GO

DIN

A X

LVIII

, BR

OJ

560-

561/

2006

, RU

JAN

-LIS

TOP

AD

, CIJ

EN

A 7

,00

kn, I

SS

N 0

351-

9384

• P

oπta

rina

pla

Êena

u p

oπti

510

00 R

ijeka

rujan-listopad

2

TRE∆A DOB ∑ ©TO JE TOPodjela ljudskoga vijeka na viπe dobi ima pregrπt povoda, najËeπÊe praktiË-

nih. UobiËajeno je djecu i mladeæ do punoljetnosti smatrati „prvom dobi”. Urazvijenim druπtvima oni najËeπÊe nisu radno aktivni, ne brinu se sami o sebi,nemaju „druπtvenu moÊ”.

„Drugu dob” Ëine odrasli, od punoljetnosti do 65. godine æivota. Oni su(potencijalno) radno aktivni, odgovorni sami za sebe, za one mlae i djelomiË-no za one starije; imaju gotovo svu „druπtvenu moÊ”.

Nakon 65. godine æivota nastupa „treÊa dob”. To je dob (uobiËajeno zarazvijena druπtva) kad i muπkarci stjeËu pravo na mirovinu (ako su bili zaposle-ni ili na drugi naËin ostvarili mirovinsko pravo). Æene u pravilu stjeËu istaprava s navrπenih 60 godina. Idealno, to su osobe koje se brinu same o sebi,rjee i o mlaima; imaju samo neke elemente „druπtvene moÊi”, iznimnozadræavaju punu „druπtvenu moÊ” (ËeπÊe onu ekonomsku od one politiËke).

Predmet ovog πtiva prije svega su zdravstvene odrednice pojmova koje„nediplomatski” zovemo starenje i starost. Moæe se pokuπati odgovoriti nanekoliko pitanja i tako poneπto pojasniti.

• Kad starenje poËinje? Nije praktiËan odgovor: od roenja, nije ni onaj: odprestanka rasta, negdje oko 24. godine æivota. PraktiËnije je reÊi da poËinjenegdje na pola æivotnoga puta, koji (opet u razvijenim druπtvima, gdje se neumire od gladi ili zaraznih bolesti) dosiæe 70 do 75 godina u prosjeku, πto znaËioko 35. godine ili koju godinu kasnije.

• ©to ga odreuje? NajËeπÊe je to pregrπt trajnih promjena, koje kojiput ineopravdano zovemo bolest (poveÊava se ovisnost o lijekovima). »esto supromjene bolne, πto sigurno smanjuje kvalitetu æivota. Promjene su obiËnovidljive i dovode do psiholoπkih reakcija, najËeπÊe do nezadovoljstva, sve dodepresije.

• Da li se pripremamo na starenje? NajkraÊi odgovor je: ne! Ako kaæemoda bi to trebalo zapoËeti najkasnije u 40., a ne dogaa se, tada je razgovor oranijem poËetku izliπan.

• ©to bi pripreme trebale biti? Ima ih mnogo, stoga samo o nekoliko: trebarazmisliti o brzini i „cijeni” napredovanja; smanjivati koliËinu suviπnog stresa;razmisliti o „sjaju i bijedi” umjerenosti; odbaciti najraπireniju zabludu: dastarenje dopuπta „dobru popunjenost”, a istina je sasvim suprotno: treba sma-njivati tjelesnu teæinu do granice mrπavosti (tjelesna teæina je optereÊenje, atjelesna snaga slabi); krajnje je vrijeme za prestanak puπenja, ako ono nanesreÊu postoji; alkohol nije lijek za krvoæilje - umjerenost se sve viπe prepo-ruËa; odgovarajuÊa tjelesna aktivnost je svakim danom sve vaænija, πto uklju-Ëuje, primjereno, i onu seksualnu …

• Kako se nositi s nastalim promjenama? Ako su pripreme zakasnile, ili Ëakizostale, mnoge se greπke mogu i trebaju popraviti. Zdravlje se uvijek moæeunaprijediti. Sve viπe vrijedi pravilo: bolje sprijeËiti nego lijeËiti. Rano otkriva-nje pogubnih bolesti moæe spasiti æivot: ako su ponueni sistematski pregledi(dojke, grliÊ maternice, debelo i zadnje crijevo, prostata…), obvezatno ihkoristiti, a ako nisu, informirati se i ako treba i platiti ih. Treba uËiti o vlastitomtijelu i zdravlju, znanja nikad dosta! Nastale promjene mogu se ublaæiti ilikorigirati; sve πto poveÊava zadovoljstvo, a ne pravi usputnu πtetu, poæeljno je.

• Na koga se osloniti? Prvo na sebe ∑ voditi brigu o vlastitom zdravlju nijesamo pravo, veÊ i duænost. Nepotrebno „pasti drugima na grbaËu” nije nipametno ni poπteno. Svi druπtveni pokuπaji poveÊavanja meugeneracijskesolidarnosti mahom ne uspijevaju. Unutar-generacijska solidarnost nije ni pri-bliæno iskoriπtena; osim volje, nedostaje i znanja.

Osim tjelesne, vrlo je vaæno odræavati duhovnu kondiciju. Poznata je uzre-Ëica: „U zdravom tijelu zdrav duh”, no njezina obrnuta inaËica mnogo je bliæaistini.

Planirati stotu, pa πto bude bit Êe…Vladimir Smeπny, dr. med.

N A R O D N IZ D R A V S T V E N IL I S T

mjeseËnik za unapreenjezdravstvene kul ture

IzdajeNASTAVNI ZAVOD ZA JAVNOZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE U SURADNJIS HRVATSKIM ZAVODOM ZA JAVNOZDRAVSTVO, ZAVODOM ZA JAVNOZDRAVSTVO OSJE»KO-BARANJSKEÆUPANIJE I ZAVODOM ZA JAVNOZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ÆUPANIJE

Za izdavaËaProf.dr.sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med.

UreujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj i promocijuzdravlja

Redakcijski savjetMr.sc. Suzana JankoviÊ, dr.med.;prof.dr.sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med.;mr.sc. Sanja MusiÊ ∑ MilanoviÊ, dr.med;Ankica Perhat, dipl.oecc.; Tibor Santo,dr.med.; Vladimir Smeπny, dr.med.;mr.sc. Ankica SmoljanoviÊ, dr.med.

UrednikMr. sc. Suzana JankoviÊ, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

Realizacija“Welt” d.o.o. ∑ Rijeka

Rjeπenje naslovne straniceDoc. dr. sc. Saπa OstojiÊ, dr.med.

UredniπtvoSvjetlana GaπparoviÊ BabiÊ, dr.med.Radojka Grbac51 000 Rijeka, Kreπimirova 52/ap.p. 382tel. 21-43-59, 35-87-92fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr (od 2000.g.)

Godiπnja pretplata 36.00 kn

Æiro raËun 2402006-1100369379Erste&Steiermarkische Bank d.d.

“NZL” je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i socijalnuskrb Grada Rijeke.

rujan-listopad

3

STAROST PRUÆA VELI»ANSTVENE VIDIKE

Iluzija bi bila da u starosti mo-æemo ostati potpuno zdravi.Meutim, puno se toga moæe

uËiniti kako bi se granice pojave(najuËestalijih) bolesti mogle po-maknuti prema joπ starijoj dobi, æi-vot s naruπenim zdravstvenim sta-njem olakπao i starost uËinilougodnim æivotnim razdobljem.

Iako stariju dob Ëesto pratebrojni zdravstveni problemi, sve jeviπe dokaza da osobe u toj æivotnojdobi imaju viπe tjelesne i psihiËkesnage nego πto to zamiπljamo. Naπ jecilj pomoÊi im da to πto dulje potraje.

Grad Rijeka - Zaπtita zdravljaosoba starije æivotne dobi

Program zaπtite tjelesnog i mental-nog zdravlja temelji se na praÊenju zd-ravstveno∑statistiËkih podataka i su-stavnom istraæivanju zdravstvenih po-treba i zdravstvenih ponaπanja graa-na Rijeke. Na osnovi utvrenoga, od-reuju se prioriteti te, u suradnji srazliËitim partnerima (zdravstvenimustanovama, akademskom zajednicomi nevladinim i humanitarnim organiza-cijama), realiziraju specifiËni progra-mi, projekti i akcije.

Tim programom nastoji se zaπtititii unaprijediti zdravlje graana svihdobnih skupina, odnosno osigurati naj-viπa moguÊa razina tjelesnog i mental-nog zdravlja, uz brigu za poboljπanjekvalitete æivota i funkcionalne sposob-nosti, poveÊanje oËekivanoga trajanjaæivota i smanjenje smrtnosti te pove-Êanje broja godina æivota bez bolesti i/ili invalidnosti.

Program zaπtite tjelesnog i mental-

Kvaliteta æivljenja u velikoj je mjeri odreena objektivnim zdravstvenim statusom, alii percepcijom vlastita zdravlja, odnosno subjektivnom procjenom o tome koliko se

zdravima osjeÊamo. Zdravlje je, zapravo, neprocjenjivo vrijedan æivotni resurs, kojeg,naæalost, Ëesto postajemo svjesni tek kada se ono naruπi.

nog zdravlja, u dijelu koji se u potpu-nosti ili djelomice odnosi na osobe sta-rije æivotne dobi, usmjeren je na pro-

mociju zdravlja, provoenje zdrav-

stvenog odgoja i prosvjeÊivanje sta-

novniπtva (struËna predavanja u mje-snim odborima, akcije poticanja pona-πanja korisnih za zdravlje poput pjeπa-Ëenja, zdrave prehrane i sliËno, nakla-da edukativnih materijala poput broπu-ra za starije, tematskih letaka, Narod-nog zdravstvenog lista i sliËno); pre-

venciju i suzbijanje masovnih kro-

niËnih bolesti te drugih znaËajnih

zdravstvenih problema (kardiova-skularnih bolesti, zloÊudnih novotvo-rina, bolesti miπiÊno ∑ koπtanog susta-va i vezivnog tkiva itd.); prevenciju i

suzbijanje ozljeda i invaliditeta (tje-lovjeæba za æene oboljele od osteopo-roze, specijalizirana plaæa za osobe sinvaliditetom, terapijsko jahanje i sliË-no); osiguranje i unapreenje kvali-

tete rada u zdravstvenoj djelatnosti

(npr. nabava medicinske opreme, ure-enje prostora koji su u gradskoj nad-leænosti, struËno usavrπavanje radnikau zdravstvu) i nadzor nad Ëimbenici-

ma okoliπa koji utjeËu na zdrav-

lje (praÊenje koncentracije peludiu zraku i obavjeπtavanje javnosti).

Treba napomenuti da se, uokviru rada Odjela gradske upra-ve za zdravstvo i socijalnu skrb,redovito provode i razliËite akcije

obiljeæavanja pojedinih prigod-

nih datuma (veÊina u skladu s ka-lendarom zbivanja Svjetske zd-ravstvene organizacije), radi pro-micanja zdravlja, odnosno upozo-ravanja na pojedine bolesti. Tako

se i u ovoj godini obiljeæavaju sljedeÊidani koji su izravno ili neizravno veza-ni uz stariju æivotnu dob: Svjetski danbolesnika, Svjetski dan zdravlja, Me-unarodni dan tjelesne aktivnosti,Svjetski dan nepuπenja, Svjetski dansrca, Meunarodni dan starijih osoba,Mjesec borbe protiv raka dojke, Svjet-ski dan mentalnog zdravlja, Svjetskidan pjeπaka, Svjetski dan osteoporoze,Svjetski dan πeÊerne bolesti i Meuna-rodni dan invalida. Ti se dani obiljeæa-vaju organizacijom okruglih stolova uzsudjelovanje struËnjaka vezanih uz po-jedinu temu, javnih tribina i predava-nja za graane, lijeËnike primarne zd-ravstvene zaπtite i druge struËnjake,medijskim aktivnostima (radio i TVemisijama, Ëlancima u lokalnim tisko-vinama) te izradom promidæbenih iedukativnih materijala u suradnji sastruËnjacima iz podruËja zdravstvenedjelatnosti i srodnih podruËja.

Grad Rijeka - Psihosocijalnazaπtita osoba starije æivotne dobi

Aktivnosti pruæanja psihosocijalnezaπtite pripadaju podruËju zaπtite i una-

Grad Rijeka ∑ grad za zdravo starenje

rujan-listopad

4

preenja mentalnog zdravlja. Posebnapaænja posveÊuje se socijalno osjetlji-vim skupinama graana, kojima pomnogim svojim obiljeæjima pripada ipopulacija osoba starije æivotne dobi.

Te su aktivnosti veÊim dijelom us-mjerene na poticanje socijalizacije sta-rijih osoba, sprjeËavanje socijalne izo-liranosti i prevenciju javljanja depre-sivnosti kao njene moguÊe posljedice.Osnovano je deset klubova za umi-

rovljenike, rasporeenih tako da sudostupni starijim osobama bez obzirana to u kojem dijelu grada stanuju. Unjima se odvijaju brojni sadræaji: edu-kativni, radno-okupacijski, zabavni,kulturni. Starijim osobama Grad omo-guÊuje besplatno dobivanje savjeta uvezi s tjelesnim i mentalnim zdravljem,kao i onih iz podruËja pravne zaπtite, usavjetovaliπtu koje djeluje iskljuËivoza tu populaciju. Kako bi se umanjioosjeÊaj nesigurnosti kod starijih i ne-moÊnih osoba, uvedena je i usluga Ha-

lo-pomoÊ, koju djelomice sufinancirai Grad Rijeka.

Mnogo starijih osoba ukljuËeno jeu rad udruga koje osiguravaju laiËku

psihosocijalnu potporu osobamaoboljelim od odreenih kroniËnih bo-lesti (npr. dijalizirani i transplantiranibubreæni bolesnici, æene koje su operi-rale rak dojke) ili pak osobama s ne-kim oblikom invaliditeta (slijepe oso-be, osobe oπteÊena sluha, invalidi di-strofiËari, tjelesni invalidi, invalidi ra-da).

Grad Rijeka - Socijalna zaπtitaosoba starije æivotne dobi

Treba istaknuti da se, osim tih pro-grama i projekata, koji su izravno us-mjereni ka zaπtiti tjelesnog i mental-nog zdravlja, provode i drugi, usmje-reni na razliËite sa zdravljem povezaneËimbenike. Naime, poznato je da, osimbioloπkih, na zdravlje utjeËu i razliËitipsiholoπki i socijalni Ëimbenici, poputprihoda, uvjeta stanovanja i sliËnoga.

Grad Rijeka od 1993. godine pro-vodi Socijalni program Grada Rijekekako bi dodatno zaπtitio socijalno naj-ugroæeniji dio stanovniπtva: korisnikedræavne socijalne skrbi, samce i obite-

osigurati socijalno ugroæenim graa-nima, graanima se putem gradskogsocijalnog programa osiguravaju i dru-ga socijalna prava koja se uvode naosnovi sustavnog praÊenja socijalnihpokazatelja i istraæivanja socijalnih po-treba graana.

Dakle, u okviru gradskog socijal-nog programa, graani mogu dobiti po-moÊ za podmirenje troπkova stano-

vanja (najamnine, komunalne nakna-de, elektriËne energije, plina, central-nog grijanja, vode i odvodnje i odvozasmeÊa); podmirenje troπkova pre-

hrane (npr. puËka kuhinja, ruËak zaumirovljenike po povoljnoj cijeni);troπkova prijevoza (javni gradski pri-jevoz, prijevoz osoba s invaliditetom);troπkova smjeπtaja u institucije

(smjeπtaj u psihijatrijsku bolnicu Lo-paËa); troπkova izvaninstitucionalne

zaπtite (usluga pomoÊi i njege u kuÊi)

i razliËite jednokratne potpore (nak-nada troπkova pogrebnih usluga, pri-godni blagdanski poklon-paketi). Odove godine umirovljenici s mirovinomniæom od 1.100,00 kuna dobivaju re-dovito mjeseËnu novËanu pomoÊ uiznosu od 100,00 kuna.

Navedene oblike pomoÊi moguostvariti graani koji ispunjavaju je-dan od uvjeta: socijalni uvjet, uvjet pri-hoda, posebni uvjet ili neki drugi do-datni uvjet (npr. uvjet koriπtenja do-platka za djecu, uvjet darivanja krvi,uvjet tjelesnog oπteÊenja).

BuduÊnost kao izazov

Pred nama je izazovna buduÊnostkoja Êe, prema predvianjima demo-grafa i drugih struËnjaka, donijeti nizpromjena u strukturi stanovniπtva, od-nosno njegovom daljem starenju, s ko-jima nas oËekuju nove i drugaËije po-trebe na koje Êemo nastojati πto ade-kvatnije odgovoriti ili zadovoljiti ih.

U neposrednoj buduÊnosti oËekujenas poticanje novih i osnaæivanje po-stojeÊih projekata koji Êe osobama sta-rije æivotne dobi omoguÊiti πto duæiostanak u vlastitim domovima i pozna-tom okruæenju, onih koji Êe nadopunitiobiteljsku skrb, takoer radi produlje-nja ostanka u vlastitoj sredini, ili omo-guÊiti privremenu institucionalizacijuradi pruæanja potpore skrbnicima sta-rijih osoba. Svakako Êemo poticati iprojekte Ëiji su ciljevi stvaranje uvjetaza boravak starijih osoba u domovimaza starije i nemoÊne osobe, bilo da seradi o socijalnim dnevnim programi-ma ili trajnom smjeπtaju starijih osobau sluËajevima kada je to zbog bolestiili nekih drugih razloga jedina moguÊ-nost.

Naπa misao vodilja poznata je izre-ka Ingmara Bergmana koja glasi: Sta-renje je poput penjanja na planinu,ostavlja nas bez daha, ali nam zatopruæa veliËanstvene vidike. Voljeli bi-smo da ta misao postane i vaπa, bezobzira na to u kojem se æivotnom raz-doblju sada nalazili.

Kristina DankiÊGrad Rijeka, Odjel gradske uprave

za zdravstvo i socijalnu skrb

lji bez prihoda ili s niskim prihodima,osobe s invaliditetom i odreene kate-gorije kroniËno oboljelih osoba te stra-dalnike iz Domovinskog rata i Ëlanovenjihovih obitelji. Unutar tih kategorija,posebna se paænja posveÊuje zaπtitiumirovljenika i opÊenito osoba starijeæivotne dobi, zaπtiti djece, mladih i obi-telji.

Osim zakonskog minimuma soci-jalnih prava koje je Grad Rijeka duæan

rujan-listopad

5

Grad Rijeka u projektu Svjetske zdravstvene organizacijeEuropska mreæa zdravih gradova

Svijest o tome da je svatko barem u odreenoj mjeriodgovoran za vlastito zdravlje, ali i za zdravlje onih kojiga okruæuju, potaknula nas je da se joπ 1998. godine spuno entuzijazma ukljuËimo u mreæu europskih zdravihgradova, s kojima otada zajedniËki prolazimo krozrazliËite faze projekta u Ëijem je srediπtu tema zdravlja isve ono πto ga odreuje.

Ciljevi IV. faze projekta, koja upravo traje, jesu pro-micanje zdravog starenja, zdravog urbanistiËkog pla-niranja, tjelesne aktivnosti i aktivnog æivota te uvoenjemetode procjene utjecaja razliËitih programa, projekatai akcija na zdravlje graana. U suradnji s gradovimaukljuËenima u IV. fazu, do 2008. godine radimo na raz-

vijanju strategije zdravog starenja i akcijskih planova zanjeno ostvarenje. Prvi korak k tome objavljivanje je pro-fila starijih osoba naπeg Grada pod nazivom 50+ Stari-mo li zdravo u Rijeci?, koji Êe uskoro biti prezentiranjavnosti.

Ako vas zanimaju detaljnije informacije o projekti-ma i programima za osobe starije æivotne dobi u GraduRijeci, posjetite naπe web stranice http://www.rijeka.hrili u informativnom centru Grada Rijeke RijekaINFO

(Korzo 18b) zatraæite naπe promotivne materijale: bro-πuru Grad Rijeka ∑ za zdravo starenje 2006.; letke GradRijeka ∑ socijalni program 2006., Kalendar zaprimanjazahtjeva 2006., Grad Rijeka - psihosocijalna zaπtita2006. i Grad Rijeka ∑ program zaπtite zdravlja 2006.

UËimo starjeti

Pozitivan stav produæuje æivotU poslu patronaæne sestre svakodnevno susreÊem starije ljude s brojnim

problemima i bolestima, kojima se starost komplicira te mi se Ëesto nameÊe misaoda je starost gotovo uvijek takva.

Na sreÊu, pojave se i takvi kojisu zadovoljni i sretni, i tada sepitam koja je tajna njihovog

æivotnog uspjeha. Izuzetno je zanim-ljivo i lijepo sresti obitelj gdje bakapazi i njeguje unuku koja je rodila ili seigra i druæi s praunukom. »injenica jeda starijih ljudi ima sve viπe i da jepopulacija starijih od 65 godina i onaod 80 i viπe godina najbræe rastuÊa dob-na skupina u razvijenim zapadnim dr-æavama.

Starijih sve viπe

Prema klasifikaciji UN-a, Hrvatskapripada Ëetvrtoj skupini dræava Evro-pe, s vrlo starim stanovniπtvom. Premapopisu iz 2001., udio starijih od 65 go-dina iznosi 15,62%, od toga su mu-

tom. Najmanje djece raa se u srednjerazvijenim zemljama te sve zajednouzrokuje znaËajne demografske pro-mjene, odnosno promjenu demograf-ske piramide u kvadrat gdje su sve dob-ne skupine podjednako brojne, zarazliku od proπlosti kada je mlaih lju-di bilo znatno viπe. Neki sociolozi upo-zoravaju na velike socijalne probleme,na poveÊanje izdataka za mirovinu izdravstveno osiguranje, koji bi mogliuzrokovati smanjenje izdataka za πko-lovanje i dovesti do znaËajnih meu-generacijskih sukoba. Drugi pak istiËuneke prednosti: smanjenje kriminala,sigurniji promet. Jedno je sigurno: tre-bamo se pripremati veÊ sada.

Odnos druπtva prema starijim lju-dima razlikuje se kroz povijest, ovisno

πkarci zastupljeni s 12,4%, a æene s Ëak18,61%. Demografi oËekuju 2020. go-dine 20% starijih od 65 godina. Ma-sovna starost je, dakle, pojava suvre-menog doba. Produljenje æivotnoga vi-jeka uvjetovano je boljom kvalitetomæivljenja i boljom zdravstvenom zaπti-

rujan-listopad

6

o druπtvenim zajednicama. U starojGrËkoj uæivali su velik ugled i bili sujako dragocjeni zbog slabe pismenostii kratkoÊe æivotnoga vijeka. Bili su ri-jetka pojava, i takve "æivotne knjiæni-ce" bile su osobito dragocjene. Nekadruga vremena i okruæenja nisu bilasklona starijim ljudima. Eskimi su uvremenima velike gladi ærtvovali sta-rije ljude ∑ puπtali su ih umrijeti i ostav-ljali ih daleko od naselja, da ih pojedubijeli medvjedi. Na Balkanu joπ u pro-πlom stoljeÊu biljeæe sluËajeve da seneki starci uklanjaju poput nepotreb-ne starudije. Na glavu su im stavljalikomad kruha i ubijali ih sjekirom bri-nuÊi pritom da ne udare neposrednopo glavi, nego po kruhu.

SebiËni i senilni

I novija vremena starijim ljudimanisu naroËito sklona. ©ezdesete i se-damdesete godine proteËu u znakumladosti. SveuËiliπta, poduzeÊa i dru-ge ustanove doslovno se otimaju zamladim ljudima, dok se starije osobeπalju u mirovinu ili na margine æivo-ta. Danas se situacija postepeno mije-nja i kritikama rasizma i seksizma sveglasnije se pridruæuju i kritike ageiz-ma.

Ageizam je nepriznavanje iliograniËavanje prava starosnih skupi-na. Po iskljuËivosti je sliËan seksiz-mu ili rasizmu. AgeistiËni stavovi pri-sutni su u osiguravajuÊim druπtvima,bankama, zakonima o umirovljenju,a i kod medicinskih sestara, jer ËestopoopÊavaju. Svaki je æivotni periodpod snaænim utjecajem prevladava-juÊih stereotipa, a za starost su najËe-πÊi ∑ da su stariji ljudi meusobno sliË-ni, da su senilni, konzervativni, neefi-kasni i sebiËni. Meutim, istina je dase stariji ljudi izmeu sebe viπerazlikuju nego mladi ili zreli ljudi, a dase s godinama te razlike Ëak poveÊava-ju. Uzroci ageizma vrlo su bliski uzro-cima rasizma i seksizma (nagomilava-nje frustracija, odnosno reakcija na fru-stracije i strahove kojih je u æivotu na-pretek). Posljedica su i sve veÊe segre-gacije starijih ljudi.

Starost i starenje nisu sinonimi. Sta-

go prekretnica koja je ponovo napre-dak, promocija. Prva je bila promocijau zrelost. Druga je promocija u novi"procvat", a time se misli na prodiranjeprema ljudskoj punoÊi, vraÊanje svojojspontanosti i izvornosti, da budemoono πto jesmo. Otimati se tom zakonuznaËi ne htjeti uvidjeti da ne moÊi sta-rjeti jest isto tako stupidno kao i nemoÊi izaÊi iz djetinjstva.

Mirovina - blagoslov ilifrustracija

PoËetak treÊe æivotne dobi osjet-ljivo je razdoblje zbog niza novih si-tuacija koje djeluju stresno, a najveÊistresori su umirovljenje, odlazak zad-njeg djeteta i smrt supruænika, prija-telja. Umirovljenje je tekovina suvre-menog druπtva. Jednostavna i neraz-vijena druπtva ga ne poznaju, pa ljudirade dok mogu i ono πto mogu, egzi-stencijalnu krizu ne poznaju. U civil-iziranim druπtvima stvari stoje druk-Ëije. Umirovljenje je "blagoslov" zaone koji svoj posao osjeÊaju kao bre-me, a pored toga imaju i neki hobi iliunuke. Za uspjeπne poslovne ljudeumirovljenje je bolno. NaroËito zaone za koje je posao smisao æivota.Izaziva frustraciju, potiπtenost, dugo-trajne depresije. ©to kasniji odlazak umirovinu zagovaraju ne samo "rado-holiËari", veÊ i oni kojima se drastiË-no smanjuje dohodak. Neke zapadnezemlje imaju seminare u velikim fir-mama koje organiziraju gerontoloπkeudruge vezane uz prilagodbu na odla-zak u mirovinu, kako bi zaposleniciËim lakπe i bolje prihvatili promjene.S ekonomskog glediπta, u starosti se

razlikuju dva sloja umirovljenika, me-u kojima su razlike veÊe nego u zrelojdobi:

1. tanak sloj umirovljenika, koji suuspjeli skupiti dovoljno bogatstvo damogu dobro æivjeti (povlaπtene miro-vine, mirovne rente, najamnine, kama-te, nasljedstvo),

2. veÊina, koja ovisi o obiËnoj mi-rovini koja je znatno manja od plaÊe.

Istraæivanja pokazuju da u zemlja-ma u kojima je ukinuto prisilno umi-rovljenje, ljudi odlaze u mirovinu tek

Duæina æivljenja najviπe ovisi o: na-sljednim osobinama (genskoj struktu-ri), specifiËnostima okoline (kvalitetiæivljenja) i, u najveÊoj mjeri, o sretnimili nesretnim okolnostima.

Poznati psihijatar Jang, koji je pro-uËavao zakonitosti starenja, kaæe da uæivotu zaista postoje dvije velike pre-kretnice. Prva je prijelaz iz djetinjstvau zrelu dob, a druga prijelaz iz zreledobi u starost. To su periodi najveÊeranjivosti i uzburkanosti u æivotu, a pri-jelaz u starost nikako nije regresija, ne-

renje je normalan fizioloπki proces ko-ji poËinje odmah nakon roenja, nepo-vratan je i u pojedinaca napredujerazliËitom brzinom. Starost se definiragodinama æivota. Po definiciji UN-a,starost nastupa iza 65-e godine æivota.Po kriterijima SZO, starost se dijeli natri dijela: raniju starost 65-74 godine,srednju starost 75 ∑84 godine, dubokustarost od 85 i viπe godina.

rujan-listopad

7

malo kasnije nego u drugim zemljama,ali zbog osjeÊaja da su odluku donijelisami, lakπe podnose posljedice.

NajveÊi broj ljudi polovinu æivotaprovede u obitelji s djecom. Odlazakzadnjeg djeteta uvijek se najteæe do-æivljava jer se æivot sudbinski mijenja.Roditelji se tada osjeÊaju stari bez ob-zira na godine æivota, a osvjeæenje imdonose unuci. Bavljenje unucima Ëe-sto postaje sadræaj i smisao æivota.Zbog poveÊanja socijalne mobilnostipotomaka, djedovi i bake æive dalekood svoje unuËadi, u razvijenim zemlja-ma viπe nego u nas. Zbog toga su po-sjeti rjei, a odnosi hladniji. I djedovi ibake financijski su mnogo samostalni-ji, æive u vlastitim stanovima, imajuprijatelje i interese koji su drukËiji odinteresa potomaka. Sve duæe su zapo-sleni pa imaju sve manje vremena, sna-ge i potrebe za druπtvom unuËadi.Zbog svih tih razloga odnosi djece iroditelja promijenili su se i postali rav-nopravniji, s obzirom na izraæenu pod-reenost roditeljima iz ranijih vreme-na. Bake i djedovi izgubili su domi-nantnu ulogu u njezi i odgoju djece.Kad se ostarjeli ljudi razbole ili one-moÊaju, javljaju se veliki problemi.Oboljeli partner veliki je teret za onogdrugog, koji to obiËno ne pokazuje.Bolesni partner moæe postati zavidanna zdravlje onog drugog i to se moæemanifestirati agresivnim ponaπanjem.SliËna situacija moæe se razviti izmeuroditelja i djece, koja se moraju odrica-ti brojnih æivotnih sadræaja zbog ne-moÊnih roditelja. Gubitak partnera naj-veÊi je stres u æivotu. Tome pridonoseproblemi oko podjele nasljedstva ismanjen dohodak. Stres je intenzivnijiπto je zajedniËki æivot bio duæi. Kodstarijih brakova stres je ponekad tako

jak da ubrzo nakon smrti jednoga umi-re i drugi partner. U veÊini sluËajevajavlja se teæa i dugotrajna depresija.Jedan je od indikatora depresije sklo-nost suicidu. Istraæivanja pokazuju dabroj samoubojstava raste u prvom raz-doblju treÊe æivotne dobi, kad pojedi-nac doæivljava najviπe promjena. Na-kon 65. godine broj se smanjuje, a na-kon sedamdesete nije niπta veÊi nego uranoj mladosti. Upravo su organizacijekoje brinu za druπtveni æivot starijhosoba potrebne onima koji su ostali sa-mi. Veliku utjehu pruæaju vjera i cr-kva.

U nedavnom ispitivanju, psiholozis ameriËkog sveuËiliπta Yalle pronaπlisu dokaze koji potvruju da pozitivnorazmiπljanje o starenju produljuje æi-vot. Istraæivanjem je utvreno da ljudikoji imaju negativan osjeÊaj prema sta-renju samo ubrzavaju taj proces, dokza one s optimistiËkim pogledom vri-jedi upravo suprotno. Znanstvenici Ëaktvrde da pozitivan stav prema starenjumoæe produæiti æivot viπe od uzdræava-nja od puπenja ili redovite tjelovjeæbe.U studiji se tvrdi da osobe koje æale zaproteklim godinama æivota æive pro-sjeËno 7 i pol godina kraÊe od osobakoje se ne bave takvim razmiπljanjima.

"Starija dob i umirovljenje daju

nam divnu priliku da proπirimo svo-

ja znanja i iskustva, baveÊi se onim

Ëime se prije, noπeni profesionalnim

i druπtvenim vrtlogom, nismo uspje-

li baviti. Ali sjeme takvog osobnog

sazrijevanja treba veÊ prije posijati,

treba tijekom cijelog æivota kultivi-

rati radost uËenja i stjecanja novih

spoznaja.

UËiti starjeti ∑ treba u svim eta-

pama æivota." (Paul Tournier)

Ako se æelite pretplatiti na Narodni zdravstveni list, dovoljno je danazovete telefonske brojeve 21-43-59, 35-87-92 ili poπaljetedopisnicu sa svojim podacima (ime, prezime, adresa) u

Nastavni zavod za javno zdravstvo, Odjel socijalne medicine,51000 Rijeka, Kreπimirova 52a.

ZA USPJE©NIJE STARENJE -DOBRO JE NAGLASITI

1. Primjerena prehrana i odræavanjepoæeljne tjelesne teæine od primar-nog su znaËenja.

2. Radnu aktivnost treba odræavati ci-jeloga æivota, ali ne raditi preteπkoniti previπe. Rigorozni sustav umi-rovljenja skraÊuje æivot ako starijaosoba ne zna ili ne moæe kompenzi-rati gubitak.

3. Velika je uloga obitelji i bliskih oso-ba. Ljudi koji dugo æive dobro suukljuËeni u obitelj i Ëesto se druæe sprijateljima. Osamljenost skraÊujeæivot starijim ljudima.

4. Vjeæbe opuπtanja trebaju postatisvakodnevna praksa. VeÊina dugo-vjeËnih ljudi iπla je ujutro i naveËeru πetnju.

5. Nadasve je vaæo duπevno stanje.Neprijateljstvo, strah, klonulost isliËna stanja smanjuju tjelesnu ot-pornost i utjeËu na imunoloπki su-stav.

6. Dobra volja, optimizam i smijeh kri-jepe otpornost i imunitet.

Anica StankoviÊ, vms

rujan-listopad

8

Kako usporiti starenje i æivjeti duæe

PREPORUKE I OGRANI»ENJA

ProsjeËno trajanje æivota (u raz-vijenim zemljama) danas je oko75 godina, a kada bi se uspjelo

sprijeËiti te najËeπÊe smrtonosne bole-sti, prosjeËno bi se æivjelo najmanje 10godina duæe, dakle oko 85 godina. Lju-di razliËito stare: prerano, normalno iliusporeno, πto zavisi od dviju skupinameusobno povezanih Ëimbeni-ka (o kojima ovisi zdravlje, od-nosno bolesti), i to: a) Ëimbenicinaslijea (genetski Ëimbenici, tj.naslijeeni ispravni ili defektnigeni, stanice, tkiva, organi, tje-lesni sustavi i mehanizmi) i b)Ëimbenici okoline (naËin æivlje-nja, zvanje kojim se bavimo, do-ticaj s nezdravim okoliπem, πtet-na zraËenja, stresne situacije idr).

Doæivjeti krepku starost

OpÊenito se moæe reÊi daËimbenici okoline ovise uglavnom onama samima. Prema tome, na zdrav-lje, starenje i dugovjeËnost svatko odnas moæe bitno utjecati. Starenjeuglavnom poËinje u dobi od 40 do 45godina. Zbog starenja ljudi postaju sta-riji, a prema definiciji Svjetske zdrav-stvene organizacije, starije osobe suosobe u dobi 60 do 75 godina, stare

osobe su osobe u dobi 76 do 90 godi-na, a vrlo stare osobe su one iznad 90godina. Vjerojatna maksimalna grani-ca Ëovjekova æivota je oko 120 godina.U razvijenim zemljama, oko polovica

ljudi doæivljava 75 - 80 godina æivota,a ljudi najviπe umiru izmeu 70 - 80godina. Prerana smrt znaËi umrijetiprije 70. godine æivota, a dugovjeË-

nost obiËno znaËi æivjeti duæe od 75(ili 80) godina, pri Ëemu je vrlo vaænodoæivjeti krepku starost, odnosno sta-rost uz dobru psihofiziËku kondiciju i

saËuvanu sposobnost prilagoavanjastresovima. Od ljudi koji su postiglivisoku æivotnu dob, tj. dugovjeËnost,Ëak 90% potjeËe od dugovjeËnih rodi-telja, πto je dokaz o tome kako je vaæ-no naslijediti ispravne (a ne defektne)gene, tkiva, organe i tjelesne sustave,odnosno zdravu konstituciju. Povoljnaje okolnost da negativno naslijee(onaj dio koji je bitan za zdravlje, sta-renje i dugovjeËnost) pogaa samo ma-nji broj ljudi, naime, oko 96% sve dje-ce raa se bez genetskih bolesti i bezveÊih razvojnih nepravilnosti. Osim to-

ga, od dugovjeËnih roditelja ne samoπto se nasljeuje zdrava konstitucija,nego se, vjerojatno, moæe nauËiti πto jeispravan naËin æivljenja (pravilna pre-hrana, tjelesna aktivnost, nepuπenje,umjerenost u svemu i dr.).

Pozitivan pogled na svijet

Za svakog je Ëovjeka najvaæ-nije pitanje u vezi sa starenjem -kako ga usporiti, uz πto duæe tra-janje zdravog æivota, a da se topostigne, potreban je ispravan

naËin æivljenja, πto obuhvaÊa,kao najglavnije, uz primjenu na-Ëela umjerenosti u svemu, pra-vilnu prehranu s odræavanjemstalne teæine πto bliæe idealnoj,tjelesnu aktivnost (svakodnev-no hodanje barem 30 minuta idr.), nepuπenje, nepijenje alko-holnih piÊa prekomjerno, bora-vak na Ëistom zraku izvan pro-

storija dnevno jedan do dva sata, redo-vito spavanje 7 - 8 sati, umjeren i ne-prekomjeran rad, dovoljno odmora.Takoer je vaæno biti psiholoπki i emo-cionalno uravnoteæen, uz pozitivnogledanje na svijet (ne biti agresivan, niprekomjerno ambiciozan, ni egoist,pomagati ljudima, biti tolerantan, a nesitniËav i sl.) jer to, uz ostale prednostiza zdravlje (i sretan æivot), omoguÊujeda se lakπe prilagodimo stresnim situa-cijama koje nas prate u tijeku cijelogaæivota, a ako se ne znamo njima prila-goditi, uzrokuju stalne i Ëeste tjelesne i

Starenje je æivotni proces postupnog i nezaustavljivog pogorπavanja i propadanja organizmakojim se ujedno skraÊuje æivot (πto se viπe stari, veÊa je vjerojatnost umrijeti). Svaki bi Ëovjekstario i kada ne bi bilo bolesti, ali bolesti prate Ëovjeka tijekom cijeloga æivota, pogorπavajuÊimu zdravlje, Ëime se mijenja naËin starenja i trajanje æivota, πto se osobito odnosi na infarkt

srca, moædani udar i rak, zbog kojih mnogi ljudi æive znatno kraÊe.

rujan-listopad

9

psihiËke poremeÊaje i bolesti.Svi se gerontolozi i drugi istraæiva-

Ëi starenja i dugovjeËnosti slaæu u to-me da u naËinu prehrane treba traæitiglavni odgovor na pitanje kako uspori-ti starenje i æivjeti duæe uz dobro zd-ravlje. Mnoga su istraæivanja, koja tra-ju veÊ 70 godina, pokazala da u mno-gih æivotinjskih vrsta (ptica, riba, πta-kora, majmuna i dr.) smanjenje kalori-ja u pravilnoj prehrani ima za posljedi-cu znatno produæenje æivota (npr. u ri-ba za 300%, u πtakora za 60%, u maj-muna za 30%), uz bitno poboljπanjenjihova zdravlja i smanjivanje kroniË-nih bolesti (osobito krvoæilnih i zlo-Êudnih), a nema razloga vjerovati da bis ljudima bilo bitno drukËije. Takoer,brojne tzv. epidemioloπke studije (kodetniËkih skupina Hunza, Vilca-bamba, stanovnika Okinawe i dr.)pokazuju kako se uz pravilnu pre-hranu, s ograniËenim kalorijamaoko 1300 do 1700 postiæe zdravæivot, usporava starenje i postiæedugovjeËnost, uz mnogo manje sr-Ëanoæilnih, moædanoæilnih i zlo-Êudnih bolesti.

Ima viπe objaπnjenja o tome za-πto se zbog poveÊanih kalorija uprehrani skraÊuje trajanje æivota.Prema jednom objaπnjenju, glavnisu uzrok slobodni radikali. Naime,kada se prekomjerno jede kaloriË-na hrana, u tijelu se stvara previπeslobodnih radikala (molekule πtet-nog oblika kisika), koji svojim ok-sidirajuÊim djelovanjem oπteÊuju iuniπtavaju tjelesne stanice (i njihovDNK), odnosno krvne æile i druga tki-va i organe, Ëime se bitno pridonosipreranom starenju, kao i nastanku i raz-voju ateroskleroze, infarkta srca, moæ-danog udara, raka i drugih poremeÊajai bolesti (mnogo slobodnih radikalaulazi u tijelo izvana, npr. udisanjemduhanskog dima i ispuπnih motornihplinova, od sunËanih i drugih zraËe-nja, od pesticida). Iz mnogih istraæi-vanja proizlazi da je za zdrav æivot,usporeno starenje i dug æivot potrebnapravilna prehrana i, u okviru pravilneprehrane, unos kalorija manji za 30 do40%, tako da prehrana daje oko 1400

do 1700 kalorija (zapadnjaËka prehra-na daje prosjeËno oko 2500 - 2800 ka-lorija).

Kako DA

Jedan primjer pravilne prehra-

ne (za sve obroke u jednom danu, zaodraslu osobu): riba 150 g + kruh odintegralnih æitarica 150 g + jelo od in-tegralnih æitarica 40 g + povrÊe za ju-he, salate i pirjanje 400 g + krumpir100 g + jogurt 250 g + zobene pahulji-ce 25 g + svjeæi kravlji sir 50 g + voÊe300 g + oraha 30 g (5 - 10 oraha) + med30 g + maslinovo ulje 20 g = 60 gbjelanËevina (BJ) + 250 g ugljikohid-rata (UH) + 50 g masnoÊa (M) = ukup-no 1700 kalorija, postotni udjel u kalo-

rijama = BJ 14% + UH 60% + M 26%.U takvim namirnicama (1,5 kg) imaoko litar vode (tzv. ekoloπke), oko 35 gbiljnih vlakana. Od takvih namirnica ikoliËina moæe se pripremiti stotinurazliËitih jela i obroka. Takva prehranaje pravilna jer uz umjerene kalorije imaumjerene i meusobno uravnoteæenekoliËine bjelanËevina, ugljikohidrata imasnoÊa (bjelanËevina u okviru 10 -20% od ukupnih kalorija, ugljikohid-rata umjereno, a masnoÊa ograniËenou okviru 20 - 30% od ukupnih kalori-ja). Osim toga, ima obilno povrÊa i vo-Êa (radi dostatnog dobivanja antioksi-dansa, vitamina, minerala i biljnih vla-

kana, nuænih za zdravlje). Povoljne sui bjelanËevine, jer je pribliæno pola æi-votinjskog, a pola biljnog podrijetla. Utakvoj prehrani povoljno je i sljedeÊe:æitarice su integralne, a ne rafinirane,riba djeluje povoljno, osobito za krvo-æilni sustav, sadræi prijeko potrebneesencijalne masnoÊe, tj. masne kiseli-ne omega - 3 (EPA i DHA), koje uuobiËajenoj prehrani gotovo uvijek ne-dostaju (zbog Ëega se ne stvaraju kori-sni prostaglandini), glavni masni zaËinje najzdravija masnoÊa, tj. maslinovoulje (djeluje povoljno i zaπtitno u spre-Ëavanju infarkta srca, hipertenzije, di-jabetesa, insuficijencije jetara, æuËnihkamenaca, poremeÊaja æuËnog mjehu-ra, osteoporoze, zaËepa stolice). JogurtjaËa imunoloπki i probavni sustav, ima

dostatno sirovih namirnica (oko60% od ukupne koliËine svih na-mirnica, πto je povoljno). Pravil-na prehrana obuhvaÊa i sljedeÊe:piti dostatno vode (tijelu je po-trebno prosjeËno oko dvije litrena dan, jedna se litra unosi odpovrÊa, voÊa, jogurta i drugih na-mirnica, pa treba unijeti joπ jed-nu, ljeti viπe, uglavnom obiËnomvodom, juhama od svjeæeg povr-Êa, Ëajevima), zatim umjereno so-liti (ne viπe od 5 g dnevno),raspodijeliti dnevnu prehranu nadoruËak, ruËak i veËeru uz dvamanja meuobroka. Takva je pre-hrana, zbog ograniËenih kalorijate umjerenih i uravnoteæenih bje-lanËevina, ugljikohidrata i ma-

snoÊa, dobar temelj da se izbjegne deb-ljina te postigne idealna teæina (pogo-tovo ako se svakodnevno hoda 30 - 60minuta). Ako bi se i uz takvu kalorijskismanjenu prehranu ipak debljalo, tre-balo bi u takvoj prehrani smanjiti kruh,æitarice i krumpir za oko 50%, ili svenamirnice smanjiti za npr. 10%.

A kako NE

Jedan primjer nepravilne pre-

hrane: meso govedina 200 g + πunka100 g + bijeli kruh 200 g + bijela riæa50 g + povrÊe 100 g + voÊe 100 g +maslac 10 g + biljno rafinirano ulje 30g = 80 g BJ + 142 g UH + 90 g M =

rujan-listopad

10

1700 kalorija, postotni udjel u kalori-jama: BJ 19% + UH 33% + M 48%.Takva je prehrana kaloriËno pravilna,ali je ipak nepravilna, a najveÊe dvijepogreπke su prekomjerne masnoÊe, i topreteæno æivotinjskog podrijetla (goto-vo dvostruko viπe od potrebnih, πto jeriziËno, osobito za infarkt srca, moæ-dani udar i rak) te vrlo malo povrÊa ivoÊa; pogreπne su i bjelanËevine utoli-ko πto su preteæno æivotinjskog podri-jetla (govedina i πunka), πtetne su rafi-nirane æitarice (bijeli kruh i bijela ri-æa), nema jogurta, nema esencijalnihmasnoÊa, nema dostatno biljnih vlaka-na, nema dostatno sirovih namirnica.

Radi usporedbe, u zapadnjaËkojprehrani (prosjek prehrane stanovnikaFrancuske, NjemaËke, Belgije, Nizo-zemske i Luksemburga), prema jed-nom velikom istraæivanju zapadnoeu-ropskih prehrambenih instituta, nazva-nom EURATOM, ima 83 g BJ + 332 gUH + 135 g M = 2875 kalorija; postot-ni udjel u kalorijama BJ 12% + UH46% + M 42%, dakle prekomjerne ka-lorije i previπe masnoÊa, a, πto je do-datno nezdravo i πtetno, masnoÊe supreteæno æivotinjskog podrijetla (ma-slac, slanina, punomasni sirevi, suho-mesni proizvodi), Ëime se unosi i pre-viπe kolesterola (prosjeËno 648 mg, adopuπtena granica je oko 300 mg); ug-ljikohidrati su preteæno od rafiniranihæitarica i konzumnog πeÊera, a nedo-voljno je onih od povrÊa i voÊa. Dakle,tijelo ostaje bez dostatnih koliËina tije-lu prijeko potrebnih antioksidansa, vi-tamina, minerala i biljnih vlakana.

Previπe i premalo

Netko æivi kraÊe, a netko duæe.SkraÊeno trajanje æivota imat Êe uglav-nom i najËeπÊe ljudi kojima naËin æiv-ljenja nije ispravan (ne hrane se pravil-no, puπe, prekomjerno piju alkoholnapiÊa, æive neurednim æivotom itd), za-tim ljudi koji zbog teπkih pogreπaka uprehrani (tri najËeπÊe teπke pogreπke:neumjerenost u jelu i piÊu, tj. previπekalorija, previπe masnoÊa u hrani i pre-malo povrÊa i voÊa) dobiju i mnogoprije godina starosti infarkt srca, moæ-dani udar ili rak. Drugi razlozi zbog

kojih se æivi kraÊe (naslijeeni defekt-ni geni i naslijeena nezdrava konsti-tucija, stresne situacije, πtetna zraËenjai dr.) ipak su relativno rjei i imajumanji utjecaj nego neispravan naËinæivljenja i teπke pogreπke u prehrani.

Da ponovimo: tko æeli æivjeti zd-rav, usporiti starenje i dugo æivjeti udobroj kondiciji, treba:

1. hraniti se pravilno, jer je to prvi iosnovni uvjet da srËanoæilni, imunolo-πki, hormonalni i drugi tjelesni sustavifunkcioniraju ispravno, bez znaËajni-jih poremeÊaja, a u okviru pravilne pre-hrane treba smanjiti kalorije na oko1400 za æene, a oko 1700 za muπkar-ce,

2. u okviru pravilne prehrane trebase hraniti namirnicama za koje je broj-nim medicinskim, biokemijskim i dru-gim znanstvenim studijama ustanov-ljeno da sprjeËavaju nastanak i razvojkrvoæilnih i zloÊudnih bolesti, koje naj-ËeπÊe skraÊuju æivot, a takve namirni-ce jesu:

- za rak: namirnice koje obiluju an-tikancerogenim tvarima (antioksidan-si, vitamini C, E i beta-karoten, mine-rali selen i cink, flavonoidi i drugi bilj-ni pigmenti, antienzimi inhibitori pro-teaza, elagiËna, klorogeniËna i nekedruge organske kiseline), biljna vlak-na: brokula, kupus, kelj i drugo kupu-sno povrÊe, mrkva, tikva, tikvice, bli-tva, πpinat, zelena salata, πparoga, pa-prika, maslaËak, cikorija, divlja ipovrtna riga, kopriva, rajËica, perπin,tuπt (Portulaca oleracea), lucerna, ba-rica (Barbarea verna), sinji πir (Ama-rantus lividus), marelica, kaki, dinja,breskva, lubenica, dakle povrÊe i voÊebogato beta-karotenom, zatim orasi idrugo oraπasto voÊe, suncokretove i se-zamove sjemenke, Ëeπnjak, luk, pori-luk, luk drobnjak, luk vlasac, naranËa iostali agrumi, umbir, kurkuma, soja,grah i ostale suhe mahunarke, integral-ne æitarice, jogurt, pivski kvasac, jabu-ka, papaja, kupina i drugo πumsko vo-Êe, rajËica, cikla, zeleni Ëaj, plave ribe,Ëajevi od πipka, metvice, ruæmarina,kadulje, majËine duπice,

- za infarkt srca i moædani udar:namirnice koje smanjuju razinu loπeg

LDL - kolesterola, poveÊavaju razinudobrog HDL-kolesterola, sprjeËavajustvaranje tromba i bogate su antioksi-dansima: sve vrste povrÊa i voÊa, a oso-bito mrkva, Ëeπnjak, luk, kupusnopovrÊe, sardele, inÊuni i druga morskariba, integralne æitarice, oraπasto voÊe,suhe mahunarke, jogurt, umbir, crve-no vino (ali samo 1-2 Ëaπe), maslinovoulje, a protiv stvaranja πtetnog homo-cisteina (koji potiËe nastanak i razvojateroskleroze, infarkta srca i moæda-nog udara) treba jesti namirnice boga-te folnom kiselinom, a to su pivski kva-sac, pileÊa i teleÊa jetra, sojini proizvo-di, πparoga, zeleni listovi povrÊa, ora-πasto voÊe, borovnice (a ujedno ogra-niËiti meso i punomasne sireve),

3. treba svaki dan biti tjelesno akti-van: hodati 30 - 60 minuta na Ëistomzraku ili 20 - 30 minuta plivati, ili toli-ko vjeæbati tijelo na drugi naËin,

4. ne puπiti i ne piti prekomjernoalkoholnih piÊa (iznimka je 1 Ëaπa vi-na),

5. buduÊi da su teæe stresne situaci-je jedan od uzroËnih Ëimbenika nastan-ka i razvoja mnogih poremeÊaja i bole-sti, meu kojima su i arterijska hiper-tenzija, moædani udar, infarkt srca irak, potrebno je prilagoditi se stresnimsituacijama kako bi se suzbile πtetneposljedice stresa:

- primjenom razliËitih tehnika opu-πtanja (duboko disanje, miπiËno opu-πtanje, masaæe i sl.),

- tjelesnim vjeæbama i fiziËkim ra-dom; naime, redovita umjerena tjele-sna aktivnost, odnosno umjereni fiziË-ki rad, praktiËki je najbolja antistresnamjera jer otklanja ili smanjuje nape-tost, depresiju, neraspoloæenje, umor,a ujedno, uz druge prednosti, poveÊa-va energiju, poboljπava cirkulaciju i sr-Ëani rad,

- hraneÊi se pravilno, a osobito iz-bjegavanjem alkoholnih piÊa, kave idrugih namirnica koje sadræe kofein,πeÊera, bijeloga kruha i drugih rafini-ranih æitarica (jer izazivaju poremeÊa-je u razini πeÊera u krvi, uz druge hor-monalne poremeÊaje povezane sa stre-som).

Dr. Branko Prijatelj

rujan-listopad

11

Starenje

Normalna pojava ili znak bolesti

VID• Pogorπan vid zbog Presbyopije (slabovidnost),(obiËno ispravljivo kontaktnim leÊama)• Obilje suza zbog zaËepljenja suznih kanala• Suho oko

• Provjerite radi li se o Presbyopiji i nositeprikladne naoËale.• Potraæite lijeËniËki savijet o potrebi za kapimaza oËi. Ne koristite ih bez lijeËniËke preporuke.

• Iznenadni napad bola oka, crveno oko ilismanjen vid: moæe nastati zbog glaukoma• Smetnje vida koje se ne mogu korigiratinaoËalama, mogu biti simptom katarakte -mrene

Svi Êemo ostarjeti. Normalno starenje dovodi dopromjena u tijelu i umu, ali mnogi simptomi mogu dovestido bolesti, koja se moæe lijeËiti ili otkloniti. Te bi znakove

trebalo poznavati kako bi se moglo razlikovati starenje odpojave bolesti i te promjene na vrijeme lijeËiti.

SLUH• Gubitak sluha

• Instalirajte telefon s glasnim zvuËnikom• Razmotrite koriπtenje pomagala - sluπnogaparata

• Iznenadni napad smanjenja sluha• Sekret iz uha - moæe biti posljedica upalesrednjeg ili vanjskog uha

OSJETI• Oslabljen osjet dodira, osobito vrπaka prstijuruku i nogu• Oslabljen osjet temperature

• Nosite obuÊu koja vam dobro pristaje injegujte stopala. Posebno pazite na manjeozljede.• Pratite prognozu vremena i nosite prikladnuodjeÊu

• Iznenadan gubitak osjeta ili miπiÊne snage ujednom ili viπe ekstremiteta - moæe bitiposljedica moædanog udara

FUNKCIJA SRCE - PLU∆A• Umjereno pomanjkanje daha koje ne ometanormalne dnevne aktivnosti

• Provodite redovno i prikladno vjeæbanje• Ne usporeujte trenutnu sposobnostvjeæbanja s prethodnom.

• Nedostatak daha pri laganom vjeæbanju (kaoπto je hodanje po ravnome) i "sviranje" upluÊima mogu biti znak kroniËnog bronhitisa,astme ili srËane kapi

PROBAVNI SUSTAV• Zatvor

• Hranite se namirnicama bogatim vlaknima sviπe povrÊa i voÊa• Provodite redovno i prikladno vjeæbanje

• Iznenadna promjena uobiËajenih probavnihnavika (naizmjeniËni proljev i zatvor)• Krv ili sluz u stolici

MOKRENJE• »eπÊe mokrenje po noÊi

• Izbjegavajte unos tekuÊine jedan sat prijespavanja

• PoteπkoÊe ili bol pri mokrenju mogu biti znakupale mokraÊnih putova• Kod muπkaraca poteπkoÊe pri mokrenju,osjeÊaj nepotpunog ispraænjenja mjehura - mogubiti znak oboljenja prostate

PAM∆ENJE• Blago smanjenje pamÊenja ili moguÊnostiuËenja

• Zabiljeæite bitne obveze u kalendar ili urokovnik• Nastavite s redovnim druπtvenimaktivnostima• Nastavite uËiti nove stvari svojim tempom

• Smanjenje kognitivnih funkcija, npr.poteπkoÊe u raËunanju i logiËnom miπljenju, iligubljenje u poznatom okruæenju - mogu biti znakdemencije

MI©I∆I I ZGLOBOVI• Bol u zglobovima, osobito u koljenima i kodgojaznih• Smanjena sposobnost sagibanja kraljeæniceprema naprijed

• Izbjegavajte optereÊenje zglobova: smanjiteteæinu, izbjegavajte noπenje teπkih predmeta,jeæbom jaËajte zglobove

• Prevencija degeneracije kostiju: pijte barjednu Ëaπu mlijeka dnevno da bi se apsorbiraokalcij, vjeæbajte redovito, prestanite puπiti,Ëuvajte pravilno dræanje

• Jaki ili stalni bolovi u zglobovima• Deformacije zglobova

SEKSUALNA FUNKCIJA• Smanjen seksualni nagon• Kod muπkaraca - potrebno je viπe vremena dabi se postigla i odræala erekcija penisa• Kod æena - zbog smanjenog vlaæenja rodnicamoæe biti bolna tijekom odnosa

• Doznajte viπe o normalnom procesu starenjada biste smanjili nepotreban strah i zabrinutost• Razmislite o pomagalima poput vaginalnihlubrikanata

• Kod æena - krvarenje iz rodnice nakon odnosamoæe biti znak raka grliÊa maternice

Promjene povezanes normalnim starenjem Promjene æivotnog stila

Simptomi koje ne biste smjeliignorirati

S Interneta

rujan-listopad

12

OsjeÊam se dobro fiziËki ipsihiËki, imam pribliænoidealnu tjelesnu teæinu

(visok 172 cm, teæak 66 kg), ne-mam problema sa srcem, bubrezi-ma, pluÊima, kraljeænicom, æelu-cem, crijevima i drugim organi-ma, nemam ni dijabetes, ni hiper-tenziju ni bilo kakvo drugo kro-niËno bolesno stanje, osim slabo-Êe u nogama. Naime, pred 4-5 go-dina poËeo sam osjeÊati teæinu unogama pri uspinjanju i stanje sepostupno pogorπavalo, pogotovonakon dvije operacije na koljenu(pred dvije godine pao sam trËeÊi nizastube i prouzroËio frakturu lijevog ko-ljena) pa mi je sada, za malo duæe ho-danje, potrebna pomoÊ jedne πtake.Kao glavni uzrok slaboÊe u nogamaustanovljena je nedostatna cirkulacijakrvi u noænim arterijama zbog uzna-predovale ateroskleroze (viπegodi-πnjeg taloæenja kolesterola i drugih na-kupina na unutraπnji sloj arterija), zbogËega su mi djelomiËno zaËepljene glav-ne arterije u nogama, ali lijeËnici kaæuda stanje za sada nije naroËito teπko;naæalost, ja sve teæe hodam, a pri hoda-nju sve me viπe steæe i boli u nogama.

Rad na raËunalu

Moj mozak funkcionira dobro takoda gotovo svaki dan radim najmanje 3-5 sati na raËunalu, piπuÊi tekstove opovezanosti izmeu prehrane te zdrav-lja i bolesti (u 2002. do 2005. godine urijeËkom mjeseËniku Narodni zdrav-stveni list objavljeno je desetak mojih,uglavnom veÊih, Ëlanaka), a u nekoli-ko posljednih godina pisao sam i dovr-πio tekst knjige od preko 300 stranica:RjeËnik 100 bolesti ∑ uzroËni Ëimbeni-

Zdravo starenje

Mojih prvih 90 godina

ci nastanka i razvoja svake bolesti -povezanost s prehranom, namirnicekoje treba izbjegavati, namirnice kojese preporuËuju, potrebni vitamini, mi-nerali i sl., korisne ljekovite biljke ipuËka medicina. »itam dnevno najma-nje 3 - 4 sata knjige i publikacije,uglavnom iz podruËja medicine, pre-hrane, beletristike i vjerskog sadræaja.Za televiziju nemam vremena i gle-dam je rijetko. Ustajem prije 6 sati,ujutro radim i piπem, za vrijeme pisa-nja na raËunalu svakih 1-2 sata preki-dam rad desetak minuta i proπetam ublizini kuÊe (kako bi se poboljπala cir-kulacija krvi u nogama). Oko 13 satinapravim ruËak i jedem, a nakon togaodlazim u vrt gdje 4-5 sati uglavnomËitam, uz povremeni lakπi vrtlarski po-sao. Rano odlazim na spavanje, oko 8-9 sati naveËer. Depresiju i potiπtenost(jedan od desetak simptoma kliniËkedepresije) imam rijetko, uzrokovanupovremenim stresnim situacijama (ko-je se odnose na moje ili na problememoje troje odrasle djece i njihovih obi-telji; imao sam 8 unuka, sada imam 7jer je jedan prije dvije godine tragiËno

Imam 90 godina, umirovljenik sam veÊ 30 godina, æivim sam u stanu (udovac sam veÊ 28godina, a troje odrasle djece ne æivi sa mnom). Sam obavljam sve kuÊanske poslove (dræim

stan u redu, kuham, perem posue i dr.), odlazim na trænicu, ljeti odlazim samautobusom na kupanje (u 2005. oko 60 puta).

umro u 18. godini æivota). Protivpotiπtenosti uglavnom se uspjeπnoborim odlaskom u prirodu (u park,πumu ili na more), duæim hodanjemuz duboko disanje, kao i pojaËa-nim fiziËkim radom (npr. kopa-njem u vrtu), sluπanjem glazbe(Mozart, Puccini, πansone i dr.),optimistiËkim i pozitivnim plano-vima i mislima, sjeÊanjima na lije-pe doæivljaje.

Nosim dobre gene

Spavam uglavnom dobro, a ka-da povremeno ne mogu zaspati ili

se u tijeku noÊi budim, sluπam glazbu,a da ponovno zaspem pomaæe mi usre-dotoËenje misli samo na disanje i opu-πtanje miπiÊa, uz pijenje malo vode po-mijeπane s jednom ælicom jabuËnogocta i jednom do dvije æliËice meda.

Da li Êemo biti zdravi ili bolesni ikoliko Êemo godina æivjeti, zavisi odnasljednih (genetsko naslijee) i vanj-skih Ëimbenika koji na nas djeluju tije-kom cijelog æivota, a meusobno supovezani, uz stalnu povoljnu ili nepo-voljnu interakciju, tj. uzajamno djelu-ju, πto znaËi da od prehrane, tjelesneaktivnosti i drugih vanjskih Ëimbenikabitno zavisi kako Êe geni utjecati (ma-nje ili viπe, pozitivno ili negativno) nazdravlje i pojavu bolesti. Vrlo je vje-rojatno da smo naslijedili kvalitetnegene, ispravne tjelesne sustave, meha-nizme i organe ako naπi roditelji nisubolovali od teæih genetskih ili degene-rativnih bolesti, kao πto su rak, infarktsrca i dijabetes. Gerontoloπka istraæi-vanja pokazala su da 90% vrlo starihljudi (s 90 - 100 i viπe godina starosti)potjeËe od dugovjeËnih obitelji, iz Ëe-ga proizlazi da je za postignuÊe visoke

rujan-listopad

13

starosti, uz ispravan naËin æivljenja, uvelikoj veÊini sluËajeva potrebno ima-ti dugovjeËne roditelje, pri Ëemu, pre-ma miπljenju gerontologa, veÊi utjecajima majËina nego oËeva dugovjeËnost.

Izabrao sam zdravlje

Vanjski Ëimbenici (Ëimbenici oko-line) odnose se na naËin æivljenja i utje-caj okoline πto obuhvaÊa, prije svega,naËin prehrane, tjelesnu aktivnost, pu-πimo li i koliko pijemo alkoholnih pi-Êa, zatim koliko imamo doticaja s one-ËiπÊenim ili nezdravim okoliπem i ka-ko se prilagoavamo stresnim situaci-jama koje nas prate cijeli æivot, a vaæanutjecaj takoer ima zvanje kojim se ba-vimo. NaËin æivljenja zavisi uglavnomod nas samih.

©to se tiËe genetskog naslijea, upovoljnom sam poloæaju jer mi je maj-ka æivjela u dobru zdravlju 94 godina,a nije bolovala niti od genetskih niti odkrvoæilnih, zloÊudnih i drugih kroniË-nih bolesti. Otac mi je bio vidljivo zd-rav Ëovjek, idealne tjelesne teæine, aliveliki puπaË cigareta te je u zadnjimgodinama æivota bolovao od anginepektoris, a umro je u 64. godini æivotaod infarkta srca, oËito kao posljedicedugogodiπnjeg puπenja.

NaËin prehrane

Razlikujem dva razdoblja: prvo,otprilike prvih 70 godina æivota, kadanisam znao kako je prehrana usko po-vezana sa zdravljem i bolestima te πtoje pravilna prehrana, koje su pogreπkeuobiËajene ili moguÊe u prehrani, i dru-go razdoblje nakon toga, kada sam izmnogih knjiga lijeËnika - nutricionistai drugih istraæivaËa u podruËju prehra-ne, stekao znanje o prehrani i njezinojuskoj povezanosti sa zdravljem i bole-stima, a i sve sam viπe Ëitao medicin-ske udæbenike i knjige (nisam doktormedicine nego doktor prava), osobitoiz podruËja fiziologije, patofiziologijei interne medicine, a takoer iz podru-Ëja ljekovitog bilja i fitoterapije.

U prvom razdoblju moja prehranabila je (na moju sreÊu) uglavnom me-diteranska, jer su se tako hranili mojiroditelji Dalmatinci i moja æena Istri-janka. Glavne znaËajke mediteranskeprehrane jesu i umjerenost u unoπenjubjelanËevina, ugljikohidrata i masno-Êa (prema tome umjereno kalorija), od

masnoÊa troπiti maslinovo ulje, od bje-lanËevina preteæno ribu, od ugljikohid-rata mnogo povrÊa, πeÊera troπiti mini-malno te takvom prehranom odræavatinormalnu ili idealnu tjelesnu teæinu isprjeËavati razvoj srËanoæilnih i zlo-Êudnih bolesti. Prvi obrok, tj. zajutrak,bio je velika πalica bijele kave, tj. mli-jeka s Kneippovom jeËmenom kavom,uz 2-3 kriπke crnog ili raæenog kruha.DoruËak je bio najËeπÊe sendviË sa si-rom, jogurt i jabuka. Za ruËak je glav-no jelo bilo najËeπÊe tjestenina (oko 60- 70 g po osobi) s umakom od rajËica imaslinova ulja, ili maneπtra od graha,tjestenine, mrkve, luka i Ëeπnjaka.Svakog petka, i joπ jedan dan u tjednu,glavno jelo bilo je od ribe (brodet spalentom, ili riblji riæoto, ili peËena ri-ba s krumpirima i sl.), a nedjeljom i ublagdane od mesa, najËeπÊe piletine uzpeËene krumpire. Kao dodatak glav-nom jelu bili su pirjano povrÊe (kupus,poriluk, rajËice i dr.) ili kuhani krum-pir, kelj i blitva, a kao salata naribanisvjeæi ili kiseli kupus ili mijeπana sala-ta. Kruh (raæeni ili crni pπeniËni) jeo seumjereno, dnevno otprilike 2 - 3 kriπke(150 g) po osobi. Na kraju ruËka imalismo gotovo uvijek palaËinke ili drugidomaÊi kolaË (πto nije u skladu s medi-teranskom prehranom u kojoj se kolaËijedu samo iznimno, uglavnom za blag-dane, s Ëime se slaæu i suvremene pre-hrambene preporuke). Za veËeru je bi-la bijela kava i kruh (kao i za zajutrak),Ëesto uz neki domaÊi kolaË. Vino ilipivo pilo se povremeno, jednu Ëaπu zaruËak. SjeÊam se da su svi obroci bilikoliËinski i zaËinski umjereni, nikadanije bilo prejedanja. Naime, kada bihustao od stola, bio sam sit, ali ne i pre-sit. Za cijelo to vrijeme imao sam ot-prilike idealnu tjelesnu teæinu, od kro-niËnih bolesti nisam bolovao, jedinonisam bio poπteen prehlada i sliËnihakutnih bolesti diπnoga sustava.

Meutim, za vrijeme rata 1941. ∑1945. i razdoblja do 1952., kada samse oæenio, jeo sam u menzama, gdje jehrana bila jednoliËna, neukusna i ne-kvalitetna: za ruËak i veËeru bila sujela od palente (kukuruznog braπna),jeËma, graha i krumpira, oskudno za-Ëinjena svinjskom maπÊu, katkada ko-madiÊ suhog ili drugog mesa, povrÊaoskudno. Menzaπka hrana ipak je ima-la i dobru stranu, naime, bila je ograni-Ëena u kalorijama, masnoÊama, mesu,

πeÊeru, kruhu i kolaËima, zbog Ëeganije uzrokovala debljinu, a sprjeËavalaje nastanak i razvoj degenerativnihbolesti, osobito srËanoæilnih bolesti,raka i dijabetesa, πto pokazuju mnogestudije o takvoj, kalorijski oskudnojprehrani stanovnika zemalja zahvaÊe-nih svjetskim ratovima, kada se od na-vedenih bolesti bolovalo i umiraloznatno manje (30 - 50% manje) nego unormalno, neratno vrijeme.

Nakon πto sam iz mnogih knjigasvjetski poznatih lijeËnika - nutricioni-sta (Peetersa, Bircher - Bennera, Pa-ssebecqa, Chaitowa, Murraya, Holfor-da i dr.) prikupio potrebna znanja opravilnoj i pogreπnoj prehrani, kao i ouskoj povezanosti prehrane sa zdrav-ljem i bolestima, saznao sam da se pra-vilna prehrana moæe saæeti u desetakglavnih pravila, od kojih je osobitovaæno hraniti se umjereno, tako da sene debljamo, nego da stalno odræava-mo idealnu tjelesnu teæinu, πto izraæe-no u kalorijama znaËi dnevnu prehra-nu s prosjeËno oko 1700 kalorija zamuπkarce, a za æene oko 15% manje,dakle oko 1400 kalorija, te svakod-nevno obilno jesti povrÊe (400 - 500 g)i voÊe (barem oko 300 g), kako bismotijelu osigurali dostatno antioksidansa,vitamina, minerala i biljnih vlakana,prijeko potrebnih svim tjelesnim su-stavima. Ostala se pravila odnose naograniËavanje soli do 5 g dnevno, do-statno unoπenje vode, vaænost sirovehrane, jogurta i biljnih vlakana, vaæ-nost ravnomjerne raspodjele hrane u,optimalno, 5 dnevnih obroka, vaænostdomaÊe hrane.

Kako se hranim

Moj uobiËajeni jelovnik za tri glav-na obroka:

ZAJUTRAK (ujutro, oko 7 sati):gusti napitak napravljen mikserom - umikser stavim 250 g jogurta + bananu+ veÊu mrkvu + oko 5 - 10 oraha +jabuku (Ëesto mandarinku + kivi + tre-πnje ili drugo sezonsko voÊe) + dvijedo tri æliËice meda i malo cimeta. Ta-kav napitak daje oko 530 kalorija (BJ14 + UH 59 + M 27). Uz takav zajutrakuzimam: 500 mg vitamina C, dvijekapsule ribljeg ulja, ælicu pivskogakvasca (radi zdravlja æivaca i jetre, obi-luje B-vitaminima, cinkom, selenom ikromom), tabletu ekstrakta lista stabla

rujan-listopad

14

Ginkgo biloba (radi boljeg pamÊenja icirkulacije krvi) i malu æliËicu samlje-venog umbira, koji je stimulans zamozak, antibakterik (npr. protiv upalegrla), stomahik, sprjeËava zgruπavanjekrvi (takoer sprjeËava muËninu priputovanju autom, brodom).

RU»AK: juha od povrÊa - u okolitru vrele vode stavim kuhati miksanopovrÊe (luk + veÊa mrkva + 100 gkelja, ili raπtike, ili cvjetaËe, ili broku-le, ili repe + 50 g rajËica (ako je sezo-na) + 3 - 4 Ëeπnja bijelog luka + celerai perπina), nakon 10 minuta kuhanjadodam oko 60 g integralne tjestenine iælicu do dvije zobenih pahuljica. Glav-no mi je jelo tako kuhana tjestenina,pomijeπana s procijeenim kuhanimpovrÊem i ælicom maslinova ulja, obil-no naribam tvrdoga sira te, ako imam,dodam oko 20 g sitno nasjeckanog pr-πuta ili mesnatog πpeka. Salata je nari-bani svjeæi ili kiseli kupus, ili mijeπanasalata. Bilo bi zdravije ruËak tako zavr-πiti, joπ bolje s jednom jabukom, ali jasam od djetinjstva navikao zavrπiti ru-Ëak neËim slatkim, zbog Ëega pojedemnekoliko oraha s malo meda ili koma-diÊ Ëokolade. Takav ruËak (brzi, jer jegotov za manje od 30 minuta), dajeoko 670 kalorija (BJ 20 + UH 90 + M26). SliËno glavno jelo je kada u juhiod povrÊa kuhanu tjesteninu pomije-πam sa, na tavi posebno pirjanim, povr-Êem, s malo maslinova ulja i komadi-

Êem mesnatog πpeka. Katkada za ru-Ëak napravim maneπtru od leÊe (ili gra-ha), tjestenine i oko 200 - 300 g raz-novrsnog povrÊa. Kada idem na træni-cu, obiËno kupim za ruËak ribu ili lig-nje. Kruh veÊ viπe godina ne jedem(korisnije i draæe mi je pojesti malooraha, zobenih pahuljica, meda ili ko-madiÊ Ëokolade). Meutim, dvaputtjedno ruËak mi je drukËiji, naime sva-ke subote kÊerke mi donesu ruËak zasubotu i nedjelju: jelo od ribe, sarmu,punjene paprike ili dr., a ujedno midonesu gotovo sve namirnice potrebneza cijeli tjedan (povrÊe, voÊe, mlijeko,jogurt i dr.).

VE»ERA: moja je veËera oduvi-jek bila jednostavna, uglavnom bez ku-hanja, i s malo kalorija: 200 g jogurta(pravim ga uvijek sam), jabuka ili dru-go voÊe, mrkva, malo meda i ponekadkomadiÊ Ëokolade. Kalorije = 230 (BJ6 + UH 35 + M 6).

ME–UOBROCI: izmeu prvogjutarnjeg obroka i ruËka, te izmeu ruË-ka i veËere, sastoje se od jabuka ilidrugog voÊa, svaki meuobrok dajeoko 100 kalorija.

TJELESNA AKTIVNOST: odu-vijek sam svaki dan mnogo hodao (oko1 sat), Ëesto iπao na izlete u prirodu, aljeti se mnogo kupao i plivao u moru.

PU©ENJE I ALKOHOLNA

PI∆A: bilo je jedno razdoblje u mo-jem æivotu kada sam mnogo puπio; tra-

jalo je desetak godina, a prestao sampuπiti jer sam svake godine po tri doËetiri mjeseca bolovao od kroniËnogbronhitisa (trajnog kaπljanja i izbaci-vanja sputuma i sve ËeπÊih napadajasliËnih astmatiËkim), a u teπkoj, viπe-mjeseËnoj borbi za prestanak puπenjapomogla mi je misao kako nije od me-ne poπteno da moje troje male djeceimaju za oca invalida s velikim rizi-kom za skraÊeno trajanje æivota. Pre-stankom puπenja, simptomi su nekoli-ko mjeseci bili sve blaæi i rjei, nakonËega se kroniËni bronhitis viπe nije po-javio. ©to se tiËe alkoholnih piÊa, uvi-jek sam bio umjeren, uz ribu i mesorado sam popio Ëaπu crnoga vina.

UMJERENOST I IZBORUMJERENOST I IZBORUMJERENOST I IZBORUMJERENOST I IZBORUMJERENOST I IZBORZLATNE SREDINE U SVEMUZLATNE SREDINE U SVEMUZLATNE SREDINE U SVEMUZLATNE SREDINE U SVEMUZLATNE SREDINE U SVEMU

Ispravan naËin æivljenja obuhvaÊa ijedno nadasve vaæno æivotno pravilo, ato je biti umjeren i izabrati zlatnu sre-dinu u svakom djelovanju i situacijigdje treba birati izmeu malo i puno,premalo i previπe. To se odnosi na hra-nu, piÊe, tjelesnu aktivnost, rad, od-mor, spavanje, igru, Ëitanje i druge æi-votne sadræaje. Svaka neumjerenostima uvijek lakπe ili teæe, kratkoroËneili dugoroËne πtetne posljedice za tje-lesno ili (i) psihiËko zdravlje.

Dr. Branko Prijatelj

Primjena lijekova u osoba starije dobi

Jesam li danas popio lijekStarijom æivotnom dobi smatra se dob iznad 65 godina iako Êe se, s obzirom na opÊenito starenje

populacije razvijenog svijeta, ta granica i pomaknuti. Starenje sa sobom nosi promjene u radumnogih organskih sustava, npr. smanjenu funkciju srca, pluÊa, bubrega, mozga, degenerativne

promjene zglobova i sl. Osobe starije æivotne dobi uzimaju najviπe lijekova i taj dio populacije troπi20-30% ukupne koliËine lijekova.

Danas najËeπÊi zdravstveni pro-blem, kroniËne bolesti koje su poslje-dica suvremenog naËina æivota, kaonpr. visoki krvni tlak, πeÊerna bolest izatajenje srca, najËeπÊe su upravo ustarijih osoba. Nerijetko jedna osobastarije æivotne dobi boluje od nekolikokroniËnih bolesti i problem nastaje ka-

da, posjeÊujuÊi viπe specijalista, odsvakoga dobije preporuku za uzimanjepo nekoliko lijekova. Ponekad jednaosoba uzima i deset lijekova istovre-meno, πto vrtoglavo poveÊava moguÊ-nost nastanka nuspojava i interakcijalijekova. Problem polipragmazije, od-nosno uzimanja velikog broja lijekova

istovremeno, Ëesto pokuπava rijeπitisam pacijent i sam prestane uzimatiodreene lijekove prema vlastitom na-hoenju. To je vrlo opasno jer se Ëestodogodi da ukine one najvaænije, a na-stavi uzimati one manje vaæne lijeko-ve, bez kojih bi mogao!

rujan-listopad

15

Jedan protiv drugoga

Interakcije lijekova promjene suuËinka jednog lijeka (poveÊanje ilismanjenje) kada istovremeno dajemoneki drugi lijek. Npr. ako osoba kojauzima lijek protiv zgruπavanja krvi podnazivom varfarin (Marivarin®), isto-vremeno uzme i acetilsalicilnu kiseli-nu (Aspirin®, Andol®), poveÊava sevjerojatnost nastanka krvarenja, kojaje inaËe moguÊa nuspojava varfarina, ito Ëak 10 puta! Ako osoba uzima neko-liko lijekova, velika je vjerojatnost daÊe oni razliËito djelovati jedan na dru-goga i moæda promijeniti uËinak. Takonpr., ako osoba uzima istovremeno dvalijeka, vjerojatnost interakcija je 6%, aako uzima osam lijekova, tada je vje-rojatnost interakcija Ëak 100%!

Nuspojava lijeka svaka je neæelje-na πtetna reakcija na lijek koji je primi-jenjen u pravoj indikaciji i dozi, a sva-ka primjena lijeka, pa makar se radilo io jednoj tableti, nosi rizik nastanka ne-ke nuspojave. Prema nekim podacima,Ëak 15% hospitalizacija starijih osobaposljedica je nuspojava lijekova. Petskupina lijekova, najËeπÊe odgovornihza nuspojave u starijih, jesu diuretici,glikozidi digitalisa, antidepresivi,analgetici i lijekovi za smanjenje krv-noga tlaka.

Nuspojave lijekova javljaju se ustarijih osoba ËeπÊe iz viπe razloga. Je-dan je razlog promjena apsorpcije, raz-gradnje ili eliminacije lijeka u organiz-mu starije osobe, pa bi starije osobetrebalo lijeËiti niæim dozama lijekovaod onih koji se daju mlaoj populaciji.Drugi je razlog i taj πto ciljna tkivastarije osobe drukËije reagiraju na lijeki Ëesto su osjetljivija, kao npr. kod ne-kih lijekova koji lijeËe psihiËke tego-be, pa mogu reagirati neæeljenom reak-cijom i na uobiËajenu dozu lijeka. Tki-va mogu biti i smanjeno osjetljiva nalijek, kao πto je to u sluËaju tzv. beta -blokatora (atenolol, metoprolol, biso-prolol). TreÊi razlog je broj lijekovakoji neka osoba uzima. UËestalost nu-spojava u starije osobe koja uzima je-dan lijek je oko 10%, a u onih kojiuzimaju πest lijekova istovremeno jeoko 30%!

Bolest ili nuspojava

Kada se pojave nuspojave lijekova,

ponekad postoji i zaËarani krug kadanuspojavu protumaËimo novom bole-πÊu, pa je poËnemo lijeËiti sljedeÊimlijekom. Npr., kod primjene nekihanalgetika, kao πto su diklofenak, ibu-profen, naklofen ili piroksikam, moæese povisiti krvni tlak, πto se onda moæeprotumaËiti kao hipertenzija i poËne selijeËiti lijekom protiv poviπenog krv-nog tlaka. Primjena tih istih analgetikamoæe oπtetiti æeluËanu sluznicu, bole-snika poËnemo lijeËiti lijekovima kaoπto su ranitidin ili famotidin koji treba-ju izlijeËiti Ëir ili oπteÊenu sluznicu, aistovremeno u starijih osoba moguizazvati halucinacije. Takve halucina-cije, koje su nuspojave lijeka, mogu sepogreπno protumaËiti kao psihiËka bo-lest i zapoËeti lijeËiti snaænim lijekovi-

rijeË o jako opasnom lijeku. Razgovors lijeËnikom trebao bi, osobito kada selijek primjenjuje prvi put, razjasniti ko-rist od lijeka za bolesnika. Kada bole-snik svjesno ne uzima lijek prema pre-poruËenoj shemi, obiËno uzima manjudozu od potrebne ili lijek jednostavnoprestane uzimati.

Nisam dobro Ëuo

Nesvjesna nesuradljivost nastajekada bolesnik jednostavno ne razumijekako uzeti lijek. Moæda nije razumiopreporuke svoga lijeËnika zbog loπegsluha ili pamÊenja, a u objaπnjenju ka-ko uzeti lijek kljuËna je uloga lijeËnikaobiteljske medicine i farmaceuta. Po-greπno uzimanje lijeka najËeπÊe nasta-je kada bolesnik poËne uzimati nekinovi lijek ili kada je reæim uzimanjalijeka prekompliciran (npr. viπe putadnevno, ili kada se tijekom nekolikodana doza mora postupno poveÊavati).Za starijeg bolesnika idealan je lijekkoji se daje u jednoj dnevnoj dozi. Ve-lik je i problem prilikom hospitalizaci-je, kada se bolesniku ukinu neki lijeko-vi koje je do tada uzimao i nakon otpu-sta kuÊi uvedu neki novi. »esto se znadogoditi da pacijent bude zbunjen tenastavlja uzimati i jedne i druge lijeko-ve.

Vrlo je vaæan problem i uzimanjeËitavog niza preparata i lijekova mimoonih propisanih. Tri Ëetvrtine starijihosoba uzima na svoju ruku razliËitepreparate ili lijekove, i u SAD-u, pri-mjerice, uzimaju dva do Ëetiri takvapripravka dnevno. Tu moramo razli-kovati uzimanje lijekova dokazanoguËinka i raznih preparata, npr. biljnih,koji nemaju dokazani uËinak. I jedni idrugi mogu dovesti do nuspojava, ali iinterakcija s drugim bolesnikovim li-jekovima.

Od "pravih" lijekova koje bolesnikna svoju ruku uzima, vrlo su Ëesti raznilijekovi protiv bolova (Ëije smo nuspo-jave naveli), razni lijekovi za smirenjei spavanje (koji se ne mogu dobiti bezrecepta, ali ih bolesnici nabavljaju odsusjeda, prijatelja i sl.), laksativi, tj.lijekovi protiv zatvora, koje uzima 1/3do 1/2 starijih, od kojih mnogi nemajuzatvor!

Preparate nedovoljno dokazanoguËinka stariji obiËno uzimaju za "bolju

ma za psihoze, kao npr. haloperidolom(Haldol®).

Veliki postotak bolesnika starije æi-votne dobi ne uzima lijekove premapreporuËenom reæimu. Ta nesuradlji-vost moæe biti svjesna ili nesvjesna, asmatra se da je prisutna u treÊine dopolovice bolesnika starije dobi. Svje-sna je obiËno posljedica straha od nu-spojava ili razmiπljanje da lijek neÊebiti od velike koristi. Strah od nuspoja-va zasigurno Êe se smanjiti nakon raz-govora s lijeËnikom, kojeg svaki paci-jent treba zamoliti da mu navede kojesu najËeπÊe nuspojave koje lijek moæeizazvati. Ponekad su upute o lijekupreopπirne za pacijenta jer proizvoaËmora navesti sve nuspojave koje semogu dogoditi, pa i one koje se dogodevrlo rijetko, πto nerijetko izaziva velikistrah u bolesnika i razmiπljanje kako je

rujan-listopad

16

cirkulaciju", za poboljπanje intelek-tualnih funkcija i pamÊenja, za proble-me sa zglobovima i sl. Ono πto valjadecidirano reÊi jest da ne postoji lijekkoji moæe poboljπati cirkulaciju u pod-ruËju mozga. Izuzetak je Aspirin®, od-nosno Andol® u malim dozama, kojisprjeËava prekomjerno zgruπavanje kr-vi, tj. agregaciju trombocita, i s pra-vom ga uzimaju mnogi bolesnici jersmanjuje moguÊnost nastanka infarktamiokarda ili ishemijskog moædanogudara. Ne postoji niti lijek koji moæevratiti, zbog starenja oslabljenu, inte-lektualnu funkciju. Lijekovi kao πto subetahistin (Urutal®, Betaserc®) ili ci-narizin (Cinarizin®, Stugeron®) imajuodreeni uËinak kod vrtoglavice zbogodreenih bolesti unutraπnjeg uha, avrlo skroman uËinak u lijeËenju vrto-glavice drugog uzroka. Takoer spa-daju meu lijekove za koje se pogre-πno misli da mogu poboljπati moædanucirkulaciju. Gingko biloba pripravakje za koji nemamo odgovarajuÊih do-kaza da je djelotvoran, a neopravdanoËesto se primjenjuje za "bolju cirkula-ciju" i "bolje pamÊenje". Taj preparatmoæe, pak, poveÊati rizik krvarenjakod osoba koje istovremeno uzimajuvarfarin (Marivarin®) ili acetilsalicilnukiselinu (Andol®, Aspirin®). Gospinatrava, biljni pripravak koji se koristizbog simptoma depresije, moæe stupitiu interakcije s mnogim lijekovima ismanjiti im uËinak! Uzimanje raznihmultivitaminskih preparata takoer ni-je potrebno u osoba koje se normalnohrane. Tu posebno moæemo naglasitiËesto preporuËani vitamin E, koji je ubrojnim novim studijama pokazao danema nikakav uËinak niti kod kardio-vaskularnih bolesti niti kod demenci-je, tj. smanjene intelektualne funkcije.Ne treba zanemariti niti financijskiaspekt: nije potrebno da osobe starijeæivotne dobi, koje su Ëesto skromnogimovinskog stanja, uzimaju skupe pre-parate koji im ne mogu pomoÊi. Budu-Êi da je nemoguÊe dotaknuti se svihskupina lijekova, navest Êemo nekenajvaænije i ono πto bi starijoj osobi,koja ih uzima, bilo korisno znati.

Analgetici

Svaka starija osoba ima potrebu zapovremenim uzimanjem lijeka koji Êe

ublaæiti bol, koja je obiËno "reumat-ske" prirode. NajËeπÊe se propisuju di-klofenak (Voltaren®), ibuprofen (Bru-fen®, Ibuprofen®), naproksen (Na-prosyn®) i piroksikam (Lubor®), a to sulijekovi koje nazivamo i "nesteroidnimprotuupalnim lijekovima". Oni imajuneke identiËne nuspojave.

1. Mogu izazvati oπteÊenje sluzni-ce probavnog sustava i krvarenje, oso-bito kod poËetka lijeËenja i kod pove-Êanja doze. Te lijekove ne smije se ni-kada uzeti nataπte, veÊ samo nakonobroka. Ne treba ih uzimati onda kadaosoba nema bolove, veÊ samo po po-trebi, odnosno kad nastupe jaËi bolovi.Neki bolesnici ih, ne znajuÊi, uzimajunpr. dva puta dnevno svaki dan jer mi-sle da ih treba uzimati poput lijekovaza lijeËenje poviπenog krvnog tlaka.Piroksikam (Lubor®) nema mjesta u li-jeËenju starijih osoba jer ima najveÊirizik za nastanak krvarenja i oπteÊenjasluznice i predugo se zadræava u orga-nizmu. Ibuprofen (Ibuprofen®, Bru-fen®) ima manji rizik tih nuspojava,kraÊe se zadræava u organizmu i lijekje izbora za lijeËenje starijih osoba, pomoguÊnosti u dnevnoj dozi manjoj od1800 mg.

2. Svi ti lijekovi mogu izazvati po-jaËano nakupljanje tekuÊine u organiz-mu i na taj naËin poveÊati krvni tlak ioteæati njegovo lijeËenje, ili pogorπatizatajenje srca u osoba koje od njegaboluju.

3. Ti lijekovi mogu ponekad do-vesti i do zatajenja bubrega, osobito ubolesnika koji imaju cirozu jetre, zata-jenje srca ili veÊ oπteÊen rad bubrega.

Lijek indometacin (Indometacin®)takoer pripada u tu skupinu lijekova,a kod starijih osoba ne smije se primje-njivati jer moæe izazvati halucinacije,konfuziju i sliËno.

Lijek paracetamol (Lupocet®, Pli-cet®, Panadon,® Daleron®, Lekadol® idr) ima drukËiji naËin djelovanja i neizaziva smetnje probavnog trakta kaodo sada nabrojeni lijekovi. Kod blaæihreumatskih bolova najbolji je izbor, umaksimalnoj dnevnoj dozi od 4000 mg(maksimalno ukupno 8 tableta od 500mg). Trajanje uËinka mu je 4 do 6 sati.Ni taj lijek, meutim, nije bez mana.Prevelika doza lijeka moæe izazvati te-πko oπteÊenje jetara!

Lijekovi za lijeËenje psihiËkihbolesti

Benzodiazepini - na naπem se træi-πtu nalazi velik broj lijekova iz te sku-pine, a koriste se za smirenje, smanje-nje tjeskobe i kod nesanice. To su npr.diazepam (Apaurin®, Normabel®), lo-razepam (Lorsilan®), bromazepam(Lekotam®, Lexaurin®), oksazepam(Praxiten®, Oksazepam®) i alprazolam(Xanax®, Helex®, Misar®). NajveÊi jeproblem πto ih veÊina bolesnika, pa ionih starije dobi, uzima predugo, πtouzrokuje psihiËku i tjelesnu ovisnost,ali i stvaranje tolerancije, pa nakon ne-kog vremena lijek gubi svoj uËinak.Trebalo bi ih propisivati za kratkotraj-no lijeËenje spomenutih psihiËkih te-goba. Prema nekim podacima, kod li-jeËenja nesanice dulje od 30 dana po-Ëinje se gubiti djelovanje tih lijekova.Od tih lijekova u starijih osoba trebaizbjegavati one koji se predugo zadr-æavaju u organizmu, a to je u ovomsluËaju diazepam, jer je poveÊana tok-siËnost pa dolazi do pospanosti, pore-meÊaja pamÊenja i poremeÊaja ravno-teæe s veÊim rizikom pada i lomovakosti! Dakle, Apaurin ili NormabelNE u starijih osoba! Iz te skupine valjaizabrati neki od lijekova koji kraÊe dje-luju - lorazepam, oksazepam ili alp-razolam.

Antidepresivi ∑ ovdje razlikujemostariju vrstu tih lijekova, koje naziva-mo tricikliËkim antidepresivima (npr.amitriptilin ∑ Amyzol®), i noviju vrstu,tzv selektivne inhibitore pohrane sero-tonina (fluoksetin, fluvoksamin, ser-tralin, paroksetin, citolopram i escita-lopram) koji se kod nas nalaze na træi-πtu pod raznim zaπtiÊenim imenima.Generalno reËeno, ta novija vrsta je li-jeËenje izbora u depresiji starijih oso-ba. Stariji antidepresiv Amyzol® kodstarijih osoba moæe izazvati nuspoja-ve, kao πto su smetnje vida, suhoÊausta i konfuzija. Obje vrste antidepre-siva mogu izazvati poveÊan rizik pa-dova u starijih.

Nadomjesci kalija

Zbog vaænosti, spomenut Êemo ipreparate kalija (Kalij klorid®, Kali-nor®), koje moraju uzimati osobe kojeuzimaju neke diuretike, kao πto je npr.

rujan-listopad

17

Svi se mi suoËavamo s razliËitimvrstama mentalnog stresa u raznim raz-dobljima æivota. KroniËan i pretjeranstres πtetan je i moæe uzrokovati fiziË-ke ili mentalne probleme. Stoga bi svitrebali doznati viπe o stresu i nauËitiprikladne metode njegovog svladava-nja radi fiziËke i mentalne dobrobiti.

Uzroci stresa

UobiËajeni izvori stresa kod stari-jih ukljuËuju:• promjene æivotnoga stila i financij-

skog statusa nakon odlaska u miro-vinu

• Ëuvanje unuka• njegovanje bolesnog supruænika• smrt Ëlanova obitelji, voljenih ili bli-

skih prijatelja• pogorπanje fiziËkih sposobnosti i

kroniËna bolest• zabrinutost zbog nemoguÊnosti neo-

visnog æivljenja• zabrinutost zbog institucionalizaci-

je

UobiËajeni znakovi stresa

A. Fizioloπki:• nesanica, noÊne more• gubitak apetita, lupanje srca

Stres kod starijih

TABLETA NIJE JEDINI LIJEKKako prevladati stres

• Stariji mogu podijeliti svoje pote-πkoÊe i osjeÊaje pri suoËavanju sastresom s onima u koje se mogu po-uzdati (npr. rodbina i prijatelji). Topomaæe pri proæivljavanju emocija iolakπava uËenje o drugim naËinimaza njegovo prevladavanje.

• Aktivan druπtveni æivot, zdrav stilæivota i opuπtajuÊe vjeæbe korisni sunaËini upravljanja stresom.

• Sudjelovanje u volonterskom radusredstvo je pomoÊi onima koji sumanje sretni. Takoer pomaæe pripodizanju samopouzdanja i πirenjupogleda na æivot pojedinca.

• Pozitivno razmiπljanje, kao πto jeuvaæavanje osobnih postignuÊa isposobnosti, moæe pomoÊi u pove-Êanju samopouzdanja i svladavanjustresa.

• U sluËaju potrebe, stariji mogu tra-æiti pomoÊ od profesionalaca. Puπe-nje, pijenje i zloporaba supstancijaπtetni su i nikad se ne bi trebali kori-stiti kao sredstvo svladavanja stre-sa.

S interneta

furosemid (jer furosemid smanjujerazinu kalija u krvi). Razinu kalija po-trebno je s vremena na vrijeme pre-kontrolirati, jer mora biti toËno unutarodreenog raspona, inaËe moæe loπedjelovati na rad srca i krvnih æila. Nad-leæni Êe lijeËnik sam procijeniti treba libolesnik ili ne uzimati nadoknadu ka-lija, jer ona moæda neÊe biti potrebnaako bolesnik uzima istovremeno ACEinhibitore, koji se koriste u lijeËenjupoviπenog krvnog tlaka i nekih bolestisrca. U praksi sam imala prilike vidjetibolesnika starije æivotne dobi koji nijerazumio upute svoga lijeËnika i koji je,

nakon prestanka uzimanja furosemida,nastavio uzimati nadoknadu kalija uzACE inhibitor. Nakon vrlo kratkogvremena vrijednost kalija popela muse na blizu 8 mmol/l, koja ga je æivotnougroæavala i samo ga je hitna dijalizaspasila od smrtnog ishoda!

U zakljuËku moæemo reÊi kako je ulijeËenju starijih osoba potrebno kori-stiti iskljuËivo dokazano uËinkovite li-jekove, koji imaju poznate nuspojave.Starijem je bolesniku potrebno briælji-vo, usmeno i pismeno, navesti svrhu inaËin uzimanja lijekova i svaki bi li-

jeËnik trebao tome posvetiti dovoljnovremena. Stariji bolesnici trebaju uzi-mati πto manje preparata nedokazaneuËinkovitosti te ne bi trebali uzimati iliukidati lijekove samoinicijativno. Pre-velik broj lijekova koje bolesnici uzi-maju najveÊi je problem lijeËenja sta-rijih osoba. U idealnim uvjetima, bole-snik ne bi trebao uzimati viπe od trilijeka istovremeno, ali, buduÊi da je toponekad nemoguÊe, treba teæiti tomeda taj broj bude Ëim manji, tj. da neprelazi broj od pet do πest lijekova.

Suzana Mimica MatanoviÊ, dr.med.

• Ëesto uriniranje• bol u miπiÊima i zamaranje

B. Emocionalni i psiholoπki:• anksioznost, strah, frustracija,

depresija• uznemirenost, loπa koncentraci-

ja, zaboravljivost

rujan-listopad

18

Akutne pluÊne bolesti u starijih osoba

OD ZRAKA, KLIMA-URE–AJA I PTICA

Pri udahu, zrak ulazi u usta i nos,putuje kroz straænji dio grla,kroz glasnice i niz duπnik. Du-

πnik se grana u dva glavna prolazazraËne struje, koji se dalje granaju usve manje prolaze i cjevËice zvanebronhiole. Najmanje bronhiole zavr-πavaju siÊuπnim zatvorenim zraËnimvreÊicama, alveolama. Sitne krvne æi-le, pluÊne kapilare, nose krv do alveo-la, gdje otpuπtaju ugljiËni dioksid i ap-sorbiraju kisik. Zdrava odrasla pluÊasadræe oko 300 milijuna alveola.

Starenjem se broj alveola smanju-je, a uz kroniËne bolesti i oslabljeniimunoloπki sustav, jasna je osnova zapoveÊan rizik razvoja pluÊnih bolesti uosoba starije æivotne dobi. To se naro-Ëito odnosi na zimske mjesece u koji-ma boravimo u zatvorenim, neventili-ranim prostorima i manje se kreÊemonego ljeti.

Jesu li baπ sve iste

Tijekom zimskih mjeseci javljajuse brojne diπne zaraze, koje opisujemokao prehladu, gripu, upalu pluÊa. No,πto je zaista gripa, a πto prehlada? Ka-ko razlikovati prehladu od gripe? ©toje to upala pluÊa i kako je prepoznati?Kako razlikovati navedene tri bolestijednu od druge?

ObiËnu prehladu uzrokuju virusi,najËeπÊe iz porodice rinovirusa, koro-navirusi, virus parainfluence, respira-torni sincicijski virus, adenovirusi,ehovirusi i coxsackievirusi. ObiËnaprehlada prenosi se kontaktom, dira-njem zaraæenog predmeta ili rukova-njem s inficiranom osobom (koja jemoæda prethodno brisala nos ili kihala

Kako bismo razumjeli uËinak starenja na pluÊa, potrebno jerazumjeti kojim putem prolazi svaki udah.

u ruke), a zatim diranjem vlastitih oËi-ju, nosa ili usta.

Simptomi obiËne prehlade ovise ovirusu uzroËniku prehlade. Ipak, mo-guÊe je generalizirati simptome, kojipoËinju jedan do dva dana nakon kon-takta s virusom, uglavnom kao blagiosjeÊaj æarenja, svrbeæa ili boli u grlu.Upala grla napreduje sve dok ne posta-ne umjereno bolna ili ne prestane, πtose obiËno dogaa drugi ili treÊi dan.Kad zavrπi bol u grlu, javlja se prozirniiscjedak iz nosa, koji nakon dva dana

postane obilniji i gnojan. Nos je zaËep-ljen veÊinu vremena (nosna kongesti-ja). Gnojni iscjedak i nosna kongestijasmanjuju se Ëetvrtog ili petog dana. Ta-da se javlja kaπalj, koji u poËetku moæebiti produktivan, no s vremenom po-staje gust, suh i neproduktivan. Prehla-da moæe producirati druge simptomekoji ovise o specifiËnim virusimauzroËnicima, a to su visoka temperatu-ra, suzenje, kihanje, slabost i glavobo-lja. Nastup i progresija simptoma obiË-ne prehlade postupni su, a zaraæeniuglavnom mogu normalno funkcioni-rati na poslu i u πkoli.

Gripa ili influenca uzrokovana jevirusom influence tipa A, B ili C. Pre-nosi se udisanjem virusnih Ëestica izzraka, kada inficirana osoba u blizinikiπe ili kaπlje. Ljudi su uglavnom zara-æeni virusom influence tipa B i nekimpodtipovima influence A (H1N1,H1N2 i H3N2). Nazivi podtipova na-stali su prema proteinima koji se nala-ze na povrπini virusa: jedan protein zo-ve se hemaglutinin (H), a drugi neura-minidaza (N). Virus influence tipa Cneπto je blaæi i ne uzrokuje epidemije,a virusi tipa A povijesno su odgovorniza pandemije gripe.

Nastup simptoma gripe nagao je (zarazliku od simptoma obiËne prehlade).»ovjek se moæe osjeÊati zdravim uju-tro, a teπko bolesnim veÊ poslijepodne.Grlobolja i iscjedak iz nosa pojavljujuse i kod gripe i kod prehlade. Ipak,iscjedak u gripi obiËno ne postaje svremenom, kao kod prehlade, gust ignojan. Glavobolja i groznica pojav-ljuju se kod prehlade rijetko, dok sukod gripe uobiËajeniji i ozbiljniji.Temperatura kod gripe moæe doseÊi ido 40°C i trajati pet, πest dana. Osoba sgripom ostavlja dojam teπkog bolesni-ka: vlaæna, topla koæa, suzne i crveneoËi, malaksalost, izrazita opÊa slabost ibolovi u miπiÊima, zglobovima i regijioko oËiju. Izraæena je æelja za odmo-rom i mirom. Pacijenti s gripom znat-no ËeπÊe izostaju s posla ili iz πkole.

Upala pluÊa ili pneumonija upalaje pluÊnih mjehuriÊa (alveola), alveo-larnih cjevËica (alveolarni duktusi),malih bronha (bronhiola), koji zajednoËine diπne putove. Za postavljanje toË-ne dijagnoze upale pluÊa potrebno je

rujan-listopad

19

uËiniti rendgensku snimku pluÊa. Upa-lama pluÊa podloænije su osobe nedo-voljno razvijenog ili naruπenog imu-noloπkog sustava. To su djeca i starijeosobe, a pogotovo oni koji boluju odkroniËnih bolesti, kao πto su srËane,πeÊerna i pluÊne bolesti (kroniËni bron-hitis i emfizem, cistiËna fibroza, bron-hijektazije). Djeca su, osobito do treÊegodine æivota, podloænija upalama plu-Êa jer im je nedovoljno razvijen imu-noloπki sustav. Kako odrastaju, sma-njuje se sklonost infekcijama diπnihputova.

Osobe starije æivotne dobi podloæ-nije su upalama pluÊa zbog manjegbroja alveola i kroniËnih bolesti kojeslabe njihov obrambeni sustav.

Upala pluÊa moæe biti dobivena uokoliπu (tzv. community-acquired) iliu bolnici tijekom lijeËenja (nozokomi-jalna).

NajËeπÊi su uzroËnici upala pluÊadobivenih u okoliπu bakterije Strepto-

coccus pneumoniae, opÊenito strep-tokoki grupe A, Haemophilus influen-zae, Moraxella, Branhamella catarrha-lis, Klebsiella species, Staphylococcusaureus ili Pneumocystis carinii.

Nozokomijalne upale pluÊa najËe-πÊe su uzrokovane bakterijama Pseu-domonas aeruginosa, Klebsiella pneu-moniae ili Serratia marcescens.

Virusna upala pluÊa najËeπÊe jeuzrokovana virusima influence ili han-tavirusima.

Pneumokokna bolest: uzroËnik jebakterija Streptococcus pneumoniae,prevencija cjepivo.

Pneumokokna bolest (pneumonija,sepsa, meningitis) ozbiljna je bolest odkoje obolijevaju sve dobne skupine πi-rom svijeta, a osobito su ugroæena dje-ca mlaa od 2 godine i osobe starije od65 godina.

Streptococcus pneumoniae najËe-πÊi je bakterijski uzroËnik pneumonijei odgovoran je za pribliæno 36% upalapluÊa kod odraslih u opÊoj populacijite oko 50% pneumonija steËenih u bol-nici.

U oko 30% upala pluÊa uzrokova-nih pneumokokom nastaje bakterije-

mija, tj. prodor bakterija u krvotok, ta-ko da je pneumonija najËeπÊi izvorbakterijemije i drugih komplikacija,posebice kod starijih bolesnika. Pneu-mokokna upala pluÊa ujedno je i naj-ËeπÊa sekundarna bakterijska kompli-kacija gripe.

Smrtnost od pneumokokne upalepluÊa kod osoba starije æivotne dobikreÊe se izmeu 10% i 20%, od bakte-rijemije blizu 60%, a od meningitisa ido 80%.

SpecifiËna zaπtita postiæe se cijep-ljenjem suvremenim polivalentnimcjepivom koje sadræi kapsularne poli-saharidne antigene 23 najvaænija sero-tipa pneumokoka odgovornih za na-stanak 85% do 90% svih bolesti πto ihuzrokuje Streptococcus pneumoniae.Jedna doza cjepiva pruæa zaπtitu 5 do 7godina. U pribliæno 85% cijepljenihosoba nakon 2 do 3 tjedna razvija sezaπtita prema veÊini od 23 tipa pneu-mokoka.

Razlikujemo tipiËnu (bakterijsku) iatipiËnu (virusnu) upalu pluÊa.

TipiËna upala pluÊa: uzroËnik je

bakterija, lijek antibiotik.

KarakteristiËna kliniËka slika upa-le pluÊa nagla je pojava groznice, viso-ke temperature, kaπlja uz iskaπljavanjeciglasto obojenog ili gnojnog iskaπlja-ja, ponekad s bolovima u grudnom ko-πu na strani upale pluÊa (zbog nadraæa-ja pluÊne maramice). Ako su oboljelamala djeca ili starije osobe, takve simp-tome obiËno prati izrazito pogorπanjeopÊeg stanja i oteæano disanje.

Upala pluÊa oponaπa prehladu iligripu. Simptomi variraju, kao i koddrugih bolesti, ovisno o uzroËniku. Pa-cijent s upalom pluÊa tipiËno se æali naoteæano disanje, najËeπÊe ga definira-juÊi kao bolno ili ubrzano. Pacijent mo-æe primijetiti kako mu se prsni koπ pri-likom udisaja i izdisaja izboËuje napri-jed i vidno uvlaËi natrag. Nuæno je uËi-niti RTG - sliku pluÊa ako se posumnjana upalu pluÊa.

Bakterijska ili tipiËna upala pluÊa(uzrokovana bakterijama) popraÊenaje tresavicama, visokom temperatu-rom, znojenjem, bolovima u prsima i

produktivnim kaπljem (to je kaπalj kodkojeg se vidno izbacuje “πlajm” iz di-πnih putova) æuto-zelene boje.

AtipiËna (virusna) upala pluÊa:izvor su ptice i klima - ureaji

AtipiËne upale pluÊa stekle su ta-kav naziv jer se po kliniËkoj slici done-kle razlikuju od "tipiËnih". Njihovi suuzroËnici virusi, gljivice, unutarstaniË-ni mikroorganizmi.

Simptomi su sliËni gripoznim, a ka-πalj u pravilu suh. Radioloπki nalaz po-kazuje njeæne, prozraËne promjene, Ëe-sto obostrano, i presudan je pri dono-πenju dijagnoze. Uzrokuje bol u miπi-Êima, malaksalost, poviπenu tempera-turu i neproduktivni kaπalj (“niπta” sene izbacuje prilikom kaπlja).

Neke od atipiËnih upala pluÊa, kaoone uzrokovane klamidijama (kojeprenose ptice) ili legionelama (najËe-πÊe iz zagaenih klima-ureaja) vrlosu teπke bolesti. U pravilu, uzroËnicine napadaju samo pluÊa, veÊ postoje isimptomi upale drugih organa (jetra,bubrezi, mozak). OpÊe stanje bolesni-ka vrlo je teπko i najËeπÊe zahtijevaintenzivno bolniËko lijeËenje. Ako sena temelju simptoma i nalaza posum-nja na "atipiËnu" upalu pluÊa, propisu-ju se drugaËiji antibiotici nego kod "ti-piËnih". LijeËenje je dulje nego kodtipiËnih i traje najmanje dva tjedna.

©to moæete uËiniti za zdravljesvojih pluÊa?

• Da biste zaπtitili svoja pluÊa idiπni sustav prestanite puπiti i, πto jemoguÊe viπe, izbacite dim cigareta izsvoje okoline.

• Imate li viπe od 65 godina, cije-pite se protiv gripe i upale pluÊa. Cje-pivo protiv gripe mora se ponoviti sva-ke godine.

• Redovito vjeæbanje i odræava-nje pravilne tjelesne mase moæe sma-njiti zahtjeve na pluÊa i odræavati ihzdravijima.

Mr.sc. Sanja MusiÊ MilanoviÊ,dr.med.

rujan-listopad

20

U druπtvu se, meutim, nailazina neosjetljivost, nezaintere-siranost i sporost u prepozna-

vanju. Nepostojanje odgovarajuÊegodgovora sustava, koji treba identifici-rati, intervenirati te poduzeti mjere pre-ma starijim osobama i njihovim obite-ljima u situacijama visokog rizika i sa-mog nasilja, rezultira poveÊanjem uËe-stalosti pojave (incidencije), ali i stup-nja okrutnosti nasilniËkog ponaπanja.

Preventivno djelovanje nije uspo-stavljeno, premda se ono navodi kaonuæno u ciljevima „Nacionalne strate-gije zaπtite od nasilja u obitelji od 2005.do 2007. godine” (Vlada RepublikeHrvatske, 9. prosinca 2004. godine,Zagreb).

Svijet se pokrenuo

U svijetu su u posljednjih dese-tak godina uËinjena istraæivanja te po-jave: definiranja, rasprostranjenosti,identifikacije riziËnih i zaπtitnih Ëini-telja. Razvijeni su i prevencijski pro-grami u svim bitnim segmentima dru-πtvenoga djelovanja.

Definirani su tipovi nasilja:• fiziËko,• emocionalno,• materijalna eksploatacija,

Zlostavljanje u starijoj dobi

TRAJNE METE NASILJAProblem zlostavljanja i zanemarivanja starijih osoba jednako je star kao i

ljudsko druπtvo. Prema naπem zakonodavstvu, ono ulazi u sklop zlostavljanjau obitelji pa je, radi zaπtite i suzbijanja, nuæno priznati postojanje problema.

• seksualno zlostavljanje i• zanemarivanje.Sve to prisutno je i u naπem dru-

πtvu. Poneki sluËajevi senzacionali-stiËki su izneseni kroz medije, no onise uskoro zaboravljaju, a intervencijenema.

Odnos prema starijima kulturalnoje odreen. U naπem, sve viπe indivi-dualistiËkom druπtvu prisutni surazliËiti oblici nasilja i zanemarivanja,kako u obitelji tako, naæalost, i u insti-tucijama druπtvene skrbi za starije i uzdravstvenim ustanovama. O tome senerado govori. Starija osoba πtiti nasil-nika, koji je najËeπÊe najbliæa osoba ∑iz najuæe porodice, odnosno obitelji,istovremeno mlaa: sin, kÊi, zet, sna-ha, unuk, ali i vrπnjaci, najËeπÊe braËnipartner. Sve je to za nas sramota, osob-na stvar obitelji. Takoer, starija osobase boji odmazde, napuπtanja ili institu-cionalizacije.

Trajne negativne posljedice

Trend poveÊanja broja starijih inemoÊnih osoba i dalje se nastavlja.Prema rezultatima naπih prvih istraæi-vanja (provedenih u Primorsko-goranskoj æupaniji), vidi se kako se spoveÊanjem dobi starijih osoba pove-

Êava i incidencija nasilja. To se obja-πnjava gubitkom kontrole kao jednogod osnovnih motivatora ljudskog po-naπanja. Gubitak kontrole ima nega-tivne razvojne posljedice, πto koristinasilnik i nastavlja sa svojim ponaπa-njem i postupcima pa ærtva, koja se nemoæe sama skrbiti i brinuti o sebi, po-staje trajnom metom nasilniËkog po-naπanja.

Radi zaπtite od nasilja i zapuπta-nja starijih osoba, nuæno je razviti kva-litetne programe prevencije koji slije-de modele javnozdravstvenog pristu-pa. Oni obuhvaÊaju mjere i akcije: naindividualnom planu, meusobnim od-nosima u neposrednoj okolini, kao i naπirem druπtvenom planu. Prevencijskii intervencijski programi mogu bitikvalitetni ako slijede rezultate konti-nuiranih istraæivanja tog kompleksnogfenomena te ako se provodi trajna pro-vjera i ocjena (evaluacija) provedenihmjera i akcija.

Zlostavljanje koje provode sta-rije osobe prema mlaima (obiËno ma-terijalno, a ne i fiziËki ovisnima) tako-er postoji, jednako je prikriveno, aliËini posebnu temu.

Dr. sc. Vlasta Spitek ∑ ZvonareviÊ

rujan-listopad

21

Istraæivanja u nekim razvijenimzemljama (SAD, Kanada) pokazala suda treÊina stanovnika sa 65 i viπe godi-na i polovina stanovnika od 80 i viπegodina ima jedan ili viπe padova u go-dini dana. Oko 6-10% padova rezultiraprijelomom, a najËeπÊa mjesta su bed-rena kost i zapeπÊe. Prijelomi kostiju,osobito u starijoj æivotnoj dobi, ostav-ljaju znaËajne posljedice. Velikombroju pacijenata neophodno je dugo-trajno stacionarno ili ambulantno lije-Ëenje. Ne moæe se zanemariti niti smrt-ni ishod kod oko 10 -20% starijih bole-snika s prijelomom bedrene kosti.

Padovi na prvome mjestu

U Hrvatskoj je 2004. godine od pa-da i njegovih posljedica umrlo 745 oso-ba, od toga su 622 (83,5%) bile starijeosobe (65 i viπe godina). Pad je ujednoi vodeÊi vanjski uzrok smrti od ozljedau osoba starijih od 65 godina, a slijedesamoubojstva te prometne nesreÊe.Starije æene viπe umiru zbog padovaod starijih muπkaraca .

Pad je i vodeÊi uzrok hospitalizaci-ja zbog ozljeda, s udjelom od 31,3%,πto znaËi da je skoro svaka treÊa hospi-talizacija zbog ozljede uzrokovana pa-dom. U starijih osoba koje su lijeËeneu bolnici zbog ozljeda, skoro polovicahospitalizacija otpada na ozljede na-stale kao posljedica pada. U odnosu naostale dobne skupine, stope hospital-izacije zbog padova znatno su veÊe utoj dobnoj skupini.

RiziËni Ëimbenici za nastanak pa-dova u starijoj dobi mnogobrojni su.To su, prije svega, kroniËne i degene-rativne bolesti sustava za kretanje, kaoπto su artritis, artroza, zatim osteopo-roza, poremeÊaji ravnoteæe, oslabljenvid i sluh, druge akutne i kroniËne bo-lesti. PoveÊanom riziku od padova pri-donosi i konzumacija alkohola, upora-

Padovi u starijih osoba

POLAGANO JE BRÆEU najveÊem broju sluËajeva padovi u starijih osoba ne uzrokuju ozljede ili dovodesamo do lakih ozljeda. Meutim, u jednoga dijela osoba zbog pada nastaju teπkeozljede koje zahtijevaju bolniËko lijeËenje, a posljedica pada moæe biti i smrtni

ishod. Te teπke posljedice pada posebno su izraæene u starijih osoba.

ba nekih lijekova, a veliku ulogu imajui okoliπni Ëimbenici, npr. strme stepe-nice bez rukohvata, skliski podovi, vre-menski uvjeti, kao npr. poledica i sliË-no.

Osteoporoza se moæe sprijeËiti

Jedan je od spomenutih vaænih Ëim-benika rizika za nastanak prijeloma pripadu osteoporoza, bolest koja je ka-rakterizirana smanjenom masom ko-πtanoga tkiva i poremeÊenom mikroar-hitektonikom kosti, πto dovodi do po-veÊane fragilnosti kostiju i poveÊanogrizika nastanka prijeloma i prilikomblaæeg pada. NajËeπÊi su osteoporotiË-ni prijelomi kompresivni prijelomi kra-ljeæaka, prijelom vrata bedrene kosti iprijelom donjeg dijela podlaktice. Ka-ko se u populaciji poveÊava udio stari-jih osoba, tako se povisuje i broj obo-ljelih od osteoporoze. Taj trend prisu-tan je naroËito u visokorazvijenimzemljama, gdje se broj i uËestalost pri-jeloma od osteoporoze naglo poveÊa-va. Vrlo je vaæno napomenuti da jeosteoporozu moguÊe prevenirati. Petje osnovnih koraka u prevenciji osteo-

poroze: uravnoteæena prehrana bogatakalcijem i vitaminom D, tjelovjeæbaprilagoena dobi i tjelesnoj teæini, zd-rav æivotni stil bez puπenja i neumjere-nosti u alkoholu, hormonska nadomje-sna terapija za æene u menopauzi i, na-ravno, pravodobno otkrivanje osteopo-roze (denzitometrija) i lijeËenje.

U prevenciji padova i njihovih zd-ravstvenih posljedica neophodno jepoznavanje riziËnih Ëimbenika, provo-enje preventivnih mjera radi manjeizloæenosti ili potpunog uklanjanjarizika, zdravstveno prosvjeÊivanje teusmjeren zdravstveni nadzor i kontro-la skupina i pojedinaca s poveÊanimrizikom. Primjena najsuvremenijihmetoda lijeËenja ozljeda zbog pada tepravodobno i primjereno provoenjefizikalne terapije i rehabilitacije prido-nose smanjenju teπkih posljedica pada,ukljuËujuÊi smrtni ishod. Da bi pre-vencija padova bila uËinkovita, morase provoditi sustavno i interdisciplinar-no pa je, uz zdravstvene radnike, nuæ-no sudjelovanje graevinara, arhiteka-ta, planera, javnih medija i drugih.

Ivana BrkiÊ Biloπ, dr.med.

Umrli prema vanjskim uzrocima smrti i dobnim skupinama u Hrvatskoj2004.g. (stopa/100 000)

rujan-listopad

22

Smrt je razlog za æivotSmrt je sastavni dio æivota. NaËin na koji su ljudi æivjeli i umirali u proπlosti, duæina trajanja

æivota razlikuju se u odnosu na danaπnje vrijeme. U proπlosti su ljudi veÊinom umirali u kuÊi. Udanaπnje vrijeme to je sasvim drukËije. Danas ljudi Ëesto umiru u bolnicama, pod budnom

zdravstvenom skrbi. Napredak medicinske znanosti i unapreenje medicinske tehnologije utjeËuna kvalitetu i trajanje æivotnoga vijeka. Danas ljudi æive puno duæe no prije.

Umiranje

Meutim, iako je napredakmedicinske tehnologijezasluæan da danas æivimo

duæe, neki vjeruju da im je upravo onasmanjila moguÊnost da umru dosto-janstvenom smrÊu. Neki takoersmatraju da je produæenje æivotnogavijeka u danaπnje vrijeme umjetnoizazvano i da odudara od zakona pri-rode.

Polako ili iznenada

Smrt je u svakom sluËaju velikemocionalni gubitak za one koji ostaju.Meutim, drukËije se emocionalnodoæivljava iznenadni gubitak voljeneosobe od gubitka bliske osobe koja jedugo vremena bolesna i kod koje serealno oËekuje smrt.

Osobe koje boluju od neizljeËivihbolesti prolaze proces vlastitog prila-goavanja na svoju bolest i smrt. Tajse proces sastoji od viπe faza, koje ukonaËnici vode u osvjeπÊivanje vlas-titog stanja. Razumijevanje tih fazamoæe nam pomoÊi da shvatimo kakoljudi proæivljavaju vaæne gubitke usvom æivotu.

Dr. Elisabeth Kubler-Ross, psihija-trica bolnice u Chicagu, u svojoj knjizi"O smrti i umiranju" opisala je fazekoje prolaze umiruÊi:

• Negiranje. U toj fazi osoba nijesvjesna teæine vlastitoga stanja i odbijaËinjenicu da Êe umrijeti. Negiranje jeprivremeni obrambeni mehanizam,koji traje neko vrijeme dok osoba neprihvati vlastito stanje.

• Ljutnja. Nakon faze negiranjajavlja se faza ljutnje. IzraæavajuÊi ljut-nju pacijenti se djelomiËno oslobaajusvojih strahova, ljubomore, napetosti ifrustracija. Oni svoju ljutnju i bijes

usmjeravaju prema onome tko im je utim trenucima najbliæi, bilo da su torodbina, lijeËnici, medicinske sestre ilinetko zdrav u njihovoj blizini.

• Pogodba. Nakon faze ljutnje nasebe i na svoje najbliæe, slijedi fazapogodbe. U toj se fazi osobe obiËnookreÊu religiji ili crkvi. One se pri-bliæavaju vjeri i Bogu; kaju se zagrijehe koje su ranije poËinile, po-sveÊuju se, predaju crkvi i na taj naËinmisle da produæuju preostalo vrijemeæivota.

• Depresija. Kada shvate da niπtane moæe promijeniti njihovu sudbinu,ulaze u fazu depresije. Postaju povu-Ëene u sebe, odbijaju odlazak prijate-ljima ili rodbini. Produæen periodpovlaËenja u sebe i oplakivanja vlastitesudbine normalno je ponaπanje u tojfazi.

• PrihvaÊanje. Za vrijeme te fazepacijenti u potpunosti prihvaÊaju Ëi-njenicu da moraju umrijeti. Ljutnja,depresija u ovoj fazi obiËno nestaju.Dr. Kubler-Ross opisala je tu fazu kaoperiod bez mnogo osjeÊaja. Pacijentise ne osjeÊaju niti sretni niti tuæni.Mnogi su mirni i povuËeni u sebe.Odbijaju mnoπtvo ljudi. Preferiraju bitisami ili u druπtvu malo odabranih,bliskih prijatelja ili rodbine.

Umiru neki drugi

Kad se govori o smrti i umiranju,ne smiju se zanemariti dvije Ëinjenice.Kao πto je svaki Ëovjek i njegov æivotjedinstven i razlikuje se od drugihljudi, tako se i smrti meusobno razli-kuju i niti jedna nije ista. Druga jevaæna Ëinjenica da ne smijemo zabo-raviti da kroz iste faze, kroz kojeprolazi umiruÊi pacijent, prolazi i obi-telj koja ga njeguje. I oni, dok neprihvate realno stanje, prolaze fazebijesa, ljutnje, æalovanja, depresije.

O smrti uvijek razmiπljamo nanaËin da se ona dogaa nekom drugomi da nas zaobilazi sve dok ne ostarimo.No, Ëim se prije suoËimo s Ëinjenicomda na nju ne moæemo utjecati i da svakidan trebamo proæivjeti kao da nam jeposljednji, æivot nam polako dobiva nakvaliteti. Kada se suoËimo s Ëinje-nicom da Êe svatko od nas ipak jednommorati umrijeti, svaki dan naπegaæivota postaje posebno dragocjen. Tekkad nauËimo razumjeti svoj opstanakkao ljudi, kad shvatimo zaπto æivimoovdje kao ljudi, tada æivot poËinjedobivati smisao. Tek tada postajemosvjesni sadræaja rijeËi nada, utjeha,znanje, mudrost, radost, mir, zdravlje,unutarnji sklad i ljepota, koji Êe nas doduboke starosti odræavati svjeæima ivedrima. Jer, tko svjesno æivi, æiviistinski.

»injenica da nismo vjeËni nalaæenam da postavimo prioritete u svojimæivotnim aktivnostima i na taj naËinodredimo æivotne ciljeve.

Vrlo jednostavno reËeno, smrt namdaje apsolutni razlog za æivot.

Helena GliboriÊ Kresina, dr.med.

rujan-listopad

23

TEKU∆INA ÆIVOTA

Voda

Dehidracija ili gubitak vode izorganizma manifestira se ote-æanom termoregulacijom,

smanjenim funkcionalnim kapacite-tom kardiovaskularnog sustava i pore-meÊajem metabolizma. Znaci ozbiljnedehidracije, potencijalno opasne po æi-vot, jesu: letargija, glavobolja,suha usta, smanjeno mokre-nje, æarenje u æelucu, ubrzanpuls, nemoguÊnost koncentra-cije i zamor. Kad osjetite nekiod tih simptoma, posegnite zavodom, sokovima, Ëajevima ijuhama koje Êe nadoknaditivodu i sol, potrebne organiz-mu. Ako je stanje poslije toganepromijenjeno, obratite sesvom lijeËniku.

Boca uvijek pri ruci

Voda pospjeπuje rad ga-strointestinalnog trakta jerzbog njezina manjka ljudi pate od za-tvora, a biljna vlakna koja se preporu-Ëuju osobama s tim problemom neobavljaju svoju ulogu bez vode, uz ËijupomoÊ omekπavaju stolicu i tako olak-πavaju njeno izbacivanje. Voda sprje-Ëava pojavu raka debelog crijeva. Do-kazano je da je kod æena koje piju naj-manje 5 Ëaπa vode dnevno pojava rakadebelog crijeva 5 % manja. To se obja-πnjava time da se unoπenjem veÊih ko-liËina vode neprobavljeni ostaci hranekreÊu kroz crijevo i izbacuju napolje,pa tako nemaju vremena oπtetiti njego-vu sluznicu.

Na dohvat ruke uvijek imajte bocus vodom i koristite je πto ËeπÊe. Ne-mojte posezati za Ëaπom tek kad osjeti-te æe, jer su tada vaπi organi i tkiva

najuËinkovitije izgubljena tekuÊina na-doknauje Ëistom vodom. Prisutnostminerala ili kakvih organskih materijau vodi, prije svega πeÊera, znatno uspo-rava resorpciju. TekuÊine koje sadræeviπe od 1 % soli ili 5 % πeÊera moguprivremeno pojaËati stupanj dehidra-cije, zbog prelaska iz krvnih æila u di-gestivni trakt. Najbolja rehidracija po-stiæe se hladnom vodom (4 ∑ 12°C).Sportaπi po pravilu piju onoliko teku-Êine koliko im prija. Mogu se piti isokovi razblaæeni vodom u omjeru1 : 5.

Zaπto æednimo

Zdrav Ëovjek gubi tekuÊinu mokre-njem, znojenjem i disanjem, a izgub-

ljena se tekuÊina mora nadoknaditi dabi organizam mogao normalno funk-cionirati, pa odreeni receptori πaljusignale mozgu, nakon Ëega se javljaosjeÊaj æei. Æe najËeπÊe izaziva po-veÊana koliËina natrija u krvi, koja po-staje preslana, pa bubrezi dobivaju na-

redbu da πtede vodu jer je ne-ma dovoljno, a mokraÊa po-staje tamnija i koncentrirana.Na taj se naËin uπtedi izvjesnakoliËina tekuÊine, ali to nijedovoljno za normalan rad or-ganizma. Ako se tijekom no-Êi, u duæem periodu viπe od 2puta budite s osjeÊajem æei,to je signal da neπto nije u re-du. Isto tako, viπe od 3,5 litraizluËene tekuÊine dnevno mo-æe biti znak bolesti, pa se kon-zultirajte sa svojim lijeËni-kom. PojaËan osjeÊaj æei pri-sutan je kod dijabetesa, povi-

πene tjelesne temperature (organizamse od vruÊine brani tako πto toplinupredaje okolini poveÊanim dotokomkrvi u periferne dijelove tijela, πtouzrokuje znojenje kojim se gubi teku-Êina), proljeva (moæe se gubiti i do 10litara tekuÊine dnevno, a najviπe ugro-æava malu djecu, jer se njihov organ-izam sastoji od veÊeg postotka vodenego kod odraslih).

Kod psihiËkih bolesti u organizamse unosi potpuno nepotrebno i do 15litara tekuÊine dnevno. AlkoholiËarijaËe osjeÊaju æe, jer alkohol pojaËavaizluËivanje tekuÊine, a to se javlja veÊnakon 3 Ëaπe vina ili piva. Glavni jeproblem u tome πto se æe gasi "novomturom" piÊa, pa se ponovo æedni i takou krug, pri Ëemu pate jetra i bubrezi.

Voda je potrebna svakom organu jer, prolazeÊi iz gastrointestinalnog trakta u krv,"napaja" sve stanice tijela. Poznata je preporuka lijeËnika da dnevno treba popiti

barem osam Ëaπa vode jer je ona æivotno vaæna i neophodna svakom organu.

veÊ u manjku vode. Da li ste popilidovoljnu koliËinu vode dnevno viditepo mokraÊi, koja treba biti gotovo pro-zirna, bijela ili sasvim svijetloæute bo-je. Sportaπi se vaæu prije i poslije tre-ninga. PreporuËuje se da se ne jede dokse ne nadoknadi tekuÊina. Najbræe se i

rujan-listopad

24

Uzrok æei moæe biti gubitak krvi inaglo sniæenje krvnog tlaka, a tadaÊe srce izbacivati manju koliËinu kr-vi u aortu unatoË tome πto bubrezidobivaju signal da πtede vodu, πtonije dovoljno.

"Æe govornika" javlja se prili-kom dugotrajnog priËanja, koje do-vodi do prekomjernog suæenja sluz-nice usne πupljine i grkljana. Kodadipsije, bolesti nervnog sustava,receptori za æe ne πalju signalemozgu, pa oboljeli nikad ne osjeÊapotrebu za vodom i mora nauËiti da upravilnim intervalima uzima tekuÊinuda ne bi dehidrirao.

Bolovi od æei

Ljudsko tijelo sastoji se od 75%vode i, ako je ne pijete dovoljno, de-hidrirat Êete, a dehidracija izaziva kro-niËne bolesti: bolesti srca, reumatoidni

artritis, rak, sindrom kroniËnog umo-ra. Tijelo zbog dehidracije luËi hista-min, koji inicira proizvodnju supstancikao πto su vazopresin i prostaglandini,a prostaglandini uzrokuju bolove (po-put bolova u kriæima, angine pectoris,Ëira na æelucu, reumatoidnog artritisa,glavobolje) koji su simptomi æei. Akoimate neku od tih boli, moæda ste samo

æedni.Stres uzrokuje dehidraciju, a de-

hidracija proizvodi stres, πto stvaraspiralu koja nas nosi nizbrdo. Ko-fein iz kave i gaziranih piÊa je diu-retik, a i alkohol je diuretik, pa tapiÊa viπe odnose tekuÊine iz orga-nizma nego πto je unose. Visok krv-ni tlak moæe nastati kao posljedicanedostatka vode. Dnevno je potreb-no u organizam unijeti 8 ∑ 10 Ëaπavode da se nadoknadi tekuÊina kojase gubi mokrenjem, znojenjem i di-

sanjem. Obroci se ne smiju zalijevativodom, jer tijelo ne moæe koristiti tuvodu za stvaranje probavnih sokova, apijuÊi vodu uz obrok, zapravorazrjeujete æeluËane sokove. Voda sepije izmeu obroka, i to je garancija daÊe vam bubrezi biti zdravi.

Dr. Petar RadakoviÊ

Mrak i tople ËarapeSve veÊi problemi spavanja kod ljudi suvremenoga svijeta poprimili su razmjere epidemije urazvijenim zemljama zapada. Danaπnja istraæivanja u svijetu na tom podruËju nikako ne

zadovoljavaju rastuÊe probleme.

PoremeÊaji spavanja

KroniËni problemi spavanja, koje uSAD-u danas ima viπe od 1/3 stanov-niπtva, odraæavaju se na radnu sposob-nost ljudi i na poveÊanje raznih vrstanesreÊa na radu, kod kuÊe i u prometu.Gotovo polovina ljudi s tim problemi-ma ima kroniËnu nesanicu (insomni-ju), prema podacima National Aca-demy of Sciences, dok na preostaleprobleme otpada 80 vrsta raznih dru-gih poremeÊaja spavanja. Osim nave-denih posljedica tih poremeÊaja, nesa-nica je vrlo usko povezana i s nekimdrugim "epidemijskim" bolestima da-naπnjice, kao πto su bolesti krvoæilnogsustava, srËanog i moædanog udara tedijabetesa (metaboliËki sindrom).Mnogi za "epidemiju nesanice" navo-de kao glavni uzrok radno vrijeme,

uporabu raËunala i gledanje televizije,no to je povrπan pristup stvarnim uzro-cima.

Povezanost i osnovni uzrok

Spomenuta povezanost nesanice sbolestima krvoæilnog sustava, dijabe-tesom tipa 2, te njihovim posljedica-ma, nedvosmisleno upuÊuje na njiho-ve zajedniËke uzroke. Kako je glavniuzrok danaπnje "epidemije" debljine,bolesti krvoæilnog sustava, dijabetesa,raznih alergija i Ëitavog niza drugihkroniËnih bolesti - inzulinska rezisten-cija, to se sam od sebe nameÊe zaklju-Ëak da i nesanicu izaziva isti uzrok.Poznato je da svaka stanica mozga imadeset puta viπe veza za pobuivanjenego za smanjivanje aktivnosti. Kako

tijekom noÊi izostaje uzimanje hrane,dolazi do laganog pada razine glukozeu krvi. Osobe u inzulinskoj rezistencijizbog trajno poviπene razine inzulina,ne mogu, kako za ishranu mozga, takoni svojih ostalih stanica u organizmu,koristiti vlastite rezerve energije po-hranjene u masnom tkivu, za πto je po-treban glukagon inhibiran od inzulina.Tada u hipotalamusu dolazi do aktiv-nosti izuzetno osjetljivog (na razinuglukoze) neurotransmitera oreksina(hipokretina) i jakog pobuivanja vrloosjetljivih stanica koje spreËavaju pri-guπivanje aktivnosti ostalim stanicamau hipotalamusu. Takva hiperaktivnostmozga onda izaziva nesanicu i daljupotrebu za jelom. To potvruju istraæi-vanja u SAD-u, koja pokazuju da je

rujan-listopad

25

kod ljudi koji manje spavaju 50% veÊarazina inzulina (zbog posljedica inzu-linske rezistencije) od onih koji spava-ju normalno.

PoveÊana razina inzulina kod inzu-linske rezistencije, osim navedenogdjelovanja, stvara joπ jednu πtetu orga-nizmu: smanjuje izluËiva-nje hormona rasta u hipo-fizi (zbog sliËnosti njiho-vih molekula), poglavitoza vrijeme REM faze spa-vanja, Ëime bitno smanju-je kontrolirani oporavakcijelog organizma. Timeorganizam, zbog prekrat-kog sna i uz bitno smanjenoporavak, postaje preu-moran za bilo kakav ozbi-ljan posao narednog dana.

MoguÊe rjeπenje

Navoenje razloga ko-ji dovode do inzulinske rezistencije,Ëije su posljedice razvoj 40-ak kroniË-nih bolesti danaπnjega Ëovjeka (ovisnoo predispoziciji), od kojih je nesanicasamo jedna od njih, bilo bi nepotrebnokada bi veÊina danaπnje populacije bi-la svjesna tih razloga i aktivna u njiho-vom uklanjanju. Glavni uzroci razvija-nja inzulinske rezistencije organizmajesu neprimjerena prehrana, dugotraj-ni stres i slaba tjelesna aktivnost. Usre-dotoËenje na ta tri vanjska utjecaja odpresudnog je znaËenja za zdravlje Ëo-vjeka.

Raspoloæivost namirnica dana-πnjem Ëovjeku pokazuje stalan trendsve jeftinije i sve bezvrednije visoko-kaloriËne hrane. Konzumiranje ogrom-nih koliËina rafinirane i koncentriranevisokokaloriËne hrane, bez prateÊih vi-tamina, minerala, vlakana i ostalih fi-tonutrijenata, neminovno dovodi do in-zulinske rezistencije organizma s "epi-demijskim" posljedicama Ëitavog nizakroniËnih bolesti suvremenog Ëovje-ka, koje su prvo zahvatile najrazvijeni-ji dio svijeta, ali polako osvajaju i onajnerazvijeni. Takoer, metode relaksa-cije nuæan su dio svakodnevice za lju-de stresnog naËina æivota. I svakod-nevna lagana tjelesna aktivnost pred-

stavlja blagodat æivota. Svako osobnozanemarivanje ta tri elementa utjecajana zdravlje i æivot Ëovjeka neminovnovodi do toga da medicina mora davatiodgovor na posljedice takvog ponaπa-nja. MoguÊnost djelovanja svakog po-jedinca u preventivnom smislu svaka-

ko je neograniËena i predstavlja samoosobni izbor. No, bez obzira na sve,svaki pokuπaj popravljanja situacijedobrodoπao je.

Preporuke za bolji san

Prije odlaska na spavanje treba pri-paziti na obrok:• izbjegavati visokokaloriËnu kon-

centriranu hranu, kao πto su ugljiko-hidrati visokog glikemiËkog indek-sa (rafinirani proizvodi od æitarica iπeÊer) zbog inzulinske rezistencije;

• pojesti umjeren i uravnoteæen pro-teinsko-ugljikohidratni obrok s ko-madom voÊa barem 2 sata prije spa-vanja; takvim obrokom omoguÊa-vamo ravnoteæu hormona glukago-na i inzulina u krvi (Ëime omoguÊa-vamo izluËivanja hormona rasta uhipofizi), zatim potrebne aminoki-seline L-triptofana za epifizu radistvaranja hormona melatonina;

• izbjegavati pijenje kave viπe sati pri-je spavanja (zbog toga πto kofeinpodiæe razinu inzulina i pobuujeneurone);

• izbjegavati pijenje alkohola viπe sa-ti prije spavanja (iako u poËetnoj fa-zi alkohol izaziva pospanost, nakonnekoliko sati dovodi do buenja bez

moguÊnosti ponovnog sna; takoeronemoguÊuje dovoljno dubok san);

• izbjegavati konzumiranje jela na ko-ja je pojedinac osjetljiv, kako ne bidoπlo do prekida sna zbog problemaprobave;

• izbjegavati pijenje veÊe koliËine te-kuÊine barem jedan dodva sata prije spavanja,kako se ne bi prekidao sanzbog potrebe za mokre-njem.

Prije spavanja dobro seje opustiti:•primijeniti neku od me-toda relaksacije, posebnokod ljudi koji stresno æi-ve;•sluπati zvukove prirode(kao πto su zvukovi πumeili mora), koji djeluju opu-πtajuÊe i uspavljujuÊe;

• izbjegavati gledanje TV neposred-no prije spavanja, posebno dinamiË-nih emisija ili akcijskih filmova,zbog intenzivnog pobuivanja nerv-nih stanica (dobro je TV prijemnikukloniti iz spavaÊe sobe);

• proËitati neπto duhovno, lijepo iopuπtajuÊe;

• topla kupka ili tuπ prije spavanja ko-riste dobrom spavanju;

• lagana dnevna tjelesna aktivnost od30 minuta pomaæe spavanju zbogmnogo razliËitih razloga, ali ne ne-posredno prije spavanja.

Dobro je za ugodan san:• ne primjenjivati prekasni (neprirod-

ni) odlazak na spavanje;• po moguÊnosti spavati u potpunom

mraku, zbog stvaranja hormona me-latonina;

• debljinu pokrivaËa prilagoditi tem-peraturi u spavaÊoj sobi (izbjegava-ti osjeÊaj hladnoÊe ili osjeÊaj vruÊi-ne za vrijeme spavanja);

• ne mijenjati bez potrebe uobiËajenovrijeme odlaska na spavanje;

• obuÊi tople Ëarape, za one koji ima-ju slabiju cirkulaciju krvi u nogama.

Stjepan ©aban, dipl.ing.

rujan-listopad

26

U Starom zavjetu spominje se da suzidovi Jerihona sruπeni zvucima trube,a da su piramide graene uz pratnjuglazbe. Zapisano je, nadalje, da su ro-bovi na galijama veslali uz pomoÊ pje-sme. Poznato je da su se vojske, u svimvremenima, sluæile glazbom i pjeva-njem u svrhu bodrenja.

Od Platona do Schellinga, Scho-penhauera i Nitzschea, glazba se u fi-lozofiji Ëesto smatra najviπim oblikomumjetniËke kreacije te ta “kupelj du-ha”, koja Ëovjeka Ëisti od svega sva-kodnevnog (Schopenhauer), izraæavapo tim teoretiËarima najsuptilnije i naj-nematerijalnije ideju ljepote.

Uz magijske obrede

Druπtveni karakter glazbe jasno jeistaknut u njezinom povijesnom raz-vitku. U prvobitnoj druπtvenoj zajed-nici glazba prati radne pokrete, magij-ske obrede, dionizijske sveËanosti idruga zbivanja. Postoji niz estetiËara ifilozofa (Nietzsche i dr.) koji smatrajuda se i prvobitna tragedija rodila iz du-ha glazbe. U daljem razvoju crkve isamostani kultiviraju glazbu.

Glazba ima izravne psihiËke uËin-ke na ljude, a i druga biÊa nisu ravno-duπna. Biljke takoer mogu reagiratina neki odreeni ton. Glazba moæeutjecati na diπni sustav i krvotok te po-visiti ili sniziti nadraæljivost organiz-ma. Ona takoer djeluje na ælijezde sunutarnjim luËenjem te na tonus po-preËno prugastih miπiÊa.

Glazba djeluje na podsvijest Ëovje-ka. Ona utjeËe na osjeÊaj iraspoloæenje, moæe uzbuditi, provoci-rati, smirivati. Iz svega se vidi da glaz-ba ne sluæi iskljuËivo za zabavu. Kakosvaka vrsta glazbe ne moæe sluæiti u

Primjena glazbe na radu

Kupelj duhaPrije tisuÊu godina, unutar tzv. starog vijeka, ljudi su koristili glazbu da

pomognu sebi u radu i olakπavanju bolova. O tome postoje zapisi kod Grka,EgipÊana, Perzijanaca i drugih kulturnih naroda.

terapijske svrhe, tako ni svaka glazbane moæe sluæiti u svrhu poboljπanjaradne atmosfere. Zato je potrebno upo-trebljavati tzv. “programiranu glazbu”,koja postoji mnogo duæe nego πto jepoznato. Najvaæniji za razvoj progra-mirane glazbe je slijed Ëinjenica daakustiËni podraæaji mogu imati fizio-loπki i psiholoπki ozbiljan uËinak naËovjeka.

MUZAK, ameriËka kompanija snajveÊim iskustvom na podruËju funk-cionalne glazbe, sastavlja na ovaj na-Ëin svoje glazbene programe: iskusniprogramski struËnjaci analiziraju i pro-cjenjuju svaki uzeti glazbeni komadpo tempu, ritmu, instrumentiranju i zato potrebnom orkestru. Oni sastavljajuprogram od 15 minuta. Svakih 15 mi-nuta program je tako oblikovan dapriopÊava odreeni stimulans. Poseb-nom tehnikom snimanja ublaæena jezvuËnost najviπih i najniæih tonova, ta-ko da su tonovi srednje visine doπlipotpuno do izraæaja. Programska dje-latnost u stimulatorskom smislu slo-æen je proces, jer na njega utjeËu mno-gi faktori Ëije su glavne komponenteveÊ navedene.

Sklad ugodnih tonova

Glazba (prema grË. musike) jeumjetnost koja pomoÊu tonova, nepo-sredno i izvanprostorno, izraæavarazliËita osjeÊajna ili voljnaraspoloæenja i odraæava odreene tre-nutke same zbilje. Osnovni elementina kojima je izgraeno glazbeno djelojesu: melodija, harmonija, polifonija,boja, oblik i ritam.

Za glazbu moæemo kazati da su itonovi u pokretu, a to nazivamo tempo,koji je najËeπÊe 60∑130 pokreta u mi-nuti. PoveÊanje tempa jedne tipiËnetonske grupe uzbudilo bi sluπatelje. NaodgovarajuÊi naËin, usporavanje tem-pa ima suprotno djelovanje.

Ritam je druga komponenta i osno-va glazbe. Moæe biti viπe ili manje sti-mulativan.

TreÊa komponenta je instrumenta-cija. Mora se napraviti skala tonalnogefekta. Najslabiji su tonovi gudaËkihinstrumenata, neπto viπe se istiËu drve-ni puhaËki instrumenti, a dominiraju-Êa, su s punim djelovanjem, limenaglazbala. Sastavljanje te grupe glazba-la s odgovarajuÊim tempom i ritmomdaje mnoge moguÊnosti daljeg razvija-nja.

»etvrta komponenta je veliËina or-kestra. S tim se ne misli na jaËinu zvu-ka, veÊ na dubinu zvuka koju donosiveÊi orkestar. Ti su aranæmani iskljuËi-vo programirani kao funkcionalnaglazba. Za postizanje efektivnog pro-gramiranja potrebne su godine iskustvai rada struËnjaka. Dokazano je da jeradna aktivnost najmanja u sredini rad-nog vremena, tj. prije pauze, ali da sepoboljπava pred zavrπetak radnog vre-mena. Sastavljanje glazbe ima velikuulogu u svome djelovanju. Neprekidna

rujan-listopad

27

glazba moæe vrlo lako dovesti do mo-notonije. Istraæivanja su dokazala dase efekt, odnosno optimum, moæe po-stiÊi ako se funkcionalna glazba izvoditri do Ëetiri sata u osmosatnom radnomvremenu. U pravilu se izvodi 15 minu-ta glazbe, 15 minuta pauze. Ako suzbog osobitosti posla potrebni kraÊiglazbeni inserti, bilo bi preporuËljivoda se u svakoj polovici radnog vreme-na daje samo jedan blok igrane glazbeograniËenog trajanja.

Opasnost od monotonije

Glazbeni znanstvenici miπljenja suda djelotvorna proizvodna glazbenasluæba ima oko 4 500 programa. Taglazbena biblioteka mora biti nadopu-njavana i proπirivana negdje s oko 400programa godiπnje.

Racionaliziranje i mehaniziranjeradnih procesa doveli su do toga da natijelo i duh Ëovjeka rad djeluju mono-tono, jer monotona djelatnost dovodido lake dosade i zamora. Male smetnjei zastranjenja, koja se inaËe ne zapaæa-ju kod radnika, mogu se zbog monoto-nije uveÊavati i izazivati nezadovolj-stvo. Jedna od najvaænijih komponen-ta ËovjeËnosti u industriji je uklanjanjemonotonosti rada. Monotonija radamoæe radnika dovesti u stanje teπkog,gotovo hipnotskog sna i lako prouzro-kovati nesreÊe. Za pogonsko rukovod-stvo najmanje su poæeljni dosada iumor u radu, jer je nezadovoljni radnikloπ radnik i Ëesto mijenja radna mjesta.Dosade i razoËaranja kod svakidaπnjegrada dovode do nezadovoljstva i za-mora i do nesvjesne napetosti. Za bor-bu protiv te pojave predlaæu Wyat iLang primjenu glazbe, obrazlaæuÊi ti-me da ritam vodi do ugodnograspoloæenja, koji je povoljna pozadi-na za proizvodnju. Glazba Êe, bez sum-nje, biti primjenjivana u sve veÊoj ma-si kako bi rad bio privlaËniji, a proiz-vodnja veÊa.

InaËe, glazba u industriji i glazba umedicini mogu se razmatrati kao po-sebna poglavlja istog predmeta funk-cionalne glazbe. Pod funkcionalnomglazbom podrazumijevamo onu glaz-bu koja, kad se pravilno primijeni, do-punjava specifiËne strane druge, a nesamo zabavu i zadovoljstvo.

Glazba i Ëokolada

Druæenje glazbe s radom priliËnoje dugo, ali koncept glazbe u industrijineπto je noviji. Prvi pokuπaj takve pri-mjene bio je 1915. godine, od straneThomasa Edisona. Godine 1935. pri-kazan je detaljan eksperiment primje-ne glazbe u tvornici Ëokolade. Efektiglazbe na dosadu i umor bili su mjereniu terminima s visinom proizvodnje, adokazano je da je to imalo znaËajnevaænosti za cjelokupnu proizvodnju.

Godine 1942. prof. Harold Burris-Meyer (SAD) objavio je Ëlanak o glaz-bi u industriji koji je pridonio uvoe-nju glazbe u industriji. Burris-Meyerje svojim radom pokazao da se upora-bom posebno programirane glazbe ot-klanjaju nedostaci u poslu, izostajanjas posla te raniji odlazak s radnih mje-sta.

Stotine tvornica unijele su glazbu usvoj proizvodni proces. Do 1943. go-dine u Engleskoj je velik broj tvornica(oko 90%) upotrebljavao glazbu za vri-jeme rada. Sve tvornice bile su opskrb-ljene glazbenim sistemima kao preven-tivnim mjerama od napada iz zraka.Zato je bilo relativno jednostavno uve-sti glazbu sviranu preko ploËa ili emi-tiranjem BBC-a, koji je veÊ u to vrije-me emitirao programe u industrijskesvrhe.

Nakon zavrπetka rata pitalo se da linastaviti s emitiranjem glazbe u indu-striji, i provedena je anketa pokazalada je 92% anketiranih bilo za to da senastavi s emitiranjem glazbe. Isto jezakljuËeno i u SAD-u.

Dokaz o korisnosti glazbe u indu-striji najbolje se demonstrira na radukoji se ponavlja. Moderne proizvodne

hale imaju poslove koji se ponavljaju,a glazba radnicima pomaæe u odstra-njivanju pospanosti, zatim u uvjerenjuda uprava misli o interesu radnika, uzznaËajno podizanje radnog morala.

Rad koji se ne ponavlja u jednojtvornici zahtijeva malo intelektualnograda ∑ napora, pa uvoenje nekolikoperioda glazbe svaki dan pokazuje pri-liËnu vrijednost. Gdje su ukljuËeni zna-Ëajni intelektualni napori, glazba mo-æe i πtetno djelovati na proizvodnju.Kao πto se moæe naslutiti, “uredska”glazba moæe biti mekπa, bez pravilnihritmova, s malo dinamiËnih promjena ibez rijeËi. Podjednake su koristi pri-mjenjivanja glazbe (funkcionalne) utvornicama i uredima. Mjerenja su ne-πto razliËitija zbog teæine mjerenjamentalnih napora.

Sva radna podruËja u tvornici mo-raju biti akustiËno dobro pokrivena,zvuËnici moraju biti smjeπteni ovisnood smjeπtaja strojeva, da bi se dobiosvagdje isti zvuk. Zatim treba usmjeri-ti volumen, koji treba uskladiti premajaËini buke strojeva.

Suradnja medicine i industrije

»ine se πiroki napori i pregledi me-u zaposlenima. U istraæivaËkim pro-gramima koji nadolaze, pojavit Êe seda se industrija i medicina mogu za-jedniËki potpomagati. Fundamentalneinformacije o efektima glazbenih ele-menata i oblici Ëovjekove fiziologije ipsihe moraju se prihvatiti prije nego seglazba stavi u rad. Uzgredni poslovibit Êe isti ili sliËni u medicini ili indu-striji.

Kod nas se takoer nastojalo s uvo-enjem glazbe u industriji i uredima.Ta glazba joπ nije u potpunosti progra-mirana u te svrhe, ali se pri sastavlja-nju raËuna na neku odreenu funkciju.Na radiju se svakodnevno u radno vri-jeme emitiraju glazbene emisije za do-maÊice i radnike. Sastav glazbe u tojemisiji daju sami radnici iz pojedinihtvornica ili poduzeÊa. U najviπe sluËa-jeva sastav je narodna glazba, zabavnaglazba te lakπa poznatija orkestralnaglazba.

Glazba je pogodna da poboljπa rad-nu atmosferu radnog Ëovjeka i podig-ne njegovu radnu sposobnost. Ne radi

rujan-listopad

28

Nekontrolirano kupovanje

Kada dlanovi zasvrbe

Bolest u veÊini sluËajeva poËi-nje u ranim godinama (vjero-jatno vezano uz moguÊnost pri-

stupa novcu), dok je srednja dob 39godina. Nije rijetko da bolest poËnetijekom puberteta. ObiËno je to sluËaju obiteljima u kojima roditelji nastojenadoknaditi vlastitu odsutnost kupova-njem stvari (ljubav) ili davanjem veÊihkoliËina novaca. Djeca sa svoje straneponaπanje dovode do ekstrema, na tajnaËin dodatno kaænjavajuÊi roditelje zanjihovo odsustvo.

Od igle do lokomotive

Bolesnici Ëesto kupuju stvari nakreditne kartice, a neki ih imaju i viπekomada. Mnogi kaæu da im pristup kar-ticama ili drugim pogodnostima kupo-vanja djeluje kao okidaË za bolest. Ti-piËno se kupuju odjeÊa, cipele, nakit,kozmetika, kazete ili kompakt - disko-vi, automobili, stvari za kuÊu ili knji-ge.

Æene moæda ËeπÊe nekontroliranokupuju, ali muπkarci su skloniji kupo-vanju veÊih stvari. Osim odjeÊe, kojaje kod njih na prvom mjestu, kupujuautomobile, namjeπtaj, elektronskeureaje. TipiËno je da kupljene stvari uveÊini sluËajeva nisu potrebne, da se

Kad govorimo o nekontroliranom kupovanju, tipiËno zamiπljamo æenu pretovarenu paketimai vreÊicama punim stvari koje Êe joj kasnije samo stvarati nered u ormaru. Slika je, naæalost,

u veÊini sluËajeva ispravna. Viπe od 90% osoba koje boluju od tog poremeÊaja æene su.

se o manipulaciji radnim Ëovjekom,nego o poboljπanju faktora okoline, ko-ji mogu dovesti do podizanjaraspoloæenja i time proizvodnosti.Glazba moæe djelovati povoljno na psi-holoπki napredak Ëovjeka, a njen utje-caj na psihu Ëovjeka moæe poboljπatiproduktivnost rada.

Kratak prikaz do sada dobivenihopÊih rezultata tih istraæivanja:

• Napetost i zamor ljudi reducira-ni su, a time i broj pogreπaka, kao inesreÊa na poslu.

• Fluktuacija radne snage sma-njuje se.

• Zakaπnjenja i izostajanja s po-sla smanjena su.

• Produktivnost raste.Vjerujemo, dakle, da je uvoenje

programirane glazbe u radne sredineprovjereno sredstvo koje uspostavljapozitivnu vezu izmeu suradnika i po-duzeÊa, a samim time poveÊava radnimoral i radnu proizvodnost.

Prim. Darko Breitenfeld, dr. med.Dr. Nada JagetiÊ

uglavnom ne koriste, a Ëesto se i po-klanjaju.

Bolest je prava muka. Bolesnici seËesto pokuπavaju oduprijeti potrebi zakupovanjem, ponaπajuÊi se izbjegava-juÊe: izbjegavaju robne kuÊe, trgovi-ne, biraju duæi put kuÊi samo da iz-bjegnu napasti, odriËu se kreditnih kar-tica, pokuπavaju samo razgledati izlo-ge. Uzalud! Impuls za kupovanjemmora se ispuniti i napetost se u pravilune moæe izdræati viπe od par sati. Akone moæe kupiti ono πto æeli, osoba po-staje uznemirena i razdraæljiva. Sazna-nje o moguÊim negativnim posljedica-ma kupovine, pa ni vlastiti osjeÊaj kri-vice, takoer ih ne moæe zaustaviti ibolesnici Ëesto i vlastite obitelji prisi-ljavaju da sudjeluju u nabavljanju no-vaca za kupovinu. TipiËno je da obite-

lji u mnogim sluËajevima pokazujuizuzetnu toleranciju, nabavljaju novaci tako podræavaju poremeÊaj. Nekon-trolirano kupovanje predstavlja poku-πaj da se anksioznost, krivnja, depresi-ja i drugi bolni afekti prevladaju krozakciju, pokuπaj razrjeπenja unutraπnjegkonflikta i pokuπaj emocionalne kom-penzacije. Vrlo je Ëesto povezano s vi-sokim nivoom agresije, koji se ne mo-æe pokazati na drugi naËin. IzoliraniporemeÊaj susreÊe se ËeπÊe zajedno sdrugim psihijatrijskim poremeÊajimaraspoloæenja (depresijom), anksioznimporemeÊajima (paniËni poremeÊaj, fo-bije), poremeÊajima ovisnosti, pore-meÊajima hranjenja (bulimija) i osta-lim, veÊ spomenutim poremeÊajimakontrole impulsa. U trenucima tuge,fazama frustracije i iritacije, osjeÊajausamljenosti pojaËava se potreba zakupovanjem opÊenito. Kupovanje setipiËno pojaËava tijekom blage ili sred-nje teπke depresivne epizode, a sma-njuje tijekom teπke depresivne epizo-de. Kupovanje je samo po sebi poveza-no s pozitivnim emocijama - osjeÊa-jem sreÊe, snage, kompetencije, relak-sacije, superiornosti. Kupovanje jenormalna, svakodnevna potreba. Pro-izvodnja i potroπnja osnovni su pokre-

rujan-listopad

29

taËi svijeta u kojem æivimo. Razne po-godnosti olakπavaju kupnju -Ëekovi,kreditne kartice, moguÊnosti kupova-nja putem kataloga ili televizije - samonazovite na broj. Kupnja se svakod-nevno stimulira obiljem propagandnihporuka, kroz medije se podupire fanta-zija “koliko imaπ, toliko vrijediπ; budi-te lijepi, mladi i uspjeπni; kupite naπproizvod." Imamo osjeÊaj da smo imu-ni na te "gluposti", sve dok u vlastitojkupaonici ne ugledamo "jedinstvenuformulu za zdrav izgled vaπe kose",kao πto mi se to i samome nedavnodogodilo.

Teoretski, kupujemo ono πto namje potrebno, praktiËno... Moja prijate-ljica kaæe: uvijek kad sam u krizi, odemi kupim novi par cipela. Koliko smoputa i sami kupili neπto πto nam nijetrebalo, pa Ëak i ako smo zbog toga uπliu minus na tekuÊem raËunu, ili se po-svaali sa æenom odnosno muæem? Ikoliko smo puta bili svjesni da to nekupujemo zato πto nam treba, veÊ zatoπto smo tuæni, nezadovoljni ili iz ne-kog sliËnog razloga? Istraæivanje po-kazuje da je 60% muπkaraca i 98% æe-na priznalo da su u periodu od godinedana kupovali stvari za koje su kasnijeustanovili da im nisu potrebne; 50% ihje postajalo razdraæljivo ako ne bi mo-gli kupiti neπto πto su poæeljeli; 49% jenakon kupovine imalo problema s ban-kom, a 51% je priznalo da je njihovoponaπanje pri kupovini dovelo do ne-kih problema u obitelji.

To moram kupiti!

Postoji, meutim, u populaciji 2%ljudi Ëije ponaπanje vezano uz kupovi-nu poprima karakter patoloπkog, koji

Prekomjerno kupovanje ili nekontroli-rano ponaπanje pri kupovini ne doga-aju se iskljuËivo za vrijeme periodamanije ili hipomanije.

©to se dogaa za vrijemekupovanja

Za vrijeme kupovanja dolazi do po-zitivnog odnosa s prodavaËima i moti-vacija za kupovanje dolazi viπe iz tepotrebe za pozitivnim interpersonal-nim odnosima i kroz njih za poveÊa-njem samopouzdanja, nego iz potrebeza posjedovanjem stvari. Veza izmeudepresije i potrebe za kupovanjemupravo se i moæe naÊi u niskom nivousamopouzdanja - bolesnici koji bolujuod poremeÊaja nekontroliranog kupo-vanja pokazali su u mjerenjima zna-Ëajno niæi nivo samopouzdanja negonormalni potroπaËi. Pokazalo se da kodtih bolesnika, kao i kod onih koji bolu-ju od depresije, postoji stalna potrebaza pohvalama i odobravanjem ljudi izokoline i da oni samo tako, regulaci-jom izvana, mogu odræavati samopo-uzdanje. Ipak, realizacija nekontroli-rane kupovine ne moæe ispuniti unu-traπnju prazninu i nema duæi efekt nadepresiju. DapaËe, jaËa osjeÊaj krivnjei bolesnik se ponovo loπe osjeÊa. Osimdepresije, istraæivana je veza s opse-sivno kompulzivnim poremeÊajem iveza s poremeÊajima ovisnosti, ali jeona manje jasna od veze s depresijom.

Terapija: poremeÊaj se moæe uspje-πno lijeËiti, i to antidepresivima, kakou izoliranim sluËajevima, tako i u slu-Ëajevima s depresijom. Primjenjuje sei suportivna, i na uvid usmjerena, psi-hoterapija, koja dugo traje (viπe od go-dine dana).

Mr.sc. George Salebi, dr.med.

zbog njega silno pate i Ëak moraju po-traæiti struËnu pomoÊ. Njihovo pona-πanje prilikom kupovine postaje im-pulzivno, oni osjeÊaju jaki preplavlju-juÊi nagon i potrebu za kupovanjem,praÊenu rastuÊom napetoπÊu koju jemoguÊe olakπati samo kupovinom. Na-petost se mora olakπati πto je prije mo-guÊe, potreba mora biti zadovoljenaodmah i stoga je period izmeu javlja-nja potrebe i realizacije kupovine vrlomalen. A nakon πto je potreba zadovo-ljena i napetost smanjena, javlja seosjeÊaj krivnje. Kupovina se doæivlja-va kao neπto πto je osoba morala uËini-ti i Ëemu se ne moæe oduprijeti, kaoneπto πto se ne moæe kontrolirati nitizaustaviti. Taj se psihijatrijski poreme-Êaj moæe svrstati u kategoriju poreme-Êaja impulsa, u koje spada i kleptoma-nija, piromanija, patoloπko kockanje idr. DijagnostiËki kriteriji za taj pore-meÊaj jesu preokupacija kupovanjem,nekontrolirani nagon za kupovanjemili nekontrolirano ponaπanje pri kupo-vini, na koje ukazuje bar jedno od na-vedenog:

- neodoljiva, preplavljujuÊa i Ëestapreokupacija kupovanjem ili nagon zakupovanjem,

- Ëesto kupovanje koje prelazi fi-nancijske moguÊnosti osobe, Ëesto ku-povanje nepotrebnih stvari ili kupova-nje koje traje duæe vrijeme no πto je toplanirano.

Preokupacija kupovinom, nagon iliponaπanje tijekom kupovine uzrokujuznaËajan distres, oduzimaju mnogovremena, znaËajno su povezani sa so-cijalnim ili radnim funkcioniranjem ilirezultiraju financijskim problemima(npr. zaduæivanjem ili bankrotom).

rujan-listopad

30

Pradomovina je bundeve tropskidio Amerike gdje su je, kao veÊuzgajanu kulturu, zatekli prvi

doseljenici iz Europe. Velikim brojemuzgajanih vrsta obiluje i Sjeverna i Juæ-na Amerika. Poput drugih vrijednihpoljoprivrednih kultura (primjerice,krumpir i kukuruz), i bundevaje prenesena u Europu, ali i udruge dijelove svijeta gdje jojodgovaraju klimatski uvjeti.

Bundeva se koristi kaoljudska i æivotinjska hrana, aliima i ljekovita svojstva. Tako,sjemenke zrelih plodova bun-deve sadræe fitosterole, toko-ferol, u tragovima selen i nekedruge elemente, zatim bjelan-Ëevine, masno ulje i saharozu,aminokiseline, natrij, magne-zij, cink, provitamin A… Sje-menke se uzimaju iz zrelihplodova bundeve, u rujnu i li-stopadu. Iz njih se dobiva vi-sokovrijedno i cijenjeno ulje (osobitopopularno u Hrvatskom zagorju, Me-imurju i Podravini).

Najpoznatije su sorte bundeva tur-kinja, astrahanska bundeva, Lady Go-diva ili velika æuta bundeva. Dok u po-jedinim naπim krajevima bundeva ni-kada, kao jelo, ne dolazi na stol, u Sla-voniji i Hrvatskom zagorju ona je pra-vi specijalitet. Vrsni kuhari diËe se pri-pravljanjem bundeve na stotinu naËina(kao prilog, nabujak, juha, kolaË,dæem…). Poljoprivrednici se ponosegigantskim bundevama, teæim i od 50kilograma, ali kuhari znaju da su onemanje praktiËne za pripremu jela, a iintenzivnijeg su okusa.

Bundeve, meu povrÊem, imajunajniæu kaloriËnu vrijednost pa ulaze ubrojne dijete, a preporuËuju se i deb-ljim osobama.

Uz visok postotak minerala (naro-Ëito natrija), sorte naranËaste boje obi-luju i provitaminom A. Prisjetimo se:pomanjkanje provitamina A uzrokujeslabljenje vida, suhu koæu, kosu bezsjaja, mrπavljenje, neurozu, nesanicu,slab rad hipofize, πtitnjaËe i spolnihælijezda.

O djelotvornosti bundevinih sjeme-

naka na prostatu i tegobe s njom oddavnine su znali Nijemci i Romi.

Ljekovitost bundeve

*Sok iscijeen iz mesnatog dijelabundeve (pulpe) rabi se kao lijek kodpsorijaze, zatim kod upalnih procesa utankom crijevu, kod nekih kroniËnihoboljenja bubrega i krvavog proljeva.Sok bundeve dobar je narodni lijek kodcrijevnih parazita.

*Osuπene i oljuπtene sjemenkebundeve pomaæu kod problema s mo-krenjem zbog poveÊanja prostate.Kroz duæe vrijeme uzimaju se 1 ∑ 2ælice sjemenki, dva puta tijekom dana.

Kod oboljenja prostate preporuËu-je se, osim ævakanja oËiπÊenih sjemen-ki, uzimanje soka bundeve ili bunde-vina ulja (2-4 kapi u decilitru mlakevode, ujutro i naveËer).

O uËinkovitosti buËinih sjemenakakod adenoma (poveÊanja) prostate la-ko se moæe uvjeriti svaki muπkarac ko-ji ima takvu tegobu (najËeπÊe se radi ooteæanom mokrenju). Naime, dok uzi-ma bundevine sjemenke ili pripravkeod njih, karakteristiËnih tegoba nema,a Ëim se prestane uzimati bundevinosjeme, one se ponovno vrate.

LijeËnici dr. Julian Grant i dr.Henry Feinblatt otkrili su da u ublaæa-vanju tegoba kod adenoma prostate po-maæu aminokiseline ∑ alanin, glicin iglutaminska kiselina, a u bundevinimsjemenkama nalaze se baπ navedeneaminokiseline.

*Tkivo prostate i sperma-tozoidi imaju visoke koncen-tracije cinka. Kod oboljenjaprostate te su koncentracijeznatno manje. BuduÊi da jebundevino sjemenje jedan odnajbogatijih prehrambenih iz-vora cinka, jasno je zaπto onopomaæe kod tegoba prostate.

*Bundevine sjemenkeimaju u izobilju i magnezijakoji, takoer, prevenira pro-bleme s prostatom. Primjeriopisani u medicinskoj litera-turi potvruju da su izbjegnutikirurπki zahvati na oboljelojprostati baπ uzimanjem mag-

nezij-klorida i bundevinih sjemenaka.*U posljednje vrijeme sve se viπe

jedu izdanci iz sjemena bundeve kojisu vrlo bogati fosforom. Da bismo do-bili bundevine izdanke, koπtice trebanamakati u vodi (sobne temperature)36 sati. Zatim se koπtice izvade iz vodei ispiru u vodi tri puta na dan ∑ sve dokne proklijaju. Za klijanje je potrebnozagrijati prostoriju na 21 Celzijev stu-panj. Kada narastu tri centimetra, iz-danci su spremni za jelo. Jedu se siro-vi, na salatu ili kao dodatak drugimsalatama.

Bundeva u zamrzivaËu

*Premda se do svjeæe bundeve mo-æe doÊi kroz Ëitavu zimu, dobro ju jeimati i pri ruci ∑ u zamrzivaËu. Prijestavljanja u zamrzivaË bundevi trebaoguliti koru i oËistiti je od koπtica ivlakana u praznoj sredini. Zatim sebundeva reæe na kockice, nariba na re-zance ili zgnjeËi u kaπu, stavlja u pla-stiËne posude ili vreÊice i dubokozamrzne. Zamrznuta se moæe dræati 10do 12 mjeseci. Prije kuhanja nije po-trebno odmrzavanje.

Borislav OstojiÊ

BUNDEVA(Cucurbita pepo L.)

rujan-listopad

31

*Za dobivanje 15 - 20 litara vrlokvalitetnog jabuËnoga octa potrebno jeprirediti 50 - 60 kilograma jabuka. Ja-buËni ocat pravi se od vrtnih ili divljihjabuka. Bolje je ako su jabuke kisele isoËne.

Jabuke treba dobro oprati i oËistitiod truleæi i kliËaka. Cijele jabuke, bezguljenja, treba staviti u drvenu (iliplastiËnu) baËvu i temeljitorastucati drvenim batom, zatim ba-Ëvu s jabukama pokriti Ëistom i gu-stom krpom te staviti na sunce ilitoplo mjesto da odstoji jedan do dvadana.

Nakon toga, ako nema dovoljnosoka, jabuËnu kaπu prelijemo hlad-nom vodom tako da sok bude dvaprsta iznad jabuka.

Ponovno treba prekriti baËvu Ëi-stom krpom i ostaviti na toplommjestu (najbolje u Ëistom i toplompodrumu), da vrije tri do Ëetiri tjed-na.

Nakon vrenja ocijedimo jabuË-ni sok u drugu posudu. Dio sokadobije se preπanjem jabuËne kaπe.JabuËni sok, takoer, prekrijemo Ëi-stom krpom i ostavimo stajati ne-koliko dana.

Prvotni jabuËni sok pretvorit Êese u jabuËni ocat.

Ocat paæljivo ocijedimo (ulijemoga u manje ili veÊe staklene ili plastiË-ne boce), ali talog ne bacamo. Uzbur-kani talog staloæit Êe se na dnu, a napovrπini Êe ostati takozvana “octenamatica”. Na tu “octenu maticu” moæe-mo naliti vino i dobit Êemo izvrstanvinski ocat.

Za dobivanje jabuËnog octa slabijekakvoÊe ∑ na talog s “octenom mati-com” moæe se naliti hladna voda.

Bistrenje jabuËnoga octa traje i ponekoliko mjeseci. ProizvoaËi prirod-nog jabuËnoga octa preporuËuju nje-govo koriπtenje tek nakon potpunogdozrijevanja ∑ nakon πest mjeseci.

Za dobivanje kvalitetnog jabuËno-ga octa presudna je kakvoÊa jabuka alii, iznad svega, primjerna ËistoÊa posu-da i pribora prilikom proizvodnje.

Upravo zbog dugotrajnog procesaproizvodnje jabuËnoga octa, njega se

malo proizvodi izvan industrijskih(tvorniËkih) pogona i dosta je skup.

JabuËni ocat, spremljen u manjestaklene boce i dobro zaËepljen, vrlodobro se dræi godinama.

Ocat od koprive

*Emajlirani lonac (bez i najmanjegoπteÊenja glazure) ili staklenu teglu na-punimo - do tri Ëetvrtine visine - mla-dim, soËnim i u sjeni osuπenim usitnje-nim koprivama. Dodamo narezanu ko-ru od pola kilograma jabuka ili 30 de-kagrama jabuka narezanih na ploπkice.

Sav sadræaj u posudi treba prelitihladnom vodom tako da bude puna dovrha, zatim posudu zavezati perga-mentnim papirom na kojemu, πiromiglom za pletenje, probuπimo 6 rupa.

Ostavimo stajati na suncu ili to-plom mjestu 5 - 6 tjedana.

Dva puta tjedno treba promijeπatidrvenom ili plastiËnom ælicom.

Vrenje se pospjeπuje dodatkom ja-buËnoga octa (pola do jedne litre, ovi-sno o veliËini posude u kojoj se praviocat s koprivama).

Ocat od kopriva pije se razblaæenvodom (na jedan decilitar vode stavi se1 - 2 juπne ælice octa), za opÊe pobolj-πanje zdravstvenog stanja te kod raz-

nih tegoba (visok krvni tlak, ane-miËnost, prehlada, neuroza, tjesko-ba, reuma...).

Razblaæenim octom od kopriva(na litar vode staviti jedan decilitarocta) dobro je masirati ili ispiratikosu (naroËito kada je kosa slaba iliispada).

JabuËni ocat za zdravlje

*JabuËni ocat sadræi vitamine,minerale, elemente u tragovima, or-ganske kiseline, flavonoide i poli-fenole.

*Uporaba jabuËnoga octa vrloje stara. Egipatska kraljica Neferti-ti odræavala je ljepotu kupkama ko-jima se dodavao jabuËni ocat.

*Ako nakon pranja kose πam-ponom posljednjoj vodi za ispira-nje dodate 3 ∑ 4 æliËice jabuËnogaocta, vlasi Êe vam dobiti zavidansjaj.*Ako imate teπkoÊa s diπnim orga-

nima, tegobe moæete ublaæiti napitkompripravljenim od jabuËnoga octa i me-da. U dva i pol decilitra mlake vodestavite dvije Ëajne ælice jabuËnoga oc-ta i jednu Ëajnu ælicu meda te dobroizmijeπajte. Taj napitak opuπta miπiÊebronhija i olakπava izluËivanje sluzi.Pije se tri puta dnevno, uvijek svjeæepripravljen.

*JabuËni ocat bogat je kalijem, mi-neralom bitnim za zdrav ljudski meta-bolizam. Pri zaËinjanju salata koristiteiskljuËivo jabuËni ocat. On provjerenosniæava visoki krvni tlak, poboljπavaprobavu i potiËe zdrav rast kose.

Mnoge dijete preporuËuju jabuËniocat koji uspjeπno pomaæe kod mrπav-ljenja.

Kod visokoga tlaka pije se tri putadnevno po dvije æliËice jabuËnoga octarazmuÊenog u decilitru mlake vode.

Borislav OstojiÊ

JABU»NIOCAT

Moje je tijelo samo mjesto gdje æivim