Rjecnik Digitalne Fotografije V1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Simboli i detalji o digitalnoj fotografiji

Citation preview

Rjenik digitalne fotografije

Rjenik digitalne fotografije

elite se baciti u digitalnu fotografiju, a ne znate to znae sve one silne kratice i brojevi? Na strunjak za fotografiju sastavio je rjenik koji e vas pretvoriti u instant znalca

Analogno-digitalni pretvara (A/D konverter)Ureaj koji pretvara analognu informaciju (npr. sliku koja se prima preko svjetlosnog senzora digitalnog fotoaparata ili kamere) u niz brojeva tj. digitalni format razumljiv raunalima za daljnju obradu ili skladitenje.

AC napajanjeOpenito, ovi ureaji pretvaraju izmjenini napon struje iz vae zidne utinice u nii, istosmjerni napon koji pokree va digitalni ureaj. Digitalni fotoaparati i kamere esto u pakiranju sadre i strujna napajanja za laki dugotrajni rad i tednju baterija. Pri nekim modelima strujno napajanje ujedno je i punja akumulatorskih baterija.

AE(kratica od engl.: Auto Exposure)Automatski sustav mjerenja ekspozicije na vaem digitalnom fotoaparatu ili kameri. Ovaj sustav automatski i tono mijenja koliinu i vrijeme osvjetljavanja svjetlosnog senzora prema postojeim svjetlosnim uvjetima. Postoji vie tipova automatskog mjerenja ekspozicije poput programa, prioriteta zaslona ili prioriteta ekspozicije.

AF(kratica za engl.: Auto Focus)Kratica za automatsko izotravanje. Sustav automatskog izotravanja samostalno i tono izotrava objektiv na eljenu udaljenost od subjekta snimanja.

AlgoritamU digitalnom fotografskom i video okruju ovaj pojam opisuje niz radnji koje digitalni fotoaparat ili videokamera obrauje da bi finalizirali snimku (npr. obrada boja, otrine, kontrasta, kompresija snimke i sl.).

Anti-aliasing (engl.)Smanjivanje nazubljenih tj. stepenastih rubova piksela ili grupe piksela pri njihovoj velikoj vidljivosti na finalnoj slici. Ova obrada snimke za kvalitetniji fotografski izgled digitalnog zapisa moe biti softverska, a u nekim sluajevima pri profesionalnim digitalnim fotoaparatima moe biti dodana kao fiziki filtar ispred svjetlosnog senzora.

Asferine leeFotografske lee esto koritene pri dananjim sofisticiranim objektivima (veinom pri zum objektivima). Zakrivljenost ovih lea, za razliku od normalnih, nije savreno zaobljena, ve je na razliitim dijelovima razliito zakrivljena, tako da otklanja mogue kromatske i ostale aberacije (greke lea pri kojima je vidljiv rasap boja ili druge greke koje vode do izoblienja finalne snimke).

AVIWindowsov format zapisa filmskih tj. videoisjeaka.

AWB(kratica od engl.: Automatic White Balance)Sustav automatske postavke bijelog balansa pri digitalnim fotoaparatima i kamerama. Vidi pod: 'balans bijele boje'.

Balans bijele boje(balans bijelog)Podeavanje boja pri dananjim digitalnim fotoaparatima i videokamerama izuzetno je bitno za njihovo vjerno prikazivanje. Pri postavljanju ispravnog balansa bijele boje zapravo se podrazumijeva postavljanje ispravne svjetline crvene, zelene i plave boje u snimci, tako da najsvjetliji dio snimke predstavlja bijelu boju. Dananji digitalni fotoaparati i videokamere balans bijelog izraunavaju vrlo kvalitetno, no u nekim sluajevima dobro je koristiti standardne pretpostavljene vrijednosti (dnevno svjetlo, oblano, umjetna rasvjeta, fluorescentno i sl.) ili, jo bolje, runo izmjeriti vlastiti balans bijelog, jer i najsavreniji ureaji mogu biti prevareni u posebnim situacijama.

BitNajmanja i temeljna jedinica raunalne informacije. Informacija koju sadrava jedan bit moe biti samo 0 ili 1, to jest, iskljueno ili ukljueno.

Bitmap(bitmapa)Bitmapa je nain zapisa slikovne informacije, tj. mapiranog opisa slikovnog piksela, bit po bit, bmp, tiff, gif samo su neki od poznatih standarda zapisa slikovnih formata koji koriste mapirani zapis piksela.

BlendaVidi zaslon.

BljeskalicaPri gotovo svim dananjim digitalnim fotoaparatima mogue je pronai ugraenu bljeskalicu koja pomae u ispravnom osvjetljavanju snimanog subjekta pri slikanju u nepovoljnim svjetlosnim uvjetima. Takoer, u mnogim sluajevima bljeskalica pomae pri dosvjetljavanju, za kvalitetnije boje i veu otrinu snimanog subjekta.

BlueToothOvo je najnoviji beini standard za spajanje i prijenos podataka kod razliitih digitalnih ureaja, pa tako i kod digitalnih fotoaparata te videokamera. BlueTooth koristi visoke frekvencije radiovalova za komunikaciju ureaja s osobnim raunalom ili drugim istovrsnim ureajem. Znaajka ovog standarda je lagana povezivost, poput infracrvene, ali bez potrebe za optikom vidljivou ureaja.

BMPJedan od najstarijih nekomprimiranih grafikih formata vrlo popularan pri operativnom sustavu Windows.

Bracketing (engl.)Teko prevodiv pojam na na jezik, koji emo jednostavno nazvati breketing (kako je ve uvrijeeno kod domaih fotografa). Ovaj pojam zapravo predstavlja automatsku izradu vie verzija jedne te iste snimke u vlastitim inaicama pod- i pre- ekspozicija. Obino je mogue namjestiti stupanj pod- i pre- ekspozicije za pola, jedan ili dva odjeljka zaslona, to olakava manje vjetim fotografima naknadni izbor eljene osvijetljenosti zavrne snimke.

Brojka vodiljaBroj koji oznaava izlaznu snagu ugraene ili vanjske bljeskalice vaeg fotoaparata, a uobiajeno se koristi za izraun pravilnog osvjetljenja snimanog motiva. Dananji kvalitetni automatski sustavi mjerenja potrebnog osvjetljenja bljeskalicama skoro u potpunosti su izbacili potrebu za samostalnim izraunom, pa se sve manje spominje brojka vodilja.

CCD(kratica od engl.: Charged Coupled Device)Poluvodiki ureaj, senzor (ip) osjetljiv na svjetlo koji se koristi za hvatanje svjetla koje pada na njega tijekom fotografiranja. Sastavljen je od fotoosjetljivih elija koje tvore piksele, a ono to veina korisnika digitalnih fotoaparata i videokamera ne zna, svjetlosni senzor nije osjetljiv na boje, ve samo na nijanse sivog. Da bi se dobila fotografija u boji, koriste se kolor filtri ispred svakog piksela, i to najee u RGBG slijedu (crveni, zeleni, plavi, zeleni).

CD-ROM(kratica od engl.: Compact Disk Read Only Memory)Najpoznatiji i jeftin nain pohrane velike koliine podataka, najprije kreiran za pohranu i distribuciju glazbe, danas nezaobilazan u bilo kojoj sferi uvanja podataka raunalnih zapisa. Vjerojatni kandidat za zamjenu popularnosti 'floppy' diska.

CMOS(kratica od engl.: Complementary Metal Oxide Semiconductor)Druga vrsta poluvodikog ureaja, tj. svjetlosnog senzora osjetljivog na svjetlo. Ve skoro odbaen od fotografske industrije kao skoro neupotrebljiv standard, prije nekoliko godina vraen je uspjeno u upotrebu, uglavnom kod profesionalnih digitalnih fotoaparata. Dananja vrhunska kvaliteta izrade svjetlosnih senzora CMOS tehnologijom ima jo jednu prednost njegova relativno jeftina izrada smanjuje finalnu cijenu inae vrlo skupih profesionalnih ureaja. Manje zagrijavanje CMOS senzora za razliku od CCD-a omoguuje izradu veih senzora u manjim kuitima, pa tako omoguuje izradu tijela fotoaparata koji e u potpunosti biti kompatibilni s objektivima dizajniranim za 35-milimetarski filmski standard.

CompactFlash (CF)Najee koritena izmjenjiva 'flash' memorijska kartica za pospremanje slikovnih i drugih informacija. Njihov dananji kapacitet kree se od 16 MB do 4 GB. Postoje u dva oblika - CF Tip I (debljine do 5 mm) ili CF Tip II (debljine do 9 mm). Najvei i najkvalitetniji proizvoai razvojem tehnologije naputaju CF Tip II, tako da je ve mogue pronai tanke CF Tip I memorijske kartice najveega kapaciteta.

'Crvene oi'(engl.: 'red-eye')Vrlo neugodan efekt prouzroen upotrebom bljeskalice i odbijanjem bljeska o unutarnje stjenke oka, tako da na finalnoj snimci izgledaju crveno. Od ovog efekta pate najvie fotoaparati kojima je ugraena bljeskalica smjetena vrlo blizu osi objektiva. Veina dananjih modela digitalnih fotoaparata vie-manje uspjeno otklanja ovu manu koritenjem predbljeska bljeskalice ili posebnim osvjetljenjem ugraenim u fotoaparat koje se pali prije ukljuenja glavnog bljeska tijekom okidanja.

Cvjetanje(engl.: blooming)Neugodan efekt prouzroen predugom ekspozicijom svjetlosnog senzora s previe svjetla, to za rezultat daje izoblienje subjekta snimanja, nestanak njegovih dijelova, kao i promjenu i izbljeivanje boja. Ovaj se efekt najee pojavljuje kod vrlo jeftinih digitalnih fotoaparata sa smanjenim tehnikim mogunostima i loom korekcijom automatske ekspozicije.

CMYK(kratica za engl.: Cyan, Magenta, Yellow, blacK)Ovo je sustav boja koje se koriste kod pisaa za izradu kolor ispisa. Veina kolor pisaa (poput inkjet, sublimacijskih i termalnih pisaa) koristi cijan, magenta, utu i crnu boju (suptraktivno mijeanje boja plus crna). Za razliku od ovog naina mijeanja boja, digitalni fotoaparati koriste primarnu crvenu, zelenu i plavu boju (RGB) pa je potrebna konverzija iz jednog u drugi sustav. Tako dolazi do pomaka boja, to je jedan od najeih problema obrade fotografija. Razvojem tehnologije digitalnih fotoaparata, pisaa, programske podrke i profila ovaj problem sve je manje primjetan u stvarnom radu pri ispisu fotografija.

Datoteka(engl.: file)Skup informacija kao to su tekstovi, muzika, fotografije, videozapisi i slino, koje se spremaju na memorijske kartice, tvrde diskove i ostale medije za pohranu i rad s istima.

Datoteni formatVrsta datoteke s posebnim nastavkom imena datoteke koja openito odreuje vrstu datoteke. Za slikovne datoteke to su najee JPEG, TIFF i BMP, a za videoisjeke su najee AVI, MOV i MPEG.

DC(kratica od engl.: Direct Current)Direktno baterijsko napajanje ureaja, npr. digitalnog fotoaparata. U takvu vrstu napajanja idu klasine baterije i akumulatorske baterije.

Digitalni filmVrlo esto upotrebljavan, a k tome i netono koriten termin koji oznaava memorijske kartice u upotrebi s digitalnim fotoaparatima.

Digitalni zumDodatna mogunost zumiranja na digitalnim fotoaparatima sa zumom ili jedina mogunost zumiranja na aparatima s obinim objektivom. Digitalni zum koristi samo isjeak punoga formata slike i samim tim daje finalnu fotografiju nie rezolucije. Preporuujemo dva pravila pri koritenju digitalnog zuma - u izborniku fotoaparata pronaite opciju digitalnog zuma i iskljuite je, dok je drugi savjet da ovu opciju vie nikada ne ukljuite. Isto pravilo primjenjivo je i kod digitalnih videokamera, ako vam je elja imati samo snimke najbolje kvalitete.

Dinamiki rasponRaspon preciznosti nivoa sivog ili nivoa boje na snimci od najnie do najvie razine. to vie podataka dinamikog raspona va digitalni fotoaparat moe registrirati, vie e finijih gradacija biti sauvano u finalnoj snimci, to e za rezultat dati ljepu i kvalitetniju snimku. Dananji profesionalni digitalni fotoaparati ve imaju vei dinamiki raspon boja i gradacija sivog od klasinih filmova i dijapozitiva, pa je njihova upotreba u profesionalnoj fotografiji u veini dananjih poslova postala neminovna.

DOF(kratica od engl.: Depth Of Field)Veinu korisnika digitalnih fotoaparata s loe prevedenim uputstvima buni ova kratica koja zapravo oznaava vrlo jednostavan fotografski pojam: dubinsku otrinu. Dubinska otrina je raspon duljine izotrenosti scene koju snimate. Raspon otrine direktno kontrolira zaslon objektiva. to je zaslon vie otvoren (manji F broj), plia je dubinska otrina, ili obrnuto, to je zaslon zatvoreniji (vei F broj), to e raspon dubinske otrine biti vei.

Download (engl.)Kako bismo svi po domae rekli da 'skidamo' fotografije s digitalnog fotoaparata ili memorijske kartice, ova engleska rije to jednostavno opisuje prijenos podataka s digitalnog aparata, videokamere, elektronske pote, Interneta i bilo koje druge datoteke i informacije s ureaja ili medija na drugi ureaj ili medij. Amaterski digitalni fotoaparati za prijenos podataka na osobno raunalo najee koriste USB suelje.

DPI(kratica sa engl.: Dots Per Inch)Oznaava najee koritenu mjerljivu vrijednost za opis rezolucije pisaa ili bilo koje druge ispisne jedinice, a takoer i rezoluciju monitora. DPI odreuje sposobnost ocrtavanja ili ispisa toaka po inu.

DPOF(kratica sa engl.: Digital Print Order Format)Ovaj relativno nov standard omoguuje istovremeni zapis informacija za ispis s fotografijom na medij pohrane slikovne datoteke. Ovim standardom omoguen je direktni odabir fotografije za ispis, s podatkom koliko komada treba ispisati i na koji nain. Bez ovog standarda danas gotovo i nema digitalnog fotoaparata, a i broj direktnih pisaa koji se spajaju na digitalni fotoaparat ili direktno koriste memorijske kartice za ispis fotografija nije zanemariv.

DRAM(kratica sa engl.: Dynamic Random Access Memory)Tip privremene memorije raunala i ostalih digitalnih ureaja poput digitalnih fotoaparata. Kada se ureaj iskljui, memorija se gubi. Ova vrsta privremene memorije uglavnom se koristi za snimanje slikovnih podataka prije njihovog trajnog pospremanja na memorijske kartice, a o njegovoj veliini nerijetko ovisi brzina fotografiranja u nizu, kao i koliine fotografija koje se odjednom mogu snimiti.

Dubina boje(engl.: color depth)Digitalne fotografije mogu pretpostaviti realnost informacije o bojama, a koliko e kvalitetno obaviti taj posao ovisi o dubini boja, to jest, o dubini bita. Dananji digitalni fotoaparati koriste se 24-bitnom dubinom boje, to omoguava prikazivanje 16 milijuna boja koje je ljudsko oko u stanju registrirati. Zato se 24-bitna dubina boje naziva i 'true color', to znai istinska boja.

DVD(kratica sa engl.: Digital Versatile Disc)Naziv DVD kod nas se openito koristi kao zajedniki naziv svih ureaja (snimai, playeri), standard zapisa, videosnimke (vrhunske kvalitete u 720 X 576 piksela, kao i 25 sliica u sekundi. Na PAL standardu i visoke kvalitete stereo zvuka od 48 kHz) kao i mediji na kojima se nalaze snimljeni materijali. Cijena ureaja za snimanje, dobavljivih za osobna raunala, toliko su postala jeftina da je snimanje i kopiranje videozapisa ili ogromnih koliina digitalnih fotografija postalo masovno i jednostavno. Ipak je jo potrebno paziti na osjetljivost DVD medija, jer i najmanje ogrebotine esto rezultiraju neupotrebljivou snimljenog materijala.

Kod najnovijih i dobavljivih DVD kamkordera jo je vrlo upitna njihova kvaliteta i isplativost, jer eventualna potreba za prikazivanjem snimke od samo nekoliko minuta na nekom od DVD playera zahtijeva tzv. 'finaliziranje' diska, a za tu radnju potrebno je i preko pola sata. Ujedno, snimanje drugim standardima (npr. miniDV) daje superiorniju kvalitetu slike od esto koritenog MPEG-2 standarda.

EkspozicijaKoliina svjetla koja pada na svjetlosni senzor digitalnog fotoaparata i kojom upravljamo odabirom brzine zatvaraa i veliinom odabranog zaslona (blende).

Preporuka za software!Download http://www.hdrsoft.com/Software sluzi za rjesavanje problema koji nastaje kada zelimo fotkati scenu sa sirokim dinamickim rasponom, odnosno prizor unutar kojeg imamo dvije vrste osvjetljenja - npr. imamo prisutne elemente eksterijera i interijera, kod zahtjevnih krajolika, i sl. Program moze spojiti nekoliko fotki razlicite ekspozicije u jednu racunajuci lokalne kontraste.

primjer sa sajta:

1/125

Elektroniko trailo(engl.: electronic viewfinder, krat. EVF)U pravilu maleni LCD (kratica sa engl.: liquid crystal display, hrv.: ekran od tekuih kristala) ekran s leom za uveavanje, koji je postavljen na mjesto normalnog traila i esto pri digitalnim fotoaparatima odigrava funkciju znatno skupljeg optikog traila jednookog zrcalnog fotoaparata (no najee uz loiju kvalitetu). Za razliku od digitalnih fotoaparata, gotovo je uvijek prisutan kod digitalnih kamkordera.

ERI-JPEG(kratica, engl.: Extended Range Imaging technology)Nova vrsta slikovnog datotenog formata. Klasinoj jednostavnosti JPEG formata pridodaje osobine profesionalnog RAW formata (iri dinamiki opseg, kao i raspon boja). Uglavnom se koristi kod profesionalnih digitalnih fotoaparata.

EXIF(kratica od engl.: Exchangeable Image File Format)Ovo nije zasebna vrsta slikovnog datotenog formata, nego je ugraena dodatna informacija u postojeoj datoteci zabiljeena tijekom snimanja fotografije, a sadri podatke o postavkama fotoaparata i ekspozicije. Neki od popularnih programa za obradu fotografija na osobnim raunalima u mogunosti su proitati te informacije, no veina ih nakon eventualne obrade fotografije pri ponovnom pospremanju te informacije gubi.

Exif Print(Exif 2.2)Novi neovisni standard zapisa dodatnih informacija. Digitalni fotoaparat koji podrava ovaj standard, sprema u datoteku dodatne podatke (poput onih je li snimka snimljena u nonim uvjetima, s bljeskalicom, je li snimljen portret, sportska snimka, krajolik i sl.), a koji se automatski upotrebljavaju pri jednostavnijoj i inteligentnoj naknadnoj obradi pri koritenju kompatibilne aplikacije (za obradu ili ispis).

rezultat spajanja gornje tri fotke:

1/2

1/15

RjenikAberacija a) Sferna Pojava koja nastaje uslijed toga to se zrake paralelnog svjetlosnog snopa na rubu lee ili jednostavnog objektiva lome jae nego one blie optikoj osi. To je posljedica sferinog oblika lee, a vea je to je lea vie ispupena. Oituje se neotrinom slike, naroito na rubu. b) Kromatska Pojava koja nastaje uslijed toga to se zrake bijelog svjetla prolazom kroz leu ili jednostavni objektiv rastavljaju na zrake osnovnih boja koje se ne sastaju u istom aritu. Oituje se spektralnom obojenou kontura i nedovoljnom otrinom slike.

Aditivni postupak je nain dobivanja fotografije u prirodnim bojama u kojem se koristi pojava da se svaka postojea boja moe proizvesti tako da se svjetlosti jedne od triju osnovnih boja (crvene, zelene ili plave) pridodaju u odreenim proporcijama svjetlosti drugih dviju osnovnih boja.Akromat Objektiv ija kombinacija lea znatno umanjuje kromatske aberacije.

Alaun Kemikalija koja se koristi za otvrivanje elatine. Moe se koristiti kao posebna otopina ili u vezi s kiselim fiksirnim kupkama.

Alkalije Opi naziv za lunate tvari koje se dodaju razvijakoj otopini da bi se ubrzalo razvijanje i pojaalo zacrnjenje fotografskog sloja.Amonij-klorid Kemikalija koja se koristi u tonerima i izbljeivaima.Amonij-persulfat Kemikalija koja se koristi u oslabljivanima za smanjivanje kontrasta. Amonij-sulfid Kemikalija koja se koristi u tonerima za sepija-ton i kao sastavni dio nekih pojaivaa. Amonij-tiosulfat Osnovni sastojak brzih fiksirnih kupki. Nerazvijene srebro-halogenide pretvara u spoj topiv u vodi.

Anamorfni objektiv Objektiv koji ima sposobnost zgunjavanja sadraja slike po irini ili visini. Koristi se i za projekciju slike na iroko platno. Anastigmat Objektiv ija konstrukcija spreava pojavu astigmatizma.Antihalo-sloj Sloj na filmu koji apsorbira svjetlo to prolazi kroz sloj emulzije. Na taj se nain uklanja djelovanje svjetla koje se reflektira od podloge filma.

Aplanat Objektiv koji spreava pojavu sferne aberacije.

Apokromat Objektiv iji sustav potpuno uklanja kromatsku aberaciju. Obojene zrake svjetla lomi pod istim kutom. To je savreno korigiran objektiv koji se najee koristi za grafiku reprodukciju.Apsorpcija Kad svjetlost padne na neku povrinu, bar jedan njezin dio povrina upije pri emudolazi do slabljenja reflektiranog svjetla.ASA American Standards Association. Sistem za oznaavanje osjetljivosti filma na osnovi kojeg proizvoai svoje filmove uvrtavaju u odreenu vrstu u granicama njihove osjetljivosti na svjetlo. to je broj ASA vei, vea je i osjetljivost filma. Vrijednosti ASA rastu strogom aritmetikom progresijom (film od 400 ASA dvostruko je osjetljiviji no film od 200 ASA). Osjetljivost filma izraena u ASA-brojevima oznaena je na kutiji filma. Astigmatizam Nemogunost objektiva da meusobno okomite linije izotri u istoj ravnini.B Oznaka na skali vremena kod zatvaraa kad on ostaje tako dugo otvoren dok drimo pritisnut okida.Bakreno toniranje Kemijski proces kojim se tonira crno-bijela fotografija. Bakreni toner na eksponiranim podrujima stvara topli purpurno-crvenkasti ton.

Bareljef Fotografski efekt koji nastaje kad se negativ, i pozitiv iste slike, uz mali pomak kontura, zajedno kopiraju ili poveavaju.

Baritni sloj Sloj barij-sulfata na fotografskom papiru koji daje osnovnu bjelinu u slici.

Boraks Blaga luina koja se koristi u sitnozrnatim otopinama razvijaa.Bromidni papir Fotografski papir osjetljiv na svjetlo; koristi se za izradu crno-bijelih kopija.

BSI Kratica za British Standard Institute.Daljinomjer Optiko-mehaniki ureaj kojim mjerimo udaljenost izmeu predmeta snimanja i foto--aparata.Dijapozitiv Pozitivna slika na prozirnoj bezbojnoj podlozi.

DIN Deutsche Industrie Normen. Sistem za oznaavanje osjetljivosti filma pomou koje proizvoai svoje filmove uvrtavaju u odreenu vrstu u granicama njihove osjetljivosti na svjetlo. Vrijednosti u DIN-ima rastu logaritamskom progresijom, a poveanje od + 3 znai udvostruavanje osjetljivosti filma (film od 23 dvostruko je osjetljiviji od filma osjetljivosti 20).Dubina arita Udaljenost do koje se moe pomaknuti ravnina filma, a da slika ostane prihvatljive otrine bez mijenjanja poloaja arita objektiva. Dubinska otrina Udaljenost izmeu najblie i najudaljenijetoke u podruju snimanja koja ostaje prihvatljive otrine. Dugoarini objektiv Objektiv ija je arina duina vea od dijagonale negativa.

Duina kiselina Koristi se u proizvodnji srebro-nitrata i u tonerima kao osnova za izbljeivanje. Pazite jer je vrlo korozivna.Ekspozicija Ekspozicija je, u fotografskom smislu, produkt jaine svjetla i vremena osvjetljavanja. Jaina svjetla se kontrolira podeavanjem otvora zaslona, a vrijeme podeavanjem brzine zatvaraa. Emulzija Materijal osjetljiv na svjetlo, nanesen na odgovarajuu podlogu. Prema vrsti emulzije razlikujemo razne vrste filmova i foto-papira. Emulzijski sloj je sastavljen od kristalia srebro--halogenida uklopljenih u elatinu.Farmerov oslabljivao Otopina kalij-fericijanida i natrij-tiosulfata koja se koristi za izbljeivanje negativa i kopija. Fenidon Razvijaka tvar za sitnozrnate razvijae. Kao manje otrovna tvar, sve vie zamjenjuje metol.Fiksiranje Kemijski postupak kod obrade negativa i pozitiva. Fiksiranjem se neeksponirani srebro-halogenidi pretvaraju u spoj srebra, topiv u vodi.

Film Fotografski materijal, tj. emulzija osjetljiva na svjetlo nanesena na prozirnu podlogu.

Filtar Obojeno prozirno staklo ili elatina koji mijenjaju kvalitetu svjetla to prolazi kroz njih. Fish-eye objektiv Ekstremno irokokutni objektiv koji obuhvaa kut vei od 100, a ponekad i od 180. Dubinska otrina je na snimcima takvim objektivom praktiki beskonana pa stoga izotravanje nije potrebno.

Format Veliina negativa, papira ili vidnog podruja aparata.

Fotoelektrina elija (lanak) elija osjetljiva na svjetlo koja ili stvara elektricitet kad svjetlo padne na nju (selenska elija), ili mijenja otpor kad svjetlo padne na nju (kadmij-sulfidna elija). Obje vrste elija koriste se za rad elektronskih svjetlomjera. Fotogram Uzorak ili oblik koji emo dobiti kad neki predmet stavimo na materijal sa emulzijom osjetljivom na svjetlo i osvijetlimo. Na taj nain, bez upotrebe foto-aparata moemo dobiti razne slike.Gradacija Brojana i terminoloka oznaka kontrastnosti foto-papira: 0-1 mekani2 normalni3 tvrdi45 vrlo tvrdi.Gustoa negativa Naziv za koliinu srebrnog taloga nastalog u emulziji eksponiranjem i razvijanjem.Halacija Sekundarna rasprena slika koja obino nastaje na svijetlim podrujima negativne slike. Do nje dolazi direktnim prolaenjem svjetla kroz emulziju i reflektiranjem od podloge. Konture na taj nain nastale slike ne poklapaju se potpuno s konturama slike na filmu.

Halogena arulja Suvremen naziv za jodnu arulju. Hidrokinon Razvijaka tvar. Sa jakim luinama izaziva snaan proces razvijanja osvijetljenog srebro-halogenida i doprinosi kontrastnosti slike.

High key Stil u fotografiji u kojem prevladavaju svijetle plohe s malo tamnih detalja za razliku od low key gdje prevladavaju tamne plohe s malo svijetlih detalja.I Oznaka za brzinu zatvaraa kod nekih jeftinih i jednostavnih fotoaparata. I obino oznaava brzinu od 1/60 sekunde.

Indeks loma Brojana vrijednost koja pokazuje sposobnost nekog prozirnog sredstva da lomi svjetlost.Infracrveno svjetlo Dio elektromagnetskog spektra, nevidljiv za ovjeje oko. Postoje posebni filmovi koji su osjetljivi na infracrveno svjetlo. Oni registriraju sliku kakva se ne moe dobiti na obinoj fotografskoj emulziji. IR (ili R) Oznaka upisana crvenim slovima na mnogim objektivima, a ukazuje na promjenu poloaja arita kod snimanja filmom za infra-crvenu svjetlost.Iris-zaslon Zaslon iji se otvor mijenja rastvaranjem ili zatvaranjem metalnih listia ime se pri ekspoziciji regulira koliina svjetla koje pada na film.

Izbljeivanje Kemijski proces koji crno metalno srebro slike pretvara u bezbojni srebrni spoj. To je obino prvi stupanj u postupku toniranja i pojaavanja negativa, te vaan stupanj obrade materijala za fotografiju u boji. Izvaci boja negativa Komplet (obino od tri) crno-bijelih negativa snimljenih kroz plavi, zeleni i crveni filtar.Kadmij-sulfidna elija (lanak) (CdS) elija koja se koristi za rad elektrinog svjetlomjera. Kad kroz nju proe elektrina struja, elija mijenja otpor upravno proporcionalan koliini svjetla koje padne na nju. Kalij-bikromat Kemikalija koja se koristi u otopinama za pojaavanje negativa. Kalij-bromid Kemikalija koja se koristi kao sredstvo za usporavanje i bistrenje u razvijakim otopinama.

Kalij-citrat Kemikalija koja se koristi u tonerima za plavi ton. Kalij-fericijanid Kemikalija koja se koristi kao sredstvo za izbljeivanje (Farmerov oslabljiva).Kalij-hidroksid Jaka luina koja se koristi u otopinama visokokontrastnih razvijaa.

Kalij-karbonat Srednje jaka luina koja pojaava djelovanje razvijakih tvari u razvijakim otopinama.Kalij-permanganat Kemikalija koja se upotrebljava u nekim izbljeivaima i oslabljivanima.

Kaseta 1. Plastine ili metalne spremnice u koje se pakira film namijenjen tritu iroke potronje; 2. Sastavni dio aparata veih formata, a slui kao nosa filma.Kelvin (K) Mjerna jedinica na skali apsolutne temperature. Pomou kelvina se mjeri temperatura boje izvora svjetlosti. Kilovat (kW) Mjera za elektrinu snagu pa prema tome, indirektno, i za jainu svjetla. 1 kW ima tisuu vata (W).Kloridni foto-papir Papir za kopiranje u ijoj se emulziji nalazi srebro-klorid. Niskoosjetljiv je i obino se koristi za kontaktno kopiranje.Klorovodina kiselina (solna kiselina) Kemikalija koja se koristi u nekim otopinama za izbljeivanje.Koma Vrsta aberacije objektiva. Svijetle toke se na podruju izvan optike osi ne ocrtavaju kao toke ve kao razvuene krune mrlje (kometi). Komplementarne boje Dvije boje zovemo komplementarnima ako u pogodnom omjeru zajedno daju bijelo svjetlo. U fotografiji se pritom misli na svjetlo odreene boje, a ne na pigmente. Osnovna boja: plava zelena crvena Komplementarna boja: uta, purpurna. modraKondenzor Sastavni dio aparata za poveavanje ili projekciju koji se sastoji od jedne ili vie lea, a slui za skupljanje svjetla u snop koji e jednoliko osvijetliti negativ ili dijapozitiv.Kontaktni papiri Niskoosjetljivi papiri koji se koriste samo za kontaktno kopiranje negativa.

Kontinuiran ton Izraz koji se koristi za oznaavanjezastupljenosti svih sivih tonova na crno-bijelim fotografijama.

Konzervans Kemikalija (obino natrij-sulfit) koja se koristi u razvijakim otopinama da sprijei autooksidaciju razvijakih tvari. Korekcioni filtri Filtri koji osjetljivost na boje odreene emulzije prilagoavaju osjetljivosti na boje oka.Kratkoiarisni objektiv Objektiv ija je arina duina manja od dijagonale negativa.Latentna slika Nevidljiva slika nastala u fotografskoj emulziji prilikom ekspozicije; razvijanjem postaje vidljiva.

Lea Komad stakla omeen s dvije sferne povrine. Ima sposobnost skretanja svjetla. Lea rastresaa Lea u kojoj se paralelan snop zraka svjetlosti nakon loma pretvara u divergentan snop.

Lea sabiraa Lea u kojoj se paralelan snop zraka svjetlosti nakon loma pretvara u konvergentan snop.Makrofotografija Ekstremni krupni plan koji se dobiva snimanjem foto-aparatom bez mikroskopa. Naziv se obino odnosi na slike koje su do 10 X vee od podruja predmeta koji snimamo.Meuprstenovi Metalni prstenovi koji se koriste kod foto-aparata s izmjenljivim objektivima kao sredstvo kojim se moe poveati udaljenost izmeu filma i objektiva.Metol Razvijaka supstancija koja ima blago djelovanje. S blagim luinama tvori osnovu mnogih razvijaa. Daje mekanu sliku.

Mijeh je tuljac od naboranog neprozirnog materijala to ga imaju neki vei tipovi fotografskih aparata. Moe se rastezati i stiskati u svrhu mijenjanja razmaka izmeu objektiva i zaslona da bi se dobila to otrija slika.Mikrofotografija Naziv za podruje snimanja vrlo malih predmeta. Fotografiranje se obino vri foto-aparatom koji je montiran na mikroskop. Tim nainom se mogu dobiti poveanja znatno iznad 10 X.

Mjehurii zraka Za vrijeme obrade negativskog materijala na povrini emulzije nastaju mjehurii zraka koji se uklanjaju okretanjem posude za razvijanje u vremenskim razmacima koje preporua proizvoa.

Mjestimina kontrola Naziv kojim se misli na postupke nadosvjetljavanja i zadravanja pri poveavanju.Monokupka Otopina koja u sebi sadri svojstva i razvijaa i fiksira i tako omoguava brzu i praktinu obradu materijala.Vrijeme razvijanja je unaprijed odreeno te stoga ne postoji mogunot pogreke u tom pogledu.Montaa Slika komponirana pomou vie fotografija koje su ili postavljene jedna preko druge ili jedna pokraj druge. MQ Simbol za azvijake otopine koje sadre razvijake tvari metol i hidrokinon.Mrena Jednolino sivilo neosvijetljenog dijela razvijenog fotografskog sloja.Mutno staklo Bezbojna staklena ploa s jedne strane nagrizena pijeskom ili fluorovodinom kiselinom (matirana). Kod refleksnih fotoaparata i aparata za izravno promatranje slui za kontrolu otrine.Nadosvjetljavanje Nain mjestiminog produavanja ekspozicije kod poveavanja slika.

Natrij-bikromat Kemikalija koja se koristi u otopinama pojaivaa i izbljeivaa.Natrij-hidroksid Jaka luina koja se koristi u otopinama visokokontrastnih razvijaa.

Natrij-karbonat Kemikalija koja se esto koristi kao srednje jakaluina Zi veinu razvijaa.

Natrij-sulfid Kemikalija koja se koristi u tonerima. Neugodnog je mirisa.Natrij-sulfit Kemikalija koja se koristi kao konzervans u mnogim razvijakim otopinama. Natrij.tiosulfat Kemikalija koja tvori osnovu mnogih fiksirnih otopina. Pretvara neeksponirane netopive srebro-halogenide u topive spojeve.Negativ Slika nastala pomou fotografskog aparata na filmu nakon razvijanja, a prikazuje predmete u obrnutim odnosima tamnih i svijetlih povrina.

Newtonovi kolobari Kad priljubimo dvije prozirne povrine (npr, od stakla) koje na nekim mjestima ne prianjaju potpuno, pojavljuju se prstenovi svjetla u boji koje zovemo Newtonovi kolobari. Obino se javljaju prilikom poveavanja i ustakljivanja dijapozitiva pa stvaraju potekoe.Octena kiselina Kemikalija koja se kao sastavni dio prekidne kupke koristi za zaustavljanje razvijanja i neutralizaciju razvijaa prije fiksiranja. Za prekidnu kupku kod obrade negativa i papira obino se upotrebljava 2% otopina.Optika os Zamiljeni pravac to prolazi kroz sredite i arite objektiva.Ortokromatski materijalFotografska emulzija osjetljiva na itav vidljivi dio spektra osim na crveni. Ima poveanu osjetljivost na plavu svjetlost.

Osjetljivost Izraz kojim se u fotografiji misli na osjetljivost fotografske emulzije na svjetlo. Osjetljivost filma biljei se u ASA i DIN vrijednostima. Oslabljiva Otopina u kojoj smanjujemo gustou zacrnjenja razvijene fotografske emulzije. Oslabljivanje Postupak oslabljivanja pretamnih negativa koji su posljedica preduge ekspozicije ili predugog razvijanja. Primjenjuje se ako na odabranim podrujima pozitiva elimo dobiti jae bjeline.Osnovne boje Tri osnovne ili primarne boje spektra su plava, zelena i crvena. (U slikarstvu se osnovnim bojama smatraju plava, uta i crvena.)Osvijetljenost Mjerljiva koliina emitiranog ili reflektiranog svjetla.Pankromatski materijalFotografska emulzija osjetljiva na sve boje vidljivog spektra. Neto manje je osjetljiva na zelenu.

Paralaksa Pojava koja se oituje kao razlika izmeu slike koja se vidi kroz promatraki sistem fotoaparata i slike koja je snimljena kroz objektiv. Razlika je uoljivija kod predmeta koji su od objektiva udaljeni manje od 2 m. Samo kod dvookih refleksnih fotoaparata i aparata s optikim trailom i ugraenim daljinomjerom paralaksa je potpuno uklonjena.

Parafenilenediamin Razvijaka tvar za sitnozrnate razvijae.

Perspektiva Prikazivanje prostora i trodimenzionalnih predmeta u dvije dimenzije. linearna: efekt dubine dobiven je proporcionalnim smanjivanjem udaljenih predmeta pri emu svi usporedni pravci i usporedne plohe konvergiraju prema jednoj toki; zrana: efekt dubine kao posljedica izmaglice u daljini. Najvidljivija je na snimkama nainjenim dugoarinim objektivima.PH-vrijednost Brojana vrijednost kojom se izraava lunatost odn. kiselost otopine. PH 7 oznaava neutralnu otopinu. Otopine iji je PH vei od 7 su lunate, a otopine iji je PH manji od 7, kisele su.

Ploa Prvi negativski materijal: staklena ploa prekrivena fotografskom emulzijom. Pojaavanje Postupak ispravljanja premalo zacrnjenih negativa koji su posljedica prekratke ekspozicije ili prekratkog razvijanja. Postupci pojaavanja osnivaju se na taloenju nekog metala ili metalnih spojeva tamne boje na srebro to ini negativsku sliku.

Polarizacija Svjetlost se prostire u valovima koji titraju u svim smjerovima pod pravim kutom na smjer prostiranja. Upotrebom polarizacijskog filtra moe se postii da svjetlost titra samo u jednoj ravnini ime emo smanjiti jake reflekse.Poveanje Fotografija koja je vea od veliine negativa. Izraz se obino koristi kao naziv za slike na papiru koje smo iz negativa dobili pomou aparata za poveavanje.Pozitiv Slika na papiru ili dijapozitiv-filmu sastavljena od svijetlih i tamnih podruja koja odgovaraju svjetlu i sjeni stvarnog predloka.PQ Simbol za razvijake otopine koje sadre razvijake tvari fenidon i hidrokinon. Prekidna kupka Kemijska kupka iji je cilj da zaustavi razvijanje i neutralizira zaostali razvija u sloju emulzije.

Preobratni materijali Fotografski materijal koji direktnom obradom nakon ekspozicije u foto-aparatu daje pozitiv-sliku. Preobratnim postupkom se dobivaju crno-bijeli ili dijapozitivi u boji.

Prevueni objektivi Objektivi ija je povrina prevuena slojem magnezij-fluorida ili natrij-fluorida koji smanjuje neeljenu refleksiju svjetla na povrinama lea objektiva.Prizma Prizma je optiko tijelo od prozirnog materijala ije se plohe sijeku pod odreenim kutovima. Ima sposobnost loma svjetlosti to prolazi kroz nju.

Projektor Sprava za projiciranje dijapozitiva na svjetlu plohu u svrhu dobivanja vee slike.

Purpurna boja Boja komplementarna zelenoj. Nastaje mijeanjem crvene i ljubiaste.Rasklopna vrata Pomagalo kojim se na spot projektorima i reflektorima irokog snopa moe podeavati irina snopa svjetlosti.

Ravnina otrine (ariina ravnina) Zamiljena ravnina, koja pod pravim kutom na optiku os prolazi kroz arite. Ona predstavlja ravninu slike kad je objektiv foto-aparata izotren na znak beskonano.

Ravnina slike Ravnina, pod pravim kutom na os objektiva, na kojoj se stvara otra slika. to je predmet snimanja blie, ravnina slike je udaljena od objektiva.

Razvija Kemijska kupka koja latentnu sliku pretvara u vidljivu.

Razvijanje Postupak pretvaranja srebro-halogenida u crno metalno srebro.Redukcijsko sredstvo Redukcijsko sredstvo pretvara eksponirane srebro-halogenide u crno metalno srebro. Refleksija Odbijanje svjetlosnih zraka od neke glatke povrine (npr. zrcala, tekuine, metala).

Refleksni foto-aparat Vrsta foto-aparata koja za promatranje slike na mutnom staklu traila koristi zrcalo pod kutom od 45.

Reflektor Svaki materijal od kojeg se moe reflektirati svjetlost.Rehalogenizacija Pretvaranje crnog metalnog srebra natrag u srebro-halogenide (u postupku izbljeivanja).Retikulacija Jednolini, naglaeni mreasti uzorak na emulziji nastao iznenadnim i velikim promjenama u temperaturi, lunatosti ili kiselosti izmeu pojedinih etapa postupaka obrade.Selenska elija (lanak) elija osjetljiva na svjetlo koristi se za rad odreenim svjetlomjerom. Proizvodi struju koja je upravno--proporcionalna koliini svjetla koje pada na eliju. Selenske elije ne daju precizne rezultate pri vrlo slaboj rasvjeti. Senzitometrija Znanstveno prouavanje reagiranja fotografskih materijala na ekspoziciju i razvijanje.Sigurnosno svjetlo Rasvjetna tijela sa zatitnim filtrima koja se koriste za rad u foto-laboratoriju. Mnogi fotografski materijali, osim pankromatskog filma neosjetljivi su na neke boje. To se svojstvo koristi tako da zatitni filtar bude one boje na koje je materijal neosjetljiv. Tako uz rasvjetno tijelo zatieno odreenim filtrom moete rukovati materijalom, a da on ne bude osvijetljen.

Sistem foto-aparata Obuhvaa sve vrste objektiva i pomonog pribora koji se mogu koristiti uz odreeni foto-aparat. Istim izrazom se naziva i nain konstrukcije objektiva ili aparata. Sjeeni film Negativski materijal u obliku ravnih pojedinanih komada filma veliine obino 4X5 ina (10,2 X 12,7 cm) ili vei. Upotrebljavaju se u kasetama velikoformatnih aparata. Sjenilo Metalni tuljak koji se stavlja na prednju stranu objektiva, a spreava da neeljeno svjetlo pada na povrinu objektiva.

Sloeni objektiv Objektiv konstruiran pomou dvije ili vie lea.SLR Kratica od Single lens reflex, to na engleskom znai: jednooki refleksni aparat. Solarizacija Fotografska pojava (naziva se i Sabatierov efekt) koja nastaje kad negativ toliko preeksponiramo da se slika preobraa u pozitiv.

Spot-svjetlo Umjetni izvor svjetla s projekcionom aruljom i objektivom. Daje otro svjetlo ija se irina snopa moe kontrolirati.

Srebro-halogenidi Zajedniko ime za spojeve srebra i halogenih elemenata: klora, broma i joda ijise kristalii osjetljivi na svjetlo nalaze u fotografskoj emulziji.

Stabilizacija Nadomjestak za fiksiranje. Pretvara neeksponirane srebro-halogenide u stabilne spojeve neosjetljive na svjetlo, koji ostaju u emulziji. Pranje nije potrebno.Stranja projekcija Nain projekcije kojim u ateljeu moete dobiti eljenu pozadinu za snimanje odreenih situacija.

Svjetlomjer Ureaj za mjerenje koliine svjetla koje pada na predmet ili se od njega reflektira. Konstruiran je veinom tako da su dobivene vrijednosti iskazane u podacima korisnim za fotografiranje, tj. u veliini otvora i vremenu eksponiranja. Svjetlost Vidljivielektromagnetski valovi. Obuhvaa valne duine izmeu 4000 i 7200 A (400 i 720 nanometara).

Sumporna kiselina Kemikalija koja se koristi u nekim oslabljivaima. Vrlo korozivna. Suptraktivni postupak je nain dobivanja fotografije u prirodnim bojama u kojem se koristi pojava da se svaka postojea boja moe proizvesti proputanjem bijele svjetlosti kroz tri filtra odgovarajue propusne moi od kojih je jedan ute, drugi purpurne, a trei modrorzelene boje. Prilikom prolaska svjetlosti svaki filtar oduzme od bijele svjetlosti neku od spektralnih boja pa kao rezultat preostaje ona boja koju1 propuste sva tri filtra.T Oznaka na skali vremena kod zatvaraa kod koje on ostaje tako dugo otvoren dok ponovno ne pritisnemo okida.

Temperatura boja Ljestvica oznaena kelvinima, za izraavanje kvalitete boja izvora svjetla.

TLR Kratica 6d Twin lens reflex, to na engleskom znai: dvooki refleksni aparat. Toka arita Toka u ravnini otrine gdje optika os objektiva prolazi pod pravim kutom.

Trobojni film Naziv za film kojim se dobivaju slike u boji. Ima tri sloja osjetljiva na vidljivi spektar boja. Gornji sloj osjetljiv je na plavo svjetlo, srednji na zeleno, a donji na crveno.Upadno svjetlo Svjetlo koje pada na predmet snimanja. Mjeri se s pozicije objekta prema izvoru svjetlosti.Usporiva Sastavni dio razvijake otopine ija je zadaa da usporava razvijanje i smanjuje utjecaj razvijake tvari na neeksponirane srebro-halogenide. Svojimdjelovanjem spreava nastajanje mrene, tj. jednolinog sivila neosvijetljenog fotografskog sloja. Vidni kut Najiri mogui kut izmeu dvije zrake koje prolaze kroz objektiv i formiraju sliku prihvatljive kvalitete unutar odreenog formata negativa. Vodikov-peroksid Kemikalija koja se koristi kao sredstvo za razbistravanje.Zadravanje Nain mjestiminog skraivanja ekspozicije kod poveavanja slika.

Zakrivljenost polja Aberacija objektiva uslijed koje dolazi do zakrivljenosti plohe slike u aritu.

Zatvara Mehanizam kojim se regulira vrijeme eksponiranja filma u foto-aparatu. Kod modernih aparata najee se koriste zavjesni i centralni zatvarai; centralni zatvara je ugraen u objektiv, a sastoji se od 3 do 5 tankih listia prilikom ijeg otvaranja dolazi do ekspozicije; zavjesni se zatvara sastoji od dvije prune zavjese koje se jedna za drugom kreu ispred filmske povrine kod ega dolazi do ekspozicije.Zlato-klorid Kemikalija koja se koristi u tonerima za plavi i zeleni ton. Topiva je u vodi.

Zrcalni objektiv Objektiv koji uz lee koristi i jedno ili vie zrcala. To je teleobjektiv koji uz malu izvlaku ima veliku arinu duinu. To se postie tako da se zrake svjetlosti reflektiraju nekoliko puta unutar cijevi objektiva prije no to padnu na fotografsku emulziju.Zrno Na fotografskoj slici zrna srebra stvaraju vidljivu strukturu najuoljiviju na podrujima sivog tona.arina duina Udaljenost izmeu sredita objektiva i ravnine otrine kad je objektiv izotren na beskonano. elatina Sredstvo u koje su uklopljeni kristalii srebro--halogenida osjetljivih na svjetlo. elatina slui kao vezivo koje srebro-halogenide uvruje na godlogu.Zeljezo-klorid Kemikalija koja se koristi u nekim otopinama izbljeivaa. Najee se primjenjuje kod negativskih materijala.iani okida Pomagalo koje se koristi za mirno okidanje. Spreava da tijelo foto-aparata doe u doticaj s rukom te tako spreava trenju aparata kod dugih ekspozicija.