1

EKOLOŠKI PRIHVATLJIV PROTOK – vodič za primjenu pravilnika u praksi

Ova publikacija je nastala u okviru projekta Inicijativa za održivu hidroenergiju u Dinarskom luku (DASHI) koji je podržan od strane MAVA fondacije a realizuje se u saradnji sa WWF

REZIME:

Voda iz površinskih tokova se koristi za različite svrhe, kao što su zadovoljenje potreba za pitkom vodom, navodnjavanje, zahvatanje i odvođenje zagađenja, potrebe turizma, akumulirana za proizvodnju hidro energije i dr. Tek u novi-je vrijeme i životna sredina je prihvaćena kao legitimni korisnik vode, što je dovelo i do porasta svijesti o štetama koje proizlaze iz prethodnih praksi upra- vljanja vodnim resursima zanemarujući potrebe životne sredine.

Alat za sprečavanje degradacije životne sredine je i ekološki prihvatljivi protok. Zakon o vodama Crne Gore je u članu 54 predvidio donošenje propisa o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka. Ovaj izvještaj predstavlja ukratko put nastanka ovog propisa i način njegove primjene u praksi.

KLJUČNE RIJEČI: ekološki prihvatljivi protok, ekosistem, pravilnik

2

3

EKOLOŠKI PRIHVATLJIV PROTOK – vodič za primjenu pravilnika u praksi

Potreba očuvanja ekosistema je potvrđena u toku prošlog vijeka, kada je određen koncept održivog razvoja. Dio takvog koncepta je i režim tečenja u vodotoku potreban za održavanje ekosistema u željenom stanju, a koji se u crnogorskoj zakonskoj regulativi naziva biološki minimum a nakon usvajanja novog Nacrta Zakona o vodama „ekološki prihvatljivi protok“ (EPP ili na engleskom environmental flow-e-flow, EF). Koncept ekološki prihvatljivog protoka je koncept pravedne raspodjele vode između ljudskih potreba i potreba ekosistema. Zbog toga on predstavlja značajan element u održivoj upotrebi prirodnih resursa i važan faktor integralnog upravljanja riječnim slivom.

Cilj osiguravanja ekoloških protoka je očuvanje bar nekih od prirodnih uzoraka protoka voda dužinom rijeke, kako bi ljudi, životinje i biljke koji žive nizvodno mogli da prežive i jednako koriste vodne resurse. EPP za-pravo treba da imitira prirodne protoke u toku godine, čime se osiguravaju uslovi za opstanak živog svijeta. U tom smislu podzakonski akt nije pre-preka za razvoj (npr. hidroenergije), nego predstavlja okvir za održivost koji uzima u obzir potrebe svih korisnika, uključujući prirodu, kako bi se očuvao jedinstveni biodiverzitet Crne Gore.

Ekološki prihvatljiv protok je kao novi koncept ugrađen sredinom 2013. godine u novi Prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o vodama, koji čeka da bude usvojen do kraja 2014. godine, a u kojem je definisan kao „minimalni proticaj nizvodno od akumulacije (brane) ili vodozahvata koji osigurava očuvanje prirodne ravnoteže i vodnih (akvatičnih) ekosistema“. Ovaj Zakon propisuje da se ekološki prihvatljiv protok utvrđuje na osnovu sprovedenih istraživačkih radova i u skladu sa metodologijom za njegovo određivanje iz posebno donesenog podzakonskog akta o načinu određivanja ekološki pri-hvatljivog protoka, uzimajući u obzir karakteristike lokalnog ekosistema i sezonske varijacije protoka.

3

4

Dosadašnja praksa određivanja ekološki prihvatljivog protoka je bila definisana kategorijom „biološki minimum“ koja je podrazumijevala ispuštanje 10% ukupne količine vode od minimalnog srednjeg mjesečnog protoka, nizvodno od zahvata odnosno hidroelektrane. Riječ je o tradicio-nalnoj metodi koja ne uzima u obzir sezonske varijacije protoka, ne vodi računa o stvarnim potrebama nizvodnih biocenoza, konstantan protok ispuštanja iz akumulacije ne odgovara dinamici potreba ribljih vrsta (kao ni samim proizvođačima električne energije) itd. Sve ovo očigledno nije u skladu sa postavljenim ciljem dostizanja dobrog ekološkog stanja voda, što je imperativ iz člana 4.7. Okvirne direktive o vodama.

Promjena režima protoka nizvodno od brane ili vodozahvata najčešće predstavlja jedan od najvažnijih elemenata stresa na vodene i obalne eko-sistema mnogih rijeka, dok će sa planiranom dinamikom izgradnje hidro-elektrana na malim i velikim vodotokovima u Crnoj Gori ovo postati je- dno od ključnih pitanja. Iz tog razloga je potrebno što prije podzakonskim aktom na odgovarajući način regulisati određivanje ekološki prihvatljivog protoka.

Usvajanje i primjena ovog akta je dijelom i sredstvo za pomirenje često sukobljenih sektora kao što su zaštita životne sredine, energetika, poljo-privreda i sl. i predstavlja kvalitetan instrument održivog razvoja. Kako je već i naglašeno, sam dokument ne spriječava niti usporava razvoj, već su-protno - razrješava postojeće dileme i ukazuje na pravce kako treba kori- stiti vodne potencijale.

2

The Black Lake, Montenegro © Green Home

5

EKOLOŠKI PRIHVATLJIV PROTOK – vodič za primjenu pravilnika u praksi

EPP i OKVIRNA DIREKTIVA O VODAMA: Uloga hidrološkog režima u klasifikaciji površinskih voda

Okvirna direktiva o vodama ima za cilj održavanje i poboljšanje kvaliteta akvatičnih ekosistema u EU. Ona zahtijeva klasifikaciju površinskih voda kroz procjenu ekološkog statusa ili ekološkog potencijala i hemijskog sta-tusa površinskih voda. Aneks V Okvirne direktive o vodama eksplicitno definiše kvalitativne elemente koji moraju biti ispitani prilikom procjene ekološkog statusa/potencijala. Oni su podijeljeni u tri grupe elemenata: biološki (2) hidromorfološki (3) hemijsko fizički elementi, pri čemu je hidrološki režim dio hidromorfoloških elemenata.

Hidrološki režim se upotrebljava za procjenu dobrog ekološkog statusa i maksimalnog ekološkog potencijala. Sve kategorije vodnih tijela (rijeke, jezera, tranzitne i obalne vode) uključuju hidrološki režim kao relevantnu variablu koja utiče na ekološki status. Ipak, vrijednosti hidromorfoloških kvalitativnih elemenata moraju biti procjenjene prilikom dodjeljivanja kategorije dobrog ekološkog statusa određenom vodnom tijelu (WFD CIS, 2003d). Drugim riječima, hidrološki režim je u uskoj vezi sa ciljevima dosti-zanja dobrog ekološkog statusa vodnog tijela, što je slobodno možemo reći prvi imperativ Okvirne direktive o vodama.

PROCES STVARANJA PRAVILNIKA O EPP

Pravilnik o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka nizvodno od vodozahvata ili kratko Pravilnik o EPP je urađen za potrebe zakonom ute-meljenog i jedinstvenog definisanja metodologije o ekološki prihvatljivom protoku u Crnoj Gori. Kako bi pripremili osnovu za pravilnik, u septembru 2012 Green Home i WWF su angažovali stručnjake iz oblasti hidrologije, biologije i hemije, koji su testirali različite uporedne metode na dva pilot vodna tijela (rije-ka Cijevna i Rijeka Crnojevića) a zatim razvila najprikladniju metodu za procjenu ekološkog prihvatljivog protoka za rijeke Crne Gore koja je na- zvana MM metoda.

Prikupljeni su podaci i primijenjeno je pet različitih tzv. desktop metoda procjene EPP-a, iz reda jednostavnijih i najraširenijih te time i lakše pri- mjenjivih, koje se prvenstveno oslanjaju na istorijske hidrološke podatke. Obzirom da ove metode u opštem slučaju mogu da osiguraju rezultate rela-tivno brzo i jeftino, cilj je bio da se ispita njihova prihvatljivost sa aspekta uslova koje postavlja Zakon o vodama i provjeri mogućnost primjene u upravljanju vodama u Crnoj Gori.

6

Tabela 1 Izabrane hidrološke metode sa parametrima

Za procjenu EPP-a, pored metode koja se do sada koristila u praksi u Crnoj Gori (minimalni srednji mjesečni protok 95% vjerovatnosti pojave, QEF,95%), odabrane su i metode koje su se koristile u praksi susjednih zemalja. Tako je odabrana metoda srednjeg minimalnog protoka (MNQ metoda, u upotrebi u Hrvatskoj), metoda garantovanog ekološkog protoka (GEP metoda, prisutna u Srbiji). Metoda iz prijedloga „Uredbe o kriterijih za določitev ter načinu spremljanja in poročanja ekološko sprejemljivog pretoka“ iz aprila 2009 („Slovenska metoda“). Sve navedene metode za- snivaju se na hidrološkim parametrima, što je prikazano u narednoj tabeli.

7

EKOLOŠKI PRIHVATLJIV PROTOK – vodič za primjenu pravilnika u praksi

Procjena EPP po odabranim metodama je urađena na modelima Rijeke Crnojevića i rijeke Cijevne nakon čega je izvršeno poređenje dobijenih vri-jednosti prikazanih na narednom grafiku:

Grafik 1. Uporedni prikaz za raznih metoda za određivanje EPP na primjeru Rijeke Crnojevića:

Ako se malo bolje pogleda niti jedna od ovih metoda ne daje ništa “revolu-cionarno” u smislu održavanja ekologije samog vodotoka već se sve svodi na skromne vodne protoke u povodnim periodima, kada su najpotrebniji vodenim živim organizmima.

Usljed ovakvih rezultata i traganja za održivijim rješenjem stručnjaci su pri definisanju metode za Crnu Goru pošli od sledećih činjenica:

1. u Crnoj Gori sve rijeke su bujičnog tipa i postoji ogromna razlika između minimalnih i maksimalnih protoka (po dvjesta i više puta su veći maksimalni od minimalnih protoka, gdje je npr. srednji minimalni protok za Rijeku Crnojevića iznosi 0,675 a sredjni maskimalni 159,3 m3/s, dakle veći je 263 puta)

2. Potrebno je definisati minimun ispod kojeg količina vode u koritu ne smije da ide jer je to minimum na koji su se adaptirali svi organizmi iz tog vodotoka. Dakle, protok na nekoj rijeci čija se voda koristi u

8

neke svrhe (navodnjavanje i proizvodnja električne energije itd.) ne smije biti manji od minimalnog srednjeg protoka. Drugim riječima, vrijednost minQsr je ta količina koju korisnik vode mora u svakom momentu da ispušta u rijeku. Naravno, ukoliko se desi veoma sušan period kada u koritu rijeke nema ni ove količine vode korisnik je onda dužan ispustiti sve što u tom trenutku ima u koritu prije vodzahvata ili brane, bez dodavanja vode iz drugih izvora.

3. Akvatični organizmi su se tokom evolucije prilagodili ekstremnim variranjima vodostaja pa te povodne periode koriste za centralne događaje u svom razviću. Ovakvi visoki vodostaji u crnogrskim rijekama dešavaju se makar dva puta godišnje tokom kojih se akvatični organizmi ili intezivno razmnožavaju ili migriraju duž vodotokova u potrazi za boljim uslovima za ishranu i skladište energiju za nepovoljno doba niskih voda. Stoga, tokom visokih vodostaja svi organizmi u rijeci moraju imati dovoljan, tj. nešto povećan protok koji bi korisnik vode morao da obezbijedi.

Na osnovu ovih činjenica definisan je visok vodostaj kao odnos srednjeg mjesečnog protoka za taj mjesec (Qsrm za taj mjesec) i srednjeg minima- lnog protoka (minQsr). Visok vodostaj u nekom mjesecu jeste onaj kada je Qsrm / minQsr ≥ 10 (ili približno deset, od 9,5 pa na više). U takvom slučaju EPP za taj mjesec treba da bude 20% od srednjeg protoka za taj mjesec - 20% Qsrm (tada riječni ekosistem i organizmi u njemu imaju potrebu za većim protokom).

Za mjesece u kojima je odnos Qsrm / minQsr manji od 10 važi da je EPP za taj mjesec = minQsr. U slučaju Rijeke Crnojevića EPP za takve mjesece iznosi 0,6757 m3/s. U slučajevima kada u rijeci nema toliko vode korisnik je dužan da ispušta bilo koju količinu, skrene vodu na turbine, akumulira vodu, koristi je u neke druge svrhe i sl. tek kada je protok veći od 0,6757 m3/s.

Iznosimo i primjer kako se za Crnojevića rijeku računa EPP za mjesec no-vembar.

Qsrm za novembar = 13,736 m3/s (nekada u novembru nekog dana bude i 150 m3/s a nekog i 5 m3/s). minQsr = 0,675706 m3/s.

Qsrm/minQsr = 13,736 m3/s : 0,675706 m3/s. = 20,32837 i tada EPP protok za ovaj mjesec iznosi:20% od Qsrm = 0,2 x 13,76 = 2,7472 m3/s

Sa grafika 2. jasno se vidi da prema MM metodi za Crnojevića rijeku ima 5 mjeseci kada je EPP = minQsre a to su maj, jun, jul, avgust i septembar što se poklapa sa sušnim periodom.

Water measuring, Green Home, Rijeka Crnojevica, 2012

The Hidsko Lake, Montenegro© Green home

9

EKOLOŠKI PRIHVATLJIV PROTOK – vodič za primjenu pravilnika u praksi

Grafik 2. Uporedni prikaz metoda i EEP računatih po različitim metodama i MM za Crnojevića rijeku.

MM metoda je uključila i tvz. plavni talas ili flash protok, koji podrazumije-va obavezu investitora da u prvom mjesecu, prilikom nastupanja ogromnih vodostaja (proljeće i jesen) u trajanju od dva – tri dana obezbijedi protok od makar 50% prirodnog u tom momentu, kako bi se omogućilo spiranje vodenog tijela (50% od Qsrm za taj mejsec). Biološki gledano plavni talas je najbitnije obezbijediti u jesen, kako bi se sprali ostaci organske materije koja buja tokom ljetnjih mjeseci kao i svega drugoga što se nataložilo tokom niskih ljetnjih vodostaja. Manje je bitan tokom proljeća i prema MM metodi je nepotreban, jer se tada obezbjeđuje dovoljno vode za sve potrebe. Na sledećem grafiku je prikazan uporedni prikaz svih metoda za EPP ali i MM metoda sa inkorporiranim plavnim talasom.

Skadarsko jezero©WWF-Canon

10

Grafik 3. Uporedni prikaz metoda sa MM metodom koja ima uključen i flash protok (zbog strukture podataka koji se odnose na dekadne protoke, flash protok na grafiku traje 10 dana, dok je u stvari riječ o 2 ili 3 dana)

Slijede prikazi uporednih vrijednosti dobijenih procjenom različitih metoda ekološki prihvatljivog protoka uključujući MM metodu, na više različitih vodotokova.

Grafik 4. Uporedni prikaz EEP-a računatih po različitim metodama i MM za rijeku Cijevnu sa plavnim talasom u mjesecu Novembru (trajanje 2 ili 3 dana)

11

EKOLOŠKI PRIHVATLJIV PROTOK – vodič za primjenu pravilnika u praksi

Analizom i uzajamnim upoređivanjem dobijenih rezultata, može se zaključiti sljedeće:

Metodom Mathey dobijena je najniža vrijednost EPP. Ista se ne mijenja tokom godine, što ne odgovara prirodnom režimu proticaja na rijekama. U pogledu godišnjeg režima, vodi se očekivanim potrebama za korišćenje vodne snage, tako da je dobijena godišnja kriva predloženih proticaja praktično u suprotnosti sa godišnjom raspodjelom prirodnih proticaja. U opisu metode navedene su i mogućnosti prilagođavanja EPP potrebama drugih korisnika voda ili “potrebama razvoja biocenoza”, ali za to nedostaje konkretniji mehanizam, čime se gubi mogućnost dobijanja jednoznačnog rezultata.

BiH metoda, koristeći pri proračunu čak dekadne proticaje, dobro kopira variranje prirodnog proticaja tokom godine - s tim

Grafik 5. EPP po MM metodi primijenjena na Ćehotinu (Gradac) sa karakteristikama najstabilnijeg riječnog toka u Crnoj gori u smislu ekstremnih vodostaja i sa najmanje izraženim bujičnim efektom (srednji mjesečni protoci u m3/s)

Grafik 7. EEP po MM metodi na malom vodotoku – Temjačka rijeka( u m3/s), Prokletije

Grafik 6. EEP po MM metodi na malom vodotoku Vrelo ( u litrima/s1 )

Grafik 8. EEP po MM metodi na malom vodotoku – Treskavački potok (u m3/s)

1. Vodotok nema seriju podataka koji bi omogućili izračunavanje minQsr pa je za ovu vrijednost korišten najniži mjesečni protok

12

što je predviđeni režim pojednostavljen korišćenjem samo dvije vrijednosti tokom godine. Takođe postoji mogućnost da se uz obrazloženje uvode plavni talasi, koji su veoma važni na nekim tipovima vodotoka. Vrijednosti EPP dobijene ovom metodom, relativno su niske.

Slovenačka metoda je prilično kompleksna. Kao jedina od razmatranih metoda prilikom proračuna direktno uzima u obzir i veličinu sliva, dužinu zahvata, proporciju između minimalnih i srednjih proticaja, te činjenicu da li je zahvat povratan ili nepovratan. U poređenju sa ostalim metodama, dobijene su najveće vrijednosti EPP. Razmatrajući cjelokupnu metodologiju, vrijednosti EPP se uz obrazloženje mogu još znatno povećavati.

Na osnovu predstavljenih rezultata multidisciplinarnih istraživanja, tim stručnjaka je razvio opštu proceduru i metodologiju za određivanje EPP-a, koji su naknadno pretočeni u prijedlog podzakonskog akta - Pravilnika o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka nizvodno od vodozah-vata.

SADRŽAJ PRAVILNIKA O EPP

Postojeći Zakon o vodama („Sl. list RCG“, broj 27/07 i „Sl. list CG“, br.32/11 i 47/11) ne daje pravni osnov za donošenje ovog pravilnika, kako kada je u pitanju naziv pravilnika tako i kada se radi o njegovoj sadržini, uređujući ga kroz institut „garantovanog minimuma“. Imajući u vidu evropsku legislativu iz oblasti zaštite voda, a naročito Okvirnu direktivu o vodama EU, zatim uporednu pravnu praksu, uključujući i iskustva zemalja u okruženju, nesumnjivo je da Crnoj Gori, kako zbog sopstvenih potreba kao ekološke države tako i potreba koje ona ima kao zemlje u tranziciji, prestoji obaveza, adekvatnijeg i preciznijeg uređenja predmetog pitanja kroz uvažavanje najviših standarda u ovoj oblasti.

Cilj ovog pravilnika je, ne samo preciziranje postupka i načina određivanja ekološki prihvatljivog protoka, već i uspostavljanje svojevrsnog sistema kontrole i zaštite statusa voda nizvodno od vodozahvata.

Posebni akcenat stavljen je na očuvanju ili vraćanju strukture i funkcije vodnih i uz vodu vezanih ekosistema, spriječavanju degradacije stanja voda i ostvarenju ciljeva zaštite voda u oblasti zaštite životne sredine u skladu sa zakonom, te zaštiti lokaliteta koji zbog svojih specifičnosti uživaju status specijalnih lokaliteta očuvanja.

Usvojena metodologija je prilagođena specifičnim uslovima Crne Gore i sadrži dva nivoa procjene EPP-a. I NIVO PROCJENE koji predstavlja tzv. opštu procjenu EPP-a podrazumijeva primjenu odabrane hidrološke metode, dok se za sve druge riječne slivove, predviđa obavezujući II NIVO PROCJENE ili tvz. posebna procjena. Ova druga procjena se sprovodi za jako modifikovana vodna tijeka, vodna tijela u zaštićenim područjima i specijalnim lokalitetima očuvanja, koja su utvrđena prema Zakonu o zaštiti

Sasko jezero, 2006.

Ispust, mala HE Rijeka Crnojevica, Green Home 2012

13

EKOLOŠKI PRIHVATLJIV PROTOK – vodič za primjenu pravilnika u praksi

prirode. U slučaju posebne procjene EPP se utvrđuje korištenjem bioloških i ekoloških kriterijuma, kao dodatak primjeni hidrološke metode.

Za I NIVO PROCJENE metodologija definiše hidrološke parametre i kriteri-jume za određivanje EPP, te propisuje konkretne jednačine za primjenu navedenih kriterijuma. EPP se određuje na osnovu parametara o sre- dnjem protoku i srednjem minimalnom protoku (srQmin/srQM) u profilu vodozahvata, dobijenih standardnom hidrološkom statističkom obradom. Proračunom se dobiju vrijednosti EPP koja uzima u obzir sezonske vari-jacije protoka prema međusobnom odnosu između srQmin/srQM, koji u krajnjem sadrži tabelu vrijednosti tj. godišnju raspodjelu propisanih pro- toka za 12 mjeseci godine. Na osnovu ove mjesečne vrijednosti Pravilnikom o EPP se propisuju dva obračunska modela:

1) Ako je u razmatranom mjesecu dobijena vrijednost između srQmin/srQM manja od 10 - vrijednost EPP je jednaka vrijednosti srednjeg minimalnog protoka,

2) Ako je taj odnos jednak ili veći od 10 - EPP je jednak 20% od srednjeg mjesečnog protoka, što se izračunava na osnovu sljedeće formule:

Posebno je uočen i značaj EPP u slučaju postojanja akumulacije vode - takve akumulacije zapravo najčešće prekidaju prirodno postojeće pojave plavnih talasa koji ispiraju korito rijeke i time osiguravaju prenos riječnih sedimenta i očuvanje područja mriještenja riba. Iz tog razloga Pravilnik propisuje primjenu tzv. plavnog talasa ili „ispirajućeg“ protoka, koji simu-lira dinamiku poplava rijeka i močvara potrebnu za očuvanje ekosistema.

Kad je u pitanju istraživanje statusa zaštićenosti područja, Crna Gora još uvijek nije uspostavila registar zaštićenih područja kojim bi se objedinile informacije o zaštićenosti područja po osnovu Zakona o vodama. Iz tog razloga odluku o potrebi sprovođenja II NIVOA PROCJENE EPP donosi Agencija za životnu sredinu a u oviru postupka procjene uticaja na životnu sredinu.

Za II NIVO PROCJENE metodologija propisuje dodatne analize vodenih ekosistema, naročito elemenata koji su najviše izloženi uticaju korištenja vode. Posebna procjena EPP-a će se sprovesti u onim slučajevima koji pre-dstavljaju izuzetnu vrijednost za očuvanje (uključujući i zaštićena područja) ili one vodene ekosisteme čija struktura i funkcionisanje zahtijevaju pose-ban pristup za određivanje EPP-a, kao što su močvare. Posebna procjena EPP-a u ovim slučajevima će se raditi pomoću bioloških i ekoloških kriteri-juma, uključujući holističke studije, modele staništa, hidrauličke studije, itd.

Pravilnik je detaljno odredio i uspostavljanje potrebnog monitoringa za praćenje ispunjavanja uslova EPP-a i za ocjenu njegove efikasnosti, te odredio način i uslove vršenja tog monitoringa. Prema Pravilniku vlasnik vodnog objekta će obezbijediti kontinuirani protok EPP-a, a u skladu sa programom monitoringa koji je sastavni dio tehničke dokumentacije za

The Tara River, Montenegro© Green Home

14

izdavanje vodne saglasnosti. Pri tom se radi pouzdanosti podataka deta- ljno propisuje i pozicija mjernih stanica a rezultate monitoringa i satne vri-jednosti EPP-a se čuvaju u dnevniku najmanje 10 godina.

EKONOMSKI PARAMETRI

Ključna razlika između nove i stare metodologije jeste što ekološki pri- hvatljivi protok (EPP) zahtijeva povećano prisustvo vode u riječnom koritu u periodima godine kada je ta količina inače maksimalna. Ključni motiv jeste u tome da su organizmi koji naseljavaju konkretan vodotok tokom svoje evolucije navikli na sušne periode ali isto tako i na periode visokih vodostaja koje koriste za određene aktivnosti tokom svojih bioloških ciklu-sa.

Na sledećem grafiku prikazana je kriva koja pokazuje srednje mjesečne protoke, zatim kriva koja označava 10% od srednjeg mjesečnog protoka na nivou godine koja se u inžinjerskoj praksi koristi kao takozvani “biološki minimum” iako ne proističe iz bioloških činjenica, a na kraju nije ni pro- pisana našim podzakonskim aktom koji tretira ovu oblast. EPP kriva prika-zuje primjenu ove metodologije i ono što je po njoj potrebno da postoji u riječnom koritu tokom jednog godišjeg ciklusa.

Grafik 1. Uporedni pregled srednjih mjesečnih protoka (plava linija), “biološkog minimuma” (crvena linija) i ekološki prihvatljivog protoka (zelena linija)

Nadalje, da bi se uradila analiza održivosti novog modela veoma je bit-no da se na ovom modelu proračuna eventualni gubitak u proizvod-nji električne energije ukoliko se od investitora zahtijeva da tokom određenog perioda godine u riječno korito ispušta već količinu vode.

Morača River © Andrija Vrdoljak WWF-Canon (2)

15

EKOLOŠKI PRIHVATLJIV PROTOK – vodič za primjenu pravilnika u praksi

Tabela 1. Proračun na osnovu potrebe za biološkim minimumom (10% srQm)

Tabela 2. Proračun proizvodnje električne energije sa biološkim minimumom

Tabela 3. Proračun na osnovu potrebe ispuštanja Ekološki Prihvatljivog Protoka (EPP)

Na sledećm tabelama prikazani su podaci proračuna za mHE “Treskavački potok” sa ispuštanja van vodozahvata samo “biološkog minimuma”.

Na sledećim tabelama prikazani su podaci proračuna za mHE “Treskavački po-tok” sa ispuštanja van vodozahvata samo ekološki prihvatljivog protoka.

16

Iz prethodnih proračuna i tabela proizilazi da je godišnja proizvo- dnja električne energije po modelu postojanja “biološkog minimum” je 4.708.261,35 kWh/god dok proizvodnja električne energije po modelu EPP iznosi 4.594.590,55 kWh/god.

Drugim riječima ovo znači da je pad u proizvodnji električne energije uko-liko se upotrebi model EPP svega 2,47% na godišnjem nivou. Sa druge strane pruža se prilika da se vodeni ekosistem kako-tako održi što sma-tramo veoma značajnim. Na ovaj način postiže se koncept održivosti jer sa jedne strane omogućavamo investitoru da proizovdi struju i zaradjuje no-vac (gubitak je svega 2,47%), dok sa druge strane postoje mogućosti da rije-ka ili potok kako tako nastave da funkcionišu kao ekosistem. Naravno takav ekosistem će funkcionisati na minimalan način dok upotrebom „biološkog minimimuma“ ekosistemu ne ostaju ni najmanje šanše da opstane već će biti transformisan u jako izmijenjeno vodeno tijelo koje će biti nemoguće povratiti na prvobitnu poziciju. U idealnim okolnostima, ekolološki pri- hvatljivi protok bi uz ukupni vodnoprivredni minimum morao biti podržan od strane lokalne zajednice te bi se na taj način zaista postigao koncept održivog razvoja.

Ova metodologija je za sada testirana na malim vodotocima predviđenim za mini hidro elektrane međutim veoma je lako primjenljiva i na veće vodotokove. Smatramo da kada su mali vodotoci u pitanju, gubitak u proizvodnji električne energije na godišnjem nivou (u poređenju sa sta- ndardnom metodologijom „biološkog minimuma“ ) neće ići preko 5% na bilo kojem malom vodotoku. Kada su u pitanju veći vodotokovi taj gubitak ne bi išao preko 10% ali bi svakako ovaj rezultat treba biti testiran za pre-cizno utvrđivanje gubitka za svaki pojedinačni vodotok.

Tabela 4. Proračun proizvodnje električne energije sa EPP-om

Mratinje www.epcgcom

17

EKOLOŠKI PRIHVATLJIV PROTOK – vodič za primjenu pravilnika u praksi

Smataramo da tako mali gubici ne znače ništa kada se ima u vidu da se omogućava opstanak riječnog ekosistema. Na kraju krajeva, ne mora inve- stitor da obezbijede novac za 10 godina, može i i za 12 a državna uprava može sa druge strane da produži koncesioni ugovor za onoliko % za koliko investior „gubi“ primjenom ovog standarda. U pitanju je samo da li ima ili nema volje za primjenom i pokušajem da se nešto od manjih (ali i većh) vodotokova ostavi i za potomstvo. I na kraju smatramo da smo pokazali da je moguće pomiriti razvojene, budžetske i potrebe zaštite životne sredine što je bio i cilj razvoja ove metodologije.

The Ali Pasin Riverhead, Montenegro© Green Home

The Cijevna River, Montenegro© Green Home

The

Biog

rads

ko L

ake,

Mon

tene

gro©

Gre

en H

ome

18

Važnost potrebe očuvanja o vodi zavisnih ekosistema je prepoznata u prošlom stoljeća, a zadovoljavanje ove potrebe je tražilo drugačije instrumente i načine razmišljanja. Koncept ekološki prihvatljivog protoka (environmental flow) ili EPP je predstavljao novi pogled kojim je zami-jenjena prethodna praksa procjene ravnomjerne količine vode potrebne u vodotoku u toku godine i kojim se upravljanje vodama bolje prilagođava stvarnim prirodnim procesima. Njime se uklanja i mogućnost razmišljanja o potrebnoj količini vode u periodu kada vodotok presušuje, a i stvarna sezonska varijabilnost se oponaša ekološki prihvatljivim protokom.

Treba ponoviti da je EPP odličan alat za uspostavu većeg povjerenja i bolje komunikacije između različitih korisnika voda u istom slivu, koji nastoji pravedno raspodijeliti ograničene resurse kada na njima postoji povećan zahtjev. U Crnoj Gori, postoji izražen sukob između energetskog sektora i nevladinih organizacija i stručnjaka koji se bave zaštitom životne sredine, pri čemu koncept EPP djelimično ublažava supostavljene strane i pomiruje interese, jačajući međusobno povjerenje.

Metodologija prepoznata postojećim pravilnikom ne podržava principe Okvirne direktive o vodama, niti obezbjeđuje režim varijabilnog tečenja voda, koji su od važnosti kako za buduće integralne planove upravljanja vodama, tako i za postizanje dobrog ekološkog statusa voda iz člana 4.7. spomenute Direktive.

Metodologija određena novim Nactrom Pravilnika, pored toga što podržava sezonske varijacije voda u skladu sa dinamikom potreba vodenih orga-nizama i ekosistema, reguliše i neophodne plavne talase (peak flow) za potrebe sezonskog ispiranja riječnog korita.

Na kraju, primjena ovog Pravilnika i predložene metodologije EPP-a, nije u značajnijoj mjeri opterećujuća za korisnike voda tj. vlasnike vodozahva-ta, obzirom se gubitak kreće u iznosu od oko 2,5% godišnje proizvedene energije. Sa druge strane usluge za nizvodni ekosistem su neprocjenjive i doprinose primjeni koncepta održive hidroenergije u praksi.

15

Green Home, River Crnojevica 2012Green Home, River Crnojevica 2012

Ova publikacija je nastala u okviru projekta Inicijativa za održivu hidroenergiju u Dinarskom luku (DASHI) koji je podržan od strane MAVA fondacije a realizuje se u saradnji sa WWF.

Kontakt:Nataša KovačevićProgram koordinatorka za životnu sredinuNVO Green Homenatasa.kovacevic@greenhome.co.mewww.greenhome.co.me Petra RemetaStručna savjetnica za vode i energetikuWWF Mediteranpremeta@wwfmedpo.orgwww.croatia.panda.org Autor: Nataša Kovačević, Danilo MrdakDizajn: PraxisZa izdavača NVO Green Home, Podgorica, Crna Gora, u Decembar 2014.Dozvoljena je potpuna ili djelimična reprodukcija ove publikacije uz obavezno navođenje naslova i autorstva gore navedenog izdavača.

© Autorski tekst 2014. Green Home. Sva prava zadržana.

19

EKOLOŠKI PRIHVATLJIV PROTOK – vodič za primjenu pravilnika u praksi

Ova publikacija je nastala u okviru projekta Inicijativa za održivu hidroenergiju u Dinarskom luku (DASHI) koji je podržan od strane MAVA fondacije a realizuje se u saradnji sa WWF.

Kontakt:Nataša KovačevićProgram koordinatorka za životnu sredinuNVO Green Homenatasa.kovacevic@greenhome.co.mewww.greenhome.co.me Petra RemetaStručna savjetnica za vode i energetikuWWF Mediteranpremeta@wwfmedpo.orgwww.croatia.panda.org Autor: Nataša Kovačević, Danilo MrdakDizajn: PraxisZa izdavača NVO Green Home, Podgorica, Crna Gora, u Decembar 2014.Dozvoljena je potpuna ili djelimična reprodukcija ove publikacije uz obavezno navođenje naslova i autorstva gore navedenog izdavača.

© Autorski tekst 2014. Green Home. Sva prava zadržana.

20

Ova publikacija je nastala u okviru projekta Inicijativa za održivu hidroenergiju u Dinarskom luku (DASHI) koji je podržan od strane MAVA fondacije a realizuje se u saradnji sa WWF

REZIME:

Voda iz površinskih tokova se koristi za različite svrhe, kao što su zadovoljenje potreba za pitkom vodom, navodnjavanje, zahvatanje i odvođenje zagađenja, potrebe turizma, akumulirana za proizvodnju hidro energije i dr. Tek u novi-je vrijeme i životna sredina je prihvaćena kao legitimni korisnik vode, što je dovelo i do porasta svijesti o štetama koje proizlaze iz prethodnih praksi upra- vljanja vodnim resursima zanemarujući potrebe životne sredine.

Alat za sprečavanje degradacije životne sredine je i ekološki prihvatljivi protok. Zakon o vodama Crne Gore je u članu 54 predvidio donošenje propisa o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka. Ovaj izvještaj predstavlja ukratko put nastanka ovog propisa i način njegove primjene u praksi.

KLJUČNE RIJEČI: ekološki prihvatljivi protok, ekosistem, pravilnik