Rodno Segregirana Podjela Rada u Obitelji

8/17/2019 Rodno Segregirana Podjela Rada u Obitelji

1/23

MU[KARCI TO NE RADE:RODNO SEGREGIRANA PODJELA RADA U OBITELJIDavor TOPOLÎ]Institut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

UDK: 316.356.2(497.5)Izvorni znanstveni radPrimljeno: 26. 2. 2001.

Nasuprot dugogodi{njem svjetskom trendu istraìvanja podjelerada u ku}anstvu izme|u bra~nih partnera, u Hrvatskoj je odsredine 70-ih do kraja stolje}a to potpuno marginalno podru~je.Razlog tome ukorijenjen je u dru{tvenim okolnostima: u socijalis-ti~kom razdoblju u sferi javnih odnosa proklamirana je jednakostspolova, ali bez zadiranja u sferu privatnosti i obiteljskih odnosa.U devetogodi{njem postsocijalisti~kom tranzicijskom razdobljudominirale su politi~ke stranke i opcije koje su se zalagale za"tradicionalne obiteljske vrijednosti". U istom smjeru reteriranja katradicionalnim obras-cima obiteljskoga ìvota djelovale su ratne

okolnosti i duboka ekonomska kriza. Me|u empirijskim istra ìva-njima podjele ne-pla}enoga rada u obitelji, i u stranoj i u doma-}oj literaturi, malo-brojna su ona koja obuhva}aju rodnu segre-gaciju poslova na "mu{ke" i " ènske". Glavni cilj ovoga rada bioje provjeriti u kojoj je mjeri rad u ku}anstvu rodno segregiran. Uradu su rabljeni podaci koji su dobiveni u sklopu {irega pilot-istra ìvanja osobina obiteljskog ìvota. Analizirani su odgovoriukupno 152 ispitanika koji su u vrijeme istra ìvanja bili u braku izaposleni. Rezultati sugeriraju (1) da je podjela rada u ku}anstvuizme|u bra~nih partnera i dalje neravnopravna, uz puno ve}iradni angà man èna; (2) mu{karci se vi{e brinu za djecu nego{to su angaìrani u obavljanju ku}anskih poslova; (3) rad uku}anstvu u velikoj je mjeri rodno segregiran, {to potvr|uju irezultati logit analize.

Davor Topol~i}, Institut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar,Maruli}ev trg 19/1, p. p. 277, 10000 Zagreb, Hrvatska.E-mail: [email protected]

Imati sve ili sve raditi.UVOD

U posljednjih dvadeset godina rad u ku}anstvu ili nepla}enirad u obitelji je izrazito brzorastu}e podru~je (multidiscipli-narnog) istra ìvanja. U Hrvatskoj od sredine 70-ih godina do767


2/23

sredine 90-ih, koliko nam je poznato, nije objavljen niti jedan

znanstveni rad o podjeli rada izme|u bra~nih partnera. To jerazlog da ovaj uvodni dio bude ve}i nego {to je uobi~ajeno uempirijskim studijama. Rad zapo~injemo postavljanjem okvi-ra za razumijevanje situacije u Hrvatskoj danas. Stoga }emonazna~iti, u osnovnim crtama, kako su ekonomske i dru{tvenepromjene u posljednjih pola stolje}a utjecale na obrasce pod-

jele rada izme|u bra~nih partnera.[to se promijenilo od po~etka 70-ih godina kada su Ann

Oakley njezini stariji kolege savjetovali da za temu doktorataprona|e neku sociologijski relevantniju temu? Goodnow i Bowes(1994.) izdvajaju djelovanje dva me|usobno povezana ~imbe-nika. Prvi ~imbenik je veli~ina problema – podjela rada izme-|u bra~nih partnera izvan ku}anstva biljeì velike strukturnepromjene i sve ve}i broj obitelji u industrijaliziranim zemlja-ma suo~en je s dvostrukom optere}eno{}u èna. Kada su oba

bra~na partnera zaposlena puno radno vrijeme, podjela radau obitelji postaje iznimno va`na za obiteljski ìvot. U Hrvat-skoj su 1997. godine ène ~inile 42,7 posto svih zaposlenih(SLJH-1998.). Krajem devedesetih godina u razvijenim indus-trijskim zemljama stopa participacije èna na trì{tu rada kre-}e se od ne{to manje od 40 posto do 50 posto ukupne radnesnage (Leinert Novosel, 1999.). Sukladno tome, broj tradicio-nalnih obitelji u kojima je mu{karac (jedini) hranitelj kon-stantno se smanjuje, npr. u SAD-u je pao na manje od 15 po-sto svih obitelji (Wilkie, 1991.).1 Iako se pojedine zemlje raz-

likuju s obzirom na vremensku dinamiku strukturnih pro-mjena na trì{tu rada, gotovo svima je zajedni~ka ocjena da jeu posljednja tri desetlje}a participacija èna na trì{tu radudramati~no porasla. Bilo svojim izborom ili zbog obiteljskihpotreba, sve ve}i postotak èna u godinama ra|anja i podi-zanja djece ostaje na trì{tu rada.

Sasvim je druk~ija slika podjele rada izme|u bra~nih part-nera u ku}anstvu (obitelji) – tu nije došlo do znatnijih promjena.Mu` sada dijeli odgovornost za uzdràvanje obitelji sa è-nom, ali ona je i dalje primarno odgovorna za posao u ku}an-stvu i za njegu i odgoj djece. Istodobno, problem dodatno o-teàva to, prema mi{ljenju Goodnow i Bowes (1994: 10), {to jepomo} drugih osoba manje dostupna – posebno u slu~aju eko-nomski deprivilegiranih obitelji, a opseg poslova koje treba o-

baviti neznatno se smanjuje ako je èna zaposlena puno rad-no vrijeme. Pla}ena pomo} u obavljanju ku}anskih poslova ili

je ve}ini obitelji financijski nedostupna ili je te{ko do}i do nje jer je na trì{tu rada potra`nja ve}a od ponude (kao {to je slu-~aj u nekim gradovima u Australiji). Prema rezultatima Srdi}--\akovi} (1975.) koji su za Hrvatsku samo ilustrativni jer seodnose na uzorak èna (natprosje~no visoke kvalifikacijskestrukture) iz biv{e Jugoslavije, 14 posto èna izvijestilo je da

DRU[. ISTRA@. ZAGREB

GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789

TOPOLÎ], D.:MUŠKARCI TO NE RADE...

768


3/23

ima neki oblik pla}ene pomo}i za obavljanje ku}anskih poslo-

va. Dvadeset godina poslije u Hrvatskoj je taj postotak jo{ ma-nji – prema rezultatima Vu~ini}-Pala{ek (1995)2 samo 10 postoku}anstava pla}a pomo} u obavljanju "tradicionalnih zada}adoma}ice". Nepla}ena pomo} tako|er je sve manje dostupna,

jer dominiraju nukleus obitelji od kojih su bake i djedovi ilidrugi ro|aci mo`da i zemljopisno odvojeni. K tome, mnoge

bake i djedovi su i sami radno aktivni. U modernim dru{tvi-ma dolazi i do odre|enoga vremenskog zgu{njavanja zada}aène kao njegovateljice. Naime, zbog trenda sve kasnijeg stu-panja u brak i sve vi{e dobi u kojoj ra|aju prvo dijete, ène tek {to su prestale njegovati i brinuti se o svojoj djeci (mommy track ),postaju njegovateljice ostarjelih roditelja (daughter track ).

Drugi ~imbenik, prema mi{ljenju Goodnow i Bowes (1994.), jest promjena u dru{tvenoj percepciji problema. Da se na po-djelu rada u obitelji po~ne gledati kao na dru{tveno relevan-tan problem, zaslu`ni su: op}i porast interesa za dru{tveni,ekonomski i obiteljski poloàj ̀ ene, utjecaj drugoga vala femi-nizma (koji se, izme|u ostaloga, zalagao za revalorizaciju ra-da u ku}anstvu) i promjena o~ekivanja ljudi glede braka. Tra-dicionalna podjela uloga izme|u supru`nika podrazumije-vala je da je mu` glava ku}anstva i odgovoran za uzdràvanjeobitelji, a èna je odgovorna za posao u ku}anstvu, njegu iodgoj djece te njegu bolesnih i starih ~lanova ku}anstva.Prema Beckerovoj "human capital" teoriji upravo je spolna po-djela rada iznimno vaàn dobitak od braka. Ona omogu}uje efi-

kasnu raspodjelu vremena izme|u proizvodnje u ku}anstvui rada na trì{tu (Canabal, 1990.). U promijenjenim okolnosti-ma, kada ène dijele zajedno s muèvima zada}u uzdràva-nja obitelji, podjela rada u ku}anstvu izme|u supru`nika bilje-ì male pomake. Optimisti~na predvi|anja iz 60-ih i 70-ih go-dina o skorom postizanju ravnopravne podjele rada u ku-}anstvu pokazala su se pogre{nima. Feministi~ke aktivnosti iulazak ve}ine udanih èna na trì{te rada nisu doveli do egali-tarne podjele rada izme|u supru`nika. Ve}ina udanih èna

jo{ je uvijek neproporcionalno optere}ena ku}anskim poslo-vima i brigom za djecu. U onim obiteljima u kojima nije do{lodo ve}ega anga`mana muà u obavljanju ku}anskih poslova

i u brizi za djecu, ènu nakon rada za pla}u kod ku}e ~eka"druga smjena" (Hochschild, 1990.).

Ekonomske prednosti proiza{le iz zaposlenja suprugemogu biti pra}ene smanjenim radom u ku}anstvu, pove-}anim sukobom uloga, stresom u odnosima i smanjenominterakcijom supru`nika te konfliktom supru`nika (Godwin isur., 1991.). Posljedice neravnopravne podjele rada snose po-najprije ène, ali i mu{karci u naru{enoj kvaliteti braka i obi-teljskog ìvota.769


GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789



4/23

Adaptabilno partnerstvo je gledi{te prema kojemu podjela

rada u ku}anstvu reflektira promjene u participaciji partnerana trì{tu rada. Ne moè se re}i da se u posljednja tri deset-lje}a ni{ta nije promijenilo, da mu{karci nisu donekle pove-}ali razinu svoje "pomo}i", ali nisu postali ravnopravni partne-ri svojim suprugama. Gershuny, Godwin i Jones (1994.)3 pred-laù model odgo|ene adaptacije (lagged adaptation) u kojemse prilagodba u ulogama ne doga|a redistribucijom u krat-kom roku, ve} u dugotrajnom procesu pregovora u ku}an-stvu, ili ~ak rekonstrukcijom ku}anstva, godinama i ~ak nara-{tajima. Alternativno gledi{te je ono o zaustavljenim promje-nama u redistribuciji radnih zada}a u obitelji ili "zaustavljenojrevoluciji" (Hochschild, 1990.). Iako postoje prijepori oko op-

sega "druge smjene" (npr. Pleck, 1993.), ve}ina znanstvenikapriklanja se ovom drugom gledi{tu.Unato~ velikoj va`nosti, odnosno potencijalnim koristi-

ma, mi tek po~injemo razumijevati kako partneri mogu egali-tarno dijeliti rad u ku}anstvu, posebice u obiteljima s djecom(Coltrane, 1990.). Obja{njenja neegalitarne podjele rada u o-

bitelji obi~no poseù za strukturalnim ili kulturalnim ~imbe-nicima, posebice mu{kar~evim superiornim ekonomskim po-loàjem i utjecajem ideologije rodnih uloga. Eksplanatornikoncepti kao "relativni resursi", "socijalizacija-ideologija roda"i "raspoloìvost vremena" prema rezultatima empirijskih stu-dija "obja{njavaju neke od opaènih razlika u radu mu{kara-ca u ku}anstvu, ali rezultati su ~esto nekonzistentni i ponekad

su kontradiktorni" (Coltrane, 1990: 159). Valja naglasiti da tiekplanatorni koncepti, ili kako ih neki nazivaju "teorije", nisuniti sveobuhvatni, niti su me|usobno isklju~ivi. ̂ itatelje upu-}ujemo na pregledne radove Coltranea (2000.), Shelton i John(1996.), Ferree (1990.) i [iki}-Mi}anovi} (u ovom broju).

Je li socijalizam oslobodio ène?Postsocijalisti~ka tranzicija u Hrvatskoj i poloàj èna

Usporedba rezultata istraìvanja u pojedinim zemljama, kao irezultati pojedinih komparativnih istraìvanja (npr. Szalai,1972.), pokazali su da tradicionalna podjela rada u ku}anstvuprema rodu perzistira bez obzira na dru{tveno ure|enje. Fe-

ministi~kim rje~nikom, ono zajedni~ko i kapitalizmu i socijali-zmu jest patrijarhalnost – uzrok potla~enosti èna u dru{tvu.U patrijarhalnom dru{tvu "rad za pla}u manje je vaàn za è-nin socijalni identitet nego njezino obavljanje ku}anskih du-`nosti" (Massey, Hahn i Sekui}, 1995: 360). Sasvim suprotno vri-

jedilo je za mu{karce – rad za pla}u bio je njihova socijalnopreskribirana uloga i jezgra njihova identiteta. U razvijenimkapitalisti~kim zemljama nakon Drugoga svjetskog rata radza pla}u udanih èna bio je o{tro suprotstavljen kulturno do-


GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789


770


5/23

minantnom idealu ku}anice koja bri`no i s ljubavlju "servi-

sira" potrebe ~lanova obitelji. Sve do prije 20 ili 30 godina naudanu ènu, posebice majku djece pred{kolske dobi, gledalose ili kao na "sirotu" koja radi za pla}u jer to nalaù obiteljske(ne)prilike, ili kao na ènu koja nije niti dobra supruga, nitidobra majka. Situacija je bila bitno druk~ija u zemljama sasocijalisti~kim dru{tvenim ure|enjem. Ravnopravnost mu{-karaca i èna kao dio socijalisti~ke ideologije bila je oktroira-na, "tj. uvedena je odozgo (kroz normativno pravni i vrijed-nosno-ideolo{ki sistem) kao dio socijalisti~ke ideologije" ([po-rer, 1987: 77). "Emancipacija" èna ogledala se u pravu na radza pla}u, pa je s vremenom postalo op}eprihva}enom dru-{tvenom normom da èna radi (puno radno vrijeme) za pla-

}u.4

Kao i ène u drugim socijalisti~kim zemljama, i hrvatskeène nosile su teret trostruke optere}enosti: rada za pla}u, o-

biteljskog rada i "dru{tveno-politi~kog rada" (Massey, Hahn iSekuli}, 1995.). Naime, Hrvatska je nakon Drugoga svjetskog rata iskusila ubrzane ekonomske promjene od selja~kog dru-{tva prema industrijskom. U socijalisti~kom razdoblju egali-tarni odnosi izme|u mu{karaca i èna bili su ideologijska, pai zakonska norma koja u praksi nikada nije u potpunosti ost-varena. Komunisti~ki du`nosnici zadovoljili su se vrlo postup-nim promjenama poloàja ène u javnoj sferi – u privatnusferu odnosa u obitelji nikada nisu ozbiljnije zadirali. Socija-listi~ka koncepcija nije bila uklju~ivanje mu{karca u ku}ne

poslove, ve} kad je èna zaposlena, predlagan je konceptpodru{tvljavanja ku}anskih i obiteljskih obveza (Leinert No-vosel, 1999.). @enin poloàj u obitelji znatno se manje promi-

jenio u odnosu na njezin poloàj u dru{tvu (vidite Katunari},1987.). Egalitarna ideologija nije imala izravan utjecaj na po-na{anje u obitelji, tako da je èna postala suodgovorna za pri-hod obitelji, ali je zadràla "stare ènske obveze" u ku}anstvu.To su potvrdila istraìvanja o kojima su izvijestili Szalai (1972.),Mihovilovi} (1975.) i Massey, Hahn i Sekuli} (1995.).

Prema mi{ljenju koje su iznijele Tomi}-Koludrovi} i Ku-nac (1999: 9), patrijarhalne vrijednosti i norme u Hrvatskoj i-maju nekoliko korijena: 1) dugotrajno djelovanje zadru`nog

sustava hijerarhijskoga autoriteta, 2) dugotrajna socijalizacijau sustavu socijalisti~kih vrijednosti, 3) dugotrajni utjecaj kato-li~kih vrijednosnih predodàba, 4) utjecaj rata kao eminentnopredmoderne paradigme, 5) utjecaj trenuta~ne ìvotne situa-cije (nesigurnost, pad ìvotnoga standarda, nepostojanost te-meljnih dru{tvenih vrijednosti). U istraìvanju provedenom1997. godine poloàj ène u dru{tvu 40 posto èna ocijenilo jekao lo{ ili lo{iji nego u biv{em komunisti~kom sustavu, a 33posto èna smatralo je da je njihov poloàj jednak kao prije771


GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789



6/23

(Leinert Novosel, 1999: 42). Suvremena Hrvatska je postko-

munisti~ko "dru{tvo oskudice" koje se suo~ilo i s ratnim ra-zaranjima. S ekonomskom krizom, smanjenim socijalnim da-vanjima dràve i kroni~nim nedostatkom novca u budètuve}ine hrvatskih obitelji, velik dio tro{kova obiteljske potro-{nje mora se "srezati". Potrebe koje su u ekonomski boljimvremenima zadovoljavane izvan obitelji, zbog nedostatka nov-ca moraju se "vratiti natrag u obitelj" (Ule, Ferligoj i Rener,1990.)5. To zna~i da se pove}ava opseg ku}anskih poslova i nji-hova va`nost. Za razliku od spominjane trostruke optere}e-nosti ̀ ena u socijalisti~kom razdoblju, Tomi}-Koludrovi} i Ku-nac (1999.) smatraju da je èna u suvremenoj Hrvatskoj i daljetrostruko optere}ena, ali uz jednu razliku. U tranzicijskom

razdoblju do{lo je do odre|enoga povla~enja ̀ ena iz sfere jav-noga djelovanja i ène sada vi{e nego za socijalizma "krpaju"obiteljski budèt honorarnim radom ili radom u sivoj ekono-miji. Osim ekonomskih pritisaka koji vode pove}anju opsegarada u obitelji, u devetogodi{njem tranzicijskom razdoblju

biljeìmo i ideologijske pritiske na dru{tveni poloàj ène ka-da su u prvi plan izbile politi~ke opcije koje su se zalagale za

ja~anje (neo)patrijarhalnih vrijednosti i norma i "vra}anje"ène-MAJKE u obitelj. Leinert Novosel (1999: 18) to nazivaprocesom reteriranja ka tradicionalnim obrascima obiteljsko-ga ìvota "kao i uvijek u povijesti ljudskog dru{tva, kad godsu nastupile te{ko}e gospodarske, odnosno populacijske na-ravi, dru{tvo je iznalazilo 'rje{enja' mijenjaju}i prvenstveno

poloàj i ulogu ène kao na~in rje{avanja nastalih problema".

Kvantificirana nejednakostMe|unarodna iskustva nedvosmisleno pokazuju da ène pro-vode vi{e vremena nego muèvi u obavljanju ku}anskih i dru-gih obiteljskih poslova. Znanstvena produkcija u ovom po-dru~ju je toliko bogata da je Coltrane (2000.) u pregledu de-setlje}a u svoj izbor uvrstio 200 najzna~ajnijih ~lanaka i knji-ga. Stoga }emo izdvojiti samo nekoliko istraìvanja koja daju"panoramsku sliku stanja." Ciscel i sur. (2000.) analizirali su po-datke longitudinalnog istraìvanja od 1971. do 1991. godine uSAD-u o prirodi promjena u alokaciji vremena ~lanova obi-telji izme|u trì{ta i nepla}enih obiteljskih zada}a. Ustanov-ljeno je da je u oba podru~ja alokacija vremena asimetri~na.O~ekivano, ène puno vi{e vremena provode u obavljanjunepla}enih obiteljskih zada}a. Me|utim, kad je rije~ o pla-}enom radu, podjela rada izme|u spolova tako|er je asime-tri~na – u SAD-u ène za pla}u rade jo{ uvijek manje radnihsati nego mu{karci (poglavito zbog rada uz skra}eno radnovrijeme).6 Me|utim, kada se zbroji vrijeme provedeno u raduu obitelji i na poslu, ène ukupno rade vi{e nego mu{karci. A-nalizirani podaci pokazuju da se proporcija vremena koje


GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789


772


7/23

suprug provodi rade}i u ku}anstvu pove}ala tijekom indivi-

dualnoga ìvotnog ciklusa mu{karca te kod mla|ih u odnosuna starije dobne kohorte. Na drugom kontinentu, u istraì-vanju provedenom 1993. godine na reprezentativnom uzor-ku za Australiju, Baxter i Western (1997.) izvje{}uju da su do-

biveni gotovo identi~ni podaci kao u istraìvanju provede-nom 1987. godine. U {est godina gotovo nije do{lo do pro-mjena: u Australiji ène prosje~no u ku}anstvu rade 38, a mu-{karci rade 16 sati tjedno. Uz jasnu podjelu zada}a prema tra-dicionalnim obrascima (èna radi u ku}i, mu{karac izvan ku-}e), ve}ina èna radi dvostruko vi{e od svojih muèva. I togotovo bez razlike s obzirom na radni status i radno vrijeme(Dempsey, 1997.). Razlika je 22 sata tjedno, odnosno ènegodi{nje rade mjesec i pol dana vi{e od mu{karaca. Puno vi{e

nego {to je to procijenila Hochschild (1990.) za SAD, gdjeène godi{nje rade jedan mjesec vi{e od svojih supruga.Nave-Hertz (1989: 170) rezultate istraìvanja provedenog u

14 europskih zemalja sumira ovako: "âk ako je tehnologija ipromijenila rad u ku}anstvu, muèvi jedva za to pokazujuinteres. O~igledno je svugdje u Europi da se nastavlja utjecajtradicije na unutarobiteljsku alokaciju rada, bez obzira naekonomski i politi~ki sistem." Komentiraju}i rezultate istog istraìvanja, êrnigoj-Sadar (1989: 154) navodi da podjela ra-da me|u partnerima varira prema vrsti posla o kojem je rije~:"Simetri~na je podjela rada naju~estalija kod njege i brige zadjecu (24 posto do 55 posto). Ve}ina parova tako|er kooperi-

ra u socijalnim kontaktima s ro|acima, institucijama i u sre-|ivanju financijskih pitanja." Me|utim, kada je rije~ o tradi-cionalno "ènskim" poslovima – kuhanju, pranju su|a i ~i{-}enju ku}e, u socijalisti~kim zemljama u puno je manjoj mjeriprisutna simetri~na podjela rada – posebice u Sloveniji (13posto) i u SSSR-u (14 posto) – u odnosu na skandinavskezemlje (29 posto do 37 posto). U tu sliku socijalisti~ke "drugesmjene" uklapaju se i rezultati istraìvanja provedenog 1989./90. godine u biv{oj socijalisti~koj Jugoslaviji (Massey,Hahn i Sekui}, 1995.). Sedamdeset posto èna izvijestilo je dasvakodnevno obavlja rutinske ku}anske poslove – kuhaju,peru posu|e i ~iste. Vi{a naobrazba, stanovanje u gradu, ve}ipresti` zanimanja, dob ili rad u sivoj ekonomiji imali su slab

ili nikakav utjecaj na ènino obavljanje "druge smjene" (Mas-sey, Hahn i Sekuli}, 1995.). Za ène su utvr|ena samo dva va-`na prediktora obavljanja rutinskih poslova: ako je u ku}an-stvu starija èna (obi~no majka ili svekrva), radi manje, a ako

je udana, radi vi{e. Brak je i za mu{karce vaàn prediktor, alisuprotnog smjera u odnosu na ène – oènjeni mu{karci uprosjeku manje obavljaju rutinske ku}anske poslove. Ono {tomoè pove}ati anga`man mu{karaca jesu njihovi pozitivnistavovi prema rodnoj jednakosti.773


GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789



8/23

Poznata su mi tri recentna istraìvanja provedena u Hr-

vatskoj, a rezultati ukazuju na postsocijalisti~ki kontinuitet"druge smjene" za ène. Leinert Novosel (1999.) provela je is-traìvanje percepcije studenata o raspodjeli ku}anskih poslo-va u obitelji. Iako su roditelji studenata u prosjeku vi{e nao-

brazbe u odnosu na ostalu populaciju, to malo utje~e na podjelu ku}anskih poslova u obitelji. Vu~ini}-Pala{ek provela je1995. godine istraìvanje Stavovi prema ènama. Budu}i da nijepublicirano, o rezultatima saznajemo posredno od Leinert No-vosel (1999: 68-72). âk 34 posto zaposlenih èna isklju~ivosame kuhaju, nabavljaju, ~iste, brinu se za djecu i rade ostaleposlove vezane uz ku}anstvo. U drugoj skupini su ona ku-}anstva u kojima èna obavlja spomenute zada}e uz pomo}supruga (31 posto) i/ili odrasle djece (32 posto) i/ili ène koja

joj pomaè u ku}i (10 posto). Tomi}-Koludrovi} i Kunac (1999.)izvje{}uju o istraìvanju provedenom na uzorku èna u Za-grebu, pa predstavljaju komparativni okvir za ovo istraìva-nje i zato }emo ih ne{to op{irnije iznijeti. Prema izvje{taju,

jedina aktivnost koju oba bra~na partnera obavljaju podjed-nako (91 posto) jest igra s djetetom. I u ostalim aktivnostimavezanim uz djecu situacija je povoljnija od raspodjele ku}an-skih poslova, ali je o~igledno da je majka i dalje primarni ro-ditelj. Najve}i anga`man samo majke biljeì se kada je dijete

bolesno – tada isklju~ivo one uzimaju bolovanje (70 posto), apuno rje|e podjednako oba roditelja (22 posto). U ostale triaktivnosti oba se roditelja brinu za djecu podjednako u punove}em broju obitelji: vode dijete u {etnju (59 posto), pomaù

djetetu u u~enju (51 posto) i hrane dijete (41 posto). Nasuprottome, obavljanje ku}anskih poslova je izrazito rodno segregi-rano. Prema izjavama ve}ine ispitanica samo one u ku}an-stvu: gla~aju (94 posto), peru rublje (93 posto), kuhaju (84posto), peru su|e (71 posto), metu i usisavaju (56 posto). Sdruge strane, njihovi supruzi sami obavljaju tradicionalne mu-{ke poslove: lak{e popravke ku}anskih aparata (85 posto), mi-

jenjaju osigura~e za struju (82 posto), mijenjaju plinsku bocu(78 posto), to~e gorivo u automobil (77 posto).

Rezultati vrlo dobro ilustriraju potrebu da se istraìvanjapodjele obiteljskoga rada me|u partnerima usmjere na as-pekte izvan dominantnoga kvantitativnog okvira koji potje~eiz tradicije istraìvanja budèta vremena – tko radi koliko vre-

mena. Dakle, nije samo rije~ o tome da u prosjeku ène radevi{e od svojih muèva, ve} je bitna i priroda poslova koje è-ne i muèvi obavljaju u ku}anstvu.

Nevidljivi rad i rodno segregiran radObiteljski ìvot satkan je od "nevidljivih" niti koje povezuju~lanove obitelji – njihove interakcije, me|usobne emocional-ne potpore, brige jednih za druge. Isto tako, ~esto su "nevid-ljive" niti koje spajaju obitelj s njezinom okolinom – ro|acima,


GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789


774


9/23

prijateljima, znancima, susjedima i lokalnom zajednicom.

Erickson (1993.) se zalaè za pro{irenje koncepta rada u obi-telji – da se uz ku}anske poslove i brigu za djecu, uklju~i i e-mocionalni rad. Mederer (1993.) smatra da koncept rada uobitelji ne moè biti adekvatno operacionaliziran samo kaovrijeme provedeno u obavljanju ku}anskih poslova i/ili kaoalokacija obavljanja pojedinih poslova prema spolu, ve} da jenu`no uklju~iti i tre}u dimenziju – menad`ment obiteljskogarada. Autorica izvje{}uje o razli~itim u~incima alokacije zada-taka (posla) i alokacije menad`menta na percepciju nepra-vednosti podjele rada i na izbijanje konflikta oko podjelerada. I kada podiù razinu svoje participacije u ku}anskimposlovima, mu{karci obi~no ostaju samo pomaga~i. Oni "po-

maù svojim ènama", a njihove ène se brinu da oni te po-slove obave pravodobno i na zadovoljavaju}i na~in. @ene suobiteljski "menadèri" – one planiraju poslove i nadziru nji-hovo izvo|enje.

Dok su izrazito brojna istraìvanja razlika (apsolutnih iliproporcionalnih) u vremenu koje ène, odnosno muèvi pro-vode u obavljanju ku}anskih poslova i brizi za djecu, malo-

brojna su istraìvanja koja razmatraju aspekt rodne segre-gacije rada u obitelji. Koncept podjele rada u ku}anstvu, pre-ma Blairu i Lichteru (1991.), ima dvije analiti~ki distinktne di-menzije: broj sati rada i vrstu zadataka koje mu` ili èna o-

bavljaju. âk i kod parova koji se u kvantitativnoj dimenziji

pribliàvaju egalitarnoj podjeli rada mogu}a je velika segre-gacija poslova. U ve} spominjanom istraìvanju Baxter i Wes-tern (1997: 18) izvje{}uju o jasnoj podjeli poslova u ku}anstvuprema spolu: ène obavljaju ve}inu poslova unutar ku}e, amu{karci obavljaju ve}inu poslova oko ku}e. Hochschild(1990.) opisuje sli~ne "prizemlje i kat – podrum i garaà" aran-`mane (upstairs-downstairs). Gradski ìvot, posebice ìvot u sta-nu, bitno je reducirao tradicionalno "mu{ke" poslove u obi-telji. Oni se prakti~ki svode na raznovrsne "majstorske po-ku{aje", odràvanje okolice oko ku}e ( famozno ko{enje trav-njaka ili ~i{}enje snijega), brigu za automobil i eventualnovo`nju obitelji ili pojedinih ~lanova obitelji. Iako nisu nabro-

jeni ba{ svi "mu{ki" poslovi, tu nekako popis prestaje, jer suène djelomi~no preuzele od svojih supruga poslove iz neka-da tradicionalno "mu{ke sfere" upravljanja ku}anskom eko-nomijom i predstavljanja obitelji pred {irom dru{tvenom sre-dinom i dràvom. Povijesno gledaju}i, to je afirmacija osobeène koja je, ne tako davno, pravno postojala samo u osobisvojega supruga ili kao njegov agent. Me|utim, ti nekada tra-dicionalno "mu{ki", a sada zajedni~ki ili "rodno neutralni" po-slovi predstavljaju pove}anje obveza zaposlene ène koje nije775


GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789



10/23

pra}eno jednakim "posezanjem" mu{karaca u sferu tradicio-

nalno ènskih poslova.Poslovi koji su prema tradicionalnoj podjeli rada izme|u

mu{karaca i èna ozna~eni kao "ènski" naj~e{}e se razlikujuod "mu{kih" poslova po sljede}im osobinama: 1) vremenskisu dugotrajni, 2) repetitivni, 3) izvr{avaju se prema dnev-nom ili tjednom rasporedu uz malu vremensku fleksibilnost.Dru{tveni znanstvenici ovim su poslovima davali razli~ite na-zive, a mi prihva}amo podjelu na rutinske i povremene ku-}anske poslove (Coltrane, 2000.). Pet (skupina) ku}anskih po-slova ~ije obavljanje zahtijeva najvi{e vremena su kuhanje ilipriprema obroka, odràvanje ~isto}e u stanu/ku}i, kupova-nje namirnica i ku}anskih potrep{tina, pranje su|a i pospre-

manje nakon jela te pranje, gla~anje i pospremanje rublja(Coltrane, 2000.). Od ve}ine tradicionalno "ènskih" poslovane moè se pobje}i, ne moè ih se odgoditi za "sutra" ili nekidrugi dan "kada budem raspoloèn" ili "kada ne budem umo-ran". Obitelj mora svaki dan jesti, poslije svakoga objeda trebapospremiti, djecu pred{kolske dobi treba svaki dan obu}i, o-prati, staviti na spavanje, i jo{ puno toga. Upravo ta dnevnarutina od koje se ne moè odstupiti, "vje~no ku}no ropstvodoma}ica i majki" (Szalai, 1972: 9), predstavlja veliko opte-re}enje za ènu. Tu ne mogu pomo}i niti tehni~ke ~arolije "ma-lih ku}anskih aparata", niti tehnolo{ki napredak u pripremi ikonzerviranju hrane ili pobolj{ana sredstva za ~i{}enje, niti

kuharice koje u~e kako skuhati ru~ak s desertom za 15 ili 20minuta.Istraìvanja indiciraju da kod èna postoji povezanost

depresije i obavljanja velikih koli~ina rutinskih i repetitivnihposlova, ili kako ih Barnett i Shen (1997.) nazivaju – zadatakas niskom kontrolom rasporeda (obavljanja). Ponajprije, par-ticipacija muèva u takvim rutinskim poslovima èni olak-{ava suo~avanje s neproporcionalno ve}im teretom ku}an-skih poslova. Benin i Agostinelli (1988.)7 utvrdili su da se razi-na bra~noga zadovoljstva èna pove}ava kada njihovi supru-zi preuzimaju na sebe obavljanje nekih tradicionalno ènskihzada}a (npr. kuhanje, pranje rublja). Budu}i da je rad u

ku}anstvu visoko rodno segregiran, vrijeme koje suprug pro-vede kose}i travu vjerojatno }e imati manje utjecaja na è-nino zadovoljstvo podjelom rada nego {to }e to imati pove-}an anga`man muà u npr. pranju su|a (Shelton i John, 1996:313). To pridonosi osje}aju pravedne podjela rada i pove}a-nom bra~nom zadovoljstvu (Baxter i Western, 1996., 1997.; E-rickson, 1993.; Piña i Bengston, 1993.). Va`nije je tko {to radi,a ne samo koliko ukupno vremena provede u obavljanju ku-}anskih poslova (Baxter i Western, 1997: 17).


GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789


776


11/23

CILJ ISTRA@IVANJA

Na osnovi prethodno iznesene argumentacije za o~ekivati jeda u Hrvatskoj muèvi nerazmjerno malo participiraju u o-

bavljanju ku}anskih poslova i da se u velikoj mjeri zadràlatradicionalna, prema spolu segregirana podjela poslova. Pro-vedenim istraìvanjem èljeli smo: 1) provjeriti u kojoj mjerimu{karci participiraju u radu u ku}anstvu, 2) provjeriti u ko-

joj je mjeri rad u ku}anstvu segregiran prema spolu.

METODA Podaci su prikupljeni u okviru {irega pilot-istraìvanja za znan-stvenu temu Kvaliteta obitelji Instituta dru{tvenih znanosti IvoPilar. Tijekom oùjka 1998. godine u Zagrebu je provedenoanketno istraìvanje na prigodnom uzorku. Ve}ina ispitanika

bili su polaznici {kole za izobrazbu odraslih pri Pu~kom o-tvorenom u~ili{tu u Zagrebu. Participacija u istraìvanju bila

je dobrovoljna, a ispitanicima je jam~ena anonimnost. Anket-ni je upitnik podijeljen u u~ili{tu, gdje su ga ispitanici u sku-pinama popunjavali. Uzorak je dodatno dopunjen ispitanici-ma vi{e i visoke stru~ne spreme koji nisu bili uklju~eni u pro-gram dopunske izobrazbe odraslih osoba.

Uzorak U istraìvanje smo uvrstili samo one ispitanike koji su u tre-nutku anketiranja bili u braku, ukupno njih 160. Za potrebe

ovoga rada rabljeni su podaci samo onih ispitanika koji su bilizaposleni, tako da je broj ispitanika smanjen na 154, odnosnona 152, jer je dvoje ispitanika samo djelomi~no ispunilo upit-nik. Od N=152 ènskog spola je 56 posto i mu{kog spola 44posto. Dobni raspon ispitanika je od 20 do 40 godina. Premastru~noj spremi najvi{e je ispitanika sa srednjom stru~nomspremom (51,3 posto), pa ispitanika s vi{om ili visokom stru~-nom spremom (29,6 posto), zatim po brojnosti slijede KV iVKV (12,5 posto), dok je najmanje ispitanika NKV i PKV (6,6posto). Prema broju djece kompozicija uzorka je sljede}a: 91,4posto ispitanika ima djecu, a 8,6 posto nema djecu. Broj djeceu obiteljima ispitanika kre}e se od jednog djeteta do najvi{e

~etvero djece (M=1.8), uz dominantnu vrijednost 2. Najbroj-nija je skupina ispitanika koji imaju dvoje djece (50,4 posto),zatim s jednim djetetom (35,3 posto), pa s troje djece (10,8 po-sto), a najmanje je ispitanika s ~etvero djece (3,6 posto). Prema

broju ~lanova ku}anstva najvi{e je ispitanika koji ìve u ku-}anstvu koje ima ~etiri ~lana (38,7 posto), zatim u tro~lanomku}anstvu (25,3 posto), u ku}anstvu s pet ~lanova (16,7 posto),u dvo~lanom ku}anstvu (10 posto), a najmanje ispitanika ìviu ku}anstvu sa {est ~lanova (9,3 posto).777


12/23

Instrumenti

Za potrebe pilot-istraìvanja Obradovi} i ûdina-Obradovi}preveli su i adaptirali Skalu podjele rada u ku}anstvu ("Divisionof household labor scale") sastavljenu od 14 ~estica. Skala jepreuzeta kako je predstavljena u radu Kamoa (1994.). Me|u-tim, za razliku od izvorne skale, u ovoj adaptiranoj skali od-govori su mjereni ljestvicom sa ~etiri kategorije odgovora: ni-kad, jednom/dvaput mjese~no, jednom/dvaput tjedno i kadgod treba. Pouzdanost skale izraèna kao koeficijent unutar-nje konzistencije iznosio je α=0.79, a prosje~na korelacija me-|u ~esticama bila je 0.25.8 Ukupan rezultat na skali moè seformirati kao zbroj odgovora na svim ~esticama, gdje se od-govoru "nikad" pridruùje vrijednost 1, do odgovora "kad

god treba" kojem se pridruùje vrijednost 4. Me|utim, takvoformiranje ukupnoga rezultata na skali vrlo je grub indikatorraspodjele rada u ku}anstvu iz najmanje dva razloga. Prvo,pojedine aktivnosti treba obavljati dva ili vi{e puta dnevno(npr. kuhanje), kod nekih drugih aktivnosti "zadovoljavaju}arazina izvedbe" je jednom/dvaput tjedno (npr. izno{enje sme-}a), a u nekima visoka razina osobnog anga`mana moè ~ak

biti jednom/dvaput mjese~no (npr. sitni popravci). I drugo,pri tome se zbrajaju "kru{ke i jabuke" s obzirom na vremen-sko trajanje pojedinih aktivnosti, jer su me|usobno vrlorazli~ite. Ako netko kuha "kad god treba", to zahtijeva punovi{e vremena nego {to je potrebno za svakodnevno disci-

pliniranje djece, kao {to je i za gla~anje jednom/dvaput tjed-no potrebno puno vi{e vremena nego za izno{enje sme}a jed-nom/dvaput tjedno. Zato formiranje ukupnoga rezultata naskali kao neponderirane linearne kombinacije, po na{em mi-{ljenju, favorizira mu{karce.

REZULTATIS obzirom na iznesena ograni~enja, razlike izme|u mu{kara-ca i èna u ukupnom rezultatu na skali posluìt }e samo kaopolazna to~ka analize. Uz uvjet da je ispitanik odgovorio nasve tvrdnje, najmanji mogu}i rezultat je 14 (ne participira nitiu jednoj navedenoj aktivnosti) do maksimalnih 56 (najve}arazina anga`mana u svim navedenim aktivnostima). Prosje-~an ukupan rezultat za ène je M=51.24 (SD=4.39), a za mu-{karce je M=41.76 (SD=7.61). T-testom za nezavisne uzorkeutvr|eno je da mu{karci statisti~ki zna~ajno manje participi-raju u radu u ku}anstvu (t=7. 50, p


13/23

779


GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789


P o p r a v c i

K u h a n j e U s i s a v a n j e

M a j s t o r i

R u b l j e

S a n i t a r i j e

L j u b i m c i

S

m e } e

N a m i r n i c e

S u | e

G l a ~ a n

j e

U ~ e s t a l o s t

%

%

%

%

%

%

%

%

%

%

%

o b a v l j a n j a

p o s l o v a

@

M

@

M

@

M

@

M

@

M

@

M

@

M

@

M

@

M

@

M

@

M

N i k a d

3 0 . 6

1 . 5

-

2 2 . 4

1 . 2

2 2 . 4

3 2 . 1

2 2 . 7

1 . 2

6 3 . 6

1 . 2

5 0 . 1

2 0 . 0

3 6 . 5

1 1 . 9

1 . 5

-

3 . 0

-

1 6 . 4

1 . 2 5 6 . 1

1 - 2 m j e s e ~ n o

1 7 . 6

1 4 . 9

4 . 7

3 1 . 3

5 . 9

3 1 . 3

9 . 5

4 . 5

-

1 5 . 2

3 . 5

2 2 . 7

-

7 . 7

8 . 3

1 2

7 . 1

7 . 5

2 . 4

1 7 . 9

1 . 2 2 5 . 7

1 - 2 t j e d n o

2 . 4

4 . 5

1 . 2

1 7 . 9

1 0 . 6

1 4 . 9

1 . 2

1 . 5

3 . 5

4 . 5

7 . 1

4 . 5

5 . 0

5 . 8

1 1 . 9

1 4 . 9

7 . 1

1 1 . 9

2 . 4

1 4 . 9

3 . 5

1 . 5

K a d g o d t r e b a

4 9 . 4

7 9 . 1

9 4 . 1

2 8 . 4

8 2 . 3

3 1 . 3

5 7 . 1

7 1 . 3 9

5 . 3

1 6 . 7

8 8 . 2

2 2 . 7

7 5 . 0

5 0 . 0

6 7 . 9

7 1 . 6

8 5 . 8

7 7 . 6

9 5 . 3

5 0 . 7

9 4 . 1 1 6 . 7

K o r e l a c i j a

( S p e a r m a n o v r )

. 3 6 *

- . 6 8 *

- . 5 5 *

. 1 4

- . 8 1 *

- . 7 0 *

- . 2 5 *

. 0 7

- . 1 1

- . 5 2 *

- . 7

9 *

N a p o m e n a : k o r e l a c i j e o z n a ~

e n e z v j e z d i c o m s t a t i s t i ~ k i s u z n a ~ a j n e u

z p < . 0 1 .

TABLICA 1U~estalost obavljanjaku}anskih poslovaprema spolu i korela-cija u~estalosti obavlja-nja ku}anskih poslovai spola


14/23

Usporedba pokazuje da od 11 ku}anskih poslova ~ak 8

poslova jedan spol ~e{}e obavlja (tablica 1). Razlike nisu sta-tisti~ki zna~ajne u poslovima koje moèmo svrstati u "logis-tiku" obitelji: organiziranje dolazaka majstora, izno{enje sme-}a i nabava namirnica. Mu{karci su vi{e angaìrani od ènasamo u jednom poslu – sitnim popravcima u ku}i. Nasuprotnjima, ène su vi{e angaìrane u: pranju rublja, gla~anju, pra-nju kupaonice i WC-a, kuhanju, usisavanju, pranju su|a ivi{e se brinu za ku}ne ljubimce koji zahtijevaju puno pa`nje– pse ili ma~ke. U tablici nismo naveli aktivnosti vezane uz dje-cu. Te ~estice mnogo slabije diskriminaraju ispitanike premaspolu: 100 posto èna i 92 posto mu{karaca "vode brigu o dis-ciplini djece" kad god treba; 94 posto èna i 86 posto mu{kara-

ca igra se s djecom kad god treba. Anga`man oboje roditelja je podjednak i kada dijete treba voditi na razne aktivnosti: 86posto èna i 80 posto mu{karaca odgovorilo je da ih vodi kadgod treba.

Zanimljivo je iste te podatke pogledati iz drugoga inter-pretativnog okvira – koje poslove jedan spol ne radi? Pre-ciznije re~eno, koje poslove neki ve}i broj mu{karaca ili ènanikada ne obavlja? Pribli`no 1/3 èna ne popravlja stvari poku}i i ne organizira dolazak majstora u ku}u. Me|utim, izgle-da da su organiziranje majstora te briga za ku}ne ljubimce"tranzicijski" ku}anski poslovi s obzirom na rodnu segregaci-

ju. Naime, tu biljeìmo i velik broj mu{karaca koji nikada neorganiziraju dolazak majstora (∼1/4), niti se brinu za psa ili

ma~ku (∼1/3). [to se ti~e èna, ~ini se da postoji manji dioèna, pribli`no 1/10, koji je posao izno{enja sme}a prepustiosvojim supruzima.


GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789


780

SLIKA 1Ku}anski poslovi kojemu{karci izbjegavaju


15/23

Kada je rije~ o mu{karcima, spisak poslova koje oni nika-

da ne obavljaju je ve}i (grafi~ki prikaz 1). Posao koji, premapona{anju na{ih ispitanika, oni definitivno ne smatraju "mu-{kim" poslom je pranje rublja – pribli`no 2/3 mu{karaca nika-da ne pere rublje. Na toj "top ljestvici" na drugom mjestu na-lazi se gla~anje rublja – ne{to vi{e od 1/2 mu{karaca nikada negla~a rublje. Pranje sanitarnih prostorija, kupaonice i WC-a,nikada ne obavlja pribli`no 1/2 mu{karaca. Dok je pranje su-|a o~ekivano (vidite npr. Twiggs i sur., 1999.) na dnu "top ljes-tvice poslova koje mu{karci ne rade" s ne{to vi{e od 15 postoispitanika koji nikada ne peru su|e, donekle je iznena|uju}eda ne{to manje od 1/4 mu{karaca nikada ne kuha. Mo`da jerazlog visokoj participaciji mu{karaca u pripremanju hrane i

nedovoljno precizna formulacija kategorije odgovora koji uljestvici izraàva najvi{i stupanj anga`mana – "kad god treba". U budu}im istraìvanjima bilo bi dobro to promijeniti u"svakodnevno" ili "kad god treba".

Primjena logisti~ke regresijske analize bila je posljednjaprovjera rodne segregacije u obavljanju ku}anskih poslova.Logit analiza ima istu racionalu kao i diskriminativna analiza– primarni cilj analize je identificirati skupinu kojoj objekt(npr. osoba) pripada, a ~lanstvo u skupini trebalo bi biti pred-vi|eno ili obja{njeno skupom nezavisnih (metri~kih) varijabla(Hair i sur., 1995.). Upotreba logit analize preporu~uje se kadapretpostavke za diskriminativnu analizu nisu zadovoljene, {to

je slu~aj s na{im podacima. U analizu nismo uvrstili varijablu briga za ku}ne ljubimce jer velik broj ispitanika nema ku}neljubimce. Od 10 varijabla obavljanja ku}anskih poslova do-voljne su 3 varijable da s prosje~nom to~no{}u od 93,5 postomoèmo predvidjeti je li osoba mu{koga ili ènskoga spola.To~nost predvi|anja bila je vi{a za mu{karce, od kojih susamo 2 krivo klasificirana (97,5 posto) i ne{to nià za ène(87,3 posto). Jedan od kriterija uspje{nosti klasifikacije je pos-totak to~nih klasifikacija koji bi dobili da smo svim ispitanimapripisali pripadnost ve}oj skupini, odnosno skupini s vi{eispitanika. U ovom uzorku (n=147) to su ène s 59 posto, takoda je razlika izme|u ovoga rezultata i klasifikacije po slu~aju

34,5 posto. Moramo napomenuti da zbog malog uzorka ni-smo slijedili metodolo{ki naputak da se uzorak podijeli nadva poduzorka, pa da se na jednom ra~una funkcija, a ondada se evaluira na drugom poduzorku, tako da su dobivenirezultati donekle "previ{e u{timani" (overfitted) i donekle spe-cifi~ni za dobiveni uzorak. Varijable koje su najbolji prediktorispola ispitanika su dva "tipi~no ènska" posla – pranje i gla~a-nje rublja i jedan "mu{ki" posao – popravci. Ujedno se moère}i da su to poslovi koji su najvi{e segregirani prema spolu.781


GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789



16/23

Dodu{e, zbog visoke korelacije pranja i gla~anja rublja s ne-

kim drugim ~esticama, npr. kuhanjem, treba to uzeti s odre-|enom rezervom.

Cox &Snell NagelkerkeVarijabla -2 LL GOF R2 R2 χ2 df p B Wald r

Po~etni model 201.3231. korak rublje 86.600 173.014 .542 .726 114.722 1 .000 -2.098 33.342 -.3952. korak gla~a 67.283 112.184 .598 .802 134.039 2 .000 -1.420 15.350 -.2583. korak popravci 52.027 69.136 .638 .855 149.296 3 .000 -1.531 9.621 -.195

DISKUSIJA Rezultati su u skladu s rezultatima istraìvanja provedenih u

Hrvatskoj i s nalazima iz me|unarodne (prete`no ameri~ke)literature. Utvr|eno je da mu{karci ukupno rade manje u obi-telji nego ène. @ene òngliraju izme|u tri sfere – posla, djecei ku}anskih poslova, a muèvi naj~e{}e izme|u dvije – posla idjece. Podatak da su mu{karci mnogo manje homogena sku-pina nego ène ukazuje da mu{karci mogu u puno ve}oj mje-ri odrediti ho}e li obavljati navedene poslove ili ne}e. @eneimaju puno manje mogu}nosti izbora: odre|ena mogu}nostizbora postoji samo kad je rije~ o tradicionalno "mu{kim" po-slovima. Kad je rije~ o popravcima u ku}i i organiziranju do-laska majstora – ne{to vi{e od 30 posto èna to nikada ne radi,nasuprot pribli`no 1/2 èna koje to ~ine kad god treba. Kada

je rije~ o rutinskim ku}anskim poslovima, anga`man èna jeu puno manjoj mjeri stvar izbora. Za razliku od mu{karaca,vi{e od 90 posto èna kad god treba – kuha, pere rublje, gla~ai pere su|e. Isti je obrazac rodne segregacije poslova i kodposlova ~i{}enja ku}e – 80 posto èna kad god treba pere san-itarne prostorije, usisava pra{inu. Rezultati logit analize po-kazali su da su ku}anski poslovi izrazito segregirani premarodu.

Kada je rije~ o brizi za djecu, dobiveni rezultati zadovo-ljavaju kriterij "rodno integriranih" zada}a u obitelji koji supredloìli Twiggs i sur. (1999.). Naime, u sve tri ~estice posto-tak mu{karaca i èna koji su svoj anga`man ocijenili kao naj-ve}i mogu}i ("kad god treba") puno je iznad predloènih 75

posto. Ukupna slika ne{to je povoljnija nego {to bi se mogloo~ekivati na osnovi rezultata Tomi}-Koludrovi} i Kunac (1999.).Me|utim, rekao bih da su zapravo nalazi oba istraìvanja su-kladni – jer dijele samo jednu zajedni~ku ~esticu-aktivnost i utom se slu~aju rezultat podudara. Izgleda da mu{karci igru sdjetetom ili djecom ne doìvljavaju kao posao i ne pada imte{ko. Dok je igra s djecom ugodan "posao", druga dva "posla"u na{em istraìvanju su povremeni, {to je u skladu s tezom damu{karci vi{e participiraju u povremenim, a manje u rutin-782

TABLICA 2Rezultati logisti~ke step-wise (LR) regresijske a-nalize na varijabli spols devet prediktorskihvarijabla (N=147)


17/23

skim poslovima. Ostale aktivnosti u istraìvanju Tomi}-Kolu-

drovi} i Kunac (1999.), kao {to je npr. hranjenje djeteta, mu-{karci puno ~e{}e "prepu{taju" majci. Pove}anu participacijumu{karaca u brizi za djecu moèmo objasniti u kontekstu so-cijalnog odobravanja angaìranog o~instva (Coltrane, 1990.). "Pre-ma reklamama, komedijama i dramama u 'udarnim' televizij-skim terminima, dana{nji otac je gotovo kao druga majka: onmijenja bebi pelene, njeguje svoju djecu, priprema im gur-manska jela..." (Coltrane, 1990: 157) U stvarnosti pona{anjeo~eva jo{ zaostaje iza afirmativnih predodàba u medijima onovim o~evima.

Prema mi{ljenju Rossa i sur. (1983.)9 suvremeni brakovise sve vi{e odmi~u od komplementarnih radnih obrazaca kaparalelnim obrascima u kojima bra~ni partneri dijele (sve) za-datke. Kada je rije~ o brizi za djecu, moèmo se sloìti da su ina{i rezultati u skladu s tom tendencijom. Me|utim, mu{kar-ci su puno manje angaìrani u obavljanju ku}anskih poslova.îni mi se da je najve}a prepreka ve}oj participaciji mu{kara-ca u obavljanju "poslova doma}ice" upravo socijalizacijom du-

boko upijeno, sveproìmaju}e odre|enje da su to poslovi è-ne-doma}ice. Drugim rije~ima, obavljanje tih poslova doìv-ljava se kao odgovaraju}e ili neodgovaraju}e demonstriranjeroda. Mu{karci koji participiraju u takvim aktivnostima mogu

biti izvrgnuti neformalnim sankcijama ~lanova svoje socijalnemreè. Vjerujemo da je èni lak{e pregovarati o egalitarnijojpodjeli rada sa suprugom koji se uspje{no suo~io sa sankcija-

ma socijalne mreè obitelji. Stoga se ~ini da je prava strategi- ja koju iznosi Dempsey (1997: 16-17): "za ve}inu èna nepo-sredni cilj mo`da nije odmah pove}ati broj zadataka koje mu-{karac obavlja u ku}anstvu, ili pak pove}anje ukupnog vre-mena koje provedu u radu, ve} je njihov cilj mu`-partner koji

je spreman obavljati neke od 'ènskih poslova'". Zasada izgle-da da je ve}ina hrvatskih obitelji daleko od egalitarne raspo-djele ku}anskih poslova. Budu}i da su istraìvanjem obuhva-}eni ispitanici koji ìve u Zagrebu, odnosno Zagreba~koj ù-paniji, za o~ekivati je da u manjim gradovima i u ruralnimsredinama podjela ku}anskih poslova u ve}oj mjeri slijedi tra-dicionalne obrasce podjele rada izme|u bra~nih partnera.

ZAKLJUÂK Sli~no konstataciji za socijalisti~ka dru{tva (êrnigoj-Sadar,1989.), i u postsocijalisti~kim tranzicijskim dru{tvima oskudi-ce mogu}nost za rastere}enje èna od tereta "druge smjene"vidim samo u transformaciji odnosa me|u ~lanovima obiteljiu pravcu egalitarne raspodjele rada u obitelji. Sva druga rje-{enja, kao {to su pla}ena pomo} u ku}anstvu, transfer nekihzada}a u sektor javnih ili trì{nih usluga, rad uz skra}eno ra-dno vrijeme ili odustajanje od rada za pla}u – za ve}inu obi-783


GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789



18/23

telji u Hrvatskoj nisu realne opcije. Stoga, mu{karci imaju pri-

liku ponovno promisliti kakva bi trebala biti njihova pravauloga u obitelji. Zaposlena èna koja radi puno radno vrijemekao i njezin suprug pri tome treba pomo} – treba partnera. Pona{em mi{ljenju, krucijalni korak ka tome je redefiniranje "èn-skih" poslova u ku}anstvu kao "rodno neutralnih" ili zajed-ni~kih poslova. Izgleda da su takve promjene otpo~ele u po-dru~ju brige za djecu. U ku}anskim poslovima promjene seodvijaju puèvim korakom, na {to ukazuju i rezultati ovogaistraìvanja.

Ova studija ima nekoliko ograni~enja. Najprije, rije~ je omalom, prigodnom uzorku, tako da nije opravdano generali-zirati rezultate, iako su oni u skladu s rezultatima prethodnihistraìvanja u Hrvatskoj. Drugo, rije~ je o prirodi istraìvanja– budu}a anketna istraìvanja s ve}im, po mogu}nosti repre-zentativnim uzorkom trebaju se usmjeriti ka eksplikaciji ~im-

benika o kojima ovisi pove}ani anga`man mu{karaca u obav-ljanju ku}anskih poslova i ve}i anga`man o~eva u brizi za dje-cu. Npr. u istraìvanju nije kontrolirana varijabla radni statussupru`nika, tako da ne znamo mogu li se neke od dobivenihrazlika atribuirati razlikama u raspoloìvom vremenu bra~nihpartnera, tj. razlikama izme|u obitelji u kojima su oba part-nera zaposlena puno radno vrijeme, u odnosu na obitelji ukojima jedan partner nije zaposlen.

Na kraju, ~ini nam se da je vrijeme za "big bang" kvalita-tivnih istraìvanja u ovom podru~ju (dosada ih nije bilo), kojazahtijevaju manje novca, a puno vi{e vremena istraìva~a –{to je odli~na kombinacija za hrvatske ekonomske neprilike.

BILJE[KENapomena: U ~lanku smo rabili termin zaposlena èna ili zaposlenamajka kao oznaku udjela ène na trì{tu rada. Naravno, time se ni nakoji na~in ne implicira da ène koje nisu zaposlene ne rade.1 U statisti~kom ljetopisu Hrvatske takav podatak nije dostupan!2 Rezultati iz neobjavljene studije navedeni su prema Leinert No-vosel (1999: 68).3 Navedeno prema Wheelock i McCarthy (1997: 25).4 Leinert Novosel (1999.) upozorava na razlike me|u zemljama soci-

jalisti~koga bloka. U nekim zemljama "realnog socijalizma" kao od-govor na gospodarske te{ko}e do{lo je do reverzibilnoga procesa –

"politi~ki sponzorirane tradicionalizacije", {to je imalo za posljediculo{iji poloàj èna na po~etku procesa tranzicije.5 Navedeno prema Tomi}-Koludrovi} i Kunac (1999: 12).6 To nije specifi~nost SAD-a, ve} obilje`je ve}ine razvijenih kapitalis-ti~kih zemalja.7 Navedeno prema Shelton i John (1996: 313).8 U prilogu je prezentirana cjelokupna tablica korelacija izme|u ~es-tica skale.9 Navedeno prema Blair i Lichter (1991: 109).


GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789


784


19/23

PRILOG

785

TABLICA 3Matrica interkorelacija~estica u Skali podjelerada u ku}anstvu

V A R 1

V A R 2

V A R 3

V A R 4

V A

R 5

V A R 6

V A R 7

V A R 8

V A R 9 V A R 1 0 V A R 1 1 V A R 1 2 V A R 1 3 V A R 1 4

P o p r a v c i

1 . 0 0

- . 1 4

- . 2 0

- . 1 8

. 2 5

- . 2 8

- . 2 5

- . 0 6

- . 0 7

- . 0 3

- . 2 8

- . 0 8

- . 0 0

. 0 1

S u | e

- . 1 4

1 . 0 0

. 6 7

. 6 0

. 0 7

. 6 1

. 6 0

. 2 4

. 0 5

. 4 2

. 6 2

- . 0 3

. 0 7

- . 0 8

K u h a

- . 2 0

. 6 7

1 . 0 0

. 6 4

. 0 4

. 7 5

. 6 9

. 3 7

. 0 8

. 3 3

. 7 3

. 1 8

. 2 0

. 0 0

U s i s a v a

- . 1 8

. 6 0

. 6 4

1 . 0 0

. 1 9

. 6 9

. 6 8

. 3 3

. 3 4

. 3 3

. 6 3

. 1 4

. 2 1

. 1 0

O r g . m a j s t o r e

. 2 5

. 0 7

. 0 4

. 1 9

1 . 0 0

. 0 7

. 0 9

. 1 4

. 1 6

. 1 8

. 0 3

. 0 0

. 2 0

. 1 7

R u b l j e

- . 2 8

. 6 1

. 7 5

. 6 9

. 0 7

1 . 0 0

. 9 1

. 2 8

. 1 2

. 2 4

. 8 1

. 1 7

. 2 4

. 0 7

S a n i t a r i j e

- . 2 5

. 6 0

. 6 9

. 6 8

. 0 9

. 9 1

1 . 0 0

. 2 6

. 1 0

. 1 7

. 8 1

. 0 5

. 2 5

. 0 7

L j u b i m c i

- . 0 6

. 2 4

. 3 7

. 3 3

. 1 4

. 2 8

. 2 6

1 . 0 0

. 3 4

. 0 8

. 2 7

. 1 9

. 1 3

- . 0 2

S m e } e

- . 0 7

. 0 5

. 0 8

. 3 4

. 1 6

. 1 2

. 1 0

. 3 4

1 . 0 0

. 2 3

. 0 6

. 2 5

. 2 5

. 0 7

N a m i r n i c e

- . 0 3

. 4 2

. 3 3

. 3 3

. 1 8

. 2 4

. 1 7

. 0 8

. 2 3

1 . 0 0

. 2 6

. 1 0

. 2 0

. 1 0

G l a ~ a

- . 2 8

. 6 2

. 7 3

. 6 3

. 0 3

. 8 1

. 8 1

. 2 7

. 0 6

. 2 6

1 . 0 0

. 1 4

. 2 3

. 0 6

D i s c i p l i n i r a

- . 0 8

- . 0 3

. 1 8

. 1 4

. 0 0

. 1 7

. 0 5

. 1 9

. 2 5

. 1 0

. 1 4

1 . 0 0

. 5 3

. 3 2

I g r a s e

- . 0 0

. 0 7

. 2 0

. 2 1

. 2 0

. 2 4

. 2 5

. 1 3

. 2 5

. 2 0

. 2 3

. 5 3

1 . 0 0

. 3 1

V o d i n a a k t i v n o s t i

. 0 1

- . 0 8

. 0 0

. 1 0

. 1 7

. 0 7

. 0 7

- . 0 2

. 0 7

. 1 0

. 0 6

. 3 2

. 3 1

1 . 0 0


20/23

LITERATURA

Baxter, J. i Western, M. (1996.). Satisfaction with the housework: Explain-ing the paradox. Conference paper, Brisbane, 27-29 November 19996.

Baxter, J. i Western, M. (1997.). Women's satisfaction with the domes-tic division of labour. Family Matters, 47 (Winter): 16-20.

Blair, S. L. i Lichter, D. T. (1991.). Measuring the division of householdlabor. Journal of Family Issues, 12 (1): 91-113.

Boh, K., Bak, M., Clason, C. (ur.) (1989.). Changing patterns of European family life. A comparative analysis of 14 european countries. London:Routledge.

Canabal, M. E. (1990.). An economic approach to marital dissolutionin Puerto Rico. Journal of Marriage and Family, 52 (2): 515-530.

Ciscel, D. H., Sharp, D. C. i Heath, J. A. (2000.). Family Work Trends

and Practices: 1971 to 1991. Journal of Family and Economic Issues, 21,1, 23-36.

Coltrane, S. (1990.). Birth timing and division of labor. Journal of fam-ily issues, 11 (2): 157-181.

Coltrane, S. (2000.). Research on household labor: Modeling and mea-suring the social embeddedness of rutine family work. Journal of

Marriage and Family, 62 (4): 1208-1233.

^ernigoj-Sadar, N. (1989.). Psycho-social dimensions of paid work and family life. U: Boh, K. i sur. (ur.) Changing patterns of European fa-mily life. A comparative analysis of 14 European countries. London: Rout-ledge, str. 141-158.

Dempsey, K. (1997.). Women's perceptions of fairness and the per-sistence of an unequal division of housework. Family Matters, 48 (Spring/

Summer): 15-19.De Vaus, D. (1997.). Family Values in the Nineties. Family Matters, 48(Spring/Summer), 5-10.

Erickson, R. J. (1993.). Reconceptualizing family work: The effect ofemotion work on perception of marital quality. Journal of Marriage and Family, 55 (4): 888-900.

Ferree, M. M. (1990.). Beyond separate spheres: Feminism and fami-ly research. Journal of Marriage and Family, 52 (4): 866-884.

Goodnow, J. J. i Bowes, J. M. (1994.). Men, women and household work .Melbourne: Oxford University Press.

Godwin, D. D., Draughn, P. S., Little, L. F. i Marlowe, J. (1991.). Wife'soff-farm employment, farm family economic status, and family rela-

tionships. Journal of Marriage and Family, 53 (2): 389-402.Hair, J. F., Anderson, R. E., Tatham, R. L. i Black, W. C. (1995.). Multi-variate data analysis. New Jersey: Prentice-Hall.

Hochschild, A. (1990.). The second shift. New York: Avon books.

Katunari}, V. (1987.). Strukturalne i ideolo{ke varijable `enskog pi-tanja u Jugoslaviji. U: @ena i dru{tvo – kultiviranje dijaloga: zbornik ra-dova. Zagreb: SDH, str. 113-124.

Kamo, Y. (1994.). Division of household work in the Unites Statesand Japan. Journal of Family Issues 15: 348-78.786


21/23

Klauzer, J. (1975.). Biolo{ko-reproduktivna funkcija zaposlene ène.

U: A. M. Mihovilovi}, (ur.). @ena izme|u rada i porodice . Zagreb: IDIS.Leinert Novosel, S. (1999). @ena na pragu 21. stolje}a. Zagreb: @enskagrupa TOD.

Massey, G., Hahn, K. & Sekuli}, D. (1995.). Women, men, and the 'se-cond shift' in socialist Yugoslavia. Gender & Society, 9 (3): 359-379.

Mederer, H. J. (1993.). Division of labor in two-earner homes: Task ac-complishment versus household management as critical variable inperceptions about family work. Journal of Marriage and Family, 55 (1):133-145.

Nave-Herz, R. (1989.). Tensions between paid working hours andfamily life. U: K. Boh, i sur. (ur.). Changing patterns of European familylife. A comparative analysis of 14 European countries. London: Rout-ledge, str. 159-171.

Piña, D. L. i Bengston, V. L. (1993.).The division of household laborand wifes' happiness: Ideology, employment, and perceptions ofsupport. Journal of Marriage and Family, 55 (4): 901-912.

Pleck, J. H. (1993.). Are "Family-supportive" employer policies rele-vant to men? U: J. C. Wood. Men, work, and family. Newbury Park:Sage, str. 217-237.

Shelton, B. A., & John, D. (1996.). The division of household labor. Annual Review of Sociology, 22: 299-322.

Srdi}-\akovi}, Lj. (1975.). Socio-ekonomski podaci i ekonomska funk-cija obitelji. U: Mihovilovi}, A. M. (ur.). @ena izme|u rada i porodice .Zagreb: IDIS, str. 33-42.

Statisti~ki ljetopis Republike Hrvatske (1998.). Zagreb: Dràvni zavod za

statistiku RH.Szalai, A. (ur.) (1972.). The use of time . The Hague: Mouton.

[iki}-Mi}anovi}, L. (2001.). The conceptualization and meanings ofdomestic labour. Dru{tvena istraìvanja, 10 (4-5): 731-766.

[porer, @. (1987.). Feminizacija profesija kao indikator poloàja ènau razli~itim dru{tvima. U: @ena i dru{tvo – kultiviranje dijaloga: zbornik radova. Zagreb: SDH, str. 77-90.

Tomi}-Koludrovi}, I. i Kunac, S. (1999.). @ene u procjepu modernizacije hrvatskog dru{tva. Izvje{}e o provedenom istraìvanju: Politi~ki i kulturniaspekti dru{tvenog poloàja èna u gradu Zagrebu. Split: Stope Nade.

Twiggs, J. E., McQuillan, J. i Ferree, M. M. (1999.). Meaning and mea-surement: Reconceptualizating measures of the division of house-

hold labor. Journal of Marriage and Family, 61 (3): 712-724.Wheelock, J. i McCarthy, P. (1997.). Employed mothers and their fam-ilies in Britan. U: J. Frankel (ur.). Families of Employed Mothers. An In-ternational Perspective . New York: Garland Publishing, str. 3-34.

Wilkie, J. R. (1991.). The decline in men's labor force participationand income and the changing structure of family economic support.

Journal of Marriage and Family, 53 (1): 111-122.

787


GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789



22/23

Men Don't Do That:Gender Segregationof Domestic Division of Labour Davor TOPOL^I]Institute of Social Sciences Ivo Pilar, Zagreb

Contrary to a long global trend of researching the domesticdivision of labour between marital partners, for socialscientists in Croatia it has been a completely marginal fieldof study from the mid-seventies up to the end of the century.The reason for this is buried in the roots of socialcircumstances: in the socialist period in the sphere of publicrelations the equality of the sexes was proclaimed, but

without entering the sphere of private and family relations. Inthe nine-year postsocialist transitional period the politicalparties and options supporting "traditional family values"dominated. Furthermore, war circumstances and a deepeconomic crisis worked in the same direction backtrackingtowards traditional patterns of family life. Among theempirical research projects of the division of unpaid labourin the family, in foreign as well as domestic professionalliterature, there have been but few that include gendersegregation of labour into "male" and "female". The maingoal of this work was to ascertain the extent to whichdomestic labour is exposed to gender segregation. In thepaper, data obtained within the framework of a broader pilotresearch of characteristics of family life have been used. The

answers of a total of 152 examinees who were married andemployed at the time were analysed. The results suggest (1)that domestic labour division between marital partners is stilldiscriminating, with a much greater work involvement ofwomen; (2) that men look after children more than they areengaged in carrying out domestic chores; (3) that domesticlabour is greatly exposed to gender segregation, which isalso confirmed by the results of the logit analysis.

Männer machen das nicht:nach Geschlechtern segregierte

Arbeitsteilung in der FamilieDavor TOPOL^I]Ivo-Pilar-Institut für Gesellschaftswissenschaften, Zagreb

Während im Ausland die Arbeitsteilung unter Ehepartnernschon seit vielen Jahren immer wieder zum Gegenstandwissenschaftlicher Untersuchungen wird, zeigten kroatischeGesellschaftswissenschaftler von der Mitter der 70er Jahrebis zum Ausklang des 20. Jahrhunderts so gut wie keinInteresse für dieses Gebiet. Die Ursache dafür wurzelt in den


GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789


788


23/23

gesellschaftlichen Verhältnissen: In der Zeit des Sozialismus

herrschte in der Öffentlichkeit die proklamierte Gleich-berechtigung der Geschlechter, wobei die Sphäre derprivaten und familiären Beziehungen jedoch unberührt blieb.In den neun Jahren der postsozialistischen Trasitionszeit do-minierten politische Parteien und Meinungen, die dieRückkehr zu "traditionellen familiären Werten" befürworteten.Denselben Effekt hatten das Kriegsgeschehen (1991–1995,

Anm. d. Üb.) und die schwere Wirtschaftskrise, von denendas Land ergriffen wurde. Unter den empirischen Unter-suchungen zur unentgeltlichen Arbeitsleistung innerhalb derFamilie gibt es sowohl in der in- als auch ausländischenFachliteratur nur wenige, die die nach Geschlechtern se-gregierte Arbeitsteilung, d.h. die Aufteilung in "Männer-" und"Frauenarbeit" thematisieren. Die vorliegende Studie ver-

wendet Angaben, die innerhalb einer breiter angelegtenPilotuntersuchung zur Ermittlung von Merkmalen des Fami-lienlebens gewonnen wurden. Es wurden die Aussagen von152 Untersuchungsteilnehmern analysiert, die in der Zeit, alsdie Untersuchung durchgeführt wurde, verheiratet waren undeinen Arbeitsplatz hatten. Die Ergebnisse lassen folgendeSchlüsse zu: (1) Die Arbeitsteilung unter Ehepartnern vollziehtsich auch weiterhin zu ungleichmäßigen Anteilen, d.h., derweitaus größere Einsatz erfolgt vonseiten der Frauen; (2)Männer kümmern sich eher um die Kinder und helfen we-niger im Haushalt mit; (3) die Hausarbeit ist zu einem gro-ßen Teil nach Geschlechtern segregiert – dies bestätigenauch die Resultate einer Logit-Analyse.

789


GOD. 10 (2001),BR. 4-5 (54-55),STR. 767-789


Documents

Rodno Segregirana Podjela Rada u Obitelji