RANI SREDNJI VIJEK U HRVATSKOJ, Jarak – PITANJA

1. Što Karaman misli o lokalitetu u Bijaćima?2. Karaman o franačkim utjecajima na Dalm. predrom. karolinški elementi? Sv. Donat!!!3. Karamanova interpretacija crkve sv. Donata?4. Razvoj predrom. pleterne plastike u Dalm. po Karamanu?5. Razvoj pleterne skulpture na crkvenom namještaju.6. Podjela RSV sarkofaga po Karamanu?7. Karaman o ranokršć. i bizantskim utjecajima na predrom. arhitekturu?8. Karaman o ciboriju iz Valpocella.9. Karamanove i Rapanićeve teze o porijeklu predromaničkih zabata i značenje zabata iz

Cortone?10. Posvete Kapitula i Šuplje crkve, karakteristike i datacija, te kojim redovnicima

pridadaju, Karaman?11. Crkvice slobodnih oblika po Karamanu?12. Što je Karaman napisao o regionalnim tipovima benediktinskih ranoromaničkih bazilika

u Dalmaciji?13. Karamanove teorijske pretpostavke o starohrv. grobljima?14. Karaman o razlici bazilika benediktinskih i Hrv.?15. Varijante hrv. i benedikt. bazilika?16. Šta su benediktinci donijeli kod nas?17. Benediktinske trobrodne bazilike 11. st. – prve bazilike?18. Benediktinski samostani 11. st. – nove trobrodne bazilike?19. Trobrodne benedikt. bazilike 9./10. st. 20. Trobrodne benedikt. bazilike s drvenim stropom 11.st.– kanonizirane?21. Benedik. crkve + samostani, karakteristike i datacija (Petar i Mojsije, Marija- ZD, Petar

u Supetarskoj Drazi- Rab)?22. Benediktinski samostani 9. st. na ist. obali Jadrana?23. Benedikt. samostani sj. Hrv.?24. Rapanić o starokršć. skulpturi u predrom. Dalmaciji?25. Predromanička skulptura po Rapaniću se može podijeliti u dvije grupe?26. Rapanićevo mišljenje o dalmatinskim zabatima? 27. Karakteristike predromaničkih zabata u Dalmaciji?28. Rapanić o Ivanu Ravenjaninu i razvoju predrom. skulp.?29. Sarkofag priora Petra?30. Rapanićeva interpretacija nadgrobnog spomenika kraljice Jelene?31. Crkva kraljice Jelene?32. Natpisi na sarkofazima splitskih nadbiskupa Martin, Lovre, Petar Crni?33. Djelovanje prokonzula Grgura i njegov natpis na ciboriju?34. Rapanićevo mišljenje o vremenu afirmacije predromanike u Dalmaciji.35. Mišljenje Rapanića o genezi i glavnim karakteristikama predromanike u Dalmaciji?36. Napiši karakteristike i dataciju crkve u Gradini!37. Sakralna arhitektura i crkve kraj Solina.38. Crkve sa zvonikom. // CRKVICE HRV. VLADARA39. Natpisi hrvatskih knezova 9. st.?40. Sadržaj Trpimirove darovnice?41. Koja je crkva zadužbina kneza Mislava? Sv. Juraj na Putalju42. Gdje je 5 natpisa kneza Branimira?43. Držislavova titula s kapitula kod Knina?44. Natpis Muncimira i lat. titula? 892., princeps myncimyr, sv. Luka u Uzdolju kod Knina45. Imena kneževa sa natpisa iz 9. st.? Trpimir, Mislav, Branimir, Muncimir/Mutimir46. Godečaj, Gostiha i Pristina= župani?

47. Teudebert?48. Gumpertus sa natpisa sv. Marte?49. Natpisi vladara na crkvenom namještaju?50. Posvetni natpisi crkvenih osoba: Ivan- Nin, Gracijan- Bijaći, Mojsije- Solin, Fusko-

Pridraga, Stjepko- Kapitul Knin, Gumpertus- Bijaći, Teudebert- Nin.51. Najstariji pouzdani datirani zabat? Trpimirov iz Rižinica52. Najstariji pouzdano datiran ciborij? Novigradska katedrala Sv. Pelagija – trobrodna je,

ispod apside bila je kripta, nađen ciborij biskupa Mauricija (pronađen u baptisteriju), import je iz Italije s kraja 8. st.

53. Srednjovjekovni nalazi na Putalju?54. Groblja na Putalju?55. Crkva sv. Juraja na Putalju okolica Kaštela?56. Crkva sv. Marije u Zadru?57. Primjeri predrom. crkava u Istri?58. Navedi crkve s tri broda i jednom apsidom?59. Navedi crkve s tri broda i tri apside?60. Marunova otkrića na Crkvini.61. Adaptacija crkava?62. Crkva iz antike adaptirana u 11. st.?63. Crkve s oblim kontraforima, primjer i karakteristike?64. Crkve s kupolom?65. Crkve s westwerkom u Dalmaciji?66. Zaokruži koja crkva NIJE šesterolisna?67. Šestolisne crkve, većina se datira u d.p. 9. st.?68. Porečka katedrala // Eufrazije?69. Inventar groba iz Medvedičke (kraj Đurđevca)?70. Karolinški prilozi u ratničkim grobovima sjeverne Hrvatske (međurječje Drava, Dunav,

Sava)?71. Međurječje Drave i Save pod upravom?72. Uloga Franaka u kristijanizaciji Hrvata?73. Franačka liturgija?74. Ratnički grobovi s karolinškom opremom u sj. Hrv.?

75. Karolinški grobovi u sjev. Hrvatskoj?76. Karolinški grobovi u Dalmaciji?77. Sakralna arhitektura 10. st. // arhit. i skulptura 10. st. u Dalmaciji?78. Nin u 9. st.?79. Splitskaradionica, karakteristike i primjeri?80. Zadarska radionica?81. Rustična skulptura?82. Gdje se nalaze natpisi s imenima klesara Mundusa i Badavitusa?83. Majstori klesari?84. Groblja Mravinci, Majdan i Gajine, 9.-10. st.?85. Historia Salonitana, 13. st. – Toma Arhiđakon?86. Naslov Karamanove knjige? Iz koljevke hrv. prošlosti, Zagreb, 1930. 87. Naslov Rapanićeve knjige? Predromaničko doba u Dalmaciji, Split, 1987.88. Stil Blatnica, karakteristike i datacija?89. Slika jezičaca iz Velike Horvatske, Vrebca i Brodskog Drenovca, pitanje je kojim stilom

su izrađeni jezičci? Stil Blatnica-Mikulčice90. Brodski Drenovac?91. Otok kod Vinkovaca?92. Vinkovci – Duga ulica?93. Zagreb – Podsused?94. Medvedička?

95. Požeški Brestovac?96. Prelog Cirkovljan, Varaždin?97. Lokaliteti slavenskih paljevinskih grobalja?98. Mješovita groblja i urne i skelet?99. Kosturni ukopi Slavena?100. Groblje Dubravica kod Skradina?101. Horizont poganskih grobova 8.i 9. st.u Dalmaciji?102. Groblje Strance-Gorica?103. Tema Dalmacija bizantska – kad i teritorij?104. Pregled sklavinija na ist. Jadranskoj obali?105. Vrijeme pada Salone?106. Tlocrt crkve sv. Lovre iz Zadra (u „Od Nina do Knina“), karakteristike arhitekture i datacija?107. Tipološke karakteristike i datacija benediktinskog samostana Sv. Marije u Zadru i Sv. Petra u Supetarskoj Dragi?108. Zabat iz Sustipana prikazuje? Glorifikaciju Krista.109. Međurječje Drave i Save pod upravom? Furlanskog markgrofa.110. Mogorjelo i Ston pripadaju slavenskoj kneževini_________ (sklavinij) Zahumlje.111. Najstarija sačuvana ranorom. bazilika u Hrv. je? Sv. Petar u Supetarskoj Drazi, Rab.112. Pulska katedrala?113. Gdje je izgrađena nova karolinška crkva u Istri? Nova crkva – karolinška crkva s tri upisane apside, izgrađena je u Dvigradu?114. Nabroji jednobrodne, dvobrodne i trobrodne crkve u Istri?115. Opiši Mauricijev ciborij!116. Starokršć. trobrodne, troapsidne (utjecaj Istoka)?117. Novi utvrđeni gradovi – kasnoant. razdoblja? Umag, Novigrad, Vrsar118. Tri lokaliteta u Istri s ostacima ranosrednjovjekovne arhitekture kraja 8. i poč. 9. st.? Lokaliteti u Istri - Bale, Dvigrad, Novigrad.119. Gdje se nalazi centar franačke vlasti? Novigrad.120. Gdje se nalaze imena majstora Iohannesa i Garibetusa? Galižane kod Pule, sarkofag.121.Koja crkva u Istri nije porušena navalom Barbara? Crkva sv. Marije u Vrsaru, crkva sv. Agneze u Muntajani ili sv. Marije Velike u Balama.122. Koji su povijesni i arheološki dokazi o dva vala naseljavanja Istre od strane Slavena?123. Luk iz Kaštel Sućurca, karakteristike i datacija?124. Bijaći, karakteristike i datacija vladarskog kompleksa?125. Skulptura – Bijaći?126. Bazilike ranorom. u ZD i na Kvarneru // bazilike Rab, Cres i ZD?127. Relikvijar iz Nina?128. Višeslavova krstionica?129. Bašćanska ploča?130. Rižince i Lopuška Glavica?131. Starokršć. trikonkalne crkve u Bilicama, Tepljuku i Pridrazi smatraju se prototipima za starohrvatske crkve ____ jednobrodne s troapsidnim prezbiterijem.132. Crkve sa antičkim stupovima?133. Poredajte kronološki, prema dataciji slijedeće crkve:134. Bizantski tip crkve s upisanim križem?135. Ranosrednjovjekovne crkve izvan Diokl. palače u Splitu?136. Trogirska ranosrednjovjekovna crkvena arhitektura?137. Koji lokaliteti su na Biskupiji (na zaokruživanje), jesu u Biskupiji: Crkvina, Bračica Podvornica, Bukorovica Podvornica, Dolovi i Lopuška Glavica.138. Opiši 5 lokaliteta u Biskupiji?139. Kronološki poredaj: sv. Spas, Čadavica, Buzet, Brodski Drenovac! Čadjavica 6/7. st., Buzet 6/7. st.-langobardsko groblje, sv.Spas, Vrlika d.p.9. st., Brodski Drenovac d.p.9. st.140. Groblje Kašić/Maklinovo Brdo?

141. Teza o pasivnoj negaciji antike u srednjem vijeku.ODGOVORI

1. Šta Karaman misli o lokalitetu u Bijaćima?

On dokazuje da Bijaći nisu bili samo jedno od kraljevskih imanja već da su hrvatski vladari, barem u doba knezova, tamo privremeno boravili. Dokaze za to nalazi u Trpimirovoj darovnici iz 852.g. i povelji kneza Mutimira iz 892.g., koje su izdane u Bijaćima. S obzirom da su zemlje koje su darovane u tim darovnicama prilično daleko od Bijaća, tu se ne radi o aktu koji je izveden na licu mjesta nego o presuđivanju kneza koje je izvršeno u mjestu boravka kneza. Također u prilog ovoj tvrdnji ide i podatak iz povelja u kojima je uz kneza navedena i brojna pratnja dvorjanika.

Arheološki dokazi za ovu tezu su, osim trobrodne crkve sv.Marte, i više skupina zidova i temelja raznih zgrada te 6 kamenih nadvratnika koji su otkopani kod sv.Marte i koji su, prema Karamanu, pripadali raznim zgradama hrvatskih dvorova.

2. Karaman o franačkim utjecajima na Dalm. predrom. karolinški elementi?Sv. Donat!!!

3. Karamanova interpretacija crkve sv. Donata?Ova je crkva ranije bila posvećena sv. Trojstvu u Zadru. Ime je dobila od zadarskog biskupa Donata koji ju je dao podignuti oko 805. g. To je kružna građevina, čiji je središnji dio bio presvođen kupolom, a okrugli svodovi su presvođeni polucilindričnim svodom. Kupolu je nosilo 6 masivnih zidanih pilona i dva monolitna stupa kroz koje se je pristupalo k svetištu s tri oble apside. Ova crkva pripada karolinškim rotundama. Biskup Donat je naime boravio na dvoru cara Karla Velikog. Pošto su je gradili manje vješti domaći majstori, vidljiva je neugledna zidarska tehnika, nepravilnost i netočnost mjera i linija te pomanjkanje ukrasa. Upotrebljavane su male ugaone trompice, a lukovi apsida i arkada prešli su u oblik konjske potkove. U temelje crkve su ubačeni komadi rimskog stupovlja. Crkva sv. Donata je građena po uzoru na Achensku kapelu.Svi stupovi antički.

4. Razvoj predrom. pleterne plastike u Dalm. po Karamanu?Pleterna skulptura je došla iz sjeverne i srednje Italije u 8. st. Krajem 8./poč. 9. st. nestaje ljudska figura, opada reljef i stilizira se ornament. Što se tiče bizantskog pletera, ranije je bio sporedan motiv, a tek od 9./10. st. više je u upotrebi. Langobardski pleter sa životinjskim motivima je konfuzan. Hrvatsko-italski pleter je uredan i jasan, lako se prati i nema izražen horror vacui. Tradicionalni ranokršć. motivi se prerađuju u trostruki pleter. Najstariji spomenik talijanske pleterne dekoracije je ciborij u San Giorgio di Valpolicella iz 712. g. Kuke su na gornjem rubu. Rani stil 8. st. – motivi – astragal, pletenica s kuglicama, kosi križ od ljiljana, SS;zreli stil 8./9. st. – oštrobridni tropruti pleter;9.-11. st. – osobnosti hrv. pleterne plastike – trokutasti zabat s antitetički postavljenim životinjama;11. st. – uvođenje romanike – plastično izvedeni ranoromanički kapiteli (poprsje sv. Lovre, orao iz Biograda, ptice u pleternom gnijezdu iz Raba), vraća se ljudski lik (sv. Nediljica Zadar, lik hrv. vladar iz Splitske krstionice);12. st. – kraj pleterne skulpture.Rana romanika je u Dalmaciju došla sredinom 11. st. Donijeli su je benediktinski monasi i prenijeli je našim majstorima koji su do tada radili u okviru tzv. umjetnosti seobe naroda. Karaman se ne priklanja ni langobardskoj bi bizantskoj tezi već tvrdi da su pleterne skulpture proizvod italskog tla koji je nastao u 8. st. u srednjoj i sjevernoj Italiji s regionalnom diferencijacijom općih uvjeta i prilika. On to smatra jer su pleterne skulpture starohrv. crkvica u Dalmaciji oko 800.-te god. identične u stilu i tehnici te izboru i rasporedu motiva onima u Italiji. Pleteri nam se sastoje od tri paralelna, jednako udaljena prutka. Ta trostrukost je ono što dijeli našu i italsku umjetnost od antikne i bizantske dekoracije. Imamo i stalne motive. To su lozice, rozete, palmete, križevi, ptice, zvijeri, zvijezde i ljiljani. Iz svega ovoga Karaman zaključuje da starohrv. Dalmacija spada u krug italske pleterne plastike s obzirom da s njom ima najviše podudarnosti u 9. i 10. st. Najstariji poznati spomenik pleterne dekoracije u Italiji je ulomak ciborija u San Giorgio di Valpolicella iz 712. g., dakle čitavo

stoljeće prije naših, pa je vidljivo da je Italija utjecala na Dalmaciju, a ne obratno. A i u Italiji možemo pratiti razvoj troprutastih pletera korak po korak. U Dalmaciji je poznato više trokutnih zabata nego u Italiji.

5. Razvoj pleterne skulpture na crkvenom namještaju.-CIBORIJI (sa pokrovom četvero/šestero/osmerostranni ili bez pokrova – kod nas nema):sv. Marta Bijaće → 9.st. četverostransv. Marija Biskupija – vrh u obliku cvijeta – 11.st.Rabska katedrača – 11.st. 12str. piramida_ OLTARNE PREGRADEsv. Martin Split kod porta aurea → jedini in situ sačuvan – posvetni natpis i rupa za kameni križsv. Marta Bijaće – trokutasti zabatSplit krstionica – pluteji niske pregrade_ OPLATA OLTARA (oblik škrinje): sv. Lovro kraj Splita, sv. Nikola Prijeko (Dubrovnik)_ MENSA(oltar): sv. Tripun (Kotor), sv. Barbara Trogir (propalo)_ AMBONA: valjkasti (sv. Mihovil u Nevinanama, Kapitul kod Knina), šesterokutni (sv. Marija i StupoviBiskupija)_ KRSTIONICA: Višeslavova, Nin_ oblacionarij: stol za darove – sv. Marta Bijaće in situ, sv. Marija Nin_ škropionice: Kapitul Knin, sv. marija i Stupovi Biskupija

6. Podjela RSV sarkofaga po Karamanu?1) novostvoreni,2) sarkofazi kasnoantičke provenijencije gdje se uz stare kršć. simbole dodaju novi (primjer sarkofaga Priora Petra),3) originalno neukrašeni do RSV kad im je uklesan suvremeni ukras (primjer- Ivana Ravenjanina i nadbiskupa Ivana sina Tordakatovog),4) sarkofag sa tekstovima koji ispunjavaju cijelu prednju plohu i zbog toga nema ornamenata i sigurno se datira u kraj 10.- poč. 11. st. (primjer sarkofaga Petra Crnog, primjer nadbiskupa Martina i Lovre) (Rapanić: u 10. st. prestanak ukrašavanja i umjesto toga poduži natpisi).

7. Karaman o ranokršć. i bizantskim utjecajima na predrom. arhitekturu?dijeli crkv.arh. na male crk slob oblika i monumentalne građevine.porijeklo starohr crk vidi pomanjkanju jakih utjecaja izvana pa su lokalni majstori smišljali razne tlocrte oponašajući u jednotavom oblku gradit tipove velikih središta--male crkvice je bilo lako presvoditi.K. se ne slaže s tezom da je pleter rad biz majstora nego smatra da je on italski proizvod koji je nastao tokom 8st u it i kasnije se pojavio kod nas-il naši majstori išli tam il njihovi tu.

8. Karaman o ciboriju iz Valpocella.-najstariji spomenik talijanske pleterne dekoracije → ciborij u San Giorgio di Valpolicella → 712. → kuke na gornjem rubu. U crkvi sv. Jurija 712. g., ima razvijene ukrase, vinova loza, nema troprutu pleternu dekoraciju. Ciborij je inicijalno bio važan za Karamanovu tezu kako je pleterna skulptura došla iz Italije jer se na tom ciboriju vidi kontinuitet razvoja troprutastog pletera i služio je kao uzor u Dalmaciji, datira se u 712. g. tj. 100 godina prije pojavljivanja takvih ukrasa u Hrvatskoj, ali je ciborij pogrešno proglašen najranijim spomenikom pleterne plastike, zapravo uopće ne sadrži pleterne dekoracije (one su bile dio oltarne pregrade). Po Karamanu poč. 8. st., kasnije se dokazuje da je krajem 8. st. ciborij uzor našima. Skulpt. kao proizvod toga vremena, po njemu doslovno prenesena iz S Italije zajedno sa Kršćanstvom.

9. Karamanove i Rapanićeve teze o porijeklu predromaničkih zabata i značenje zabata iz Cortone?

Zabat, 800. g., na njemu je ime Carolus=pretpostavlja se Karlo Veliki. Zabat iz Cortone se smatrao prototipom. Karaman na temelju tog uzora izvodi složenu konstrukciju kako bi pokazao da taj dio interijera proizlazi baš sa područja Italije.

Karaman je uvijek tražio izvor predromaničke skulpture u Italiji, a to je učinio i kada je tražio porijeklo zabatima prema tome koji je najstariji, točnije porijeklo oblika, iako je u Italiji nađeno samo par komada/ulomaka dok je u Dalmaciji nađeno čak 70, što ulomaka, što fragmenata. Rapanić smatra da su trokutni zabati posebnost dalmatinskih strana te da je dopušteno isključiti pomisao da su kao dovršen i gotov oblik donešeni iz Italije. Marasović zabat sv,Marte,Bijaci: usporenuje sa sličnim poznatim primjerima iz južne Italije, osobito sa zabatom iz Cortone na kojem je natpis s imenom Karla Velikog (Carolus IMP) i s najbolje sačuvanim ciborijem tog tipa u crkvi S. Ambrogio u Milanu

10. Posvete Kapitula i Šuplje crkve, karakteristike i datacija, te kojim redovnicima pridadaju, Karaman?

Kapitul - Knin, na kompleksu rimskog vojničko-veteranskog naselja, u 9. st. vladarski benediktinski samostan sv. Bartolomeja, pa u 13. st. romanička katedrala sv. Bartola- to je trobrodna bazilika sa sakristijom i kapelom koja je ranije bila samostalna crkva (jer je imala vlastiti ulaz). Tri stilske faze crkvenog namještaja: 9.-11. st. natpisne ploče s imenima knezova Svetoslava i Držislava, 10. st.- Držislavovim imenom ''magnum dux''. Gunjača povezuje s prvotnim mjestom pokopa kralja Zvonimira.Lokacija Šuplja Crkva - Solin – crkva Sv. Petar i Mojsije - trobrodna, troapsidalna bazilika, ima tri oltara, te je najveća starohrvatska bazilika na području Solina - na ostacima ranokršć. cemeterijalne bazilike, krunidbena crkva kralja Zvonimira 1075. g. – sred. 11. st. Pravokutni tlocrt s prezbiterijom, bočni zidovi raščlanjeni lezenama- rana romanika, ali kameni namještaj predromanički. Na pročelju ima zvonik spojen s crkvom. Uži pravokutni prostor predbroda upućuje na westwerk, zabat je ukrašen sa 2 ptice i križem, zabat je važan jer je na njemu natpis «Presveti Petre primi dar časnog Mojsije slugu tvog!».Dijelovi ciborija slični Grgurovom. Fragmenti pluteja s prikazima ljudskog lika- Krist s aureolom i bradati muškarac i još dva djelomična lika. Dyggve- bradonja je Zvonimir, drugi vele da nije iz ove crkve, samo iz iste radionice. Po svom tlocrtu je slična crkvi Sv. Nedjeljice u Zadru, osim zabata nađeni su i fragmenti drugih dijelova oltarne pregrade, dijelovi stupića, dijelovi ciborija sa kukama i motivom šahovnice.Crkva je spoj starohrvatske arhitekture i novih građevinskih oblika koje šire benediktinci od sredine 11. st.

11. Crkvice slobodnih oblika po Karamanu?

-svodovi, kupole, centralni tlocrt = bizantski arhitektonski elementi, ALI kod nas NEMA BIZANTSKIH TIPOVA, dok na zapadu prevladavaju monumentalne crkve, kod nas su to male CRKVICE SLOBODNIH OBLIKA,plod domaćih majstora – samouki i sami su se tim tipovima domislili → 9. i 10.st.)

1) longitudinalne (jednobrodne – sv. Petar- Rižinice, sv. Luka- Uzdolje, trobrodne – sv. Marta- Bijaći, Marija od Otoka- Solin), 2) mješovite - jednobrodne s kupolom - tendencija ka centralnoj shemi, 3) centralne - trolisne- Sv. Krševan,Krk, četverolisne- Sv. Nikola Nin, šesterolisne- sv. Trojica- Split, sv. Marija- Trogir.

12. Što je Karaman napisao o regionalnim tipovima benediktinskih ranoromaničkih bazilika u Dalmaciji?Karaman je o benediktinskim ranoromaničkim bazilikama u Dalmaciji rekao da imaju ujednačene tri apside, stupove, te je zvonik odvojen ili ga nema, za razliku od hrvatskih trobrodnih bazilika koje u tlocrtu imaju jednu ili tri apside, zidane pilone, zvonik na pročelju, narteks i dekorativne lezene.Ranoromaničku trobrodnu baziliku Dalmacija je upoznala zahvaljujući benediktincima iz južne Italije. Geslo ovog reda je „Ora et labora“. Oni su upoznali dalmatinske majstore sa boljom tehnikom gradnje - pravilno klesano kamenje. Npr. crkva sv. Petra u Supetarskoj Drazi na Rabu je trobrodna bazilika s drvenim stropom, najstarija sačuvana, to je tip starokršćanske bazilike (benediktinske). Odlika benediktinskih samostana je drveni strop. Tu spadaju i ženski samostani sv. Ivan Evanđelist,

Biograd te sv. Marija, Zadar.Tipovi crkve koji su varijante benediktinskih trobrodnih bazilika (križni piloni, četverokutni zvonik, narteks) iz 11. st. su sv. Marija, Crkvina (Biskupija); Žažvić, Bribir; Biogradska katedrala i sv. Petar u Selu. Još jedna varijanta jednobrodne bazilike s narteksom i zvonikom na pročelju je crkva sv. Spasa na Cetini i sv. Arkanđeo, rt Planka

13. Karamanove teorijske pretpostavke o starohrv. grobljima?Slaveni po dolasku (7. st.) nisu donijeli nikakav materijal. Živjeli su stalno na istom mjestu, prisvojili su tuđe predmete. Plitko su zakopavali svoje mrtve (incinerirane) – zato im nema traga kroz dva stoljeća 6.-8. st. Hrvati u 7. st. nemaju nikakvih grobova, samo nalazi iz Čađavice u posavskoj Hrvatskoj i matrice za tiještenje iz Biskupije. Ogrlica sa šupljim zrnima i zvjezdolike naušnice tipične su za 6.-8. st. i odaju utjecaj Bizanta.d.p. 8. st. – nekoliko grobova u Biskupiji, ženski grob u Trilju, nekoliko grobova u KoljanimaOko 800. g. – 5 grobova u Velikoj Gorici – noževi, sjekire, strelice, keramika, drvene posude, pojasne kopče.Karaman grobove u prostoj raci datira u 8. st. tj. u nepokršteni period, a one sa obložnicama u pokršteno 9. st. i smatra da to vrijedi samo za dalmatinsku Hrvatsku jer se u panonskoj Hrvatskoj još u 11. st. pokapaju u prostoj raci.Presvođena grobnica/sarkofag – dva u Crkvini, Jelenin na Gospinom otoku u Solinu, 11. st., Petar Crni u Sv. Petru u Selu itd.Karaman kaže da već od 9 st. Hrvati u grobove ne stavljaju priloge, ali ima iznimaka. U tim grobovima 9. i 10. st. nalazimo nakit – proizvod domaćih zlatara osim trojagodne naušnice iz Erduta – import.U 11. st. napuštaju se groblja na redove, ukopi uz crkve osim u Bijelom Brdu – obična raka, oruđe, novac, posude... Zbog pokapanja u blizini crkve napušta se stroga orijentacija Z – I, orijentacija prema zidu crkve: Žažvić kod Bribira, Sv. Mojsije u Solinu, Katedrala u Biogradu.Etažni grobovi: sv. Juraj na Putalju, Žažvić.11. st. nepravilna kamena pačetvorina, nema više naušnica – nema zlatarstva, poneki bjelobrdski oblik. Bukorovića Podvornica:- 1 sloj – 9. st. – obična raka- 2 sloj – oko 1000. i 11. st. – ovalni grobovi- 3 sloj – 12. st. – pravilni četvrtasti bez nalaza

14. Karaman o razlici bazilika benediktinskih i Hrv.?HRVATSKE trobrodne bazilike VS. BENEDIKTINSKE bazilike dalmatinskih gradovarazlike u tlocrtu (1 ili 3 apside) ujednačene (3 apside)zidani piloni stupovizvonik na pročelju zvonik odvojen ili ga nemadekorativne lezenenarteks

15. Varijante hrv. i benedikt. bazilika?

BAZILIKA STUPOVI BISKUPIJA → HRVATSKA VARIJANTA benediktinske TROBRODNE bazilikekrižni piloni, četverokutni zvonik, narteks

*varijante JEDNOBRODNE BAZILIKE s narteksom i zvonikom na pročelju- sv. Vid Dobrinje Krk (podigao župan Dragoslav 1100)- sv. Arkanneo na rtu Planka- sv. Spas na Cetini- zvonik GOSPE OD ZVOVNIKA – 11. st. iznad porta ferrea Split

16. Šta su benediktinci donijeli kod nas?

Benediktinci sa sobom nose: tip bazilike, kamenoklesarstvo, beneventanu (pismo), kodekse oslikane minijaturama.

17. Benediktinske trobrodne bazilike 11. st. – prve bazilike?

-prvi samostan → 852. g. Trpimirov samostan sv. Petra u Rižinicama → grade se još i sv. Krševan u Zadru i sv.Stjepan u Splitu

18. Benediktinski samostani 11. st. – nove trobrodne bazilike?

sv. Petar, Supetarska Draga (Rab) → trobrodna bazilika s drvenim stropom – najstarija sačuvana sv. Ivan Evannelist (Biograd), sv. Marija (Zadar) – ženski – opatica Čikasv. Bartol Kapitul (Knin), sv. Grgur Vrana, sv. Petar u Selu (zadužbina Petra Crnog), sv. Lucija Baška (Krk)* ženski samostani: sv. Duje Trogir, sv. Toma Biograd, sv. Andrija Rab, sv. Benedikt Split

19. Trobrodne benedikt. bazilike 9./10. st.

- 9./10.st. → TROBRODNE BAZILIKE su još malih dimenzija i posebnih oblika:sv. MARTA BIJAĆI (9.st.)sv. MARIJA OTOK (Solin; 10. st.)KOLJANI GORNJI KOD VRLIKE – crkveni namještaj (radionica 9. st.)

20. Trobrodne benedikt. bazilike s drvenim stropom 11.st.– kanonizirane?

sv. MARIJA CRKVINE (Biskupija) → katedrala kninskog biskupa,bazilika STUPOVI BISKUPIJA → apsida, narteks, zvonikŽAŽVIĆ (Bribir)BIOGRAGSKA KATEDRALAsv. PETAR U SELU (Krilo)

21. Benedik. crkve + samostani, karakteristike i datacija (Petar i Mojsije, Marija- ZD, Petar u Supetarskoj Drazi- Rab)?

*petar i mojsije -lokalitet šuplja crkva (solin), najveća starohrv. trobrodna 3aps bazilika, krunidbena za kralja dmitra zvonimira 1075. g., na ostacima ranokršć bazilike, 11st-protoromanika, ww izdvojen iz tlocrta crkve, zabat olt pregrade s natpisom "presveti petre,primi dar časnog mojsija, sluge tvoga". 3oltara, dijelovi ciborija*marija u zd-stomorica - bila uršula, 6lisna al 5lisni tlocrt, ž.samostan,sač-temelj zvonika* petar u drazi - najstarija sačuvana ranorom bazilika u hr

22. Benediktinski samostani 9. st. na ist. obali Jadrana?

*Sv. Ambroz u Ninu – natpisi Branimira i Teudeberta (na celu benediktinskog samostana u 10.st.)*Sv. Petar u Rižinicama – Trpimir*Crkvina u Biskupiji*Sv. Bartolomej u Kapitulu kod Knina možda 1060.g. – Trpimirov natpis*Sv. Ivan kod Biograda*Sv. Krševan i Sv. Marije u Zadru*Sv. Nikola u Trogiru

23. Benedikt. samostani sj. Hrv.?Sv. Stjepan Kralj u Zagrebu – biskupiju u Zgb – u osnovao Ladislav 1094.g.

Sv. Marija Gorska kod Lobora – podignut od 1070. – 1090. dakle prije osnutka zagrebačke bi Sv. Mihael u Rudini –

Sv. Petar u Požegi

24. Rapanić o starokršć. skulpturi u predrom. Dalmaciji?

Rapanić sagledava predrom. iz svih kuteva, 7. i 8. st. je prijelazno razdoblje i vrijeme stila na razmeđu ranokršć. i predrom. skulpture, te on smatra da predrom. obuhvaća stoljeća u kojima se priprema nastajanje novog stila, ali i razdoblje pune afirmacije stila (10. st.). Po njemu treba slavenski i biz. prostor promatrati kao jednu cjelinu zbog međusobnih kult. ispreplitanja utjecaja Franaka, Bizanta i Rima pri čemu se odvija proces Kristijanizacije. Slaže se s prijedlogom da antička tradicija ima odlučujuću ulogu u formiranju predrom. u Dalmaciji i smatra da se Dalm. predrom. gradi na dva temelja: ranokršć. naslijeđe i karolinški utjecaj.

25. Predromanička skulptura po Rapaniću se može podijeliti u dvije grupe:

1) DALMATINSKA – utjecaji ranog kršćanstva + zapada,2) JUŽNOJADRANSKO PRIMORJE (od Stona do Kotora) – utjecaj Bizanta.Razlike između ove dvije grupe su u načinu klesanja i izboru motiva. Prvo dolaze misionari (pokrštavanje), a za njima putujući majstori Komasci koji rješavaju potrebu gradnje crkve. Važno je porijeklo misionara (franački/bizantski), jer uz njih idu majstori.

Skulptura predromanike:-PLUTEJI – in situ jedino sv. Martin u Splitu

A) ranokršć. simbolika 10. st. – umnožavanje pleternih elemenataB) ranokršć. porijeklo - geometrijski i biljni motivi – križ u kružnici, ukršteni ljiljani, d.p. 10.

st.-ZABATI

A) trokutaski zabat u malim crkvicama, dalmatinska posebnostB) luk (obli zabat) u šesterolisnim crkvama

-CIBORIJ – samo u bazilikama-SARKOFAZI – rijetki način ukopa, ima ih samo 16 u RSV (5 Zadar, 5 Split, 3 Biskupija, ostalo- Solin, Poljice, Biljane Gornje)

A) antički/ranokršć. sarkofazi bez prerade, npr. Biskupija ili dalmatinski gradovi oko crkveB) ranokršć. prerađeni sarkofazi – preklesan ukras, npr. sarkofag Priora PetraC) ranokršć. prerađeni sarkofazi – dodan ukras na neobrađeni sarkofag (zadarska i splitska

radionica – sarkofag Ivana Ravenjanina – 8./9. st. ljiljani, 10. st. križevi u arkadama)D) rani srednji vijek – sarkofazi s natpisom, bez ukrasa – 10./11. st. (sarkofag kraljice Jelene,

nadbiskupa Martina i Lovre)

26.Rapanićevo mišljenje o dalmatinskim zabatima?Rapanić smatra da su trokutni zabati posebnost dalmatinskih strana te da je dopušteno isključiti pomisao da su kao dovršen i gotov oblik donešeni iz Italije. Po Rapaniću postoje dvije vrste dalmatinskih zabata

1) Trokutaski zabat u malim crkvicama, DALMATINSKA POSEBNOST, trokutasti, arhitrav i luk zabata redovito imaju natpise, trokutasta povrsina najčešće ispunjena križem obrađenim poput ukrštene pletenice, a sa strana križ flankiran pticama (dvije simetrične stilizirane ptice). Zabat gore ima rupu za križ i kuku za svjetiljku. pr Rižinice, Uzdolje, sv. Petar i Mojsije.

2) Luk (obli zabat) u šesterolisnim crkvama

27. Karakteristike predromaničkih zabata u Dalmaciji?To su trokutasti zabati, a arhitrav i luk zabata redovito imaju natpis. Trokutasta površina je najčešće ispunjena križem obrađenim poput ukrštene pletenice, a sa strana su 2 simetrične stilizirane ptice – križ flankiran pticama. Zabat gore ima rupu za križ, a na kuku se objesi svjetiljka.1) Rižinice, Uzdolje, Biskupija, Sv. Petar i Mojsije2) zabat iz Sustipana prikazuje glorifikaciju Krista

3) zabati sa svetačkim likovima u Dalmaciji...zabat s bogorodicom, sv. Marija na crkvini, 11. st. 28. Rapanić o Ivanu Ravenjaninu i razvoju predrom. skulp.?

Sarkofag Ivana Ravenjanina pripada splitskoj radionici. Uočava se precizan način klesanja. Gornji dio sanduka ima natpis koji se po formulaciji može datirati u kraj 8. st., Rapanić smatra da je natpis na nepogodnom mjestu – smatra da je natpis urezan kasnije od ornamenta, ornament se ponavlja - motiv kosnog križa ljiljana (4 ljiljana)-kraj 8./poč. 9. st., ljiljani nisu geom. do kraja koncipirani, a u 10. st. su dodani križevi u arkadama. Prema stilskim karakteristikama datiran je u kraj 8.st., ali postoji problem sarkofaga: 1. vrijeme izrade samog sarkofaga, 2. vrijeme izrade ukrasa i natpisa, 3. vrijeme ukopa, što čini dataciju problematičnom.Izložen je u Jupiterovom hramu; u njemu je nadbiskup Ivan (Johannes harhibiskopus?), da li je to Ravenjanin, ne zna se. Ravenjanin u natpisu negativno govori o sebi. Ivan Ravenjanin je bio obnovitelj splitsko-solinske metropole i reorganizator crkvenog života u Dalmaciji.

29. Sarkofag priora Petra?

Sličan sarkofagu Ivana Ravenjanina. U natpisu stoji titula koja sugerira da je nastao kasnije - ''PRIOR''-naziv poznat tek u 10. st., ali je iz p.p. 9. st. (naziva se sinom priora Kuzme, titula postojala od prije, važna funkcija u dalmatinskim gradovima) – u splitskoj katedrali.

U sredini je križ reljefno istaknut-starokršć., a bočni ornamenti dodani u predromanici, motiv ljiljana (stepke izbrazdane). Natpis na poklopcu i rubnom djelu (preuzima formulacije sa sarkofaga Ivana Ravenjanina). U srednjem vijeku su površinu kaseta izdubili naknadno-tada je uklesan i natpis (3. element). U natpisu nema romboidnog O, što ga stavlja u kasnije vrijeme- p.p. 9.st. Spominje se rođenje i život u Splitu.

30. Rapanićeva interpretacija nadgrobnog spomenika kraljice Jelene?Sarkofag pronašao don Frane Bulić 1898. g. Ovaj natpis na sarkofagu od velikog je značaja za hrvatsku povijest. Epitaf kraljice Jelene potvrdio je točnost drugog povijesnog pisanog izvora (Tome Arhiđakona iz 13. st.).

Nađen je u kraljevskom mauzoleju sv. Stjepana na Otoku kod Solina – dala ga podići kraljica Jelena u 10. st. Mauzolej se sastoji se od kapelice i 2 zvonika.

Epitaf Jelene je svjedok prenošenja nekih elemenata bizantskog i rimskog prava u RSV – obaveza vladara da se brine za udovice i siročad. „U ovom grobu počiva slavna Jelena, žena kralju Mihajlu i mati Stjepana kralja, koja je bila vladarica“...kad je umrla i da je 976. g. sahranjena, te da je mater pupillis. Osim toga, otkrivena su tri kraljevska imena (Jelena, Mihajlo Krešimir i Stjepan Držislav), čime su riješena neka nepotpuna mjesta u rodoslovlju hrvatske dinastije Trpimirovića

31. Crkva kraljice Jelene?Jedan od najznačajnijih starohrvatskih lokaliteta, nalazi se na Otoku kod Solina.U 10. st. podignuta je crkva posvećena sv. Stjepanu. Karaman smatra da su tamo bile dvije crkve – po Tomi Arhiđakonu, sv. Stjepan i sv. Marija, Dyggve smatra da je to bila dvojna crkva – da je sv. Stjepan mauzolej hrvatskih vladara, naknadno spojen sa sv. Marijom, a ona je na mjestu današnje župne crkve. Obje su crkve bile spojene malom kupolom, kružna apsida. Revizija, Rapanić i Jelovina, pokazala je da je bila samo jedna crkva (sv. Stjepan), a crkva ispod današnje župne crkve mlađa je od 12. st. – poslije narodnih vladara.Sv. Stjepan – trobrodna je bazilika s predvorjem, pravokutna apsida i kupola. Bočni zidovi raščlanjeni su lezenama. U narteksu crkve don Frane Bulić pronašao je ulomke sa sarkofaga kraljice Jelene. Svi stupovi antički.

32. Natpisi na sarkofazima splitskih nadbiskupa Martin, Lovre ,Petra CrnogMartin – splitski nadbiskup, njegov sarkofag sa epitafom se datira u sam kraj 10. st.

Po karakteristikama teksta sličan je epitafu kraljice Jelene jer nije napisan u stihovima niti u 1.licu, a Martin se oslovljava kao PATER PUPILLIS (Jelena je MATER PUPILLIS = majka zaštitnica siromašnih). Osim epitafa, sarkofag nema nikakav ukras.Lovre – osorski nadbiskup d.p. 11. st. za vrijeme Petra Krešimira IV, najgorljiviji je pobornik reformi Grgura VII (1060. sabor u Splitu – protive se slavenskom bogoslužju), i najistaknutija ličnost reformnog pokreta u Hrvatskoj i Dalmaciji. Također je i utemeljitelj prvog samostana benediktinki u Splitu. Epitaf na njegovom sarkofagu se nalazi unutar okvira, pisan je u stihu i u 1. licu.Natpis na sarkofagu Petra CrnogNatpis na sarkofagu Petra Gumajeva (Crnog), splitskog patricija 11. st. i utemeljitelja benediktinskog samostana sv. Petra u Selu, jedan je od primjera u srednjem vijeku raširene epitafske poezije (Dobrini stihovi). Predrom. epitafska poezija sa metaforama o prolaznosti života sa originalnim Petrovim stihovima i stereotipnim izričajima, prvi dio je natpisao sam Petar – kritički osvrt o sebi + svom ponašanju + prezir ovozemaljskog života, a drugi dio njemu kao pohvalu za njegove vrline i što je izgradio crkvu je sastavio svećenik Dabrus (Dobre), te je to metrički epitaf. Epitaf je uklesan na prednjoj strani starokršć. sarkofaga koji je izvorno imao motiv križa u reljefu na sredini ploče. Epitaf je pripadao benediktinskoj opatiji Sv. Petra u Selu i datira se u kraj 11. st.

33. Djelovanje prokonzula Grgura i njegov natpis na ciborijuSmatra se kako je prokonzul Grgur, donator ciborija, pripadao zadarskoj patricijskoj obitelji Madijevaca koja je bila u srodstvu s vladajućom dinastijom hrvatske države. Bio je brat Vekenege, majke opatice Čike, koja je osnovala benediktinski samostan sv. Marije u Zadru. Izjavljuje da sv. Petru daje darak, a zauzvrat traži mnogo darova – karakter ovog natpisa je drugačiji od skromnih tekstova koji se pojavljuju na početku starokršć. doba. Ciborij se sastojao od četiri pravokutne stranice koje su nosila četiri stupa s kapitelima, a iznad je bila višestrana piramida s akroterijem na vrhu. U donjem pojasu koji prati luk prednje strane nalazi se složeni preplet troprute vrpce s petljama. Ima motiv šahovnice – prvi put pojava tog motiva, natpis je sročen u stihovima: "Petre, prvače prvaka, ključonošo nebeskog dvora, primi danak moje odanosti koji sam zavjetovao". Prikazani su vukovi ili psi, ptica, možda labud, lav i grifon koji davi janje. Trokutne površine ispunjaju dva pauna, po jedan na svakoj strani. U luku desne bočne strane je pojas dvoprutih vrpca koje se prepliću u pravokutne ornamente. Na desnoj strani je prikaz dva pauna koji piju iz kaleža. Na ciboriju se nalaze ostaci polikromije. Datira se prokonzulom Grgurom u 1033.-1036. g. - Zadar stolnica. Bitan jer je osnova za datiranje drugih spomenika.

Proconsul Gregorius - zadarski ugledni i moćni Bizantinac. Grgur je bio prokonzul-funkcionar kojemu je dužnost bila upravljanje provincijom, najviši carski dužnosnik u Dalmaciji, titula „strateg“ prisutna ponekad kao namjesnika Dalmacije npr. Grgur je prokonzul i strateg. Ne zna se kome je Dalmacija bila podvrgnuta, neki smatraju da je to bio egzakt u Ravenni, ostale mogućnosti su- direktno Konstantinopolu ili u Solunu.

34. Rapanićevo mišljenje o vremenu afirmacije predromanike u Dalmaciji. Zadar je glavni grad bizantske Dalmacije, u Trogiru, Splitu obnovljena je nadbiskupija, Split crkveno sjedište. RSV umjetnost nije dekadencija RKR, nije samo odraz periferije nego je evolucijski prijelaz; nema ''priprostih majstora'' i slučajnosti i improvizacije, uzrok diktira formu.Utjecaji: Bizanta, Franaka, Rima (papa). Krajem 10.st. potpuna afirmacija predromanike i graditeljski bum nakon osamostaljenja države. Kasnije romanika, ljudska figura i gradska bazilika, zanemarivana tzv. skulptura prijelaznog razdoblja 7./8.st. → tada nema karakteristične arhitekture – ne grade se crkve nego se koriste i prenamjenjuju one RKR iz 6.st. – ali! arhitektonska dekoracija i sarkofazi se još uvijek rade.NE MOŽE SE datirati pleterna skulptura prema 3 spomenika (sarkofag ''Ivana Ravenjanina'', luk iz Kaštel-Sućurca i Višeslavova krstionica).

Autonomni razvitak:1. faza – RKR skulptura 6. st.2. faza – skulptura prijelaznog razdoblja 7./8. st.3. faza – predromanika – d.p. 9. st.-predromanika – od 10. st. gradi se posvuda – regionalne posebnosti: Karamanove male crkve posebnih oblika + trokutasti zabati – povezanost grada i zalena

35. Mišljenje Rapanića o genezi i glavnim karakteristikama predromanike u Dalmaciji?*1. kontinuirano korištenje nekih RKR crkava u i izvan dalmatinskih gradovaU gradovima se sve crkve koriste i dalje, npr. zadarska RKR ckrva sv. Petra postaje u 9. st. sv.Stošija. U splitskoj Palači nema mjesta a nove crkve, prve RSV crkve grade se uz palaču (sv. Mihovil na obali), ali većina je već od 6. st. nastala prenamjenjivanjem dijelova palače (sv. Duje – ex mauzolej, od 8. st. katedrala). Malo sačuvanog namještaja iz 6.st. Klesarska radionica u Splitu, tek od kraja 8. st.*2. groblja ali postoje nova avaroslavenska, fale groblja kasnoantičkog stanonvništva u dalmatinskim gradovima iz 7.-10. st.Fokus je arhitektura i skulptura dalmatinskih gradova.U Hrv. državi groblja i crkve (RKR adaptirane – npr. Pridraga kod Novigrada i Galovac kod Zadra obnovljene su u 8. st. i koriste se do danas), napuštene RKR crkve koje su adaptirane (npr. Bijaći). Crkvena skulptura ne ovisi samo o majstoru nego i o svećeniku, a crkve dijeli na: 1) adaptacije i pregradnje RK crkava (7. – sr. 9. st.)2) tzv. klasične PR građevine (Karamanovi slobodni oblici – šesterolisne, jednostavni jednobrodi, složene – 10. st.3) jednobrodne sa kupolom (Marasovićev J dalmatinski kupolni tip koji Rapanić datira u 11.st., a veže uzdjelovanje dubrovačke biskupije)4) crkvice na Braču 10. i 11. st.

36. Napiši karakteristike i dataciju crkve u Gradini!

Ranoromanička trobrodna bazilika sa drvenim stropom javlja se u dalmatinskoj Hrvatskoj u isto vrijeme kada i u dalmatinskim primorskim gradovima, a i ranijem starohrvatskom graditeljstvu 9. i 10.st. nije bila nepoznata bazilika na tri broda, ali tek iza polovice 11.st se u većem broju podižu crkve bazilikalnog tipa s drvenim stropom.

Benediktinske crkve i katedrale u dalmatinskim gradovima imaju samo stupove kao potpornje srednjeg broda, a Hrvati vole zidane pilone i upotrebljavaju ih u raznim oblicima. U ranoromanskim bazilikama dalmatinskih gradova zvonik je uvijek prema italskom običaju postavljen odvojeno od crkve, a u starohrvatskim bazilikama je zvonik na pročelju crkve i dio je crkvene građevine. Tip crkve na stupovima ponavlja se uglavnom i u ruševinama crkve u Žažviću i katedrale u Biogradu. Prema tome govorimo o regionalnoj hrvatskoj varijanti benediktinske ranoromanske bazilike.

37. Sakralna arhitektura i crkve kraj Solina.

CRKVE kraj Solina 9.st.→ sv. Petar Rižinice→ sv. Juraj Putalj→ sv. Marta BijaćeCRKVE kraj Solina 10.st.→ sv. Marija Otok sv. Stjepan (i Mojsije) Otokmauyolej kraljice Jelene,tu je nasen sarkofagCRKVE kraj Solina 11.st.→ sv. Petar u selu+zaduzbina Petra Cnog→ Šuplja crkva=sv.Petra i Mojsija,krunidbena bazilika kralja Zvonimira

38. Crkve sa zvonikom.

Sv. Marija (Stomorica) Zadar – peterolisna sa zvonikom? nanen kapitel biforeSv. Mihael Ston – šesterolisnaSv. Marta Bijaći – dogradjen rotunda Ošalj, crkva Žažvić, CrkvineBiogradska katedralaSv. Cecilija Stupovi Biskupijasv. Vid Dobrinje Krk (podigao župan Dragoslav 1100)- sv. Arkanneo na rtu Planka- sv. Spas na Cetini- zvonik GOSPE OD ZVOVNIKA – 11.st. iznad porta ferrea Split

CRKVICE HRVATSKIH VLADARARIŽINICE → natpis na zabatu, + Trpimirova darovnica 852._ sv. MARTA BIJAĆE → spominje ju darovnica kneza Muncimira iz 892._ sarkofag kraljice Jelene + Toma Arhinakon → SV. MARIJA I SV. STJEPAN Gospin Otok, Solin_ sv. Petra na Gradini (Klis)Solin → krunidbena bazilika kralja Zvonimira, ŠUPLJA CRKVA_ sv. LUKA UZDOLJE → knez Muncimir se spominje na natpisu 895._ MUĆ I ŠOPOT KOD BENKOVCA – arhitravi crkve – knez Branimir_ sv. KRIŽ NIN → 800g dao ju. izgraditi župan Godeslav_ sv. PETAR PRIKO (Omiš) – tamo kralj Slavac presunuje 1074/5 spor oko zemlje_ sv. MIHAJLO U STONU – zavjetna crkva dukljanskog kralja 1077/1150

39. Natpisi hrvatskih knezova 9. st.?

9. st.-

*TRPIMIR – natpis iz Rižinica S od Solina sred. 9.st. - PRO DUCE TREPIME(RO)... za vojvodu Trpimira – ulomak zabata*BRANIMIR – ima najviše natpisa, 1. Muć kod crkve Sv. Petra – «za Branimira, godina je kristovih, otkad je od svete Djevice primio tijelo, 888. i indikacija 6» – dio arhitrava2. Šopot kod Benkovca – «knez Branimir, vojvoda Hrvata» - arhitrav i zabat oltarne pregrade3. Nin – 1) Branimir knez Slavena 2) Opat Teudebert – ulomci 2 arhitrava4. Otres – « u ime Gospodnje! U vrijeme Gospodina Branimira, kneza . . . .» - zabat i arhitrav5. Ždrapanj – Branimir i župan Priština – arhitrav oltarne ograde*MUNCIMIR – natpis iz Uzdolja «895 ovo djelo je dao izraditi knez Muncimir» - arhitrav i zabat oltarnepregrade*VIŠESLAV – krstionica iz Nina oko 800.g. «VUICISSLAVO DUCI . . . .»Bartolomeja na Kapitulu.10.st. -*Držislav, samostan sv. Bartolomeja u Kapitulu kod Knina*Jelena- Gospin Otok, Solin 975. g.11. st. – *kralj Zvonimir- crkva sv. Petra i Mojsija, tzv. Šuplja crkva 1075. g. - okrunjen, daruje zemlju u svoje vrijeme sv. Luciji na Krku, i njegov još samostan sv. Grgura u Vrani iz 1076.g., a od Krešimira sv. Ivan Evanđelista u Biogradu.12. st.- * sv. Lucija, Baška- Bašćanska ploča, Držija i Dobrovit.

40. Sadržaj Trpimirove darovniceBijaći, najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava, dat 4.3.852 na lat, nije sačuvan au orig neg u prijepisu. U njoj piše da je Mislav, čija isprava nije sačuvana, podigao sv. Jurja na Putalju i dao joj

posjede. Trpimir u njoj poklanja Jurja sa posjedima splitskom nadbiskupu Petru kao protuuslugu jer mu je on posudio srebro za izdrau crkvenog posuđa.

41. Koja je crkva zadužbina kneza Mislava? Sv.Juraj na Putalju.

42. Gdje je 5 natpisa kneza Branimira?Muć gornjiŠopot kod Benkovaca - najstarijiNin – sv. MihovilOtres kod Bribira - lukačušaŽdrapanj kod Skradina – sv. Bartul

43. Držislavova titula s kapitula kod Knina?sv Bartolomej, nesačuvani ostaci (samo skulpture) veće predromaničke bazilike; dio namještaja najbitniji - natpisne ploče s imenima knezova svetoslava i držislava iz 10. st. piše dux croatorum

44. Natpis Muncimira i lat. titula? 892. g., princeps myncimyr, sv. Luka u Uzdolju kod Knina

45. Imena kneževa sa natpisa iz 9. st.? Trpimir, Mislav, Branimir, Muncimir/Mutimir

46. Godečaj, Gostiha i Pristina= župani?Godečaj - ime njegovo na nadvratniku sv. Križa u Ninu.Gostiha - kraj 9. st. dao sagraditi sv. Spas na Cetini kod Vrlike kao privatu crkvu na svom posjedu.ime u natpisu na oltarnoj ogradi.Pristina – sv. Bartul u Ždrapnju kod Skradina, bribirski župan P. ju dao podići sa sušrugom kao obiteljski zavjet u doba Branimira.

47. Teudebert?se spominje na natpisu kneza branimira iz nina (sv mihovil) - nadstojnik ben. samostana sv ambroza, germanskog porijekla, sudjelovao u gradnji sv mihovila, prvi poznati samostanski predstojnik u hr

48. Gumpertus sa natpisa sv. Marte?franački misionar, đakon i prezbiter, 830-840. zaslužan za izgradnju sv marte u bijaćima

49. Natpisi vladara na crkvenom namještaju?- Višeslavova krstionica - Nin- župan Godeslav sv. Križ Nin - nadvratnik- župan Priština – Ždrapanj, Bribir- Trpimir – zabat – Rižinice - Branimir – arhitravi: sv. Petar Gornji Muć (888.), Šopot kraj Benkovca, sv. Mihovil u Ninu- Muncimir – sv. Luka Uzdolje 895.- sarkofag kraljice Jelene 975. – sv. Stjepan Otok Solin

50. Posvetni natpisi crkvenih osoba: Ivan- Nin, Gracijan- Bijaći, Mojsije- Solin, Fusko- Pridraga, Stjepko- Kapitul Knin, Gumpertus- Bijaći, Teudebert- Nin.

*Svećenik IVAN (Iohannes) iz Nina – na Višeslavovoj krstionici – oko 800. g.*Svećenik GRACIJAN (Gratiosus, Gratianus) – nadvratnik iz Bijaća Sv. Marta – 9.-10.st.*Predstojnik opatije Sv. Petra i Mojsija – MOJSIJE (URSO) – zabat oltarne pregrade – p.p. 11.st.*FUSKO (Fuscus), sv. Mihovil u Pridrazi – arhitrav – 9. st. (vjerojatno ugledni benediktinski samostanski duhovnik)*Opat STJEPKO (Stepcus) – sv. Bartolomej, Kapitul kod Knina 9. – 11. st.*Sv. Marta u Bijaćima - GUMPERTUS đakon i GUMPERTUS svećenik – prezbiter

*Opat TEUDEBERT – prvi imenom poznati opat u Hrvatskoj – Sv. Mihovil u Ninu sa Branimirovog natpisa.

51. Najstariji pouzdani datirani zabat? Trpimirov iz Rižinica52. Najstariji pouzdano datiran ciborij?

Novigradska katedrala Sv. Pelagija – trobrodna je, ispod apside bila je kripta, nađen ciborij biskupa Mauricija (pronađen u baptisteriju), import je iz Italije s kraja 8. st

53. Srednjovjekovni nalazi na Putalju-unutar današnje crkvice ostaci objekta koji bi prethodio ranokršć. građevini (unutar prostora A presvođena kasnoantička grobnica – neka memorija)-C1 – rimskodobna cisterna (bunar)-C2 – kasnoantička cisterna (u vrijeme predromaničko – izvan upotrebe) – u to vrijeme dozidane stambene formacijeulomci namještaja iz Mislavovog doba: većina iz mramora -ističu se preciznim klesanjem (posebno pilastri) – majstori vjerojatno iz sj. Italije (na temelju motiva)mozaik – ranokršć. razdoblje jer ih u RSV nema-baze oltarne pregrade koje imaju utore na gornjoj površini gdje se uglavljuju pilastri i pluteji –-ulomci greda oltarne pregrade-patera – okrugli ukrašeni predmet za vješanje svjetiljki-pilastri – važni za formuliranje teze o sjevernoitalskim majstorima, motiv kuglica i tordiranog užeta (često u sj. Italiji), motiv osmica (u Dalmaciji rijedak, a čest u Istri i sj. Italiji krajem 8. i poč. 9. st.)-često na ulomcima pluteja troprutni pleter koji se uglavnom susreće u sj. Italiji, ali ne u Dalmaciji, središnji dio širi (tzv. bizantski pleter)-uski plutej (veličinom između pilastra i pluteja)

54. Groblja na Putalju?Na Putalju (Kaštel Sućurac) je pronađeno rano srednjovjekovno groblje iz 8./9. st., ostaci crkve iz 9. st. i kasno srednjevjekovno groblje.1) rano srednjovjekovno groblje iz 8./9.st., sačinjava ga 8 grobova od kojih samo 4 imaju nalaze:karičice, jednojagodna, 1 posuda, 1 naušnica u obliku između karantanske i bizantske2) crkva Sv. Jurja koju je knez Mislav podigao u p.p. 9. st. (839. g.). Za vrijeme dok je tu crkva nema groblja jer je crkva bila zadužbina. Važno je reći da je tu postojao i RK kompleks koji je uvjetovao obnovu sakralnog zdanja na istom mjestu. Najstariji pronađeni objekt je ranorimski četvrtasti bunar(vjerojatno cisterna za kišnicu). Poslije rimskog sloja ide kasnoantički/RK, a 3. fazu predstavljaju PR adaptacija i dogradnja (dijelovi crkvenog namještaja s početka 9. st. govore o crkvi većih dimenzija). Sav namještaj je od mramora (korišteni su antički sarkofazi), pilastri imaju obrub (ili tordirano uže ili kuglice)– karakteristično za te pilastre je obrub izvana, a iznutra motiv osmice, pereca, mreža rombova i kružnica. Po motivu i kompoziciji pokazuju sličnost sa crkvenim namještajem Istre i S Italije (Aquileja). Motiv «osmica» je karakterističan za Italiju (kod nas : Gradina / Solin – plutej sa prikazom kralja u splitskoj krstionici, nadvratnik iz Dubrovnika, 4 primjerka iz Istre)3) kasno srednjovjekovno groblje koje je već u svojoj 1. fazi veći dio grobova ukopan unutar PR crkve. Početak tog groblja se datira u 12.-13.st. Današnja crkva pripada 14./15.st.

55. Crkva sv. Juraja na Putalju okolica Kaštela?-NAJRANIJE DATIRANA CRKVA U NEKOM IZVORU (Trpimirova i Mucimirova darovnica), crkvu je posvetio knez Mislav, sačuvani ulomci crkvenog namještaja (na temelju stilske analize datacija u p.p. 9. st.) – savršeno odgovara podacima iz izvora, T. Burić – stilska analiza, monografija iz 2002. g.

56. Crkva sv.Marije u ZadruSv. Marija (stomorica tj. ranije Sv. Ursula ) – šesterokonhnog oblika, zapravo peterolisni tlocrt na koji se nadovezuje pravokutni oblik, ispred njega kvadratična osnova zvonika. Nijeraščlanjena izvana plitkim nišama.

57. Primjeri predrom. crkava u Istri? -sv. Marija kod Bala, ispod današnje župne crkve -sv. Toma kod Rovinja centralna građevina -sv. Andrija - centralna g. s freskama- Novigradska katedrala sv. Pelagija - importiran ciborij biskupa mauricija -sv. Vincent - Svetvinčenat - najočuvanija samostanska crkva -sv. Sofija - Dvigrad -sv. Katarina - pulski zaljev -sv. Trojica – Rovinj

58. Navedi crkve s tri broda i jednom apsidom?Trobrodne jednoapsidalne crkve su ranije od troapsidalnih, a sagrađene su na starokršćanskoj tradiciji.-sv. Stjepan na Sustipanu, Split – brodovi su odijeljeni sa 2x5 stupova i natkriveni otvorenim drvenim krovištem sa povišenim srednjim brodom – bazilikalni tip, na Z strani je nartex, a na I polukružna apsida.-Crkva u Žažviću – ima polukružnu apsidu na I, i nartex i zvonik na Z strani. Odnedavno se upozorava na starokršćansko porijeklo te crkve, vjerojatno s karolinškom pregradnjom Z korpusa.-sv. Marta u Bijaćima – to je varijanta trobrodne crkve sa uglatom apsidom na I strani, podignuta je na mjestu RK.

59. Navedi crkve s tri broda i tri apside?Trobrodne troapsidalne crkve su mlađe od trobrodnih jednoapsidalnih, većih su dimenzija i imaju upisane ili istaknute apside.-Bazilka u Crkvini, Biskupija – ima upisani prezbiterij sa 3 izdužene pravokutne apside, na Z su 2 izdužena pravokutna prostora sa tragovima zvonika i westwerka. Piloni odjeljuju unutrašnjost na 3 broda.-sv. Cecilija na Stupovima – veća PR bazilika sa zvonikom i westwerkom na Z strani. Unutrašnjost dijele križni piloni spojeni lukovima. Vanjski zid joj je raščlanjen oblim kontraforima. Bila je presvođena.-Katedrala u Biogradu – brodovi su joj razdijeljeni sa 3 zidana pilona i 6 stupova, a unutrašnji bočni zidovi raščlanjeni sa po 3 lezene. Crkva nema predbrod, ali ima kontrafore koji označuju da je bila presvođena.-sv. Marija u Ninu – ova crkva nema vanjskih potporanja, ni zvonika ni westwerka. Zidovi su joj tanki imala je drveni strop. Za ovu crkvu je karakteristična poligonalna glavna apsida što je karakteristično za Justinijanovo doba tj. adriobizantsku arhitekturu.-sv. Petar i Mojsije u Solinu – ova crkva se nalazi na lokalitetu «Šuplja crkva» i smatra se krunidbenom bazilikom kralja Zvonimira. Ima 3 upisane apside, bočni zidovi su joj raščlanjeni lezenama s kojima se u potpunosti podudaraju lezene na vanjskim zidovima što je karakteristika RANE ROMANIKE, no kameni namještaj je još iz PR. Na Z strani crkve se nalazi nešto manji pravokutni prostor koji upućuje na Z europski westwerk, ali sada već u otonskoj fazi svog razvitka.

60. Marunova otkrića na Crkvini.ISTRAZUJE od 1886-1908. najveće nalazište u biskupiji, na dan katoličk groblju,nalazi: bazilika sv marije 1pol9st,3brodna i bila mauzolej kneževske porodice trpimirovića-kam sarkof u predvorju,prema nekima razvijeni3dijelni w,u11st dograđivanje,zabat s likom madone oko 1078-najstar prikaz gospe u hr.,4x mijenjan namještaj,krstionički ciborij 9st,oltarni cib 2pol 11st-rom stil-živ likovi,šahovnice,vrpce.djelo majstora koljanskog pluteja.*groblje-od kasne antike do danas,više stotina grobova(možd~1000) u 4 tipa: od neobrađenih kam ploča s mnogo naušnica,prstenja i novca,2.uzeti s rim.nekropola za odličnike 3. zidani oblijepljeni malterom sa stećkom i malo nalaza. 4. zidani etažni-trupla na katove odijeljena kam pločom-bez nalaza,20ak takvih, 88 sthr grobova-nakit,nož,2ostruge. 3tipa: raka s ostatkom lijesa+bronz karolin ostruge,1grob 2. jednost raka bez lijesa 3. obzidani kam i pokriveni pločama-79takih-puno nakita i ogrlica od 1000+ stakl perlica.bitniji nalazi: mačevi k-tipa,vjedra, ostaci tekstila-svila i platno i pozlaćena

tkanina,zlatnici,ostruge,kožna obućapredvorje bazilike-vapnenački sarkofag sa2morska konja,na poklopcu križ-nisu istovremeni;sark rimski,poklop kasnije,nutra pozlaćene ostruge,zlatnici bazilija I,jaj-gumb.blizu sark grobnica od zidanog kamenja sa pozlaćenim ostrugama+dvije pređice=mlađa osoba

61. Adaptacija crkava?Adaptacije se najčešće susreću u naseljima koja su nastala korištenjem antičkih jezgri (Dioklecijanova palača, Zadar), a uglavnom su se odnosile na postavljanje novog srkvenog namještaja (stolna crkva sv. Stošije).Građevinski zahvati:Rižinice kod Solina – u 9. st. dodana je PR oltarna pregradaCrkvina kod Solina – dodavanje lezena uz unutrašnje bočne zidove, vjerojatno radi podupiranja bačvaste krovne konstrukcije koja je zamijenila drvenuOtok Majsan kraj Korčule – lezenama su raščlanjeni unutarnji bočni zidovi RK memorije, dodane su pojasnice koje su nosile malu kupoluCrkva Sv. Petra u Stonskom polju – bočna dvorana SK crkve je dobila lezene, pojasnice i kupoluCrkva na Šćedru – isto lezeneSK bazilika sv. Lovre u Stobreču – izvorna polukružna apsida veće trobrodne bazilike, zatvaranjem Z zida pretvorena u ranosrednjovjekovnu crkvicu sa karakterističnom pravokutnom apsidomCrkva «u Gradini» u Solinu iz 6. st. – centralnoj građevini je u SH razdoblju dograđeno pravokutno predvorje

62. Crkva iz antike adaptirana u 11. st.?SV MARIJA, NIN 3BRODNA, TROAPSIDALNA, DRVENI KROV, BEZ NARTEKSA I ZVONIKA. sličan sv lovro iz zd.

63. Crkve s oblim kontraforima, primjer i karakteristike?-sve u 9 st, po Karamanu kontrafori dekoracija, po Gunjači konstruktivna uloga, Dyggve-utjecaj starokršć uzora(prototip mazolej sv.Anastazije na Marusincu).- Spas na vrelu Cetine,sv.Luka u Uzdolju kod Knina,sv. Cecilija na stupovima u Biskupiji, katedrala u Biogradu na Moru,Lopuška glavica – tipološki najsličnija crkvi sv. Spasa,crkva na na Bukorovića podvorina, Biskupja

64. Crkve s kupolom?Kod ovog tipa crkve prevladava longitudinalno rješenje dok je kupola podređeni element. Središnja apsida je uvijek pravokutna izvana (bočne apside su malene).Sv. Stjepan, Otok kod Solina – bila je i mauzolej hrvatskih kraljeva u 10. st.Sv. Martin u Trogiru –Sv. Nedjeljica u Zadru – Marasović Sv. Lovro u Zadru – to je mala trobrodna bazilika sa upisanom pravokutnom apsidom

65. Crkve s westwerkom u Dalmaciji?Westwerk je posebni dvoetažni prostor ispred glavnog broda na Z strani uz koji se nalazi zvonik, a njegova pojava na našim crkvama predstavlja karolinški utjecaj. Sama funkcija westwerka još nije sasvim jasna. C. Heitz govori o dvokatnoj funkciji westwerka. On smatra da se na gornjem katu nalazio Spasiteljev oltar, a dolje da je bila kripta. Drugi autori također smatraju da je prvi kat bio mjesto odakle je velikodostojnik (župan, car) pratio misu koja se odvijala nasuprot njega.U crkvi Sv. Spasa koja se datira u d.p. 9.st. je westwerk ostao sačuvan u dva kata. a (postoje vrata na prvom katu zvonikaSv. Lovro u Zadru – trobrodna sa kupolom – quincunx.Možda i Sv. Petar i Mojsije, crkva na Lopuškoj Glavici i Sv. Cecilija, Sv. Stjepan na Otoku kod Solina, te Ošlje na Zahumlju.

66. Zaokruži koja crkva NIJE šesterolisna?- jesu – sv. Trojica, st. Marija-Trogir, sv. Mihovil-Brnaze kod Sinja, sv. Marija ZD Stomorica, sv. Krševan na Kolovarama, crkve u Kašiću, Škabrnji i Kakmi.

67. Šestolisne crkve, većina se datira u d.p. 9. st.?-sv. Trojica, Split-crkva sv. Mihovil u Brnazama, lokalitet Mijoljača, Sinj -kraj 8./9. st. - najranija-sv. Marija u Trogiru,-sv. Mihovil u Pridrazi, -sv. Trojstvo, Kasić, lokalitet Mastirine (potpuno sačuvana) -sv. Krševan, Kolovarima -sv. Marija Zadar, Stomorica-crkva u Škabrnji

68. Porečka katedrala // Eufrazije?- je u 6. st. obnovio porečku baziliku, zapravo je to 3brodna katedrala uznesenja marijina građena na temeljima ranije 3brodne crkve.podni mozaici iz 5st.-krist,mučenici(sv mauro,zaštitnik poreča),bogorodica na prijestolju; najstariji fragment mozaika 3st.rijetki prikaz trudne BDM u susretu s elizabetom.

69. Inventar groba iz Medvedičke (kraj Đurđevca)?pojedinačno otkriven grob; dvosjekli mač (prelazni oblik iz posebnog tipa 1 u tip H), sjekira, nož, i jednodijelni brončani pozlaćeni pojasni jezičac ukrašen duboko rovašenim motivima životinjskog prepleta anglo-karolonškog, odnosno inzularnog stila, datiran u 2. pol. 8.st. **značenje: osamljeni ratički grob s nalazim akarolinškog oružja pripisuje se hrvatima koji su sudjelovali u zajedničkom ratu franaka protiv avara.Sta nije od navedenog nadjeno u Medvedickojostruge.

70. Karolinški prilozi u ratničkim grobovima sjeverne Hrvatske (međurječje Drava, Dunav, Sava)?

Nađeno je koplje s krilcima kod Varaždina, vjerojatno napravljeno u Porajnju iz 8. st., grob ratnika sa dvosječnim mačom (spatom) prijelaznog oblika prema ranom tipu K s petodijelnom jabučicom i stremen izvijene ušice iz uništenog groba iz okolice Preloga. Tu je i inventar iz groba ratnika iz Medvedičke kraj Đurđevca iz kraja 8. st. On sadrži dvosječni mač, bojnu sjekiru, nožić i jezičak pojasne garniture s insularnim životinjskim ukrasom. Kod Požeškog Brestovca je pronađen grob slavenskog odličnika iz kraja 8.- poč. 9. st. koji je imao ukrašeni zlatni pojas avarskog obilježja i jezičac s pucetima pojasne garniture za nošenje dvosječnog ranokarolinškog mača. Nađen je i karolinški pojasni jezičac.

71. Međurječje Drave i Save pod upravom?-Furlanskog markgrofa-Furlovska marka, njemu pripada nase Medjurijecje u vrijeme LJ. Posavskog, južno od Istočne marke-Drava je granica izmedju salzburske i akvlejske crkvene uprave, za vrijeme Karla Velikog naše područje pripada Cividale-Nakon 828. g. i prodor Bugara za koji je bio okrivljen i furlanski markgrof Balderik, ukinuta je furlanska marka i naše podrucje pripada Bugarskoj državi-Iz tog vremena imamo uglavnom pojedinacne grobove, ali i groblje od 32 groba iz Brodskog Drenovca, koje se datira u p.p. 9. st.-Furlanska marka obuhvaća: ISTRU, DALMACIJU I MEDURIJEČJE-nađeni: dvosječni mačevi, pojasne garniture, koplja s krilcima, bojni noževi, stremen

72. Uloga Franaka u kristijanizaciji Hrvata?

šire kult franačkih svetaca: sv marta, sv martin, sv bartul, sv asel, sv hermagora. +imena svećenika franačkih npr gumpertus i gracijan (iz sv marte u bijaćima), teudebert na kam gredi iz nina,spomenik

izi zd sa imenom anselmo.. ukazuju na djelovanje franaka na našim prostorima.prvi kontakti s f. već u 2pol8st-misionari.mat.dokazi koji govor o tome:kadionica iz stare vrlike na vrelu cetine kod sv spasa od srebra i bakra s djelomičnom pozlatom,izrađena tehnikom lijevanja i ukrašena rovašenjem,ukrasima sl. tasilovom kaležu 2pol8st.+relikvijar s moćima sv anselma iz nina u oblku torbice kakvi su i inače u karol. umjet. ukrašen iskucavanjem na sreb pozl limu,gornji dio prikazuje krista na prijestolju,a na donjem orant ženski lik i svetac s kadionicom =ambroz,marcela i asel.po karamanu 9st.drugi relikvijar nepoznatog sveca iz nina u obliku škrinjice/sark sa dvoslivnim krovom od drva, obložen srebr limom,ukr rozetama i lažnim draguljima od staklene paste= rsv /-8st.

73. Franačka liturgija?Šire kult franačkih svetaca: sv. Marta, sv. Martin, sv. Bartul, sv. Asel, sv. Hermagora +imena svećenika franačkih npr gumpertus i gracijan (iz sv. Marte u bijaćima), Teudebert na kamenoj gredi iz Nina, spomenik iz Zadra sa imenom Anselmo...ukazuju na djelovanje Franaka na našim prostorima. Prvi kontakti već u d.p. 8. st.-misionari. Materijalni dokazi koji govor o tome: kadionica iz Stare Vrlike na Vrelu Cetine kod sv. Spasa od srebra i bakra s djelomičnom pozlatom, izrađena tehnikom lijevanja i ukrašena rovašenjem, ukrasima sličnim Tasilovom kaležu iz d.p. 8. st.+relikvijar s moćima sv. Anselma iz Nina u obliku torbice kakvi su i inače u karol. umjetnine. Ukrašen iskucavanjem na srebrnom pozlaćenom limu, gornji dio prikazuje Krista na prijestolju, a na donjem ženski lik i svetac s kadionicom =Ambroz, Marcela i Asel.trijada Po Karamanu 9. st. drugi relikvijar nepoznatog sveca iz Nina u obliku škrinjice/sarkofag sa dvoslivnim krovom od drva, obložen srebrnim limom, ukrašen rozetama i lažnim draguljima od staklene paste= RSV /8. st.

74. Ratnički grobovi s karolinškom opremom u sj. Hrv.?ugl se sastoji od 2sjeklog mača,bojnog noža,koplja s krilcima i ostruga.mačevi u dalm 1pol9st,starija samo 2podravska nalaza s ranokarol mačevima (medvedička-đurđevac i cirkovljan-~800.).karol mačeve nalazimo kao dar il trgovačku robu od 800+cijelo 9st.mač tipa H-ždrijac@nin grob 322 neukrašen import 1pol9st, tip K-biskupija datiran kopronimovima novcem u 9st. poseban tip 1-medvedička.biskupija- masivne bogato ukrašene pozlaćene ostruge9st, mogorjelo-pojasna garnitura s koščom sa okovom+2dijelni jezičac

75. Karolinški grobovi u sjev. Hrvatskoj?1) Podsused - grob odličnika- mač tipa-K, poč. 9. st.2) Medvedička, kraj Đurđevca- mač tipa-K, datacija- prije 800. g. 3) Prelog, Cirkovljani kod Varazdina- mač tipa-K, datacija- prije 800. g.4) Vindija, Varaždin- mač tipa-K, 9. st.5) Biskupija- datiran novcem K. V. Kopronima- rano 9. st.6) Koljani, Biskupija, mač tipa-K7) Mogorjelo, Prozor, Stolac, Orlić- mač tipa-K8) Karolinški mačevi tip-1 (poseban tip, bojna sjekira, jezičci sa remena za mač-stil Tasilov kalež)9) Prelog-Cirkovljan, Biskupija, Vrpolje kod Knina, kraj 8. st./poč. 9. st.10) Gračac, Plavno

76. Karolinški grobovi u Dalmaciji?-karolinški mač tip-H/dvosjekli mač sa žlijebom, trokutasta jabučica1) Ždrijac, Nin (322 groba,, p.p. 9. st.2) Gradac kod Drniša3) Katuni kod Omiša

77. Sakralna arhitektura 10. st. // arhit. i skulptura 10. st. u Dalmaciji?U 10. st. se zbiva (jača nego prije) disperzija predromaničkog stila na prostoru Hrv. države iz smjera dalm. gradova, te se polako gube razlike u arhitekturi između ta dva prostora. Ovo veće povezivanje se može povezati sa crkvenim saborom u Splitu 925. g. i postavljanje splitske metropolije kao glavne nadležne za cijeli prostor. U ovom se vremenu i rijeđe spominju imena Hrv. kraljeva, pa je teže datirati

spomenike. Jedine dvije iznimke su epitaf kraljice Jelene iz crkve sv. Stjepana u Solinu, koji onda datiramo u 10. st., tj. prije 976. g. Drugi primjer je plutej iz Kapitula kod Knina sa natpisom kralja Držislava.

78. Nin u 9. st.?

*KATEDRALA SV ASELA-1BRODNA,PRAVOKUT APSIDA I ZVONIK, ROMANIKA.U PR DODANA KRSTIONICA // SV MARIJE-3BROD BAZ 9ST,UZ NJU U10ST Ž BENE SAM. // SV KRIŽ KRIŽNOG TLORTA,NADVRATNIK S IMENOM ŽUPANA GODEČAJA,9ST,SH GROBLJE OKOLO-3SLOJA-U 3.NAJSTARIJEM 55 GROBOVA, SAMO U 4PRILOZI-1IMA ZLATNIK KONSTANTINA KOPRONIMA, *Ždrijac- najveće groblje ranog horizonta334sh groba,istraž Belošević, dvije zasebne nekropole-zap 287grobova i i56. ispod sh grobova ilirski. tipovi-rake,kame arh i drv lijes.svi kosturni-gr62mama i dijete-u ustima joj novac franačkog cara lotara,gr3222sjekli karol mač Htipa,koplje,ostruge,stakl čaša+boca,noževi,garnitura za zakopč ostruga..1pol9st. gr324-1pol9st-bronz pozlać križić izr teh lijevanja,željez noževi,pršljeni,3srebr pstena**Materiza-8st-najst horiz sh nekropola.20ak sh grobova u zemlj raci il s kam arhitekturom,dva dvojnamuškarac s bojim NOŽEM,grob djeteta-vj otac i dijete. **burse-sv anselmo i nepoznati svetac, Branimirov i teudebertov natpis (sv. Ambroz),višeslavova krstionica

79. Splitskaradionica, karakteristike i primjeri?

2pol8st,kar ponavljanje osn motiva u nizu,stilizirani ljiljani u različ geo komb,kvadratna polja s ukrštenim ljiljanima udubljena u plohu,natpisi na sark uz gornji rub pročelja. pr sark ravenjaninov od mramora i priora petra (potonji je starokršć sa doklesavanim ukrasima)

80. Zadarska radionica?

D.p. 8. st., kar pročelje ukrašeno arkadama;motivi pod arkadama: rozete, ljiljanov cvijet,listovi,ptice,spirale,reducirani pleterni čvorovi.. pr. 2 sark u amzd (1 po arkadama križ i bogatstvo raznih motiva na prednjoji bočnoj str, 2 pod arkadama križ i sa strane ptice), 1 na zd groblju iz 10st prerađeni starokršć

81. Rustična skulptura?

-plutej sv. Marta Bijaće → priučeni klesar s poč. 7. st. – krivo sklapa tadašnje RKR motivePluteji iz Gale kod Sinja /ista stvar/

82. Gdje se nalaze natpisi s imenima klesara Mundusa i Badavitusa?

RAB- BAZILIKA SV. IVANA KRSTITELJA

83. Majstori klesari?

SARKOFAG IZ GALIŽANE KOD PULE → magistri Iohannes i GaribertusSPLIT- PETRUS I DOMINICIUSRAB-MUNDUS I BADAVITUS-BAZILIKA SV.IVANA KRSTITELJA-UZIDANA IMENA 13.ST.BRAC – Radonja, STON– Skoronja

84. Groblja Mravinci, Majdan i Gajine, 9.-10. st.?

*mravinci - kopa karaman, gusto poredani grobovi na redove, ugl orijentirani na I, 130+115 grobova,jednostavni pravokut-oval od nepravilnog kam bez veziva,ispruženci na leđima s rukama uz tijelo svi,dva dvojna groba, 105 predmeta ugl nakit, najviše naušnica pa prstenje, noževi, aplike*majdan - 26 ugl ovalnih grobova na ostacima antičke ville rustice, gusti na redove, o: i-z, od nepravilnog kamenja oblijepljenog glinom i s pokrovom od pravilnih kam ploča, dno groba il zemlja il

manje kam ploče, ruke uz tijelo, neki grobovi dvojni, naušnice, prstenje,privjesci,ogrlice,fragmentirani crk namještaj*gajine - 160+groboca, O:ugl na I, nepravilne vapnene ploče, dno tanje pločice, naušnice, prstenje, 15 kom probušenog rimskog novca

85. Historia Salonitana, 13. st. – Toma Arhiđakon?

- piše o st crkvenoj pov 7-13st al nepouzdan ko izvor za rsv doba-nie spomenuo crkvene st 925+928 sabore,ne datira dobro ravenjanina..piše o smrti zvonimira,pobjedi ladislava nad hrvatim,kolomanovom dolasku u st i zd,o papi alexuIII,dolasku križara u st,oslobađanju zd od mletačko-križarske vlasti i o provali tatara.o svom susretu s franjom asiškim,vladavini dioklecijana,propasti salone...

86. Naslov Karamanove knjige? Iz koljevke hrv. prošlosti, Zagreb, 1930.

87. Naslov Rapanićeve knjige? Predromaničko doba u Dalmaciji, Split, 1987

88. Stil Blatnica, karakteristike i datacija?

-datacija prva desetljeća 9. st.-raskošno ukrašen mač tipa D, okovi - srcoliki ukrašeni puniciranjem-stil Blatnica

89. Slika jezičaca iz Velike Horvatske, Vrebca i Brodskog Drenovca, pitanje je kojim stilom su izrađeni jezičci? Stil Blatnica-Mikulčice

90. Brodski Drenovac?-avarsko-slavenski grobovi datacija p.p. 9. st.- pokazuje pojavu grobova većih zajednica-gotovo u svim grobovima pronađene posude koje najviše paralela imaju sa slavenskim grobovima-30ak grobova, jedan konjički grob sa ukopom konja i jahača, avarski materijal (konjička oprema, avarska sablja, jednosjekli mač Talaš) i slavenskog karaktera (kasni obli stremeni, pojasne kopče tipa Blatnica/Mikulčice, slav. keramika)-jezici ukrašeni stilom Blatnica–podloga prethodno ljevanih metalnih predmeta, glavni motiv izveden u negativu akantusovog lišća, ljiljanov cvijet-horizont Blatnica-Mikulčice, blizak horizontu Biskupija, Crkvina-ženski grob sa ogrlicom i naušnicama sa ukrasom perle-drveni grobovi stariji od narteksa (10 grobova), u 3 groba mačevi, ostruge u većini osim u dječjem, u dva dječja groba ostruge sa garniturom za zakopčavanje-grobovi u zidanim presvođenim grobnicama

91. Otok kod Vinkovaca?-datacija 8. st./poč. 9. st. -avaro-slaven. grob, tipične slavenske naušnice sa zvjezdolikim privjeskom (izrađene od filigrana, vjerovatno bizantske), ogrlica, keramička posuda, NEMA AVARSKE KOMPONENTE, iako groblje ima-slavenska keramika naglašenog trbušastog oblika izuzevši prašku koja ima široka ramena i suzava se prema dnu

92. Vinkovci – Duga ulica?-slavensko paljevinsko groblje u Vinkovcima – 70-ak urni i 10 paljevinskih grobova-urne (u pravilu samo kosti, 2-3 muška groba, 3 dječja, 1 žena, urna u jamu posebno iskopanu) dosta sličnosti sa urnama iz Kašića-urna s valovnicom(?) (sa češljastim predmetom na gornjem djelu i sredini posude)-neke urne podsjećaju na Slav. keramiku – praški tip – Vinkovci-nalazi oštrica noža i okova za drvenu vjedricu (za hranu kao popudbinu) – Vinkovci-datacija izvedena na temelju tipoloških karakt. keramike, te C-14 metode, kraj 7.-sred. 8 st., Vinkovci

93. Zagreb – Podsused?-grob odličnika, mač tipa K, prije 9.st, garnitura za nošenje mača (jezičci, petlja, mali okovi)

94. Medvedička?-sj. Hrv., pokraj Đurđevca, ovaj grob se datira prije 800. g.-karolinški mač tip-K, tip-1-jezičac brončani, pozlaćen ukrašen inzularnim karolinškim stilom, životinjske figure cjelovite (jezičac iz gornjih Vrbljana u istom stilu), taj stil datiran u d.p. 8. st. -vojna sjekira, nož u dijelovima, karakteristično je da NEMA OSTUGA

95. Požeški Brestovac?-datacija - prva desetina 9. st. -proizvodi kasno avarskog tipa, zlatne kopče i jezici, jezičac s pupoljkom iz karolinškog kult. kruga, grozdolika naušnica (zlatna filigranska ukrašena granulacijom), prsten, bizantski privjesci, konkavni zlatnik-bizantskog podrijekla, vjerovatno nalazi pripadaju različitim grobovima, Brestovac se često navodi uz Blatnicu i Mikulčice

96. Prelog Cirkovljan, Varaždin?-mač prijelaznog tipa prema K-tipu,-ima sačuvanu drvenu oblogu, stremen,dat.prije 800. g.

97. Lokaliteti slavenskih paljevinskih grobalja?*Vinkovci – Duga ulica*Donji Stenjevac*Belišće, Zagajci, Lobor*Smrdelji kraj Skradina*Kašić, Maklinovo Brdo*Dubravice kraj Skradina*Sv. Lovre kod Šibenika*Glavice kraj Sinja*Velim kraj Benkovca*Žminj

98. Mješovita groblja i urne i skelet? -Veli – d.p. 8. st. – jame sa paljevinom bez urni 127, te skeletni grobovi zbog sigurnog konteksta najznačajnije paljevinsko groblje u Dalmaciji-Šibensko donje polje –sv. Lovre, skeletni grob, 9.-15. st., ispod horizonta dvije jame s urnama

99. Kosturni ukopi Slavena?*Ždrijac, Nin (najkasniji ukop – sred. 9. st.) najveće skeletno groblje u Dalmaciji *Zagreb, Kruge*Velika Gorica, Visoki Brijeg*Požeski Brestovac*Brodski Drenovac

100. Groblje Dubravica kod Skradina?-urne, Gunjača 1985./86. g., nije cjelovito objavljeno, 5-6 paljevinskih grobova + 40 skeletnih, 10 paljevinskih grobova (veći broj u urnama, a ostali u jamama) – novija literatura, urna ima na maloj dubini, značajan zaključak da su urne starije od skeletnih grobova pri čijem ukopavanju su oštećene urne-naušnica zvjezdolikog tipa koja bi se mogla datirati u 8. st. (skeletni grob)-zlatnik (dakle datacija groba u kraj 8. st.) Konstantina V. Kopronima (obol u grob) – kao franač. utjecaj d.p. 8. st. u Dalmaciji samo kratko vrijeme, d.p. 8./poč. 9. st.-kod nekoliko grobova, jama obložene su drvetom

101. Horizont poganskih grobova 8.i 9.st.u Dalmaciji?-datacija od poč. 8. st. do sred. 9.st.-na redove bez crkava, koncentrirani na području S. Dalmacije (4 sred. jame manje), Belošević -preko 300 grobova (Belošević djeli na istočno i zapadno)

-poznato po Karolinškim nalazima (mač tipa H, ostruge, dva staklena pehara – jedini prilog stakla u grobu tog vremena)-trojni grob (M, Ž, dijete) s mačem, ostrugama, kopljem, te staklenim i keramičkim posudama, čavli u uglovima sugeriraju da se radilo o drvenom lijesu – p.p. 9. st. (na temelju mača tipa H)-bronč. franački križić – Kršćanstvo koje je tek primljeno-srebrni novac Lotara (sred. 9. st.) – najkasnije datiran grob na Ždrijcu - Nin-kraj 8. st./poč. 9. st. – grob s grozdolikim naušnicama-oružje i konjska oprema iz franačkog svijeta, kao i nakit iz Bizanta do 9. st., a onda starohrvatski – to su nalazi na Ždrijcu-do sred. 9. st. – grobovi poganskog karaktera (kraj)

102. Groblje Strance-Gorica?-ovo SH groblje na redove je važno jer se nalazi van Hrvatske države – u području Vinodola (Crikvenica) i potvrđuje nazočnost Hrvata već krajem 8./9. st. Sastoji se od 186 grobova i datira se od 8.-11. st.-bogatstvo grobnog inventara upućuje na veze sa Bizantom, Karolinzima, karantansko – ketlaškom i bjelobrdskom kulturom-grobovi su najčešće orijentirani I-Z, a pokojnici su položeni na leđa s rukama uz tijelo i prilozima poput keramike – POGANSKI HORIZONTkamena i obloženi neobrađenim kamenjem-naušnice – obične karičice (9.-12. st.), «S» karičice (smatraju se tipičnim slavenskim nakitom 9./10.st., Biskupija, Golubić, Podgrađe, Žminj), 3-jagodne (sa šupljim i glatkim jagodama, sa izduženom srednjom jagodom, 9.-10. st), 4-jagodne (rijetke)-bjelobrdske – sa stožastim privjeskom (već u avarsko – slavenskom horizontu kraj 8./poč. 9.st.), par lijevanih grozdolikih tzv. VOLINJSKI TIP (posebno rasprostranjen unutar bjelobrdskog kulturnog kruga)-11.st. na prostoru između Save i Drave, javljaju se od pol. 11.-pol. 12. st.), lijevana srebrna grozdolika naušnica (~ Žminj, p.p. 10. st.), tzv. PILINSKI TIP (brončane sa spiralno uvijenom žicom, 11. st. ~Mastirine)

103. Tema Dalmacija bizantska – kad i teritorij?Oblici bizantske vlasti u RSV u Dalmaciji?Arhontija sve do cara Bazilija I (9.st.) on arhontiju Dalmaciju uzdiže na rang zasebne TEME, potom egzarhat do pada gl. grada Ravene (neki znanstvenici smatraju da je Dalmacija podvrgnuta Ravenskom egzarhatu, ali to nije sigurno), a zatim TEMA sa glavnim gradom Zadrom (jedini nije pao) zna se jedino iz de administrando imperio. Na čelu teme – strateg koji je imao i civilnu i vojnu vlast u svojim rukama. Tema- oblik vlasti uspostavljen za vrijeme Heraklija (7. st.), ali samo za Malu Aziju.Područja pod bizantskom vlašću u RSV u Dalmaciji?Temat Dalmacija – prostire se od Boke Kotorske do Zadra, sa otocima Krkom, Rabom, Cresom i Lošinjem, otoci oko Dubrovnika, gradovi – Zadar, Split, Trogir, Dubrovnik, Kotor.

104. Pregled sklavinija na ist. Jadranskoj obali?HRVATSKA – od ušća Raše i ušća Cetine do Jadranskog mora, od Vrbasa i preko njega u srednjem i donjem toku prema Bosni i Drini.NERETLJANSKA OBLAST (PAGANIJA ) - između Cetine i NeretveZAHUMLJE (HUM ) – OD Neretve do DubrovnikaTRAVUNIJA ( TREBINJSKA OBLAST ) – od Dubrovnika do KotoraDUKLJA – od Kotora do Bojane i ušća Drima (Panonija, Bosna, Karantanij i dr.)

105. Vrijeme pada Salone?-bizantski gradovi su uglavnom poštedjneni razaranja, pa se nekad mislilo da su samo napušteni – malo primjera seljenja stanovništva, inače gradovi ostaju na istom mjestu osim ako su razoreni → 6/7.st. avaroslavenski napadi(?)- navodi se mnogo raznih godina od 614. g. (Bulić, natpisi s Manastirina – opatica Ivana – iz Sirmija, došla u Salonu nakon njegovog pada 582. g.), pa nadalje

-1979. g. nadjena je ostava bakrenog novca unutar zidova Salone → objavio Marović (O godini razorenja Salone, Vijesnik za arh. i pov. dalmatinsku 99) → Cu novac uglavnom Heraklije, pa prekovan → 630tih/640tih g.-631./641. g. dolazi od pape Ivana IV poslan opat Martin po relikvije salonitanskih i istarskih mučenika → jedna od najranijih translacija relikvija → teška situacija – pritisak Avara i Slavena,-malo nalaza 7-8. st., Ždrijac-Nin→ preko 330 grobova sred. 9.st. najkasnije, možda od 7./8.st. → keramika, nožići

106. Tlocrt crkve sv.Lovre iz Zadra (u „Od Nina do Knina“), karakteristike arhitekture i datacija.

Crkva je podijeljena na tri broda s dva para stupova. Bočni svodovi presvođeni su polukalotama na ugaonim trompama, a dva krajnja traveja glavnog broda križnim svodovima. Nad središnjim travejem dizao se kvadratni tambur s kupolom. Apsida je pravokutna, a bočni prostori završavaju polukružnim apsidicama, iza kojih su instalirani pravokutni prostori vezani s glavnom apsidom. Izvana je crkva raščlanjena lezenama i visećim slijepim lukovima. Na pročelju je naknadno dodan westwerk sa zvonikom. Datira se u 11. st.

107. Tipološke karakteristike i datacija benediktinskog samostana Sv. Marije u Zadru i Sv. Petra u Supetarskoj Dragi?

*Sv. Petra i Mojsija u Solinu- ranoromanička crkva, građena u starohrvatskoj predromaničkoj arhitekturi. Ima upisano troapsidalno svetište. Glavna apsida je četvrtasta a bočne su polukružne (to je predtromanička tradicija). Ima predvorje, tj. westverk, što je predromanički dodatak. Podudaraju se vanjske i unutarnje lezene. *Sv. Marija u Zadru- istog je tipa kao sv Petaru Dragi. To je trobrodna troapsidalna crkva. Uz nju je dvorana kapitula sa zvonikom, koji je obnovljen u 15. st. ali kao romanički. Dvorana kapitula je presvođena bačvastim svodom. Zvonik ima križno rebraasti svod na prvom katu i jedini je takav najpouzdanije datiran u Europi (rex Kolomanus-1105. g.), zadužbina Čike iz roda Madijevaca i sv. Petra u Supetarskoj Drazi- najbolje sačuvana bazilika iz 11. st. - sačuvani su svi unutarnji elementi. Ima dubok kor i svetište za redovnike. *1060. g. plemstvo i puk osnivaju samostan.

108. Zabat iz Sustipana prikazuje? Glorifikaciju Krista.

109. Međurječje Drave i Save pod upravom? Furlanskog markgrofa.

110. Mogorjelo i Ston pripadaju slavenskoj kneževini_________ (sklavinij) Zahumlje.

111. Najstarija sačuvana ranorom. bazilika u Hrv. je? Sv. Petar u Supetarskoj Drazi, Rab.

112. Pulska katedrala? Po karakteristikama je vjerojatno trobrodna troapsidalna bazilika. U drugoj polovici 5. st. transformirana je iz crkve sv. Franje u crkvenu trobrodnu baziliku s karakterističnim arhitektonskim rješenjem za sjevernojadransko područje: upisana apsida i ravno začelje crkve. Istovremeno se pred bazilikom podiže krstionica križnog tlocrta osobite izvedbe i biskupski dvor, srušeni polovicom 19. st. nakon premještanja sjedišta biskupije u Poreč 1828. g. Današnja je katedrala, dakle, nastala širenjem prethodnih zgrada u 5. st. Bila je bogato ukrašena zidnim freskama i podnim mozaicima, od kojih je danas sačuvan vrlo mali dio, odnosno mozaik s imenima bračnog para DAMIANUS ET LAVRENTIA koji su zavjetno dali crkvi sredstva za 200 stopa podnog mozaika.

113. Gdje je izgrađena nova karolinška crkva u Istri? Nova crkva – karolinška crkva s tri upisane apside, izgrađena je u Dvigradu(?)

114. Nabroji jednobrodne, dvobrodne i trobrodne crkve u Istri!

BALESv. Marija –jednobrodna, tri apside (istaknute)ROVINJSv. Toma kod Rovinja – jednobrodna sa tri pravokutne apsideKaštel Bale – jednobrodna crkva s tri istaknute apsideSv. Vincent u Sanvinčentu – najbolje sačuvana samostanska crkva, romanička je, jednobrodna s tri upisane polukružne apsideSv. Katarina u Pulskom zaljevuDvobrodne crkve Sv. Marija Mala kod Bala – dvobrodna s dvije upisane apside. Neki smatraju da je predromanička iz 8./9. st., a drugi da je romanička jer je u lijevoj apsidi bio romanički oltar «in situ» i ostaci fresaka iz 14. st. (slična Sv. Petru Starom u Zadru).Trobrodne crkve Novigradska katedrala Sv. Pelagija – trobrodna je, ispod apside bila je kripta, nađen ciborij biskupa Mauricija (pronađen u baptisteriju), import je iz Italije s kraja 8. st.-Mauricijev ciborij – jedino precizno datiran predromanički nalaz.

115. Opiši Mauricijev ciborij!-CIBORIJ BISKUPA Mauricija-šesterostraničan, jednorog i lav na jednoj strani sa natpisom, Hoc tigme-ovaj ciborij-natpis teče preko svih 6 stranica, ali nije bilo dovoljno mjesta te je natpis malim slovima završen na prvoj strani-potječe iz Sj. Italije i donesen u Novigrad, naručitelj Municij (jedno vrijeme prognan, za vrijeme Bizanta, vraća se za vrijeme Franaka), pismo Harijana I. Karlu Velikom spominje istarskog biskupa Mauncija-nisu u cijelosti sačuvane sve stranice, motiv kosog križa od ljiljana, akantus, paunovi-natpis teče na vijencu (spominje se biskup Mauricije, Ivan Krstitelj, te naziv za ciborij –TIGME)

116. Starokršć. trobrodne, troapsidne (utjecaj Istoka)?Sv. Marija (Vela Gospa) - Bale, sv. Mihovil na Vrhu kod Pule (samo iznutra apside) i sv. Kvirin –Vodnjan.

117. Novi utvrđeni gradovi – kasnoant. razdoblja? Umag, Novigrad, Vrsar

118. Tri lokaliteta u Istri s ostacima ranosrednjovjekovne arhitekture kraja 8. i poč. 9. st.?Lokaliteti u Istri - Bale, Dvigrad, Novigrad.

119. Gdje se nalazi centar franačke vlasti? Novigrad.

120. Gdje se nalaze imena majstora Iohannesa i Garibetusa? Galižane kod Pule, sarkofag.

121. Koja crkva u Istri nije porušena navalom Barbara? Crkva sv. Marije u Vrsaru, crkva sv. Agneze u Muntajani ili sv. Marije Velike u Balama.

122. Koji su povijesni i arheološki dokazi o dva vala naseljavanja Istre od strane Slavena?To potvrđuju arheološka istraživanja i nastojanja pape Ivana IV. (640.–642.) da otkupi zarobljenike od Slavena u Istri i Dalmaciji i da pred slavenskom opasnošću relikvije istarskih i dalmatinskih starokršćanskih mučenika skloni u Rim.

123. Luk iz Kaštel Sućurca, karakteristike i datacija?Jedan od najstarijih srednjovijekovnih spomenika kod nas, a pripada prijelaznom razdoblju. Ukrašen je kukama, natpisom («Gledaj ovo djelo, kakvom je divnom ljepotom izvedeno pomoću Gospodina...»). Luk je bio uzidan u jednu kulu, od mramora je i u presjeku je osmokutan. Ne zna se kojoj crkvi je pripadao – Katić smatra ili sv. Juraju na Putalju ili sv. Mariji od Hlada, pa ga datira u 9. st., Karaman i Bulić ga datiraju u 8. st. Danas se čuva u župnoj crkvi u Kaštel Sućurcu.

124. Bijaći, karakteristike i datacija vladarskog kompleksa?Bijaći – jasno vidljivi ostaci građevine ranoromaničkog razdoblja (kao nova zgrada unutar prostora starokršć.)-u upotrebi i dalje starnokršć. baptisterij -nadvratnici (5) – pripadali zgradama, kneževim dvorima, crkvama, ime germanskog porijetla „Gumpertus“ –„ Ja Gumpert đakon...“-na druga dva nadvratnika uz ime Gumpertus napisano prezbiter, dolazi iz franačkog svijeta, spominje ga se uz sveticu Martu, nadvratnici nisu ukrašeni, imaju samo križ-nadvratnici sa „Graciosus“ imenom, prezbiter -crkveni nadvratnik – ornamentalni ukras, nema natpis

125. Skulptura – Bijaći?-sarkofazi – tipičan salonitski sarkofag, tabula ansata, poklopac u obliku krova na 2 vode, ulomci pročelnih strana sarkofaga, prikaz križa na pročelnoj strani, tipično za sarkofage 6. st. u Dalmaciji-kapitel – stilizirano akantusovo lišće - rešetke na prozorima, ulomak stupića prozorske bifore sa križem, stranica ambona, predromanički nadvratnik, vegetabilni ukrasi + središnji križ-ciborij sv. Marte - po ornament. ukrasu u trećem ili četvrtom desetljeću 9. st., na dvije strane pleterni motivi, na tri lavovi, četiri paunovi, lukovi: na jednom djelu teče natpis, a na drugom ornament, natpis fragmentalno sačuvan (ističe se dio sa natpisom o sv. Marti), četverostrani ciborij -nalazi iznad oltara, bio iznad baptisterija (krstionički ciborij), stranice se zovu arkade, te se kod četverostranog ciborija spajaju pod 90°, na arkadama pokrov u obliku osmerostranične piramide koje se spajaju sa arkadama i uglovima, donji dio ciborija čine stupovi s kapitelima, tekst teče i na vanjskoj i na unutarnjoj strani arkade-ulomak arhitravne grede, jedna sa dva pojasa, druga sa tri (u srednjem djelu natpis), s pletenicom, različito klesane kuke, pletenica se pretvara u troprutni pleter-zabat, tri u Bijaćima:*1. – križ sa dvjema pticama, samo pletenica, nema natpisa *2. – nema natpisa, završava stopama zabata gdje se spaja sa arhitravnim gredama, nema klasičnu središnju konstrukciju križa već rozete sa „ustreptalim“ laticama (ulomak rozete)*3. – dvije ptice koje kljucaju grozd, kuke kao karakterističan motiv, nema natpisa-Karaman smatra da svi pripadaju istoj oltarnoj pregradi-Rapanić – djelovi ciborija koji nemaju pokrov-Marasović smatra da zabati pripadaju ciboriju-lukovi - djelovi oltarnih pregrada umjesto zabata, višepruta pletenica sa trolisnim završetkom, kružnice + križ – 9. st. -ulomak pilastra sa ukrasom na licu i naličju-pluteji, višepruti križ, ulomak rozete, rani pluteji koja uključuje lukove i pilastreGROBLJE BIACIGroblje-dva sloja – 9.-13. st. – 13 grobova, kasnoantički period-srednjovjekovni grobovi su napravljeni od nepravilnih kamenih ploča ili poluobrađenog kamenja, ovalni, pačetvorinasti i trapezoidni, kasnoantički zidovi su utjecali na orijentaciju kopja je većinom nepravilna-obične brončane karičice, jednojagodne, trojagodne, željezni nožić, pršljen od pečene gline – karakteristični inventar SH doba i grobalja 9.-12. st.

126. Bazilike ranorom. u ZD i na Kvarneru // bazilike Rab, Cres i ZD?Zadar – 1. sv VID, 4lisno-križni tip 2. sv MARIJA STOMORICA ,ranije Uršula, 6konhnog oblika ,5lisni tlocrt,kvadratna osnov zvonika, nje izvana raščlanjena plitkim nišama. 3. sv DONAT-8st, centralni tlocrt odijeljen pilonima i stupovima u 2dijela-sred i vanjski prsten(podijeljen na gornji i donji kat),PR pleteri, nartex u 2kata, izvana i iznutra lezene, 4. sv PETAR STARI-datiran oporukom priora ANDRIJE iz 908, sk crvki sv Andrije dodana adaptacija ,longitudi prostor presvođen križnim svodom,dvije pravokut apside upisane u tlocrt i presvođene polukupolama. 5. sv LOVRO -11st, mala 3brodna, na z str 2katno predvorje(karolinska značajka),bočni prostori presvođeni polukalotama, pravokutna apsida sa 2bočne niše.

6 sv IVAN tj sv NEDELJICA - poznata samo iz crteža, po Marasoviću 3brodni kupolni stil 7 sv KRSEVAN NA KOLOVARAMA -poznata po pov izvorima (maketa grada) ,5lisna s pravokutnom prostorijom na , 9-11st 8 sv STOSIJA- 8st,u PR adaptirana,sačuvan dio SK apside ,krstionice, ekisopija, katekumena.RAB - sv PETAR U SUPETARSKOJ DRAZI ,11st, SACUVANA U IZVORNOM OBLIKU, 3brodna sa 3 polukruž apside / sv andrija-sl. petru al ima i zvonik / sv IVAN KRSTITELJ-11st, 3brodna sa 1apsidom, zvonik 12st, jedina ima deambulatorij(nie sačuv) / katedrala -11st-prvotno bazil ravenatskog tipa sa 1apsidom,u11st dodani stupovi i kapiteli.NIN-sv MARIJA, orig. bazil. ravenatskog tipa sa 1apsidom, kasnije dodane 2polkružne bočne aps. / sv NIKOLA-3lisna, križno-rebrasti svod, rom. portal / sv AMBROZ-1brodna,rom portal sa janjem u lunetiKRK-sv MIHOVIL, 11st,/Krševan- 3lisni, rebr svod,PR ulaz /SV.KVIRIN izrasla iz SK katedr komplexa,križ-rebr svod.BIOGRAD – sv TOMA(ženski samostan osnovan od Petara Krešimira4, 3brod crk 11st,srušili mlečani), muski samostan sv Ivan Evanđelist-isto utem Petar Kresimir 4, 3brod, 3apsida crk ,ulomci fresaka,nekoliko sthr grobova okolo. 3brodna, 3apsidna katedrala sa zvonikom kvadrat osnove,3 stilske skupine namještaja8-11st,4graditeljske faze-8-11-12st; sred. 9. st. nastala 3aps bazilika,ima krstionicu i oble kontrafore.CRES-MARTIN kraj Martinščice,platon kod osora (jednobrodni)

127. Relikvijar iz Nina?-na drvenu podlogu torbice pričvršćene ploče od Ag lima koje je pozlaćeno, ukras iskucavanjem-samo ornamentalni ukrasi, poklopac u obliku krova na dvije vode (?), srebrne rozete, na površini ćelije sa dragim kamenjem (tipično za karolinški obrt)-sama forma tipična za Franačku 8. st.-razlika u obliku torbice su tipično ranosrednjovjekovne, nema ih u kasnoj antici-figuralni motivi, rozete, križevi iskucani (ornament. prikaz)-likovi ninske svetačke trijade (Anselmo – posvećena nins. katedrala, Ambrozije i Marcela)-kult sv. Ambrozija izražen u sjevernoj Italiji – smatra se da je relikvijar izrađen u sj. Italiji u vrijeme karolinga – kraj 8. st.-u gornjem dijelu relikvijara prikaz Krista

128. Višeslavova krstionica?U katedrali sv. Asela u Ninu je navodno nađena Višeslavova krstionica. Smatra se da je Višeslav prvi pokršteni vladar Hrvata oko 800. g. Zapravo to ništa nije sigurno pa je i po jednostavnom ornamentu, plitko isklesanim stupićima s jednostavnim kapitelima, astragalu i pleternom križu s volutama neki datiraju oko 800. g. (Petricioli), a po istim elementima dekoracije i osobinama natpisa Šeper i Rapanić u 11. st.«Ovaj izvor prima slabe, da ih prosvijetli. Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od prvog roditelja, da postanu kršćani spasonosno ispovjedajući vječno Trojstvo. Ovo je djelo pobožno načinio svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava, u čast naime Sv. Ivanu Krstitelju, da zagovara njega i njegoveštičenike (krštenike)».

129. Bašćanska ploča?Oko 1100. g., gornji rub motiv loze i lišća, bila dio oltarne pregrade u sv. Luciji u Jurandvoru kod Baške na Krku. Pisana starohrvatskim s elementima crkvenoslavenskog. Sadžaj: Zvonimir daruje zemljište crkvi sv. Lucije i zapisao je to opat Držiha, opat Dobrovit je sagradio crkvu u doba kneza Kosmata.

130. Rižince i Lopuška Glavica?

Lopuška Glavica: zidovi manje longi1brodne,nema zvonik,sred. 9. st., nepravilno 3lisno svetiše, obli kontrafori, ostaci kma liturg namještaja(zabat&arhitrav).oko crkve groblje s kr11st-kr13st,54groba razil orijentaciem,2tipa-g.u običnoj zem.raci i oni od nepravil. kam ploča il zidani(il combo)-svi pokriveni s 2+ploče.razl oblici grobova, nalazi: karičice, nauš, prstenje, strelica.>RIŽINCE: @solin,komplex se interpret kao utvrđeni dvor hr vladara s pogrebnom kapelomnađen dio zabat olt.preg s natpisom nabožnog kar sa imenom trpimir.dat9st.po natpisu,T. sagradio samostan,1.bene u nas,sa malom1brod crkvom sa širokom polukruž apsidom,po dyggveu to prvotno villa rustica pa oratorij i onda T. u 9st adaptirao.uz crkvu prostorija(pogebna kalepa?)sa2zidana groba pokrivena pločama rim.sark.grobovi u c. i ispred nje: 10sth ovalnih ograđ. i prekriv kam ploč,nalazi ugl nauš i prstenje.

131. Starokršć. trikonkalne crkve u Bilicama, Tepljuku i Pridrazi smatraju se prototipima za starohrvatske crkve ____ jednobrodne s troapsidnim prezbiterijem.

132. Crkve sa antičkim stupovima?-sv. Barbara (sv. Martin), Trogir, svi stupovi osim jednog antički-sv. Donat, Zadar - antički stupovi (sa foruma ili neke zgrade, te upotrebljeni za gradnju)-sv. Stjepan, Otok kod Solina - antički stupovi

133. Poredajte kronološki, prema dataciji sljedeće crkve: Sv. Donat u Zadru (805. g), benediktinska crkva u Rižinicama (852. g), sv. Spas na vrelu Cetine (9. st.), sv. Stjepan na otoku u Solinu (10. st.).

134. Bizantski tip crkve s upisanim križem?Pod terminom QUINCUNX podrazumijevamo konstrukciju koju čini devet svodovnih polja među kojima je najveće četvrtasto srednje polje oslonjeno na četiri stupa i zasvođeno središnjom kupolom. U Dalmaciji se javlja utjecaj bizantskog tipa u predromaničkim građevinama : Sv. Nikola u Splitu, Sv. Lovre u Zadru, Sv. Petar u Dubrovniku.

135. Ranosrednjovjekovne crkve izvan Diokl. palače u Splitu -sv. Stjepan u Sustipanu-sv. Trojica – šesterolist-sv. Mihovil in ripa maris-sv. Benedikt na Benama-sv. Juraj na punti Marjana-sv. Izidora na Sućidru-sv. Martin – iznad S vrata Dioklecijanove palače, jedina in situ sačuvana pregrada oltarna (rana predrom., 11. st.)

136. Trogirska ranosrednjovjekovna crkvena arhitektura?-sv. Marija – šesterolisna (sačuvan tlocrt)-sv. Barbara (Sv. Martin) – trobrodna s kupolom(anticki stupovi osim jednog)-sv. Lovre – SK – nema PR dijela-sv. Stjepan – samo se spominje

137. Koji lokaliteti su na Biskupiji (na zaokruživanje), jesu u Biskupiji: Crkvina, Bračica Podvornica, Bukorovica Podvornica, Dolovi i Lopuška Glavica.

138. Opiši 5 lokaliteta u Biskupiji!

1) CRKVINA -grobovi s drvenim lijesovima u J strani zida crkve sv. Marije, sadrže ostruge, tri karolinška mača tipa K i zlatnike Konstantina V. Kopronima (najveći broj zlatnika potječe iz Crkvine)-datiraju u d.p. 8. st.

2) BRAČIĆA PODVORNICA-iskopavao ju je Lujo Marun i u grobovima našao kovinske i keramičke priloge – željezni nožići, kresiva, keramičke posude ukrašene cik-cak linijama, vjerojatno SH grobovi 7. i 8. st.3) BUKOROVIĆA PODVORNICA-«četvrta crkva» - jednobrodna s polukružnom apsidom, Z dio nepoznat, 9. – 10. st. Nedaleko od crkve Sv. Trojice. Pronađeni su temelji manje SH crkve s apsidom, nekoliko kamenih ulomaka s pleternom plastikom, grobovi i jedan sarkofag. Većina grobova je orijentirana I – Z, uglavnom sa jednim kosturom, ali je bilo i dvojnih, pokopani su na leđima sa ispruženim rukama.1. grobovi u običnoj zemljanoj raki – 8. st.2. grobovi ovalnog oblika, zidani od sedre ili vapnenca, pokriveni kamenim pločama ( nekima popločano i dno) – najviše – 9.-12. st.- u grobovima prevladava nakit : karičice s koljencima, 1-jagodne, 3-jagodne, S-karičice4) DOLOVI2 groba u goloj zemlji, I – Z, Fe nožić, kremen, kresivo, dva lonca – 8. st.5) LOPUŠKA GLAVICAPronađena je SH crkva sa kontraforima iz 9. st., jednobrodna, longitudinalna s neobičnim svetištem koje se sastoji od glavne apside, bočne apside i bočnog pravokutnog prostora, ima kontrafore i na pročelju (jedino ova crkva i biogradska katedrala), budući da ima više kontrafora na prednjem dijelu, Gunjača pretpostavlja da je imala zvonik, pronađeni ostaci sedre ukazuju na to da je imala krov, fragment tegurija sličan onom iz Rižinica ( kuke - slijepi lukovi – rep ptice ukrašen ribljom kosti). SH groblje – uglavnom I – Z, mrtvaci pokopani u običnu zemljanu raku – samo dva groba 2. od nepravilnih kamenih ploča i pokriveni sa 2, 3 ili više nepravilnih ploča, ruke su uglavnom uz tijelo- obične karičice, karičice s koljencima, naroskane, jednojagodne.*Sv. Cecilija Stupovi, Kapitul –trobrodna, obli kontrafori i piloni, hrvatski tip bazilikeBranimirovo doba - 9.st. *crkva Sv. Bartola, Kapitul, benedik. samostan, 11. st.

139. Kronološki poredaj: sv. Spas, Čadavica, Buzet, Brodski Drenovac!

Čadjavica 6/7. st., Buzet 6/7. st.-langobardsko groblje, sv.Spas, Vrlika d.p.9. st., Brodski Drenovac d.p.9. st.

140. Groblje Kašić/Maklinovo Brdo?1) KAŠIĆ – MAKLINOVO BRDO – 8./p.p. 9. st.-pronađeno je 55 SH grobova: u običnim zemljanim rakama -svi grobovi su bili kosturni, orijentirani I-Z, sa pokojnicima na leđima sa ispruženim rukama, pogrebni običaji su slični kao i na ostalim SH nekropolama poganskog horizonta (Nin – Ždrijac, Nin – oko crkveSv. Križa)-većina grobova je imala priloge, od toga najviše keramike. Nađeni su i željezni noževi, željezna kresiva s kremenom, 2 željezne ostruge.2) KAŠIĆ – MAKLINOVO BRDO (VINOGRAD STOJANA DRČE) – zarno GROBLJE – 7.st. - 50-ak nekropole s kosturnim grobovima uočeni su bili tragovi paljevine i pepela pomiješanisa ulomcima spaljenih ljudskih kostiju i fragmentima keramike.- urne – slavenska keramika nisu bile zakopane dublje od pola metra, a nalazile su se na nepravilnoj međusobnoj udaljenosti, pokojnici nisu bili spaljivani na mjestu ukopa žare, nego na posebnoj lomači. - datira se okvirno u 7.st. i predstavlja PRVI ARHEOLOŠKI DOKAZ O SAHRANJIVANJU SPALJENIH SLAVENSKIH POKOJNIKA ne samo u Dalmaciji nego i na cijelom području bivše Jugoslavije- NAJSTARIJI NALAZ SLAVENA (HRVATA)3) KAŠIĆ – RAZBOJINE – 8. – 1.pol.9.st.- SH nekropola poganskog horizonta, svi grobovi imaju kamenu grobnu arhitekturu od neobrađenih kamenih ploča+poklopnica. Prevladavaju ovalni oblici grobova, a zastupljeni su i pačetvorinasti i trapezoidni.Prilozi : željezni noževi, kresiva, obične brončane karičice,šilo, keramičke posude.

4) KAŠIĆ –GLAVČURAK- istraženo je 25 grobova - stariji SH sloj 2.pol.8.st.-1.pol.9.st. – obične zemljane rake, keramika, željezni noževi, fragmenti željeznih obruča, srp- mlađi sloj 10.st. – 11.st. – neobrađene kamene vertikalno postavljene ploče, grobovi su pačetvorinastog oblika, srebrna naušnica, prstenje . . . .5) KAŠIĆ – MASTIRINE – 9. – 11. st.- ostaci SH crkve centralnog oblika sa 6 apsida i naknadno dodanim narteksom- s J strane crkve – SH nekropola sa 132 groba od nepravilnih vertikalno položenih kamenih ploča, neki su bili od običnog zidanog kamenja, različita orijentacija zbog konfiguracije terena ; mrtvaci su položeni na leđa s rukama uz tijelo- prilozi su relativno brojni: obične karičice, karičice s koljencima, S karičice, s 1 jagodom, s 3 jagode, prstenje

141. Teza o pasivnoj negaciji antike u srednjem vijeku.

Prelog, tzv. teza kontinuiteta- od kasne antike stalno reduciranje antičkog umjetničkog odnosa prema stvarnosti, u ukrašavanju se reducira antička figuralna tradicija prikazivanja cijelih mitova na simboličke prikaze, pad kvalitete životnih uvjeta, antičkog tradicionalnog i društvenog sistema koji se reflektiraju i na umjetnosti i to su uzroci i početak nastajanja predromaničke umjetnosti od7-11. st. U 11. st. aktivna negacija t.j. novi stil.