Rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav

Prezentaciju pripremili:Neven TrencBiljana Bari ć

Državni zavod za zaštitu prirode.

Radna grupa:mr. sc. Neven Trenc , dipl. ing. geol.

Biljana Ivičić, prof. biol.Dijana Palada, dipl. ing. geol.

Petra Rodić Baranović, dipl. ing. biol.Aljoša Duplić, dipl. ing. biol.

mr. Jasna Jeremić, dr. vet. med.

Suradnja:Sanja Kopjar, dipl. ing. agr.

Ivan GrlicaProf. dr. sc. Joso Vukelić

Dr. sc. Dušan Trninić Sonja Karoglan Todorović, dipl. ing. agr.

Prof. dr. sc. Milorad MrakovčićZoran Marčić, dipl. ing. biol.

Boris MađerićTibor Mikuska, mr. sc. biol.

3/20/2014 2

Rezervati biosfere

� Danas postoji 598 rezervata u 117 zemalja

� Hrvatski rezervat biosfere Planina Velebit proglašen 1978 godine

� 2012 na sastanku u Parizu Međunarodno koordinacijsko vijeće UNESCO-vog programa Čovjek i biosfera dodalo je 20 novih rezervata između ostalih između ostalih

� Prekogranični rezervat biosphere Mura-Drava-Dunav, Hrvatske/Mađarska

� Novi rezervati su dodani osim u Hrvatskoj u Austriji,

� Bjelorusiji Poljskoj/Ukrajini; Kini (2);Etiopiji; Francuskoj; Španjolskoj Indiji; Indoneziji; Japanu; Kazakhstanu; Meksiku; São Tomé iŠvedskoj; Ruskoj Federaciji; VelikojBritaniji

3/20/2014 3

Što je rezervat biosfere?

� Rezervati biosfere su područja kopnenih i morskih ekoloških sustava koja promoviraju rješenja usklađena s ciljevima očuvanja biološke raznolikosti i održivim razvojem.

� međunarodno priznati oblik zaštite, nominirani od nacionalnih vlada i ostaju pod suverenom nadležnošću država u kojima se nalaze.

� čine Svjetsku mrežu rezervata biosfere.

3/20/2014 4

Kako je nastao koncept rezervata biosfere?

� Ideja rezervata biosfere nastala je na „Konferenciji o razumnom korištenju i očuvanju biosfere“ koju je UN organizirao 1968. godine.

� Prva konferencija na razini vlada koja je razmatrala kako pomiriti zaštitu prirode i održivo korištenje prirodnih dobara te je na taj način prethodila današnjoj ideji održivog razvoja.

� Ova konferencija imala je za ishod pokretanje UNESCO-og programa „Čovjek i biosfera“ (Man and Biosphere - MAB) 1970. godine.

3/20/2014 5

Rezervati biosfere (nastavak)

� Iscrpan izvor informacija o rezervatima biosfere je UNESCO-va internet stranica http://www.unesco.org/mab/BRs.shtml.

� Dajemo pregled najčešće postavljanih pitanja (preuzeto sa UNESCO-vih stranica).

3/20/2014 6

Seviljska strategija i statutarni okvir rezervata biosfere

� Osnovni UNESCO-vi dokumenti na kojima se temelji mreža rezervata biosfere su Statutarni okvir rezervata biosfere (http://www.unesco.org/mab/BRs/pdf/statfram_E.pdf) i

� Seviljska strategija (http://www.unesco.org/mab/doc/Strategy.pdf.)� Madridski akcijski plan

3/20/2014 7

Statutarni okvir svjetske mreže biosfernih rezervata – 10 članaka

� U sklopu UNESCO-vog programa Čovjek i biosfera (Mand and Biosphere – MAB), rezervati biosfere su utemeljeni kako bi se promicao i prikazao uravnoteženi odnos između ljudi i biosfere.

� Biosferni rezervati se proglašavaju od strane Međunarodnog koordinacijskog vijeća MAB programa na zahtjev zemlje unutar koje se nalazi.

� Biosferni rezevati od kojih svaki pojedinačno ostaje pod punim suverenitetom zemlje u kojoj se nalazi te podložan samo zakonima te države , čine Svjetsku mrežu biosfernih rezervata u kojoj države dobrovoljno pristupaju.

3/20/2014 8

Članak 1-Definicija

� Rezervati biosfere su područja kopnenih i obalnih/morskih eko sustava ili njihova kombinacija, koja su međunarodno priznata u okviru mreže UNESCO-vog. Programa Čovjek i biosfera – (Man and Biosphere -MAB), u skladu s Statutarnim okvirom.

3/20/2014 9

Članak 2- Svjetska mreža rezervata biosfere

� Rezervati biosfere u cijelom svijetu čine mrežu koju nazivamo „Svjetska mreža biosfernih rezervata – World Network of Biosphere reserves u daljem tekstu nazvana Mreža.

� Mreža predstavlja alat za očuvanje biološke raznolikosti i održivo korištenje njezinih sastavnica te tako doprinosi ciljevima Konvencije o Biološkoj Raznolikosti i drugim vezanim konvencijama i instrumentima

� Pojedinačni biosferni rezervati ostanju pod suverenom jurisdikcijom država u kojima su smješteni.

� U skladu s Statutarnim okvirom poduzimaju mjere koje smatraju nužnima u skladu s svojom nacionalnom legislativom

3/20/2014 10

Članak 3 - Funkcija

� Kombinirajući tri funkcije biosferni rezervati moraju težiti da budu područja izvrsnosti, da istražuju i ukazuju na nove pristupe održivom razvoju na regionalnom nivou:� Zaštita – doprinijeti očuvanju krajobraza, ekoloških

sustava, vrsti i genetske raznolikosti� Razvoj - potiču ekonomski i ljudski razvoj koji je socio-

kulturno održiv� Logistička funkcija –potiču projekte, edukaciju o

okolišu i obuku, istraživanje i monitoring vezano uz lokalne, regionalne, nacionalne i globalne aspekte zaštite i održivog razvoja

3/20/2014 11

Članak 4- Kriterij

� Opći kriterij da bi se neko područje kvalificiralo za proglašenje biosfernim rezervatom je:� Mora sadržavati mozaik ekološki sustava

reprezentativnih za glavne bio geografske regije uključujući gradaciju ljudskog utjecaja

� Mora biti značajno za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti

� Mora davati mogućnost za istraživanje i dokazivanje pristupa održivom razvoju na regionalnoj razini

� Mora biti dovoljno veliko da ispuni tri funkcije biosfernog rezervata utvrđena u Članku 3

3/20/2014 12

Članak 4- Kriterij (nastavak)

� Morala bi uključiti ove funkcije kroz odgovarajuću zonaciju, prepoznajući:

� legalno konstituirana područje ili područja jezgre koja se nalaze pod dugoročnom zaštitom u skladu s ciljevima očuvanja rezervata biosfere, te dovoljne veličine za ispunjenje tih ciljeva

� Zona utjecaja ili zona koja je jasno utvrđena okružuje ili prati područje jezgre, gdje samo odvijaju aktivnosti usklađene s ciljevima zaštite

� Vanjska prijelazna zona gdje se promiče održivo upravljene prirodnim dobrima.

3/20/2014 13

Članak 4- Kriterij (nastavak 1)

� Osim tog moraju biti predviđen:� mehanizam za upravljanje ljudskim aktivnostima u zoni utjecaja ili

zonama� plan ili politiku upravljanja za područje rezervata biosfere� odgovorna ustanova ili mehanizam za primjenu plana upravljanja� programi istraživanja monitoring, obrazovanja i obuke

3/20/2014 14

Članak 5 - Postupak proglašenja

� Biosferni rezultati so predloženi za uključenje u mrežu od strane Međunarodnog koordinacijskog vijeća (International Cordinating Council - ICC) programa MAB u skladu s slijedećom procedurom:

� Države, putem Nacionalnih MAB odbora kada je to prikladno, prosljeđuju nominacije s dokumentima za podršku Tajništvu nakon što su razmotrili potencijalna područja uzimajući u obzir kriterije koji su definirani u članku 4;� Tajništvo verificira sadržaj i priloženu dokumentaciju; u slučaju

nekompletne nominacije, sekretarijat zahtjeva informacije koje nedostaju od države koja ga nominira

� Nominacije će biti razmotrene od stane Savjetodavnog vijeća za Rezervate Biosfere na preporuku ICC

� ICC programa MAB donosi odluku i predlaže proglašenje� Generalni direktor UNESC-a obavještava Državu koja je dala

nominaciju o odluci ICC

3/20/2014 15

Članak 6 – Javnost

� Proglašenju nekog područja rezervatom biosfere potrebno je dati odgovarajuću promociju u javnosti od strane države i uključenih vlasti uključujući i prigodne plakate i širenje promotivnog materijala

� Rezervatima unutar mreže kao i njenim ciljevima potrebno je osigurati stalnu odgovarajuću promociju

3/20/2014 16

Članak 7. Suradnja

� Države sudjeluju ili potiču suradnju unutar Mreže, uključujući znanstveno istraživanje i praćenje na globalnom, regionalnom i subregionalnoj razini.

� Odgovarajuće uprav bi trebale dati na raspolaganje rezultate istraživanje, vezane publikacije, i druge podatke uzimajući obzir prava intelektualnog vlasništva, kako bi osigurale ispravno djelovanje Mreže i maksimirali koristi razmjene podataka

� Države i nadležna tijela trebaju poticati obrazovanje na području zaštite okoliša kao i razvoj ljudskih resursa u suradnju s ostalim rezervatima biosfere u Mreži

3/20/2014 17

Članak 8 –Regionalne i tematske podmreže

� Države će poticati formiranje i koordinirano djelovanje regionalnih i/ili tematskih podmreža biosfernih rezervata te poticati unaprijeđenije razmjene podataka, uključujući elektronske informacije unutar okvira navedenih podmreža.

3/20/2014 18

Članak 9 – Periodička revizija

� Status svakog rezervata biosfere bit će predmet periodičke revizije svakih 10 godina, temeljem izvješća pripremljenog od strane nadležnih vlasti, temeljem kriterija iz Članka 4, te proslijeđenog sekretarijatu te zemlje

� Izvješće će biti razmotreno od strane Savjetodavnog vijeća za Biosferne rezervate za preporuku ICC-u

� ICC će razmotriti periodička izvješća iz država

3/20/2014 19

Članak 9 – Periodička revizija(nastavak)

� Ako ICC smatra da je status i upravljanje rezervatom biosfere zadovoljavajuće, ili je unaprijeđeno od momenta proglašenja ili zadnje revizije ICC će to službeno priznati

� Ukoliko ICC smatra da biosferni rezervat više ne zadovoljava kriterije sadržane u Članku 4, tada može preporučiti da ta država provede mjere kako bi osigurala usklađenost s Člankom 4, uzimajući u obzir kulturološki i socijalno ekonomski okvir Države o kojoj se radi. ICC predlaže sekretarijatu akcije koje je potrebno poduzeti kako bi se pomoglo navedenoj državi u implementaciji tih mjera

� Ukoliko ICC zaključi da navedeni rezervat još uvijek ne zadovoljava kriterije sadržane u Članku 4, unutar razumnog perioda, područje se više neće smatrati biosfernim rezervatom koji je dio Mreže

� Generalni direktor UNESCO-a obavještava navedenu državu o odluci ICC. To područje se od tada više neće smatrati biosfernim rezervatom koji je dio mreže

3/20/2014 20

Članak 10

� UNESCO će djelovati kao tajništvo mreže i biti odgovoran za njeno funkcioniranje i promociju.

� Tajništvo će poticati komunikaciju i interakciju između pojedinih biosfernih rezervata i eksperata. UNESCO-će razviti i održavati informacijski sustav o biosfernim rezervatima dostupan širom svijeta i povezan s drugim relevantnim inicijativama

� Kako bi ojačao pojedine rezervat biosfere i funkcioniranje mreže i podmreža, UNESCO će zatražiti financijsku podršku iz bilateralnih i multilateralnih izvora

� Popis biosfernih rezervata koji čine Mrežu, njihovi ciljevi i detaljni opisi, biti će ažurirani, izdavani i distribuirani periodički od strane tajništva.

Preporuke za prekogranične rezervate biosfere

� Isti ekološki sustavi mogu u različitim državama biti predmet različitih, pa čak i sukobljenih praksi upravljanja i korištenja.

� Prekogranični rezervati biosfere predstavljaju sredstvo za zajedničko upravljanje takvim područjima.

� Države iskazuju volju za suradnjom na upravljanju ekološkim sustavima koje dijele, a UNESCO, kao institucija UN-a, potvrđuje ovu političku volju na međunarodnoj razini.

� Do sada su svi postojeći prekogranični rezervati biosfere utemeljeni kao odvojeni rezervati biosfere u pojedinim zemljama prije nego što su proglašeni prekograničnim rezervatom biosfere,

� Postoji i mogućnost da prekogranični rezervat bude proglašen zajednički od strane više zemalja u jednom koraku. U oba slučaja krajnji cilj je isti - funkcionalni biosferni rezervat.

3/20/2014 21

Rezervat biosfere Mura – Drava - Dunav

Hrvatska Ma đarska Ukupno Po zonama

Hrvatski udio Mađarski udio

Područje jezgre (core area): 66829 30551 97380 68,63% 31,37%

Utjecajno područje (buffer

zone): 114521 26688 141209 81,10% 18,90%

Prijelazno područje

(transition area): 214440 178504 392944 54,57% 45,43%

Ukupni udio 395790 235743 631533 62,67% 37,33%

Zaštita na nacionalnom nivou:1. Predloženi regionalni park Mura Drava

Ukupna površina 87 680,52 ha

Raspodjela površina parka po županijama

Međimurska županija 19,4%

Varaždinska županija 11,23%

Koprivničko-križevačka županija 19,19%

Virovitičko-podravska županija 20,35%

Osječko-baranjska županija 29,84%

Uključuje i nacionalne kriterije:

� Prostor rezervata biosfere obuhvaća četiri međunarodno važna područja za ptice

� Velikim dijelom unutar područja važnog za vrste i stanišne tipove HR 5000013 Drava a obuhvaća i veći broj manjih područja

� Ekološka mreža RH temeljena na europskim direktivama o staništima i pticama (Uredba o proglašenju ekološke mreže NN 109/07)

Dio hrvatskog prijedloga Natura 2000

Zaštita na nacionalnom nivou: 2. Ekološka mreža RH

Opći podaci

� Županije:� Međimurska, � Varaždinska� Koprivničko-križevačka,� Virovitičko-podravska, � Osječko-baranjska� Vukovarsko – srijemska

� Površina� Ukupno (ha): 395 790 ha� Područje jezgre (core area): 66 829 ha� Utjecajno područje (buffer zone): 114 521 ha� Prijelazno područje (transition area): 214 440 ha� Stanovništvo

� Stanovništvo� Područje jezgre: 0� Zona utjecaja: manje od 27 000 stanovnika� Prijelazno područje: oko 470 000 stanovnika

� Biogeografska regija (Udvardy 1975)� Srednje-uropske šume� Panonska

Zaštitna funkcija

� Rijeke Mura i Drava su područja izuzetnih prirodnih vrijednosti na regionalnom, nacionalnom i europskom nivou

� Rijeka Dunav zajedno Dravom omeđuje poplavno područje Kopačkog rita kojeg obilježava bogatstvo močvarnih i vodenih staništa

� vlažna staništa koja spadaju među najugroženija u Europi, a zaštićena su i na nacionalnoj razini: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita i meandri kao i strme odronjene obale

�Na području rezervata biosfere prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa utvrđeno je 77 stanišnih tipova od kojih je 35 ugroženo na europskoj razini i zaštićeno Direktivom o staništima, a u Hrvatskoj Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06))

Bogatstvo staništa

� područje rasprostranjenosti 19 strogo zašti ćenih odnosno zašti ćenih vrsta sisavaca

� Uzrok ugroženosti: nestanak staništa, njihova degradacija i fragmentacija, uporaba pesticida, prekomjeran izlov i krivolov i dr. regionalnog nestanka tri vrste sisavaca (tekunica, vidrica i sljepaš)

� Jedan od najboljih pokazatelja stanja biološke raznolikosti nekog područja je prisutnost vrsta s vrha hranidbenih lanaca. Tako ovdje obitava vidra (Lutra lutra), strogo zaštićena vrsta temeljem Zakona o zaštiti prirode koja je navedena na Dodacima II i IV Direktive o staništima

� Na ovom području obitava čak 27 familija dabra (Castor fiber) što je oko 20% od ukupne populacije u Hrvatskoj

� Šire područje Mure i Drave je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti 8 strogo zašti ćenih vrsta šišmiša koji su ugroženi i na europskoj razini.

Sisavci

Vaskularna flora

� glacijalni relikt kebrač (Myricaria germanica)- kritično ugrožena vrsta u Hrvatskoj, raste na riječnim sprudovima

� Crnkasta sasa (Pulsatilla pratensis ssp. nigricans) - na samo nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj, ugrožena iskapanjem pijeska i odlaganjem otpada na staništu

� Kockavica (Frittilaria meleagris) – strogo zaštićena vrsta ugrožena djelovanjem čovjeka, promjenom vodnog režima, širenjem urbanih područja, pretvaranjem staništa u obradive površine

� prema dostupnim podacima iz Crvene knjige vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić ur., 2005.) i Baze podataka o flori Hrvatske (FCD), na području ovih rijeka sa hrvatske strane zabilježeno je oko 300 različitih svojti vaskularne flore, od kojih su 42 svojte strogo zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode

� Od ukupnog broja strogo zaštićenih svojti, njih čak 28 procijenjeno je kao ugroženo sa rizikom od izumiranja u RH

Ornitofauna � Četiri međunarodna važan područja za ptice NEM� Više desetaka parova štekavca koji gnijezdi u okolnim

šumama� Na širem području rijeka rasprostranjene su ugrožene i

zaštićene vrste kao (npr. mali vranac, brezov zviždak, vlastelica , bukavac, žuta čaplja) i druge.

� Ovo je također područje gniježđenja vranac te značajnih populacija rode i crne rode

� Na preostalim strmim obalama gnijezde zaštićene vrste kao što su bregunica, pčelarica i vodomar,

� N šljunkovitim i pješčanim riječnim sprudovima i otocima gnijezdi crvenokljuna čigra , mala prutka i kulik sljepčić

� Na ovom području još uvijek gnijezdi i mala čigra koja je u prošlosti bila tipična gnjezdarica dravskih sprudova

� Ovo područje je od velike važnosti i zbog mnogobrojnih ptica močvarica među

� Tršćaci u vrbovim i topolovim šumama uz rijeku Dravu su jedino mjesto u Hrvatskoj gdje gnijezdi modrovoljka

� Na obroncima Fruške gore kod Iloka gnijezdi jedini par orla krstaša u Hrvatskoj

� dva regionalna endema –panonska močvarna žaba i veliki panonski vodenjak

� Crveni mukač kojeg možemo pronaći i u velikim mrtvicama i uz rubove jezera zapuštenih ribnjaka

� Potencijalno su ugrožene vrste obalnih vlažnih i vodenih staništa koje su pronađene uz Muru i Dravu – barska kornjača i gatalinka.

Vodozemci i gmazovi

� Drava po broju vrsta predstavlja rijeku s najraznolikijom ribljom zajednicom u Hrvatskoj. U njoj je do sada zabilježena 70 vrsta, a u Muri 61 vrsta riba.

� Broj do sada zabilježenih vrsta riba u Dravi, i Muri iznosi čak 73

� Pet endema dunavskog slijeva: mladica, plotica, Balonijev balavac, prugasti balavac i mali vretenacZbog ugroženosti čak 37 vrsta nalazi se u Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske

� Od vrsta zabilježenih na ovom području njih 27 nalazi se na Dodatku II Direktive o staništim

Ihtiofauna

� Vretenca (Odonata) su odlični bioindikatori kvalitete voda i njihova prisutnost govori o vrijednosti i očuvanosti ekosustava u koje žive.

� Rijeke Mura i Drava još uvijek imaju dosta mrtvih rukavaca s dobro razvijenom obalnom vegetacijom koji predstavljaju vrlo povoljno stanište za vretenca.

� Tome u prilog govori da samo na području gornjeg toka rijeke Drave kvalitativni sastav faune vretenaca čini gotovo 60% od ukupnog broja vrsta u Hrvatskoj.

� Prema Crvenoj knjizi vretenca Hrvatske Park je područje rasprostranjenosti 24 strogo zaštićenih ili zaštićenih vrsta vretenaca od kojih se 10 nalazi u kategoriji pred izumiranjem

Vretenca

� Velik broj dolinskih travnjaka u Podravini, travnjaci u Baranji i Slavoniji su značajna nalazišta velikog broja danjih leptira (u sjevernim dijelovima Hrvatske (koprivnički kraj) poznato je oko 106 vrsta danjih leptira)

� područje rasprostranjenja 2 vrste iz roda Maculinea - velikog livadnog plavca (Maculinea telejus) i zagasitog livadnog plavca (Maculinea nausithous) za koje je karakterističan specifičan način života – mirmekofilija tj. život u zajednici s vrstom livadnog mrava te ovisnost o biljci hraniteljici.

� Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), područje budućeg rezervata biosfere je stanište 20 vrsta strogo zaštićenih ili zaštićenih vrsta leptira.

Leptiri

� Prva prostorna cjelovitost - rijeka sa neposrednom okolicom. Bogata građu riječnog tijela (vodena linija rijeke, različito oblikovana obala, te prirodna šumska vegetacija na naplavnom pojasu rijeke)

� Druga prostorna cjelovitost - prijelazni oblici između prirodnog svijeta porječja i antropogenih površina (šume ili pojedinačno drveće, šumarci, živice, ostatci riječnih rukavaca, terenske brazde i slično).

� Velika biološka, prirodno-znanstvena i doživljajna vrijednost.

� Treća prostorna cjelovitost razvila se ljudskom djelatnošću

� Kulturni krajobraz s uzorcima njiva i poljoprivrednih površina. Njive pravilnog oblika u koje su upleteni nekadašnji dravski rukavci, živice, te pojasevi bilja uzduž jaraka i mrtvica

� Seoska naselja na rubovima obrađenog zemljišta, uz potoke, šume i mrtvice

Krajobraz – gradacija ljudskog utjecaja

� Razvojem odgovarajućih turisti čkih programa koji su ekološki osjetljivi i usmjereni prema dužem zadržavanju turista na podru čju rezervata biosfere može se stvoriti izuzetno tržište za lokalne proizvode visoke kvalitete

� Trend proizvodnje “brandiranih” poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (npr. Međimurski krumpir, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen )

� Tradicija visokokvalitetnih vina� Mogu ćnost za brojne rekreativne

aktivnosti (sportski ribolov, promatranje ptica, kupanje, biciklizam )

� Velik broj kulturnih i tradicionalnih manifestacija te snažan regionalni identitet (narodna glazba, običaji, narodne nošnje) te rekreacijske aktivnosti,

Razvojna funkcija

Razvojna funkcija� Unutar prijelazne zone smješteno je nekoliko

većih gradova – izvor dnevni posjetitelja� Mogućnost dolaska me đunarodnih turista

rijekom Dunav� Međunarodno priznanje vrijednosti ovog

prostora stavlja ga na turisti čke karte� Prezentiranja rezervata biosfere kao

jedinstvenog turisti čkog proizvoda te ih privućI turiste da posjete različite dijelove rezervata biosfere (kretanje duž rijeka )

� Rezervat biosfere bi mogao postati primjer razvoja ekoturizma u Hrvatsko j što je od posebno velikog značaja za dijelove rezervata koji su bili zahvaćeni ratom te im je potreban poticaj kako bi se ubrzao gospodarski razvoj

Logistička funkcija

� Znanstvene i stručne ustanove (sveučilišta, muzeji i druge stručne i znanstvene institucije)

� Županijske javne ustanove kao za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, PP Kopački rit te nevladine udruge provode projekte monitoringa i istraživanja prirodnih vrijednosti

� U Kopačkom ritu postoji posebna postaja za istraživačke aktivnosti (populacije ptica, srne, divlje svinje i drugo)

� Državni hidrometeorološki zavod održava sustav meteoroloških postaja i prati sve parametre

� Hrvatske vode, Hrvatske šume, Hrvatska elektroprivreda provode sustavna istraživanja i monitoring

� Brojne edukacijske aktivnosti i programi vezani uz zaštitu prirode

� Osnivanje edukacijskih centara (Zlatna greda, Kopački rit, Križovec)

� Brojne manifestacije vezane uz zaštitu prirode (Dani Mure, Međunarodni dan Drave, Dani Dunava, Praznik male čigre)

Zonacija

Područje jezgre (Core area)

� Obuhvaća poplavna područja rijeka Mure, Drave i Dunava koja su u najvećoj mjeri obuhvaćena nasipima za obranu od poplava

� Obuhvaćeno RP Mura Drava i područjima Ekološke mreže

� Također sadrži i neka manja odvojena područja jezgre (odvojeni stari rukavci, ribnjaci, male močvare)

� Zaštita područja jezgre je najvećim dijelom vezana uz očuvanje riječnih staništa čije je postojanje ovisno o aktivnim riječnim procesima

� Osim na staništa zaštita se odnosi i na njih vezane ugrožene vrste (ptice, sisavci, vodozemci, gmazovi, ribe i dr.)

Područje jezgre (Core area)� U području jezgre i provode se:

� poljoprivredne aktivnosti, � potrajno gospodarenje šumama� te upravljanje vodama koje će morati biti� usklađeno sa planovima upravljanja

zaštićenih područja i područja ekološke mreže RH

� Od turističkih aktivnosti u području jezgre su najpoželjnije aktivnosti :� Šetnja� Bicilizam� Promatranja ptica� Kupanje na određenim lokacijam� Kretanje čamcima uz uvažavanje zona

neulaska i ne uznemiravanja (sprudovi tijekom sezone gniježđenja i dr.)

� Sportski ribolov� Lov (sukladno režimu zaštite)

Utjecajno područje (Buffer zone)

� Proteže se duž rijeka Mure, Drave i Dunava izvan poplavnog područja (s vanjske strane nasipa za zaštitu od poplava) i sastoji se od mozaika šuma, travnjaka i livada

� Sadrži manja naselja � Ovo područje karakteriziraju i

pretežno kultivirane površine ruralnih područja

� Uključuje i rubove poplavnih područja i manje bare i močvare te šoderice koje se koriste za rekreaciju

� Granica koincidira s granicom regionalnog parka Mura – Drava te granicom Parka prirode Kopački rit

� Sadrži druga zaštićena te područja elkološke mreže)

Utjecajno područje (Buffer zone)

� Unutar zone utjecaja dopuštene su sve gospodarske aktivnosti ukoliko su u skladu s režimom zaštite obuhvaćenih zaštićenih područja te koje nemaju negativan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže� - npr. i iskorištavanje sedimenata iz

eksploatacijskih polja izvan korita sukladno prostornim planovima, prirodnog plina …

� Turističke aktivnosti postaju sve važniji izvor prihoda , a sve veće značenje dobiva i ekološka poljoprivredna proizvodnja s reduciranim korištenjem pesticida

� Mogućnost razvoj različitih vidova turizma (autohtoni proizvodi, seoski turizam, biciklizam, jahanje itd.)

Prijelazno područja (Transition area)

� 5 km širok pojas oko utjecajnog područja, a sadrži značajna urbanizirana područja i prostore s intenzivnom poljoprivredom

� Većina gradova smještena u ovom dijelu� U zoni od 10 km ili manje sadrži

regionalne centre ,Varaždina, Koprivnica , Virovitica, Osijeka i Vukovara

� Prijelazno područje ekonomski podupire zonu jezgre i zoni utjecaja � izvor prihoda stanovništva, industrijski

proizvodi, izvor posjetitelja, � Logističke funkcija za znanstvena istraživanja:� Sveučilišta, veleučilišta, muzeji� Upravna tijela i javne ustanove� Javna poduzeća� Nevladin sektro

Upravljanje

� Osnovni mehanizam utvrđen Uredbom o proglašenju Regionalnog Parka Mura Drava – koordinacija Javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

� Park prirode Kopački rit� Pri upravljanju rezervatima biosfere naglasak na

sudjelovanje s lokalnom i regionalnom upravom i stanovništvom te je važna participacija svih korisnika i nevladinog sektora

� Potrebno utvrditi model za koordinaciju na nacionalnom nivou i za prekograničnu suradnju

� Plan upravljanja mora odražavati tri funkcije rezervata biosfere

Prekogranični rezervat biosfere

� Ostvarena suradnja i usklađeni nominacijski obrasci između Hrvatske i Mađarske

� Usklađena je zonacija i ciljevi očuvanja� Izrađena zajednička karta zonacije� Režim zaštite s obje strane se ne razlikuje iako je s

mađarske strane uspostavljen nacionalni park Duna-Drava koji odgovara hrvatskoj kategoriji Parka prirode

� Režim i ciljevi zaštite usklađeni s obzirom da se odnose na iste ekološke sustave i sličan postojeći način korištenja

� Izrađena tablica postojećih i planiranih aktivnosti

Hvala na pažnji!