Rodni razvoj Empirijski pregled

Domaća zadaćaKratki film “The Secret Life of Boys”

1. Koje razlike u ponašanjima između djevojčica i dječaka su prikazane u filmu?

2. Općenito, koje teoretske pristupe rodnim razlikama ste prepoznali ?

3. Koji konkretni prikazani elementi idu u prilog: (a) teorije socijalnog učenja, (b) rodnih shema i (c) kognitivno-razvojnih teorija?

4. Vaš osobni kritički osvrt na film.

Odgovorite na pitanja u grupama od troje:

Kako ste naučile biti žene? Kako ste naučili biti muškarci?

1. Koje poruke ste čuli/le? (npr. „Budi dobra djevojčica“, „Dečki ne plaču“)

a) implicitne

b) eksplicitne

2. Kakvi su vam modeli bili roditelji? Što ste od njih vidjeli/le?

3. Jesu li vaša braće/sestre odgajani jednako ili drugačije?

4. S kojom ženom ste se identificirale, a kao koja žena niste htjele biti?

S kojim muškarcem ste se identificirali, a kao koji muškarac niste htjeli biti?

VJEŽBA

Teorija socijalnog

učenja

Teorija rodnih shema

Kognitivno-razvojna teorija

Izvor utjecaja naglašava socijalni utjecaj

naglašava socijalni utjecaj

naglašava međudjelovanje bioloških temelja razvoja i socijalnih utjecaja

Rodne razlike se razvijaju kroz:

opažanje, modeliranje i djelomično kroz potkrepljenje

razvoj rodno specifičnih rodnih shema

razine kognitivnog razvoja, posebno kroz rodnu konstantnost

Dječja percepcija određuje:

koje modele imitiraju

sheme koje su specifične za rod

kako su informacije organizirane

Usporedba 3 teorije rodnog razvoja

Teorija socijalnog

učenja

Teorija rodnih shema

Kognitivno-razvojna teorija

Rodni razvoj počinje:

čim nositelji/ce socijalizacije imaju utjecaj

čim se ostvari kognitivni kapacitet za to

čim je dijete sposobno razviti shemu

Rodni razvoj: je postupni proces koji traje

se odvija kroz razvoj shema

se odvija kroz niz odvojenih faza

Rodni razvoj završava:

u odrasloj dobi, iako je uvijek podložan promjeni

većinom u kasnom djetinjstvu, ali se može nastaviti u odrasloj dobi

obično tijekom kasnog djetinjstva

Djevojčice i dječaci:

će često razviti poprilično drugačije znanje i ponašanja povezana s rodom

mogu razviti drugačije sheme, posebno ako postoji snažan utjecaj obitelji i vršnjaka/inja

će najvjerojatnije razviti slično kognitivno razumijevanje roda

Što je rodni razvoj?

• Razvoj rodno tipiziranih ponašanja• Razvoj rodnih uloga • Razvoj rodnih identiteta• Razvoj rodnih shema

Koji je društveno očekivani ishod rodnog razvoja? Što se očekuje od žena, a što od muškaraca? Kakvi bi trebali biti? Idealna žena? Idealni muškarac? Idealna djevojčica, idealni dječak? Idealna djevojka,

idealni mladić?

Komponente muške rodne uloge

Kako biti pravi muškarac

Bez ženskastih stvari!(No girlie stuff!)

Primjeri

Biti pobjednik (Be a winner)

Pokazati svakome što mu ide (Give ‘em hell!)

Biti čvrst, izdržljiv(Be a tough guy)

Izbjegavati sve feminine kvalitete (izbjegavanje nježnosti tj. zabrana izražavanja osjećaja koji se smatraju femininima)

Težnja za pobjedom drugih, postizanje statusa i dobivanje poštovanja

Oslanjati se samo na sebe, biti snažan i samopouzdan (ne pokazivati slabost ili bol i izdržati bez traženja pomoći od drugih)

Nikada ne dati da drugi budu bolji od tebe, koristiti agresiju i nasilje ako je potrebno (iskrivljeno samopoimanje temeljeno na ekstremnoj hrabrosti, odvažnosti i sklonosti nasilju)

Brannon (1976), preuzeto od Staintnon Rogers i Staintnon Rogers (2001)

Komponente ženske rodne uloge

Današnja „prava žena“

Ne spava okolo(Does not sleep around indiscriminately)

Prilagodba povijesne predodžbe današnjem vremenu

Odnosi se prema svome tijelu kao prema hramu

Voli djecu i dobra je domaćica

Dobije što želi skromnim femininim ponašanjem, a ne otvorenom agresivnošću

Čistoća, u seksualnom smislu, se danas vidi kroz „dvostruki standard“ koji promiskuitetnu ženu čini „lakom“

Danas postoji očekivanje o čistoći (purity) tijela u smislu neimanja neželjenih tjelesnih mirisa ili dlakavosti (ženski magazini Cosmopolitan, Elle, reklame za proizvode za depilaciju i za higijenske uloške)

Otvorena submisivnost (podčinjenost) kao služenje više se ne vrednuje, iako se od žena još uvijek očekuje da stave osjećaje drugih ispred svojih i da dobiju ono što žele kroz nježno uvjeravanje i „treptanje okicama“

Kućanski poslovi se još uvijek smatraju primarno ženskom obvezom, i još uvijek je više predrasuda prema majkama koje napuste djecu nego prema očevima koji to učine.

Welter (1978), preuzeto od Staintnon Rogers i Staintnon Rogers (2001)

Akteri socijalizacije

• Tko/što utječe na rodni razvoj? Faktori, osobe, institucije?

• Obitelj

• Škola

• Vršnjaci

• Mediji

Ponašaju li se roditelji različito prema sinovima i kćerima?

• Maccoby i Jacklin (1974): slaba empirijska potpora različitog tretmana roditelja prema dječacima i djevojčicama

• Metaanaliza 174 studije o ponašanju roditelja prema djeci (Lytton i Romney, 1991): male razlike (ili ih nema) u: toplini, ograničavanju, i ohrabrivanju

postignuća koje roditelji pružaju sinovima i kćerima pronađene razlike:

• roditelji su poticali tipično ženske igre (npr. igranje s lutkama) kod kćeri i tipično muške igre (npr. igranje s kamiončićima) kod sinova

• kod roditelja iz Sj. Amerike očevi su ohrabrivali rodno tipizirano ponašanje svoje djece više nego majke (veličina efekta d=0,49 za očeve i d=0,34 za majke)

“Baby X” istraživanja

• Je li roditeljevo ponašanje odgovor na spol djeteta? predstaviti odraslima dijete (novorođenče) za koje se kaže da je

drugog spola nego što zapravo jest promatraju su se reakcije odrasle osobe u interakciji s bebom,

osoba treba procijeniti osobine bebe

• Majke su pokazivale rodno stereotipne igračke bebama i “dječake” poticali da izvode veće pokrete tijelom (Smith i Lloyd, 1978)

• Pregled 23 „Baby X“ istraživanja (Stern i Karraker, 1989) zaključak: „Znanje o rodu novorođenčeta nije konzistentna

odrednica reakcije odrasle osobe.“ značajniji utjecaj na percepciju druge djece djeca su novorođenčad koja im je predstavljena kao muška

procijenili većom, jačom, glasnijom, zločestijom i težom nego novorođenčad koja im je predstavljena kao ženska

vjerojatno zato što su rodni stereotipi snažniji i rigidniji kod male djece nego kod odraslih

Poticanje verbalnog razvoja • Očevi i majke više pričaju i smiju se sa ženskim

novorođenčetom nego s muškim i općenito više verbalno stimuliraju kćeri nego sinove (Leaper, Anderson i Saunders, 1998; Leaper i sur., 1995; Farver i Wimbarti, 1995)

• Roditelji više razgovaraju o događajima i osjećajima s kćerima nego sinovima (Fivush i sur., 2000; Reese, Haden i Fivush, 1996)

Pitanje: Zašto roditelji više razgovaraju s kćerima? a) zbog rodnih stereotipa i očekivanja ili b) zbog toga što sinovi i kćeri imaju različite verbalne

sposobnosti i stilove koje u roditeljima pobuđuju različite reakcije?

Poticanje emocionalnog razvoja • roditelji razgovaraju o različitim vrstama emocija s dječacima i

djevojčicama o ljutnji više razgovaraju sa sinovima, a o tuzi s kćerima

(Brody, 1999; Fivush, 1991; Fivush i sur., 2000)

• roditelji više o(bes)hrabruju različite vrste emocija kod dječaka i djevojčica više toleriraju ljutnju kod dječaka, a strah kod djevojčica

(Birnbaum i Croll, 1984)

• roditelji uče dječake više nego djevojčice da suspregnu izražavanje emocija (Weinberg, Tronick, Cohn i Olson, 1999; Block, 1978) => „Veliki dečki ne plaču“

Igre i igračke

Igre i igračke • Roditelji, posebno očevi, se grublje i aktivnije igraju sa sinovima

nego kćerima (Jacklin, DiPietro i Maccoby, 1984; Shields i Sparing, 1993) možda se ne radi o svjesnoj namjeri očeva, nego o tome da

dječaci u prosjeku više vole grublje igre nego djevojčice

• Opažanje parova roditelj-dijete (predškolske dobi) u igri s tipično maskulinim (auti i ceste) ili tipično femininim igračkama (set s tanjurićima) (Leaper, 2002) roditelji jednako topli i izravni prema kćerima i sinovima očevi asertivniji, a majke toplije, bez obzira na spol djeteta djeca asertivnija s očevima

nije se pokazalo da roditelji različito tretiraju kćeri i sinove No: vrsta igre imala najsnažniji utjecaj na roditeljsko ponašanje

=> roditelji su topliji i izravniji u igri s tanjurićima nego s autićima, bez obzira na spol djetetapotiču li roditelji djecu da biraju rodno tipizirane igračke ili je

rodno tipiziran interes za igračke biološki određen?

Reakcije na odstupanje • Roditelji bili nezadovoljni kada su zamoljeni da navedu svoje sinove

da se igraju s lutkama ili kćeri da se igraju s kamionima (Caldera, Huston i O'Brien, 1989) Otac kćeri: „Očito bi trebali imati dječake u ovom istraživanju!“, zatvorio

je kutiju s kamionom i nastavio se igrati s kćeri s lutkama

• Na ponašanja dječaka koja odstupaju od društvenih očekivanja roditelji negativnije reagiraju nego na ponašanja djevojčica (Sandnabba i Ahlberg, 1999) očevi više potiču razvoj tradicionalnih uloga kod djece, pogotovo

sinova (Fagot i Hagen, 1991; Siegal, 1987) očevi pokazuju negativne reakcije na ponašanja sinova koja

smatraju feminiziranima (Maccoby, 1998) roditelji feminine igračke i aktivnosti smatraju više rodno

stereotipnim nego maskuline igračke i aktivnosti (Campenni, 1999)

Reakcije na odstupanje• Opažanje: djeca predškolske dobi dobila uputu da se igraju s

igračkama za dječake (dječja benzinska pumpa, kamioni) ili s igračkama za djevojčice (dječji štednjak, posude i tave), a roditelji su dovedeni da ih gledaju u igri (nisu znali za uputu) (Langlois i Downs, 1980) roditelji kćeri koje se igraju sa femininim igračkama su

zadovoljni, a roditelji kćeri koje se igraju s maskulinim igračkama su tolerantni

majke su prihvaćale igru svoga sina, bez obzira na igračke očevi su kritizirali dječake koji su se igrali s femininim igračkama,

a jedan je otac čak fizički udaljio sina od dječjeg štednjaka s kojim se sin zadovoljno igrao.

• Ako su se očevi ljutili kada su sina vidjeli da se igra s igračkama za djevojčice, sinovi su se nakon toga više igrali maskulinih igara (Raag i Rackliff, 1998)

Modeliranje

• Modeliranje nije samo kopiranje, već uključuje i identifikaciju s modelom kojeg se imitira djeca češće uče po modelu od osoba istog roda kao što je

njihov (Raskin i Israel, 1981; Ashton, 1983, McGhee i Frueh, 1980)

• No, mala djeca više vremena provode sa ženama (majke, bake, odgajateljice) nego muškarcima Dječaci moraju pomaknuti identifikaciju na mušku osobu

(događa se oko 3.-4. godine) Utjecaj socijalnog učenja (vikarijsko učenje), dječaci između 3. i

5. god. više imitiraju modele koje vide kao moćne => zato se sve više identificiraju s muškarcima (Busey i Bandura, 1984; Nicholas i McGinley, 1986)

Kućanski poslovi • Djevojčice više vremena provode pomažući majkama, a dječaci u

igri (Myers, 2005)

• Roditelji češće kćerima zadaju da obavljaju kućanske poslove i brinu se o drugoj djeci (npr. da peru rublje, paze na mlađeg brata/sestru), a sinovima poslove izvan kuće i vezane uz podizanje težih predmeta (npr. da pokose travu, iznesu smeće, očiste garažu) (Antill i sur., 1996; Blair, 1992; McHale i sur., 1990) takvo dodjeljivanje poslova šalje jasnu poruku djeci i postavlja temelj za

rodne razlike u obitelji, obrazovanju i poslovnim ulogama kasnije u životu, a također potiče razvoj različitih kognitivnih sposobnosti i socijalnih vještina kod djevojčica i dječaka

• U obiteljima u kojima se roditelji u odgoju priklanjaju ideologiji rodne jednakosti sinovi više sudjeluju u kućanskim poslovima (Coltrane, 2000)

Roditelji i školovanje djece

• Longitudinalno istraživanje školskog uspjeha i odabira zanimanja (N=2000 djece) (Eccles i sur., 1993) roditeljska rodno stereotipna uvjerenja o sposobnostima

(djevojčice bolje u engleskom jez., dječaci u mat.) => roditeljska očekivanja o sposobnostima njihovih sinova i kćeri => djetetove procjene vlastitih sposobnosti => djetetov školski uspjeh

• Roditelji kćeri smatrali da su njihova djeca (11-13 god.) manje zainteresirana za prirodne znanosti nego roditelji sinova, iako je interes djevojčica i dječaka bio sličan (Tanenbaum i Leaper, 2003) rodno stereotipna uvjerenja roditelja povezana s interesima

djece => roditeljska uvjerenja mogu utjecati na interese djece

Utjecaj nastavnika/ca• Nastavnici/e tretiraju djevojčice i dječake različito:

daju više pažnje dječacima i različito reagiraju na uspjehe i neuspjehe djevojčica i dječaka (Dweck, 1999; Okpala, 1996; Sadaker i Sadaker, 1994)

• Dječake se najčešće kažnjava zbog lošeg ponašanja, a hvali zbog uspješno riješenih zadataka (Dweck i Leggett, 1988; Elliott i Dweck, 1988) dječake koji ne uspiju riješiti neki zadatak nastavnici/e potiču da

se više trude i uvjeravaju ih da mogu uspjeti ako se više trude dok djevojčice koje ne uspiju riješiti zadatak dobiju manje

povratne informacije i poticaja da se nastave truditi Zaključak: nastavnici/e smatraju da dječaci ne rade dovoljno te

da djevojčice već rade najbolje što mogu

• Asertivna ili ometajuća ponašanja djevojčica na nastavi se interpretiraju negativnije nego slična ponašanja dječaka (Connolly, 1998)

Utjecaj vršnjaka/inja • Vršnjački utjecaj snažniji od utjecaja roditelja i nastavnika/ca (Katz i

Ksansnak, 1994)

• Djeca nagrađuju jedna druge za rodno prikladno ponašanje i kažnjavaju za ponašanje koje smatraju rodno neprikladnim (Lamb, Easterbrooks i Holden, 1980), a slične sankcije primjenjuju na djeci koja se igraju s pripadnicima drugog roda (Thorne, 1986).

• Djeca negativnije sankcioniraju dječake nego djevojčice ako se ponašaju "neprikladno za svoj rod" (Zucker i sur., 1995)

• Beverly Fagot (1985): promatrala igru 3- i 4-godišnje djece dječaci ohrabruju maskulina i obeshrabruju feminina ponašanja kod drugih

dječaka (npr. igranje s igračkama za djevojčice): "Ti si lud, to je za djevojčice!", "Sada si djevojčica.", "To je glupo. Dječaci se ne igraju s lutkama."

kod djevojčica nema konzistentnog utjecaja na druge djevojčice u pogledu maskulinog i femininog ponašanja

dječaci su odgovarali pritisku drugih dječaka (tj. slušali ih), a u velikom broju slučajeva su ignorirali djevojčice i odgajateljice

• Vršnjački pritisak (posebno pritisak od drugih dječaka) ima posebno snažan utjecaj na dječake da se konformiraju društveno očekivanim rodnim ulogama

Rodna segregacija djece• Jedan od čimbenika koji bi mogao ojačati vršnjački utjecaj je rodna

segregacija u djetinjstvu => oko 3. godine se dječaci i djevojčice sve više počinju družiti samo s pripadnicima svojeg roda (Maccoby, 1998).

• Kod djece školske dobi je rodna podjela vidljiva i u grupama za igru i u odabiru prijatelja/ica (Hayden-Thompson, Rubin i Hymel, 1987)

• Rodna segregacija počinje u razdoblju kada djeca počinju točno označavati rod/spol nekonzistentni dokazi o U-P vezi (Fagot, 1985, Fagot, Leinbach i

Hagan, 1989; Serbin, i sur., 1994)

• Zašto se djeca rodno segregiraju? zbog različitog stila igranja djevojčica i dječaka (LaFreniere,

Strayer i Gauthier, 1984) – dječaci se igraju grublje, više su grupno orijentirani i kompetitivni

Utjecaj medija• TV emisije => više muških nego ženskih likova, nekada i 3-4 puta

više (Signorelli, 1993)

• Analiza sadržaja 1337 reklama koje su prikazane u najgledanijim terminima na tri američke TV mreže rodni stereotipi u reklamama nisu se puno promijeniti od 1980-ih do

kasnih 1990-ih (Ganahl, Prinsen i Netzley, 2003)

• Pregled 25 godina istraživanja rodnih stereotipa u TV reklamama (SAD, Australija, Danska, Francuska, Hong Kong, Indonezija, Kenija, Meksiko, Portugal) (Furnham i Mak, 1999). žene su češće prikazane u ulozi u kućanstvu/obitelji, a muškarci u

profesionalnim ulogama žene su najčešće bile u reklamama za proizvode za kućanstvo

(sredstva za čišćenje, hranu), a muškarci za proizvode za izvan kuće (auti, sportska oprema, alat za izvan kuće)

reklame iz zemalja s tradicionalnijom kulturom (npr. Hong Kong, Indonezija) su imale više rodnih stereotipa nego iz zemalja s manje tradicionalnom kulturom (npr. SAD, Danska)

Crtani filmovi

Crtani filmovi

• Analiza 175 epizoda 41 crtanog filma za malu djecu (Thompson i Zerbinos, 1995) rodni stereotipi uobičajeni u crtanim filmovimamuški likovi => pametniji, hrabriji, agresivniji, vođe

(spašavaju druge likove, pogotovo žene u nevolji)ženski likovi => osjećajniji, emocionalniji, topliji, zreliji,

romantičniji i manje tehnički kompetentniod 1980. => ženski likovi prikazani kao nezavisniji,

asertivniji, inteligentniji i kompetentniji nego prije 1980-ih

Efekti gledanja televizije• Često gledanje TV-a kod djece povezano sa snažnijim rodnim

stereotipima djece (Eisenstock, 1984; McGhee i Frueh, 1980; Zuckerman, Singer i Singer, 1980)

• Longitudinalna istraživanja => dugo gledanje TV-a potiče rodne stereotipe, pogotovo kod djece koja nisu imala stereotipe (Morgan, 1982)

• Kanadsko kvazi-eksperimentalno istraživanje => usporedba izraženosti rodnih stereotipa djece iz mjesta koje nije imalo TV prijam do 1970.-ih i mjesta u kojem je otprije bilo TV (Kimball, 1986) djeca iz Notela imala slabije rodne stereotipe prije uvođenja TV

programa nego djeca iz komparativnog grada nakon nekoliko godina izloženosti TV-u rodni stereotipi među

djecom iz Notela porasli, pogotovo među dječacima

• Utjecaj crtanih filmova u kojima su žene prikazane u suprotnosti stereotipima (Ochman, 1996; Thompson i Zerbinos, 1997) smanjeno rodno stereotipiranje kod male djece proširen raspon uloga koje se djeci čine prikladnima za pojedini

spol

Video spotovi

• Istraživanje o efektu izloženosti video spotovima (Ward, Hansbrough i Walker, 2005)Učenici/e, koji su bili izloženi video spotovima u

kojima su naglašeni rodni stereotipi, izražavali su tradicionalnije stavove o rodnim ulogama i seksualnim odnosima nego oni koji su gledali spotove manje stereotipnog sadržaja

Istraživanja s adolescentima/cama

• Što su rodne uloge adolescenata/ica u Hrvatskoj? (Jugović i Kamenov, 2008) Koja se ponašanja očekuju od njih samih? Što roditelji, škola i vršnjaci/kinje očekuje od djevojaka, a što od

mladića (u hrvatskom društvu)? Što je nepoželjno za djevojke, a što za mladiće?

Kod kuće, u školi, slobodno vrijeme, izlasci, izgled, seksualnost?