drugoga hramskog namje{taja i dragocjenosti, koje su nakon toga zauvijek nestale, mo`emo i danas vidjeti na kamenom reljefu Titova rimskog slavoluka, podignutoga u ~ast njegove pobjede u Jeruzalemu.

Josip je nakon rata dobio rimsko gra|ansko pravo i bogatu mirovi-nu, te se nastanio u Rimu. Nikada se vi{e nije vratio u domovinu, za kojom ga je morila trajna `udnja. Svi mostovi za povratak za njega su bili sru{eni, jer je u o~ima svojih sunarodnjaka bio izdaj-nik. Svuda je nailazio na njihovu mr`nju, pa je – trajno nesretan – vodio `ivot bogatog izgnanika. Njegova prva `ena, @idovka, umrla je u domovini tijekom opsade, druga – Rimljanka kojom se o`enio carevim posredovanjem – ostavila ga je. Sljede}e dvije `ene rodile su mu tri sina, ali ni u djeci nije na{ao ispunjenje. Jedino smirenje nalazio je u radu, no i tada je bio optere}en dugom prema Vespazi-janu i njegovoj obitelji, koji je otpla}ivao postavljaju}i se u svojim povijesnim djelima na rimsku stranu.

Tekstovi Josipa Flavija su rimskome ~itatelju obja{njavali `idovska vjerovanja i povijest `idovskog naroda, pa su i za nas dragocjeno svjedo~enje o njegovu kulturnu kontinuitetu, oni su jedinstveno izravno povijesno svjedo~enje o tragi~nim doga|ajima oko pada drevne `idovske dr`ave. Josip je napisao dvije verzije svoje knjige @idovski rat: aramejsku (najvi{e namijenjenu jo{ velikoj preosta-

IZ [KRINJICE NA[E BA[TINE

dragovoljnoj predaji Rimljanima, ne zna se i nikada se ne}e znati. Kakve li je uspomene ponio na {pilju punu mrtvih suboraca, koji sami, puni povjerenja, pru`aju vrat ma~u svojih najbli`ih prijatelja? Je li ga kasnije morio osje}aj krivnje {to je jedini pre`ivio ili je bio zahvalan zbog toga? Je li ga taj tragi~ni preokret bespovratno gur-nuo putem rimskoga podani{tva? Mo`da je dr`ao da se dogodilo {to se moralo dogoditi, jer ovaj plemi} kraljevske i sve}eni~ke loze bio je ipak i vojnik, izvje`ban u ostvarivanju ciljeva.

Talmud navodi da je rabi Johanan ben Zakai, nakon rimskih vojnih uspjeha, Vespazijanu prorekao rimsko prijestolje. Pa ipak, u svome djelu De bello iudaico (@idovski rat), Josip navodi da je on sam, do-veden pred Vespazijana kao zarobljenik, izrekao proro{tvo o Vespa-zjianu kao budu}em rimskom caru. [to je istina? Mogu}e da su obo-jica to izrekli, vi{e na temelju analize doga|aja i vjerojatnosti, ili kao poku{aj postizanja milosti u pobjednika, nego na temelju vjerovanja ili proro~anskog nadahnu}a. Onaj koji je prvi izrekao proro~anstvo o Vespazijanu kao budu}em caru, mo`da je i nesvjesno oblikovao opusto{enu budu}nost zemlje Izraelove, jer te su rije~i utjecale na rimsku vojsku, koja }e u to doba po~eti, oslanjaju}i se na snagu svo-ga oru`ja, aklamacijom birati Flavijevce za careve.

Kao proroka ili tek kao zarobljenog protivni~kog vojskovo|u, `idovskog zarobljenika Josipa doveli su pred rimskoga vojskovo|u, rimskog seoskog plemi}a Vespazijana, pobjednika. Rat jo{ nije bio okon~an, iako su u odlu~uju}oj bitci Rimljani ve} pobijedili. Svatko je uvi|ao da se rimskoj sili vi{e ne mo`e odupirati mala i nevojni~ka zemlja Izraelova. Tri godine kasnije, usprkos o~ajni~kome otporu, past }e Jeruzalem sa svojim Hramom, a to }e zna~iti kraj dr`ave. No do tada je jo{ mnogo nesre}e ~ekalo `idovski narod, a mnogo dubokih promjena je ~ekalo Josipa i njegov `ivot.

U to je doba, unato~ dobro ure|enome rimskom morskom pro-metu, isto~na obala Mediterana bila mjesto na koje nije bilo lako dopremiti vojsku, niti je otuda vratiti u Europu ili Afriku. Pisma s vijestima su putovala tjednima, ponekad i mjesecima, a ~ekati negdje godinu dana, za vojsku nije bilo dugo. Tako je i zarobljeni Josip u rimskome logoru provodio mjesece, koji su se pretvarali u godine. Bio je sretan {to je spasio `ivot, jer se kao pora`eni vo|a pribojavao neposrednog smaknu}a. Vespazijanova namjera o~ito je bila sa~uvati mu `ivot sve do povratka vojske u Rim, da bi ga mogao pogubiti u trijumfalnome pohodu, kao {to je kasnije po-gubio drugoga `idovskog zapovjednika, [imona bar Gioru. Tako je Josipa, ratnog zarobljenika, 68. godine zatekla vijest o smrti cara Nerona, a godinu dana kasnije i o smrti cara Galbe. ^asnike i vojsku, slijepo odanu Vespazijanu, po~ela je – sa starim Josipo-vim proro{tvom na umu – privla~iti ideja o progla{avanju svoga vojskovo|e Vespazijana za cara.

Rimsko nadiranje i slo`ene okolnosti koje su na podru~ju zemlje Izraelove tada trajale ve} vi{e stolje}a, potaknuli su nastanak {iroke lepeze raznih sektâ, koje su aktivno propovijedale svoja na~ela, naj~e{}e povezana s tjelesnim ili – jo{ ~e{}e – duhovnim otporom prema poganskim rimskim gospodarima. U okviru tih strujanja, u to se doba diljem Judeje i njezina {ireg okru`ja pronio glas da }e budu}i vladar svijeta do}i iz Judeje. ^ak su i Rimljani ~uli za to proro~anstvo. Dodu{e, ono je bilo mesijansko i nije se odnosilo na vladavinu rimskoga cara, ve} na op}e izbavljenje od svjetovne patnje i nepravde, na “kraljevstvo Bo`je”, no Rimljanima je bilo

ruach_br_19_.indd 17 30.3.2012 2:21:01

RUAH HADA[A

18

loj ̀ idovskoj dijaspori u Babilonu, koja je u svakodnevnome ̀ ivotu govorila aramejskim jezikom), te gr~ku (gr~ki je jo{ uvijek bio jezik u~enosti, a istodobno Josipov latinski vjerojatno nije bio blistav). Premda je poznato da su se te dvije verzije u mnogo ~emu razliko-vale, danas je te{ko ustanoviti te pojedinosti, jer sa~uvana je samo gr~ka verzija. Gotovo sve {to nam je danas poznato o iscrpljuju-}oj opsadi Jeruzalema, strahotama prodora rimske vojske u grad i Hram 70. godine, prenio nam je Josip Flavije. Od njega smo sa-znali da posljednji, beznadni ali herojski otpor Rimljanima na slav-noj Masadi, tri godine nakon ru{enja Hrama i propasti dr`ave, nije pokrenula glavna ustani~ka struja, ve} je bio djelo male `idovske sekte zelota (gr~ki: revni ili zanesenjaci), religiozne i radikalno nacionalisti~ke skupine.

U djelu Antiquitates iudaicae (@idovske starine) Josip opisuje svoje vi|enje `idovske povijesti od stvaranja svijeta do po~etka

IZ [KRINJICE NA[E BA[TINE

@idovskog rata 66. godine. Nije mogao ni pretpostaviti da }e ovo djelo nakon gotovo dvije tisu}e godina, do na{ih dana privla~iti ~itatelje okolno{}u {to je neki kr{}anski prepisiva~ (najvjerojatnije u 3. stolje}u), u tekst 18. poglavlja knjige ubacio dio koji bi se mo-gao tuma~iti kao spominjanje djelovanja Isusa Nazare}anina. Iako znanost potvr|uje da je taj dio kasnija interpolacija, to i danas, vi{e nego sama tema knjige, odr`ava u `ivoj uporabi ovo djelo, koje se do pronalaska tiska sa~uvalo u svome gr~kom tekstu samo zahva-ljuju}i kr{}anskim prijepisima.

Josip je napisao i autobiografiju, kojom je, napadnut kao izdajnik, branio svoje dostojanstvo, a pisao je i djela protiv antisemitskih napada suvremenika. Do kraja `ivota je ostao rastrzan osje}ajem pripadanja dvama svjetovima: `idovskome, u koji mu vi{e nije bilo povratka, i rimskome, koji ga nikada nije u potpunosti primio u svoje okru`je. �

KULTURA I UMJETNOST

U izlozima knji`ara

Tatjana De Rosnay: Sarin klju~izdava~: Mozaik knjiga, Zagreb, 2011. • prijevod: Tatjana Smojver • broj stranica: 316

Sarin klju~ pri~a je o dvije obitelji koje povezuje velika tajna, ali ujedno i prisje}anje na neke od najtamnijih stra-nica francuske pro{losti. Dirljiv roman koji progovara o krivnji i va`nosti sje}anja. Do`ivio je veliki svjetski uspjeh, objavljen je u ~etrdeset zemalja i prodan u vi{e od tri milijuna primjeraka. Prema romanu snimljen je i istoimeni film s Kristin Scott Thomas u naslovnoj ulozi. Roman je dobio i uglednu knji`evnu nagradu Chronos za najbolji roman 2008. godine. �

W. G. Sebald: Vrtoglavicaizdava~: Vukovi} & Runji}, Zagreb, 2012. • prijevod: Andy Jel~i} • broj stranica: 204

Na samotnom, ekscentri~nom putovanju od Engleske do Italije i dalje, junak ove knjige polako tone u vrtoglavu ne(s)tvarnost uspomena. O ~emu Sebald pi{e? Napola je to pripovijest, napola putopis u kojem se preple}u razmi{ljanja o Stendhalovoj neuzvra}enoj ljubavi, Pisanellovu umije}u, seriji umorstava neke tajanstvene organizacije, Casanovi, Kafki-noj pri~i o ukletom lovcu, zatvorenoj pizzeriji u Veroni: iz njih ni~e potresno i nezaboravno {tivo jedinstvenog pisca kojeg je nemogu}e imitirati ni usporediti. Biografija, autobiografija, triler, uspomene na djetinjstvo, legende, horor-pri~e, sve je to sakupljeno i objedinjeno na ovim stranicama, `anrovski neodredivo, tim vi{e zavodljivo. �

Vasilij Grossman: @Ivot i sudbinaizdava~: Fraktura, Zagreb, 2012. • prijevod: Fikret Cacan • broj stranica: 928

Povijesni roman @ivot i sudbina mnogi s pravom smatraju Ratom i mirom dvadesetog stolje}a. U ovom remek-djelu Grossman prikazuje svijet koji razdiru ideolo{ke tiranije i rat, oslikavaju}i `ivot svoje zemlje u dramati~nom povijesnom razdoblju kroz paralelne pri~e pojedinih ~lanova jedne obitelji te ljudi koji su s njima na razne na~ine sudbinski povezani. Sredi{nja je tema romana Staljingradska bitka, no uz ratnu epopeju iznimno su zorno i krajnje potresno prikazane i druge strahote rata, poput smrti u plinskim komorama i progona, u kojima se radi pukog pre`ivljavanja `rtvuje ~ak i vlastito dijete. Ne negiraju}i herojstvo naroda u obrani zemlje od nacisti~kog osvaja~a, Grossman realno iznosi sve mane sovjetskog re`ima i pritom ne {tedi tada{nju politi~ku elitu sa Staljinom na ~elu. Stoga je ovo djelo, dovr{eno 1960., zaplijenio KGB te je objavljeno tek dvadeset godina poslije, nakon {to je prokrijum~areno iz SSSR-a. �

ruach_br_19_.indd 18 30.3.2012 2:21:01

RUAH HADA[A

19

KULTURA I UMJETNOST

U izlozima knji`ara

Predrag Finci: Osobno kao tekstizdava~: Izdanja Antibarbarus, 2011. • broj stranica: 201

Predrag Finci se, u {est poglavlja knjige, koje posve}uje dnevniku, ispovijesti, osobnoj fotografiji, autobiografiji, biografskom filmu i biografiji, dotaknuo pristupa osobnom tekstu, kao interpretator koji se pita o dru{tveno-po-vijesnom, kulturolo{kom i psiholo{kom, no i o estetskom zna~enju i zna~aju za svaki od navedenih {est izri~aja... Doti~e se niza tema, od interpretacije, artisti~kog, literarnog, narativnosti, samooblikovanja, objektiviziranja, kon-struiranja Sebe, kazivanja istinosti, dovr{enosti do autenti~nosti. U razmatranju osobnog teksta nije toliko kruci-jalno pitanje estetskih kvaliteta i na~ina artikuliranja fenomena koliko je va`no {to to djelo sadr`i, koje je njegovo porijeklo, koja mu je bila ili jest sada svrha, za{to je uop}e nastalo. Napominje va`nost konteksta – primjerice zna~aj dnevnika u ratna vremena i memoaristike u totalitarnim re`imima. Pokazuje kako je osobno dovoljno za pisca no nedovoljno za filozofa (koji mo`e iskazivati sebstvo, no ne `eli suditi o osobnome)..., koji ne smatra da se osobno iskustvo mo`e smatrati za filozofski relevantnu kategoriju, no unato~ tome navodi primjere iz povijesti koji svjedo~e da su upravo u maniri autobiografija pisali mnogi filozofi. �

Paul Auster: Sunset parkizdava~: Profil, Zagreb, 2012. • prijevod: Mia Pervan • broj stranica: 193

Ve} sedam godina Miles Heller bje`i Amerikom. Mra~na tajna natjerala ga je da napusti obitelj, studij, New York i sebe, pa u dvadeset i osmoj godini, u zemlji koja pro`ivljava recesiju i prekomorski rat, on `ivi od njezina ras-pada: na Floridi prazni ku}e koje su biv{i stanari bili prisiljeni prepustiti bankama. Jedino {to mo`e spasiti Milesa Hellera jest ljubav, ali i ona, kada se dogodi, bit }e zabranjena – tek jo{ jedan razlog za bijeg, natrag u New York, u Sunset Park. U svom najnovijem, briljantnom romanu Paul Auster naselit }e staru napu{tenu ku}u na Sunset Parku ~etirima nezaboravnim likovima i pretvoriti je u jezgru cijeloga jednog veli~anstvenog i ranjenog svijeta, satkanog od ljubavi, gubitka, kajanja i osvete. Sunset Park roman je promjene, potrage i pronalaska, djelo kojim nas Auster jo{ jednom osvaja podsje}aju}i nas na veli~anstveno ~udo `ivljenja. �

Rutu Moran: Izlazne rane strip (tekst i crte`)izdava~: Naklada Fibra, Zagreb, 2012. • prijevod: Tanja Jambri{ak • broj stranica: 176

U modernom Tel-Avivu jedan mladi}, Koby Franco, prima hitan telefonski poziv od vojnikinje po imenu Numi. Saznaje da mu je otac, kojeg odavno nije vidio, mo`da bio `rtva bomba{a samoubojice u Haderi. Koby oklijeva, ali se ipak pridru`uje Numi u potrazi za dokazima. Koby poku{ava otkriti tajnu oca koji je nestao i saznaje dijelove ne samo zadnjih nekoliko mjeseci `ivota svog oca, ve} i njegov skriveni identitet. �

Selden Edwards: Mala knjigaizdava~: Algoritam, Zagreb, 2012. • prijevod: Rujana Pavli} • broj stranica: 448

Mala knjiga sadr`i neobi~nu pri~u Franka Standisha, Wheelera, Burdena III., nasljednika poznatih bostonskih bankara, filozofa, studenta povijesti, sina legende, rock-idola, pisca, ljubitelja `ena, osamljenika, napola @idova i bejzbolske legende s Harvarda. Godine 1988. njemu je ~etrdeset sedam godina i `ivi u San Franciscu. No na-jednom }e se, “i{~a{enjem u vremenu”, na}i u Be~u na kraju devetnaestog stolje}a, to~no devedeset jednu godi-nu prije svoje posljednje uspomene i pola stolje}a prije vlastitog ro|enja. Prijestolnica tada{nje Austro-Ugarske pro`ivljavala je svoje najslavnije dane, ali i ne znaju}i, bila na korak od apokalipse koja }e uslijediti u stolje}u koje se prostire pred njima. U gradu i vremenu o kojima je godinama slu{ao od svojeg omiljenog profesora Hazea, Wheeler }e se sna}i bolje nego {to je ikad mogao o~ekivati. Sprijateljit }e se sa skupinom najslavnijih umova i umjetnika tog vremena, potra`iti pomo} od samog slavnog Sigmunda Freuda, pa ~ak i upoznati Marka Twaina, cijelo vrijeme budno paze}i da svojim rije~ima ili djelovanjem ne promijeni povijest svijeta koja mu se stvara pred o~ima. No uspjev{i se zamjeriti vlastitom okrutnom djedu i upoznav{i mladu damu koja }e mu promijeniti `ivot, i sam }e shvatiti kako je sila sudbine neusporedivo ja~a od bilo kakvih na{ih htijenja. A nekada i neizrecivo opasna. �

ruach_br_19_.indd 19 30.3.2012 2:21:02

RUAH HADA[A

20

KULTURA I UMJETNOST

Mladi} se zvao Kazuo Ueda, poslijediplomac na Sveu~ili{tu u To-kiju, koji je, prema Tokayeru, sam nau~io “vrlo pristojan jidi{”. Usputna primjedba japanskog stru~njaka za njema~ko-`idovsku

intelektualnu povijest o Kafkinoj opsesiji kazali{tem na jidi{u po-takla je Uedino zanimanje (navodno je Kafka publici u pra{kom kazali{tu 1912. godine rekao: “Dame i gospodo, jidi{ razumijete puno bolje nego {to to mislite”). Nedugo potom Ueda je po~eo proganjati Tokayera pitanjima o vokabularu jidi{a te je vrijeme provodio slu{aju}i kasete na kojima je rabin pjevao uspavanke na jidi{u. Ueda je ~ak neko vrijeme `ivio i u Mea Shearimu, dijelu Jeruzalemu ~ija Haredi populacija govori jidi{.

Ueda, koji je danas profesor na Odsjeku za njema~ki jezik Sveu~ili{ta u Fukuoki, autor je i nevjerojatnog djela: prvog jidi{-ja-panskog rje~nika na svijetu. Objavljivanje tog rje~nika 2010. godi-ne predstavljalo je krunu desetlje}a rada |u kojem se isti~e knjiga o gramatici jidi{a, bilingvalni rje~nik, kulturni uvod u jezik i hre-stomatija. Jednosmjerni jidi{-japanski rje~nik ima vi{e od 28.000 natuknica i predstavlja vrlo ozbiljno ali i pristupa~no djelo mit ale pitshevkes, ili sa svim dodacima. Prema rije~ima Tokayera, radi se o “cjelo`ivotnom radu”.

“Da bi razumjeli bogato naslije|e a{kenaskih @idova”, pi{e Ueda u predgovoru,“nu`no je poznavanje ovog jezika, kako za @idove, tako i za ne`idove”. Glavni nedostatak rje~nika je njegova cijena – 60.000 jena (skoro 770 dolara) – {to ba{ i nije vilde metsie, ili povoljna kupnja, ~ak i ako uzmemo u obzir da se radi o jednoj od najskupljih zemalja na svijetu. Ure|ivanje jidi{-japanskog rje~nika bio je te`ak, slo`en, poliglotski proces. Uedi su pri tome pomagali Ber Kotlerman, ro|en u Birobidzhanu (na dalekom istoku Rusije) i stru~njak za jidi{ sa sveu~ili{ta Bar Ilan te Holger Nath, koji je pou~avao jidi{ na sveu~ili{tima u Michiganu, Trieru i Düsseldorfu.

Tradicija izrade jidi{ rje~nika se`e sve do 1542. kada je Elia Le-vita, polimat iz Venecije sastavio Jidi{-hebrejski-latinski-njema~ki rje~nik i to pola stolje}a prije pojave prvih engleskih rje~nika.

Jidi{ je stigao u Japan po~etkom 20. stolje}a kada je nekolicina ruskih @idova, ve}inom iz Sibira, naselila lu~ke gradove Jokoha-mu, Nagasaki i Kobe. “Me|usobno smo svi govorili jidi{”, ka`e dugogodi{nja kolumnistica lista Forward Masha Leon, koja je ci-jelo djetinjstvo provela u Kobeu. “Jedini dodir s japanskim imali smo na slu`benom nivou… Mi smo bili gaijin, bili smo gojim!” �

Zemlja izlaze}eg ZunaJidi{-japanski rje~nik ima 28.000 natuknica

Ross Perlin, Ynet, prevela Dubravka Ple{e.

Od Geta do Ginze: Novi Jidi{-japanski rje~nik je zapanjuju}e djelo.

Rabin Marvin Tokayer iz Great Necka, N.Y., dobar je poznavatelj Japana. “Godine 1969., dok sam `ivio u Tokiju, nazvao me Japanac koji je “frfl jao”, prisje}a se Tokayer, pisac 20 knjiga na japanskom (uklju~uju}i i uspje{nicu Mudrost Talmuda) i jedini rabin u Japanu u to vrijeme. “Ili je on frfl jao ili je govorio japanskim koji je nadilazio moje tada{nje znanje... Nazvao je s javne govornice na ulici pa su prolaze}i automobili stvarali buku a ja nisam razumio o ~emu pri~a. Zato sam ga pitao: ’Koje jezike govori{? Koje jezike zna{?’ A on }e na to: Japanski, njema~ki, malo engleskog i jidi{.’ ’Yidish, kenst redn yidish? ¢Jidi{? Govori{ jidi{?£’, pitao sam. Odgovorio je: ’Yo ¢da£’, a ja sam zamolio: ’Kum aher, do|i odmah k meni, `elim te vidjeti.’”

ruach_br_19_.indd 20 30.3.2012 2:21:03

RUAH HADA[A

21

NATJE^AJI

Pri~e mogu biti napisane na jezicima biv{e Jugoslavije. Natje~aj je anoniman. U obzir dolaze pri~e koje nisu dosada objavljene.

Rad obilje`en {ifrom i pisan pisa}im strojem ili na drugom medi-ju (MS WORD format) treba poslati u dva primjerka s naznakom “Za nagradni natje~aj Bejahad 2012” te naznakom {ifre.

Rje{enje {ifre – puno ime autora i adresa – treba prilo`iti u zasebnom, zatvorenom pismu.

Krajnji rok za slanje radova je 15. 06. 2012. Radove treba poslati na adresu:

BEJAHAD – KULTURNA SCENATrg Marka Maruli}a 1810000 ZAGREBsa naznakom za “Natje~aj Bejahad 2012” – kratka pri~a

Radove }e ocijeniti `iri i dodijeliti prvu, drugu i tre}u nagradu. Nagra|ene pri~e bit }e objavljene u knji`evnom prilogu “Beja-had 2012”.

Rezultati natje~aja bit }e objavljeni na www.bejahad.com, www.betisrael.

com, www.makabijada.com, te u ~asopisima SaLon, Ruah Hada{a,

Most, Bilten. Nagrade }e se dodijeliti na kulturnoj manifestaciji “Bejahad 2012” koja }e se odr`ati od 26. 8. – 2. 9. 2012. u hote-lu “Park Plaza Histria hotel” u Puli (Verudela).

Radovi se ne vra}aju.

Organizacijski odbor kulturne scene “Bejahad 2012’” raspisuje

“Simha Kabiljo”Natje~aj za kratku pri~u sa `idovskom/jevrejskom temom

koji }e biti prezentirani tokom manifestacije “Bejahad 2012”.

Na natje~aj se mogu prijaviti projekti:

– izlo`ba umjetni~kih djela (slike, skulpture, fotografije i dr.)– scenski nastup (muzi~ki, dramski, plesni i dr.)– film– kazali{na predstava– koncert– predavanje– workshop– promocija knjige i– druge vrste projekata.

Za natje~aj je potrebno dostaviti:

a) Ime projektab) Kratki opis projektac) Adresu, telefon, fax, e-mail kontakt osobed) Popis svih sudionika i odgovornih osobae) Kompletan projekt (tekst, snimke eksponata, VHS video zapis ili CD-ROM).

Projekti }e se primati do 15. 6. 2012. na adresu:

BEJAHAD – KULTURNA SCENATrg Marka Maruli}a 1810000 ZAGREBsa naznakom za “Natje~aj – Bejahad 2012”

Radove }e pregledati i ocijeniti natje~ajna komisija, te odabrati 8 (osam) projekata koji }e biti predstavljeni na “Bejahad 2012” koji }e se odr`ati od 26. 8. do 2. 9. 2012. u Puli (Verudela). Izabranim projektima odnosno njihovim autorima i sudionicima organizator pokriva tro{kove dolaska i odlaska, boravka za vrijeme trajanja projekta, te tro{kove realizacije na samoj manifestaciji. Organizator pokriva tro{kove dvodnevnog boravka u Hotelu Palma (Verudela).

Rezultati natje~aja bit }e objavljeni do 15. 7. 2012. na www.bejahad.com, www.bet-israel.com, www.makabijada.com, te u ~asopisima Ruah Hada{a, SaLon, Jevrejski bilten, Jevrejski glas i Most.

Autori prihva}enih projekata biti }e direktno kontaktirani. Radovi poslani na natje~aj se ne vra}aju.

Organizacijski odbor kulturne scene “Bejahad 2012’” raspisuje

Natje~aj za projekte

BEJAHAD

ruach_br_19_.indd 21 30.3.2012 2:21:07

RUAH HADA[A

22

KUTAK ZA POEZIJU

Starci su danas mladi.Svijetle im srebrne brade,Piju crvena vinaI snove divne grade.

Gospode, pjevaju oniSmrti nam ovdje nek nema,Danas te slavimo ovdje,Drugi put iz Jeruzalema.

Tamo, dok bijasmo djeca,Pri~a{e stari Ravi,Na Seder dolazi tamoI sjedi Elijau a Navi.

I pjeva molitvu jednu,Molitvu staru nekuI ~uje{ daleko negdjeTe{koga gvo`|a zveku.

Tu su ma~evi, koplja,Kacige i turniri,Tu bjesne mnogi vojniciI visoki oficiri.

I valovi tada za{umePa zvi`de kao strijele,Gutaju ma~eve, kopljaI ove armije cijele.

Pa opet nastaje tajac:Sred nekih visokih stijena^uju se divne rije~iVelikog Mo{e Rabeina.

Gospode, slava Ti budiI daj da na tom sederuDa i mi ~ujemo jednomMolitvu tako jednu.

(1926.)

“Ovo je dijete moje”,Kraljeva k}erka veli,“meni ga bogovi da{e,Bogovi sun~ani, bijeli.

Sino} mi reko{e u snuDa imam zada}u svetu,Da dadem grudi svojeJednom sun~anom svijetu.”

Na{e su `ene dobreLijepe su njihove o~i,al’ one su ponajljep{e,prve pashalne no}i.

Tada imaju rukeNa svojoj vjernoj grudi,A pogled o~iju divnihDaljinom nekud bludi.

Slu{aju tiho HagaduI piju crvena vinaI `ele u srcu svomeDa rode velikog sina.

Bila je djevojka mala,Usta je imala zlatna.Bila je mila i draga,Slatka i tako prijatna.

Pjeva{e meko i toplo,Arije neke stare,Niza{e rije~i tajne[to du{u tako zare.

I danas }e ona do}iDa dr`i seder sa mnom,Staru i divnu HagaduDa budi u srcu plamnom.

Seder je bio pun vina,Sada se prazne ~a{e.Kandila sijevnu pa gasnuI samo mi snove pla{e.

Ja sanjam o jednoj `eni[to ima kose plave,Velike crne o~iI grudi mirisave.

I ~ujem kako moliMolitvu za me ko plamenI ~ujem kako mi {ap}eDa i ja ka`em amen.

Okopnio snijeg je. Na vrbiSrebrene mace cvatu.No}i su pune ptica,Vode trepte u zlatu.

I gledam zvijezde u vodiI rukav divnog neba.Oranje miri{e blizuI komad pashalnog hljeba.

A tamo za brda ovaCrvena {ute mora:Slu{aju staru HagaduS ravnica i sa gora.

Na moru crvenom galebObalom plovi bijeliI tamo u dubiniRibama zlatnim veli:

Danas su talasi mirniDanas su zvijezde sjajneSlobodno na vrh iza|’teDa slu{amo neke tajne.

Iz daljine ~uje se pjesmaI ~a{a zveke milionaKo da se dr`i opeloSjenkama faraona.

Dignite ~a{u starciVisoko iznad stolaJa }u ve~eras da pjevamBez uzdaha i bola.

Bol mi je sa`eo ju~er[amas s hamecom na `aruI radostan sav mi je daoKnjigu pjesama staru.

Dignite ~a{u visoko,Visoko iznad svije}a,Ja }u ~itati pjesmeIz knjiga ^uda i Sre}a.

Djevojke hladile tijelo.Voda je prskala s Nila,Vrbe se pla{ljivo tresle,U travi je ko{ara bila.

Djevojke pijeskom se gone,Biser im pada s grudi,U ko{ari tamo na traviDijete se iz sna budi.

PesahSamokovlija Isak

ruach_br_19_.indd 22 30.3.2012 2:21:07

RUAH HADA[A

23

KUTAK ZA POEZIJU

Darivanje JakovaJasminka Doma{

“Dajte sve Jakovu”, re~e Glas.A Jakov se za~u|en pitao:“Nisam li ve} sve dobio?”I putuju}i, usne san i spozna da jeSvemogu}i tu na mjestu gdje }e Njegova Ku}abiti.Potresen uzviknu: “Kako je stra{no ovo mjesto.”I vidje ljestve koje su se spustile i an|ele kojinjima uzlaze i silaze.I drhtao je prelijepi Jakov tek slute}i{to zna~i kroz nebeska vrata u}i.Srce mu bija{e nje`no, a ipak otkucaji njegovipuni ljubavi, dr`ali su svemir cijelim.I on izabran da bude svjedok Svjedoku, spremise za stra{nu bitku s an|elom ~ije lice bija{eu tami.I nije se znalo tko }e i u ~ijem suosje}anjusnagu na}i.

A Jakov, premda pobje|uju}i, u borbi nijemojosjeti se sam.I an|eo zla, vidjev{i suzu na njegovu licu jo{ja~e navali nj.Ali svjetlost je ve} stizala i Bo`ja rije~ u ranjenomje Jakovu blistala.I an|eo uni{tenja koji je do{ao S druge strane vidjev{ida }e sunce uskoro iza}i, prizna svoj poraz.I ode, utkav{i se u neprobojnu tamu.Jakov, te{ko ranjen, skrivaju}i bol, odjednom sesjeti Glasa: “Jakovu dajte sve.”I uzme dar na kojem bija{e ispisano njegovo ime,Israel, Princ Bo`ji.I dr`ao je ruku na srcu gledaju}i kako se iz Du{e nebapojavljuje sunce.

U izlozima knji`ara

Zeruya Shalev: Kasna obiteljizdava~: Fraktura, Zapre{i}, 2012. • broj stranica: 448

Ela Miler naizgled ima sve: uspje{nu karijeru, krasna sina i ugledna supruga. Bilo kako bilo, nakon povratka s jed-ne konferencije arheologa, upravo u vrijeme sinovljeva {estog ro|endana, obavje{tava supruga da se odlu~ila ra-zvesti. Iako je isprva bila potpuno sigurna u svoju odluku, a suprug se nije mogao pomiriti s rastankom, kona~an raskol obitelji dovodi je u jako stresno stanje. Kad nakon neuspje{na poku{aja pomirenja Ela potra`i psihijatrijsku pomo}, ̀ ivot joj krene u sasvim neo~ekivanu smjeru. Napisan u formi unutarnjeg monologa, roman Kasna obitelj posljednji je dio trilogije posve}ene me|uljudskim odnosima. �

Steve Sem-Sandberg: Ubogi u Lodzuizdava~: Fraktura, Zapre{i}, 2012. • prijevod: @eljka ^ernok • broj stranica: 672

U velja~i 1940. nacisti su u Lodzu osnovali drugi najve}i `idovski geto u Poljskoj. Oko staroga grada podignuta je bodljikava ̀ ica, koja je potpuno odvojila ̀ idovske obitelji, vi{e od ~etvrt milijuna ljudi, od ostatka stanovni{tva. Geto su ~uvale policijske patrole kojima je nare|eno da na licu mjesta ustrijele svakoga tko bi poku{ao pobje}i. Za `idov-skog starje{inu izabran je Mordechai Chaim Rumkowski, {ezdesetogodi{nji tvorni~ar i ravnatelj dje~jeg doma. Tajno-vitog i neuhvatljivog “Kralja Chaima” pokretala je golema ambicija. Shvativ{i da mu opstanak ovisi o sposobnosti da geto u~ini prijeko potrebnim, svim se snagama trudio pretvoriti ga u proizvodni industrijski kompleks, prisiljavaju}i i odrasle i djecu na neizdr`ivi rad u radionicama za opskrbu njema~ke vojske. Je li Rumkowski bio bezobzirni opor-tunist, kolaboracionist `eljan mo}i ili pak vje{ti politi~ar koji je sura|uju}i s nacistima spa{avao @idovima `ivote? �

ruach_br_19_.indd 23 30.3.2012 2:21:07

RUAH HADA[A

24

^ITATELJI PISCI

“Na jeziku mi isko~ila ja{terica, a na oku iza{ao je~mir!”

“Bezbel’ si opet ogovarala? Bezbel’ si s kime o~ijukala? Ti si, sestro, po prirodi namigu{a!”

“Nisam, o~iju mi! Sama zna{, nisam od tog posla.”

“Pripazi! Mogla bi te sna}i neka nevolja. Ve}a i od je~mira i od ja{terice…”, opomenu Zelenooka Modrooku i zatrepta o~ima.

Treptanje je bilo u modi. Uostalom, bez obzira na modu, ono pri-staje ljepookim `enama – ukoliko nije napadno. Balerinama na pozornici, ne doli~i nikako. A njih dvije, Zelenooka i Modrooka, bijahu balerine.

“Dok ple{e”, obja{njavala im je u~iteljica, “lice balerine mora ostat mirno. Izraz malo zabrinut; s pogledom uprtim u daljinu – {to dalje, to bolje. A kad ru~icu digne, oko joj prati i ne ispu{ta vr{ak ka`iprsta – sve dok jednu plesnu figuru ne zamijeni neka druga…”

*

Pozva{e ih na binu. Obje zanijemi{e. No`ice istegnu{e, vrati}e nakrivi{e, a bradice izdigo{e. Le|a im otprije bijahu uspravna. Prije izlaska na pozornicu i one, poput drugih plesa~ica, pro|o{e kroz tacnu s kolofonijem, pouzdanim sredstvom protiv klizanja. Zna-le su: u prvom redu gledali{ta ~ekaju ih o~i tije Sipure i njezina ne}aka, onkela [abataja. Razo~arati ih ne smiju… U polumraku, zauze{e svoje plesne positions en préparation.

“Tristi di mi! Tristi di mi!”* jadao se [abataj kada je i{ao u Be~ po plesne papu~ice. Svi su, pa i on, u njihovoj familiji morali slu{ati tetku Sipuru. Despotiji njezinoj klanjao se cijeli kom{iluk. I svaki namjernik, iole sklon pristojnosti, pred njom sagiba{e glavu. Takva je bila Sipura. I ne samo u snazi nego i u najve}oj nemo}i svojoj – o kojoj }e, kada za to do|e vrijeme, biti rije~i.

“Skuplja pita od tepsije! Tija Sipura, mogla si nekoga drugog po-slati po papu~ice! Ovoliki ~ovjek, pa potr~ko! Potegoh toliki put – zbog plesnih papu~ica! Jo{ da ko sazna... Pukla bi, bogme, bruka.”

“Pa reci, je l’ ti se ko smijao? Je l’ ti se ko, brajko, narugao?”

“Nije. Ali ovdje, ovdje bi mogla ispast sprda~ina… Mogla si, da si htjela, poslati slu`avku. Mogla si, preko po{te, sve lijepo naru~iti...”

“Ajde, ne zanovijetaj! Svileniji si nego {to smije{ preda mnom pri-znati...”

“Tija Sipura! Da mi nisi tetka, bogme bih ti sada, ako dosad nisam nikada, rekao {to ti spada...”

“Jesi li, dru{kane, svojih para potro{io?” upita ona i pitanjem pre|e preko njegove neuobi~ajene srditosti.

“Nisam.”

“Vidi{, nisi na gubitku... Jesi l’ se pred kim osramotio? Nisi! A tetki si svojoj, jedinoj, ugodio.”

“Jesam.”

“Mogla sam, da sam htjela, poslati nekoga drugoga. Mogla sam, ali nisam. U tê se, [abataju moj, volim pouzdati! Ne jédi se zbog gluposti! Sutra bi se mogao pokajati. Neka si me, bolan, poslu{ao! Ne}e ti kruna s glave spasti... Staricu si razvedrio, curama na{im ugodio. Jo{ ve~eras }e{ se sobom ponositi! (Onda se senjora Si-pura po~e ne~emu, kao, smje{kati.) A sve mi se ~ini, zalud nisi putovao! Nisi samo zbog papu~ica tamo klapnuo... Usput si negdje kaficu ispio. Okce si svoje garavo, sigurna sam, na neku bacio. Pri-znaj, isplatilo se! Znam, i da nije kafice i pokoje curice, putovati tebi nikad nije bilo mrsko; tek toliko da guzica vidi puta! Nego, ne re~e mi: jesi li obi{ao na{u ku}u u Ztenyevczu? Jesi li uzeo kiriju od stanara ztenyeve~kih?”

“Jesam, jesam. Naravno da jesam! I potvrdu im, crno na bjelu, u ruke dao...”

“Pa {to ne govori{? Na sve te, [abataju, moram podsje}ati! Potvrdi-cu si im, veli{, dao... Polovicu novca, molim te, uzmi sebi.”

Na to se mladi} ljutnu i, na tetkino zgra`anje, udari petom o pod.

Nekoliko se glava iz prvoga i drugoga reda okrenu{e i naspram njih uperi{e poglede – kakvi se, u takvim prilikama, upiru. No, svi koji prepozna{e remetioce reda, odusta{e od prijezira. Nekima to ne bî dovoljno pa se, za svaki slu~aj, nasmije{i{e.

“Volim kad se ljuti{! Svaki se kokot `ensku suprotstavlja. Ti si tetkin kokot! Polovicu, molim te, ostavi sebi. Znam, potro{io si se na trin-gelte i ta{ngelte... A i papu~ice }e se, ako Bog da, poderati! Opet }e{ me morat poslu{ati... Po pitanju takvih stvari, od tebe boljeg uz-danika nemam. Samo da zna{: ni od tebe, ni od tvojih usluga ne namjeravam odustati. Upamti [abataju, nije umjetnost za svakoga!”

“Tetko, ako Boga zna{, kanime se! Toliki oko tebe puze! Umiljavaju se i ulizuju. Svoje ti usluge, d`ab-d`abice, nude...”

“Ne dam ja tebe nikome! Ne dam te ni tebi samome! Da nije mene i mojih zanovijetanja, ti bi po bogovetni dan ljen~ario. Iz ku}e ne bi izlazio. Prestao bi se umivati. ̂ e{alj bi izgubio, bradu bi zapustio i nokte prestao rezati… Znam ja tebe!”

Dvorana se zamra~i i predstava otpo~e muzi~kim uvodom. [aba-taj ne sti`e ni{ta osporiti. Ne sti`e se usprotiviti. [teta! Sipura je u`ivala kad joj se suprotstavljaju. Kao ve}ina `ena njezina kova, u raspravi je bila nepobjediva.

Podi`e se zastor, a hladan zrak s pozornice dohvati pra{inu i s njo-me jurnu spram zamra~ena gledali{ta. Tu pojavu stalni posjetitelj dobro poznaje – {tovi{e, `eljno ju i{~ekuje. Tako se, u naletu pro-puha, i fizi~ki izmije{aju teatarski svjetovi – onaj izvo|a~ki i ovaj gledateljski. Kao svaka opsjena, i ta, predstavlja~ka, potraje – pa

Upamti [abataju, nije umjetnost za svakoga! Dragan Paveli}

* “Jadan ti sam! Jadan ti sam!” (ladino)

ruach_br_19_.indd 24 30.3.2012 2:21:08

RUAH HADA[A

25

^ITATELJI PISCI

i{~ezne. Treba se napregnuti da se ne{to od nje u sje}anje prizove.

Za{titnica sveukupne umjetnosti, a pogotovo plesnoga talenta svo-jih ljepookih {ti}enica, senjora je Sipura upravo tom prisje}anju bila sklona. Po nekima, isuvi{e. Vjerovala je u umjetnost. I po tome se razlikovala od ve}ine na{ih ~ar{ijskih gospo|a.

*

Mo`da vam ne}e biti te{ko zamisliti u istoj toj dvorani, trideset i devet godina kasnije, i dvojicu {ezdesetogodi{njaka. Dugo se nisu vidjeli, a poznaju se od prve mladosti. Da nije toliko pepela u nji-hovim kosama i toliko snijega u rabinerovoj bradi, reklo bi se – obojica su pedesetogodi{njaci.

“Mislio sam da se vi{e ne}emo vidjeti! Mislio sam: taj se u palestin-ski pijesak zavukao, od nas zauvijek pobjegao… Od provodad`inica sarajevskih, utekao. [to te, prijatelju, vodi u na{e krajeve? Jesi li se za`elio staroga kom{iluka? Poznato ti je: kom{iluk je obe}an samo onomu koji u njemu ostane...”

“Te{ke stvari pote`e{...”, primijeti rabi.

“Istina. Ponekad se, brate, ovdje te{ko di{e…”

“To s disanjem, to mi se, kao opaska, jako svi|a! Zagu{ljivost zajed-nice, odnekud mi je poznata...”, upade on i rupcem obrisa ozno-jeno ~elo.

U predvorju, gdje su izme|u ~inova stajali, vru}ina je bila velika.

“Bliskost stanovanja, Zapadnjak ne poznaje!” nastavljao sam. (Bio sam u jednome od svojih `estokih nastupa filozofiranja: potreba za uop}avanjem `ivota i `ivotnih doga|aja, po~ela me spopadati ~esto. Nije rijetkost da {ezdesetogodi{njak zaboravi na umjerenost. U trabunjanju i mudrovanju, nema mjere.) “Bliskosti se Zapadnjak op}enito grozi. Obi~no je povezuje s nedostatkom obzira. Euro-pejcu na{a kasaba nali~i leglu grubosti i krvolo{tva. Htjeli mi ne htjeli, za njega je Balkan Bliski Istok... Ovdje se, dr`i on, isto~nja~ki elementi gledaju sa zapadnja~kim, o~i u o~i...”

“O~i u o~i!” nagla{avaju}i moje rije~i, ponovi rabi.

“Europa nije sklona u~iti od provincije! Od svoga Istoka, ponaj-manje. To }e je, kad-tad, skupo ko{tati!” prorokovao sam. “Europa je zaljubljena u sebe! Ona je sva prijestolni~ka…”, osu|ivao sam i nastavljao.

“Ohola je! I svega se neeuropskog boji. Njezin je Istok nametljiv i

nepouzadan, ali priznat se mora, zanosan. Vrlo zanosan…”

Rabi je {utio.

“Pitam se, za{to toliki do|o{e u na{u zabit? Do|o{e, i osta{e. S nama po~e{e ~orbu srkati, na{u ka{u kusati! Na{e zime zimovati, na{e magle proklinjati...”

“Ponekad se ljudi negdje moraju skloniti. Umorne noge, ispru`iti!” pojednostavljivao je moj sugovornik.

“...pa ondje ostanu ~etiri stotine godina!” uzvratih brzopleto. Rabi-nerovi preci po majci do{li su u Bosnu prije ~etiri stotine godina.

Smiren kao i uvijek, on proguta moju nepristojnost. Bio je navi-knut na zajedljivost. Naviknut, ali ne i sasvim otporan. Odnedavna je po~eo ~uvati srce. Srce ga je probadalo.

“Oprosti! Ljudi poput mene, uvijek ne{to prigovaraju...”, stadoh ubla`avati svoju nesmotrenost.

“To si lijepo zaklju~io!” pohvali me on i potap{a po ramenu. Vidio je moju uzrujanost. Skrenuh razgovor na drugu stranu.

“Volim higijenu! Smeta mi na{ peksinluk. Jo{ kao dje~aku mati mi davala metlu u ruke. Nema smisla kriti: ja sam u metenju u`ivao... Velika je ~istunica bila moja mati, a ja joj htjedoh u svemu ugodi-ti. Pretjerivao sam; obuzimala me grozni~ava revnost. Mogla me unesre}iti! ^im ugledam mlada smetlara na cesti, sjetim se te svoje usplahirenosti. Ljuti me njegova predanost metli. Cijela mi se utro-ba pobuni protiv njegova sluganstva...”

“U tome ne vidim ni{ta lo{e. Svi smo materama pomagali...”, pri-sjeti se moj slu{atelj. Rado se sje}ao svoje matere i svoje none po materi.

“Jesmo, jesmo, ali zbog metle sam mogao oboljeti na `ivcima! Da sam tako nastavio, mogao sam zavr{iti kao nastran domar u ino-stranstvu!” pretjerivao sam. “Iz straha da se ne pretvorim u redu{u, jedno sam vrijeme ~ak bio bradu pustio!”

“Ha, ha, haaa!” nasmija se rabi. “Vidim ja, vidim. Me|u male si se proroke htio u{unjati! Nikakav grijeh! U takvim okolnostima, ~ovjeku sva{ta pada na pamet! Ne brini, za zlo ti ne}e biti uzeto!”

“Hvala! Rabinerovo razumijevanje valja zaslu`iti!”

Njemu bî milo zbog moga priznanja. Zbog moje iskrenosti. Mrzim svoja pretjerivanja. Poput lanjskog oraha postanem sladunjav i, gdjekad, malo u`egao. Nit me progutat, nit me ispljunut! �

Istra`iva~i sa telavivskog Sveu~ili{ta su s novom metodom ukla-njanja tumora pove}ali izglede za trajno uklanjanje tumora i imunost na povratak raka. “Radioaktivna `ica” du`ine 1 in~a i {irine ~iode ume}e se u tumor. @ica otpu{ta radioaktivni atom koji ozra~i tumor iznutra prema van. Onda tumor stvara anti-

Vijesti iz znanosti priredila Dolores Bettini

gene koji “odapinju imunolo{ki odgovor protiv stanica raka”, obja{njava prof. Yona Keisari i dodaje da je to dalo pozitivne rezultate u tretiranju razli~itih vrsta raka, uklju~uju}i rak plu-}a, gu{tera~e, debelog crijeva, dojke i tumor mozga. Za sada je lije~enje ograni~eno na tumore manje od 5 cm. �

ruach_br_19_.indd 25 30.3.2012 2:21:08

RUAH HADA[A

26

^ITATELJI PI[U

Tako, kad se nakon toliko godina prisje}am starog Jeruzalema, tog porobljavanog i patinom vjekova prekrivenog malog naselja, koje, sve u svemu, ne obuhva}a ni jedan ~etvorni kilometar, izgle-da mi kao najljep{e mjesto na svijetu. Pomislim ponekad kako ga mogu dr`ati na dlanu, kao neko umjetni~ko djelce na~injeno s pobo`nom ljubavlju. S druge strane, opet, njegova pojava ispunja-va svijet – visoke zidine, kupole, zvonici, minareti, lukovi, ~empre-si, kri`evi uzdignuti prema vedrom nebu, zasljepljuju}i sjaj Oma-rove d`amije koja dominira nad blagim bre`uljcima, doline i vrtovi Novoga zavjeta – i preplavljuje ga duhovnim svjetlom. Onaj tko mu pristupi bolna i otvorena srca, kao rana koju gleda sunce, onaj tko se bez otpora polako prepusti njegovoj jedinstvenoj ljupkosti, neka zna da mu se njegova pojava nikada ne}e izbrisati iz sje}anja, da mu njegov ~ar ne}e prestati lije~iti du{evne o`iljke, ~ar neu-hvatljiv, neobja{njiv, neopisiv usprkos svoj svojoj jednostavnosti i prisnosti, kao onaj koji se o~ituje u Evan|elju po Marku.

Bio je, dakako, rat. Ispod lukova Ulice bola, u uskom suku, izme|u prepunih du}ana i nagomilane robe, me|u beskrajnim brblja-njem i izra`ajnim gestama isto~nja~kog cjenkanja, kaki-unifor-me 8. britanske armije neprestano su se mije{ale s vi{ejezi~nim i vi{evjerskim mno{tvom Arapa, @idova i kr{}ana svih dogmi, koji su se razlikovali po crkvenim pokrivalima svakakvih oblika i svakovr-snim mantijama – crnim, bijelim, sme|im, plavim. U zraku se osje-}ala tjeskoba koja je pritiskala cijelu zemlju, i ispod Svjetskog rata naziralo se tinjanje jednoga drugog, neobjavljenog, onog izme|u Islama i Izraela. Obuzdavala ga je jo{ europska vojna okupacija, ali pa`ljiviji ga je promatra~ mogao opaziti na licima ljudi, spremnog da bukne ~im nestane kontrole. Muke Svetoga grada jo{ nisu bile zavr{ile. Ipak, njegov je ~ar uvijek bio isti, vje~an, ~ist, nepomu}en zbivanjima u svijetu. �

Jorgos Teotokas o Jeruzalemupo~etkom 1940-ih S novogr~koga preveo Luka Vuku{i}

Ulomak iz romana Bolesnici i putnici.

{i{mi{, tambura, tava, tavan, tepsija, tezga, toka, tumbati, turpija, veresija, zumbul....

bedem, belaj, bena, be{ika, biber, budala, d`ak, du{ek, d`aba, |erdan, |ogat, kavga, }ilim, ~ekrk, }opav, }orav, kai{, karaula, kepec, kirija, kand`ija, korba~, kur{um, majdan, mana, memla, odaja, od`ak, pasulj, pihtije, rende, sakat, sanduk, sepet, samar, {a{av, tek, u~kur, kre~....

Turcizmi sa punijim i vi{estrukim zna~njem:

harati, d`ukela, |ubre, |uture, halaliti, baksuz, burgija, be}ar, begenisati, bekrija, jaran,

kijamet, konak, krntija, magaza, me(h)lem, mu{terija, mu{tuluk, natenane, rahatluk, rusvaj, sevdah, sevap, tarapana, tefter, srklet, trampa, zahmet, zijan, zulum...

d`|elat, d`umbus, }eif, avlija, gurbet, beri}et, bilmez, bujrum, busija, kabadahija, kaldrma kidisati, kokuz, maksuz, maksum, mangup, megdan, mehana, merak, nakarada, nam}or, neimar, sofra, raja, sadaka, soj, sokak, srma, tapija, teferi~}, ters, timariti, ujdurma, zijan. �

Turske rije~i u hrvatskom, srpskom ili pak bosanskom jeziku:

bakar, barut, boja, bubreg, ~arapa, ~eki}, ~esma, ~elik, ~izma, duhan, d`ep, jatak, jorgovan, kalup, katran, kula, kundak, ku-tija, le{, limun, majmun, papu~e, rakija, sapun, {ator, top, fakir, bazuka, }ela, ~erga, behar, jasmin, gajde, taban...

ala, ba{~}a/ba{ta, ~ar{af, ~oban, jastuk, jorgan, kajmak, kalaj, ka{ika, kajsija, makaze, marama, pe{kir, sat, {e}er, ekser, hajde, sun|er, durbin, pirina~, zanat, kajdanka...

boza, baklava, jufka, kajgana, kalja, halva, lokum, pekmez, pilav, }evap, }ufta, ~orba, pita, somun, sutlija{, sud`|uk, tur{ija, {erbe, sarma....

Turske rije~i koje se ~e{}e upotrebljavaju od njezinih slavesnkih ina~ica:

balvan, biser, d`ep, `|on, fenjer, gajde, galama, hambar, pamuk, }erpi}, }uskija, halka, bo`ur, burma, ular, juri{, kalauz, kalfa, kalup, kama, kapija, karabatak, karanfil, krevet, lakrdija, ma(h)murlik, mamuza, melez, mermer, meze, miraz, mumija, ni{aniti, oklagija, oluk, ortak, kand`a, pare, per~in, rakija, sa~ma, saksi-ja, sandale, sedef, sedra, sir}e, skela, solufi (zulufi), surla, {egrt,

Zanimljivosti – Turske rije~i u hrvatskom, srpskom ili pak bosanskom jeziku Nepoznati autor – preneseno s interneta

ruach_br_19_.indd 26 30.3.2012 2:21:08

RUAH HADA[A

27

^ITATELJI PI[U

“Kina je velika zemlja sa brojnim stanovni{tvom. I ona se u svakom pogledu, a posebno ekomomskom vrlo brzo razvija. Tako da verujem da ovaj ~lanak mo`e biti od interesa za ~itaoce magazina Ruah Hada{a. Izrael i Kina obele`avaju 24. januara ove godine dvadesetogodi{njicu uspostavljanja diplomatskih odnosa. Ima dosta toga da se slavi. Ne samo gola trgovina, ve} i u~estale akademske i ostale razmene dve zemlje. Mo`e se kazati da jo{ uvek nisu ni izdaleka iskori{}ene mogu-}nosti koje pru`aju bilateralne veze. Pravac u kome Izrael treba da se kre}e u 21. veku – jasan je. To je – Istok. Prednosti za Izrael za bli`e re-lacije sa Kinom su o~igledne. Sa stanovni{tvom od ispod osam miliona stanovnika Izrael nema dovoljno veliko tr`i{te. S druge strane, Kina ne samo da je najmnogoljudnija zemlja na svetu ve} ima i srednju klasu koja je u naglom porastu. Analiti~ari o~ekuju i stalni porast urbanizaci-je, zatim porast broja potro{a~a za sve proizvode – po~ev od mobilnih telefona do ra~unara, te predvi|a pove}ani pritisak na prirodne resur-se: zemji{te, vodu i energetske izvore.

Izrael mo`e mnogo {ta da ponudi Kini. Odr`ivi razvoj je jedna od oblasti gde Kina mo`e imati koristi od ja~ih veza sa Izraelom. Izrael je prete`no pustinjska zemlja i oskudeva u energetskim resursima nafti, gasu i vodi.Tako da su Izraelci primorani da se oslanjaju na jedimo {to imaju: svoje intelektualne sposobnosti i inovacije da bi izgradili svoju zemlju. U tom nizu “oskudica” na prvo mestu – da bi se re{io problem nedostatka vode – dolaze postrojenja za desali-nizaciju morske vode, sistemi za navodnjavanje “kap po kap”, a za-tim i recikliranje upotrebljene vode. Potrebna su solarna i termi~ka postrojenja da bi se re{io problem energije iproizvodila elektri~na energija. Dve tre}ine ili skoro 75 % vode u aridnim delovima Izrae-la reciklira se; prema dr`avnim planovima do 2014. ve}ina potreba bi}e zadovoljena desalinizacijomo morske vode: prema sada{njim predvi|anjima mo`e ne{to preostati i za izvoz. Jo{ ako firma Better Place (tvrtka koja uvodi elektri~na vozila u masovnu upotrebu) pre-usmeri svet od nafte ka elektri~noj energiji, globalna svetska flota vozila mo`e se opredeliti za elektri~ni pogon.

Izraelske inovacije su prirodni partner Kine. Manje od 10 % zemlji{ta u Kini je obradivo i zemlja trpi vrlo ozbiljne su{e. Kina

je u~inila veliki napredak u zadnje tri dekade reformi koje su izvu-kle milione ljudi iz siroma{tva i koje su pretvorile zemlju u veliku svetsku radionicu. Kina je postala druga ekonomska sila u svetu. Ali te iste reforme izvr{ile su pritisak na prirodne resurse. Brza in-dustrijalizacija dovela je do zaga|enja vazduha i vode i milionske mase nemaju pristupa ~istoj vodi. Izrael, “start-up-nation”, i Kina, “svetska fabrika”, izme|u ostalih programa kooperacije mogu za-jedno poraditi na izgradnji postrojenja za desalinizaciju vode, da bi obezbedili vodu za farmere i na sistemu kori{}enja energije Sun-ca da bi se obezbedio ~isti vazduh.

Ima jo{ dosta oblasti za uzajamne veze. Izrael ne zaboravlja kako je u mra~no vreme za Jevrejeu Evropi, kada su sva vrata bila zatvore-na, Kina bila spas za hiljade Jevreja koji su be`ali iz Evrope. [angaj je pru`io uto~i{te za skoro 20.000 Jevreja, delimi~no zahvaljuju-}i i kineskom diplomati He Fengshanu koji je Jevrejima izdavao vize. Uostalom, Kina je jedna od retkih zemalja gde Jevreji nisu bili proganjani; nekoliko jevrejskih op{tina postoje jos iz 12. veka.

Na svim nivoima Izrael tra`i ja~e veze sa Kinom. Vlada Izraela je odredila sumu od 32 M $ za stipendije za Kineske studente svih godi{ta od kojih njih 250 treba da zapo~nu studije ove go-dine. Ovi studenti }e dobiti prvorazredno obrazovanje i posta}e most izme|u dve zemlje. I znatan broj neprofitnih organizacija anga`ovano je u radu sa Kinom. Na primer, neprofitna nevladi-na organizacija daje informacije o Izraelu preko medija i iznela je program rada sa Kinom za 2011. godinu. Izrael ima i web stranicu na kineskom a Izrael ima redovnu komunikaciju na kineskom sa novinarima.

Bilateralna trgovinska razmena dostigla je rekordnu vrednost od 7.5 milijardi $ u periodu januar – novembar 2011. I tako prevazi{la vrednost od 6.8 milijardi $ iz 2010. Gledaju}i unapred, Izrael se nada da }e u narednih dvadeset godina ova saradnja nastaviti da se razvija u oblasti nauke, tehnologije, trgovine i turizma. I da }e obe zemlje podi}i saradnju na vi{i nivo. Kinezi i Jevreji – to bi trebao da bude “pobedni~ki tim”. �

Izrael i Kina Alex Pevzner, The International Jerusalem Post, preveo Msc. Jozef Baruhovi}

Kineski zid.

ruach_br_19_.indd 27 30.3.2012 2:21:09

RUAH HADA[A

28

^ITATELJI PI[U

Kako se \oha zamalo o`enio

\oha (sefardski pandan ~uvenom Nasrudin-hod`i) je rano ostao siro~e. Podigla ga je i odgojila nona koja, nepristrasna taman kao i svaka nona1, nikako nije htjela uvidjeti da joj je unuk “malo na svoju ruku” – nego ga je jednako nagovarala da se o`eni, nadaju}i se potajno da }e ga (kad ve} ni{ta drugo nije pomoglo) barem ̀ ena u~initi ozbiljnim. Razmatraju}i stalno sa provodad`ikama koja bi djevojka bila prava prilika za njenog unuka, stalno je dosa|ivala \ohi s novim prijedlozima. Jednog dana, ponovo obuzeta pole-tom, stade ga savjetovati:

“Gledaj, sine, niko nije vje~an – pa ni nona. Sutra kad mene ne bude, ko }e se o tebi brinuti? Nego, poslu{aj ti mene, na{la sam jednu djevojku, pravi dijamant – pa ti, {ta te ko{ta, oti|i, baci oko na djevojku. Ako ti se svidi dobro i jest – a ako ne, tra`i}emo drugu.”

Ne ka`e se d`aba: ’Al buen entendidor pokas palavras2 – na{ \oha, iz onih stopa, kupi kravlje o~i – i zaputi se pravo djevoj~inoj ku-}i. Djevojka je ba{ “slu~ajno” sjedila u ba{ti, napirlitana i u subot-njim haljinama – pa kad spazi \ohu koji je izvirivao preko taraba, odmah se stade praviti da ga ne primje}uje. \oha nije na to mnogo obra}ao pa`nju – nego br`e bolje baci na nju jedna – a potom i drugo kravlje oko. Zbunjena, zaprepa{tena, prepadnuta, uvre|ena i poni`ena – djevojka briznu u gorak pla~ – a \oha otr~a ku}i da se po`ali noni kako naum nije uspio, jer se nije svidio djevojci. On je na nju ba{ bio bacio oko, kao {to mu je nona rekla (i to ne jedno nego dva) – ali se djevojci to uop{te nije dopalo – nego se rasplakala.

Shvativ{i polako iz unukovih rije~i {ta se zapravo odigralo, nona, nespremna na odustajanje, po~e ga blago prekorijevati: “Nije, sine, trebalo da je ga|a{ kravljim o~ima – nego da baci{ pogled i vidi{ da li ti se dopada – a ti je, eto, rasplaka. Nego, sa~ekaj ti da je malo pro|e bijes – pa oti|i opet k djevojci i objasni joj da ti nisi htio da je raspla~e{, Bo`e sa~uvaj, nego da je zasmije{ – ali eto {ta }e{ kad {ala nije uspjela, tako joj reci, i ispri~aj joj par {ala – i vidje}e{ kako }e se sve izgladiti.”

\oha, poslu{an kao {to samo on to mo`e, poslije nekoliko dana hrupi u djevoj~inu ku}u i po~e joj, pred cijelom porodicom koja je sjedjela na okupu, pripovjedati {aljive zgode. Jedan od djevoj~ine bra}e ga uljudno zamoli da ih ostavi na miru jer im nije do njego-vog {ereta – na {ta \oha otr~a da se po`ali noni koja se nije mogla ~udom na~uditi.

– “Pa zna{ li, bolan, {to su te istjerali” – upita, kr{e}i prste.

– “Ma odakle }u znati, vidi{ da su poludjeli otkako im je deda umro” – spremno odgovori \oha.

– “Pa to si ti s njima pri~ao {ale dok oni sjede u `alosti” – zaklju~i zaprepa{tena nona, ali odmah nastavi ohrabruju}im tonom: “Do-bro, ni{ta za to, sa~ekaj malo da ih pro|e srd`ba pa svrati do njih opet i izvini im se – reci: Nek’ je vama `iva glava, on nek bude oprost za vas, Bog nek mu oprosti.”

Po isteku nekoliko nedelja \oha ponovo svrati do djevojke, i s vra-ta po~e vesti kako ga je nona nau~ila: “Nek mu Bog oprosti, on nek bude oprost za vas, nek je vama `iva glava...” i sli~no.

Djevoj~ina majka ga uhvati za lakat i prate}i ga ka izlazu promrmlja kroz zube kratko i otsje~no “Ne sluti, nesre}o!” te treskom zalupi vrata za njim.

– “Nono, ne}u vi{e, ne mogu vi{e – ja sam opet sve napravio kako si mi trekla – a oni su me opet istjerali” – jadao se \oha.

– “Pa {to sad?” – upita nona, po prvi puta gube}i strpljenje.

– “Ne znam, valjda im ja nisam dobrodo{ao gost na biritu3 – odgo-vori \oha zami{ljen.

– “Kakvom biritu, tristi di mi,4 pa nisi valjda i{ao na birit da im izrazi{ sau~e{}e?” – upita zabezeknuta nona – pa, ne daju}i se smesti, odmah nastavi: “[ta je tu je, ti }e{ lijepo za par dan opet k njima – pa odmah s kapije kreni blagosiljati novoro|en~e”.

Nisu pro{la ni dva tri dana – a \oha se ponovo uputi djevoj~inoj ku}i. U avliji zate~e djevoj~ina oca kako stavlja oblog na ogroman otok koji mu je potpuno zatvorio desno oko – {to \ohu naravno ne sprije~i da krene s bujicom blagoslova koje je ponavljao putem:

“Da Bog da da ti poraste, veliki da ti bude, rahatluka od njega da vidi{, ni u starosti da se ne odmakne od tebe.”

\ohin “svekar” ~ije stanje nije omogu}avalo pretjerano uno{enje u \ohine rije~i shvati ih kao ismijavanje njegovoj boljci – pa se, u skladu s takvim poimanjem \ohinog postupka, sagne – i uzev kamen sa zemlje hitnu ga u pravcu \ohe.

\ohi je sad stvarno bilo dosta, i odlu~io je da u tu ku}u vi{e nikad i nipo{to ne svrati. Sto puta mu je nona morala ponoviti da je u pi-tanju gre{ka, da su ga pogre{no shvatili i da su zato postupili kako su postupili – dok se na kraju \oha nije odobrovoljio i pristao da poku{a jo{ jednom. “Kad si vidio da ima otok {to mu nisi rekao: Da Bog da ti se osu{io, da Bog da ti spao...” – u~ila ga je nona.

Kad se kona~no odva`io i uputio djevoj~inoj ku}i, ponovo zate~e djevoj~ina oca u avliji. – Ovaj put dok je sadio dudove mladice. Siguran da }e se sada sve kona~no izgladiti, \oha krenu kako ga je nona nau~ila:

“Da Bog da ti se osu{io, da Bog da ti spao, Bog dao ne bilo ga vi{e” – i sli~no.

\ohaluci – ili pri~e o \ohiEliezer Papo

Iz knjige Sefardske pri~e.

ruach_br_19_.indd 28 30.3.2012 2:21:09

RUAH HADA[A

29

Ne mogav{i se suzdr`ati, djevoj~in otac izleti na sokak – i bacaju-}i se kamenjem u pravcu \ohe koji je bje`ao koliko ga noge nose, zabrani mu da ikad vi{e promoli nosa u njihovu mahalu.

1 ladino: nona – baka.

2 ladino: Onom koji dobro razumije dovoljno je malo rije~i.

3 hebrejski: berit – obrezivanje; osmog dana svako mu{ko dijete se obrezuje; ovdje: sve~anost povodom obrezivanja.

4 ladino: tristi di mi – te{ko meni.

5 turski: kenef – zahod.

6 turski: hayir – dobro.

Djevoj~in otac kom se \oha ve} popeo na vrh glave, zafrljaci u njegovom pravcu motiku koja mu je bila u ruci – te \oha pobje`e glavom bez obzira.

“Nisi, sine dobro napravio” – opet je obja{njavala nona – “Kad si vidio da sadi mladice trebalo je da mu ka`e{: Puno da ti iza|e, s hairom da ga pojede{, nikad pored njega gladan ne bio”.

“Dobro, nono, ja }u probati jo{ jednom” – pristade \oha i spremno se uputi djevoj~inoj ku}i. Po nesre}i, zate~e se na avlij-skim vratima ba{ kad je djevoj~in otac kro~io u avlijsku }enifu.5 Ovaj se nije jo{ ni namjestio a \oha stade da ga blagosilja: “Puno da ti iza|e, s hairom6 da ga pojede{, nikad pored njega gladan ne bio.”

^ITATELJI PI[U

U pro{loj smo pri~i vidjeli kako \ohinoj noni nije po{lo za rukom da o`eni unuka. No nije nona jedina koja nije uspjela iza}i na kraj s \ohinom tabijatom. – Nije pro{lo mnogo, a \oha se i sam zalju-bi u istu onu djevojku koju je onako nespretno “prosio” – i tu se na|e u nebranom gro`|u. Za razliku od pro{log puta kada ga je nagovaralac na `enidbu bio spoljna osoba, neko s kim se jo{ i mo-glo nositi – sada podsticatelj na privo|enje be}arluka kraju nije bio niko drugi do li sam bandoglavi \oha koji, kao {to je poznato, nije Alaj-begova slama. Ali, {ta da se radi kad je i onaj koji se `enidbi protivi iz petnih `ila bio isti taj \oha? Pola \ohe ho}e da se `eni, i navro k’o \oha – a pola ne}e ni da ~uje – nego se zainatio k’o \oha. Tako se povre de \oha7 iz dana u dan borio sa samim so-bom bez da ikom povjeri svoju tegobu – no, kad je kona~no shva-tio da ne mo`e sam protiv sebe, odlu~i se da pomo} potra`i kod hahama. Ko }e iza}i s \ohom na kraj ako ne}e haham, nadao se \oha, stupaju}i sve samouvjerenije prema hahamovoj ku}i.

Hahama je zatekao u avliji kako se, u hladu bagrema, nji{e nad sveskom Talmuda.

– Buenus dijas8 – pozdravi \oha s avlijskog kanata.

– Kun salud i vidas9 – odvarati haham – bujrum, bujrum.

– Ja, eto, odlu~io da se `enim, na{ao sam, kona~no, djevojku ka-kvu tra`im.

– En bon ora, buen \udijo10 – odvarti haham, prijatno iznena|en \ohinom naglom odlukom – i bilo ti je vrijeme.

– Jes’, al’ ima jedan problem.

– Ja{ta nego ima, i nije jedna nego sto. La vida sin problemas ondi vitis?11 Pa to ne bi ni bio `ivot, ~ovjek bi sigurno pobudalio. Pa ja, ~ovjek bi bez problema pobudalio – i eto ti opet problema da ne mo`e bit’ ve}i. Nego reci ti {ta je tvoj problem – pa da ga mi s mirom otpravimo.

– Haham je sigurno ~uo12 kako sam mladu prosio, i kako mi nije po{lo za rukom.

– Kad si je ~as prije stig’o prosit’?

– Ima tome i par mjeseci.

– Pa to ti zapeo da se `eni{ s istom onom siroticom s kojom na-pravi onolike lakrdije?

– Nesporazum, rubi,13 nesporazum.

– Nije nesporazum nego ne’{ sporazum – al’ ajd’ nek ti bude. – A djevojka, {ta ona veli? Bil’ po{la za tebe?

– Veli da bi.

– A njeni, {ta vele njeni?

– Ne}e ni da ~uju.

– Nije im se ~udit’, nakon svega {to je bilo.

– Ja sam prontu14 da se `enim – taman mor’o s njom u {umu.

– E, ako je tako – a ti se lijepo `eni.

– Jest, al’ mi je njen otac obe}’o da se ne}u glave nanosat’.

– E, onda ti je bolje da se batali{ }orava posla.

Za {ta bi se \oha o`enio ako ne za inat

Il Djo ki mi gvardi di mi – di luz otruz mi gvardare yo.

Nek me Bog sa~uva od mene samoga – a od drugih }u se ~uvati sam.

\oha

ruach_br_19_.indd 29 30.3.2012 2:21:10

RUAH HADA[A

30

^ITATELJI PI[U

– Jest, al mi je mu~a~ika15 rekla da }e se otrovat’ ako je ne o`enim.

– E onda ti nema druge nego da je `eni{.

– Pa ja i bi’, al’ njena bra}a vele da }e ubit’ i mene i nju.

– Onda ti je bolje da malo sa~eka{.

– Pa ja bi ~ek’o – al haham zna kaka su djeca, nestrpljiva.

– Kakva djeca guerku ki ti jevi?16

– Pa, eto, djevojka je k’o malo trudna.

– Kako mo`e bit’ malo trudna?

– Pa, recimo, tri mjeseca.

– Pa zna{ li ti, bjen o`u ki ti miri,17 koliki je to grijeh. [to nisi mog’o k’o i sav svijet: ketuba,18 hupa19 – pa onda djeca – a ne k’o ’ajduk.

– Pa, ja sam htio da napravimo i aniju20 i kidu{in.21

– Pa kad si htio – {to nisi?

– Pa kako }u kad njeni ne daju?

– Pa oni ti je ni sad ne daju k’o ni onda, pa k’o {to si sad spreman bez njihovog pristanka – mog’o si i onda.

– Bez pristanka?

– Pa jesu li ti to za pravljenje djece dali pristanak? Nego, kako si to mog’o bez pristanka – tako si se mog’o i vjen~at’ bez njihovog pristanka.

– Haham tieni razon,22 al’ {ta ja sad da radim?

– Da se `eni{ {to prije.

– Ja bi’ – al’ me strah.

– ^ega te strah? Miralu, altu komo la lansa, fuerti komu lion – i si spanta di una mu`er.23

– Ama, ne bojim se ja `ene – nego sebe.

– Kako se mo`e ~ovjek bojat’ sebe?

– Pa to i ja stalno sebi govorim, al’, opet, {ta }u ako mi se ne svidi. Ne ka`e se d`aba: Kazadu – bivu intiradu.24

– Sve te slu{am i razmi{ljam postoji li ikakvo rje{enje...

– I?

– Postoji, naravno da postoji. Rje{enje je da ti lijepo pre|e{ na neku drugu vjeru.

– Ne vidim kako to rje{ava moj problem?

– Ne znam kako rje{ava tvoj – al’ moj rje{ava divno – odvrati haham mirno, kako i prili~i njegovim godinama i polo`aju – i vrati se svom Talmudu, ostavljaju}i \ohu da sam sa sobom razuvidi {ta mu je ~initi.

Ejus tengan bien, i muzotrus tambien!

Njima svako dobro – a i nama! �

7 siroti \oha.

8 ladino: Buenus diyas – Dobar dan.

9 ladino: Kun salud i vidas – Sa zdravljem i `ivot, klasi~ni otpozdrav.

10 ladino: En bon ora, buen Djudio – U dobar ~as, dobri Jevrejine.

11 ladino – Gdje si ti vidio `ivot bez problema.

12 U ladinu se, u znak po{tovanja, sa starijim razgovara u tre}em licu.

13 ladino: rubi – rabin.

14 ladino: prontu – spreman.

15 ladino: muchachika – djevojka.

16 ladino: Guerku ki ti yevi – \avo te ponio.

17 ladino: bien oju ki ti miri – Dobro oko da te vidi, blagoslov koji se govori umjesto kletve koju sagovornik zaslu`uje.

18 hebrejski: ketuba – bra~ni ugovor.

19 hebrejski: hupa – bra~ni baldahin.

20 ladino: aniyu – prsten.

21 hebrejski: kidu{in – vjen~anje.

22 ladino: haham tieni razon – haham ima pravo.

23 ladino – Vidi ti njega, visok kao koplje, jak kao lav – i boji se `ene.

24 ladino – o`enjen – `iv zakopan.

Godine 1885., dakle prije 126 godina, na periferiji grada Senja, izme|u zadnjih gradskih ku}a i groblja, uz Jozefinsku cestu, s njene lijeve strane idu}i prema Vratniku, prona|en je nadgrobni spomenik koji je pripadao Aureliju Dioniziju, @idovu iz Tiberijade na Genezaretskom jezeru. Nadgrobni je to spomenik od bijelog klesanog mramora kojem su mjere: visina 58,5 cm, {irina 43,5 cm, debljina 3 cm, koji se kao onda{nji dar senjskog gradskog pogla-

varstva i dandanas ~uva u Arheolo{kom muzeju u Zagrebu pod inv. br. 1594.

Na toj o{te}enoj mramornoj plo~i sa zabatom s ~etverolisnom ro-zetom, dvjema stiliziranim gran~icama sa strane i stiliziranim listo-vima isklesanim i u kutovima nad zabatom, je latinski natpis pisan gr~kim slovima. On glasi: Aurelius Dionysious Ioudeeous Tibe(r)

@Idovski nadgrobni spomenici iz Senja Vlatko Domines Peter

ruach_br_19_.indd 30 30.3.2012 2:21:10

RUAH HADA[A

31

^ITATELJI PI[U

iensis an(orum) XXXXX filiorum trium pater. A prijevod bi bio: Aurelije Dionizije, @idov iz Tiberijusa, pedesetogodi{njak, otac trojice sinova. Ispod teksta uklesana je na lijevu stranu okrenuta bradva (ascisa). Spomenik se smje{ta u sredinu 2. st. n. e.

Dakle, u tada{njoj rimskoj Senii, rimskom municipiju na obali Jadra-na, preminuo je pedesetogodi{nji @idov Aurelije Dionizije, otac tro-jice sinova, koji je u ovaj grad do{ao iz Tiberijade na Genezeretskom jezeru. Tko zna kako i u kojoj dobi? Ili kako pi{e Marin Zaninovi} u Senjskom zborniku 10-11/1984., bilo bi svakako zanimljivo znati {to je dovelo ovoga prvoga me|u @idovima u ove krajeve? Je li sti-gao s posljednjim valom `idovskih izbjeglica iz Judeje, nakon 135. godine, kada je rimska vojska pod zapovjedni{tvom stratega Gneja Minucija Faustina Severa, koji je bio rodom Dalmatinac iz Aequuma (^itluk kod Sinja), po nalogu cara Hadrijana, u krvi ugu{ila `idov-ski ustanak i razorila Jeruzalem? Tada su gotovo svi @idovi prodani ili poubijani, a Palestina opusto{ena. Mo`da je u tim okolnostima i Dionizije kao dje~ak ili mladi} bio prognan ili prodan i dospio u Se-niju, gdje je umro u svojoj pedesetoj godini. Neuobi~ajeno isticanje o~instva troje djece mo`da je u vezi s privilegijem tzv. alimentacije, tj. pomo}i za djecu {to su je bili uveli carevi Nerva i Trajan da bi se pobolj{ao prira{taj stanovni{tva. Tako se pita Marin Zaninovi} u tom ~lanku. No svakako je zanimljivo i to da je spomenik pisan latinski, ali gr~kim slovima, te da ime ovoga “senjskoga @idova” zvu~i sasvim gr~ki, Aurelije Dioniz, “Zlatko Dioniz”, rekli bismo slobodno. Ali {to bi mogla zna~iti bradva na spomeniku? Zanimanje mo`da?

U rujnu 1971. godine u iskopu kod ure|enja stepenica, ju`no od ku}e Ron~evi}, na periferiji grada Senja, u Stola~kom naselju, s lijeve strane ceste prema Vratniku, na dubini od 1m, prona|eno je nekoli-ko starih grobova. Kako pi{e prof. Ante Glavi~i} u ~lanku “Arheolo{ki nalazi iz Senja” u Senjskom zborniku VIII iz 1980., prema pri~anju Ron~evi}a radilo se o nekoliko grobnih raka koje su sa strane bile zazidane i pokrivene tegulama-krovnim opekama. Navodno u gro-bovima nije bilo nikakvih priloga. U njima su bili o~uvani skelet-ni ostaci pokojnika orjjentirani vi{e istok-zapad, a koje su radnici, na`alost, u cjelini raskopali. Prof. Glavi~i} pi{e da vjerojatno s ovog mjesta i potje~e nadgrobni spomenik Aurelija Dionizija, @idova iz Ti-berijade, te da su otkopani grobovi najvjerojatnije pripadali Aureliju Dioniziju i ~lanovima `idovske zajednice u Senju.

Danas u Senju `idovskoga groblja nema, kao {to nema ni `idovske zajednice. Osim jednog jedinog `idovskoga groba u starom dije-lu senjskoga groblja. Radi se o grobu @idovke Marijane Glesinger

koja je ro|ena 1892. i preminula 1940. godine, te je sahranjena na senjskom groblju. Neveliku, jednostavnu grobnu plo~u krasi joj Magen David i tekst da su joj spomenik podigli i laku zemljicu za`eljeli njen suprug i Zorica, mo`e se pretpostaviti, njezina k}er-ka. Gdje je sada ta Zorica, je li mrtva ili `iva, tko bi to vi{e mogao znati? Ako je donedavno i bila `iva, kako je pre`ivjela sve ono {to se doga|alo sa @idovima tih te{kih godina koje su uslijedile nakon smrti njezine majke? Je li se Zorica uop}e i smatrala @idovkom? A mo`da se samo Marijana spasila surove smrti, i to tako {to je umrla uo~i samog rata.

Zanimljivo je da ni na Aurelijevom, a ni na Marijaninom nadgrob-nom spomeniku nema niti jednog hebrejskog slova. Na Aureli-jevom nema ni Magen Davida. Nema ni menore. Ali grobovi su `idovski. Na Aurelijevom to pi{e, a na Marijaninom je Davidov {tit ili zvijezda. Jedino na tom grobu u moru kr{}anskih znakova senj-skog groblja.

[to se ti~e toga groba uskoro bi mogao biti, ako ve} i nije preko-pan. Tako nekako ve} i izgleda. A kako je @idovka Marijana u Senj do{la, gdje je `ivjela, {to je radila, kako je umrla, tko bi pak i o tome mogao ne{to znati? Bojim se da odgovore zna samo vjetar, senjska bura {to se ~esto sa Vratnika spu{ta me|u ove grobove.

@ivote ili smrti senjskog @idova Aurelija i senjske @idovke Marijane dijeli skoro dvije tisu}e godina, a grobove im tek nekoliko stotina metara. I kanal za regulaciju senjske bujice, tzv. senjskog torrenta. Aurelijev je grob, kao i njegove zajednice, na`alost, {irenjem gra-da, raskopan i uni{ten. Marijanin }e, ako ve} i nije, nepla}anjem i neodr`avanjem starog grobnog mjesta, tek biti. Od Aurelijevog groba ostao je spomenik koji se ~uva u Arheolo{kom muzeju u Zagrebu kao povijesni artefakt, dok Marijanina plo~a jo{ uvijek le`i naslonjena u senjskom groblju. Mo`da bi je trebalo o~uvati. Spre-miti. Pohraniti. Istina, nije Marijana neka znamenita li~nost, nije ni pjesnikinja, ni umjetnica, a nema ni taj povijesni refleks kao Aure-lius Dionysus. Ona je jedna Marijana. Miryam? Glesinger. @idovka. Tako barem svjedo~i Magen David. Ne znam, mo`da bi im trebalo re}i Kadi{. Da pomognemo njihovim du{ama na putu prema gore. Kadi{ za Aurelija i Marijanu.

Neka bi Njegovo veliko ime bilo veli~ano i posve}eno u svije-tu koji je po Njegovoj volji…

Amen, jehe {eme raba mevorah l’olam ulalmej alamaja… jis-borah. �

@idovski nadgrobni spomenik iz Senja.

ruach_br_19_.indd 31 30.3.2012 2:21:10

RUAH HADA[A

32

Uvod

U svim kulturama je arhitektura prevazilazila materijalno-funkci-onalisti~ku razinu i dobijala zna~enja izvan dosega svoje konstruktiv-no-tektonske stvarnosti. Arhitektura je ~esto ostvarivala metafizi~ki razli~ite identitete i predstavljala ~ovekovo samopoimanje, kao i njegovo poimanje sveta, imago mundi. Neizvesno je, me|utim, koliko je mogla da izrazi religijske ili etni~ke identitete tokom 19. i 20. veka. Pitanje je, koliko se arhitektonsko delo mo`e okarakteri-sati kao “jevrejsko”. Ipak, oko 1900. godine, kako u Be~u tako i u Budimpe{ti, takve su odrednice bile vode}i argumenti podjednako u antisemitskim i filo-semitskim krugovima, {to opravdava analizu onoga {to se nazivalo kao “jevrejsko” u arhitekturi.

Danas je jasno da je ozna~avanje pokreta i arhitektonskih dela “jevrejskim” bilo preterano, {to je stvorilo izuzetnu osetljivost me|u nejevrejima ka bilo ~emu {to je povezano sa ovom manji-nom kojoj su se divili, ili je mrzeli. Predlo`io bih pa`ljiviju formu-laciju, i umesto poku{aja da ta~no odredim {ta “jevrejstvo” zna~i u odre|enim arhitektonskim pojmovima, postavio bih pitanje na drugi na~in: Kako su razmi{ljanje, stav i istorijsko iskustvo eman-cipovanih Jevreja uticali na arhitekturu? Ova iskustva mo`da po-kazuju neke sli~nosti sa iskustvima drugih etni~kih ili verskih gru-pa, ali su{tinski ili sveukupno, ono prikazuje to {to se uobi~ajeno smatralo jevrejskim. Ovi ~inioci i njihove kombinacije obuhvataju aspekte kao {to su nevezanost za podneblje ili lokalnu tradiciju, jednu vrstu nestalnosti, sklonost za apstrakciju, igru, pro~i{}enost, hibridnost, humor, grotesku, iskustvo u dijaspori, dvojni identitet, kao i rascep izme|u su{tinskog i pojavnog sveta itd.

Jevreji su, osim u drevnom i savremenom Izraelu, retko bili u pozi-ciji da nametnu arhitekturu drugima. Njihova uloga u postprosve-titeljskim dru{tvima je prvenstveno bila ograni~ena na previranje i pokreta~e pospe{ivanja korenitih promena. Ali, kako su moderna i modernizam ukinuli tradicionalnu kodifikaciju i doneli otvore-nost i konceptualnost u umetnost i arhitekturu, “jevrejski” uticaj je oja~ao. [tavi{e, bez obzira na Holokaust i skoro potpuno uni{tenje zapadno/centralnoevropskih Jevreja, ovaj uticaj nije nestao, ve} je do{ao na ~elo u strukturalizmu sredinom dvadesetog veka i u pokretima krajem tog veka, kao {to su postmodernizam i dekon-strukcija.

Smatram da je nesrazmerno veliki doprinos Jevreja avangardnoj umetnosti i arhitekturi 20. veka proizi{ao iz susreta zapadnja~ke moderne i “jevrejskog” iskustva, kao {to predla`e Arnold Tojnbi. U ovom ~lanku }u analizirati uticaj emancipovanih Jevreja oko 1900. godine, i sa`eto nazna~iti periode koji su prethodili i sledili, sa naglaskom na modernizam 1920-30-ih godina.

U~e{}e Jevreja u sekularnoj arhitekturi u Habzbur{koj Monarhi-ji i dr`avama koje su je nasledile (izuzimaju}i sinagoge, groblja i gra|evine jevrejskih op{tina) mo`e se podeliti u ~etiri razli~ite faze: (1) Rana faza, od sredine devetnaestog veka do po~etka 1890-ih, kada su se Jevreji pojavljivali isklju~ivo kao investitori, uz izvesne arhitektonske sklonosti ili specifi~ne detalje koji su se odra`avali na fasadama ili u enterijeru (Ring{trase ulica u Be~u, Andra{i ulica u Budimpe{ti). (2) Secesija od 1897. do oko 1905, kada se Jevreji pojavljuju i kao arhitekte, posebno u Ma|arskoj i Hrvatskoj. Ovo je period u kome se o “jevrejstvu” u arhitektu-ri prvi put javno raspravljalo. (3) Kasna ili geometrijska secesija i protomodernizam, od 1905. do 1920, kada jevrejsko razmi{ljanje olak{ava prihvatanje apstrakcije i prioriteta prostora nad materija-lom. I (4) Rani modernizam, od 1920. do 1944, kada su arhitekti jevrejskog porekla igrali bitnu ulogu. O “jevrejstvu” se retko ra-spravljalo, osim u nacisti~kim izvorima, ali je spoj jevrejskog isku-stva, odnosno na~ina pona{anja i nekih aspekata moderne arhitek-ture neosporan.

U periodu posle Drugog svetskog rata ostalo je premalo Jevreja u ovom regionu da bi se skupila kriti~na masa, pa strukturalizam i poststrukturalizam uglavnom karakteri{u Zapadnu Evropu, Izrael i SAD. Iako su i nacisti~ki i sovjetski teoreti~ari umetnosti brzo po-vezali modernizam sa Jevrejima, tj. takozvanim kosmopolitizmom, elitizmom, prisilnim izgnanstvom, nedostatkom ukorenjenosti i “ve{ta~kim na~inom razmi{ljanja”, mnogo vi{e odlika je pripisiva-no visokom modernizmu koji su karakterisali modernu architektu-ru u me|uratnom periodu: zajedni~ki sadr`atelj mnogih tradicija, kako isto~nja~kih, tako i zapadnja~kih, uklju~uju}i i judaizam sa idejom povezanosti prostora i vremena, apstrakciju, i mesijanizam, pored internacionalizma, otu|enosti od podneblja, konkretnog mesta i lokalnih tradicija.

Secesija i njeni koreni

L’art nouveau ili Sezession/Szecesszió/Secesija kako se nazivala u habzbur{kim zemljama, odnosno Jugendstil u Nema~koj, pred-stavljao je prelazni period izme|u istorijskih stilova (zapravo nji-hovog ponovnog bu|enja u 19. veku) i modernizma. Zvani~no, to je bilo otcepljenje, kako naziv be~ke verzije ovog pokreta Se-zession i predla`e, kojim su umetnici odvojili sebe od akadem-skih tradicija i istorijskih stilova. Ovo se tako|e desilo i drugde u Evropi (u Britaniji Arts and Crafts, francusko-belgijski L’art nou-veau, katalonski Estilo Gaudí), ali je u Austro-Ugarskoj specifi~na politi~ka slika promenila polo`aj umetni~ke elite i njihovih pokro-vitelja i naru~ilaca. Karl [orske tvrdi da su politi~ke te`nje tada{nje

Uticaj Jevreja na arhitekturusecesije Srednje Evrope (I. dio)Rudolf Klein

Preneseno iz Lameda.

PRENESENO IZ MEDIJA

ruach_br_19_.indd 32 30.3.2012 2:21:11

RUAH HADA[A

33

srednje klase u usponu ve}im delom suzbijane u konzervativnoj Monarhiji, pa se njihova ozloje|enost odrazila u umetnostima. Iako [orske ulep{ava i ne diskutuje posebno o ulozi Jevreja u mo-derni u Habzbur{koj Monarhiji, njegova razmatranja su primen-ljiva i na vi{u srednju klasu Jevreja, tim pre, jer su bili dvostruko isklju~eni, ne samo kao pripadnici bur`oazije, ve} i kao nehri{-}ani. Pokr{tavanje je bilo od pomo}i, ali je jevrejsko poreklo i da-lje ostajalo stigma. Moderni umetnici su postajali nosioci otpora njihovih (uglavnom jevrejskih) klijenata u Austriji. U Ma|arskoj je ovaj otpor bio ~ak i nacionalisti~ki obojen, iako je te{ko odredi-ti stvarne nacionalisti~ke namere u ma|arskoj secesiji (Magyaros Szecesszió), a i me|u njenim jevrejskim pobornicima, o ~emu }e kasnije biti re~i.

Sa arhitektonsko-semioti~ke ta~ke gledi{ta mo`e se tvrditi da se u istorijskim stilovima, kao {to su romanika, gotika i renesansa, vi{e radilo o problematizovanju tradicionalnih i unutra{njih pitanja u arhitekturi: razre{avanje strukture, re{enje konstrukcije, predstav-ljanje tektonike, prikazivanje odlika gra|evinskih materijala, dok su se u diskusijama zanemarivali “spoljni problemi”, kao {to su metafizika i zna~enje arhitekture. Ipak, duh ovog vremena je iz-ronio i arhitektura je implicitno, a ~esto i nenamerno, dobijala dru{tveni i metafizi~ki sadr`aj.

Me|utim, sa pojavom demokratije i politi~kog pluralizma posle Francuske revolucije, umetnosti su se zauvek promenile. Plurali-zam je izazvao paralelnu upotrebu razli~itih neostilova (ponovno bu|enje istorijskih stilova) – neoromanike, neogotike, neorene-sanse i neobaroka, a mogu}nost izbora je otvorila vrata otelotvo-renju politi~kih, verskih ili etni~kih zna~enja poruka u arhitekturi. Tako je, na primer, be~ko neogoti~ko delo Fridriha [mita – Ratha-us, veran primer htenja pangermanskog, antisemitskog Karla Lue-gera, jer se neogotika smatrala vi{e nema~kim (germanskim) nego neorenesansni Burgtheater liberalnog arhitekte Gotfrida Zempera na bulevaru Ring{trase. Pojavljivanje nacionalizma u povoju se po-klapalo sa bu|enjem pojavom neostilova u arhitekturi preko ~ita-vog kontinenta, koji su ostvarivali ideale, a nacionalisti su se dr`ali nekih nacionalnih programa. Posle revolucija 1848, jevrejski iden-titet nije bio izuzetak u ovom pravilu. Orijentalni stil je predstav-ljao identitet koji su nejevreji pridodali Jevrejima: “azijati Evrope”. Do kraja 19. veka Jevreji su prestali da budu azijati Evrope i postali katalizator modernizma kao kulturne paradigme, a njihova veza-nost za secesiju je postala neminovna. Ipak, arhitektonski uticaj orijentalnog raspolo`enja na secesiju se ne mo`e preceniti.

Neki kriti~ari su, sa pravom ili ne, povezivali be~ku Sezession, Magyaros Szecesszió, i hrvatsku secesiju sa prisustvom Jevreja u urbanim centrima Habzbur{ke Monarhije – Be~u, Budimpe{ti, Pragu, Brnu, Lavovu, ^ernovcima, Zagrebu, Temi{varu, Velikom Varadinu itd. Zanimljivo je da je Habzbur{ka Monarhija prikazala dva lica secesije: izraz modernizma i izraz nacionalnog, kulturnog, a mo`da ~ak i verskog identiteta. Jevreji su se nalazili u oba tabo-ra. Me|utim, u oba slu~aja su Jevreji pokazivali sli~na ideolo{ka i formalna re{enja koja su se mogla povezati sa tradicionalnom netrpeljivo{}u izme|u judaizma kao neokoni~ke vere i arhitekture kao vizuelne discipline.

1. Minaret sinagoge u Rumbah ulici, Budimpe{ta, arhitekta Oto Vagner, 1872.

3. Detalj enterijera sinagoge u Rumbah ulici, Budimpe{ta, arhitekta Oto Vagner, 1872.

2. Detalj fasade sinagoge u Rumbah ulici, Budimpe{ta, arhitekta Oto Vagner, 1872.

Eksplicitni arhitektonski orijentalizam se odnosi na isto~nja~ko poreklo Jevreja u Cen-tralnoj Evropi u drugoj polovici XIX veka. Me|utim, orijentalizam zna~i i uvo|enje novih elemenata u zapadnu arhitekturu, pre svega povr{inski, apstraktni ornament u skladu sa acisti~kim izvorima, ali je spoj jevrejskog iskustva zabranjivanjem likova.

Ovo rano Vagnerovo delo se mo`e smatrati anticipacijom njegovog secesijkog opusa zbog kolorisane povr{inske dekoracije i kasnijeg uticaja jevrejskog predanja na evrop-sku arhitekturu.

U enterijeru se pojavljuje i zlato, {to }e biti jedan od glavnih povr{inskih elemenata be~ke secesije. Metalna kon-strukcija se obla~i u bogati isto~nja~ki dekor.

PRENESENO IZ MEDIJA

ruach_br_19_.indd 33 30.3.2012 2:21:11

RUAH HADA[A

34

PRENESENO IZ MEDIJA

u nekim monoteisti~kim sistemima, ili u smislu Hajdegerovog Das Heilige, neodre|ene svetosti koja je prethodila i politeizmu i mo-noteizmu. Takav koncept arhitekture se o{tro suprotstavlja biblij-skoj zabrani stvaranja idolopokloni~kih likova i nali~ja. Osim toga, kako se podrazumevalo da su sledbenici judaizma opismenjeni, slu`ba u sinagogi se zasnivala na individualnom ~itanju i pevanju, pa nije bilo potrebe za vizuelnim preno{enjem verskog sadr`aja, kao u slu~aju nekih drugih religija. Nije ~udo, stoga, da je arhi-tekturu stvorenu za Jevreje, ili arhitekturu koju su Jevreji stvorili, zasenila knji`evnost i muzika kao glavni izraz kreativnog jevrejskog duha u dijaspori. U islamu su postojali sli~ni problemi u arhitektu-ri, pa su ~esto zapo{ljavali graditelje iz kultura koje su prijateljskije nastrojene prema vizuelnom. To su, pre svega, bili Kopti ili isto~ni, vizantijski hri{}ani. Sinan, Mikelan|elov savremenik, a verovatno i najslavniji “islamski arhitekta”, koji je projektovao Sulejmanovu d`amiju u Istanbulu, bio je Jermenin koji se preobratio u islam. Tada{nja osmanska ratni~ka klasa, uklju~uju}i vrhovnog vo|u, sul-tana, bila je o~arana Aja Sofijom, i pragmati~no zanemarila opasnost koja je proisticala iz preslikavanja njenog, u osnovi hri{}anskog {ablona, na kasniju gradnju d`amija. I zaista, prvobitna ~isto-}a ranih d`amija je nestala. Brojne kupole, polukalote i pandantifi su posle opravdavani analogijom sa angeologijom, tj. sa odnosom, hijerarhijom i porukom pojedinih an|ela.

Na sli~an na~in ~udan modus operandi je postojao u izgradnji ne-kih secesijskih sinagoga, kao recimo, onih u Segedinu i Subotici. Poznati rabin i javna li~nost, Imanuel Lev (Immanuel Löw), sin ve-likog reformisti~kog rabina Leopolda Leva, stvorio je ikonografiju za veliku sinagogu u Segedinu koja je nadma{ila sve {to su katolici ikad uradili po pitanju ikonografije! Arhitekta Leopold Baumhorn (Lipót ili Leopold Baumhorn), koji je projektovao ili obnovio vi{e od ~etrdeset sinagoga, `udeo je za “nau~nom” potporom za svoja hirovita i eklekti~ka formalna re{enja, a Imanuel Lev mu je to i obezbedio: dekorativni elementi su postali povezani sa biblijskom florom i pejsa`om. Ali, zbog ovoga nisu bili umetni~ki superiorniji. Arhitekta De`e Jakab (Dezso Jakab) je u Subotici ideologizovao svoju brilijantnu, samopodupiraju}u, samonose}u tanku kupolu organskog oblika kao [ator u pustinji ili jutarnje nebo.

U arhitekturi, kao i u mnogim drugim poljima, modernizam je doveo Jevreje na vode}e mesto zbog nekih podudaranja duha modernizma sa jevrejskom tradicijom i iskustvom. Modernizam, umetni~ki odraz moderne, preispitivao je tradicionalne vrednosti, autoritete i istine Zapada, elemente koji su prethodno spre~avali Jevreje da budu deo glavnih tokova dru{tva. Jevreji su u moder-nizmu videli razre{enje konflikta izme|u njihovog nasle|a i umet-nosti nejevrejskog sveta. [tavi{e, u moderni, koju je donelo doba Prosvetiteljstva i Francuske revolucije, oni su videli istorijsko ostva-renje, neku vrstu “jerusalimizacije” ~itavog civilizovanog sveta, uklju~uju}i i njihove tada{nje lokacije u dijaspori. Najasimilovaniji Jevreji nisu vi{e te`ili da se vrate u Svetu zemlju, ve} su, umesto toga, hteli da pretvore ~itav svet u svoju Obe}anu zemlju.

Ali jevrejska upletenost u arhitekturu modernog vremena nije bila samo versko i filozofsko pitanje. Sa nestankom gilde (srednjevekov-nog esnafa), njihovo otu|enje od ovog zanata se zavr{ilo, a jevrejsko asimilovanje i po~eci preduzetni{tva, kao i brz urbani rast i gubitak urbanog toposa doprineli su judaizaciji arhitektonskog zanata (po

Kvadratura kruga

Jevreji su upleteni u arhitekturu ve} preko tri milenijuma. Postoje arheolo{ki dokazi o njihovom gra|evinskom stvarala{tvu u pra-istorijskim vremenima, od antike, ali ne postoji “istorija jevrejske arhitekture”, tj. o arhitekturi koju su stvorili ili koja je stvorena za Jevreje nedostaje bilo kakav jasan kontinuitet ili ustaljenost. Odnos Jevreja prema arhitekturi bio je problemati~an. Najprostije obja{njenje bi bilo tvrditi da su se Jevreji toliko puta selili tokom istorije da nisu imali preduslove potrebne za evoluciju

Istorijski gledano, arhitektura se te{ko mogla smatrati “jevrejskom disciplinom” (jer slikovno prikazuje sveto), bilo programski, kao

4. Detalj fasade Majolikahauz, Be~, arh. Oto Vagner, 1889.

Na ovom paradigmatskom objektu secesije pojavljuje se ravna povr{inska dekoracija, poznata sa Vagnerove orijentalisti~ke sinagoge u Pe{ti sa kolorisanim povr{inskim or-namentom arhitekture u kontinuitetu. Ali ovo nije u potpunosti ta~no: jevrejske nase-obine su u nekim periodima i podru~jima trajale dovoljno dugo za stvaranje delimi~no koherentnih `anrova, kao {to su sinagoge na Iberijskom poluostrvu pre izgona iz [pa-nije, sinagoge sa {est ili osam traveja (deo gra|evine konstruisane od uskih greda) u srednjevekovnoj Srednjoj Evropi, ili sinagoge sa devet traveja u grani~noj liniji koja je odre|ivala prostor za `ivot Jevreja u Poljskoj i Carskoj Rusiji u ranom modernom periodu. Me|utim, ovi `anrovi nisu dali potpun i izdvojen skup odlika, niti su ikada stvorili sveobuhvatnu arhitektonsku istoriju, ~ak ni manjeg obima. Ove arhitektonske odlike, ~ak i kad su postojale, nisu imale kontinuitet od ideje do forme, {to je preduslov za pravu arhitekturu. Ipak, postojali su kra}i istorijski intervali u kojima je postojala interakcija izme|u judaizma i gra|enja.

ruach_br_19_.indd 34 30.3.2012 2:21:14

RUAH HADA[A

35

PRENESENO IZ MEDIJA

re~ima tada{njih konzervativaca) {irom Carstva. Ovi kriti~ari, kako }emo kasnije videti, nisu se `alili samo zbog ~injenice da su jevrejski arhitekti i njihovi uticajni klijenti tu, ve} vi{e zbog promena koje su Jevreji uneli u arhitekturu, kako u teoriji, tako i u praksi.

Be~ka polemika: Jozef Marija Olbrih i Jozef Hofman protiv Adolfa Losa

U Be~u je vi{a jevrejska klasa bila duboko povezana sa pokretom secesije. Industrijski magnat, Karl Vitgen{tajn, otac filozofa Lud-viga Vitgen{tajna, finansirao je izgradnju “Hrama Svetog prole-}a”, gra|evinu iz doba secesije, koja je sagra|ena 1898. Uticajnu Wiener Werkstätte (Be~ke radionice, 1903) skoro je u potpunosti finansirao sin jevrejskog proizvo|a~a tekstila, Fric Varndorfer.

Pored puke velikodu{nosti, Jevreji su igrali ulogu “intelektualnih babi-ca” secesije. Poznati kriti~ar umetnosti, Ludvig Heve{i (Ludwig von He-vesi) je propagirao secesiju u novinama, zajedno sa Bertom Cukerkan-dl, koja je bila vlasnica salona u kojem se prvi put raspravljalo o tom pokretu. Secesija je tako|e trebalo da bude Ver Sacrum (Sveto prole-}e), {to je bio i naslov novina i slogan koji je slikan na fasadama belih zidova zgrada u stilu secesije. Na istoj fasadi bi se mogao pro~itati i jo{ poneki moto, kao {to je Der Zeit ihre Kunst; der Kunst ihre Freiheit (Svakom dobu njegovu umetnost, a umetnosti njenu slobodu), koji je skovao Heve{i. Cukerkandl, snaja Pola Klemansoa (@or`ovog brata), je pozvala Ogista Rodena u Be~ 1902. Enterijer njenog stana je uredio Jozef Hofman, najpopularniji arhitekta me|u jevrejskom klijentelom. Oko 1900. otvaranje zgrade secesije dovelo je Be~ u `i`u sve {ireg me-dijskog interesovanja ljubitelja i poznavalaca umetnosti u Evropi.

5. Grobnica [midl, Budimpe{ta, Jevrejsko groblje u Kozma ulici, arhitekta Bela Lajta, 1902.

Nastavak u sljede}em broju. �

Grobnica [midl sledi tradiciju jevrejskih ohela, grobova ~uvenih hasidnih rabina i to sa jevrejskim motivima (krila keruba, maka, kr~aga levita, Davidovih zvezda sastavljenih od ma|arskih medenih kola~a) uz ma|arski folklor, karakteristi~an za secesiju.

Desetlje}e nakon {to je Kneset prihvatio Zakon Tal, Vrhovni sud je u petak presudio da je Zakon neustavan te da ga se dalje ne mo`e produ`avati. Zakon koji je trebao popraviti situaciju u kojoj su deseci tisu}a polaznika je{iva oslobo|eni vojne slu`be, Vrhovni sud je proglasio neuspje{nim. U svojoj su presudi suci Vrhovnog suda ukazali na ~injenicu da je princip jednakosti u tom slu~aju doveden u pitanje i to zbog na~ina na koji se primjenjuje zakon o obveznoj vojnoj slu`bi, a koji je dopu{tao cijeloj grupi ljudi izbje-gavanje vojne slu`be kori{tenjem zapanjuju}ih isprika. U jednoj od posljednjih presuda predsjednice Dorit Beinisch, koja je na kraju mandata, ve}inom od {est naprama tri – suci su se izravno osvrnuli na izvrnutu situaciju koju politi~ari vole izbjegavati zbog svojih vlastitih razloga. Vrhovni sud se ni u kojem slu~aju ne `eli postavljati na mjesto zakonodavaca. Ipak, ovoga puta Sud je pre-poznao opasan procjep, u stvari rasjed koji s jedne strane posto-ji izme|u prava Izraelaca na jednakost pri no{enju tereta vojne slu`be i, s druge strane, na verbalne bravure zastupnika Kneseta u korist favorizirane manjine a na {tetu zakinute ve}ine. Ovaj zakon, odlu~ila je Beinisch i njezini kolege, u suprotnosti je s ustavnim, proporcionalnim i principima jednakosti.

Vrhovni sud izborio je pobjedu u borbi za jednakost u IzraeluHaaretz Editorial, prevela Dubravka Ple{e

Ovakva odluka Vrhovnog suda zna~i da je Zakon Tal propao i `alosno je da ga premijer Netanyahu i njegovi partneri, mi-nistar vanjskih poslova Liberman i obrane Barak te posla-nici rabina Ovadie Yosefa nastavljaju braniti svim snagama. Novoizabrani predsjednik Vrhovnog suda, sudac Asher Gru-nis, bio je u manjini te je izjavio: “Iluzorno je o~ekivati da }e sudske presude dovesti do regrutiranja ultraortodoksnih u Izraelske obrambene snage te da }e se, radi zakona, ultraorto-doksni pridru`iti ostalima na tr`i{tu rada.” Tako|er je `alosno da upravo on sumnja u utjecaj kojega sud mo`e imati na uprav-ljanje dijelom izraelskog dru{tva. Sud uistinu ima upliva iako se on ponekad vidi tek poslije nekog vremena. Premijer, ministar obrane i njihovi kolege u Vladi trebali bi djelovati odmah kako bi ispravili diskriminaciju me|u mladim dr`avljanima i pridoni-jeli stvaranju ve}e jednakosti u podno{enju tereta vojne slu`be. Ultraortodoksni moraju shvatiti da broj mladi}a koji su izuzeti iz vojne slu`be (sada se radi o 62.000 ljudi) nadilazi mo}i izrael-skog dru{tva. ^ini se da su politi~ari tek nedavno ~ postali svje-sni kome{anja sekularne revolucije. Izrael mo`e biti ponosan {to ima Vrhovni sud koji ~uje takve glasove. �

Nakon neuspjeha Zakona Tal, premijer i njegova Vlada morali bi u~initi sve {to je u njihovoj mo}i kako bi sprije~ili daljnju diskriminaciju prisutnu me|u mladim gra|anima te pove}ali stupanj jednakosti u podno{enju tereta vojne slu`be.

ruach_br_19_.indd 35 30.3.2012 2:21:15

RUAH HADA[A

36

PRENESENO IZ MEDIJA

Nacisti se svake godine u ovo vreme okupljaju u Drezdenu, obele`avaju}i godi{njicu savezni~kog bombardova-nja ovog grada. Iako se ve}ina stanovnika Nema~ke sla`e da bombardovanje nije bilo neophodno, desni~ari od tog doga|aja `ele da naprave spomen-apologiji nacisti~kih zlo~ina. Tokom 1998. godine, ekstremno desni~arske i neonacisti~ke grupe su po~ele da obele`avaju godi{njicu bombardovanja okupljanjima u centru grada, uz uobi~ajen folklor – negiraju}i ratnu krivicu Nema~ke i postojanje Holokausta.

FOTO: Antifa{isti ljudskim lancem zaustavili neonaciste S Novosadskog radija 021

Iako se u ponedeljak 13. 2. 2012. na 67. godi{njicu savezni~kog bombardovanja Drezdena okupilo manje neonacista nego ranijih godina, preko 13.000 antifa{ista je formiralo ljudski lanac kako bi zaustavili paradiranje desni~ara.

Ljudski lanac u Drezdenu.

ruach_br_19_.indd 36 30.3.2012 2:21:17

RUAH HADA[A

37

PRENESENO IZ MEDIJA

Iako su prva okupljanja privla~ila tek ne{to vi{e od 100 ekstremista, protesti su godinama dobijali na masovnosti da bi 2011. preko sedam hiljada neonacista mar{iralo Drezdenom. Ove godine se pojavilo oko 1.600 neonacista, {to je mnogo manje nego {to su organizatori o~ekivali.

Policija je kordonom razdvojila ekstremiste od kontra mar{a antifa{ista, ali dovoljno blizu kako bi neonacisti ~uli skandiranje “napolje sa nacistima”, sa suprotne strane. Vlasti nema~ke pokrajine Saksonija smatraju, me|utim, da su kontraprotesti protiv odobrenih demonstracija, kazneno delo. Politi~arima i policiji u Saksoniji se zbog toga prebacuje da kriminalizuju antifa{iste, pi{e Deutsche Welle. �

Po{tovani,

dana 4. velja~e 2012. godine na Hrvatskoj televiziji emitirana je emisija “Globalno sijelo” u kojoj je prikazana i reporta`a o jednom samoukom mehani~aru koji se, pored ostalog, bavi popravcima i pobolj{anjima motocikala. Me|utim, u tom prilogu je prikazan i jedan njegov motocikl “ukra{en” nacisti~kim simbolom postrojbi “SS” (dva slova S u obliku munja) {to je, barem ve}ini punoljetnih gra|ana, dobro poznato da je simbol mr`nje i da se njegovim javnim isticanjem veli~a nacisti~ki re`im i sve negativno {to uz njega ide.

Ono {to je jo{ gore od ~injenice da u demokratskoj Hrvatskoj neki pojedinac javno istakne takve simbole jest ~injenica da su autori priloga preko toga pre{li kao da se radi o najnormalnijoj pojavi, pa prilog zavr{ava kao mala pri~a iz bajke uz rije~i podr{ke tom mehani~aru da i dalje nastavi tako jer da mu to poma`e nakon strahota Domovinskog rata, a meni nije jasno kako se strahote Domovinskog rata mogu ubla`iti isticanjem nacisti~kih simbola, i

kakve uop}e veze ima na{ Domovinski rat s nacisti~kim simbolima.

Dosada sam o~ekivao da }e unutar HRT-a netko od nadle`nih rea-girati, a po{to nije i, na`alost, samostalno ili po slu`benoj du`nosti o~ito niti ne}e bez javno postavljenog upita, ovom prilikom kao gra|anin i RTV pretplatnik tra`im o~itovanje HRT-a o ovom te{kom disciplinskom propustu, o ~emu molim da me se izvijesti elektron-skom po{tom ili redovnom po{tom u zakonskom roku.

Tako|er molim da Vije}e HRT o ovome raspravi na jednoj od prvih sljede}ih sjednica kako bi se odgovorni sankcionirali te u budu-}nosti izbjegle takve reporta`e.

I, da, moja malenkost je tako|er hrvatski branitelj, ali se ja i mehani~ar iz reporta`e o~ito nismo borili za istu Hrvatsku! �

S po{tovanjem,Tomislav Krtini}

Tina Ujevi}a 30 10290 Zapre{i}

Reakcije gledatelja HRT-a na emisiju“Globalno sijelo” od 4. velja~e 2012.

ruach_br_19_.indd 37 30.3.2012 2:21:21

RUAH HADA[A

38

STRANICE ZA DJECU

Mala La i Kohav

Sara, supruga patrijarha Abrahama i velika majka `idovskog naro-da, bila je najljep{a `ena koja je ikada `ivjela. Svi koji su je vidjeli, divili su se zapanjuju}oj ljepoti njezina lica; stajali su kao za~arani pred veli~anstvenim svjetlom koje je sjalo iz njezinih o~iju te ne-vjerojatnom ~isto}om njezinog tena. To je silno mu~ilo Abrahama kada je pobjegao iz Kanaana u Egipat. Brinulo ga je {to gomile putnika zure u njegovu `enu kao da je ona ne{to ve}e od ~ovjeka. Osim toga, bojao se i da }e Egip}ani Saru odvesti u kraljev harem.

I tako, poslije puno razmi{ljanja, sakrio je ̀ enu u veliku kutiju. Kada je stigao na egipatsku granicu, carinici su ga pitali {to jê u kutiji.

“Je~am”, odgovorio je.

“To ka`e{ samo zato {to je carina na je~am najni`a”, rekli su carini-ci. “Sigurno je u kutiji `ito.”

Abraham nije vidio ono {to je iz kutije vidjela Sara – lik, nalik na duha, kojem je u ruci bio veliki {tap.

“Platit }u carinu za `ito”, odgovorio je Abraham koji ni u kojem slu~aju nije `elio da otvore kutiju.

Carinici su bili iznena|eni jer su ljudi u pravilu nastojali izbje}i pla}anje carine.

“Ako si tako voljan platiti vi{u carinu”, zaklju~ili su carinici, “u kutiji je sigurno ne{to jo{ vrednije. Mo`da su u kutiji za~ini.”

Na to se Abraham slo`io platiti i carinu na za~ine.

“Ohoho!” nasmijali su se carinici. “Gledaj ~udaka koji je voljan pla-titi silan namet. Sigurno nastoji ne{to sakriti – mo`da zlato.”

“Platiti }u i carinu na zlato”, tiho je rekao Abraham.

Carinici su bili potpuno zbunjeni.

“Najvi{a carina”, objasnio je {ef carinika, “je na drago kamenje a kako odbija{ otvoriti kutiju, moramo zahtijevati da plati{ carinu na najskuplje drago kamenje.”

“I to }u platiti”, jednostavno se slo`io Abraham.

Carinici to nikako nisu mogli shvatiti i nakon {to su neko vrijeme razgovarali, slo`ili su se da se kutija svakako mora otvoriti.

“Mo`da je u kutiji ne{to izuzetno opasno”, objasnili su svoju od-luku.

Abraham je protestirao ali stra`ari su ga uhitili a kutija je nasilno otvorena. Kada su u kutiji ugledali Saru, carinici su zanijemili od ~u|enja i divljenja.

“Uistinu, rijedak dragulj”, rekao je {ef carinika.

Odmah je odlu~eno da }e Saru poslati kralju. Kada ju je faraon ugledao, bio je o~aran. Sara je bila jednostavno odjevena u odje}u seljanke, bez ikakvih ukrasa i nakita ali kralj je bio siguran da nika-da nije vidio `enu takve nevjerojatne ljepote. No, kada je ugledao Abrahama, ~elo mu se nabralo.

Naopaka pala~aThe Project Gutenberg eBook, @idovske bajke i legende, Gertrude Landa, prevela: Dubravka Ple{e

ruach_br_19_.indd 38 30.3.2012 2:21:22

RUAH HADA[A

39

rac – ovoga puta po ramenu. Morao je ulo`iti svu snago svoje volje kako ne bi zajaukao. Zaklju~io je da ga je vjerojatno neo~ekivano napala neka bolest ali kada se nakon nekoliko trenutaka po~eo osje}ati bolje, hrabro se poku{ao nasmije{iti Sari.

“Ja – ba{ sam se sjetio da imam va`nija posla”, rekao je, nastoje}i tako objasniti {to se gotovo sru{io na pod, nimalo dostojanstveno. Stao je bli`e Sari i po~eo podizati ruku kako bi je dodirnuo.

“Ako na mene spusti{ makar i prst, ~ini{ to na vlastitu odgovor-nost” upozorila ga je Sara dok su joj o~i srdito blje{tale.

“Ha!” viknuo je kralj i, izgubiv{i strpljenje, podigao ruku.

Ovoga puta nevidljivi duh nije udario faraona: nje`no je {tapom dodirnuo kraljevu pru`enu ruku. Faraon je vi{e nije mogao pomak-nuti. Problijedio je i po~eo drhtati.

“Jesi li ti vje{tica?” dahnuo je.

Sara je bila tako ljuta kada je za~ula ovu uvredu da je duhu o~ima dobacila znak a on je kralja svojim batom udario po glavi i le|ima. Nimalo kraljevski, faraon je zavri{tao od boli.

“Oprost, tra`im oprost!” uspio je vrisnuti. “Nisam tako mislio. Bo-lestan sam – jako bolestan. Tijelo me boli. Ruka mi je paralizirana!”

Udaranje je prestalo a faraon je ponovo mogao pomaknuti ruku. Previjao se u agoniji, bio je pun modrica. Odjurio je, dobacuju}i da }e se sutra vratiti. Sara je otkrila da je zaklju~ana u odajama ali to je nimalo nije upla{ilo.

Ali, faraonove dogodov{tine nisu time zavr{ile. Duh je bio veselo raspolo`en pa se cijelu no} zabavljao na kraljev ra~un. ^im je kralj legao na krevet, duh ga je nagnuo pa je faraon pao na pod. Isto se doga|alo kad god bi faraon poku{ao le}i na krevet. I{ao je od sobe do sobe ali bez koristi. Svaki ga je krevet odbacio, kao i svaki stolac i naslonja~ iako su ostali, kojima je naredio da sjednu ili legnu, bez problema izvr{avali njegovu zapovijed. Poku{ao je le}i s jednim od slugu ali iako je sluga ostao le`ati, faraon je osjetio kako mu se tijelo di`e, okre}e naglavce, vrti oko svoje osi a zatim kotura po tlu.

Lije~nici nisu znali lijeka za njegovo stanje, ~arobnjaci – koje je brzo sazvao – nisu mogli ponuditi obja{njenje i faraon je proveo u`asnu no} lutaju}i od sobe do sobe, hodaju}i hodnicima dok mu se ~inilo da se uglovi silno trude udariti ga a stube idu gore kada je `elio si}i i dolje kada se `elio popeti. Nikada nije vidio takvu izo-krenutu pala~u. Najgore od svega bilo je kada je s prvim zrakama zore primijetio da je postao gubav.

Brzo je poslao po Abrahama i rekao: “Tko si ti i {to si ti, ja ne znam. Ti i tvoja sestra donijeli ste mi nesre}u. @elio sam je u~initi kralji-com ali sada ti ka`em: rije{i me po{asti i odlazite i ti i tvoja sestra. Dat }u vam mnoga blaga ali odlazite i to brzo!”

Pomo}u ~arobnog dragulja kojeg je nosi na prsima Abraham je vra-tio faraonu zdravlje a zatim oti{ao sa Sarom. Ovo su bile njegove posljednje rije~i upu}ene faraonu: “Sara nije moja sestra nego moja supruga. Ostavljam ti ovo upozorenje: budu li tvoji potomci u bilo kojem trenutku proganjali na{e potomke, na{ Bog, On, jedini Bog cijeloga svemira sigurno }e njihovog kralja ponovo kazniti bole{}u.”

I, kao {to ~itamo u Tori, mnogo godina kasnije to se stvarno i do-godilo. �

“Tko je taj ~ovjek?” pitao je Saru.

Boje}i se da ga ne zato~e ili ~ak ubiju ako ka`e da je Abraham nje-zin mu`, Sara je odgovorila da je on njezin brat.

Faraon je osjetio olak{anje. Nasmije{io se Abrahamu i ljubazno ga pozdravio.

“Tvoja je sestra izuzetno lijepa”, rekao je. “Za~arala me svojim ne-opisivim {armom. Bit }e mi omiljena u haremu. Tebi }u za nju dati velik novac. Natovarit }u te darovima.”

Abraham je bio suvi{e mudar da bi pokazao bijes koji mu je napunio srce.

“Hrabro, ljubljena moja”, {apnuo je Sari. “Dobri Bog nas ne}e napustiti.”

Pretvarao se da pristaje na faraonov prijedlog, a glavni faraonov slu`benik mu je dao obilje zlata, srebra i dragog kamenja, ovce i volove i deve. Abrahama su odveli u prekrasnu pala~u u kojoj su ga dvorili mnogi robovi te se pred njim klanjali jer je onaj kojega je kralj tako bogato obdario u kraljevoj zemlji bio velik ~ovjek. Kada je ostao sam, Abraham se `arko po~eo moliti.

U me|uvremenu, Saru su odveli u veli~anstvene sobe gdje je kralji~inim slugama nare|eno da je odjenu u najbogatije kraljev-ske odore. Zatim su je doveli pred faraona koji otpusti sve sluge.

“@elim biti sam s tobom”, rekao je kralj Sari. “Mnogo ti toga imam re}i i `elim u`ivati u pogledu na tvoju rijetku ljepotu.”

Ali, Sara se uklanjala od njega. ^inio joj se ru`nim i neprivla~nim. Njegov osmjeh bio je zloban a glas mu je zvu~ao kao grubo grak-tanje.

“Ne boj se”, rekao je, nastoje}i govoriti nje`no i ljubazno. “Ne}u ti u~initi ni{ta na`ao. Ne, bit }e{ silno po{tovana. Pristat }u na sve tvoje zahtjeve.”

“Onda me odmah pusti da odem,” brzo je rekla Sara. “Ne `elim ni{ta osim da mi dopusti{ da odem sa svojim bratom.”

“Ti se {ali{“, nasmijao se faraon. “To ne mo`e biti. Od tebe }u na-praviti kraljicu”, viknuo je strastveno i krenuo prema njoj.

“Stani!” vrisnula je Sara. “Ako mi pri|e{ i korak bli`e...”

Faraonov smijeh prekinuo je njezinu re~enicu. Zaprijetiti kralju bilo je tako smije{no da se nije mogao uzdr`ati od grubog cereka.

Ali, Sara je odjednom za{utjela. Nije gledala u njega, nego negdje iza njega. Faraon se okrenuo ali nije vidio ni{ta. Nije mogao vidjeti ono {to je vidjela Sara – lik, duha, koji je u ruci ~vrsto dr`ao {tap.

“Do|i”, pozvao ju je kralj. “ne budi glupa. Ne mogu se naljutiti na nekoga tko je tako lijep kao {to si ti. Ali, nije pametno prijetiti onome koji na glavi nosi krunu.”

Sara nije odgovarala. Vi{e se nije bojala. Znala je da su njezine moli-tve kao i molitve Abrahama usli{ene i da joj se ni{ta lo{e ne}e dogo-diti. Faraon je pogre{no shvatio njezinu {utnju i krenuo prema njoj. U tom trenutku osjetio je silan udarac po glavi. Na trenutak je ostao zaprepa{ten. Kada se pribrao, osvrnuo se oko sebe i pregledao cijelu prostoriju ali i dalje nije vidio ni{ta. Sara je nastavila nepomi~no stajati.

“^udno” promrmljao je faraon. “Mislio sam da je netko u{ao u sobu.”

Ponovo je krenuo prema Sari i jo{ je jednom osjetio stra{an uda-

STRANICE ZA DJECU

ruach_br_19_.indd 39 30.3.2012 2:21:25

RUAH HADA[A

40

SJE]ANJE NA HOLOKAUST

Tom prigodom novi predsjednik Europskog parlamenta, Nije-mac Martin Schultz odr`ao je govor i najavio da }e se u budu}e Me|unarodni dan sje}anja na Holokaust biti slu`beni doga|aj koji }e se redovito obilje`avati u tom parlamentu.

Sjednici Europskog parlamenta 27. sije~nja bio je nazo~an u Bruxellesu i Yuli Edelstein, izraelski ministar za diplomaciju i di-jasporu, zatim Gabriel Bach sudac u su|enju Adolfu Eichmanu te osobe koje su pre`ivjele Holokaust, Pravednici me|u narodima kao i slu`benici EU i mnogi ambasadori.

U svom priop}enju francuski {ef dr`ave Nicolas Sarkozy je kazao da je Francuska odlu~na o~uvati sje}anje na Holokaust i prenijeti to znanje na novu generaciju u Francuskoj i svijetu.

U Velikoj Britaniji, premijer David Cameron i njegov zamjenik Nick Ciegg potpisali su se u Donjem domu parlamenta, u pratnji pred-sjednika @idovskog vije}a Commonwealtha i pre`ivjele `rtve Holo-kausta Bena Helfgotta, u Knjigu sje}anja.

I u njema~kom Bundestagu je odr`ano izvanredno zasjedanje u povodu Dana sje}anja na `rtve Holokausta, a govor je odr`ao 91-godi{nji teoreti~ar i kriti~ar Marcel Reich-Ranicki, koji je 1938. bio deportiran u Var{avski geto.

Me|utim valja dodati i ovu ~injenicu koju je objavio njema~ki Stern, a to je da svaki peti mladi Nijemac u dobi od 18 do 29 godi-na ne zna da je Auschwitz bio nacisti~ki logor.

Turska javna televizija (TRT) prvi put je prikazala je film Shoah redatelja Claudea Lanzmana. To je tako|er presedan da taj film prika`e jedna muslimanska zemlja.

Istra`ivanja u Izraelu pokazuju pak da 98 % Izraelaca `ivi sa sje}a-njem na Holokaust, drugim rije~ima [oah je sastavni dio ̀ idovskog `ivota, ba{ kao {to je to i [abat ili seder ve~era za Pesah, kao i osje-}aj pripadnosti `idovskom narodu. �

Saveznici su, 27. sije~anja 1945. godine u{li u logor smrti Au-schwitz Birkenau, stra{no mjesto zlo~ina koje govori o tome {to mo`e ~ovjek u~initi ~ovjeku kada ideologija postane ja~a od razu-ma i savjesti.

Do danas tragedija Holokausta ne mo`e se izbrisati, Holokaust kao sje}anje i trauma traje i opominje.

Mnogi europski parlamenti obilje`ili su me|unarodni dan sje-}anja na Holokaust, a predsjednik Hrvatskog sabora Boris [prem istaknuo je kako je Hrvatska svojim ~lanstvom u EU jo{ jednom potvrdila privr`enost izgradnji dru{tva mira, tolerancije, slobode i demokracije.

“Sje}anjem na `rtve Holokausta”, napomenuo je, “upozoravamo na u`asavaju}u nepravdu nanesenu `rtvama Holokausta i iskazu-jemo na{e najdublje po{tovanje prema ljudima ~ija su ljudska pra-va bezobzirno poga`ena. To {to se dogodilo opomena je i obveza svima nama kao i budu}im generacijama da se ne dopusti ni~ije uni{tenje zbog druga~ijeg politi~kog uvjerenja, religije ili rase.”

Predsjednik Sabora Boris [prem u svojem nadahnutom govoru nije propustio istaknuti da i danas ima pojedina~nih poku{aja da se umanje zlo~ini nacista i njihovih pomaga~a i istomi{ljenika. Ali odlu~an je da se tomu treba najo{trije suprotstaviti.

Zastupnike u Saboru Boris [prem je pozvao da minutom {utnje odaju po~ast `rtvama Holokausta i zatim je ispred saborske Male vije}nice otvorena izlo`ba plakata koje je izradilo 16 studenata dizajna i za koje su nagra|eni na me|unarodnom natjecanju na temu Holokausta.

O Holokaustu je 27. sije~nja bilo rije~i i na sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu. A obilje`avanje tog dana organizirali su Europski `idovski kongres, B’nai B’rith, Europsko vije}e `idov-skih zajednica, Konferencija europskih rabina, Europski centar za `idovske zajednice i Europska koalicija za Izrael.

UN-ov Me|unarodni dan sje}anja na HolokaustJasminka Doma{

Me|unarodni dan sje}anja na Holokaust i sprje~avanja zlo~ina protiv ~ovje~nosti na poticaj `idovske vjerske zajednice Bet Israel, prvi put sve~ano obilje`en u Saboru.

Glavni ulaz u logor Auschwitz.

ruach_br_19_.indd 40 30.3.2012 2:21:25

RUAH HADA[A

41

DA SE NE ZABORAVE

Francuska ima vi{edesetljetnu povijest antisemitskih napada od bombi u {kolama i sinagogama, skrnavljenja grobalja do napada na ortodoksne @idove (odnosno one koji vanjskim oznakama – odje-}om – upu}uju na svoje ̀ idovstvo). Posljednji takav napad odnio je u ponedjeljak, 19. o`ujka ove godine, `ivote ~etvero ljudi, od toga troje djece mla|e od osam godina ispred `idovske {kole u Toulo-useu, gradu na jugozapadu Francuske. Ubijeni su u~itelj u {koli, 30-godi{nji rabin Jonatan Sandler te njegova dva sina, petogodi{nji Arie i troipogodi{nji Gabriel, kao i sedmogodi{nja djevoj~ica Mi-riam Monsonego.

Francuska `idovska zajednica broji oko 560.000 do 600.000 @ido-va, {to je po brojnosti ~ini tre}om `idovskom zajednicom na svije-tu, odnosno najve}om `idovskom zajednicom u Europi. Od pede-setih godina XX. stolje}a glavnina napada na @idove u Francuskoj pomi~e se s profa{isti~ke desnice prema radikalnim islamistima.

Godine 2004. biv{i izraelski premijer Ariel Sharon pozvao je fran-cuske @idove da naprave alija rekav{i kako je u Francuskoj antise-mitizam do{ao na zabrinjavaju}u razinu. Kontekst njegove izjave bili su podaci koje je objavila francuska vlada prema kojima je u prvih 6 mjeseci 2004. godine bilo 510 antisemitskih napada, dok ih je u cijeloj 2003. bilo 593.

Prema Za{titnoj slu`bi francuske `idovske zajednice (Service de Protection de la Communauté Juive – SPCJ) u 2010. godini zabilje`eno je 466 antisemitskih napada, dok ih je 2009. bilo 832.

Godine 2010, nasilna djela ~inila su 28 % svih antisemitskih na-pada, dok su ostali bili prijetnje i uznemiravanje. Godinu dana ranije nasilna djela ~inila su 21 % od 832 antisemitska napada.

Ovo su ve}i antisemitski napadi protiv francuskih @idova od kraja Drugog svjetskog rata

2009.

U sije~nju su napada~i uputili dva automobila natrpana benzin-skim bombama u sinagogu jugozapadnog francuskog Toulousea, {to je, na sre}u, zavr{ilo samo s materijalnom {tetom.

2006.

Slu~aj Ilana Halimija, mladog francuskog @idova podrijetlom iz Ma-roka. Ilan je otet 21. sije~nja: banda se nazivala Barbarska banda te je 24 dana mu~en. Antisemitizam i plja~ka bili su motiv ovog uboj-stva, a vo|a bande, Youssef Fofana, dobio je do`ivotnu kaznu zatvora.

2004.

U listopadu je 88 grobova na `idovskom groblju Brumath, blizu Strasbourga, oskrnavljeno svastikama i oznakama SS-a.

2003.

U studenom je mladog `idovskog DJ-a, Sebastiena Selama, ubio njegov muslimanski susjed i biv{i prijatelj Adel Boumedienne. Bo-umedienne je Selamu prerezao vrat i iskopao o~i govore}i: Ubio sam svog @idova, oti}i }u u raj i to je tra`io Allah.

U sije~nju je rabin u Parizu uboden no`em te mu je zapaljen au-tomobil.

2002.

Izme|u o`ujka i travnja sinagoga u Marseillesu, Or Aviv, te jo{ dvije francuske sinagoge zapaljene su.

1982.

Dana 9. kolovoza u `idovski restaurantu Chez Jo Goldenberg u pari{koj ~etvrti Marais, postavljena je bomba koja je ubila {est, a ranila 22 osobe.

1980.

Dana 3. Listopada, bomba u sinagogi u ulici Copernic u Parizu, ubila je ~etvero, a ranila 40 ljudi.

Glavni antisemitski komentari francuskih politi~ara od kraja Dru-gog svjetskog rata

2001.

Biv{i francuski veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu, Dani-el Bernard rekao je kako je Izrael mala usrana zemlja, koja ne zaslu`uje svijet gurati prema opasnosti od Tre}eg svjetskog rata.

Od 1980-ih do 1997.

Ultradesni politi~ar Jean-Marie Le Pen bio je poznat po trivijali-zaciji Holokausta te je u vi{e navrata optu`io biv{eg predsjednika Jacquesa Chiraca, da je u vlasni{tvu ili ucijenjen od strane B’nai B’rita.

1967.

Charles de Gaulle sumnji~io je @idove za dualnu lojalnost i nazi-vao ih elitistima, samouvjerenima i dominantnima. On je poznat i po zaokretu u politici prema Izraelu, kada je Izraelu uveo embar-go na oru`je. �

Povijest antisemitzma u Francuskoj Priredila Naida Michal Brandl

ruach_br_19_.indd 41 30.3.2012 2:21:26

RUAH HADA[A

42

DA SE NE ZABORAVE

toliko {vedskih i {vicarskih zastava da je u jednom momentu bio potpuno zbunjen i pitao glasno gdje se zapravo nalazi.

Sovjetska armija oslobodila je 1945. Budimpe{tu,a zatim ubrzo sa-znala za Wallenbergovo djelovanje tijekom nacisti~ke okupacije i pozvala ga na razgovor.

Wallenberg je posljednji put vi|en neposredno uo~i susreta sa zapovjednikom sovjetskih snaga koje su u{le u Budimpe{tu Ni-kolajom Bulganinom. I od tada gubi mu se trag. Trebala su pro}i desetlje}a da Rusi napokon priznaju da je raul Wallenberg bio uhap{en pod optu`bom da je ameri~ki {pijun i odveden je u zlo-glasni zatvor KGB- Lubjanku u Moskvi.

Navodno je tamo umro 1947. me|utim njegova smrt nikada nije slu`beno progla{ena. Ruske vlasti do danas izbjegavaju iznijeti isti-nu o njegovim posljednjim godinama `ivota izgovaraju}i se na to da je bio `rtva sovjetske represije. A Estonac En Tarto je 1957. u moskovskom zatvoru Krasnaja vidio na zidu }elije Wallenbergovo ime.

Navodno je vi|en i u nekom od sovjetskih gulaga premda ostaje otvorena mogu}nost da je `ivot zavr{io i u nekoj umobolnici za nepo`eljne politi~ke protivnike.

U Ujedinjenim narodima ~uva se vi{e od 100 tisu}a potpisa ljudi iz cijelog svijeta uklju~uju}i i iz na{e zemlje koji tra`e istinu o Walle-nbergu, ~ovjeku koji je ve} odavno postao legenda.

Razo~aravaju}e je, {to se i danas krije od javnosti istina o njegovom `ivotu, a bilo bi dovoljno tek otvoriti arhiv KGB. �

U svijetu se sve~ano slavi i obilje`ava ro|endan {vedskog diplo-mate koji je u Drugom svjetskom ratu spasio u Ma|arskoj oko dvadeset tisu}a @idova. Na`alost, Raoul Wallenberg platio je za to visoku cijenu sovjetskoj vlasti.

Njegov `ivot i danas pobu|uje na razmi{ljanje. Tijekom naci-sti~ke okupacije Budimpe{te organizirao je sigurnosne ku}e i ~e-tvrti, a u velikoj mjeri pomagao mu je Me|unarodni Crveni kri`.

1944. pred vratima {vedske ambasade u Budimpe{ti vladala je neo-pisiva gu`va, a golema masa ljudi imala je samo jedan cilj: {to prije dobiti {vedsku putovnicu i napustiti Ma|arsku spa{avaju}i time `ivot. U to vrijeme 437 tisu}a ma|arskih @idova ve} je bilo ubijeno.

Raoul Wallenberg bio je potpuno svjestan da vrijeme izmi~e, a s njime i izgledi da spasi jo{ neku osobu u smrtnoj opasnosti. Tako je ~ak organizirao i skupine @idova arijevskog izgleda koji su imali la`ne ma|arske i njema~ke uniforme i koji su i{li u racije, a zapra-vo su osloba|ali iz zatvora uhi}ene kojima je prijetio transport u logore smrti.

Walenberga se moglo vidjeti i na `eljezni~kom kolodvoru u Budimpe{ti kako iz vlakova koji su imali za odredi{te Auschwitz izvla~i ljude, odnosno one @idove kojima je dao {vedsku putov-nicu.

Doslovce je otimao @idove iz ruku nacista i spa{avao ih iz stroja za strijeljanje na Dunavu.

Prema izjavama svjedoka, kada je sovjetski komandant Radion Ma-linovski oslobodio Budimpe{tu od nacista 1945. na ulicama je bilo

Stoti ro|endan Raoula WallenbergaJasminka Doma{

Raoul Wallenberg.

ruach_br_19_.indd 42 30.3.2012 2:21:27

RUAH HADA[A

43

DA SE NE ZABORAVE

po cijelom tijelu. Mnogi su bili mu~eni. Danas, oni rade u poljima banana i pou~avaju na sveu~ili{tima. Oni su arhitekti, pisci, odvjet-nici, umjetnici, zastupnici u Knessetu. Nekada su bili piloti, pado-branci, artiljerijski ~asnici i voza~i d`ipova. Ve}ina od 42 izraelska paraolimpijca svoje su hendikepe “zaradili” slu`e}i u IDF-u. Ali, bitni su civili koji su pre`ivjeli teroristi~ke napade.

To je pravo lice rata protiv `idovskog naroda: @idovi puni masni-ca i o`iljaka, `ivi podsjetnici izraelske borbe za pre`ivljavanje. Oni su mikrokozmos nesalomljivog duha kojeg mnogi diljem svijeta povezuju s Izraelcima. Druga Intifada za sobom je ostavila 17.000 ranjenih, brojku, koja bi, kada bi se proporcionalno preslikala na SAD, bila ekvivalentna broju od 664.133 ranjena.

Prije deset godina Asael Shabo pre`ivio je teroristi~ki napad koji mu je uni{tio obitelj u Itamaru (majka i troje djece zaklani su u vlastitoj ku}i). Asael je izgubio nogu u tom masakru ali upravo je ostvario san da igra za izraelsku ko{arka{ku invalidsku ekipu. Takvi ljudi utjelovljenje su hrabrosti i odlu~nosti, vjere i otpora. Oni su najzna~ajniji, nepoznati i zaboravljeni junaci Izraela.

’Ne}emo prestati plesati’

Sje}am se ~uvara u supermarketu u Kiryat Hayovelu koji je gotovo izgubio noge; australskog policajca koji je izgubio nogu u Neve Ja’akovu; djevoj~ice kojoj se {rapnel zabio u mozak tijekom dvo-strukog bombardiranja u pje{a~koj zoni Ben Jehuda; dje~aka koji je izgubio vid u restoranu Maxim u Haifi.

U Dolphinarijumu, gdje su bomba{i-samoubojici pobili dvadeset i jednog tinejd`era, stoji natpis, preuzet iz Psalama, na kojem pi{e “Ne}emo prestati plesati”.

Ovi obogaljeni junaci podsje}aju nas da u Izraelu mnogi roditelji sahranjuju svoju djecu, da je jo{ mnogo ̀ rtava teroristi~kih napada u komi i da je proliveno previ{e krvi. Nema rije~i kojima bismo mogli utje{iti obitelji koje su izgubile svoje najdra`e ili nedu`ne ljude koji su ranjeni, koji su i dalje traumatizirani, koji i dalje odla-ze na terapije i koji svoje `ivote `ive u invalidskim kolicima.

Mo`emo ponuditi samo svoju ljubav i brigu, svoje molitve i prakti~nu pomo}. Ali, znamo da duh `idovskog naroda i sam `ivot uvijek pobje|uju cerekanje, mr`njom ispunjene majke koje uz puno patetike {alju svoju vlastitu djecu da ubijaju @idove i pritom i sami umru. Izrael ne}e biti uni{ten. �

Postoje vojni junaci koji su osaka}eni. Neki nemaju nogu, drugi-ma nedostaju ruke. Neki su slijepi. Drugi, pak, pate od opeklina

Nepoznati junaci Izraela @rtve terora koje su nastavile `ivjeti svoj `ivot su nepoznati, zaboravljeni heroji IzraelaGiulio Meotti, Ynet, prevela Dubravka Ple{e

Giulio Meotti.

Giulio Meotti, novinar Il Foglia, pisac je knjige Novi [oah: Neispri~ana pri~a izraelskih `rtava terorizma (A New Shoah: The Untold Story of Israel’s Victims of Terrorism).

ruach_br_19_.indd 43 30.3.2012 2:21:29

RUAH HADA[A

44

DA SE NE ZABORAVE

ca i potonuo je u Crnom moru 1942. godine.

Utapanje svih ~lanova posade te svih izbjeglica osim jednog, sma-tra se najve}om nesre}om u povijesti programa koji je nastojao do-vesti ilegalne `idovske imigrante u tada{nju Palestinu, te najve}om civilnom pomorskom nesre}om Drugoga svjetskog rata. Britanci, koji su imali mandat u Palestini u koju su izbjeglice krenuli, apso-lutno su odbili dopustiti izbjeglima ulazak na podru~je pod britan-skom kontrolom. Visoki povjerenik Sir Harold Alfred MacMichael nije dopu{tao ulaz izbjeglicama u Palestinu a ~ak je odbio i njihov broj odbiti od dopu{tenog broja legalnih useljenika. Lord Moyne je osobno intervenirao kako bi sprije~io njihov ulazak u Palestinu.

Potapanje broda uzrokovalo je buru u ̀ idovskoj zajednici u Palesti-ni. Nakon incidenta, Sternova grupa ¢Lehi£ je objavila poster koji je namjerno nalikovao britanskim plakatima kojima su se tra`ili ilegalni `idovski borci. Na posteru se nalazila slika Visokog povje-renika a uz nju je pisalo:

UBOJSTVO!

SIR HAROLD MacMICHAEL

poznat i kao Visoki povjerenik za Palestinu

TRA@I SE RADI UMORSTVA 800 IZBJEGLICA KOJI SU SE UTOPILI U CRNOME MORU NA BRODU STRUMA

Dvije godine kasnije, Lehi, Sternova grupa, poku{ala je izvr{iti atentat na MacMichaela a ime Struma je postalo simbol nepopust-ljive i bezosje}ajne politike britanske vlasti u Palestini prema @ido-vima koji su nastojali pobje}i od Holokausta u Europi.

Gospodin Aurel Vainer, zastupnik u rumunjskom parlamentu i predsjednik Federacije `idovskih zajednica Rumunjske, naglasio je obvezu obilje`avanja povijesti Strume u obrazovanju mla|e gene-racije u ime dobra budu}ih generacija.

Rumunjski ambasador u Izraelu, Edward IOSIPER izjavio je da je duboko dirnut brojno{}u ~lanova Parlamenta koji su sudjelovali u komemoraciji {to ukazuje na va`nost obilje`avanja jedne od najve-}ih tragedija koje su zadesile rumunjske @idove. Rekao je i da je na{a du`nost osigurati da se takva tragedija vi{e nikada ne} ponovi i da oni koji ~ine Vladu u Bukure{tu osiguraju da se Holokaust ni-kada ne zaboravi. Rekao je i da se o Holokaustu pou~ava u svakoj {koli u Rumunjskoj te da je tragedija Strume dio {kolskog plana i programa. �

Plenum Knesseta danas (srijeda, 22. 2. 2012.) je obilje`io dan potonu}a izbjegli~kog broda Strume i utapanja 769 rumunjskih `idovskih izbjeglica, mu{karaca, `ena i djece. Pre`ivio je samo je-dan mu{karac. Sastanku Komiteta za useljenike, apsorpciju i pi-tanja dijaspore nazo~ilo je i mno{tvo ~lanova obitelji `rtava, ~lan rumunjskog parlamenta i rumunjski ambasador u Izraelu Edward IOSIPER. Na sastanku je {ef Knesseta, Reuven (Ruby) Rivlin rekao: “Danas, kada je proteklo mnogo vremena i kada znamo stvarni obujam u`asa Holokausta koji je zadesio @idove u Europi, poto-nu}e broda Struma, ~ini se,ima manju te`inu. Ali, u to vrijeme, kada `idovska zajednica u Palestini jo{ nije mogla niti zamisliti strahote koje su se doga|ale na prosvjetljenom europskom kon-tinentu, potonu}e toga broda predstavljalo je izuzetno zna~ajan doga|aj u povijesti apatije, nebrige i kolektivne krivice europskih sila koje su bezosje}ajno spre~avale sve poku{aje bijega bespo-mo}nih izbjeglica.”

Predsjedavaju}i Komiteta i zastupnik Knesseta Danny Danon (Li-kud), dodao je da je ova komemoracija bitna ne samo kako bi se prisjetili `rtava nego i bezosje}ajnosti cijeloga svijeta koji je do-pustio da se takav pokolj dogodi. Da brod nije potonuo, danas bi na svijetu bilo nekoliko desetaka tisu}a @idova vi{e. Pona{anje Turske, Velike Britanije i SSSR-a u ovom slu~aju nas u~i da }emo u kriti~nom trenutku uvijek biti sami te da se i u budu}nosti smije-mo uzdati samo na vlastite snage.

Brod Struma prevozio je 770 `idovskih izbjeglica – nastojali su po-bje}i iz Rumunjske koja je bila pod kontrolom nacista. Brod, koji je unajmila organizacija Irgun, je torpedirala sovjetska podmorni-

Rivlin: Zbivanja na brodu Strumi podsje}aju nas na kolektivnu krivicu europskih snagaIz Jewish pressa prevela Dubravka Ple{e

Danas se Knesset prisjetio 769 `idovskih izbjeglica iz Holokausta koji su se utopili kada je potonuo brod Struma. Predsjedavaju}i Komiteta za useljenike, apsorpciju i pitanja dijaspore, Danny Danon, zastupnik Knesseta rekao je: “^ini se da }emo u kriznim situacijama uvijek biti sami.”

ruach_br_19_.indd 44 30.3.2012 2:21:31

RUAH HADA[A

45

VIJESTI IZ ZAJEDNICE

U Bruxellesu je u zgradi Europskog parlamenta 16. velja~e 2012. odr`an inauguralni sastanak Europskog `idovskog parlamenta (European Jewish Parliament – EJP).

Europski `idovski parlament ima 117 ~lanova iz 47 zemalja izabra-nih internetskim glasanjem u kojem je sudjelovalo 403.000 ~lano-va `idovskih op}ina.

^lanovi EJP-a Joël Rubinfeld (Belgija) i Vadim Rabinovich (Ukra-jina) izabrani su kako bi pripremili osniva~ku skup{tinu potkraj travnja.

Izabrani ~lan EJP-a iz Hrvatske je Ivo Goldstein. �

Dr. Ivo Goldstein izabran za predstavnika @idova Hrvatske u Europski `idovski Kongres (EJP)

Na poziv ravnatelja Klasi~ne gimnazije u Zagrebu Daria Budimira i prof. Marije Dundovi} 6. velja~e 2012. bilo je odr`ano poetsko ve~e posve-}eno knji`evnom radu i `ivotu ~lanice na{e zajednice Jasminke Doma{.

Tom prigodom u~enici razli~itih razreda i uzrasta izveli su recital govore}i stihove autorice na hrvatskom i engleskom jeziku. Na-kon toga slijedio je zanimljiv i spontan razgovor o knji`evnom stvarala{tvu Jasminke Doma{.

Ta poetska ve~er u Klasi~noj gimnaziji po~ela je nastupom zbora @idovske vjerske zajednice Bet Israel “Mihael Montiljo”.

Zbor je na odu{evljenje svih nazo~nih izveo sljede}e skladbe: [alom alehem (Dobro do{li, tradicionalnu pjesmu za Erev [abat) te skladbu El Djo Alto (Bo`e uzvi{eni, sefardska pjesma). Za obje pjesme aran`man je napisao mo. Miroslav Salopek koji je spome-nute ve~eri i ravnao zborom.

Mnogo radosti unijela je i pjesma Tumbalalaika, tradicionalna pu-rimska pjesma na jidi{u. Naime, voditelj zbora Vatroslav Ivanu{a sa~inio je program tako da zbor izvede pjesme na tri jezika kojima @idovi govore.

Sigurni smo da }emo i dalje uspje{no sura|ivati s Klasi~nom gim-nazijom koja je u ovom te{kom vremenu uspjela ostati zadivljuju}i hram znanja i mudrosti. Na svakom koraku osje}a se u Gimnaziji entuzijazam profesora i njihova ljubav prema u~enicima sa `eljom da im prenesu {to vi{e znanja, nacionalnog i kozmopolitskog duha. A u~enici se spremno odazivaju na ponu|eno bogatstvo i odgovaraju suradnjom i po{tovanjem prema onima koji ih vode.

U svakom slu~aju, gostovanje u Klasi~noj gimnaziji ostat }e nam u nezaboravnom sje}anju. �

Gosti klasi~ne gimnazije

“Stojim pred Parlamentom izraelske dr`ave, i jo{ va`nije, stojim pred djecom Hrvatske, i bez dvojbenosti, ja se ispri~avam. I mo-lim pre`ivjele `rtve Holokausta, vas i sve druge `rtve za oprost” – izjavio je hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} tijekom govora u Knessetu, ispri~avaju}i se za zlo~ine nad @idovima po~injene ti-jekom Drugog svjetskog rata na tlu Hrvatske…” �

Izvadak iz govora predsjednika Josipovi}a u Knesetu za vrijeme slu`bene posjete Izraelu u velja~i 2012.http://www.slobodnaevropa.org/content/josipovic_se_ispricao_za_zlocine_nad_zidovima/24484918.html

ruach_br_19_.indd 45 30.3.2012 2:21:32

RUAH HADA[A

46

VIJESTI IZ ZAJEDNICE

Pred smjenu godine 2011. netko je internetom poslao obavijest kako su {ti}enici Ku}e za djecu bez odgovaraju}e skrbi Emaus iz Dubeca napisali popis {to `ele za darove. Petnaestoro djece od 14 do 17 godina na popis skromnih `elja stavili su rajfove za kosu, lampice za ~itanje, rukavice i sli~no. Nakon provjere da li se radi o pravoj `elji i tko stoji iza imena Emaus (Caritas zagreba~ke nad-biskupije), odlu~ili smo pomo}i djeci i poslali smo vam mailove ukoliko `elite sudjelovati u kupovini poklona za {ti}enike. Odaziv je bio velik i ubrzo smo skupili sve {to su djeca `eljela. Kontakti-rali smo ravnateljicu i dogovorili se da }e poklone preuzeti u Bet Israelu 23. 12. 2011.

Napravili smo pojedina~ne pakete na ime svakoga tko je napisao svoju `elju, prema njihovom popisu s time da je svatko dobio po jo{ neku sitnicu. Osim toga, spakirali smo im i paket no{ene odje-}e koju ste donirali.

Kako to ve} obi~no biva, skromne `elje djece izmanipulirane su

nekoliko puta, te se isti popis na{ao i u Jutarnjem listu, 23. 12. deset dana nakon {to smo mi javili u dom da imamo poklone za svu djecu. Tako|er smo saznali da nismo jedini koji su prikupili i poslali poklone prije no {to je objavljen tekst u novinama. No, na to se ne-}emo osvrtati, o tome neka razmi{ljaju oni ~ija su ta djeca {ti}enici.

* * *

Preseljenje {kole

Na{a se @idovska osnovna {kola Lauder Hugo Kon za vrijeme zim-skih {kolskih praznika preselila na novu adresu: Trg Petra Sva~i-}a 6. Naravno, nije se preselila sama, to su u~inile na{e vrijedne u~iteljice, nastavnice, ravnateljica, teta Vesna i neki roditelji. Svima im puno hvala. [kola je sada u centru grada, prostor je prekrasan, zgrada je prelijepa, dobro odr`avana s recepcijom, djeca imaju do-voljno mjesta, ispred {kole je divan park a vrlo blizu je i Botani~ki vrt.

Kupnja sadnica u Izraelu, akcija za Tu B’{vat

Ovo je ve} druga godina zaredom kako organiziramo kupnju sad-nica za po{umljavanje Izraela u projektu From black to green. Na{e sadnice poma`u u ponovnom ozelenjivanju

Carmela koji je stradao u velikom po`aru.

Zahvaljujemo svima koji su podr`ali na{u akciju i uplatili drvca.

* * *

U suradnji sa Zagreba~kom Turisti~kom Zajednicom izradili smo informativni letak o @idovima u Zagrebu, na engleskom i hebrej-skom jeziku. Letci }e se dijeliti u informativnim uredima ZTZ, te u hotelima grada Zagreba.

* * *

U srednjoj {koli “Ban Josip Jela~i}” u Zapre{i}u, a povodom Me|u-narodnog dana sje}anja na Holokaust, Maya Cime{a Samokovlija odr`ala je u~enicima predavanje o @idovima i stradanju u vrijeme Drugoga svjetskog rata. Predavanje je oboga}eno power point pre-zentacijom koju je priredila Mihal Brandl.

* * *

U~enici nekoliko zagreba~kih {kola posjetili su na{u zajedni-cu u kojoj smo im odgovarali na pitanja vezana uz @idovstvo, a svakoj je grupi odr`ano i predavanje u trajanju od {kolskog sata. Vjerou~iteljice i vjerou~itelji ostvarili su s nama vrlo dobru surad-nju i broj {kola koje nas posje}uju sve je ve}i. �

[to smo sve radili

Za one koji nisu pratili niti sudjelovali u na{im akcijama, donosimo kratki izvje{taj aktivnosti u koje su se uklju~ili brojni ~lanovi zajednice.

ruach_br_19_.indd 46 30.3.2012 2:21:32

RUAH HADA[A

47

VIJESTI IZ ZAJEDNICE

Upaliv{i prvu svje}icu na na{oj prekrasnoj hanukiji, zapo~eli smo s proslavom ovogodi{nje Hanuke. Uz pjesmu, krafne, latkese i ~aj poslu`en u finim porculanskim {alicama dru`ili smo se dovoljno dugo da su mnogi nakon povratka ku}i oti{li ravno u krevet. Su-faganijot su stigle iz Rijeke i bile su obilato napunjene i zalivene

~okoladom. Na{a je Nevenka napravila kola~e i mafine koji su nas dodatno zasladili.

Prisutna djeca iznad dvije godine su dobila hanuka gelt, kako bi se od malena u~ila {tedjeti i shvatila ~va`nost cedake, a oni najmanji, dobili su ~okoladne medalje koje su slasno pojeli.

U vrijeme trajanja Hanuke imali smo nekoliko radionica koje su kao i svake godine pobudile veliko zanimanje me|u na{im ~lanica-ma. Ove su godine, voditeljice Buba Albahari, Dunja Kohn Mirko-vi}, Sa{a Mesi} i Maya Cime{a Samokovlija, osmislile nove radioni-ce, a polaznici su bili vrlo uspje{ni u izradi magneta za hladnjake, decoupagea, bro{eva i nakita zalivenih silikonskom masom. Djeca su tako|er imala svoju radionicu. S koliko su ljubavi i strpljenja izra|ivali svoje magnete i slike mo`ete vidjeti u prilogu.

[esti dan Hanuke u gostima nam je bio Brane Popovi}, prijatelj iz beogradske Jevrejske op{tine, koji nas je zabavljao i nasmija-vao vicevima, koje Brane kao rijetko tko {armantno i znala~ki zna ispri~ati. Dru`enje je bilo u klubu, atmosfera jako dobra i veselo dru{tvo.

Paljenjem zadnje svje}ice ovogodi{nju smo Hanuku ispratili uz kuhano vino, glazbu, kola~e i zabavu koja je trajala do kasne ve~eri. �

Hanuka 5772Sonja Samokovlija

[to sve nastavnici i u~enici na{e {kole mogu, pokazali su i na ovogodi{njoj Hanuka priredbi u kazali{tu Knap na Pe{}enici.

Od najmanjih koji su nam na hebrejskom do~arali kako je bilo biti @idov u doba Makabejaca i helenske vladavine Izraelom, do muzi~ke to~ke koju je na klavijaturama izveo Davor Mar~ec, te zanimljivo ispri~ane pri~e o Hanuki na hebrejskom jeziku koju nam je ispri~ala obu~ena u drajdl, pa preko “rabinskog plesa” i “Grka Zorbe” koje su nam otplesali u~enici vi{ih razreda. Na kraju kako i dolikuje, ~udo svje-tla i optimizam donijela nam je solo to~ka Pamine Ben~i}.

Svi zajedno bili su odli~ni i svaka ~ast Silviji, Hani i Mayi koje su ih uvje`bale da tako zahtjevan program izvedu bez gre{ke.

Auditorij je bio pun, te nije manjkalo burnih ovacija i aplauza.

Na kraju je teta Vesna priredila zakusku koju smo smazali brzinom munje, pite, kiflice i sufganijot su bile odli~ne.

Svima skupa, djeci i osoblju {kole `elimo jo{ puno ovakvih uspje{nica. �

Hanuka predstava u na{oj {koli

Na Hebrejskom sveu~ili{tu u Jeruzalemu provedeno je istra`i-vanje koje je pru`ilo prve dokaze o postojanju molekularnih faktora rizika koji dovode do dijabetesa tipa 2. Ti bi znaci “ra-nog upozorenja” mogli dovesti do novih pristupa u lije~enju te i

Vijesti iz znanosti priredila Dolores Bettini

drugih bolesti i stanja. Istra`iva~i napominju da rezultati bacaju novo svjetlo na mehanizam individualnih predispozicija za bo-lest, a mo`da i na druge slo`ene bolesti, poput metaboli~kih, autoimunih i psihijatrijskih poreme}aja. �

ruach_br_19_.indd 47 30.3.2012 2:21:34

RUAH HADA[A

48

IZ RADA KULTURNOG ODBORA

Koncert uz Purim

Eszter Biro, Fodo i Nikola Paro priu{tili su nam jedan sat u`ivanja u glazbi i pjesmama koje je su izvodili.

U suradnji s Ma|arskim veleposlanstvom i Hrvatsko-Izraelskim dru{tvom organizirali smo koncert popularne pjeva~ice Eszter Biro i njezinog banda. Koncert je odr`an u prepunoj dvorani ^e{kog doma u [ubi}evoj ulici 20.

Na repertoaru su bile ma|arske, jidi{, hrvatske i jedna bugarska pjesma. Eszter je izvrsna pjeva~ica, vrsna glumica i odli~na vodite-ljica, jer nas je sve vrijeme trajanja programa upoznavala s pjesma-ma koje su izvodili, obja{njavaju}i gdje su i kada nastale, tko su autori tekstova a tko glazbe.

Sve u svemu, ve~er za pam}enje. Nadamo se da }emo ih ponovno uskoro slu{ati.

Zahvaljujemo se ̂ e{koj besedi {to su nas ugostili u svom prostoru. Posebna zahvalnost ide Veleposlanstvu Ma|arske koje je organizi-ralo njihov dolazak i snosili sve tro{kove. Zahvaljujemo se gospo|i Lidiji Ja{vaj iz Ma|arskog veleposlanstva s kojom je zadovoljstvo sura|ivati. �

Nije potrebno nagla{avati koliko je va`no da svatko od nas sudjeluje u aktivnostima zajednice i veseli me da smo svjesni va`nosti slu{anja Megilat Ester, izvr{avanja cedaka micve i {elah monot obi~aja koja su najva`niji dio Purima. Tek nakon {to smo ispunili ove micve na red dolazi maskiranje, jedenje hamanta{a i pijenje vina.

Raduje me da s vama mogu podijeliti veselje koje nam je priu{tila Nevenka Rado{evi} za ovaj Purim. Naime, Nevenka je ne samo na-pravila prefine i ukusne hamanta{e, ve} je i svih 150 komada poklo-nila kao svoj dar na{oj zajednici. To se zove micva! Hvala, Nevenka.

Neka i ovaj njezin primjer poslu`i drugima kao inspiracija na koji se sve na~in mo`e pomo}i zajednici a u isto vrijeme izvr{avati mi-cve. Hvala Mayi koja je ukrasila prostor i Bibi koja je sve lijepo servirala i postavila.

Na{ zbor “Mihael Montiljo” zabavio nas je s nekoliko purimskih pjesama, te se i njima na ~elu sa maestrom Salopekom srda~no zahvaljujemo.

Iako ove godine nismo imali nekih atraktivnih sponzorskih nagra-da, Purimska tombola je bila vrlo uspje{na i donijela je veliko vese-lje naro~ito djeci. Hvala svima koji su se odazvali pozivu Kulturnog odbora i svojim prilozima omogu}ili ovogodi{nju tombolu.

Veseli veliki broj maskirane djece, no odraslih u maskama moglo je biti i vi{e. Mo`da je razlog tomu {to je proslava bila usred tjedna.

Purim 5772

Izraelska biotehnolo{ka tvrtka Rosetta Green razvila je novu tehnologiju uzgoja biljaka koje }e biti sposobnije izdr`ati du`a razdoblja te{kih su{a. Cilj tvrtke je razvoj novih sorti biljaka koje }e imati pove}ane prinose i biti otporne na te{ke klimatske uvjete. Ta tvrtka sa sjedi{tem u Rehovotu, eksperimentirala je s duhanskim biljkama i navodnjavala ih morskom umjesto slat-

Vijesti iz znanosti priredila Dolores Bettini

kom vodom. Genetski modificirane biljke koje je tvrtka uzgojla uspijevaju rasti navodnjavane slanom vodom. “^este su{e koje zahva}aju svijet i `elja za uzgojem na su{noj zemlji koja sadr`i bo~atu vodu, zahtijeva razvoj biljnih vrsta otpornih na su{u i slanu vodu.” �

ruach_br_19_.indd 48 30.3.2012 2:21:35

RUAH HADA[A

49

VIJESTI IZ IZRAELA

Rabin Zapadnog Zida, Shmuel Rabinovitz, u ponedjeljak je obja-vio da je poslao pismo internetskom aukcijskom siteu eBayju u poku{aju da sprije~i prodaju kamenja iz Zapadnog Zida.

Mali komadi}i kamenja iz Zapadnog Zida pojavili su se na tom aukcijskom websiteu obe}avaju}i blagoslov i sre}u, pi{e u izvje{}u kojeg je objavio ured Rabinovitza.

Pretraga eBayja u potrazi za proizvodom pod nazivom “Komad ka-menog tla iz Zapadnog Zida Kotela, Jeruzalem, Izrael” rezultirala je proizvodom koji stoji 24.99 dolara.

Proizvod je opisan kao plastificirana kartica “koja sadr`i kameno tlo iz Zapadnog Zida Pla~a.”

“Povijest koja ne uklju~uje samo judaizam i kr{}anstvo nego }e biti zanimljiva i znalcima povijesti bilo koje vjere”, pi{e u opisu proizvoda. “Budite uvjereni da plastificirana kartica sadr`i povijest u njezinom najboljem izdanju, od Isusa do kralja Davida, kralja Solomona, rabina, papa, gotovo svi spomenuti u Bibliji te tisu}e kasnijih ljudi,” navodi site koji prodaje spomenute kartice.

Nema niti spomena blagoslovu ili i~emu sli~nom na stranici ponu|a~a. Napori da se uspostavi kontakt s prodava~em ostali su neuspje{ni.

Rabinovitz je u pismu kojeg je poslao eBayu objasnio da takvo kori{tenje kamenja iz Zapadnog Zida predstavlja skrnavljenje nji-hove svetosti koje zabranjuje Tora a ujedno je i kr{enje Zakona o za{titi starina.

eBay jo{ nije odgovorio na pismo rekao je Rabinovitz Jerusalem Postu.

Navode}i presudu poznatog stru~njaka za `idovski zakon, pokoj-nog rabina Moshea Feinsteina, Rabinovitz je izjavio da je komer-cijalno kori{tenje svetih predmeta sli~no pronevjeri Ha{emovih dobara te da kupovanje takvih predmeta donosi prokletstvo a ne blagoslov.

^ak i ako je kamenje iz blizine Zapadnog Zida te ako je uzeto bez dozvole, nije ga dopu{teno la`no predstavljati kao ne{to {to dono-si blagoslov i sre}u, rekao jê Rabinovitz.

“Ovo kamenje nema nikakve posebne mo}i,” objasnio je Rabi-novitz Postu. “Jednostavno, takav je postupak blasfemija koja sabla`njava i ranjava svaku generaciju `idovskog naroda.”

Rabin i Fondacija naslije|a Zapadnog Zida (Western Wall Heritage Foundation) ulo`ila je `albu pri policiji.

Rabinovitz je rekao i da je prema novim policijskim statistikama Stari grad Jeruzalem i Zapadni Zid 2011. godine posjetilo vi{e od deset milijuna ljudi.

Ove brojke jasno govore o “dubokoj ljubavi izraelskog naroda pre-ma ostacima Hrama”.

Mno{tvo ljudi koji dodiruju Zid govore o sje}anju ljudi u na Hram, vi{e nego {to govore o prisje}anju na njegovo uni{tenje,” rekao jê Rabinovitz. “U svjetlu ovih impresivnih brojki moramo biti jo{ oprezniji i svakog posjetitelja gledati kao pojedinca. Moramo i da-lje pronalaziti na~ina da osiguramo da sva~ije iskustvo na Kotelu bude duboko i zna~ajno.” �

Kamenje iz Zapadnog Zida na prodaju na eBayju Jeremy Sharon, prevela Dubravka Ple{e

“Komercijalna uporaba svetih predmeta jednaka je pronevjeri Ha{emovih dobara.”

search Institute /DRI/) pri Sveu~ili{tu u Miamiju i Medicinskom centru za djecu “Schneider” u Izraelu s namjerom da razviju alternative ubodima pod nazivom Jednostavna provjera (Easy Check).

Easy Check, novi ure|aj kojega trenutno razvijaju u Izraelu, mo-gao bi omogu}iti dijabeti~arima da mjere razine glukoze u krvi jednostavnim uzorkovanjem daha. Easy Chech je neinvazivan ure|aj koji mo`e ukazati na razinu glukoze u pacijenta mjere}i razinu acetona u dahu. �

Milijuni ljudi koji pate od dijabetesa navikli su na bolan ubod u prst zahvaljuju}i kojem provjeravaju svoju razinu glukoze. Tre-nutno se razvija novi ure|aj koji bi tome mogao stati na kraj i osigurati bezbolnu, neinvazivnu metodu provjere razine glukoze.

Uobi~ajeni test za provjeru koli~ine glukoze u krvi dijabeti~ara uklju~uje vi{ekratne ubode u prst nekoliko puta dnevno kako bi se dobila krv iz koje se o~itava razina glukoze. Korporacija Positive ID, koja se bavi razvojem novih tehnologija za kontrolu dijabetesa te sustavima molekularne dijagnostike, nedavno se udru`ila s Institutom za prou~avanje dijabetesa (Diabetes Re-

Novi ure|aj za dijabetes mjeri razinu glukoze preko daha Tal Hefer, NoCamels, prevela Dubravka Ple{e

ruach_br_19_.indd 49 30.3.2012 2:21:38

RUAH HADA[A

50

VIJESTI IZ IZRAELA

Dok se kompanije koje se diljem svijeta bave problemima solarne energije natje~u za relativno mali broj prostranih podru~ja priklad-nih za izgradnju solarnih farmi, mlada izraelska kompanija Solaris Synergy je prona{la novo podru~je koje se mo`e dobro iskoristiti. Umjesto solarnog sustava vezanog za tlo, kompanija je odlu~ila razvijati tehnologiju temeljenu na vodi. Drugim rije~ima, plutaju-}i solarnu elektranu.

Utemeljitelji kompanije ka`u da su shvatili koliko bi im veliki pro-stor bio potreban za tisu}e solarnih panela te su shvatili da bi ta-kvo {to bilo gotovo nemogu}e na}i osobito u zemlji maloj poput Izraela. Manager za razvoj posla kompanije Solaris Synergy dr. El-yakim Kassel izjavio je: “U mnogim dr`avama postoji nadmetanje za zemlju za izgradnju gra|evina i zemlju za izgradnju velikih so-larnih farmi. Na{ sustav predstavlja rje{enje kori{tenjem vodenih povr{ina umjesto da se slu`imo vrijednom zemljom.” Prema Sola-ris Synergy, svaka slatkovodna vodena povr{ina, morska povr{ina ili ~ak i povr{ina otpadnih voda mo`e se pretvoriti u platformu za prikupljanje Sun~eve energije.

Po rije~ima predstavnika kompanije, ovakvo rje{enje plutaju-}ih kolektora dramati~no je snizilo cijenu proizvodnje obnovlji-ve energije jer se vodena povr{ina koristi i za hla|enje solarnih

plo~a. Ovakav sustav hla|enja osigurava da silikonski elementi koji se koriste kao poluvodi~i uvijek budu na niskoj temperaturi te se tako pove}ava njihova efikasnost stvaranja struje i produ`uje nji-hov `ivotni vijek.

Kompanija Solaris Synergy osnivana je 2008. godine te je dobila stipendiju Izraelskog nacionalnog Ministarstva za infrastrukturu. Kompanija tako|er ima ulaga~e i u Sjedinjenim Dr`avama a nedav-no su dobili dozvolu izraelske vodovodne kompanije Mekorot za izgradnju prvog postrojenja nedaleko grada Netivota.

Predstavnici kompanije izjavili su i da trenutno pregovaraju o pilot projektima u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Ju`noj Americi i Indiji.

Kassel se osvrnuo i na izazove s kojima se njegova kompanija suo~ava: “Glavni izazov je trenutno sni`avanje tro{kova. Ljudi se ne}e slu`iti na{om tehnologijom ako ona ne bude dovoljno jef-tina.” Tako|er priznaje i da “ako, kao mala kompanija, `elimo pro{iriti svoju tehnologiju diljem svijeta, morat }emo se pridru`iti nekoj globalnoj kompaniji”

Prema Kasselovim rije~ima, kompanija se nije usredoto~ila samo na energiju na vodi. “Konkurencija je dobra jer dokazuje da imamo dobru ideju. Samo moramo pokazati da smo ba{ mi najbolji.” �

Nova kompanija razvija plutaju}e solarne farme Yinnon Shraga, prevela Dubravka Ple{e

Izraelski lije~nici su nedavno vratili vid vi{e od 2000 ljudi u sedam zemalja: Nepalu, Mijanmaru, Tad`ikistanu, Kambod`i, Maldivima i Etiopiji. Kirur{ke zahvate su izveli u posebnim kampovima koje je postavio MASHAV (Izraelska agencija za me|unarodnu suradnju u razvoju, koja je podre|ena Ministarstvu vanjskih poslova). Svi kirurzi su izraelski oftamolozi.

O~ni kampovi su posebno namijenjeni vra}anju vida pacijentima iz zemalja u razvoju koje nemaju infrastrukturu koja je potrebna za o~nu kirurgiju. Izrael {alje tim oftamologa koji u dva tjedna izvodi

kirur{ke zahvate na katarakti, okuloplastici i tako vra}a vid deseci-ma pacijenata.

Izraelski lije~nici vr{e i stru~no usavr{avanje i osposobljavanje lo-kalnih timova koji se bave oftamologijom. Lokalni timovi su odgo-vorni za odabir potencijalnih kandidata za oftamolo{ki zahvat, te ih okupljaju u centralnoj bolnici ili drugoj, prikladnoj ustanovi.

Opremu potrebnu za zahvate i postoperacijsko lije~enje nabavio je MOSHAV i diplomatskom po{tom prevezao u te dr`ave. �

Izraelci vratili vid 2000 ljudi Itamar Eichner, YnetNews, prevela Dolores Bettini

Ekipa izraelskih lije~nika osniva kampove za o~nu kirurgiju u sedam zemalja u razvoju.

ruach_br_19_.indd 50 30.3.2012 2:21:39

RUAH HADA[A

51

VIJESTI IZ IZRAELA

Glavni nedostatak terapije zra~enjem za ljude oboljele od raka jest ~injenica da {kodi zdravim tkivima koja okru`uju maligni tu-mor izlo`en zra~enju.

Sada je izraelska kompanija BioProtect patentirala jedinstveni “ba-lon” koji fizi~ki odvaja tumorska od zdravih tkiva tijekom terapije zra~enjem u slu~aju karcinoma prostate.

Generalni direktor BioProtecta Amir Shiner, ka`e da se radi o va`noj inovaciji na polju za{tite zdravih tkiva. “Na tr`i{te smo iz-bacili potpuno novi proizvod”, rekao je. “Postoji jasna klini~ka po-treba za ovim proizvodom jer doze zra~enja pacijenata s rakom prostate sve vi{e rastu. Zahvaljuju}i na{em proizvodu, terapija je daleko uspje{nija.”

Me|unarodna studija koja je uklju~ivala 26 pacijenata s rakom prostate, pokazala je da je ProSpace u znatnoj mjeri onemogu-}io zra~enje rektalnog zida te je, zbog toga i broj komplikacija bio osjetno manji. Ovaj proizvod omogu}ava kori{tenje visokih doza bez {tetnih posljedica, {to zna~i da }e i tretmani biti efikasniji, jef-tiniji i da }e ih biti manje.

Kako djeluje proizvod?

Proizvod je na~injen od biorazgradivih polimera koji su doka-zano sigurni. ProSpace je punjen slanom vodom i usa|uje se kori{tenjem gotovo neinvazivne, ~esto kori{tene tehnike transpe-rinealnog umetanje koja se naj~e{}e koristi na pacijentima koji se lije~e ambulantno.

Balon ostaje napuhnut tijekom terapije zra~enjem a zatim se rasta~e i biva reapsorbiran u tijelo u roku od tri do {est mjeseci te nema potrebe za njegovim uklanjanjem. Pacijenti koji su sudjelo-vali u testnoj fazi izjavili su da nisu osje}ali nikakvu neugodu ili bol uzrokovanu usa|enim balonom osim blage i prolazne nelagode u pristupnom podru~ju perineuma.

Terapija zra~enjem je prihva}ena, u~inkovita i u {irokoj uporabi za mnoge tipove karcinoma pa se o~ekuje da }e se i BioProtectov ure|aj koristiti pri lije~enju mnogih tipova karcinoma.

“Postoji ozbiljna potreba za ovim tipom ure|aja za za{titu”, ka`e Shiner te dodaje da BioProtect nije sam na tr`i{tu. “Postoji jo{ jed-na kompanija koja proizvodi gel koji se injektira u istu svrhu. Kon-kurencija je uvijek dobra – povratne informacije koje smo dobili od lije~nika govore nam da lije~nici radije koriste na{ proizvod ~ije su prednosti o~ite. Na{ je proizvod uvijek isti – ima isti oblik i veli~inu te dobro definirane granice koje se vide na CT-u. Tako lije~nik mo`e puno efikasnije primijeniti zra~enje.

Europa je prva

U listopadu 2010. ProSpace je dobio CE oznaku koja svjedo~i da odgovara zahtjevima Europskih regulatornih agencija. BioProtect sada gradi svoju marketin{ku mre`u diljem Europe. “U travnju smo krenuli u Italiji a sada imamo potpisane dogovore s pet eu-ropskih zemalja”, ka`e Shiner. “Trenutno lansiramo proizvod u tim zemljama i pregovaramo o pro{irenju u ostatku Europe u kojoj smo ve} po~eli prodavati svoj proizvod.”

Pro{loga srpnja ProSpace je dobio dozvolu izraelskog Ministar-stva zdravstva te sada smije ogla{avati prodaju svoga proizvoda. U sije~nju je kompanija pokrenula studiju u nekoliko medicinskih centara u Izraelu kojom nastoji prou~iti na~in primjene balona u inovativnoj terapiji zra~enjem.

U SAD-u je kompanija ve} zavr{ila pilot projekt za Upravu za hranu i lijekove (Food and Drug Administration) te sada pregovara o dodatnim klini~kim postupcima nakon kojih bi trebala dobiti dozvolu, ka`e Shiner.

“Mi smo mala kompanija smje{tena u Kfar Sabi. Na{ tim za razvoj i istra`ivanje radi u Kfar Sabi a ostatak je usmjeren na klini~ke aktiv-nosti, marketing i prodaju”, dodaje Shiner. �

Sigurnija terapija zra~enjem Desmond Bentley, NoCamel, prevela Dubravka Ple{e

Biorazgradivi balon jedne izraelske kompanije bitno smanjuje negativne nuspojave zra~enja u lije~enju karcinoma.

nokapsule koje se temelje na prirodnim komponentama hrane te u kojima ostaju zarobljeni vitamini i hranjive tvari koje doprinose zdravlju koje se ina~e ne razla`u dobro u teku}inama. Ove si-}u{ne nanokapsule mogu se dodavati pi}u dok istovremeno {tite i hranjive tvari koje su u njima pohranjene. �

Mnogi od nas znaju kako to ide: krvni test otkriva da prehranom ne dobivamo minerale i vitamine koji su nam potrebni te zbog toga uzimamo nadomjestke. Izraelski su istra`iva~i otkrili na~in kojim bolje mogu za{titi ove osjetljive hranidbene tvari od raspa-danja u teku}inama u na{em tijelu. Istra`iva~i Odjela za biotehno-logiju i prehrambeno in`enjerstvo Tehniona u Haifi stvorili su na-

Nanokapsule }e {tititi dodatke hrani na putu kroz probavu Or Shmueli, NoCamels, prevela Dubravka Ple{e

ruach_br_19_.indd 51 30.3.2012 2:21:39

RUAH HADA[A

52

VIJESTI IZ IZRAELA

Ve}ina nas zna imena alter ega ikoni~nih junaka stripova kao {to su Superman, Spiderman ili Batman. Ali, znamo li i{ta o ljudima iza ljudi s maskama – tko su bili ti kreativni umjetnici i pisci?

Mnogi od njih bili su @idovi, o ~emu ~itamo u zimskom izdanju ~asopisa B’nai B’rith koji istra`uje `idovske pionire u stripovima i na~in na koji je njihovo @`idovstvo moglo utjecati na klju~ne oso-bine ameri~kih junaka.

Autorica Jeannie Counce pi{e o brojnim @idovima koji su stvorili superheroje kao {to je Superman (Jerry Siegel i Joe Shuster) i Spi-derman (Stan Lee). Counce tako|er istra`uje i za{to je tako mnogo @idova kreativni ventil prona{lo upravo u tada mladoj industriji stripa (rije~ je o Americi u vrijeme Velike depresije).

Kako im je podivljali antisemitizam prije~io pristup u druge me-dije, mnogi su se @idovi potpuno slu~ajno obreli u svijetu stripa jer je to bio jedan od samo nekoliko kreativnih medija koji su im bili dostupni. Ipak, mnogi od njih osje}ali su potrebu promijeniti svoja imena kako bi prikrili svoj `idovski identitet.

Usprkos poku{aju umanjivanja vlastitog `idovstva, `idovsko pori-

jeklo mnogih autora jasno se mo`e razaznati u zapletima pri~a o superherojima koje su stvorili.

Od aluzija na Toru do kori{tenja hebrejskog jezika, ovi tvorci stri-pova pokazali su da dobar dio njihove inspiracije i dar pripovije-danja pri~e vu~e korijene iz njihovog `idovskog porijekla. I danas mnogi `idovski pisci i umjetnici na sli~an na~in grade vlastitu slavu u industriji stripa.

Povijest uronjena u tradiciju

Izvr{ni potpredsjednik Daniel S. Mariaschin prisje}a se svog dje-tinjstva i op~injenosti stripovima te je obo`avatelj ilustriranih klasi-ka a ne tradicionalnih akcijskih stripova. Ilustrirani klasici su serija stripova koje je stvorio `idovski poduzetnik Albert Lewis Kanter, koji je svjetske romane objavljivao u obliku stripa. Osobna kolek-cija Mariaschina, koja je i danas dobro o~uvana, di~i se naslovima kao {to su Dickensov David Copperfield, Morski vuk Jacka Londo-na i Grof Monte Cristo Alexandrea Dumasa. �

@idovi koji su stvorili superheroje Ynetnews, Prevela Dubravka Ple{e

Zimsko izdanje ~asopisa B’nai B’rith istra`uje `idovske pionire u stripo-vima, na~in na koji je njihovo @idovstvo moglo utjecati na klju~ne osobine ameri~kih junaka

Zbog cerebralne paralize daroviti dvanaestogodi{nji dje~aka iz Kazahstana nije mogao samostalno hodati. No, poslije uspje{ne operacije dje~ak je danas podvrgnut sveobuhvatnoj rehabilitaciji u medicinskom centru “Assaf Harofeh” u Tzrifinu i to na teret bolni-ce i Ministarstva vanjskih poslova.

Pavel (Pa{a) Sadyshev i njegova majka od po~etka sije~nja besplat-no borave u minihotelu dr`avne bolnice kako bi se djetetu olak{ala operacija i fizikalna terapija kojima se nastoji rije{iti ozbiljan orto-pedski problem.

Zbog cerebralne paralize dje~ak – od najranijeg djetinjstva – uz puno napora hoda samo na vr{cima prstiju i ~esto pada kada se

koristi {takama. Mi{i}i i ligamenti su mu se skratili i postali kruti te mu je stanje bivalo sve gore i gore.

Roditelji dje~aka su nezaposleni te stoga nisu mogli financirati operaciju, rehabilitaciju, smje{taj i tro{kove puta. Pavelov je slu~aj bio neobi~an pa je glavni upravitelj bolnice dr. Benny Davidson pristao snositi tro{kove lije~enja.

Obitelj koja `ivi u malom gradu nedaleko Astane imala je nevjero-jatnu sre}u jer je pro{loga rujna dr. Simona Bar Haim, veteranka fizioterapeutkinja i istra`iva~ica na polju neurofiziologije medi-cinskog centra “Assaf Harofeh” posjetila Kazahstan i po drugi put odr`ala predavanje o svojim iskustvima na tim poljima.

Dje~ak iz Kazahstana ponovo }e hodati nakon operacije u Izraelu Prevela Dubravka Ple{e

Dje~ak obolio od cerebralne paralize besplatno se lije~i na teret Medicinskog centra “Assaf Harofeh” i Ministarstva vanjskih poslova

ruach_br_19_.indd 52 30.3.2012 2:21:39

RUAH HADA[A

53

Izraelsko veleposlanstvo u suradnji s Eximbank Kazahstan i Tur-kish Airlines, organiziralo je let za Pavela i njegovu majku.

Nakon pregleda koji je obavio dr. Lionel Copeliovitch, {ef ortope-dije u bolnici Tzrifin, operacija je obavljena prije pet tjedana. Ne-davno je s dje~akovih nogu uklonjen i gips, {to mu je omogu}ilo da zapo~ne sa svakodnevnom rehabilitacijom nakon ~ega se vra-}ao u bolni~ki hotel. Prema rije~ima Bar Haim, dje~aku je nu`an jo{ jedan mjesec ovakve rehabilitacije.

“Vrlo je inteligentan”, rekao je Copeliovitch Jerusalem Postu. “Po-sljedica traumati~nog poroda bila je samo cerebralna paraliza, ali ne i mentalna zaostalost. Dje~ak govori ruski a nau~io je i nekoliko rije~i hebrejskog. Bol uzrokovana operacijom polako se povla~i. Pavel i njegova majka vrlo su zahvalni za cjelokupno lije~enje.”

Lije~nik je rekao da njegova bolnica na takav na~in svake godine lije~i nekoliko desetak izraelske djece, ve}inom u dobi izme|u pet i trinaest godina. Bar Haim je dodala i da je njezina bolnica pozna-ta diljem svijeta zahvaljuju}i stru~nosti na svom polju i lije~enjem djece poslije epidemije polia 1950-ih godina.

Mnogo Kazahstanaca koji boluju od cerebralne paralize se uop}e ne lije~i, jer Kazahstanu nedostaje znanja u toj oblasti.

Bar Haimova je dje~aka odvela da po prvi put u `ivotu vidi more a dobio je i prijenosno ra~unalo kako bi mogao komunicirati s ocem i drugim ro|acima putem Skypea. �

Tijekom posjete Republi~kom rehabilitacijskom centru za djecu u Astani, Bar Haim se susrela s mno{tvom djece | koja su o~ajni~ki trebala pomo}. Me|u njima je bio i Pavel. Izraelski ambasador u Kazahtanu, Israel Mei-Ami i njegova supruga Ajala zamolili su lije~nicu da pregleda dje~aka. Nakon pregleda, lije~nica je predvi-djela da bi uz operaciju i obradu u “Assaf Harofehu” dje~ak mogao hodati jednako kao i izraelska djeca ro|ena s cerebralnom parali-zom koja se razvila neposredno prije ili tijekom poroda.

VIJESTI IZ IZRAELA

Dje~ak iz Kazahstana na lije~enju u izraelskoj bolnici.

Izlo`ba pod nazivom “[panjolske Biblije: kri`i{te `ivota tekstova i njihovih ~itatelja” otvorena je u ponedjeljak u [panjolskoj nacio-nalnoj knji`nici a me|u prvim posjetiteljima bio je i José Ignacio Wert, ministar obrazovanja, kulture i sporta. Kroz ukupno pedeset izlo`aka od kojih su 40 sveti tekstovi i druga pisma, izlo`ba nasto-ji “u~initi vidljivim malo poznato naslije|e, ostalo poslije izgona @idova iz [panjolske 1492. godine”, objasnio je znanstvenik Javier del Barco za madridske novine El Pais.

Izlo`ba koja }e potrajati do 13. svibnja ograni~enog je opsega zbog sveobuhvatnog uni{tenja {panjolskih @idova. “Samo desetak cje-lovitih `idovskih Biblija pre`ivjele su stolje}a poslije inkvizicije”, rekao je del Barco – “uistinu maleni broj u usporedbi s onima koje postoje u drugim europskim zemljama”.

Srednjovjekovno katoli~ko neprijateljstvo prema {panjolskim @idovima jasno se vidi na drvorezu prikazanom na izlo`bi, djelu iz 13. stolje}a nazvanom Alegorija sinagoge koja prikazuje `enu s povezom preko o~iju – prikaz nesposobnosti “vi|enja autenti~ne katoli~ke istine”, ka`e del Barco.

Drugi predmeti prikazuju sretnija, tolerantnija vremena, kao {to je izdanje na hebrejskom Vodi~a za zbunjene koji je izvorno na arap-skom napisao srednjevjekovni `idovski filozof Majmonides, kojega El Pais naziva “`iteljem Cordobe”.

Izlo`ena je i ̀ idovska Biblija iz petnaestog stolje}a koju je kori{tena kao za{tita u rovovima tijekom [panjolskog gra|anskog rata. O{te}e-na je, ali je pre`ivjela. �

[panjolska izla`e dugo skrivene ostatke prognane `idovske zajednice Prevela Dubravka Ple{e

Vi{e od pet stotina godina poslije progona, {panjolski @idovi i njihove svete knjige u sredi{tu su pa`nje nove izlo`be

ruach_br_19_.indd 53 30.3.2012 2:21:40

RUAH HADA[A

54

VIJESTI IZ IZRAELA

Ali, stvari bi se mogle promijeniti ako se ostvare `elje Harolda Vinegara i njegovih kolega. Dr. Vinegar, biv{i glavni znanstvenik Royal Dutch Shella, u `i`i je ambicioznog projekta kojim se Izrael nastoji pretvoriti u jednog od svjetskih vode}ih proizvo|a~a nafte.

Izraelske energetske inicijative (Israel Energy Initiatives), ~iji je dr. Vinegar glavni znanstvenik, rade na projektu kojim bi se nafta i plin crpili iz {kriljca na podru~ju od 238 kvadratna kilometra She-fla bazena smje{tenog na jug i zapad od Jeruzalema.

Na rudarenje {kriljevca obi~no se poprijeko gleda jer je proces prljav i tra`i puno energije i vode. IEI vjeruje da }e njihova tehnika biti ~i{}a jer }e se nafta odijeliti od {kriljca ~ak 300 metara ispod povr{ine zemlje. Voda }e biti nusproizvod procesa umjesto da se koristi u velikim koli~inama.

Prema dr. Vinegaru, Izrael ima druge po redu zalihe {kriljca na svijetu: “Procjenjujemo da postoji ekvivalent 250 milijardi barela. Da to stavimo u kontekst, u Saudijskoj Arabiji postoje potvr|ene rezerve od 260 milijardi barela.”

Tro{ak proizvodnje prema procjenama IEI biti }e izme|u 35 i 40 ameri~kih dolara po barelu, {to je, po rije~ima dr. Vinegara, jefti-nije od 60 dolara po barelu, koliko ko{ta va|enje sirove nafte iz nepristupa~nih podru~ja kao {to je Arktik i usporedivo je s 30-40 dolara po barelu, koliko ko{ta ekstrakcija iz dubokih polja u moru

ispred obale Brazila.

“Za ova se izraelska le`i{ta znalo i prije ali nikada nisu nigdje na-vedena jer se pretpostavljalo da ne postoji tehnologija kojom bi se mogla iskori{tavati.”

Prema dr. Vinegaru, IEI, koja je vlasni{tvo ameri~ke telekomunika-cijske grupe IDT. Corp. se nada po~etku komercijalne proizvod-nje do kraja ovog desetlje}a i proizvodnji 50.000 barela dnevno na po~etku rada. Bio bi to samo mali djeli} od 270.000 barela po danu koliko Izrael svakodnevno potro{i ali i ~ va`an korak prema energetskoj neovisnosti zemlje.

Dr. Vinegar procjenjuje da svaka tona {kriljca sadr`i otprilike 25 galona nafte (jedan barel nafte jednak je 42 galona – oko 160 li-tara).

Proces ekstrakcije uklju~uje zagrijavanje stijene u podzemlju kori{tenjem elektri~nih grija~a na otprilike 325 °C kada ugljikove veze u stijeni po~inju pucati. Nafta koja je dobivena na takav na~in lagana je i lako se rafinira u cijeli niz proizvoda kao {to su kerozin i dizel.

Budu li rane faze istra`ivanja uspje{ne, idu}a bi bila demonstra-cijska faza koja }e potrajati tri do ~etiri godine. Tek nakon toga po~ela bi komercijalna operacija. Dr. Vinegar smatra da bi u toj fazi na projektu radilo do 1.000 ljudi, mnogi od njih bili bi in`enjeri specijalisti iz inozemstva.

Osim toga, dr. Vinegar dodaje: “Za fazu pilota i demonstracije nije nam potrebno financiranje ali kad stignemo od 50.000 barela dnevno trebat }emo partnera. Sve velike kompanije ve} su s nama stupile u kontakt.”

Dr. Vinegar ka`e da je projekt jo{ uvijek suo~en s cijelim nizom prepreka: “Postoji geolo{ki rizik. Pitanje je postoji li nafta u komer-cijalnim koli~inama? Kakva je opasnost za vodonosnik? Mi nema-mo nikakvih sumnji da nafta postoji i da je kvalitetna ali tek }emo pilotom to mo}i i dokazati. Zatim, tu je i tehnolo{ki rizik: mo`emo li bu{iti horizontalna le`i{ta i mo`emo li u njih smjestiti grija~e? I ho}e li oni potrajati? Kona~no, tu su i ekonomski rizici, {to }e biti s cijenom nafte? Ali, mislim da }e cijena nafte nastaviti rasti i to do te mjere da }e 2030. godine biti oko dvjesto dolara po barelu.”

Tu je i ~etvrti potencijalni rizik: ho}e li se ovaj projekt uspjeti no-siti s kritikama lobija za za{titu okoli{a i zadobiti podr{ku javnosti. To je vjerojatno najve}i izazov s kojim se suo~avaju dr. Vinegar i njegovi kolege. �

Rezerve nafte u {kriljcu mogle bi od Izraela napraviti velikog svjetskog proizvo|a~aIan King, prevela Dubravka Ple{e

Vic koji @idovi prepri~avaju ve} generacijama, a pri~ala ga je i Golda Meir, biv{a premijerka Izraela, glasi: “Za{to nas je Mo{e odveo na jedino mjesto na Bliskom istoku na kojem nema nafte?”

ruach_br_19_.indd 54 30.3.2012 2:21:41

RUAH HADA[A

55

VIJESTI IZ IZRAELA

Nakon nekoliko godina namjernog zanemarivanja, u pro{lih ne-koliko tjedana do{lo je do zna~ajne promjene u na~inu na koji se ultraortodoksna zajednica odnosi prema “talibankama” – Haredi `enama koje zbog ~ednosti odijevaju pla{teve.

Ekstremna frakcija Eda Haredit u jeruzalemskom susjedstvu Mea [earim pokrenula je rat protiv “`ena u pla{tevima”, kako ih na-zivaju na Haredi ulicama i, iznena|uju}e, osudila ovaj radikalni religiozni fenomen.

Sve do nedavno Haredi dru{tvo nije pokazivalo nikakav interes za pokretanje bitke, ali nedavni dokazi o postupcima “talibanki” po-krenuli su rat. Rabini Eda Haredit shvatili su da su ove `ene prena-puhale pitanje ~ednosti.

Prema nekim svjedo~enjima, `ene odbijaju intimne odnose sa svojim mu`evnima (osim u iznimnim slu~ajevima), ne dopu{taju o~evima da vide vlastite k}eri i prisiljavaju vlastitu djecu na brak u vrlo ranoj dobi. Haredim tvrde da su se “talibanke” pretvorile u opasnu, anarhisti~nu sektu koja u ime vjere ugro`ava svoje obitelji.

Na posebnom sastanku Badatza – vrhovnog vjerskog i duhovnog autoritet Eda Haredit – donesena je izjava naslovljena: Sveti poziv na nedodirljivost izraelskih domova. Rabini su upozorili `idovske `ene da se dr`e podalje od obi~aja “talibanki” koje su “osu|ene na propast”. Proglas je doveo do niza protesta protiv ovih `ena – ekstremistkinja te ~ak i protiv rabina za koje se sumnja da s njima sura|uju. U Mea [earim su odr`ane i demonstracije na kojima su bile stotine ljudi, me|u kojima i ro|aci “talibanki” koji se protive njihovom na~inu `ivota.

Pristojnost iznad svega

Fenomen “prekrivenih `ena” po~eo se razvijati prije nekoliko go-dina, uglavnom u Jeruzalemu i Beit [eme{u. U njega su uklju~eni deseci `ena – bilo ultraortodoksnih povezanih s Eda Haredit bilo biv{ih svjetovnjakinja.

Te su `ene radikalizirale stari obi~aj koji je prihva}ao dio Haredi populacije, omatanja vrata i prsa debelim {alom. Umjesto toga, ove su se `ene odlu~ile odijevati u crninu i potpuno prekrivati svo-ja lica, smatraju}i muslimanska pravila pristojnosti svojim uzorom.

Majka i k}er ’talibanke’Tijekom godina fenomen se po~eo {iriti i “sekta” danas ima neslu`bene vo|e koji nagovaraju prijatelje na neposluh rabinima.

Neki ~lanovi grupe stroga pravila odijevanja name}u i svojim ma-loljetnim k}erima te odbijaju slati djecu u {kole ~ije se osoblje ne dr`i njihovih principa. Uvjereni su da sebe i svoje dostojanstvo

`rtvuju za otkupljenje ̀ idovskog naroda te su stoga voljni od{utjeti svaku uvredu. Kona~na kap koja je prelila ~a{u u borbi Haredi po-pulacije protiv “prekrivenih `ena” bilo je otkri}e dvaju svjedo~enja koja bacaju zastra{uju}e svjetlo na njihovo dru{tvo. Prvi incident govori o `eni koja je radije ra|ala kod ku}e nego da ode u bolni-cu, “zbog ~ednosti”. Nije se predomislila ni kada je `ivot djeteta bio u opasnosti zbog komplikacija pri porodu. Kona~no su djelat-nici Hitne pomo}i, koji su pozvani kako bi spasili dijete, odvezli novoro|en~e u bolnicu protiv maj~ine volje – a bolnica je u cijelu pri~u uplela socijalne slu`be i rabine.

U drugom incidentu, dvije `ene, voditeljice grupe, odlu~ile su zdru`iti svoju djecu – {esnaestogodi{njeg dje~aka i djevojku od 23 godine – a da o svojoj odluci nisu obavijestile o~eve djece. @ene su odr`ale obred vjen~anja protiv volje maloljetnog mlado`enje koji je nedugo poslije zatra`io razvod od svoje `ene.

Kada je `ena odbila prihvatiti razvod, mladi} se odlu~io o`eniti drugom `enom i po~initi bigamiju koja je protuzakonita i po Ha-lahi kontroverzna. Mladi} je prikupio mi{ljenja 100 rabina koji su mu dopustili da se ponovo o`eni usprkos postojanju halahi~ke za-brane poligamije.

Protesti u Mea [earimu

Jedna od osoba uvu~ena u ovu pri~u je i rabi Aharon Rompler, kojega Haredi optu`uju da pru`a duhovnu podr{ku ekstremistki-njama.

Od Romplera je ve} nekoliko puta tra`eno da javno ka`e da se protivi ovoj pojavi kako javnost ne bi sumnjala da Badatz govori upravo o njemu kada osu|uje “svakoga tko u tome sudjeluje” – ali to je odbio u~initi, ~ak i nakon {to su izneseni inkriminiraju}i do-kazi o njegovom kontaktu s nekim od `ena.

Suradnici rabina objasnili su da Rompler ne}e poricati da se pro-glas rabina odnosio upravo na njega jer takva implikacija niti ne postoji a kada bi se od toga ogradio, ljudi bi rekli da je sigurno kriv.

Prema rije~ima Romplerovih suradnika, sama ~injenica da njegova supruga i k}eri ne prekrivaju svoja tijela pla{tevima dokazuje da nije ni na koji na~in povezan s “talibanskom sektom”.

Ovakvo obja{njenje nije zadovoljilo aktiviste koji su pred Romple-rom ku}om organizirali proteste a prema nekim izvje{}ima Rom-pleru je ~ak zaprije}eno smr}u.

U me|uvremenu se Haredi mediji nastavljaju baviti ovim proble-mom i izvje{tavaju o svakom novom doga|aju i svakoj izjavi rabina vezanoj uz ovaj fenomen. Glavno pitanje i dalje ostaje: Ho}e li sve zavr{iti otvorenim ratom ili s mirom? �

Haredim poja~avaju rat protiv “talibanki” Kobi Nahshoni, Ynet, prevela Dubravka Ple{e

Ekstremna frakcija Eda Haredit odlu~ila je prozvati `ene koje nose pla{teve nakon {to je otkriveno da odbijaju djecu slati u {kole te, zbog ~ednosti, ugro`avaju obitelj.

ruach_br_19_.indd 55 30.3.2012 2:21:43

RUAH HADA[A

56

ZANIMLJIVOSTI

METULLA, Izrael (AP) – Arapsko-`idovska hokeja{ka ekipa neo~eki-vano uklanja barijere u ovom udaljenom kutu sjevernog Izraela te nadilazi ograni~enja jezika, kulture i konflikta.

Prije nekoliko godine, bilo je nezamislivo da bi u ovom dijelu Izra-ela mogla postojati mje{ovita ekipa. Na suhom i vru}em Bliskom istoku hokej je prakti~ki nepostoje}i a odnosi izme|u Arapa i @idova u ovom zapaljivom podru~ju, nedaleko napetih granica s Libanonom i Sirijom, uistinu su hladni. Arapski igra~i koji igraju za juniorsku hokeja{ku ekipu Metulle dolaze s Golanske visoravni koju kontrolira Izrael te, tehni~ki govore}i, ~ak nisu ni Izraelci.

Ali, zahvaljuju}i slu~ajnoj kombinacije velikodu{ne filantropije, lokalnom zaljubljeniku u hokej te gradona~elniku – Arapu koji je lud za sportom, ovaj mje{oviti tim tinejd`era izuzetno je uspje{an.

“Kada igramo zajedno zaboravljamo da smo Arapi i @idovi”, ka`e Mayyas Sabag, dvanaestogodi{njak iz sela Majdal Shams u kojem `ive Druzi. On je jedan od petorice Arapa – sporta{a u ekipi od ~etrnaestero djece koja }e ovaj mjesec otputovati u Kanadu.

Ekipa je nastala zahvaljuju}i Kanadskom centru Metulle, velikom sportskom kompleksu kojega su kanadski @idovi poklonili ovom ruralnom pograni~nom gradi}u tijekom 1990-ih. U zgradi Centra smje{teno je jedino hokeja{ko klizali{te olimpijskih dimenzija u Izraelu. Kada hokeja{i krenu klizati, jedina napetost koja se osje}a je uzbu|enje nadmetanja.

“Kada sam na ledu ne osje}am tlo pod nogama”,ka`e Maya al-You-sef, trinaestogodi{nja djevoj~ica, Druzijka Arapkinja.

Kovr~ave kose skrive pod kacigom, Maya je jedna od dvadeset i ~etvero djece koja kli`u, ko~e i vijugaju ledom tijekom treninga. Dvije arapske djevoj~ice i tri dje~aka koji su dio ekipe, rekli su da nikada nisu sreli @idove svojih godina prije nego {to su po~eli igrati hokej. Isto su i @idovi rekli o Arapima. Od svojih `idovskih suigra~a mladi Arapi nau~ili su i mnogo rije~i hebrejskog.

No, stavimo li jezik na stranu, postoji mnogo jasnih kulturalnih razlika izme|u glasne i ve}inom sekularne `idovske djece te kon-zervativnije, pristojne arapske djece.

Trener, roditelji i sponzori sla`u se da je ovaj projekt tek mali ko-rak prema stvarnom miru u regiji. I, iako mnogi igra~i priznaju da ba{ i nisu bliski prijatelji, ipak ka`u da su zajedni~ki treninzi promijenili na~in na koji gledaju jedni druge.

“Upoznali smo se za vrlo kratko vrijeme”, rekao je ~etrnaestogodi-{nji Niv Weinberg. “Ne `ivimo samo mi ovdje (u Izraelu). Ovo nije samo na{a zemlja.”

Levav Weinberg, tridesetogodi{nji proizvo|a~ jabuka iz Metulle i zaljubljenik u hokej, utemeljio je kanadsko-izraelsku {kolu hokeja prije dvije godine uz pomo} novca kanadskog @idova, filantropa Sydneyja Greenberga. Greenberg je financirao pla}u trenera, opre-mu i platio tro{kove klizali{ta nadaju}i se upoznati Izraelce s ovim popularnim zimskim sportom.

Kako bi potaknuo i druge da se upi{u u klub, Weinberg je gra-dona~elniku Majdal Shamsa, Dolanu Abu-Salehu nahvalio projekt.

Selo Majdal Shams smje{teno je na Golanskoj visoravni, planinskoj zaravni koju je Izrael preoteo Siriji u ratu 1967. godine. Iako je Izrael kasnije anektirao ovo podru~je, me|unarodna zajednica ni-kada nije priznala tu aneksiju pa se stanovnici Golanske visoravni jo{ uvijek smatraju Sirijcima ili o sebi govore kao o Arapima ili o Druzima. Izraelski Druzi bitno se razlikuju od sirijskih jer slu`e u izraelskoj vojsci i dobro su integrirani u izraelsko dru{tvo.

No, granice se nisu ~inile bitnima nakon {to je trideset~etverogodi{nji Abu -Saleh roditeljima obe}ao besplatan autobus do Metulle uda-ljene 12 kilometara koji }e njihovu djecu voziti na treninge. U samo nekoliko tjedana, stotinjak mladih Arapa prijavilo se za tre-ninge, ~ak su osigurali i prevoditelja.

Weinberg se suo~io s novim izazovom – kako navesti `idovsku dje-cu da se uklju~e. Roditelji nisu `eljeli da im djeca igraju s Arapima. Weinbergu je po{lo za rukom pridobiti roditelje tako da je posta-vio cijenu od pet dolara za trening. Tako su roditelji dobili povolj-nu cijenu za aktivnost koja }e im okupirati djecu. Uz sto dvadeset Arapa, za treninge se prijavilo vi{e od 200 `idovske djece.

Novi arapski i `idovski u~enici u {koli hokeja su razdvojeni u za-sebne grupe, u nastojanju da im se pomogne izgraditi samopo-uzdanje na ledu prije nego li ih me|usobno upoznaju. Ali, kada djeca postanu dovoljno vje{ta na ledu da se natje~u, smje{ta ih se u mije{ane arapsko-`idovske ekipe.

“Tada shvate da su to ~lanovi njihove ekipe i da je jedini na~in da pobijede u natjecanju da se slo`e i sura|uju”, rekao je Weinberg.

Neko je vrijeme Weinbergu po{lo za rukom dovesti i mali broj li-banonske djece i to zahvaljuju}i jo{ jednoj povijesnoj slu~ajnosti. Granica prolazi obli`njim selom Ghajar koje je pod nadzorom Izra-ela, ~iji su stanovnici dodu{e Libanonci ali imaju dozvolu ulaska u Izrael. Na `alost, projekt je propao kada su neki roditelji iz Gha-jara povukli svoju djecu iz ekipa. Izraelska vojna kontrolna to~ka, koja se nalazi na ulazu u selo, ~esto je zadr`avala igra~e i zbog toga su i treninzi kasnili. Metulla, koja se nalazi na samoj granici s Libanonom, vidjela je poprili~an broj oru`anih sukoba. Godine

Hokej uklanja barijere izme|u Arapa i @idova Prevela Dubravka Ple{e

Kanadski centar u Metulli je mjesto gdje stasaju mladi sporta{i te gdje privremeno zaboravljaju {to ih sve dijeli

ruach_br_19_.indd 56 30.3.2012 2:21:43

RUAH HADA[A

57

Pokrovitelj ovih hokeja{a Greenberg se nada da se njihov interes za hokej ne}e smanjiti pa im je odlu~io platiti put u Kanadu na desetodnevnu hokejsku turu.

Bit }e na utakmici Toronto Maple Leafsa i Ottawa Seniorsa, upo-znat }e neke od igra~a, odr`ati treninge i igrati s drugim ekipama, ka`e Shoshana Rabinowitz, Greenbergova pomo}nica. U svakom }e ih gradu ugostiti `idovske obitelji a Druzi i @idovi u obitelji }e biti smje{tani zajedno kako bi se oja~ala njihova prijateljstva.

“Tako sve po~inje, od sitnica”, ka`e Weinberg. �

2006. Izrael se u na{ao u okrutnom ratu protiv gerilaca Hezbo-llaha u Libanonu. U tom sukobu Izrael je izborio kontrolu nad obje strane Ghajara. Iako je to podru~je od tada uglavnom mirno, Majdal Shams je svjedo~io dvama smrtonosnim incidentima pro{le godine kada su palestinski demonstranti iz Sirije poku{ali nasilno pre}i granicu.

Hokej u Izraelu, zemlji od skoro 8 milijuna ljudi igra tek nekolici-na. Postoji otprilike {est tisu}a hokeja{a u Izraelu i oni igraju u tri razli~ite lige, ovisno o dobi, ka`e trener Ben Chernie. Ali, zahvaljuju-}i ovom klizali{tu i velikoj lokalnoj populaciji imigranata iz biv{eg So-vjetskog Saveza, Metulla se profilirala kao izraelsko sredi{te hokeja.

ZANIMLJIVOSTI

Mo`e li ~ovjek istovremeno biti i Arap i cionist? ^ini se da mo`e! Samo pitajte Shirin Shlian, dvadesetogodi{nju vojnikinju IDF-a iz jednog og galilejskih arapskih sela ~iji je zadatak u izraelskoj voj-sci ohrabriti maturante da se pridru`e obrambenim snagama. Dok mnogi mladi @idovi ~ine sve {to je u njihovoj mo}i kako bi izbjegli vojnu slu`bu, pri~a o obitelji Shlian ~ini se prili~no nevjerojatnom: Shirin nije jedina koja slu`i u IDF-u – njezin brat je bojnik u aktiv-noj postrojbi, a drugi brat je slu`io u postrojbi grani~ara.

“Mnogi Arapi i @idovi pitaju me za{to sam se pridru`ila IDF-u”, pri~a Shirin prijateljima u gradu Nazareth Illit na sjeveru Izraela. “Osobito me to ~esto pitaju @idovi kada ~uju da sam arapkinja i ne razumiju kakve ja veze imam s voskom i za{to sam se pridru`ila.”

“Sigurno se radi o dobrom obrazovanju kojega sam dobila kod ku-}e. Svima se nasmije{im i ni sa kime se ne prepirem.”

Shirin je regrutirana prije nekoliko mjeseci te je pro{la te~aj za mlade instruktore. Dio njezinog posla je i posje}ivati srednje {kole u Nazareth Illitu i pripovijedati u~enicima tre}ih i ~etvrtih razreda o pridru`ivanju vojsci.

“Pou~avam u~enike o prvoj obavijesti o regrutaciji, pridru`ivanju IDF-u i poslovima koje im vojska nudi. Osim toga, obavljam osob-

ne razgovore sa svakim u~enikom u nastojanju da ih ohrabrim da se odlu~e na ovu va`nu i zna~ajnu odluku.”

“U~enici me po{tuju zbog odluke da se pridru`im IDF-u te da na takav na~in doprinesem boljitku svoje dr`ave.”

Ali, kako bi bila sigurna, Shirin ipak skida uniformu i nosi civilnu odje}u kada ide ku}i kako bi sprije~ila da je maltretiraju oni koji se ne sla`u s njezinom odlukom.

No, o tome Shirin ka`e: “Nikoga se ne bojim i nitko mi nije prije-tio.”

Zavr{ava razgovor ovim rije~ima: “Silno se ponosim svojom slu`bom u vojsci. Oduvijek sam sanjala da }u se pridru`iti IDF-u i dati svoj obol sigurnosti na{e zemlje.” Ka`e da je u toj odluci podr`ava i mladi} koji tako|er slu`i u vojsci.

Gradona~elnik Nazareth Illita, Shimon Gapso, za Shirin ima samo lijepe rije~i: “Vojnikinja Shirin daje pozitivan primjer. Mnogo je ta-kvih kao {to je ona u Nazareth Ilitu, gradu koji simbolizira su`ivot svih svojih gra|ana.” �

Arapska vojnikinja IDF-a: Ponosna sam {to slu`im svojoj zemljiIsrael Moskovitz, prevela Dubravka Ple{e

Dok mnogi mladi @idovi izbjegavaju vojnu slu`bu, dvadesetogodi{nja Shirin Shlian iz Galileje poti~e maturante da se pridru`e borbenim jedinicama. “To je dio dobre naobrazbe koju sam primila kod ku}e”, obja{njava ona.

ruach_br_19_.indd 57 30.3.2012 2:21:43

RUAH HADA[A

58

ZANIMLJIVOSTI

Sa ratnim sukobima na Srednjem istoku, sa globalnim tero-rom koji dobija na intenzitetu, sa globalnim antisemitizmom, u porastu,mislim da je pravo vreme, vi{e nego ikada, da iznesem za{to sam ponosan {to sam Jevrejin.

Ponosan sam {to sam Jevrejin – jer Jevreji nikada ne kidnapuju.

Ponosan sam sto sam Jevrejin, jer Jevrejsko obrazovanje nikada ne govori o “mu~eni~koj smrti” i mr`nji.

Ponosan sam {to sam Jevrejun, jer moji verski vo|e i verske slu`be ne teraju me u ludo stanje da ubijam druge.

Ponosan sam {to sam Jevrejin, jer usred rata Jevreji demonstriraju i protestuju da bi za{titili prava arapske/izraelske manjine.

Ponosan sam {to sam Jevrejin, jer i kada je Izrael pogre{no i la`no optu`en za ubijanje nevinih civila, jevrejske vo|e se odmah izvi-njavaju za svaki izgubljeni `ivot – umesto da to proslavljaju puc-njavom u vazduh.

Kada svet osu|uje Izrael za masakr u Jeninu, kada svet osu|uje Izrael za bombardovanje civila na pla`ama Gaze, kada svet osu|uje Izrael za ubistvo de~aka u zaklonu iza zida, kada svet osu|uje Izra-el za bombardovanje zgrade u Libanonu i smrt 56 civila – i kada se poka`e da su sve ove optu`be la`ne – da su to otrovne antisemit-ske la`i i kada znam u dubini mog srca da sve to nije istina i {to se i posle poka`e – onda sam ja ponosan {to sam Jevrejin.

Ponosan sam {to sam Jevrejin i zato {to je izraelska Armija tako sna`na i treba joj ne{to vi{e od ~etiri nedelje da uni{ti vrlo suro-vog neprijatelja, koji se spremao {est godina za taj rat i onda svet kritikuje izraelske odbrambene snage i ka`e da posao nisu odradili dovoljno brzo.

Ponosan sam {to sam Jevrejin kada izraelska Armija pre bombar-dovanja baca letke i obave{tava libanonske gra|ane, i poziva ih preko mobilnih telefona da se sklone pre nego {to po~ne bom-bardovanje.

Ponosan sam {to sam Jevrejin zato {to demokratije sveta govore o borbi protiv terorizma ali jedino Izrael ostaje sam da iznese teret borbe sa Hezbolahom, produ`enom rukom Irana i Sirije.

Ponosan sam {to sam Jevrejin zato {to nema plja~ka{a niti kra|e imovine, kada se gradovi na severu Izraela: Kirijat Smone, Naha-rija, Saf ed pretvaraj u gradove duhova kada se na|u pod udarom raketa sa Severa.

Kada Izrael treba da brani svoje pravo na opstanak, kada treba da se bori sa dobro naoru`anim islamo fa{istima, kako ih je nazvao predsed-nik Bush, kada Izrael treba da vodi ovaj rat sa vezanim rukama, da ne bi do{lo do stradanja nevinih civila i da ne bi mediji imali ne{to istinito da izve{tavaju, pod optu`bom o nesrazmernoj upotrebi sile, kao da su salve ka}u{a i raketa ispaljene na Izrael u srazmeri sa upotrebljenom silom i kada Izrael ove pretnje sa Severa i Juga ukloni, uz komentare neobjektivnih medija, onda sam ja ponosan {to sam Jevrejin.

Ponosan sam {to sam Jevrejin kada sa Edinbur{kog filmskog festi-vala po{alju poruku izraelskom direktoru, ~iji se film prikazuje – da ne dolazi, a on odgovara: “Ne ja dolazim.“

Ponosan sam {to sam Jevrejin, jer Mel Gibson nije Jevrejin.

Ponosan sam sto sam Jevrejin kada UN Komisiju za ljudska prava ~ine dr`ave kao sto su Sirija, Libija i Iran a Izrael nije pozvan da se priklju~i.

Ponosan sam {to sam Jevrejin kada ma|ioni~ar David Blain ogla{ava svoj dolazak u Izrael da bi zabavljao decu koja `ive u skloni{tima i izjavi medijima da `eli da ohrabri i ostale izvo|a~e da stanu na stranu Izraela u njegovoj borbi za opstanak.

Ponosan sam {to sam Jevrejin kada rusko/izraelski poslovni ~ovek samoinicijativno opremi potpuno, dva grada/ {atora na obali mora za 6.000 stanovnika kako bi mogli da prihvate Izbeglice sa severa. Dva grada {atora koji su podignuti za samo 24 ~asa.

Ponosan sam {to sam Jevrejin kada Izraelci leve i desne politi~ke orijentacije podr`avaju odluku vlade da se bori, kada je 97 % sta-novnika jedinstveno u odluci da se brani kada Izraelci iz Jerusalima nude skloni{ta porodicama sa severa, kada se hrana iz Negeva deli vojnicima na frontu. Kada armija {alje svoje vojnike na posebne du`nosti da raznose pelene po skloni{tima i da zabavljaju i smiruju decu po skloni{tima.

Ponosan sam {to sam Jevrejin kada se podse}amo tri nedelje pre Tish B Av na stra{ne stvari koje smo izdr`ali kao narod – i onda Bog nam ponudi utehu i nadu i jo{ obe}anje da }emo poraziti na{e neprijatelje da }emo istrajati. I da }e Am Israel Chai / narod Izraela }e `iveti.

Ponosan sam {to sam Jevrejin i zato {to kada smo objavili da je Bog na na{oj strani imali knjigu koja to dokazuje.

Mladi student, Jevrejin iz SAD-a. �

Za{to sam ponosan {to sam Jevrejinpismo jednog studenta iz SAD-a snimljeno na Youtubu a preveo Josef Baruhovi}

Na na{u veliku radost. obitelj Peri{i} Zorana, vlasnici du}ana “Ka{mir” darovali su na{oj zajednici prekrasan Buhara tepih, koji krasi klub. Klub je oplemenjen i dobio je potpuno novu dimenziju.

Srda~no im se zahvaljujemo na vrijednoj donaciji.

Donacija tepiha

ruach_br_19_.indd 58 30.3.2012 2:21:43

RUAH HADA[A

59

Srdele s endivijom. Via Portico d’Ottavia.

ZANIMLJIVOSTI

Attilia Pavoncella, talijanskog @idova i kuhara amatera, ve}inu dana mo`e se prona}i u ulici Portico d’Ottavia, glavnoj ulici nekada{njeg rimskog `idovskog geta, kako poma`e supruzi Speranzi u njezinoj suvenirnici ili sinu Umbertu u njegovom ko{er restoranu. U toj ulici `ivi vi{e od 60 godina i gledao je kako se iz tihog {etali{ta poplo~anog kamenom, s jednim do dva restorana, pretvara u uli-cu tenda, suncobrana i stolova rimskih ko{er restorana izniklih u posljednjih deset godina. Jelovnici ispisani na plo~ama obe}ava-ju najautenti~nije verzije popularnih pr`enih specijaliteta rimskih @idova. Carciofi alla guidia (arti~oke na `idovski na~in) ili fiore di zucca ripieno (cvjetovi tikvica punjeni mozzarelom i srdelama) natje~u se za pa`nju turista iz cijelog svijeta – @idova i ne`idova. “Postalo je moderno biti @idov,” ka`e Pavoncello, niski ~ovjek ~vr-ste gra|e, osamdesetih godina i velikih sme|ih o~iju koje blistaju nekim vragolastim sjajem.

Pavoncello `ivi u stanu iza ugla, u starom getu u kojem je nastala ve}ina jela rimsko-`idovske kuhinje. Pri~a je po~ela prije getoiza-cije, jo{ u vrijeme kad se od 7 do 40 tisu}a @idova koji su imi-grirali u Rim iz drevnog Izraela jo{ u pretkr{}ansko doba, brzo priviklo na kori{tenje obilja jeftinog maslinovog ulja, vina i ribe. U 14. stolje}u ta se hrana smatrala aristokratskom, ka`e povjesni~ar Ariel Toaff, autor knjige Mangiare alla Giudia (Jesti na `idovski na~in). Onodobni autori kao {to su Kalonimos ben Kalonimos i

Zedekija Anav opisuju blagdanski stol rimskih @idova prepun svih mogu}ih vrsta mesa i peradi pr`enih s ili bez gusje masti, nadjeve-nih u pitama ili poslu`enih u octu s metvicom ili klin~i}ima, a uz to janjetina, patke, kopuni i kozletina. Rimski @idovi koristili su i raznorazne za~ine, od cimeta do {afrana i jeli nadjevenu tjesteni-nu, grah, kestene, komora~ i uvijek popularne arti~oke pr`ene u dubokom ulju.

Do 16. stolje}a kuhinja rimskih @idova bila je uglavnom mje{avina lokalnog i ju`notalijansko-`idovskog utjecaja za~injenog tradici-jom koju su sa sobom donijeli Sefardi poslije izgona iz [panjolske. Ali cvjetanje rimsko-`idovskog kulinarskog umije}a prekinuto je tijekom protureformacije, od 1555. do 1870., kad je papa Pavle IV zatvorio sve @idove pod papinskom upravom u geta. Rimski @idovi su se morali nagurati u ~etiri bloka bole{}u opusto{~ene sirotinj-ske ~etvrti oko ulice Portico d’Ottavia. Papa je i{ao toliko daleko da je ograni~io i {to @idovi smiju jesti. Zato se jela kao {to su “arti~oke na `idovski” i “pr`eni fileti bakalara”, ~ak i danas, kombiniraju s jeftinim, sirotinjskim sastojcima, “jedinim sastojcima koje je crkva dopustila @idovima da koriste,” ka`e Toaff, “i tako pro{irila diskri-minaciju ~ak i na stol.”

Me|utim, rimski kuhari @idovi nisu se dali zbuniti, pa su “tijekom stolje}a osmislili vrlo ukusne recepte karakteristi~nog okusa,” ka`e

Kuhinja rimskog geta Alison Morse, Moment, prevela Dolores Bettini

Trastevere.

ruach_br_19_.indd 59 30.3.2012 2:21:44

RUAH HADA[A

60

Toaff. Srdele s endivijom su, na primjer, jelo koje su smislili @idovi rimskog geta kao odgovor na zakon o luksuzu (iz 17. st.) kojim se @idovima zabranjivalo da salate pripremaju s bilo ~ime osim s lisnatim povr}em i plavom ribom.

Tako su @idovi izmi{ljali recepte u kojima su od morskih plodova koristili, bakalar, ciple, srdele i harinige; `ivotinjske iznutrice: plu-}a, bubrege, tripice i slezenu nabavljali su u mjesnoj sto~noj farmi, a arti~oke, tikvice i koroma~ pronalazili su u okolici Rima. Zbog zatvo-renosti geta, kuhinja rimskih @idova razvijala se odvojeno od kuhi-nja ostalih obli`njih ̀ idovskih zajednica kao {to su Livorno i Ancona.

Siroma{tvo koje je obilje`ilo njihov `ivot u ulci Portico d’Ottavia, protegnulo se i do modernog doba. Naj`ivlja sje}anja Attilia Pa-voncella na djetinjstvo u Trasteveru, prvoj rimskoj `idovskoj ~etvr-ti, jest glad. “Kad sam bio mlad volio sam jesti sve jer ni~ega za jelo nije bilo,” ka`e jo{ uvijek sna`nim tenorskim glasom u kojem se mije{a talijanski rimski dijalekt s trunkama engleskog koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata nau~io od ameri~kih vojnika i iz rje~nika.

Pavoncello je ̀ ivio s roditeljima, sedmero bra}e i sestara i s ujakom u razdoblju talijanskog fa{izma, {to je jo{ jedno bolno poglavlje u rimsko-`idovskoj povijesti. Kad su 1938. Mussolinijevim rasnim zakonima @idovima ukinuta gra|anska prava, njegov otac, uli~ni prodava~, vi{e nije mogao legalno obavljati svoj posao, a Attilio, u to vrijeme dvanaestogodi{njak, nije smio vi{e i}i u {kolu. Umjesto toga je ocu i bra}i pomagao zaraditi za `ivot. “^im smo ne{to za-radili, ja bih se odvezao tramvajem ku}i i majci dao novac da kupi namirnice,” ka`e Pavoncello. Stalno je bio gladan; sje}a se maj~ine bocette in brodo, okruglica od mesa na~injenih uglavnom od kru-ha, u juhi “od vode malo zamrljane s paradajzom” s tjesteninom i, ako su imali sre}e, s par krumpira ili tikvica. “Bila je prava gozba kad smo sve to imali.”

Njegov otac je, klone}i se usput policije, prodavao sve {to je mo-gao. “Riskirao je `ivot dok nam je poku{avao pribaviti hranu,” ka`e Pavoncello. “Tako ga je i izgubio.” Nepuna dva mjeseca prije nego {to su saveznici oslobodili Rim, otac je odveden u Auschwitz i tamo

ZANIMLJIVOSTI

ubijen. Sre}om, ostatak obitelji je pre`ivio.

Iako je jasno da su hrana i kuhanje bili `ari{te Pavoncellovog `ivo-ta, on je postao stolar i izra|ivao namje{taj. Poslije rata je otvorio vlastiti du}an koji je cvjetao 60 godina, prvo u Trastevereu, a onda u ulici iza ugla njegovog stana. “Volim taj posao, zahtjevan je, tra`i diplomatske vje{tine, manire, kreativnost, inteligenciju. Ja nisam bio inteligentan, ali sam to postao.”

Sad u mirovini, Pavoncello isto to majstorstvo primjenjuje u svom kuhanju. “U`ivam u kuhanju,” ka`e. Koristi brojne recepte svoje punice, `ene koju je obitelj zvala nona Betta – {to je tako|er naziv koji je Attilijev sin dao svom mlije~nom ko{er restoranu u ulici Portico d’Ottavia.

Pavoncello je prona{ao na~in kako da olak{a pripremu brojnih tradicionalnih jela, pa izbjegava pr`enje u dubokom ulju {to se naj~e{}e povezuje s rimsko-`idovskom kuhinjom i u mnogim je-lima umjesto mesa ili sira koristi povr}e. Prilago|avanjem tradici-onalnih rimskih jela pravilima ko{era, opridonio je jedinstvenosti `idovske kuhinje. Za Pavoncellovim stolom, kao i za stolovima ostalih 15.000 @idova te u sve ve}em broju restorana u ulici Porti-co d’Ottavia, rimsko-`idovska kuhinja predstavlja tradiciju unutar tradicije koja je napokon privukla pa`nju kakvu zaslu`uje.

Aliciotti con l’indivia secondo Attilio – Srdele s endivijom na Atti-lijev na~in

• 6 svje`ih srdela ili 8-12 fileta slanih srdela u maslinovom ulju• 2 srednje glavice kovr~ave endivije• 6 `lica maslinovog ulja• 3 `lice vinskog octa• morska sol i papar po potrebi

O~istite, operite i nare`ite endiviju. Ako koristite svje`e srdele, odre`ite im glave, uklonite kosti, operite ih i osu{ite. Srdele (ili slane filete) nare`ite na male komade. Zatim sve sastojke stavite u posudu za pe~enje i dobro promije{ajte. Pecite u prethodno za-grijanoj pe}nici oko 12 min. ili dok endivija ne omek{a i postane sme|a na rubovima. Poslu`ite toplo. �

Technion Institute of Technology i Rambam Medical Center prvi u svijetu su uspjeli iz unaprijed programiranih embrional-nih mati~nih stanica, proizvesti nove krvne `ile. Tim koji pred-vodi prof. Joseph Itskovitz-Eldor, proizveo je nove stanice, na-zvane perycites, koje imaju klju~nu ulogu u izgradnji krvnih `ila i osiguravanju njihovog funkcioniranja. Te stanice su ubrizgali u mi{i} na nozi laboratorijskog mi{a koji ima lo{u cirkulaciju. A onda su te stanice proizvele nove krvne sudove koje su obno-vile mi{i}ne stanice o{te}ene zbog nedostatka kisika. Stanice }e se mo}i proizvesti i iz genetski modificiranih stanica odrasle oso-be {to }e umanjiti mogu}nost odbacivanja. Rezultati istra`ivanja poma`u u izu~avanju kako postupati s bolestima koje o{te}uju dotok krvi u srce, udove i druge organe. Ta o{te}enja mogu biti rezultat komplikacija, npr., kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.

Vijesti iz znanosti priredila Dolores Bettini

* * *Lexifone, tvrtka sa sjedi{tem u Haifi, pustila je u prodaju svoj najnoviji proizvod – napredni softver za automatsko prevo|enje kojem nije potreban ni Smartphone ni internetska veza. Lexi-fonova tehnologija ljudima omogu}uje da razgovaraju na razli~itim jezicima; dok jedan sugovornik govori, ono {to ka`e automatski se prevodi na jezik drugog sugovornika i obrnuto. Za po~etak, jezici prevo|enja su engleski, {panjolski i talijanski, a u planu su francuski, njema~ki, portugalski, japanski, kineski i korejski. Lexifone ima vlastite ra~unalne servere za pokretanje sofisticiranog softvera za prepoznavanje govora koji razumije i govori razne jezike i koristi se zbirkom glasovnih rje~nika. Servis se aktivira tako da se prvo nazove Lexifone server s bilo kojeg telefona, a zatim osobu s kojom se `eli razgovarati. �

ruach_br_19_.indd 60 30.3.2012 2:21:47

RUAH HADA[A

61

ZANIMLJIVOSTI

BALTIMORE – Zna~e li vam i{ta imena Pavel Haas, Gideon Klein, Erwin Schulhoff i Viktor Ullman? A Ferdinand Hiller, Ignaz Mo-scheles, Henry Herz, Giacomo Meyerbeer i Karl Goldmark? Mic-haelu Wolpeu, izraelskom pijanistu, koji sam sebe prvenstveno smatra kompozitorom i ljubiteljem lijepe glazbe, ta imena zna~e neopisivo mnogo.

Wolpe je odlu~io spasiti njihove kompozicije, i time njihove ba{tine. Haas, Klein, Schulhoff i Ullman ubijeni su u Holokaustu. Hiller, Moscheles, Herz, Meyerbeer i Goldmark bili su kompozitori 19. stolje}a ~ija su djela, uz mnoga druga, nacisti zabranjivali i spa-lili pa stoga i danas mnoga nedostaju.

Desetljetna potraga za partiturama odvela je Wolpea, koji je ina~e pro~elnik katedre za kompoziciju i dirigiranje Jeruzalemske aka-demije glazbe i plesa, u arhive i biblioteke Njema~ke, Amerike i Engleske te do privatnih zbirki diljem svijeta.

Ali, Wolpe se ne bavi samo pribavljanjem partitura za koje se odav-no mislilo da su izgubljene. On tu glazbu i izvodi te tako o`ivljava djela i time i njihove autore. Ponekad to podrazumijeva i dodatni rad jer neka nedovr{ena djela treba dovr{iti. Ali, to je rad kojemu se Wolpe s rado{}u posve}uje.

“@idovi su bili silno uklju~eni u glazbeni `ivot Srednje i Zapadne Europe 19. stolje}a. Nisu postojali samo Mendelssohn i Brahms. Mnogi od tih autora su danas zaboravljeni jer su ih nacisti izbrisa-li”, rekao je Wolpe u intervjuu iz svog doma u kibucu Sde Boker poslije naporne no}ne smjene u zajedni~koj blagovaonici. “Svi ovi kompozitori – jedini razlog zbog kojeg su zaboravljeni je antisemi-tizam. @elim ih istra`iti i vratiti njihova djela na pozornicu.”

Wolpe traga {alju}i pisma i emailove stru~njacima u glazbenim ar-hivama i kolegama na polju glazbe koji njegova pitanja proslje|uju dalje. Wolpe zna koja djela tra`i na temelju ~itanja biografija i no-vinskih isje~aka toga vremena.

Prije ~etiri godine silno mu se posre}ilo kada je dobio email iz Listove {kole glazbe iz Weimara u Njema~koj. Arhiva te {kole sadr`i

mno{tvo partitura koje su Nijemci pokrali od @idova zato~enih u koncentracijskom logoru Buchenwald a zatim poslali u Weimar. Tamo se nalaze i druga djela jer je glazba tih kompozitora bila izvo|ena tijekom mnogih desetlje}a na slavnom glazbenom festi-valu koji se odr`ava u tom gradu.

“Vidio sam cijele svjetove @idova koji su pisali prelijepu glazbu te do{li na festival – djela na razini Chopina, Berlioza i Schumanna”, rekao je Wolpe odgovaraju}i na pitanje o pretra`ivanju vajmarskog arhiva. “Osje}am silnu obavezu ova djela ponovo dovesti na po-zornicu kako bi i drugi u njima mogli u`ivati… To je moj cilj kao glazbenika i kao @idova.”

Wolpe je prvi puta ~uo za izgubljena djela prije nekoliko godina kada je dr`ao dvotjedni seminar o `idovskoj glazbenoj povijesti koju predaje ve} deset godina u Ku}i Givat Haim (Ichud) There-sienstadt, krilu koje su izgradili pre`ivjeli koncentracijski logor u okolici Praga. Wolpe je znao da su veliki romanti~arski kompozito-ri kao {to su Felix Mendelssohn i Gustav Mahler ro|eni @idovi ali da to nisu i ostali pa je `elio saznati vi{e o ostalim @idovima koji su bili “me|u najzna~ajnijim kompozitorima u Europi u 19. stolje-}e”, objasnio je Wolpe.

Wolpeu je u radu pomagao zamjenik predsjednika konzervatorija Liszta, Elmar Fulda, koji nije @idov. Fulda poma`e u lociranju par-titura, uklju~uju}i i partituru Herzla koju su prona{li prije godinu dana u privatnoj kolekciji u Kaliforniji.

Ova su dva profesora utemeljila i Filharmonijski orkestar mladih Jeruzalem Weimar. Sedamdeset studenata s jeruzalemske i vajmar-ske akademije svirali su na prvom koncertu kojeg je ovaj orkestar odr`ao koncem 2011. godine a posjetili su i Njema~ku i Izrael.

Orkestar uglavnom izvodi djela velikih europskih `idovskih kom-pozitora.

“Ve}ina ove glazbe nije bila zabranjena zato {to je bila lo{a”, rekao je Fulda. “Na{a je obaveza vratiti ovu glazbu svijetu.” �

Obnova izgubljene ba{tine europskih `idovskih kompozitora Hillel Kuttler, JTA, prevela Dubravka Ple{e

Michael Wolpe je odlu~an u obnavljanju i izvo|enju glazbe europskih `idovskih glazbenika koje su ubili nacisti.

ruach_br_19_.indd 61 30.3.2012 2:21:48

RUAH HADA[A

62

ZANIMLJIVOSTI

U prvom je stolje}u Filon napisao O kontemplativnom `ivotu, djelo u kojem opisuje grupu pojedinaca nazvanu Terapeuti koji su svoje `ivote posvetili slu`enju bo`anskom bi}u ili lije~enju. Godi-nama smo moji studenti i ja ~itali isje~ke iz toga djela koji opisuju zapanjuju}u pojavu: `idovsku samostansku zajednicu smje{tenu na obalama jezera nedaleko Aleksandrije. Njezini ~lanovi bili su sljedbenici alegorijske {kole u~enja i molitve te tako vrlo obrazova-ni ljudi. Jo{ me vi{e iznenadila ~injenica da su zajednicu sa~injavali mu{ki i `enski ~lanovi – “pro~i{}ene du{e” – ~edne vlastitim izbo-rom, ~eznu}i za mudro{}u.

@ene se opisuje kao “ostarjele djevice” dok se ~ini da su mu{karci napustili obiteljski `ivot. Iako su mu{karci i `ene bili odvojeni jed-ni od drugih, molitva i bogoslu`je na [abat i tijekom blagdana bila je zajedni~ka. Ovako pi{e Filon: “@ene su redovan dio zajednice s jednakim `arom i osje}ajem poziva… ~ednost koja dolikuje `en-skom spolu je o~uvana… `ene sudjeluju i u gozbama… poslije ve~ere imaju sveto bdijenje… dijele se u dva zbora… tako ispunje-ni ushi}eno{}u, mu{karci i `ene tvore jedan zbor i pjevaju pjesme zahvalnice Bogu, svojem spasitelju. Mu{karce pri tome vodi pro-rok Mo{e a `ene proro~ica Mirijam.”

Stvara se dojam elitne grupe bogatih i obrazovanih @idova koji su izabrali ̀ ivjeti ̀ ivotom egalitaristi~kog asketizma. Umjesto bra~nog

`ivota, odabrali su duhovni brak vlastite du{e s Bo`anstvom. Ove dvije grupe bile su odvojene jedna od druge tijekom {est dana u tjednu kada su komponirali psalme, molili, postili, odijevali samo nu`nu odje}u i ~itali sveta djela. Filonov opis pedesetog dana (vje-rojatno se radilo o [avuotu) opisuje bijele odore koje su nosili sjede}i na tvrdim klupama; zid je odvajao mu{karce od `ena. Svi su slu{ali predavanje za kojim je uslijedilo sudjelovanje u ve} opi-sanom pjevanju. Nevjerojatnog li fenomena!

Pro{le je godine moja draga prijateljica i kolegica Ross S. Kraemer objavila djelo Nepouzdani svjedoci (Unreliable Witnesses, Oxford University Press, 2010.) u kojem je iznijela sumnju u to~nost ovog izvje{}a. Koliko su pouzdani Filon i njegova pri~a? Iako Kraemero-va nije prva znanstvenica koja je posumnjala u istinitost Filonovog izvje{}a, njezina analiza mnogobrojnih tuma~enja navodi ~ovjeka da stane i zamisli se: Je li takvo {to bilo mogu}e? Je li ovakva za-jednica uop}e mogla postojati? Mo`da se radi samo o proizvodu Filonove ma{te? Je li se itko, mu{karci ili `ene, zaista upu{tao u ovakve postupke? Koliko je vjerojatno da su `ene poput onih koje Filon opisuje, “ostarjele djevice”, `ene bez djece, `ene asketkinje, uistinu postojale u prvom stolje}u? Je li Filon sve to izma{tao? Je li taj opis bio retori~ko djelo? Ne ~ini li se prebogato detaljima da bi se radilo o ma{ti? Kraemerova postavlja zanimljivu mogu}nost da je mo`da Filon svoje razmi{ljanje zapo~eo s Mo{eom kao idealnim filozofom i nastavio stvarati sliku zajednice utemeljene na njego-vom vi|enju `ivota proroka Mo{ea. Mo`da je sve utemeljeno ne njegovom tuma~enju Izlaska 15, u kojem se nalazi i pjesma koju su Izraelci pjevali pored Mora trstikovog u zboru predvo|enom Mo{eom ali i pjesma koji je pjevala Mirijam nakon {to ih je Ha{em spasio od Egip}ana (Kraemer, 83-109)?

Kako sada mogu pou~avati o ovom velikom tekstu? Vi{e nisam si-gurna je li ova zajednica postojala a uvijek svoje studente u~im da svoje izu~avanje moramo temeljiti na tekstovima baziranim na ~injenicama. Ali, prou~avanje `idovskog `ivota tijekom kasne anti-ke a osobito `ivota `ena nikada nije ni bilo jednostavno. Ponekad sama pitanja postaju putokazi prema prosvjetljenju. Zar je zaista mogla postojati ovakva zajednica? Jesu li postojale `idovske `ene koje su se odlu~ile na celibat? U kakve su se aktivnosti @idovi pr-vog stolje}a stvarno upu{tali? Je li Filon, kao Platon, kojem se di-vim, opisivao samo utopijsko dru{tvo ali u ovom slu~aju `idovsko utopijsko dru{tvo? Je li ovo njegova pri~a? Njezina pri~a? Ili, samo pri~a?

Renée Levine Melammed je profesorica `idovske povijesti i dekanica Schechter Instituta kao i akademska urednica ~asopisa Nashim. Objavljuje knjige i ~lanke o Sefardima i orijentalnim @idovima te o `idovskim `enama. �

^ija pri~a? Renee Levine Melammed, JTA, prevela Dubravka Ple{e

Jesu li Terapeuti, `idovska samostanska zajednica, mogli biti `idovska utopija? Ili je to samo pri~a?

Photo by: Courtesy

ruach_br_19_.indd 62 30.3.2012 2:21:48

RUAH HADA[A

63

ZANIMLJIVOSTI

Nadav Mann, {ezdesetpetogodi{nji `itelj Kibuca Merhavia, pro-veo je pro{lo desetlje}e putuju}i Izraelom i skeniraju}i privatne kolekcije fotografija. Preturaju}i po kutijama i ormarima i obi~no rade}i sam, bez ikakvog financiranja ili podr{ke institucija, Mann je prikupio vi{e od sto tisu}a slika, uglavnom iz desetlje}a koja su prethodila utemeljenju Izraela 1948. godine. Rezultat je riznica vizualne povijesti koja bi bez njega bila izgubljena. Nigdje u Izraelu ne postoji kolekcija nalik njegovoj.

“Vrijeme sam proveo jurcaju}i uokolo, nastoje}i uhvatiti stvari pri-je nego li nestanu”, ka`e Mann.

Izgubljeni crno-bijeli svijet Matti Friedman, Times of Israel, prevela Dubravka Ple{e

Poku{aj jednog ~ovjeka da spasi izraelsku povijest, sliku po sliku.

Pra{na ra~unala i kutije za cipele koji su zatrpali sobu u sjevernom Izraelu sadr`e sablasne, nasmijane mladi}e u vojnim d`ipovima, tamnokose plesa~e narodnih plesova, kova~e, ribare, {velje – slike izgubljene, crno-bijele zemlje i jedinstvenu, te{ku povijest prikazanu na fi lmu.

Djevoj~ica u kibucu Shaar Hanegev. Datum nepoznat. Iz kolekcije Gideona Shiftana (1910,-1994,). (Courtesy: Nadav Mann/Bitmuna)

Neki od fotografa koji su snimili fotografije koje su danas u Manno-voj kolekciji bili su profesionalci koji su svjesno nastojali bilje`iti `ivot u `idovskoj Palestini te u ranim godinama dr`ave Izrael. Dru-

Iz kolekcije Naftalija Oppenheima (1912.-1953.), ~lana kibuca Ein Gev. Osobe i datum su nepoznati (photo credit: Courtesy Nadav Mann/Bitmuna)

gi su bili amateri koji su fotografirali svoje prijatelje i obitelji. Neke fotografije su namje{tene a druge su spontane i stoga dirljivije. U nekim slu~ajevima znamo tko je na fotografijama i kada su snimlje-ne. Kod ve}ine fotografija ti su podaci izgubljeni. Izrael prikazan na ovim slikama opaljen je suncem, naporno radi, uglavnom rura-lan i, iznad svega, mlad.

Mann, koji je radio kao srednjo{kolski profesor, ro|en je 1947. u Merhaviji i odrastao uz ostalu djecu u zajedni~koj spavaonici. Toga se vremena prisje}a kao sretnoga. Njegov je `ivot pratio rast i pad socijalizma kibuca a gledao je i kako se njegova zajednica preori-jentirala s komunizma na privatizaciju.

Merhavia je naseljena prvi puta 1911. zatim je bila napu{tena pa ponovo naseljena. Jedna od prvobitnih zgrada danas slu`i kao Ma-nnov studio.

Mann, koji nikada nije bio fotograf, prilazi svom zadatku s o~ima zaljubljenika u povijest i u~itelja. “Da bismo probudili interes, oso-bito mladih ljudi, potrebna su vizualna pomagala”, rekao je. “Na ovim fotografijama povijesni materijal o`ivljava.”

Nacionalna biblioteka u Jeruzalemu, koja sada digitalizira vlastite ko-lekcije fotografija i pet milijuna knjiga, prepoznala je Mannov rad i sada sura|uje s njim u nastojanju da organizira fotografije – ve}ina ih se nalazi na tvrdim diskovima u njegovom studiju u kibucu dok je samo mali dio dostupan preko weba. “@elimo pohraniti sve {to je Nadav skenirao i `elimo sura|ivati s njim i kada nastavi prikupljati jo{ fotografija”, rekla je Hezi Amiur, jedna od kuratorica biblioteke.

Jedna od posljednjih kolekcija koju je Mann skenirao pripadala je Eddiju Hirshbeinu, jeruzalemskom fotografu. Hirshbein, koji je u Izrael stigao nakon {to je Drugi svjetski rat proveo s jugoslaven-skim partizanima, radio je za izraelski vojni ~asopis Bamahane te kao slobodnjak za me|unarodne ~asopise kao {to je Time.

ruach_br_19_.indd 63 30.3.2012 2:21:50

RUAH HADA[A

64

ZANIMLJIVOSTI

Utemeljitelji kibuca Malkiya, na libanonskoj granici, na putu u Kibuc 1949. Iz kolekcije Ferola i Rivkaleh Atzmon. (photo credit: Courtesy Bitmuna)

Umro je 2006. te za sobom ostavio desetke tisu}a negativa. Njego-va ih je k}er sortirala i kontaktirala Manna. Fishbain je fotografirao i ljude kao {to su David Ben-Gurion i Golda Meir kao i “obi~ne ljude u Jeruzalemu, useljeni~ke kampove i svoju vlastitu obitelj”, rekla je Tami Levy, njegova k}er.

“Ovo su stvari koje imaju povijesnu vrijednost – pokazuju kako smo se odijevali, {to smo ~inili”, rekla je. “^uvaju}i ove fotografije, Mann “~uva i na{u povijest”. �

Vojnici voda A {estog bataljuna, Palmah, tijekom Rata za neovisnost 1948. Iz kolekcije Ferola i Rivkaleh Atzmon (photo credit: Courtesy Bitmuna).

Ein Gev s djecom tijekom 1940-ih. Iz kolekcije Naftalija Oppenheima (photo credit: Courtesy Bitmuna).

’Na Galilejskom jezeru s djevojkama iz Kibuca Afikim.’ Iz kolekcije Ferola i Rivkaleh Atzmon. (photo credit: Courtesy Bitmuna)

Godina i ljudi nepoznati. Iz kolekcije Naftalija Oppenheima. (photo credit: Courtesy Bitmuna)

Starci iz Jordanske doline tijekom prvomajske parade 1940tih. Iz kolekcije Naftalija Oppenheima. (photo credit: Courtesy Bitmuna)

ruach_br_19_.indd 64 30.3.2012 2:21:52

RUAH HADA[A

65

ZANIMLJIVOSTI

Miriam Jasin (60), stanovnica palestinskog sela Anin, imala je samo 15 godina kad je ozlije|ena u granatiranju. Hezi Erez (75) slu`io je 1967. u tom podru~ju kao mla|i zapovjednik.

“Kad sam do{ao u selo, pri{ao mi je jedan mje{tanin i zatra`io pomo}. Bio je tu`an i upla{en. Rekao mi je da je njegova k}i ozbilj-no ranjena”, rekao je Erez.

Erez ka`e da je to bila njegova odluka i da nije imao odobrenje nekog starijeg zapovjednika kad je sve ostavio i odvezao djevojku u bolnicu. Cijela njezina obitelj ih je pratila kad su na skretanju za Megido nai{li na cestovnu blokadu kod koje su ih vojnici poku{ali zaustaviti.

“Iza{ao sam iz auta deru}i se i zahtijevao od njih da maknu bloka-du jer je djevojci potrebna lije~ni~ka pomo},” rekao je. Vojnici su popustili i dopustili im da pro|u. “Prije nekoliko dana sam sinu ispri~ao tu pri~u i on je zaklju~io da je zaista `eli upoznati, a ja ~ak nisam znao ni je li ona jo{ uvijek `iva”, dodao je.

Erez je uspostavio kontakt s mjesnim novinama Al-Masar i jedan novinar mu je pomogao u}i u trag Jasin. Majka devetero sinova i baka 26 unu~adi jo{ uvijek `ivi u svom rodnom mjestu. Nije vjero-vala da }e ikad vidjeti ~ovjeka koji ju je spasio.

“Ne mogu zaboraviti da me je spasio tijekom rata”, kazala je Jasin. “Vratio mi je `ivot kad sam bila u kriti~nom stanju. Spremna sam za njega `rtvovati svoj `ivot. Mojoj djeci uvijek pri~am kako sam bila ranjena i kako me spasio jedan @idov. Ve} je bilo vrijeme da ga upoznaju.”

Jasin je dodala da je zahvalna “svom heroju i da je rijetkost nai}i na lju-de kao {to je on.” Tako|er je izrazila nadu u bolju budu}nost za Izra-elce i Palestince. “Morali bismo zajedno svi `ivjeti bez ubijanja”,

rekla je. “Na{a je ku}a uvijek otvorena Erezovoj obitelji. Nikad ga ne}u zaboraviti.”

“Sretan sam {to imam priliku vidjeti `enu koju sam spasio”, rekao je Erez odmahuju}i glavom na pohvalu. “Ono {to sam u~inio, bilo je humano. Na kraju krajeva, svi smo mi ljudi.” �

Svi smo mi ljudiErez i Yassin u Um al-Fahm, Ynetnews.com, prevela Dolores Bettini

Gotovo 45 godina nakon {to je spa{ena od smrti tijekom [estodnevnog rata, Palestinka se sastala s izraelskim ~asnikom koji ju je spasio.

U bolnici Hadasa u Jeruzalemu inovativnim zahvatom razdvo-jeni su jednojaj~ani blizanci u maj~inoj utrobi. Blizanci su imali zajedni~ku posteljicu i zajedni~ki krvo`ilni sustav. @ena u dvade-setom tjednu trudno}e, stanovnica jednog palestinskog mjesta, uz posebnu propusnicu je u{la u Izrael i bila podvrgnuta zahva-tu koji je blizancima spasio `ivot: u maternicu joj je umetnut mali kateter, te je uz pomo} laserskog ure|aja posteljica razdvo-jena na dva dijela, pa je svako dijete dobilo svoju.

Vijesti iz znanosti priredila Dolores Bettini

* * *

Proizvedena u Izraelu, inovativna pumpa za inzulin postala je hit u Europi. Dmedicalova inzulinska pumpa Spring Zone izuzetno je pouzdana jer stalno kontrolira i prati primjenu inzulina. Ko-risnike alarm smjesta upozorava o problemu, doziranju i sl. To je jedna od, na sada{njem tr`i{tu, najlak{ih pumpi. Cjev~ice su veoma malene {to upotrebu pumpe ~ini mnogo ugodnijom. �

ruach_br_19_.indd 65 30.3.2012 2:21:56

RUAH HADA[A

66

ZANIMLJIVOSTI

Sije~anj

Izrael je dobio neke nove imigrante: do 400 dupina nastanilo se uz obale Tel Aviva i Herclije.

Tvrtka za proizvodnju hrane Alul iz Nablusa postala je prvi proizvo|a~ hrane u palestinskom vlasni{tvu koji je zatra`io ko{er certifikat za svoju t’hinu.

Prof. Nava Dekel iz izraelskog Weizmann instituta znanosti usta-novila je da postoji povezanost izme|u pojedinih antioksidansa prona|enih u kremama za lice i neplodnosti. Iako ka`e da to tra`i “vi{e opreza” u kori{tenju nekih krema za lice, tako|er ukazuje na intrigantna istra`ivanja u podru~ju kontracepcije.

Noble Energy je objavila da je prona{la prirodni plin uz izraelsku obalu. Tvrtka procjenjuje da bi se moglo proizvesti 16 trilijuna kubi~nih metara plina, {to bi predstavljalo najve}e svjetsko pod-morsko nalazi{te prirodnog plina u posljednjih deset godina.

Podru`nica Disney Company objavila je da planira otvoriti veliki novi zabavni park u Haifi. Cijena jzgradnje, koja bi trebala zapo~eti 2013. godine, na 20 hektara, procijenjena je na 170 milijuna do-lara.

Velja~a

Izrael je iskazao dobrodo{licu 31-om od 33 ~ileanska rudara koji su 2010. bili zarobljeni ispod zemlje 68 dana. Zahvaljuju}i izrael-skom ministarstvu turizma, rudari su, u pratnji supruga, djevojaka i djece, u`ivali u osmodnevnom odmoru.

Film Ne vi{e stranci dobio je Oskara za najbolji kratki dokumen-tarni film. Tema filma je pri~a o djeci iz vi{e od 48 dr`ava od ko-jih su mnoga do{la u Izrael kako bi pobjegla od genocida i gladi u Africi i drugim podru~jima, i koja poha|aju Bialik – Rogozin {kolu u Tel Avivu.

Izraelska start-up tvrtka BioExplores objavila je da je razvila novi detektor za bombe koji koristi jedinstvenu novu komponentu: obu~ene mi{eve. Utvr|eno je da su mi{evi, koji rade u ~etverosat-nim smjenama, djelotvorniji od klasi~nih skenera za tijelo koji se koriste u zra~nim lukama.

O`ujak

Europsko udru`enje za zoolo{ke vrtove i akvarije svoj je godi{nji susret odr`alo u Jeruzalemu u izraelskom Biblijskom zoolo{kom vrtu (tako nazvanom jer se u njemu nalaze sve `ivotinje spome-nute u Bibliji). Iako malen, Biblijski zoo je svjetski lider u za{titi i nastojanjima da se `ivotinje vrate u divljinu.

U Ramali, gradu pod upravom Fataha, jedan je trg posve}en Dalal Mughrabi. Trg je dobio ime po teroristici koja je ubila 37 Izraelaca, uklju~uju}i i 13 djece, u otmici autobusa 1978. godine. Do imenova-

nja Trga do{lo je samo dva dana nakon brutalnog ubojstva petero ~lanova obitelji Fogel u `idovskom gradu na Zapadnoj obali.

Travanj

Kongoanski kirurg dr. Leon Mubenga posjetio je izraelski Rambam Medical Center u Haifi kako bi nau~io tehnike u lije~enju `rtava opeklina i tako postao prvi specijalist za opekline u Kongu. Pokro-vitelj je bilo izraelsko dobrotvorno dru{tvo Moriah Afrika koje je tako|er doniralo naprednu medicinsku opremu za lije~enje ope-klina, a koju je dr. Mubenga ponio sa sobom u Kongo.

Vinarija Golan Heights sa sjedi{tem u Katztrinu, u natjecanju vina, koje se ~esto naziva„World Cup,, zaradila je prvo mjesto na me|unarodnoj izlo`bi vina i `estokih pi}a Vinitali. Vinarija proi-zvodi nekoliko popularnih brendova izraelskih vina, uklju~uju}i Golan.

Kada je raketa ispaljena iz Gaze pogodila {kolski autobus u blizi-ni kibuca Sa’ad u ju`nom Izraelu, poginuo je 16-godi{nji dje~ak. Napad je dio bara`ne paljbe 45 raketa ispaljenih iz Gaze u roku od tri sata.

Tel Aviv je po~eo pru`ati besplatan internetski pristup na nekoli-ko javnih mjesta u gradu s krajnjim ciljem da postane potpuno “wireless” grad.

Svibanj

Internetski putni~ki servis Tripadvisor otkriva da je Izrael 13. naj-popularnije turisti~ko odredi{te, ispred gradova kao {to su Lon-don i Rio. U 2011. izraelski turizam je prema{io sve rekorde {to je dovelo do pomanjkanja hotelskih soba.

Sveu~ili{te Dr. Michele Gelfand iz Marylanda, koje je izu~avalo krutost dru{tvenih normi u 33 dr`ave, ustanovilo je da je Izrael jedno od dru{tveno “najopu{tenijih” zemalja na svijetu, s viso-kom razinom tolerancije i lako}e u prihva}anju drugih kultura. Do toga je do{lo zahvaljuju}i velikoj homogenizaciji dru{tva koje se sastoji od imigranata iz preko 80 zemalja.

Lipanj

U Jeruzalemu su otkrivena izvanredna arheolo{ka nalazi{ta iz vremena Prvog hrama, koja uklju~uju ostatke ulaza u ku}u, kraljevsku gra|evinu i bedem utvrde. Najstariji nalaz prona|en na novim nalazi{tima je ze-mljana krhotina za koju se vjeruje da je stara 3.400 godina.

Izraelci su sudjelovali u mamotu, petodnevnoj sigurnosnoj simu-laciji osmi{ljenoj da se testira reakcija na izvanredna stanja u slu~aju ispaljivanja raketa na izraelske gradove.

Jamal Hakroush je prvi musliman imenovan zamjenikom glavnog inspektora izraelske policije. Hakroush je kazao: “Ponosan sam na

Izrael u 2011.Prevela Dolores Bettini

ruach_br_19_.indd 66 30.3.2012 2:22:00

RUAH HADA[A

67

svog epskog putovanja na sve~anosti kraj Zapadnog zida.

@idovska agencija je izvijestila da je 21.300 ljudi napravilo alija u Izrael, {to je 20 posto vi{e nego prethodne godine. Novi imigran-ti do{li su iz svih dr`ava svijeta, uklju~uju}i Surinam, Tajland, Kinu, Honduras i Kongo.

Shelly Yachimovich, novinarka koja je postala politi~arka, prva je `ena na ~elu Radni~ke stranke poslije Golde Meir.

Izrael je pozdravio debi Hala TV, prve cjelodnevne tv-stanice na arapskom jeziku.

Listopad

Izraelska glumica Hana Maron postavila je svjetski rekord kao glu-mica s najdu`om kontinuiranom gluma~kom karijerom. Po~ela je glumiti s ~etiri godine u rodnoj Njema~koj 1931. Kad su palestin-ski teroristi napali El Alov avion, ostala je bez noge, ali nastavila je gluma~ku karijeru. Obilje`iv{i 80 godina karijere, Maron se pripre-ma za predstoje}u ulogu u kazali{tu Karmai u Tel Avivu.

Prof. Daniel Shechtman iz izraelskog Technion inastituta dobio je Nobelovu nagradu iz kemije za otkri}e kvazikristala.

Mo{e Ami, 56-godi{nji otac ~etvero djece, ubijen je u raketnoj palj-bi (iz Gaze) na A{kelon. Rakete je na Izrael iz Gaze ispalila skupina koju poma`e iranski Islamski d`ihad.

Iranski {ahovski velemajstor Ehsan Ghaem Mughami povukao se iz me|unarodnog {ahovskog turnira na Korzici, jer nije pristao da igra s izraelskim velemajstorom Ehudom Saharom. Na Olimpi-jadi koja }e se 2012. odr`ati u Londonu, Iranu }e se zabraniti su-djelovanje ako ne pristane natjecati se s izraelskim atleti~arima.

Studeni

“Drivia” je postala dostupna kao iPhone aplikacija; dr`i voza~e budnima tako {to im postavlja trivijalna pitanja.

Izraelska filharmonija je objavila da planira proslaviti svoju 75. godi{njicu i 50. godi{njicu Zubina Mehte kao dirigenta, nizom koncerata koji }e se u`ivo prenositi na Internetu.

Prosinac

Shyne, biv{i bad-boy reper, koji sad `ivi hasidskim `ivotom u Jeru-zalemu, udru`io se s jednom izraelskom diskografskom tvrtkom u inicijativi okupljanja izraelskih glazbenika i nastavnika s ciljem da rizi~ne skupine mladih {irom svijeta potaknu na glazbeno obrazo-vanje. Projekt }e zapo~eti u Shyneovom rodnom Belizeu, s nadom da }e, koriste}i glazbu, to pomo}i oko 500 mladih koji spadaju u rizi~nu skupinu, da ih se ukloni s ceste i udalji od droge i uli~nog nasilja.

Apple, proizvo|a~ iPoda, iPadsa i iPhonea, najavio je da }e otvo-riti centar za istra`ivanje i razvoj u Hercliji, izraelskoj verziji Si-licijske doline, kao prvi Appleov R & D centar izvan Kalifornije. U me|uvremenu, Googleov izraelski centar za istra`ivanje i razvoj objavio da }e otvoriti inkubator u kojem izraelski poduzetnici mogu razvijati svoje ideje u odli~ne proizvode. �

izraelsku policiju jer me je odabrala samo na temelju mojih kvalifi-kacija i ni~eg vi{e. Moja vjera i porijeklo su ~injenice koje ne mogu zanemariti, ali u svim godinama svog slu`bovanja nikad se zbog toga nisam osjetio diskriminiranim ili povrije|enim.”

Izraelski zrakoplovni in`enjer Meidad Pariente izumio je Mayday aplikaciju koriste}i GPS tehnologiju: {alje se poziv u pomo} kad korisnici do`ive automobilsku nesre}u. Na to ga je potaknula prometna nesre}a jednog od ~lanova njegove obitelji. Aplikaci-ja osjeti iznenadan pad brzine i pita korisnika je li dobro. Ako odgovor izostane, Mayday {alje hitnu poruku petorici unaprijed odabranih primatelja.

Hamas je pokrenuo zastra{uju}u Facebook kampanju da se “ugrabi `ena” za otetog izraelskog vojnika Gilada [alita. ([alit je oslobo|en 18. listopada 2011., nakon 5 godina zato~eni{tva u Gazi.)

Kibuc Ketura, nekoliko milja sjeverno od izraelskog grada Eilata, dovr{io je solarno polje koje se sastoji od 18.000 solarnih plo~a koje mogu proizvesti 4,9 megavata elektri~ne energija na sat iz izravne sun~eve svjetlosti.

Srpanj

Jedan iranski pliva~ povukao se sa Svjetskog pliva~kog natjecanja koje se odr`avalo u [angaju, zbog sudjelovanja izraelskog natje-catelja.

Izrael je jedna od prvih zemalja koja je priznala novu dr`avu Ju`ni Sudan nakon {to je ta dr`ava proglasila neovisnost 9. srp-nja. Tog dana su na ulicama zamije}~ene radosne proslave mno-gih ju`nosudanskih izbjeglica koje Izrael nazivaju svojim domom.

Sedamsto studenata iz cijele sjeverne Amerike do{lo je na intenzi-van dvotjedni program obuke o izraelskom aktivizmu. Aish’s Ha-sbara Fellowships uvje`bava studente i pru`a im podr{ku u pokre-tanju uspje{nih proizraelskih aktivnosti na njihovim sveu~ili{tima.

Tre}u godinu za redom, ~asopis Scientist proglasio je Institut zna-nosti Weizmann najboljim svjetskim mjestom za rad u akadem-skoj zajednici.

Kolovoz

Online enciklopedija Wikipedia odr`ala je godi{nju konferenciju u Haifi, gradu koji je pobijedio New York, Toronto i druge gradove u nastojanju da bude doma}in toj me|unarodnoj manifestaciji.

Dok su iz Gaze plju{tale rakete po Beer{evi, 17-godi{nja Arina [estopolov Censor postala je nacionalna junakinja. Zajedno s ocem napustila je skloni{te dok su vani bjesnili po`ari i spasila `ivot dvojici povre|enih mu{karaca. Oslonila se na ono {to je kao dvanaestogodi{njakinja nau~ila iz knjige prve pomo}i, napravila ~vrsti podvez i spasila `ivot Natiju Hag{oru (24) koji je bio toliko ozbiljno ranjen, da je prvo pomislila da je mrtav. Kao priznanje za hrabrost, Sveu~ili{te Ben Gurion nagradilo ju je punom stipendijom.

Rujan

Roie “Jinji” Sadan, 29-godi{nji biciklist koji je proveo ~etiri godine voze}i 40.000 milja kroz 42 zemlje {irom svijeta, proslavio je kraj

ZANIMLJIVOSTI

ruach_br_19_.indd 67 30.3.2012 2:22:00

RUAH HADA[A

68

ZANIMLJIVOSTI

Mladi moraju vikati ako `ele da ih se ~uje. U kamenom hanga-ru u staroj luci Jafi, trideset poduzetnika imaju po pet minuta za predstavljanje svojih novih kompanija nizu zna~ajnih ljudi te pu-blici u kojoj sjede potencijalni investitori. Nisu svi u sobi spremni za{utjeti i slu{ati pa se govornici moraju boriti s bukom. Predstav-nik kompanije Feng-GUI obja{njava kako stimulacijom ljudskoga vida, ogla{iva~ima i dizajnerima mo`e re}i koja }e podru~ja web reklame najvjerojatnije privu}i pa`nju gledatelja. CopyV obe}ava da }e velike datoteke poslati brzo i sigurno. Zahvaljuju}i Fooduca-teu “nutricionistu u va{em d`epu” na pametnom telefonu, mo`ete skenirati barkodove u supermarketu i otkriti {to, u stvari, stavljate u kolica.

Nepregledan broj mladih izraelskih tehnolo{kih kompanija treba novac i pa`nju. Brza predstavljanja kao {to je ovo, na dvodnevnoj DLD konferenciji u studenom u Tel Avivu, potpuno su uobi~ajena. Vi{e od 300 kompanija je zatra`ilo mjesto na DLD-u; njih 100 se pojavilo a najsretnijih 30 izabrano je tombolom. Yossi Vardi, tehnolo{ki poduzetnik koji je od 1996. godine investirao u 75 no-vih kompanija, ka`e da mu prilaze predstavnici od tri do osam kompanija dnevno.

Dan Senor i Saul Singer Izrael su nazvali Nacijom novih tehnolo{kih tvrtki u istoimenoj knjizi izdanoj 2009. godine. Naziv se zadr`ao jer

je prikladan. ^ini se da danas svi pokre}u svoju tehnolo{ku kom-paniju – s de~kima iz {kole ili kolegama iz vojske, u sobici u kojoj ina~e caruje nepotrebni otpad ili u roditeljskom domu. Danas je lak{e pokrenuti posao nego {to je to bilo ikada prije, upravo za-hvaljuju}i napretku informacijske tehnologije. Nadobudni dizajne-ri aplikacija za pametne telefone mogu unajmiti potreban prostor na nekom udaljenom serveru a ne moraju kupovati zapanjuju}e koli~ine informacijske opreme, “Internet je demokratizirao pravo na inovaciju”, ka`e gospodin Vardi.

Izraelci su inovativni jer to moraju biti. Zemlja je suha pa su zato najbolji u tehnologiji vezanoj uz vodu i poljoprivredu. Imaju vrlo malo nafte pa nastoje prona}i alternativu. Okru`eni su neprijate-ljima pa je njihova vojna tehnologija vrhunska i stvara tehnologiju koja izvan vojne industrije donosi veliki novac, osobito u podru~ju komunikacija. Veze nastale tijekom vojne slu`be olak{avaju freneti~no povezivanje u civilnom `ivotu. Poplava imigranata tije-kom 1990-ih silno je pove}ala ve} postoje}i potencijal. Posljedica svega ovoga je zavist gotovo svih izvan Silicijske doline.

Mala zemlja, veliki snovi

Ali, ~ak je i u Izraelu te{ko pretvoriti malu, novu kompaniju u diva. Indikativan je pokazatelj ~injenice da usprkos svim usporedbama

Izraelske tehnolo{ke kompanijePrevela Dubravka Ple{e

[to predstoji naciji mladih kompanija?^ak ni u Izraelu nije jednostavno mladu kompaniju dovesti do zrele dobi

ruach_br_19_.indd 68 30.3.2012 2:22:00

RUAH HADA[A

69

te{ko pribavljaju novac i vrlo oprezno ula`u i ono {to imaju. Vje-rojatnije je da }e upravo oni a ne neka svjetski razvikana imena obratiti pa`nju na manje iznose.

Izgradnja posla zahtjeva vi{e od novca i tehnologije. Kompanijama su potrebni kupci a u zemlji od 7,6 milijuna stanovnika, njih nema osobito mnogo. Upravo se zato izraelske kompanije ~esto globalne od samoga po~etka. Na primjer, BillGuard, koji upozorava korisni-ke na gre{ke i prevaru na njihovim kreditnim i debitnim karticama ima ured u New Yorku u kojem sjedi Yaron Samid, izvr{ni direktor i jedna od utemeljitelja, direktor poslovnog razvoja i prodaje dok se razvojni tim od 15 ljudi nalazi Herzliyji.

Danas, kad mlade izraelske kompanije svoje tehni~ke vje{tine pri-mjenjuju na proizvodima {iroke potro{nje jednako kao i na dizaj-niranje poluvodi~a ili razvoj za{titnog softvera, {ire vje{tine posta-ju sve va`nije.

Izgradnja posla tako|er zahtijeva i ljude koji su voljni biti zapo-slenik broj 50 u tu|oj kompaniji. Ali, u narodu mladih kompanija mnogi `ele biti vlastiti {efovi. Mnogo je talentiranih ali su i rizici veliki. Gospodin Samid je uvjeren da je takav stav posljedica ~inje-nice da mnogi mladi Izraelci poslije vojne slu`be ne `ele imati {efa koji }e im govoriti {to i kakao trebaju u~initi. Jednako tako, gospo-din Samid smatra da tri ~etvrtine ~lanova TechAviva, mre`e podu-zetnika koju je upravo on pomogao ustanoviti, ~ine kompanije s manje od deset zaposlenih.

Pretvoriti posao u ne{to {to nije samo veliko nego ogromno zna~i da ste se uspjeli othrvati ponudama velikih kompanija koje }e do-bru ideju platiti nekoliko milijuna ili ~ak nekoliko stotina milijuna dolara. Uzmemo li u obzir da je ponu|en novac siguran a daljnji put nesiguran, nimalo ne ~ude da ve}ina ljudi prihvati novac. Ne-koliko je kompanija odbilo ponude stotine milijuna dolara i neko-liko godina kasnije propalo. Stoga se ne ~ini lo{om ideja prepustiti izgradnju kompanije nekom drugom.

Gospodin Vardi s time se svakako sla`e: “Mi razvijamo intelektual-no vlasni{tvo, ne samo kompanije”, ka`e on. Nabraja niz ameri~kih tehnolo{kih divova, poput Intela ili Googla, koji djeluju u Izraelu i u koje su uklopljene lokalne kompanije. Neke multinacionalne kompanije u Izraelu su ve} desetlje}ima. Upravo te kompanije stvaraju “trideseto, ~etiristoto i pet tisu}ito radno mjesto u mla-dim izraelskim kompanijama. Intel zapo{ljava vi{e od sedam i pol tisu}a ljudi u zemlji, HP ima nekoliko tisu}a zaposlenika, IBM vi{e od dvije tisu}e. Ovog je mjeseca Apple kupio svoju prvu izraelsku kompaniju, Anobit, koja izra|uje neke dijelove flash memory dri-veova. Cijena je bila tristo devedeset milijuna dolara. Pri~a se da }e otvoriti i istra`iva~ki centar.

Ne brine samo Izrael zbog prodaje doma}ih kompanija. U Bri-taniji je prodaja softverske kompanije Autonomy Hpu za jedana-est milijardi dolara uzrokovala kratkotrajne nacionalne `alopojke. Neki Izraelci mo`da pu{taju da im urod ja~e naraste prije `etve. Ve}ina zemalja bila bi prezadovoljna sjetvom tek polovice koli~ine sjemena. �

s Silicijskom dolinom, Izrael nema ni{ta nalik Hewlett-Packardu, Intelu ili Googlu. Najbolje izraelske kompanije ~esto zavr{e kao akvizicija ameri~kih divova dok su jo{ u povojima. Najve}a doma-}a tehnolo{ka kompanija je Teva, farmaceutska kompanija nave-dena na NASDAQ-u, ameri~koj burzi dionica, gdje joj tr`i{na kapi-talizacija iznosi 43 milijarde dolara. Kada je rije~ o informacijskoj tehnologiji, najve}i je Check Point, stru~njak za sigurnost koji su utemeljili veterani jedinice 8200, elitne vojne obavje{tajne grupe. I on je izlistan pri NASDAQ-u (na kojem se nalazi vi{e izraelskih kompanija nego iz bilo koje druge dr`ave osim Kine), i vrijednost joj je procijenjena na jedanaest milijardi dolara – nije malo ali nije ni previ{e.

Vrlo mlade kompanije imaju puno podr{ke koja { dodatno ja~a. Ubrziva~i, mjesta na kojima poduzetnici mogu oblikovati ideje i upoznavati savjetnike i investitora, pojavljuju se kao gljive poslije ki{e. Ovoga tjedan, na primjer, UpWest Labs koji namjerava dovesti pet do deset novih izraelskih tehnolo{kih kompanija u Silicijsku dolinu na po deset tjedana, zapo~eo je svoj prvi program. Osim {to na taj na~in upoznaju ljude koji im mogu pomo}i u daljnjem radu, najuspje{niji poduzetnici dobivaju dvadeset tisu}a dolara te-meljnog kapitala.

“U po~etku postoji cijeli niz na~ina na koji mo`ete prikupiti od 20 do sto tisu}a dolara. Zahvaljuju}i tom novcu, proizvod kojega }ete pustiti na tr`i{te imati }e najbolje mogu}e {anse da pre`ivi”, ka`e Liat Aronson, izvr{na direktorica Zell poduzetni~kog programa, predvi|enog za studente zavr{ne godine preddiplomskog studija na IDC Herzliya blizu Tel Aviva. Problem nastaje kada malu kompa-niju poku{ate pretvoriti u ve}u.

Problem s kojim se gotovo svi suo~avaju je nedostatak investicij-skog kapitala u samim po~ecima. Radi se o iznosima od milijun do dva milijuna dolara. Gospo|a Aaronson se sla`e da je ovaj korak “nezgodniji” ali postoje kompanije koje su se razvile iz programa Zell i kojima je po{lo za rukom privu}i takve svote. Ljudi koji su poha|ali te~aj utemeljili su Gifts Project, koji je do rujna kupio eBay a koji omogu}ava ljudima da se udru`e radi kupovine po-klona prijateljima online te web-design kompaniju Wibiya, koju je kupio Conduit, pove}a izraelska kompanija i to za ~etrdeset i pet milijuna dolara pro{loga srpnja. Biv{i polaznik te~aja uteme-ljio je LabPixies, kompaniju za razvoj aplikacija za web i pametne telefone, koju je Google brzinski kupio u travnju 2010. godine za dvadeset i pet milijuna dolara.

Izrael privla~i znatno vi{e ulaga~kog kapitala po glavi stanovnika od bilo koje druge dr`ave – sto sedamdeset dolara 2010. godine naprama sedamdeset i pet dolara, koliko je iste godine privukla Amerika. Ipak, ~ini se da jednostavno nema dovoljno novca koji bi se ulo`io u po~etne faze razvoja projekta. Jedan od razloga takvom stanju je ~injenica da postoji izuzetno mnogo mladih kompanija koje se bore za svoj dio kola~a.

Drugi razlog le`i u ~injenici da su kompanije s takvom vrstom ka-pitala u Izraelu pre`ivjele nekoliko vrlo te{kih, mr{avih godina. A upravo se to po~elo mijenjati: investicije se ponovo penju prema vrhuncima na kojima su se nalazile prije po~etka krize (vidi sliku 2).

Ali, neki izvori sredstava koji su smje{teni u Izraelu (nekoliko ih je nastalo na temelju javnih sredstava tijekom 1990-ih godina) jo{

ZANIMLJIVOSTI

ruach_br_19_.indd 69 30.3.2012 2:22:01

RUAH HADA[A

70

ZANIMLJIVOSTI

Nakon {to je ostala paralizirana u konji~koj nesre}i 2007. godine, lije~nici su Claire Lomas rekli da vi{e nikada ne}e hodati.

Ali, zahvaljuju}i posebnom roboti~kom odijelu, trideset jedno-godi{nja Britanka ponovo je na nogama. Lomas, koja je od nesre-}e u invalidskim kolicima, toliko je uzbu|ena razvojem situacije da je odlu~ila prihvatiti izazov s kojim se te{ko nose i potpuno zdravi ljudi – maraton od 41,8 km.

Odijelo ReWalk opisuje se kao egzoskeleton koji omogu}ava mo-bilnost a pokre}e ga energija koju dobiva od samoga korisnika. Upravo }e ovo odijelo pomo}i Lomasovoj da zavr{i utrku koja po~inje 22. travnja u Londonu.

Izazov s kojim se Lomas trenutno suo~ava je nau~iti hodati kori-ste}i se roboti~kim odijelom tijekom ograni~enog vremena koje joj je preostalo do utrke.

“Tjelesno, to je te`ak, naporan posao i ponekad me nevjerojatno frustrira poku{aj da savladam tehniku ali kada shvati koliko sam napredovala osje}am se fantasti~no”, rekla je Lomas novinaru Tele-grapha u nedavnom intervjuu.

Stvoritelj ReWalka je izraelska kompanija Argo koja na svojim web stranicama obja{njava da korisnik mo`e upotrebljavati roboti~ki egzoskelet pomo}u sitnih promjena u svom sredi{tu sile te`e.

Preporu~uju uporabu {taka za dodatnu stabilnost i sigurnost.

Tehnologija se koristi i nizom motora i zup~anika pri~vr{}enih na donji dio tijela korisnika, dok senzori pri~vr{}eni za gornji dio ti-jela poma`u kontrolirati kretnje. Ra~unalo i baterija koja se mo`e puniti smje{teni su u ruksaku. Kada korisnik jednom nau~i uprav-ljati egzoskeletom, ReWalk se mo`e koristiti i za uspinjanje stuba-ma.

Kada ReWalk detektira da korisnik prebacuje te`inu na jednu nogu, on podi`e suprotnu nogu i korisnika nosi naprijed. Lomaso-va ka`e da trenutno radi na hvatanju pravilnog ritma.

“Stalno `elim pogledati noge i vidjeti {to to rade”, rekla je Tele-graphu. „O toliko stvari treba razmi{ljati a promjena te`ine je tako suptilna. Prvo treba nau~iti kako se to efikasno radi a to je stvarno frustriraju}e. Ako to ne u~inite kako treba, noga se ne}e podi}i. Ne mo`ete samo vezati opremu na sebe i krenuti. To zahtijeva puno rada.”

Londonski maraton svakim je danom sve bli`i pa Lomasova ula`e silan trud kako bi se pripremila. Uspije li do}i do kraja staze – a misli da bi joj za to moglo trebati do tri tjedna – nada se prikupi-ti otprilike 78.000 dolara (50. 000 funti ) potrebnih projektu za istra`ivanje kralje`{nice. �

Paralizirana `ena hodat }e u Londonskom maratonu koriste}i roboti~ki egzoskelet Trevor Mogg, prevela Dubravka Ple{e

Britanka koja je ostala paraliziranu prije pet godina u nesre}i namjerava se poslu`iti roboti~kim egzoskeletom kako bi u travnju do kraja prehodala Londonski maraton. Claire Lomas, koja }e sudjelovanjem u maratonu prikupljati sredstva u dobrotvornu svrhu, vjeruje da }e joj za zavr{etak maratona trebati do tri tjedna.

Claire Lomas ponovo hoda.

ruach_br_19_.indd 70 30.3.2012 2:22:02

RUAH HADA[A

71

ZANIMLJIVOSTI

Mako budemo starili, moderna medicina }e pomo}i sve ve}em broju ljudi da ̀ ive s rakom umjesto da od njega umiru. To je barem pretpostavka na temelju koje je na~injeno cjepivo za borbu protiv raka koje u Izraelu razvija jedna farmaceutska ku}a.

Glavni proizvod Vaxil BioTherapeuticsa pod nazivom ImMucin, sada je u poodmakloj fazi klini~kih testiranja u Sveu~ili{nom medi-cinskom centru Hadasa u Jeruzalemu.

Generalni direktor kompanije Julian Levy tvrdi da ovo terapeutsko cjepivo ne spre~ava nastanak raka nego da pokre}e i pobolj{ava prirodan sustav imuniteta te ga poti~e da tra`i i uni{ti stanice raka koje su u tijelu ve} prisutne, kao {to su stanice zaostale poslije kirur{kog odstranjivanja raka.

Zlo}udne stanice obi~no izmaknu kontroli tako {to uspiju prevariti imuni sustav i navesti ga da na njih ne obra}a pa`nju. Ova nova strategija osobito je djelotvorna kod starijih ljudi ~iji imunitet i tako s godinama postaje sve slabiji.

Cjepivo trenutno testiraju na karcinomu krvi poznatijem kao mul-tipli mijelom. Ipak, i Vaxilovo znanstveno postignu}e temelji se na lijeku VaxHitu, koji se mo`e prilagoditi specifi~nim potrebama ne samo 90 posto vrsta karcinoma nego i bolestima kao {to je tuber-kuloza. Ova se bolest po~inje pojavljivati u narodima u razvoju jer postoje}a cjepiva postaju sve manje u~inkovita.

“Dvije milijarde ljudi zahva}eno je patogenom”, ka`e Levy. “Kod deset posto bolest }e se razviti i postati aktivna. Iako se tuberku-loza mo`e lije~iti lijekovima, proces traje nekoliko mjeseci i mo`e biti izuzetno te`ak.“

Prema rije~ima Levyja, cjepivo nema nuspojava i mo`e ga se uzima-ti neograni~eno dugo, poput vitamina. ImMucin je stvoren kako bi nadja~ao stanice raka koje mutiraju, zbog ~ega svi ostali tipovi lijekova postaju neu~inkoviti.

Uspjeh dugog pre`ivljavanja

Ovisno o uspjehu klini~kih testova, cjepivo ImMucin bi se moglo po~eti prodavati za {est godina te bi se moglo pokazati izuzetno va`nim u lije~enju tipova raka s najve}om smrtno{}u kao {to su rak prostate i rak dojke.

Nove studije u SAD-u govore da }e se manje mu{karaca morati podvrgnuti kirur{kim zahvatima u nastojanju da uklone rakom za-hva}enu prostatu te da }e jednostavno `ivjeti s rakom koji i ina~e vrlo sporo raste. Vaxil bi mogao produ`iti `ivote pacijenata obo-ljelih od raka.

Specifi~ne molekularne markere, prisutne na ve}ini stanica raka, otkrio je utemeljitelj kompanije, dr. Lior Carmon, poduzetnik u polju biotehnogije s doktoratom iz imunologije koji je stekao na Znanstvenom institutu Wetzmann u Rehovotu. Lijek ImMucin “trenira” T- stanice imunog sustava da prona|u upravo i ubiju ove markere.

Vaxil je utemeljen 2006. godine i trenutno se nalazi u Nes Zioni, u Izraelu. Ove je godine Vaxil potpisao pismo namjere o zdru`ivanju sa Sheldoncom, izraelskom kompanijom ~ijim se dionicama trgu-je na telavivskoj burzi. �

Cjepivo koje mo`e ubiti rakKarin Kloosterman, Israel 21, prevela Dubravka Ple{e

Izraelska kompanija na~inila je lijek koji “uvje`bava” imuni sustav da tra`i i uni{ti maligne stanice koje su ve} napale tijelo.

Stanice raka. Julian Levy, generalni direktor Vaxil BioTherapeutics.

ruach_br_19_.indd 71 30.3.2012 2:22:05

RUAH HADA[A

72

ZANIMLJIVOSTI

Svaki pacijent, sestra, lije~nik i posjetitelj bolnice zna kako to ide: ruke treba oprati antibakterijskim fluidom smje{tenim kraj svakog kreveta, ulaza i izlaza. ^iste ruke spre~avaju neke infekcije ali su-perbakterije – ponekad smrtonosne bakterije otporne na djelova-nje antibiotika – mogu nadja~ati ~ak i najbolje higijenske navike.

Infekcije dobivene u bolnicama jedan su od vode}ih uzroka smrti koja bi se obi~no mogla sprije~iti u dana{njem razvijenom svijetu. Svake godine samo u SAD-u prema izvje{}ima Svjetske zdravstvene orga-nizacije od takvih infekcija umire sto tisu}a ljudi. Starci i mala djeca osobito su ugro`eni otpornim bakterijama koje se {ire poput po`ara.

Ali, ~ini se da su superbakterije kona~no dolijale zahvaljuju}i sredstvu za ~i{}enje dobivenom genetskim in`enjeringom razvije-nom u izraelskim laboratorijima.

Po povoljnoj cijeni od samo nekoliko dolara po litri, otopina je neotrovna za pacijente i mo`e se koristiti na svim bolni~kim povr{inama a ubija i ono {to standardni sapuni i antibiotici ne mogu, izvje{tavaju istra`iva~i Rotem Edgar iz Sourasky (Ichilov) medicinskog centra iz Tel Aviva i Udi Quimron sa Sveu~ili{ta u Tel Avivu. Svoju su metodu i uporabljenu tehnologiju nedavno obja-snili u ~asopisu Primijenjena i okoli{na mikrobiologija.

Kako oslabiti superbakterije

Otopina se koristi laboratorisjkim virusima bakteriofagima koji ometaju DNA otpornih bakterija i uzrokuju njihovu ponovnu osjetljivost na djelovanje antibiotika.

“Genetskim in`enjeringom promijenili smo bakteriofage koji, na-kon {to zaraze bakteriju, u nju prenose dominantni gen koji pre-nosi ponovnu osjetljivost na neke antibiotike”, obja{njava Qimron, koji vjeruje da }e njegova otopina jednog dana biti dio antibakte-rijskog arsenala svake bolnice.

Istra`iva~i ka`u da bi se novi sprej mogao primjenjivati na svaku povr{inu na kojoj postoji visoka koncentracija bakterija, kao {to su kvake na vratima, pipe, ograde kreveta i rukohvati.

Proizvod je spreman za testiranje, prvo na gadnom tipu E. coli koji dovodi do infekcija urinarnog trakta trudnica. Znanstvenici }e ispitati sprej i na drugim bakterijama kao {to je Staphylococcus aureus, koja je otporna na meticilin. �

Nova “otopina” ubija bolni~ke superbakterije Karin Kloosterman, prevela Dubravka Ple{e

Ameri~ka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je prodaju ure|aja koji, bez upotrebe CT skenera, otkriva cerebralna krvare-nja opasna po `ivot. Dakle, ure|aj spre~ava nepotrebno izlaganje zra~enju skenera. Novi ure|aj je izumio dr. Baruh Ben-Dor, izvr{ni direktor tvrtke InfraScan. Ure|aj, nazvan Infrascanner 1000, kori-sti infracrveno svjetlo takve valne duljine koja mo`e prodrijeti kroz

Vijesti iz znanosti priredila Dolores Bettini

tkivo i kosti. Krv koja se skuplja u mozgu nakon krvarenja, upija svjetlost druk~ije nego ostatak mo`danog tkiva. Osim toga, uspo-redbom opti~ke gusto}e razli~itih podru~ja lubanje, lije~nici dobi-vaju informacije koje im mogu otkriti postoji li velika opasnost od mo`danog krvarenja. Ako se ustanovi da takva opasnost postoji, lije~nik mo`e pacijenta uputiti na dubinsko CT skeniranje. �

Otporne bakterije uskoro }e slomiti zube na teku}ini dobivenoj genetskim in`enjeringom zbog koje ponovo postaju podlo`ne djelovanju

Dana{nje superbakterije jedan su od glavnih uzro~nika smrti koja bi se ina~e mogla sprije~iti u razvijenom svijetu.

ruach_br_19_.indd 72 30.3.2012 2:22:07

RUAH HADA[A

73

ZANIMLJIVOSTI

“Blagoslovljen si {to me nisi stvorio `enom”, tekst je blagoslova kojega svakog jutra govore religiozni @idovi, mu{karci, i koji izvor-no potje~e iz Talmuda.

Kao nepromjenjivi dio jutarnje liturgije, ovaj odjeljak pokazuje s kakvim se izazovima susre}u moderni mu{karci i `ene kada se radi o diskriminiraju}oj naravi tradicionalnog teksta.

Tradicionalni blagoslov kojega govore `ene “Blagoslovljen si {to si me stvorio prema svojoj `elji”, pre{utno podr`ava tradicionalni mu{ki blagoslov.

Sve ve}i broj modernih liturgi~ara nastoji promijeniti rodne nerav-nopravnosti u `idovskoj tradiciji. Dobro o~uvan i rijedak Sidur iz 1471. godine koji se nalazi u zbirci @idovskog teolo{kog seminara (Jewish Theological Seminary /JTS/) nudi hrabru alternativu.

Umjesto tradicionalnog jutarnjeg `enskog blagoslova, {est stotina godina stari Sidur nudi druga~iji jutarnji blagoslov za `ene: “Bla-goslovljen si Gospode, B-`e na{, vladaru svemira {to si me u~inio `enom a ne mu{karcem.”

Biblioteka JTS-a, koji je akademski i duhovni centar Konzervativ-nog pokreta, ~uva najzna~ajniju zbirku rijetkih `idovskih knjiga i rukopisa na zapadnoj hemisferi.

Dr. David Kraemer, profesor na JTS-u i upravitelj biblioteke obja{njava da je ovaj nevjerojatan Sidur naru~io bogati @idov iz sjeverne Italije kao poklon svojoj supruzi.

“Ovaj Sidur pokazuje nevjerojatni nivo hrabrosti”, rekao je pro-fesor Kraemer koji je ujedno i stru~njak za Talmud i rabinsku

knji`evnost. “Obi~no se pretpostavlja da su ̀ idovske ̀ ene oduvijek prihva}ale tradicionalni blagoslov i nisu se usu|ivale suprotstaviti tradiciji. Ali, ovaj Sidur dokazuje da su postojale i druga~ije `idov-ske `ene, one kojima nije bilo ugodno izgovarati takav blagoslov.”

Sidur je napisao pisar, rabin Rabbi Abraham Ben Mordechai Fari-ssol, dobro poznati rabin iz sjeverne Italije (1451.-1525.) koji je bio znanstvenik, kantor i lije~nik. Osim toga, napisao je i mno{tvo tuma~enja biblijskih knjiga te djela u kojima je uspore|ivao `idov-stvo, kr{}anstvo i islam.

Prema Kraemeru, promjena u liturgiji u ovom Siduru pokazuje duboko i sna`no nametanje vjerskih te`nja `ena te istovremeno pokazuje i jasno neslaganje i otpor prema tradicionalnoj verziji molitve.

“Pisac nije samo korigirao tekst prema uobi~ajenoj molitvi i napi-sao ’Hvala ti, Ha{em, {to me nisi u~inio mu{karcem’. Rabin Faris-sol odlu~io se za tekst koji je pokazivao `elju za borbom napisav{i ‘Hvala ti, Ha{em, {to si me na~inio `enom a ne mu{karcem’, koji se razlikuje od tradicionalnog blagoslova, kako po tome {to se Ha{emu obra}a izravno, tako i po vrlo specifi~noj zahvali {to je `enu na~inio `enom.”

Na pitanje prikazuje li ovaj Sidur to~no stav tijekom toga perio-da, Kraemer je odgovori: “Na to nema jasnog odgovora. Ali, rabi Farissol je bio jako poznat i vrlo cijenjen rabin pa se mo`e pretpo-staviti da ne bi pristao napisati ovaj Sidur i u njega unijeti ovakve izmjene da nije mislio da su one odgovaraju}e.” �

Srednjovjekovni Sidur otkriva egalitarnu molitvu Ynet, prevela Dubravka Ple{e

@idovski molitvenik iz 1471. godine promijenio je jutarnji blagoslov iz “Blagoslovljen si {to si me na~inio po svojoj volji” u “Blagoslovljen si, Ha{em, {to si me na~inio `enom a ne mu{karcem”.

Kontroverze vezane uz islam dominirale su bo`i}nim i novo-godi{njim blagdanima u [panjolskoj. Ovi konflikti ukazuju na sve ve}i utjecaj islama u [panjolskoj nakon masovnog useljavanja iz mu-slimanskih zemalja. To su vjesnici onoga {to tek ima do}i, osobito ako se uzme u obzir predvi|anja da }e se muslimanska populacija u [panjolskoj udvostru~iti tijekom idu}ih petnaest godina.

Sredi{nja tema rasprava u {panjolskim novinama je demografija, {to nimalo ne iznena|uje. Prema izvje{taju {panjolskih novina, prvo dijete ro|eno u 2012. godini bila je Fatima, ~iji su roditelji Muslimani. Prema jednoj procjeni, roditelji ogromnih 75 posto sve djece ro|ene u [panjolskoj prvoga sije~nja 2012. su imigranti, pr-venstveno iz Maroka. Trend nije nov: prva djeca ro|ena u [panjol-

Andaluzijsko prolje}e: islamisti~ki povrat “okupirane” [panjolske Soeren Kern, prevela Dubravka Ple{e

ruach_br_19_.indd 73 30.3.2012 2:22:08

RUAH HADA[A

74

WebIslam.com, osim toga, promovira ideju da su Muslimani otkrili Ameriku prije {panjolskih kr{}ana na ~ijem je ~elu bio Kristofor Kolumbo. Prema jednom od eseja, tvrdi se: “Ma koliko `eljeli vje-rovati da su kr{}ani otkrili Ameriku, o~ito je da su Muslimani tamo bili ve} u 12., 13. i 14. stolje}u.”

Jamal Bin Ammar al-Ahmar, “andaluzijski Al`irac” i sveu~ili{ni pro-fesor koji predaje na sveu~ili{tu Ferhat Abbas u Sétifu u Al`iru, vodi ve} tri godine kampanju kojom `eli uvjeriti {panjolskog kralja Juana Carlosa da treba identificirati i osuditi one koji su protjerali Muslimane iz Al-Andalusa u 15. stolje}u. Al-Ahmar tako|er zahti-jeva da deseci tisu}a potomaka Muslimana, koji su 1492. godine protjerani iz [panjolske, dobiju dozvolu za povratak.

Al-Ahmarova kampanja zapo~ela je u prosincu 2008. godine pi-smom upu}enim Juanu Carlosu u kojem ovoga poziva na „potpu-nu pravnu i povijesnu istragu ratnih zlo~ina koji su izvr{eni nad muslimanskim stanovni{tvom Andaluzije a koje su izvr{ili francu-ski, engleski, europski i papini kri`ari ~ija je `rtva bio na{ siroti, bijedni narod nakon pada islamske vlasti u Andaluziji“.

Pismo govori i o “nepravdi nanesenoj muslimanskom stanovni{tvu Andaluzije koje jo{ uvijek pati u dijaspori od 1492. godine.”

Al-Ahmar `eli da se {panjolski kralj ispri~a “za postupke svojih predaka” i preuzme “odgovornost za posljedice” koje bi uslijedile. Smatra i da je nu`no “identificirati kriminalce, retroaktivno ih osu-diti te istovremeno identificirati i kompenzirati `rtve za sve neda}e koje su ih sna{le te im vratiti njihova dobra”. Proces bi kulminirao “odredbom kojom se dopu{ta svim izgnanicima povratak u njiho-ve domove u Andaluziji, davanje svih gra|anskih prava i povrat sve imovine”.

Osim toga, islamsko {erijatsko pravo prona{lo je svoj put i do Ba-skije u kojoj je, na Badnjak, ~e~enski useljenik napao svojeg dva-deset ~etverogodi{njeg zeta, kr{}anina, zato {to je o`enio njegovu devetnaestogodi{nju k}er, Muslimanku.

@rtva, koja se slu`i pseudonimom Julián Gómez zbog “islamisti~ke smrtne kazne” koja mu je izre~ena, ka`e: “Moj me punac `eli ubiti kako bi povratio ~ast jer ja sam kr{}anin koji je o`enio njegovu k}er Muslimanku. Prema njegovim stavovima, njegova se k}er tre-bala udati za Muslimana, ^e~ena.”

K}er komentira: “Ovo se doima poput horor filma ali to nije. Ni-malo ne sumnjam da je moj otac u stanju ubiti moga mu`a kako bi dobio ono {to `eli. A `eli me poslati u ^e~eniju. Moj otac `eli da govorimo ~e~enskim jezikom, usredoto~imo se na na{u ~e~ensku kulturu u religiju. Ali, ja sam [panjolka. Bilo mi je pet godina kada smo do{li u [panjolsku. To se ne mo`e dogoditi.”

Jedna od prvih stvari koju je novi konzervativni premijer Mariano Rajoy odlu~io napraviti je – prvi put u povijesti – postaviti Musli-mana za vladinog poslanika u sjevernoafri~koj {panjolskoj enklavi Melilla.

Mediteranske enklave Ceuta i Melilla – koje zajedno zauzimaju 30 ~etvornih kilometara i dom su 120.000 uglavnom {panjolskih stanovnika – pod vla{}u su {panjolske krune vi{e od pet stotina godina. Maroko ovu {panjolsku prisutnost smatra okupacijom i proglasio je suverenitet na tim podru~jima ali Madrid se ni u ko-

skoj 2005., 2009. i 2011. godine tako|er su djeca|muslimanskih roditelja. Od 1990. godine muslimanska populacija [panjolske na-rasla je sa sto tisu}a na otprilike milijun i tristo tisu}a ljudi 2011. Godine. Istovremeno, ro|eni [panjolci masovno napu{taju [pa-njolsku. Ekonomska kriza u [panjolskoj – gotovo jedan od ~etiri [panjolca su nezaposleni (sve zajedno pet milijuna ljudi) – poti~e masovni egzodus ro|enih [panjolaca koji posao tra`e u drugim dr`avama kao {to su Britanija, Njema~ka i SAD.

Demografi procjenjuju da je vi{e od sto pedeset tisu}a ro|enih [panjolaca napustilo [panjolsku 2011. godine uz 128.655 [panjo-laca koji su oti{li 2010. godine te 102.432 koji su oti{li 2009. go-dine. Sve zajedno, milijun i sedamsto tisu}a [panjolaca sada `ivi u inozemstvu. Uzmemo li u obzir ekonomske probleme koji }e se vjerojatno poja~ati 2012. godine, o~ekuje se da }e se iseljavanje iz [panjolske jo{ pove}ati.

Islamisti poja~avaju pritisak i tra`e “Andaluzijsko prolje}e” kojim bi islamu povratili “okupiranu” [panjolsku, jednako kao {to vje-ruju da imaju pravo povrata cjelokupnog dana{njeg Izraela koji je neko} bio pod vla{}u Otomanskog Carstva.

Andaluzija, regija ju`noisto~ne [panjolske, ime je dobila po Al-An-dalus, arapskom imenu za te dijelove [panjolske, Portugala i Fran-cuske koje su muslimanski osvaja~i (poznatiji kao Maori) okupirali od 711. do 1492. godine.

Mnogi Muslimani vjeruju, na temelju islamskog stava da sva podru~ja koja su neko} bila pod muslimanskom okupacijom zau-vijek moraju ostati pod muslimanskom dominacijom, da im i dalje pripadaju sva podru~ja koja su izgubili tijekom kr{}anske rekon-kviste [panjolske i da imaju puno pravo povratka na njih te da na tim podru~jima smiju i moraju uspostaviti svoju vladavinu.

Prema ekspozeu u madridskom ~asopisu Intereconomía, tijekom posljednjih mjeseci internetske stranice, forumi koje posje}uju islamisti i d`ihadisti prepuni su poziva na islamizaciju [panjolske.

Novine tvrde da islamisti optu`uju [panjolsku da je “izbrisala” mu-slimansku pro{lost zemlje te tra`e da [panjolska uvede islamski {erijatski zakon. Tako|er se koriste internetskim forumima i chat roomom za promicanje muslimanskog povijesnog revizionizma i sentimentalizma u nastojanju da prikupe sljedbenike, osobito me|u mladim ljudima.

WebIslam.com je jedna od takvih stranica, posve}ena ponovnom zauzimanju Al-Andalusa. Nostalgi~an esej naslovljen “Al-Andalus nije izgubljeni nego postoje}i raj” ka`e: “Ovo je civilizacija Al-An-dalusa. Ta civilizacija nije izgubljeni raj nego postoje}i, trenutni raj, trenutan u svemu {to ka`e i svemu {to ne ka`e: Mi, Muslimani moramo prestati plakati i po~eti recitirati pjesme Abu al Baka Aran-dija. Moramo se usredoto~iti na rije~i: ’Povratit }emo Al-Andalus’.”

Drugi ~lanci slu`e se emotivnim raspravama kako bi privukli sljed-benike. Uobi~ajena tema je tema Muslimana, koji – poput mnogih Palestinaca kojima ve} pet generacija njihova arapska bra}a obe-}avaju povratak u Izrael – i dalje posjeduju “klju~eve domova svo-jih predaka” u Andaluziji u koje se “nadaju vratiti”. Ironi~no je da [panjolci i dalje ne shva}aju ovu sli~nost jer je, ~ini se, antisemiti-zam je i dalje duboko ukorijenjen i ra{iren me|u njima.

ZANIMLJIVOSTI

ruach_br_19_.indd 74 30.3.2012 2:22:08

RUAH HADA[A

75

nja sredstava za nezaposlene i socijalno ugro`ene. Veli~ina i spon-tanost demonstracija uhvatila je lokalne du`nosnike nespremne; nisu o~ekivali vi{e od 300 demonstranata.

Politi~ari u Madridu obilje`ili su bo`i}ne blagdane otvaranjem veli-ke izlo`be posve}ene komemoraciji tisu}u tristote godi{njice arap-ske invazije [panjolske. Izlo`ba nazvana “711.: arheologija i povi-jest izme|u dva svijeta”, odr`ava se u Regionalnom arheolo{kom muzeju u Alcalá de Henares do 1. travnja 2012. godine.

Prema rije~ima Esperanze Aguirre, predsjednice Madridske auto-nomne zajednice, “ovakva je izlo`ba jedina koja je organizirana u [panjolskoj kako bi se obilje`io datum od tolike va`nosti ~ kolikog je imala muslimanska invazija, jedan od najzanimljivijih trenutaka u povijesti [panjolske”. �

jem slu~aju ne namjerava odre}i kontrole nad bilo kojom od ovih enklava.

Ovim vrlo kontroverznim postupkom Rajoy nastoji ubla`iti gnjev marokanskog kralja Mohameda VI koji je jo{ bijesan zbog posje-ta {panjolskog kralja Juana Carlosa tim podru~jima u studenom 2007. godine.

[panjolske obavje{tajne agencije su zabrinute da bi nova islami-sti~ka vlast u Maroku mogla poku{ati potaknuti marokanske imi-grante u [panjolskoj na organizaciju demonstracija i nemira kako bi prisilila Rajoya da rije{i niz dugogodi{njih problema koji postoje izme|u ove dvije zemlje.

Po~etkom prosinca, otprilike tri tisu}e Marokanaca iza{lo je na uli-ce industrijskog grada Terrasse kako bi protestirali protiv smanje-

ZANIMLJIVOSTI

Dvije istaknute pripadnice Haredi pokreta odva`no su i javno progovorile protiv ultraortodoksnih ekstremista koji zagovaraju spolnu segregaciju i koji su se nedavno pobunili protiv policije Bet [eme{a i prosvjedovali u Jeruzalemu odjenuv{i logora{ke uni-forme sa `utom zvijezdom.

Ruth Lichtenstein, urednica newyork{kih haredskih dnevnih novi-na Hamodia napisala je i potpisala o{tar uvodnik pod naslovom “Vrijeme je za akciju”. Opisuje kako se slu~ajno zatekla u Jeruzale-mu za vrijeme prosvjeda i “u`asnula se smi{ljenim cinizmom mar-ginalne skupine kojoj pripada otac koji je odjenuo sina tako da njegov dje~ak podignutih ruku sa `utom zvijezdom, sli~i dje~aku na kultnoj fotografiji iz var{avskog geta, i koja je time oskrnavila jedan kultni simbol zbog vlastitih ciljeva”.

Dalje upozorava na ozbiljnu opasnost koju predstavlja minorizira-nje tih prosvjednika, te pi{e:

“Do{lo je vrijeme da se prekine {utnja. Vi{e se ne mo`e ignorirati te fanatike jer izlaze iz svojih granica i napadaju sekularne medije kako bi prenijeli njihove izvitoperene poruke ~itavom svijetu. ... Ja ne tra`im ni{ta od te skupine jer ona nije racionalna... Ja tra`im od nas: kako je mogu}e da mi, u svojoj naivnosti, mislimo da su akcije te marginalne skupine zanemarive? Za{to im dopu{tamo da stanu za govornicu i da djeluju kao predstavnici pripadnika Haredi `idovstva?

...Ako `elimo opstati, ako `elimo zaslu`iti razumijevanje u Izraelu i {ire kao ortodoksni @idovi koji `ele `ivjeti svoje `ivote u skladu s Torom, moramo djelovati – smjesta!”

U me|uvremenu je Ruchie Freier, pripadnica hasidske skupine, koja predvodnica nastojanja da se sanitetskoj slu`bi Hatzalah do-pusti volontiranje `ena u svojim redovima, napisala je rje~it ~lanak na web stranici Vos Iz Neias. Freier pi{e: “Svi smo mi povrije|eni – tiha ve}ina bila je prisiljena vjerovati da su ti samoprozvani sta-ratelji ~uvari nekog svetog saveza s Bogom; da su iznad zakona, da smiju subjektivno tuma~iti Halahu i da im je dopu{teno pljuvati, kamenovati, uznemiravati i diskriminirati – sve u ime ~ednosti, ci-niuta. Oni bahato i bogohulno izjavljuju da slijede pravednog bi-blijskog zelota Pinhasa, sina Elazarovog. Ti vatreni fanatici moraju biti svjesni da svojim djelima kr{e Halahu, sekularni zakon i Ustav.”

Kao utemeljiteljicu organizacije B’dereh koja zagovara i podr`ava mlade haside, Freier je naro~ito zabrinuta jer taj fanatizam i zagri`enost pridonositi tome da mnogi mladi pripadnici Haredi pokreta napu{taju zajednicu.

Isti~e da nije feminizam pokreta~ka snaga njezine borbe. “Su{tina Haredi `ene ne temelji se ni na ideologiji ili feminizmu, niti na vjerskom fanatizmu; to je ne{to duhovno, dragocjeno, sklad bo`anskog po{tovanja i vrijednosti”, pi{e Freier.

U odgovoru na Lichtensteinin uvodnik, u jednom komentaru pi{e: “Pravo pitanje je: gdje su na{i rabini? Gdje su na{e vo|e? Rabini, sram vas bilo!”

U me|uvremenu je jedan od tih rabina, Ovadia Josef iz ultraorto-doksne [as stranke, prekinuo {utnju o tom pitanju pismom objav-ljenim u ultraortodoksnim novinama Jom lejom. “Oni su javno oskrnavili Bo`je ime”, rekao je Ovadija o toj zajednici. �

Pripadnice Haredi pokreta javno prokazale ekstremiste Prevela Dolores Bettini

ruach_br_19_.indd 75 30.3.2012 2:22:08

RUAH HADA[A

76

ARHEOLOGIJA

^ovjek kojem se obi~no pripisuje izgradnja kompleksa kojeg @idovi znaju kao Brdo hrama, a Muslimani kao Uzvi{eno sveti{te, jest Herod, ̀ idovski vladar koji je umro 4. god. p. n. e. No, izraelski arheolozi sad ka`u da su ispod glomaznih kamenih blokova (koji ~ine temelje Zapadnog Zida) kopa~i prona{li kovanice s pe~atom rimskog prokonzula, a koje potje~u iz vremena 20 godina nakon Herodove smrti, {to zna~i da Herod nije izgradio zid i da izgradnja nije bila zavr{ena kad je on umro.

“Pronalazak mijenja na~in na koji gledamo na izgradnju i pokazuje da je ona trajala dulje nego {to smo u po~etku mislili”, ka`e Eli [ukron.

Na ~etiri bron~ana nov~i}a utisnut je pe~at rimskog du`nosnika Va-leriusa Gratusa iz 17. god n. e. Prema Roniju Reichu sa Sveu~ili{ta u Haifi, jednom od dvojice arheologa zadu`enih za iskopavanje, Gratus je bio prethodnik Poncija Pilata, rimskog predstavnika u Jeruzalemu, iz novozavjetne pri~e.

Kovanice su prona|ene u obrednoj kupelji ~ija je izgradnja pret-hodila izgradnji obnovljenog kompleksa na Brdu hrama i koja je zatrpana kako bi poslu`ila kao potporanj novim zidovima, rekao je Reich.

To zna~i da izgradnja Zapadnog Zida jo{ nije bila ni zapo~ela u vri-jeme Herodove smrti. Vjerojatnije je da je izgradnju dovr{io jedan od njegovih nasljednika.

Nov~i}i potvr|uju pri~u Josefa Flavija, `idovskog generala koji je po-stao rimski povjesni~ar. Pi{u}i poslije `idovske pobune protiv Rima i uni{tenja Hrama 70. god. n. e., on pripovijeda da su radovi na Brdu hrama bili zavr{eni u vrijeme kralja Agripe II., Herodovog prapraunu-ka, dvadeset godina prije nego {to je ~itav kompleks razoren.

“Znanstvenici odavno znaju Flavijevu pri~u, ali zato pronalazak nije ni{ta manje zna~ajan jer pru`a “prvi jasan arheolo{ki dokaz da dio ogradnog zida nije izgradio Herod”, ka`e arheolog Aren Maeir sa sveu~ili{ta Bar-Ilan, koji nije uklju~en u iskopavanja.

Flavije tako|er pi{e da je zavr{etkom izgradnje 18.000 radnika u Jeruzalemu ostalo bez posla. Neki povjesni~ari to povezuju s neza-dovoljstvom koje je na kraju preraslo u `idovsku pobunu.

Na tom mjestu, koje je od 1967. pod izraelskim nadzorom, nalaze se d`amije Al-Aksa i Kupola na stijeni. ^injenica da je to mjesto svetinja i @idovima i Muslimanima, ~ini ga jednim od najosjetljivi-jih vjerskih lokaliteta u svijetu.

Nov~i}i su otkriveni prilikom ~i{}enja tunela iz rimskog doba koji je slu`io za odvodnju, a koji po~inje kod biblijskog bazena Siloam (Breihat Ha[iloah), jednog od prvih gradskih izvora vode, a zavr{ava ljestvama koje vode van, na dvije tisu}e godina staru ulicu u jeruzalemskom Starom gradu. Tunel prolazi kraj kamenih temelja Zapadnog Zida, gdje su kovanice prona|ene.

Odvodni tunel je otkopan kao dio iskapanja koja se provode u Davidovom gradu, {to je mo`da najbogatija i najspornija izraelska arheolo{ka iskopina.

Iskapanje se provodi unutar palestinske ~etvrti Silvan, a financira ga skupina povezana s pokretom izraelskih naseljenika koji se protive bilo kakvoj podjeli grada kao dijelu budu}eg mirovnog sporazuma.

Iskopavanje tunela je donijelo i rimski ma~, uljanice, posude i kova-nice za koje znanstvenici vjeruju da su tu ostali kad su se `idovski po-bunjenici poku{ali sakriti u podzemne prolaze dok su `ih progonili rimski vojnici. �

Jeruzalem: arheolo{ki pronalasciAssociated Press, prevela Dolores Bettini

Kovanice prona|ene ispod Zapadnog Zida, mogle bi promijeniti prihva}eno vjerovanje o izgradnji jednog od najsvetijih mjesta na svijetu.

ruach_br_19_.indd 76 30.3.2012 2:22:08

RUAH HADA[A

77

ARHEOLOGIJA

Samo dva tjedna nakon {to je javnosti pokazan pe~at iz vremena Hrama, arheolozi nastavljaju iskapati zadivljuju}e dokaze drevne i nikad prekinute veze izme|u @idova i zemlje Izraelove. Ovaj puta pronalazak je 1.500 godina star si}u{ni pe~at otkriven u blizini gra-da Akoa. Na njemu je slika sedmerokrake hramske menore.

Pe~at se koristio za pekarske proizvode i najvjerojatnije je pripa-dao pekari koja je ko{er kruhom opskrbljivala @idove grada Akoa u vrijeme bizantske vladavine.

Kerami~ki pe~at potje~e iz bizantskog razdoblja (6. st. n. e) i ot-kriven je u iskapanjima koja izraelska Slu`ba za antikvitete (IAA) trenutno provodi na lokaciji Korbat Uza, isto~no od Akoa, prije izgradnje `eljezni~ke pruge Ako – Karmiel.

Ovaj pronalazak pripada skupini pe~ata pod nazivom “pe~ati za kruh” jer su se obi~no koristili za pe~a}enje pekarskih proizvoda.

Prema dr. Giladu Jaffeu i dr. Danny Syon, voditeljima iskapanja u ime IAA, “niz pe~ata na kojima je menora, poznati su iz razli~itih kolekcija. Hramska menora, kao `idovski simbol par excellen-ce, ukazuje da pe~at pripada @idovima, za razliku od kr{}anskog pe~ata za kruh s uzorkom kri`a koji je mnogo ~e{}i u bizantskom razdoblju.”

U to vrijeme nije bilo Muslimana u tom podru~ju jer tada jo{ Kur’an nije bio napisan. Prema Syonu, “ovo je prvi put da je ta-kav pe~at otkriven u kontroliranom arheolo{kom iskapanju, pa je mogu}e odrediti njegovo podrijetlo i datum proizvodnje. Pe~at je va`an jer dokazuje postojanje `idovske zajednice u naselju Uza u kr{}ansko-bizantskom razdoblju. Prisutnost `idovskog naselja u

tolikoj blizine Akoa – podru~ja za koje se zna da je bilo kr{}ansko u to doba – predstavlja novost u arheolo{kom istra`ivanju.”

“Zbog geografske blizine Horbat Uze Akou, mo`emo naga|ati da je naselje opskrbljivalo Ako pekarskim ko{er proizvodima u bizant-skom razdoblju,” dodaju arheolozi.

Na pe~at je ugravirana sedmerokraka menora povrh tanke baze, a vrh krakova oblikuje vodoravnu crtu. Nekoliko gr~kih slova je urezano oko kruga, a na kraju dr{ke je to~ka. Dr. Lea Di Segni s jeruzalemskog Hebrew University smatra da je tu vjerojatno is-pisano ime Launtius, koje je bilo uobi~ajeno me|u @idovima tog razdoblja i koje se, tako|er, javlja na drugim pe~atima za kruh ~ije je podrijetlo nepoznato. Prema dr. Syon i dr. Jaffeu, “to je najvjero-jatnije ime pekara iz Horbat Uze”.

Horbat Uza je malo ruralno naselje – prethodno otkriveni tragovi (glineni lijes, {abatna svjetiljka i vr~ na kojem je naslikana menora) ukazuju na `idovsko naselje.

Dr. David Amit iz IAA, koja je napisala studiju o pe~atima za kruh, dodaje: “Grn~ar je urezivao sliku menore na povr{inu pe~ata pri-je pe~enja u pe}i, a vlasnik je svoje ime urezivao u dr{ku nakon pe~enja. Zato mo`emo pretpostaviti da je serija pe~ata na kojima je simbol menore, proizvedena za pekare @idove, a svaki od tih pekara urezao je svoje ime na dr{ku, {to je tako|er slu`ilo kao pe~at. Na taj na~in je tijesto prije pe~enja moglo dobiti pe~at dva puta: jednom s menorom – op}im simbolom `idovskog identiteta i `idovke pekare, a drugi put s osobnim imenom pekara {to je jam~ilo da je pekara ko{er.” �

Zadivljuju}e otkri}e: pe~at s ugraviranom menorom iz HramaIsrael National News, prevela Dolores Bettini

ruach_br_19_.indd 77 30.3.2012 2:22:12

RUAH HADA[A

78

ZAGREBULJE

Nakon {to su pro{li izbori za novu Vladu, za ulazak u EU, nadala sam se, naivno, da }e s TV ekrana i iz novina nestati sjedokosa po-stavljena expremijerka, a da o ex, expremijeru niti ne govorim. Ne znam za{to, ali stalno nas zatrpavaju s informacijama {to su rekli, {to misle i {to rade. Kada smo ve} kod ex, zaista je na{ expred-sjednik dr`ave dobro rekao da se boji otvoriti konzervu jer mo`e i unutra na}i Jacu. Nije mi poznato za{to na{i novinari vole `ivjeti u pro{losti i stalno ~eprkati po njoj. Da li je ovom oplja~kanom naro-du od svega najva`nije tko su Jacini protukandidati na strana~kim izborima i tko joj je poslao kakav mail. Molim vas prestanite nas bombardirati s HDZ-tom.

Novoj vladi nije lako, eto i vrijeme se urotilo protiv njih, pa je sni-jeg zameo lijepu na{u. Sre}a da u Splitu imamo Bracu i Seku koji su nam lijepo objasnili {to treba raditi kada padne snijeg i na koji na~in komunicirati s gra|anima koji su ih izabrali na to mjesto.

Zagreb je osvanuo pod prekrasnim bijelim pokriva~em, a pr{i} koji je napadao blistao je usprkos obla~astom vremenu. Moj grad je li~io na onaj kakvoga se sje}am iz zima u djetinjstvu, bio je lepi beli, ~isti, i hladan Zagreb grad!

U subotu ujutro probudio me zvuk lopata koje zgr}u snijeg. Zagrep~ani su zasukali rukave i krenuli u ~i{}enje snijega oko svo-jih zgrada, kako nitko ne bi slomio nogu ali i kako nam Komunalni redari ne bi naplatili visoke kazne. Plo~nici u Zagrebu su bili bolje o~i{}eni od ulica, valjda zato {to su ralice morale u Split i okolicu kako bi otkopale zametene Dalmo{e koji su poslu{ali Seku i ostali u ku}ama, umjesto da su sami ~istili snijeg. No, Nevenka nam je objasnila, oni nisu tome “svikli” pa bi se mogli razboljeti. Odmah mi je lak{e kad znam da nam Spli}ani ne}e biti bolesni, pa mi nije `ao {to prirez na porez koji pla}am svom rodnom gradu kako bi nam bio bolji `ivot u njemu ide i na pomaganje onih koji nama napla}uju apartmane na dan onoliko koliko njihova djeca studenti pla}aju pola mjeseca za najam stana u Zagrebu.

Podignute kragne hodam trgom Hrvatskih velikana, to je onaj koji se nekad zvao Trg burze ili jo{ ranije Trg Jo`e Vlahovi}a. Nekada su ispred Narodne banke cvjetale ru`e, sada ru`ne kamene fontane neumorno rade i po najhladnijem danua. Vi|ala sam da u svijetu svoje fontane gradske slu`be obla`u drvenim plo~ama kako se ne bi smrznule i tro{ile vodu u zimskom periodu. No nema veze, va-ljda netko voli gledati ledenice oko vodoskoka i vodu koja se uz rubove smrzava, pa neka mu bude. No sigurna sam da nitko ne voli kamene (granitne) plo~e kojim je trg poplo~an. Prvo, jako su skli-ske, drugo vrlo su nestabilne, tre}e veliki broj ih je o{te}en i te{ko je hodati trgom, koji – iako je dio pje{a~ke zone – to i nije jer slu`i taxi automobilima da iz Dra{kovi}eve, Juri{i}eve, Ra~koga kra}im putem do|u ili odu sa svog stajali{ta u Marti}evoj.

Popravljanje plo~a koje nisu predvi|ene za optere}enje automobi-la ve} samo prosje~nog pje{aka platit }emo opet mi, gra|ani koji

ih nismo uni{tili niti tuda mo`emo sigurno hodati. Zanimljivo je da se ba{ tu gdje taksisti prolaze i gdje je najve}i broj o{te}enih plo~a nalazi ku}ica u kojoj netko sjedi i valjda motri na banku. Silno je koncentriran pa ni{ta drugo ne vidi ili nije za to zadu`en. Ni{ta ne vidim, ni{ta ne ~ujem, ni{ta ne govorim – nemam sliku da prilo`im, ali mislim da vam je svima poznato o kome se radi.

Predlo`en je i usvojen prora~un nove Vlade. Svi se nadamo pobolj{anju usprkos Jacinih kritika, jedino nas brinu mala pove-}anja pla}a u Saboru. Kako }e oni s tim pre`ivjeti? Nije va`no {to se mora {tedjeti, ima nekih koji uvijek profitiraju, a to su uglavnom slu`benici Vlade i Sabora koji bi trebali slu`iti nama, no u ovom naopakom svijetu, svi mi slu`imo njima.

S dolaskom nove, 2012. godine i nove Vlade koja se deklarirala kao gra|anska, nadala sam se, ali na`alost uzalud, da }e s na{eg glavnog trga nestati “{atre” i privremeni kampovi, te ku}ice s koba-sicama i vinom. No, ne lezi vra`e, osvanuo je jo{ jedan mali {ato-rek, onako {picast kao iz doba D`ingis kana, a velika nam reklama crvenim slovima nudi “poderane ga}e”. U`as nad u`asima! Pa kako je netko na glavnom trgu metropole – va{ari{tu – vje~itom sajmi{tu pored svih kulena, meda, ru~nih radova, eko proizvoda i ~ega sve ne, do{ao na genijalnu ideju da takvo {to dopusti??? [to nam je sljede}e o~ekivati? Ma kako se ne{to u `argonu tamo negdje dalje ili bli`e zove, ne bi smjelo ugledati svjetlo dana u na{em gradu i zbilja bi netko iz Gradske skup{tine ili Ureda gradona~elnika tre-bao znati gdje je granica dobrog ukusa prekora~ena. Ili sam mo`da preoptimisti~na {to se ti~e hrpe zaposlenih a besposlenih i lijenih administratora u tim slu`bama. Mo`da njih ba{ veseli taj “doma}i” {tih! Nadam se samo da negdje u rukavu nemaju jo{ ne{to ekspli-citnije objaviti.

Gledam tako, gospo|a u gradskoj no{nji s po~etka stolje}a vrti vergl, grupe turista s kartama u ruci tra`e spomenik Bana Josipa Jela~i}a ali ga ne mogu prona}i u taboru, “{ljeglje” se {atre oko nje-ga pa se on nekako izgubio. Vodi~ s podignutim ki{obranom pozi-va svoju grupu i pokazuje im gradsku ljepotu i znamenitosti koje se kriju u tim {atorima, te ih poziva da probaju ~uveni specijalitet “poderane ga}e” {to grupu gostiju na{ega grada kona~no uvjerava da je Zagreb ipak na Balkanu, te se osje}a da im je laknulo, jer im je ina~e grad malo previ{e li~io na ostale metropole Europe koje su posjetili ili do{li iz njih.

Za sada se jo{ samo budim iz sna u kome sanjam da na Trgu Bana Josipa Jela~i}a nema vi{e {atora, niti improviziranih ku}ica i ku-}a od drveta i plastike, da je centralni trg ono {to i treba biti, trg s prekrasnim fasadama, trg kojim {e}u njegovi stanovnici i gosti, dje-ca tr~e za golubovima, a da miris cvije}a s Harmice zamijeni onaj kuhanoga vina, kobasica i tijesta koji se nehigijenski pripremaju i prodaju na cesti.

Za mene je to san snova, a nekima no}na mora. �

Velja~a u mom gradu i {ire Sonja Samokovlija

ruach_br_19_.indd 78 30.3.2012 2:22:14

RUAH HADA[A

79

IZ RADA [KOLE

Prvo polugodi{te i zimski odmor u~enika pro{ao je u trenu. “Ha-nuka” {kolska priredba je bila fantasti~na! Sretni u~enici i roditelji- zadovoljni mi!

U~enici su se ponovno vratili u {kolske klupe. Me|utim, po~etak ovog polugodi{ta ostat }e u posebnom sje}anju. Na{e u~iteljice, teta Vesna i ravnateljica marljivo su radile na preseljenju i ure|enju {kolskog prostora. Od sada nas mo`ete potra`iti na novoj adresi – U CENTRU GRADA – Trg kralja Petra Sva~i}a 6 (3. i 4. kat).

Prvi dan drugog polugodi{ta, na{ rabin Kotel Da-Don, do{ao je pozdraviti i za`eljeti na{im u~enicima i u~iteljima puno uspjeha u radu. Uz lijepe `elje, rabin je postavio mezuze u na{u novu/staru {kolu! Naravno, sve pod budnim okom u~enika i roditelja na{e {kole... �

Dragi na{i ~lanovi i prijatelji {kole

ruach_br_19_.indd 79 30.3.2012 2:22:14

RUAH HADA[A

80

IZ RADA [KOLE

RAZREDNA NASTAVA ( 1., 2., 3. i 4. razred)

SIJE^ANJ

• gost u {koli - rabin Kotel Da Don – postavljanje mezuza u novi prostor {kole (Trg kralja Petra Sva~i}a)

• posjet Dje~jem odjelu Gradske knji`nice i posudba lektire

• rad na projektu “[afran” te obilje`avanje Dana sje}anja na `rtve Holokausta

VELJA^A

• odlazak u Gradsku knji`nicu i posudba lektire

• gost u {koli – rabin Samuel Berkowitz – proslava Tu Bi{vata – Nova godina drve}a (u sklopu nastave hebrejskog jezika)

• izvan u~ioni~ka nastava tjelesne i zdravstvene kulture na Trgu kralja Tomislava – igre na snijegu

• nastavni posjet Zagreba~kom kazali{tu lutaka – predstava “Umi{ljena mi{ica”

• nastavni posjet Muzeju za umjetnost i obrt – razgledavanje stalnog postava uz stru~no vodstvo te likovna radionica – izrada mezuza (u sklopu projekta “U~enje u muzeju”)

• nastavni posjet Zagreba~kom kazali{tu lutaka – predstava “Tri pra{~i}a”

• nastavni posjet Hrvatskoj po{ti uz stru~no vodstvo – radioni-ca adresiranja i slanja pisma

• nastavni posjet Muzeju za umjetnost i obrt – radionica “[et-nja kroz stolje}a” (nastava prirode i dru{tva, 3. i 4. razred)

O@UJAK

• odlazak u Gradsku knji`nicu i posudba lektire

• Naopaki dan – dan u pid`amama – zamjena uloga u~iteljice i u~enika (u sklopu nastave hebrejskog jezika)

• Purim party – dan pod maskama – revija maski, dru`enje s djecom i tetama iz vrti}a Ziona Chabad (u sklopu nastave hebrejskog jezika)

• gost u {koli – knji`evnik Ludwig Bauer – dru`enje s u~enicima, razgovor o pro~itanoj lektiri “Tri medvjeda i gitara”, ~itanje pri~e “Poliglot i pas” (u sklopu nastave hrvatskog jezika)

• nastavni posjet knji`ari Profil Megastore u Bogovi}evoj ulici u sklopu 2. Dje~jeg sajma knjige – radionica i predavanje “Kako pribli`iti knjigu djeci” + predstavljanje {kole (u sklo-pu nastave hrvatskog jezika)

• nastavni posjet Dje~jem kazali{tu Mala scena – predstava “Pale sam na svijetu” (u sklopu nastave hrvatskog jezika – lektira)

• izvanu~ioni~ka nastava prirode i dru{tva – “Mjesto u kojemu `ivim” ({etnja Zagrebom – Pra{ka ulica – mjesto nekada{nje sinagoge u Zagrebu, Zrinjevac, Trg bana Josipa Jela~i}a, Do-lac, Splavnica, Kaptol)

• nastavni posjet Muzeju Dra`ena Petrovi}a uz stru~no vodstvo i projekciju filma (u sklopu projekta “U~enje u muzeju”)

• Pesah – radionica po stanicama (u sklopu nastave hebrejskog jezika)

• nastavni posjet Kinu Cinestar – animirani film “Pupijeva po-traga” (medijska kultura)

• izvanu~ioni~ka nastava prirode i dru{tva, Bundek i Sava - “Prolje}e u mom gradu” (vrijeme, biljke i |ivotinje u prolje-}e, vjesnici prolje}a)

• Izvanu~ioni~ka nastava Promet – posjet Glavnom kolodvoru, vo`nja vlakom do Dugog Sela i natrag

• Izvanu~ioni~ka nastava Promet – posjet Autobusnom kolod-voru, vo`nja autobusom do Zra~ne luke Zagreb, obilazak zra~ne luke

• Izvan u~ioni~ka nastava prirode i dru{tva – “Vode zavi~aja” i “Zna~enje vode za ̀ ivot ljudi” (vode teku}ice, vode staja}ice, `ivi svijet, ~ovjek, voda)

• Posjet Dje~jem Selu Lekenik; manifestacija Do~ekajmo rode zajedno! �

Kratko izvje{}e dodatnih ostvarenja i izvanu~ioni~ke nastave od 1. – 8. razreda u drugom polugodi{tu do proljetnih/Pesah praznika

ruach_br_19_.indd 80 30.3.2012 2:22:17

RUAH HADA[A

81

REAKCIJE

Ure|iva~ka politika Ruah Hada{a ostaje ista i ne `eli reagirati, a jo{ manje objavljivati nepristojne, uvredljive, nerazumne i mrzitelj-ske poruke koje svih ovih godina isijavaju iz usta vodstva @OZ-a, samozvanih gospodara @idovstva u Hrvatskoj iz Palmoti}eve ulice.

Bili smo mi{ljenja da prema staroj poslovici koja ka`e “{to ne{to vi{e dira{, vi{e smrdi, ostanemo po strani, jer se i bez na{e reakci-je zadah mr`nje, netrpeljivosti, netolerancije i egoizma rasprostro lijepom na{om a i {ire.

Nakon {to su nas bezuspje{no poku{ali odvojiti od ex-Yu `idov-ske zajednice, svojim su neistinama postigli samo suprotno. Do-sada nismo donosili sli~ne prepiske, vjerujem da i u budu}nosti ne}emo, ali nakon “fantasti~ne konferencije za tisak” odr`ane u @OZ-u 21. 2. 2012. i radioemisije koje bi se postidio svaki iole ci-viliziran ~ovjek, donosimo prepisku vo|enu izme|u @OZ-a i orga-nizatora pro{logodi{njeg Limud kesheta ex-YU, Sarajevske jevrej-ske op{tine, te na{ odgovor na sramotne stavove iz @oz-a. Za nas njihovi stavovi svakako nisu novost, niti dopiru do na{ih srca, no objavljivanjem tekstova poput ovih `elimo tek potvrditi, kako se vodstvo iz Palmoti}eve slu`i neistinama i na kakve su sve manipu-lacije spremni.

Odlu~nost predsjednika SJO gospodina Bobe Ko`emjakina trebala im je poslu`iti kao uzorak zajedni{tva ̀ idovskog naroda, koje se ne

zasniva na pripadnosti ovoj ili onoj zajednici ve} `idovskom naro-du, te da bez kvalitetne komunikacije nema napretka.

Njihovo je pravo da se s nama ne `ele dru`iti, niti mi ne gorimo od `elje za njihovim prijateljstvom. O~ito se jako dobro i mo}no osje-}aju u svojoj kalju`i koju su si stvorili.

Mr`nja i negativna energija rasprostiru se na mnogo ve}i krug nego {to je na{ Bet Israel, na~in kojim se slu`e, osobe koje ih izri~u zaista su gadljivi i nedostojni bilo ~ije pa`nje. Novac je mo}-na stvar, ali budite sigurni da nije sve u njemu. Svakome }e sti}i njegov ra~un na naplatu, no ka`u mudraci da nekada zbog zlodjela roditelja stradaju pokoljenja koja dolaze. Znam da njih Talmud i druge Svete knjige ne zanimaju, no mo`da }e se jednoga dana ipak prisjetiti da na svijetu nema ni{ta novo. Izgleda da je njihova misao vodilja biti gori od gorega.

Gra|anski tolerantno civilizacijsko okru`enje i pona{anje u svijetu cilj je koji je Bet Israel ve} odavno dostigao i po svim svojim stavo-vima mu itekako pripada, te }e se i dalje pridr`avati toga. Upravo zbog tog razloga prenosimo i pismo-reakciju biv{eg predsjednika Mesi}a, na istu tu konferenciju za tisak, koga su prljavo i uvredljivo prozvali ba{ oni koji bi se trebali pokriti u{ima.

@ao mi je {to sam ovoliko prostora posvetila ljudima koji su to zaboravili biti. �

Tekstovi kojima nije mjesto u Ruahu i zbog ~ijih se objavljivanja osje}am lo{e Sonja Samokovlija

ruach_br_19_.indd 81 30.3.2012 2:22:17

RUAH HADA[A

82

REAKCIJE

Zagreb, 31. listopada 2011. Broj: 12/11

Po{tovani g. Ko`emjakin,

Koordinacija `idovskih op}ina u RH, na sjednici odr`anoj 30. li-stopada 2011., raspravljala je o ~injenici da ste na ovogodi{nji Li-mmud pozvali predstavnike Bet Izraela te o Va{em dopisu od 26. listopada 2011. kojim njihovo sudjelovanje poku{avate opravdati.

Smatramo da je Va{ postupak suprotan svim ranijim dogovorima i ne mo`emo ga, kao ni Va{e obja{njenje, prihvatiti.

Stoga smo donijeli zaklju~ak da predsjednici i ~lanovi uprava `idov-skih op}ina ~lanica Koordinacije `idovskih op}ina u RH ne}e sudje-lovati na ovogodi{njoj konferenciji u statusu slu`benih osoba, a o sudjelovanju u svojstvu fizi~kih osoba odluku }e donijeti sami.

S po{tovanjem, Dr. Ognjen Kraus, Predsjednik

--------------------------------------------------------------------------------------------------------

Dragi prijatelji,

Dobio sam Va{ dopis, kao i dopis Koordinacije @idovskih op}ina Hrvatske, dopis koji me nije iznenadio, koji sam o~ekivao, jer mi je Va{ stav u prvom pismu bio tako intoniran da sam odmah shvatio da ne postoji dobra volja da respektujete razloge koji su me nave-li da poziv uputimo i ~lanovima Beit Israela, s kojima ste izgleda i pojedina~no, na osobnoj razini, u veoma lo{im, koliko vidim i znam, nikakvim odnosima.

@ao mi je zbog Va{e odluke, koju mogu da razumijem, ali ne i opravdam. Mo`da dio odgovornosti za nesporazume stoji na nama, kao doma}inima, iako mislim da nismo “kumovali” nespora-zumima koji u `idovskim zajednicama u Hrvatskoj, na na{u `alost, traju ve} jako dugo.

Ne `elim polemisati dalje o Va{oj odluci, koja je takva kakvi su i odnosi unutar `idovskih zajednica u Hrvatskoj, na`alost. Samo jedno `elim da Vas obavijestim, s ciljem da sprije~im manipulacije mojim imenom. Ja li~no, a pouzdano znam i ~lanstvo na{e op{tine, osu|ujemo akte kojima su pojedinci iz Beit Israela tu`ili ZOZ i tra`ili njihovo brisanje iz registra vjerskih zajednica u Hrvatskoj, to je bio bespredmetno lo{, katastrofalan potez, bez opravdanja, ali mislimo da je metodologija “zub za zub” neprimjerena nama Jevrejima, a najmanje da ju je po`eljno usmjeriti prema svejevrej-skoj konferenciji i skupu porodica i prijatelja, kakav je Limmud keshet ex yu.

Zbog toga Vas molim da prestanete s insinuacijama iz Va{eg do-pisa o nekakvom naknadnom mom poistovje}ivanju s onima koji tra`ise brisanje ZOZ-a iz registra, jer je to potpuno neprihvatljivo i neta~no. Etiketiranje, da sam se priklju~io i onima koji su gori i radikalniji i od NDH su zaista uvredljive, i nimalo Vam ne prili~e, niti slu`e na ~ast.

Ukoliko je Va{a odluka usmjerena direktno protiv mene, ukoliko smatrate da sam ja direktno odgovoran za ove neugodnosti, a ton

i sadr`aj pisma na to upu}uju, smatrajte da se ovim odgovorom ne pravdam, samo obja{njavam ~injenice kako ih ja do`ivljavam i vidim.

Moji stavovi su jasni i identi~ni prvom pismu koje sam Vam uputio, ali zbog Va{ih stavova ne `elim vi{e sudjelovati, li~no, u bilo kakvoj koordinaciji jevrejskih/`idovskih organizacija ex-Yu ili jugoisto~ne Evrope, kako li se ve} i{ta zove, a koju Vi koristite kao platformu i “ring” za obra~un s neistomi{ljenicima.

Jevrejska zajednica BiH i Jevrejska op{tina u Sarajevu }e i dalje nastojati biti aktivan u~esnik svejevrejskih susreta i aktivnosti, kao {to je uvijek i bila, a ~esto iste, kao nedavnu rekonstrukciju nad-grobnih plo~a na Groblju u \akovu, i predvodila.

Ovo pismo je mol li~ni odgovor rukovodstvu @idovske op}ine Zagreb i koordinacije `idovskih op}ina Hrvatske, te ga nemojte dovoditi u vezu sa bilo kakvim stavom Jevrejske zajednice BiH ili Jevrejske op{tine u Sarajevu.

Bez obzira na sve re~eno, s po{tovanjem i bez ljutnje.Boris Ko`emjakin

--------------------------------------------------------------------------------------------------------

...na marginama Limmuda Zagreb, 11. listopada 2011.

Broj: 236/11Predmet: Limmud Keshet 2011.

Po{tovani g. Ko`emjakin,

Na sastanku predsjednika `idovskih op}ina biv{e Jugoslavije odr`anom na Bjelolasici za vrijeme pro{logodi{njeg Limuda, do-govorili smo uvjete suradnje op}ina, a kao rezultat tih razgovora donijeli i odluku da doma}in ovogodi{njeg Limuda budete upravo Vi. Tada{nja stajali{ta op}ina, a kasnije potvr|ena na sastanku u Subotici, ~inila su nam se jasna i nedvosmislena.

Me|utim, 5. 9. 2011. primili smo od Vas e-mail s pozivom na surad-nju, koji je upu}en i organizaciji Bet Izrael.

Istovremeno smo dobili informaciju da }e se na ovom susretu, u svojstvu predava~a i sudionika, pojaviti neki od ~lanova i vodstva te organizacije. ^injenice vezane uz nastanak te tzv. vjerske zajed-nice su Vam poznate.

Osnovana je na platformi koja uklju~uje brisanje @idovske op}ine Zagreb iz Evidencije vjerskih zajednica RH i preuzimanje na{e imo-vine. Poznat Vam je i na{ stav. Njihovo je sudjelovanje na bilo koji na~in za nas posve neprihvatljivo.

Tako|er smatramo, a vjerovali smo da je o tome postignut konsen-zus, kako bi sve `idovske op}ine ~lanice biv{eg Saveza trebale ja-sno zauzeti stav i pru`iti nam potporu, kao {to bismo mi to u~inili u suprotnom slu~aju. Nedavno smo bili svjedocima osnivanja jo{ jedne organizacije u Makedoniji, a nije isklju~eno da se sli~ni sce-nariji ve}ih razmjera ponove i u drugim dr`avama. Isto tako, u nekoliko je navrata u Hrvatskoj, jedna inozemna `idovska organi-

Tekstovi iz Jevrejskog glasa

ruach_br_19_.indd 82 30.3.2012 2:22:19

RUAH HADA[A

83

Po povratku me do~ekalo Va{e pismo koje me vrlo neprijatno izne-nadilo, te mislim da je red da Vam i odgovorim, jer moje sje}anje, ali i stavovi su druga~iji od Va{ih.

Koliko me sje}anje slu`i, ali i nakon obavljenih konsultacija sa dru-gim u~esnicima pro{logodi{njeg Limmuda na Bjelolasici, znam da na sastanku Koordinacije jevrejskih/`idovskih zajednica jugoisto~ne Evrope, nismo donijeli zaklju~ak koji Vi u pismu pominjete. Isti-na, zaklju~ili smo da }e ~lanovi Koordinacije jevrejskih/`idovskih op{tina/op}ina jugoisto~ne Evrope iz Republike Hrvatske biti ~la-novi Koordinacije `idovskih op}ina Hrvatske, bez Beit Israela, koji i nije ~lan Va{e Koordinacije. Me|utim, nikakav zaklju~ak koji bi ograni~avao organizatore Limmuda ex-Yu, Limmud tim i JDC, da se ne pozivaju ~lanovi Bet Israela nije donesen, jer nismo bili ni ovla{teni na odlu~ivanje o budu}im u~esnicima Limmuda ex-Yu.

Jevrejske op{tine/op}ine ili zajednice su samo doma}ini manife-stacije Limmuda, a organizator je Limmud keshet tim i JDC, te smo pozive koji su kreirani od strane organizatora samo proslije-dili svim op{tinama/op}inama i zajednicama biv{e nam zajedni~ke dr`ave s molbom da iste u~ine dostupnim svim njihovim ~lanovi-ma. Limmud keshet exyu je manifestacija ili konferencija namje-njena ~lanovima na{ih zajednica, jevrejskim porodicama i na{im prijateljima, a ne zajednicama ili op{tinama/op}inama.

Vama je poznato, jer ste bili doma}ini prethodne godine, da Jevrej-ska op{tina Sarajevo, kao doma}in Limmuda niti prima prijave vo-lontera, u~esnika, niti predava~a, a nema ovla{tenja niti u~estvuje u izboru istih.

Na Bjelolasici je odr`an sastanak Koordinacije u okviru Limmuda, jer smo se svi nalazili tamo i jer ste Vi uputili poziv za sastanak, a ne organizator Limmuda na Bjelolasici, gdje ste Vi bili doma}ini. Je-vrejska zajednica Bosne i Hercegovine svoje strane, uputit }e Vama i drugima poziv za sastanak Koordinacije na Jahorini, naravno taj poziv ne}e biti upu}en Bet Israelu, koji nije ~lan Koordinacije.

S tim u vezi, mislim da }e iz mog odgovora biti jasno da Jevrej-ska op{tina Sarajevo, kao doma}in, a ne organizator Limmud kesheta exyu niti `eli, niti mo`e zabraniti, niti dopustiti sudjelo-vanje na toj manifestaciji, bilo kojem pojedincu, ~lanu bilo koje jevrejske/`idovske zajednice u biv{oj zajedni~koj dr`avi. Naprotiv, radujemo se susretu na kojem mo`emo razmijeniti mi{ljenja i ob-noviti prijateljstva. Toliko nas je malo u na{im novim dr`avama, da nam bilo kakvi nesporazumi nisu potrebni, odnosno negativno se reflektiraju na sve nas.

Mogu da razumijem Va{e stavove i ogor~enje, te ljutnju, a sve ve-zano za ljude koji su uputili tako sramnu tu`bu kojom su tra`ili brisanje @idovske op}ine Zagreb iz evidencije vjerskih zajednica Republike Hrvatske. Volio bih da ne dozvolite da emocije pomute razum, te da ne}ete, zbog u~e{}a nekih ljudi dovesti u pitanje Va{e u~e{}e, te posebno ne}ete dovesti u pitanje `elju onih ~lanova @idovske op}ine Zagreb koji su se ve} prijavili za u~e{}e na Lim-mud keshetu na Jahorini.

S po{tovanjem., Boris Ko`emjakin, predsjednik �

zacija poku{avala ostvariti svoje interese na {tetu @O Zagreb. Igno-riranje takvih pojava moglo bi dovesti do nesagledivih posljedica za povijesne `idovske op}ine ovih prostora.

Stoga od Vas i JO Sarajevo tra`imo, i molimo, da se odmah i ned-vosmisleno o~itujete ho}ete li, u bilo kojem svojstvu, dopustiti ~la-novima Bet Izraela pojavljivanje na Limudu 2011?

S po{tovanjem, Dr. Ognjen Kraus, PredsjednikZagreb, 31. listopada 2011.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------

Broj: 248/11

Po{tovani g. Ko`emjakin,

Zahvaljujemo na Va{em dopisu od 26. listopada 2011. i obja{njenju koje ste pru`ili vezano uz sudjelovanje predstavnika Bet Izraela na Limudu, a koje ne prihva}amo.

To~na je Va{a konstatacija da pozive kreira Limud team i to~no je da je Limmud namijenjen @idovima. Nije to~no da nije namijenjen zajednicama odnosno op}inama, jer upravo one daju najve}i dopri-nos skupu, kroz ~lanstvo i programe. Potpuno je neto~no da doma-}in odnosno organizator nema ovlasti dono{enja odluka. Vi ste imali i imate, ba{ poput nas pro{le godine, puno pravo odlu~ivanja i ilu-zorno bi bilo o~ekivati da }e politi~ke odluke donositi skup volonte-ra pod nazivom Limmud team i za iste snositi odgovornost.

Va{a konstatacija da Jevrejska op{tina Sarajevo kao doma}in ne mo`e zabraniti sudjelovanje pojedincu tako|er ne smatramo isti-nitim. @idovska op}ina Zagreb, pro{le je godine zabranila u~e{}e pojedincima, a sigurni smo da biste i Vi to u~inili da smatrate da im tamo nije mjesto odnosno da njihove postupke smatrate nepri-hvatljivima. Umjesto da im po{aljete jasnu poruku, Vi poku{avate izna}i besmisleni kompromis, ~ime pre{utno odobravate njihove postupke. Mi se susretu na kojem }e nazo~iti te osobe ne radu-jemo i ne `elimo biti dijelom istoga. Kad biste razumjeli razloge na{eg ogor~enja, vjerujemo da ovo ne bi dopustili. Nadamo se da nikada ne}e do}i u situaciju da ih shvatite.

Zbog svega navedenoga, predsjednik @OZ te ~lanovi uprave @OZ ne}e sudjelovati na ovogodi{njem Limudu, a @OZ ne}e pru`ati niti logisti~ke usluge vezane uz ovaj skup. ^lanovi na{e Op}ine odluku o sudjelovanju donose samostalno. Iskreno `alimo zbog Va{eg stava i uvjeravamo Vas da je na{a odluka razumna, ne emo-cionalna. NDH je “izbrisala” na{e ~lanstvo, ali nikada nije izbrisala @OZ, a upravo to su poku{ale neke osobe koje se k tome smatraju @idovima. Jednaku odgovornost snose i oni koji su pristupili toj platformi djelovanja naknadno.

S po{tovanjem, Dean FriedrichGlavni tajnik, Sarajevo, 26. oktobar 2011. godine

--------------------------------------------------------------------------------------------------------

Broj: 276/2011

Po{tovani gospodine Kraus,

Ju~er sam do{ao sa godi{njeg odmora koji sam proveo u Izraelu, u posjeti mojoj k}erki i unucima, naravno i zetu, koji tamo `ive posljednjih 20 godina.

REAKCIJE

ruach_br_19_.indd 83 30.3.2012 2:22:19

RUAH HADA[A

84

REAKCIJE

ruach_br_19_.indd 84 30.3.2012 2:22:19

RUAH HADA[A

85

REAKCIJE

ruach_br_19_.indd 85 30.3.2012 2:22:20

RUAH HADA[A

86

REAKCIJE

Prisiljen sam, zbog istine i osobne ~asti i ugleda, reagirati na izvje{taj o konferenciji za novinstvo u @idovskoj op}ini u Zagre-bu, objavljen u Jutarnjem listu 22. velja~e 2012. i na rije~i {to se u tome izvje{taju pripisuju predsjedniku @idovske op}ine prof. Ognjenu Krausu.

Iz navedenoga izvje{taja proizlazi, naime, da je g. Kraus izjavio kako sam se ja zauzimao za ukidanje @idovske op}ine i da sam time u odnosu prema @idovima bio ~ak gori od usta{ke paradr`ave NDH. Svakome, tko me iole poznaje, jasno je da je takva tvrdnja ne samo potpuno neutemeljena, nego je i krajnje uvredljiva za mene, ~ovjeka kojemu je cijela obitelj bila u redovima antifa{isti~ke Narodnooslobodila~ke vojske, a ~ijoj su supruzi usta{ki kolja~i pobili obitelj, zajedno s tisu}ama @idova, Srba, Roma i Hrvata – neistomi{ljenika, ~ovjeka koji je na funkciji predsjednika Repu-blike Hrvatske kroz deset godina uporno i dosljedno, usprkos ne malim otporima, reafirmirao antifa{izam kao temelj moderne hr-vatske dr`ave.

Smatrao sam i smatram da sinagogu koju je razorio usta{ki re`im, u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj treba obnoviti i to je moj

jedini interes u tome pitanju. Odnosi dviju postoje}ih `idovskih zajednica me se ne ti~u, ba{ kao {to se nikoga ne treba ticati jesam li ja privatno u boljim odnosima s ovim ili onim rabinom, ili sa ~elnikom ove ili one `idovske zajednice.

[to se pak ti~e tvrdnje izgovorene – prema spomenutome izvje{taju, a uvr{tene i u izvje{taj na HTV-u – na press konferenciji u @idovskoj op}ini, da je – naime – za @idove najbolje da Stjepana Mesi}a {to prije zaborave, zamolio bih onoga tko je to izgovorio da onda zaboravi i to kako je taj isti Stjepan Mesi} bio prvi dr`avni poglavar koji je nakon austrijskog cara Franje Josipa I. posjetio @idovsku op}inu, kako je upravo on – kao hrvatski Predsjednik – uspostavio dobre i prijateljske odnose s Izraelom, dr`avom `idovskog naroda i kako je tom prilikom, na njegovu inicijativu, u slu`benome izaslanstvu bio i predsjednik @idovske op}ine prof. Ognjen Kraus. Tko god ho}e, neka to zaboravi. Povijest ne}e. �

U Zagrebu, 22.02.2012. Stjepan Mesi}

Reakcija Stjepana Mesi}a

Nevenka Rado{evi} kupila je, napravila i donirala sve hamanta{e koje smo pojeli za Purim.Obitelj Zavelev-Kligman 2.100,00 za rad zajedniceN. N. 500,00 za kidu{ i rad zajedniceELC 200,00kn za rad zajedniceELC 175,00 kn za kidu{ N. N. 2.000,00 kn za sinagoguMargareta Reni} 440,00 kn za sinagoguN. N 11.000,00 kn za socijalni odborZeev, Tommy i Aviva Grünberger iz Haife povodom pete godi{njice smrti tete Ljerke Deutsch, ro|ene Grünberger 300,00 kn za Vjerski odbor

Cedaka Box

Obitelji Julije Ko{Obitelji LustigObitelji Reinis i Vla{i}

Be [amajim menuhanu – su}uti

ruach_br_19_.indd 86 30.3.2012 2:22:22

RUAH HADA[A

87

IN MEMORIAM RUAH HADA[A

Zajedni~ke aktivnosti

ruach_br_19_.indd 87 30.3.2012 2:22:29

RUAH HADA[A

1

IN MEMORIAM RUAH HADA[APRILOG U BOJI

Hanuka

ruach_br_19_boja_dodatak.indd 1 24.3.2012 13:31:36

RUAH HADA[A

2

RUAH HADA[A PRILOG U BOJI

ruach_br_19_boja_dodatak.indd 2 24.3.2012 13:31:46

RUAH HADA[A

3

IN MEMORIAM RUAH HADA[APRILOG U BOJI

Purim 2012.

ruach_br_19_boja_dodatak.indd 3 24.3.2012 13:32:00

RUAH HADA[A

4

RUAH HADA[A PRILOG U BOJI

ruach_br_19_boja_dodatak.indd 4 24.3.2012 13:32:15

RUAH HADA[A

1

PROGRAM ZA BLAGDANE

Hag [eni

Erev [viji {el Pesah – ~etvrtak, 20. nisana 5772/ 12. travnja 2012.

19.20 – Paljenje svije}a 19.30 – Minha 19.45 – Arvit {el Hag – nakon slu`be Kidu{ za Pesah

7. dan Pesaha – petak, 21. nisana 5772/ 13. travnja 2012.

9.00 – [ahrit – nakon slu`be Kidu{ 19.30 – Minha 19.45 – Arvit {el Hag Pesah – nakon slu`be Kidu{ za Pesah

8. dan Pesaha – Aharon {el Pesah – [abat, 22. nisana 5772/ 14. travnja 2011.

9.00 – [ahrit 10.30 – MAZKIR

Kidu{

19.30 – Minha 20.23 – Arvit i Havdala �

Va{ Rabin,

[aljem Vam raspored slu`bi za osam dana blagdana Pesaha kako bi Vam bilo lak{e su|elovati u blagdanskim slu`bama.

Bdikat Hamec – ~etvrtak, 13. nisana 5772/ 5. travnja 2012.

Erev Pesah – petak 14. nisana 5772/ 6. travnja 2012. Taanit Beho-rot (Post prvoro|enaca.)

Zavr{iti upotrebu hameca do 10.00, prodati i spaliti (Beur hamec) do 11.00.

19.12 – paljenje svije}a 19.15 – Minha 19.30 – Arvit {el Hag Pesah Nakon slu`be Seder ve~era – Hotel The Regent Esplanade Zagreb

I. dan Pesaha – [abat, 15. nisana 5772/ 7. travnja 2012.

9.00 – [ahrit – nakon slu`be Kidu{19.30 – Minha {el Hag Pesah19.45 – Arvit {el Hag Pesah

II. Seder.

II. dan Pesaha – nedjelja,16. nisana 5772/ 8. travnja 2012.

9.00 – [ahrit – nakon slu`be Kidu{ 19.15 – Minha {el Hag Pesah 20.14 – Arvit {el Mocae Hag, Havdala

Hol HaMoed – ~etvrtak, 17. – 20. nisana 5772/ 9. travnja do 12. travnja 2012.

Program – raspored za Pesah 5772. Rabin dr. Kotel Da-Don

ruach_br_19_cb_dodatak_1_str.indd 1 24.3.2012 17:02:59

RUAH HADA[A

88

ruach_br_19_.indd 88 30.3.2012 2:22:42