Rijeka Dunav

Rijeka DunavNataa Dermiek

Geografijadruga najdua i druga vodom najbogatija rijeka u Europiizvire u Schwarzwaldu (umovit planinski kraj u pokrajini Baden-Wrttemberg, na jugozapadu Njemakenastaje spajanjem rjeica Brigach i Bregavaan meunarodni plovni put plovan gotovo cijelom duinomslui kao granica na 1 070,9 kilometara, to je 37% njezine ukupne duineizvor Brega je na 1 078 metara visineprelazi dui put, pa se zemljopisno smatra izvorom DunavaDvije rjeice spajaju se u Donaueschingenu gdje se, u parku dvorca, nalazi fontana iz 19. stoljea zvana Donauquelle koja simbolizira slubeni izvor rijekebrzina protoka Dunava kod Apatina je 1,5 - 2,0 metara u sekundi

Dunavske zemlje od izvora prema uutee kroz ili ini granicu deset drava: Njemaka Austrija Slovaka Maarska Hrvatska Srbija Bugarska Rumunjska Moldavija Ukrajina

EtimologijaIme rijeke na:hrvatskom, srpskom i bugarskom: Dunav (irilicom: )umunjskom: DunreaMaarskom: DunaSlovakom: Dunajukrajinskom i ruskom: njemakom :Donauengleskom i francuskom: Danube turskom: Tuna

sva imena dolaze od latinskog izvornika Danubius koji je bio rimski rijeni bog

Hidrologija

jedina velika europska rijeka koja tee od zapada prema istoku2850 kilometaracrnomorski sljevsliv Dunava ima povrinu od 805.000 km28 pritoka koje se smatraju vanijima (protok vode izmeu 22 m/s-Ipel i 1.722 m/s-Sava)veinom pritjeu s desne strane

GeologijaEuropsko razvoe granica izmeu sljeda Dunava i Rajnevode s Alpa koje danas ulaze u Rajnu nekada su tekle u izvorni Dunav (Urdonau)veina alpskih voda je poela tei u Rajnu, zbog ega je dananji gornji Dunav mnogo manji od prijanjegteren karakterizira porozni vapnenac, a budui da je razina poloaja Rajne nia od razine poloaja Dunava, podvodne rijeke odnose mnogo vode iz Dunava u RajnuS obrizom da ogromne koliine podvodne vode nagrizaju vapnenac, pretpostavlja se da e gornji tok Dunava jednog dana i potpuno nestati u korist Rajne

Schlgener Schlinge, podruje u kojem Dunav mijenja smjer za 180, nalazi se otprilike 70 kilometara poslije granice Njemaka-Austrija

Gospodarstvo vaan izvor pitke vode za deset milijuna ljudi koji ive uzdu rijekePet dunavskih zemalja koriste Dunav kao znaajan izvor energije: Njemaka, Austrija (11), Slovaka, Srbija i Rumunjskadanas najvea hidroelektrina centrala u Europi hidoelektrana erdapDunavska voda koristi se za hlaenje u tri nuklearne elektrane:Nuklearna elektrana Kozloduj (Bugarska)Nuklearna elektrana Cernavod (Rumunjska)Nuklearna elektrana Paks (Maarska)

najvei proizvoa hidroelektrine energije u JI Europi proizvode elektrinu energiju u 7 hidroelektrana

Osnovni parametri i pokazatelji hidroelektrana su: maksimalna kota uspora: 69,50m iznad J.M. neto pad: 27,16 m protok: 4800 m3/s ukupna snaga elektrane: 1026 MW prosjena godinja proizvodnja: 5,65 milij. kWh HE ERDAP14

He erdap 1izgradnja hidroelektrana izazvala utjecaje na ivotnu sredinuu akumulacijama se odvijaju procesi tokom kojih dolazi do znaajnog pada kvalitete voda, a kojima najvie doprinose organske tvari i otpad uneseni u akumulacijemogui utjecaj se prostire na oko 180.000 ha u priobaljumnotvo pregrada u gornjem toku Dunava (29 u D, 9 u Au) bitno utjee na ihtiocenoze; radikalan primjer: brana Gabikovo na slovako-maarskoj granici - ulov riba smanjila na srednji tok, kamo pripada Hrvatska - takoer se uoava tendencija pada udjela bentofanih i fitofilnih vrsta ribadonji tok Dunava - ulov je spao na ; sastav vrsta radikalno promijenjen, s drastinim padom udjela jesetrovki, tuka i linjakaUzroci, osim gradnje brana, poveana koncentracija nutrijenata i tekih metala, krivolov i prijelovUtjecaj gradnje hidoelektrana na faunu ribaDunavska voda koristi se za hlaenje u tri nuklearne elektrane:Nuklearna elektrana Kozloduj (Bugarska)Nuklearna elektrana Cernavod (Rumunjska)Nuklearna elektrana Paks (Maarska)

Poplavna podruja Dunavaue Drave u Dunav jedno od najveih preostalih poplavnih podruja Dunava u itavoj Srednjoj Europiod Seksarda u Maarskoj do Dalja u Hrvatskoj, odnosno Bogojeva u SrbijiPoplavni dijelovi iste cjeline kao to su Gemenc, Beda, Mente (Maarska), Karapanda, arkanj, Vrblje, Monotorski i Apatinski rit (Srbija) i Kopaki rit (Hrvatska) razdvojeni su granicamaMaarska: Nacionalni park Drava DunavHrvatska: Park prirode Kopaki ritSrbija: Specijalni rezervat prirode Gornje PodunavljeNavedeno podruje ima i svoj meunarodni znaaj Ramsarskim podrujem obuhvaeno je 35.723 hektaraFlora i fauna Dunav prolazi kroz vie klimatskih zona i raznolik okoliraznolikost biljnog i ivotinjskog svijeta du rijekeEkoloki zatiena podruja su:Park prirode Gornji Dunav (Naturpark Obere Donau)Prirodni rezervat Donauleiten (Naturschutzgebiet Donauleiten)Nacionalni park Dunav-Auen (Nationalpark Donau-Auen)Nacionalni park Dunav-Ipel (Duna-Ipoly Nemzeti Park)Prark prirode Kopaki ritPosebni prirodni rezervat Deliblatska PearaNacionalni park erdapBiosferni rezervat delte Dunava

FloraMeko drvee (esto na aluvijalnim podrujima): bijela topola (Populus alba), bijela joha (Alnus incana), te bijela vrba (Salix alba) tvrdo drvee: poljski jasen (Fraxinus angustifolia) raste nizvodno od Bea, brijest i hrast lunjaku vodama Dunava nalaze se i rijetke vodene biljke, kao to su: Aldrovanda vesiculosa i Aldrovanda utricularia

Fauna uz Dunav ivi vie od 300 vrsta pticaDunav se nalazi na jednom od najvanijih europskih migracijskih putova za pticeu podunavlju podruja vana za prezimljavanje, gnijedenje i odmor mnogih rijetkih vrstaNekim vrstama riba prirodno stanite pomaknuto zbog ljudskog djelovanja (brane)uzdu rijeke, nalazi se i veliki broj sisavaca

Dunav kod Batine