Revizija dugoročne strategijeza poticanje ulaganja u

obnovu fonda zgrada RHToni Borković, dipl. ing. arh.

Kretanje ukupnog fonda zgrada od 2011. do 2018. godine

fond zgrada 2011. godine

198.133.193 m²

izdane građevinske dozvole

srušene zgrade 198.133.193

199.994.463

201.464.606

202.664.791

204.020.199

205.903.770

207.788.455

209.656.157

192

194

196

198

200

202

204

206

208

210

212

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

mili

jun

a m

2

kretanje ukupne površine zgrada 2011. - 2018.

Kretanje fonda zgrada do 2050. godine, prema srednjem demografskomscenariju (3,3 mil stanovnika)

110

120

130

140

150

160

170

20

11

20

13

20

15

20

17

20

19

20

21

20

23

20

25

20

27

20

29

20

31

20

33

20

35

20

37

20

39

20

41

20

43

20

45

20

47

20

49

3000

3200

3400

3600

3800

4000

4200

4400

4600

mili

jun

a m

2

tisu

ća s

tan

ovn

ika

projekcija površine stambenog fonda i stanovništva

prosječna stambena površina po stanovniku

EU 28 2019 42,6 m2

RH 2011 30,0 m2

projekcija RH 2050 48,0 m2

Struktura stanovništva prema starosti i spolu –popis 1953. i projekcija za 2051.

Izvor: Državni zavod za statistiku www.dzs.hr

Promjena strukture stambenog fonda prema načinu korištenja od 2001. do 2011.

stalno -nastanjeni;

105.815.623; 79%

stalno - privremeno nenastanjeni;

12.824.336; 10%

stalno -napušteni; 2.333.533;

2%

povremeno -za odmor i rekreaciju; 10.390.305;

8%

povremeno -u vrijeme sezonskih radova u

poljoprivredi; 282.084;

0%stanovi samo za obavljanje djelatnosti; 1.660.877;

1%

STAMBENI FOND 2001

stalno -nastanjeni;

121.125.000; 72%

stalno -privremeno

nenastanjeni; 23.637.000; 14%

stalno -napušteni; 4.377.000;

3%

povremeno -za odmor i rekreaciju; 15.117.000;

9%

povremeno - u vrijeme

sezonskih radova u

poljoprivredi; 379.000; 0%

stanovi samo za

obavljanje djelatnos…

STAMBENI FOND 2011

2011; 121.125.768 2020; 128.960.894 2030; 138.560.146 2040; 148.159.398 2050; 158.039.074

-

20.000.000

40.000.000

60.000.000

80.000.000

100.000.000

120.000.000

140.000.000

160.000.000

180.000.000

Naslov grafikona

Zagrebačka županija Krapinsko-zagorska županija Sisačko-moslavačka županija Karlovačka županija

Varaždinska županija Koprivničko-križevačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Primorsko-goranska županija

Ličko-senjska županija Virovitičko-podravska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija

Zadarska županija Osječko-baranjska županija Šibensko-kninska županija Vukovarsko-srijemska županija

Splitsko-dalmatinska županija Istarska županija Dubrovačko-neretvanska županija Međimurska županija

Grad Zagreb RH

Kretanje fonda zgrada do 2050. godine, prema srednjem demografskom scenariju(3,3 mil stanovnika)

godišnji omjer porasta površine stambenih zgrada po županijama

2012/2011 2013/2012 2014/2013 2015/2014 2016/2015 2017/2016

ID

16 K Vukovarsko-srijemska županija 1,008 1,003 1,002 0,999 1,000 1,002

6 K Koprivničko-križevačka županija 1,004 1,002 1,002 1,002 1,002 1,003

2 K Krapinsko-zagorska županija 1,004 1,004 1,002 1,002 1,002 1,002

14 K Osječko-baranjska županija 1,004 1,005 1,002 1,002 1,001 1,002

3 K Sisačko-moslavačka županija 1,004 1,003 1,005 1,001 1,001 1,001

7 K Bjelovarsko-bilogorska županija 1,005 1,003 1,003 1,002 1,002 1,002

4 K Karlovačka županija 1,003 1,003 1,004 1,003 1,002 1,002

10 K Virovitičko-podravska županija 1,007 1,003 1,002 1,002 1,002 1,002

11 K Požeško-slavonska županija 1,006 1,003 1,003 1,003 1,003 1,002

5 K Varaždinska županija 1,007 1,003 1,003 1,004 1,004 1,004

12 K Brodsko-posavska županija 1,007 1,005 1,003 1,004 1,003 1,004

1 K Zagrebačka županija 1,008 1,005 1,003 1,003 1,003 1,003

21 K Grad Zagreb 1,008 1,005 1,004 1,004 1,003 1,007

17 J Splitsko-dalmatinska županija 1,008 1,005 1,006 1,006 1,005 1,006

20 K Međimurska županija 1,007 1,005 1,006 1,005 1,006 1,008

15 J Šibensko-kninska županija 1,008 1,007 1,006 1,005 1,005 1,007

9 J Ličko-senjska županija 1,008 1,007 1,006 1,010 1,008 1,007

8 J Primorsko-goranska županija 1,012 1,009 1,007 1,006 1,007 1,007

19 J Dubrovačko-neretvanska županija 1,011 1,011 1,008 1,006 1,008 1,008

18 J Istarska županija 1,014 1,010 1,009 1,007 1,007 1,010

13 J Zadarska županija 1,013 1,010 1,008 1,009 1,008 1,012

karakteristike konstrukcija vanjske ovojnicezgrada prema razdoblju gradnje

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

< 1941 1941 - 1970 1971 - 1980 1981 - 1987 1988 - 2005 2006 - 2009 2010 - 2011 2012- 2018

U a

vg W

/m2

K

razdoblje gradnje

Vanjski zidovi, zidovi prema garaži,provjetravanom tavanu

Ravni i kosi krovovi, stropovi premaprovjetravanom tavanu

Zidovi prema tlu, podovi prema tlu

Prozori i ostakljene konstrukcije

omjer isporučene i potrebne energije za grijanje i hlađenje prema vrsti zgrade irazdoblju gradnje

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

2

<1941 1941-1970

1971-1980

1981-1987

1988-2005

2005-2009

2012-2018

Bolnice

Hoteli i restorani

Obiteljske kuće

Ostale nestambene zgrade koje se griju natemperaturu + 18 ili višu

Sportske dvorane

Uredske zgrade

Višestambene zgrade

Zgrade trgovine - veleprodaja i maloprodaja

Zgrade za obrazovanje

Linearna (Hoteli i restorani)

Linearna (Hoteli i restorani)

Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine

Scenarij S2

Razdoblje 2021. – 2030. 2031. – 2040. 2041. –2050.

Obuhvat obnove – stambene (milijuna m2) 8,71 9,11 9,50

Obuhvat obnove – nestambene (milijuna m2) 4,88 4,88 4,88

Investicijski trošak obnove – stambene i nestambene (milijardi kn) 30,4 31,1 31,8

Ukupni investicijski trošak (milijardi kn) 93,31

Scenarij S2

Razdoblje 2021. – 2030. 2031. – 2040. 2041. –2050.

Zamjena demoliranog – stambena (milijuna m2) 5,8 7,26 7,11

Zamjena demoliranog - nestambena (milijuna m2) 3,27 2,49 1,69

Investicijski trošak napuštanja prostora i premještanja fonda 79,83 83,89 74,71

Ukupni investicijski trošak (milijardi kn) 238,42

35%

40%

45%

50%

55%

60%

65%

-20.000

-10.000

-

10.000

20.000

30.000

new apartments

reconstructed apartments

demolished apartments

stopa rušenja

Ključni indikatori – Energy roadmap 2050

2020. 5% zgrada je obnovljeno na razinu gotovo nula-energetsku i visokih svojstava energetske učinkovitosti

+

Oko 1% zgrada godišnje se cjelovito obnavlja na razinu nula-energetske zgrade

-

Razvijene tehnike obnove za većinu tipova zgrada +Razvijena tehnika cjelovite obnove +20% izvođačkih kompanija je sa certifikatom za energetsku obnovu nula energetskih zgrada i 20% radnika koji su obrazovani za izvođenje takvih radova

-

Vlada osigurava proračun za obnovu javnih zgrada i daje poticaje za obnovu zgrada socijalnog karaktera.

+

Obrazovanje korisnika se provodi od strane energetskih agencija i sl. +

Pripremljeni edukacijski materijali za provođenje obrazovanja u školama i na fakultetima

+

Ključni indikatori – Energy roadmap 2050

2050.Smanjenje emisije stakleničkih plinova u zgradama za 80%Sve zgrade gotovo nula energetske ili s visokom razinom energetske učinkovitosti

2040.

65% zgrada gotovo nula energetske ili s visokom razinom energetske učinkovitostiOko 3,5% zgrada godišnje se cjelovito obnavljaGodišnje se obnavlja 4% povijesnih zgrada ili zgrada od kulturološkog značaja95% korisnika je svjesno pozitivnih učinaka integralne obnove zgrada

2030.

30% zgrada je obnovljeno na razinu gotovo nula-energetsku i visokih svojstava energetske učinkovitostiOko 3,5% zgrada godišnje se cjelovito obnavljaPripremljena regulativa za zahtjeve da sva svojstva zgrade budu na visokoj energetski učinkovitoj razini kao uvjet zaprodaju ili najam.Potpuna obnova potpuno razvijena s optimiziranim troškovimaIzvođačke kompanije s certifikatom za obnovu i s radnicima koji su obrazovani za izvođenje radova u energetskojobnovi zgrada.50% korisnika je svjesno prednosti obnoveRazvijene tehnike za obnovu povijesnih i zgrada od kulturološkog značaja. U svrhu savladavanja postojećih preprekaizrađen je i Nacrt preporuka za primjenu mjera energetske učinkovitosti na kulturnu baštinu usklađen s regulativomMGIPU.

2025.

15% zgrada je obnovljeno na razinu gotovo nula-energetsku i visokih svojstava energetske učinkovitosti.Oko 3% zgrada godišnje se cjelovito obnavljaRazvijene tehnike obnove za sve tipove zgrada20% korisnika je svjesno prednosti obnoveRazvijaju se tehnike za obnovu povijesnih i zgrada od kulturološkog značaja50% izvođačkih kompanija je sa certifikatom za energetsku obnovu nula energetskih zgrada i 50% radnika koji suobrazovani za izvođenje takvih radovaVlada daje podršku bankama u kreditiranju cjelovite obnove za socijalno osjetljive grupacijeProvodi se obrazovanje korisnika o prednostima obnove

Pregled financijskih mjera u razdoblju do 2050. godine

Financijske mjere

Uspostava financijskih instrumenata – fonda za urbanu obnovu za projekte energetske obnove

putem sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova i razvojnih banaka kojima bi se

ponudili dugoročni i održivi mehanizmi financiranja (zajmovi, garancije, equity) za korisnike iz

javnog i privatnog sektora

Daljnja provedba Programa energetske obnove zgrada javnog sektora

Uspostava posebnog potpornog programa za sufinanciranje energetske obnove zgrada

zaštićene kulturne baštine

Uspostava posebnog instrumenta za sufinanciranje tehničke pripreme projekata

Sustav obveze energetske učinkovitosti za opskrbljivače energijom

Uspostava sustava poreznih olakšica za ulaganja u energetsku obnovu i viših poreznih stopa na

nekretnine za posebno neučinkovite zgrade

Mjere

• ENU-3: Program energetske obnove višestambenih zgrada• Financijska mjera; provedba 2021. -2030.

• ENU-4: Program energetske obnove obiteljskih kuća• Financijska mjera; provedba 2021. -2030.

• ENU-5: Program energetske obnove zgrada javnog sektora• Financijska mjera; provedba 2021. -2030.

• Mjera UET-5: Usvajanje i provedba Programa suzbijanja energetskog siromaštva• Financijska mjera; provedba 2021. -2030.

• ENU-2: Program promoviranja nZEB standarda gradnje i obnove • Informacijska mjera; provedba 2019. -2030.

• ENU-6: Sustavno gospodarenje energijom u javnom sektoru • Informacijska mjera; provedba 2014. -2030.

• ENU-8: Zelena javna nabava• Informacijska mjera; provedba 2014. -2030.

Hvala na pažnjitborkovic@eihp.hr